BOSNA U 13.

STOLJEĆU
STJEPAN II KOTROMANIĆ

Ilvana Ikanović, Rejhan Grcić, Naida Andelija, Alem Kurtalić, Nela Ćurović, Affan Tahmaz
 SADRŽAJ

01 02 03
Bosna u 13. stoljeću Stjepan II Kotromanić Doba uspona

You can describe the topic You can describe the topic You can describe the topic
of the section here of the section here of the section here
 01
Bosna u 13. stoljeću
 Bosna u 13. stoljeću
Tri decenije, od sabora na Bilinom polju do dolaska na vlast bana Mateja Ninoslava 1232.
godine obilježene su u Bosni jačanjem i širenjem Crkve bosanske, te naglim porastom
moći i utjecaja bosanske vlastele.

Grbovi bosanske vlastele

 Matej Ninoslav
Vladavina Mateja Ninoslava bila je
karakteristična po tome što tada dolazi
do sve većeg osamostaljenja bosanske
vlastele.
 Kržarski pohod na Bosnu

• Križarski pohod protiv Bosne poveo je

herceg Hrvatske Kalman(Kolman), sin
ugarskog kralja Andrije II.
• Rat je počeo 1235. godine i trajao je, s
prekidima, oko četiri godine.
 Kržarski pohod na Bosnu

• Kalmanova vojska uspjela je osvojiti samo

periferne oblasti, sjevernu Bosnu i
svejerozapadni dio Huma.
• Ipak, bosansku vojsku sa banom Matejom
Ninoslavom na čelu, nisu uspijeli slomiti.
Ugarska vojska se povukla iz Bosne
Matej Ninoslav je Bosni priključio:

● Župu Neretvu na jugu;

● Livno na zapadu;
● Ustipraču na istoku.

Posljednji spomen bosanskog bana Mateja Ninoslava potječe iz 1249.godine.

 02
Stjepan II Kotromanić
Početak dinastije Kotromanića

• Ugarski krali Bela IV je 1253. godine osvojio Bosnu i

podijelio je na manje oblasti.
• Matični teritorij ranofeudalne Bosne i Donje Kraje dao
je na upravu banu Prijezdi, koji je odranije bio njegov
vazal.
• On se smatra rodonačelnikom srednjovjekovne
bosanske dinastije Kotromanića.
Teritorij Bosne bio je razbijen na nekoliko oblasti, vlast bana bila je formalna, vladala je
nesigurnost, nazadovala je trgovina
 Stjepan I Kotromanić

• Nakon Prijezde, na bosansko prijestolje došao je

ban Stjepan I Kotromanić.
• On se u potpunost oslanjao na Crkvu bosansku.
• Proširio je državni teritorij prema Jadranskoj obali.
 Porodica Šubić
• Polovinom 13. stoljeća u Hrvatskoj je ojačala velikaska
porodica Šubića.

• Najmoćniji među njima bio je Pavao Šubić (nazvao se

banom Hrvatske, Dalmacije i „gospodarom Bosne“)

• Stjepan I Kotromanić je pružao otpor Šubićima, ali su ga u

jednom trenutku uspjeli potisnuti sve do Drine. Međutim,
Šubići nisu uspjeli potpuno pokoriti Bosnu .
 Porodica Šubić

• Šubići nisu uspjeli potpuno pokoriti Bosnu.

• Nakon pogibije brata Mladena, Pavao Šubić je za „gospodara cijele
Bosne“ imenovao svog sina, takođe Mladena.
• Uspostavlja vazalne veze za Stjepanom II Kotromanićem.
• Nakon sukoba ugarskog kralja sa Šubićima, Stjepan II staje na
stranu kralja i hrvatskih velikaša, te preuzima vlast u Bosni.
 03
Doba uspona i privrednog jačanja Bosne
 BIOGRAFIJA
• Stjepan II Kotromanić (1292. - 1353.) bio je bosanski ban
od 1322. godine.
• On je bio sin bosanskog bana Stjepana I Kotromanića i
srpske princeze Izabele.
• Tokom njegove vladavine, u XIV stoljeću, Stjepan je vladao
zemljom od Save do Jadrana i od Cetine do Drine.
 BIOGRAFIJA

• Bio je član dinastije Kotromanić.

• Pokopan je u franjevačkom samostanu u Milama,
kod Visokog, 28. septembra 1353. godine.
• Za njegove vladavine Bosna je doživjela, do tada, najveću
teritorijalnu ekspanziju.
 Doba uspona i privrednog jačanja Bosne
Stjepan II Kotromanić je mudro stao na stranu kralja Karolya Roberta Anžujskog i
ojačao svoju vladarsku poziciju.

