Tehničko

Crtanje

Ustanova:
Srednja škola Obrovac
Obrazovni sektor:
strojarstvo
Obrazovni program:
Instalater kućnih instalacija
Godina obrazovanja:1.
Nastavnik:
Ivan Đurić bacc. mech. ing.

13.11.2023
 1. UPOZNAVANJES UČENICIMA, PREDSTAVLJANJE NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA
2. PRIBOR ZA TEHNIČKO CRTANJE
3. TEHNIČKI CRTEŽI I PODJELA TEHNIČKIH CRTEŽA
4. VRSTE CRTA, MJERILO
5. FORMATI PAPIRA
6. ZAGLAVLJE I SASTAVNICA

OSNOVE TEHNIČKOG CRTANJA

7. TEHNIČKO PISMO (RADNA BILJEŽNICA)
8. KOTIRANJE, PRAVILA KOTIRANJA
9. MJERNICE, POMOĆNE MJERNE CRTE, GRANICE MJERNIH LINIJA
10. MJERNI BROJEVI, KOTIRANJE: POLUMJERA I PROMJERA
11. KOTIRANJE KUTA, LUKOVA, KVADRATA
12. KOTIRANJE KVADRATA, PRAVOKUTNIKA, RASPORED KOTA

13. PRVA PISMENA PROVJERA ZNANJA 1. OCJENA

14. PROICIRANJE
15. PROICIRANJE JEDNOSTAVNIH GEOMETRIJSKIH TIJELA (VJEŽBA RADNA BILJEŽNICA)

16. OSNOVNE GEOMETRIJSKE KONSTRUKCIJE – UVOD, ELEMENTARNI KUTOVI 60, 30, 15

17. ELEMENTARNI KUTOVI
18. POLOVIŠTE DUŽINE, LUKA I KUTA

19. PODJELA DUŽINE NA JEDNAKE DIJELOVE

OSNOVNE GEOMETRIJSKE KONSTRUKCIJE

20. OKOMICA, PARALELNI PRAVCI
21. KRUŽNICA, TANGENTA

22. KONSTRUKCIJA TANGENTE

23. KONSTRUKCIJA TROKUTA
28.
24.DRUGA PISMENA
ČESTEROKUT, PROVJERA ZNANJA (OSNOVNE GEOMETRIJSKE KONSTRUKCIJE)
OSMEROKUT 2. OCJENA
29. IZRADA RADIONIČKOG CRTEŽA (CRTANJE OKVIRA A4 FORMAT, ZAGLAVLJE)
30. CRTANJE RADNOG PREDMETA (OCRTANI KRUGOVI I LUKOVI NA LIMU)

IZRADA RADIONIČKO
25. ZAOBLJENI PRELAZI: TANGENTNI LUK (ŠILJATI, TUPI, PRAVI)
26. S – KRIVULJA, PRIJELAZ KRUŽNICE U PRAVAC
27. TANGENTNI LUK SA ZADANIM RADIJUSOM
31. RADIONIČKI CRTEŽ – VJEŽBA (PREGLED BILJEŽNICA I OCJENJIVANJE) 3. OCJENA
32. RADIONIČKI CRTEŽ – VJEŽBA (PREGLED BILJEŽNICE I OCJENJIVANJE) 4. OCJENA
33. RADIONIČKI CRTEŽ – VJEŽBA (PREGLED BILJEŽNICE I OCJENJIVANJE) 5. OCJENA 2
 I. OSNOVE
13.11.2023 TEHNIČKOG CRTANJA

1. Pribor za tehničko crtanje

U pribor za tehničko crtanje ubrajamo:

• tehničku olovku, debljine špica 0.5 mm• par pravokutnih trokutova 45- 45 i 60 - 30 • šestar
• gumica za brisanje • kutomjer

3
 I. OSNOVE
13.11.2023 TEHNIČKOG CRTANJA

2. Tehnički crteži i podjela tehničkih crteža

• Tehnički crtež je osnova komunikacije u tehnici. Tehnički crtež predočava neki predmet ili ideju.
• Tehničkim crtežom predočavamo neki tehnički predmet ili dijelove nekog predmeta, sastavljenog u jednu cjelinu. Tehnički
crteži izrađuju se prema propisima , normama i standardima, kako bi bili razumljivi diljem svijeta bez obzira na jezik i narodnu
pripadnost.