Tako npr. dajući na poklon nekoliko župa knezu Vukoslavu izdaje ispravu u kojoj,
između ostalog, stoji:
Po milosti božijoj gospodin vsim zemljam bosanskim i Soli i Usori i Dolnim Krajem
i Hlemske zemlje gospodin....,
A kao veliki zaštitnik bogumilske crkve dalje posebno ističe da je taj čin protekao
„pred djedom velikim Radoslavom i pred gostem velikim Radoslavom i pred
starcem Radomirom i Žunborom i Vičkom i pred vsom crkvom i pred Bosnom..
 Doba uspona i privrednog jačanja Bosne
Posebno dobre odnose je uspostavio s vlastelom iz Donjih Kraja, a najviše s Hrvatinićima.

• Zahvaljujući takvoj politici uspio je pobijediti Šubiće.

• Dobrom diplomatijom, ratovima, proširio je teritorij Bosne i učvrstio bosansku
državu na prostore: Donjih Kraja, Usore i Soli, župe Duvno, Livno i Glamoč,
zatim na Primorju od Neretve do Cetine, kojima je na kraju pripojio i Hum.
 Izavši na more, Bosna je počela da utječe i na jadranska politička zbivanja- Mletačka
republika, Kraljevina, Napulj i Dubrovačka republika, balkanska- Srbija i Hrvatska, kao i
na srednjoevropska politička zbivanja, posebno u Ugarskoj u vrijeme dinastičkih borbi i
drugih nereda.
 Zajedno sa svojom vojskom, Stjepan II je odbranio Hum od napada tada najmoćnijeg
vladara Balkana, srpskog cara Dušana 1350. godine.
U doba njegove vladavine bosanska privreda je veoma ojačala. Otvoreni su rudnici iz kojih se
iskopavaju i izvoze u druge zemlje plemeniti metali, bakar, željezo i olovo.
Najpoznatiji rudnici su:
Olovo, Hvojnica, Ostružnica, Kreševo te Srebrenica.
Razvija je poljoprivreda, a njeni proizvodi(vuna, vosak, koža, med, mliječni proizvodi) se
izvoze.
 Privredno jačanje

Privredni uspon doveo je do toga da je Stjepan II naredio da se kuje bosanski novac u blizini
Fojnice.
Na planu vanjske politike Stjepan II Kotromanića je bio veoma uspješan.
Osigurao je Bosni stabilne i dobre odnose s ugarskim dvorom sve do kraja svoje vladavine.
Postavio je temelje bosanske državnosti i nezavisnosti.
• Po njegovom dogovoru s generalom franjevačkog reda Gerardom Odonisom
osnovana je
• 1340. godine Vikarija bosanskin franjevaca.
• Svoju dugotrajnu i uspješnu vladavinu ban Stepan Il je okončao 1353. godine
udajom svoje kčerke Jelisavete za ugarskog kralja Lajosa (Ludovika) I
Anzujskog, dime je Bosnu približio svijetu visoke evropske politike.
 Bobovac

• Bobovac je najznačajniji i najbolje utvrđeni

grad srednjovjekovne Bosne, podignut na
strmoj, stepenastoj stijeni južnih padina
planinskog masiva Dragovskih i
Mijakovskih poljica, jugozapadno od
Vareša.
Sastojao se od gornjeg grada sa četvrtastom kulom, čiji ostaci i
danas postoje, i donjeg grada, od čega se danas raspoznaje
dvorište i bunar.
 Bobovac
• Podigao ga je ban Stjepan II
Kotromanič oko polovine 14. stoljeća.
• Bobovac je bio sjedište bosanskih
vladara od perioda vladavine bana
Stepana II, preko svih bosanskih
kraljeva i sve do osmanskog
osvajanja Bosne (1463.).
• Prvi put se u pisanim dokumentima
Bobovac sada spominje 1349. godine.
 Stjepan II Koreomanić smrt
• Vjenčanje Jelisavete održano je u junu
1353. godine, u vrijeme dok je ban Stjepan
bio bolestan.

• U septembru iste godine umro je bosanski

ban Stjepan II Kotromanić. Sahranjen je u
Milama kod Visokog, dok neki historičari
smatraju da je posljednje dane života
proveo u Bosanskom Miloševcu kod
Bosanskog Šamca.