4
 I. OSNOVE
13.11.2023 TEHNIČKOG CRTANJA

Podjela tehničkih crteža

Tehničke crteže dijelimo: prema načinu izrade, prema namjeni i prema načinu predočavanja !
 prema načinu izrade tehničke crteže dijelimo na:
o skicu – skica je prostoručno izrađen crtež
o orginal – crtež izrađen ručno s priborom prema normama tehničkog crtanja.
 prema namjeni može biti:
o crtež dijela ili detaljni crtež (radionički crtež) – je crtež prema kojemu se vrši izrada nekog predmeta u radionici, ovaj
crtež sadrži sve detalje potrebne za izradu: materijal predmeta, kotirane dimenzije predmeta, mjerilo u kojem je crtež
o predočen
sastavni ili…montažni crtež – je crtež koji prikazuje više dijelova sastavljenih u jednu cjelinu.
o shematski crtež – je crtež kojim je predočen dio, stroj ili instalacija uz pomoć simbola.

 prema načinu predočavanja dijela ili sklopa, tehničke crteže dijelimo na:
o ortogonalni crtež – je crtež na kojem je dio ili sklop predočen u projekcijama najčešće na tri ravnine ovo su 2D crteži.
o prostorni crtež– je crtež dijela ili sklopa predočen prostorno , ovo je 3D crtež

5
 I. OSNOVE
13.11.2023 TEHNIČKOG CRTANJA

3. Vrste crta i mjerilo crtanja

• Kako bi tehnički crtež bio razumljiv i pregledan, normom HRN ISO 128 je propisana: vrsta, oblik, širina i namjena crta
kojim se predočava tehnički crtež nekog dijela.
• Širine crta koje su propisane normom su: 0.13, 0.18, 0.25, 0.5, 0.7, 1, 1.4 i 2 mm, različite širine crta koriste se ovisno o tome na
kojojširina
Naziv, oblik, veličini papira crtamo.
i namjena crta u tehničkom crtanju
• Odabir širine crta za crtanje vrši se prema formatu (dimenzijama) papira, na kojem predočavamo tehnički crtež. Obzirom da
ćemo mi koristiti samo A4 format papira (210 x 297 mm), koristit ćemo sljedeće širine crta: 0.13, 0.18, 0.25 i 0.5 mm.

0.5 ⇒Crta za vidljive bridove i

mm konture

0.25 ⇒Navoji, mjernice,

mm pomoćne mjerne crte,
kratke središnjice,
pokaznice i šrafure.

0.25 ⇒Lomne crte djelomičnih

mm pregleda i presjeka.

6
 I. OSNOVE
13.11.2023 TEHNIČKOG CRTANJA

⇒ Nevidljivi bridovi i
0.5 mm
obrisi

0.25 ⇒ Nevidljivi bridovi i

mm obrisi

⇒ Površine na koje su
0.5 mm
postavljeni zahtjevi
finoće obrade

0.25 ⇒ Simetrale i središnjice

mm

7
 I. OSNOVE
13.11.2023 TEHNIČKOG CRTANJA

0.25 / 0.5⇒Oznaka presječne

mm ravnine

⇒Krajnji položaj dijelova, obrisi prije

0.25 mm
oblikovanja

8
 I. OSNOVE
13.11.2023 TEHNIČKOG CRTANJA
Mjerilo
• Sitne strojne dijelove na papiru predočavamo uvećano, a velike umanjujemo !
• Mjerilo je omjer veličine predmeta na papiru u odnosu na veličinu papira.
• Označavanje mjerila:
veličina na
papiru
M 5 : veličina
papiru
na

1 Predmet je na papiru uvećan 5 puta.

Npr. ako predočavamo predmet koji je u stvarnosti dugačak 12 mm, na papiru će imati duljinu 5 x 12 mm = 60 mm (6 cm), tada
možemo reći da smo mjerilo uvećali 5 puta, ali kada kotom označavamo duljinu predmeta, bez obzira na uvećanje upisujemo
kotni broj 12, bez upisivanje mjerne jedinice u milimetrima.
• Mjerilo u prirodnoj veličini označavamo: M 1 : 1
• 2 x uvećano mjerilo na papiru označavamo: M 2 : 1
• 2 x umanjeno mjerilo na papiru označavamo: M 1 : 2
Standardna mjerila u kojima predočavamo objekte u strojarstvu
1. Mjerila za uvećanje:
M M 20 : M 5 : M 50 : M 10 :
2 : 1veličini:
2. Mjerilo u prirodnoj M1 1 : 1 (koliko
1 1 u stvarnosti,
je 1 toliko je i
uMprirodi)M 1 :
3. Umanjena standardna mjerila: M1: M1:
1M: 2 20 M1: 200
M1: 2000
M1:
1M: 15 : 50
M1: 5001 :
M 5000 9
 I. OSNOVE
13.11.2023 TEHNIČKOG CRTANJA

M
2:1

40
1:1

M
1:2

40
40
20 20
20

• Mjerilo se na crtežu uvećava ili smanjuje, ali se dimenzije objekta koji predočavamo uvijek prikazuju, ali
dimenzije objekta uvijek predočavamo onakvim, kakve su u prirodi. Dimenzije objekta se prikazuju na
mjernoj crti omeđenoj mjernim strelicama. Mjerne strelice su uvijek okomite na pomoćnu mjernu crtu.
• Mjerni brojevi nalaze se na sredini crte koja je paralelna sa stranicom koju mjerimo, a pored mjernog broja
nikad ne pišemo mjernu jedinicu, već se podrazumijeva da je predočena veličina u milimetrima.
10
 I. OSNOVE
13.11.2023 TEHNIČKOG CRTANJA

4. Formati papira
• Format papira, zapravo je standardizirana veličina
papira na kojem se predočava tehnički crtež.

• U tehničkom crtanju koriste se sljedeći formati papira:

A0 (841 x 1189 mm)

A1 (594 x 841 mm)
A2 (420 x 594 mm)
A3 (297 x 420 mm)
A4 (210 x 297 mm)

11
 I. OSNOVE
13.11.2023 TEHNIČKOG CRTANJA

5. Okvir za crtanje

• Pomoću ravnala na A4 formatu

papira, nacrtajte zadani okvir za
• crtanje.
Crtajte prvo laganim pritiskom
olovke, a kada nacrtate okvir,
podebljajte ga koristeći ravnalo i
tehničku olovku, jer okvir se
uvijek crta punom širokom
linijom
• Višak ! pažljivo obrišite
linija
gumicom.

12
 I. OSNOVE
13.11.2023 TEHNIČKOG CRTANJA

6. Zaglavlje i sastavnica

• Zaglavlje i sastavnica su zapravo tablice koje ucrtavamo u donji desni rub okvira za crtanje.
• Zaglavlje crtamo na radioničkom crtežu (detaljnom crtežu), a sastavnicu se nadograđuje na zaglavlje kada je riječ
• oZaglavlje
sklopnom crtežu.
sadrži informacije kao što su: naziv dijela (sklopa), mjerilo izrade, materijal izrade, broj pozicije, broj
komada, broj crteža, ime i prezime vlasnika crteža, ime i prezime osobe koja je crtež odobrila, datum izrade …
• Zaglavlje i sastavnicu ispunjavamo uredno, čitko i tehničkim pismom !

Srednja škola
Obrovac

Položaj zaglavlja i sastavnice na papiru (donji Izgled zaglavlja

desni kut)

13
 I. OSNOVE
13.11.2023 TEHNIČKOG CRTANJA
7. TEHNIČKO PISMO
• Svaki tekst koji zapisujemo na tehničkom crtežu piše se tehničkim pismom.
• Kada pišemo na A4 formatu papira koristimo visine velikih slova 5 mm, a malih slova 3.5 mm, dok je razmak
između slova 3 mm.

14
 I. OSNOVE
13.11.2023 TEHNIČKOG CRTANJA

15
 I. OSNOVE
13.11.2023 TEHNIČKOG CRTANJA
8. KOTIRANJE
• Kote definiraju veličinu predočenog predmeta, a sastoje se od:
❶ mjernice s kotnim strelicama
❷ pomoćne mjerne crte
❸ mjernog broja, koji se piše tehničkim pismom, na sredinu mjerne crte, ali ne da dodiruje crtu, već približno
0.5 mm povrh mjerne crte !

16
 I. OSNOVE
13.11.2023 TEHNIČKOG CRTANJA
Pravila pri kotiranju
• Mjere se upisuju u milimetrima i označavaju uvijek stvarnu mjeru bez obzira na mjerilo crtanja. Mjerna jedinica
• se ne upisuje
Mjerni brojevi! se upisuju iznad mjernice u sredinu, a na okomitim mjernicama se upisuju tako da se uvjek čitaju s
• desne strane
Mjernice na lijevu.
moraju biti paralelne s mjernim bridom, od brida odmaknute 7 – 8 mm.
• Kote se unose jednom, u onoj projekciji koja daje najbolju predodžbu i ucrtava tamo gdje je najuočljivija te ne
• umanjuje predodžbu
Kote trebaju crteža. na svim projekcijama ako se crtani detalj ne može prikazati jednom projekcijom.
biti razmještene
• Kotiraju se samo vidljivi bridovi, a samo iznimno ako je detalj prikazan samo crtkano.

Paralelnost i okomitost Kotiranje brida pod nagibom Kotiranje debljine i širine

mjernica s mjernim bridom

17
 I. OSNOVE
13.11.2023 TEHNIČKOG CRTANJA
Pomoćne mjerne crte
Potrebno je izbjegavati križanje mjernica dvaju kota, i križanje mjernice jedne kote, s pomoćnom mjernom crtom druge
kote.

Kotiranje u Kotiranje Pomoćne mjerne crte nisu okomite na

nizu utora pravac mjerenja, samo zbog uočljivosti i
preglednosti.

Kotiranje dugačkih
dijelova koji ne stanu
Teoretske kote zamišljenih na crtež Kotiranje više istih oblika jednom
vrhova mjernicom 18
 I. OSNOVE
13.11.2023 TEHNIČKOG CRTANJA
Granice mjernih linija
U slučaju da između strelica nema mjesta za pisanje kotnog broja, umjesto strelice mogu se koristiti točke, ili kose crte.

19
 I. OSNOVE
13.11.2023 TEHNIČKOG CRTANJA
Mjerni brojevi
Mjerni brojevi se pišu 0.5 mm iznad mjerne crte, ne smiju ležati na crti, ne smiju mjerna crta prelaziti preko broja. Visina
mjenog broja na A4 formatu papira ne smije biti veća od 5 mm.

20
 I. OSNOVE
13.11.2023 TEHNIČKOG CRTANJA
Kotiranje kutova

21
 I. OSNOVE
13.11.2023 TEHNIČKOG CRTANJA
Kotiranje promjera
Oznaka za promjer kruga je i uvijek stoji s lijeve strane kotnog broja !

22
 I. OSNOVE
13.11.2023 TEHNIČKOG CRTANJA
Kotiranje polumjera
Polumjer se kotira iz središta kruga, kružnice ili luka, mogu biti vanjski ili unutarnji. Skraćena mjernica se ne izvlači iz
središta. Polumjer (R) se koristi kod simetričnih predmeta ili u slučaju manjka prostora, za kotiranje promjera !

23
 I. OSNOVE
13.11.2023 TEHNIČKOG CRTANJA

24
 I. OSNOVE
13.11.2023 TEHNIČKOG CRTANJA
Kotiranje kvadrata
Kvadrat ima sve četiri stranice jednake duljine, pa je onda običaj kotirati samo jednu stranicu, uz crtanje simbola kvadrata
(▢)

U ovakvoj projekciji predmeta crtamo

dijagonale, kako bi se znalo da je riječ o
kvadru ! Kada ne bi bilo prikazanih dijagonala,
podrazumijevalo bi se da je riječ o valjku.

25
 I. OSNOVE
13.11.2023 TEHNIČKOG CRTANJA
Kotiranje pravokutnika
250 mm = širina pravokutnika
50 mm = visina pravokutnika
40 mm = dubina pravokutnika
Oznaku pravokutnika možemo kotirati pomoću pokazne
oznake, koja se uvijek zapisuje u obliku:

300 mm = širina pravokutnika

ŠIRINA x VISINA x
200 mm = visina pravokutnika
50 mm = dubina pravokutnika
DUBINA

26
 I. OSNOVE
13.11.2023 TEHNIČKOG CRTANJA
Raspored kota
Kvadrat ima sve četiri stranice jednake duljine, pa je onda običaj kotirati samo jednu stranicu, uz crtanje simbola kvadrata
(▢)

27
 I. OSNOVE
13.11.2023 TEHNIČKOG CRTANJA
9. PROICIRANJE
Za predočavanje predmeta na crtežu koriste se projekcije (europski način). U strojarstvu se najčešće koristi ortogonalna
(pravokutna) projekcija.
Osnovna pravila pri ortogonalnom projiciranju na europski način su:
• zrake su okomite na ravninu crtanja
• predmet se nalazi između ravnine crtanja i crtača
• u projekciji se crta dio predmeta koji se vidi u smjeru gledanja

28
Ortogonalna projekcija
https://instalater.webador.com/1-godina/1-1-tehnicko-crtanje/1-1-6-pravokutna-projekcija-tijela?_gl=1*x0hkuw*_ga*MTA4NDUxNTQzMy4xNjc3MjY0Nzk3
*_
ga_E6PZPGE4QM*MTY5MzczMjk4Ny4zMi4xLjE2OTM3MzMwMDEuNDYuMC4w

13.11.2023 29
 I. OSNOVE
13.11.2023 TEHNIČKOG CRTANJA

30
 I. OSNOVE
13.11.2023 TEHNIČKOG CRTANJA
1. Zadatak

31
 I. OSNOVE
13.11.2023 TEHNIČKOG CRTANJA
2. Zadatak

32
 I. OSNOVE
13.11.2023 TEHNIČKOG CRTANJA
3. Zadatak

33
 I. OSNOVE
13.11.2023 TEHNIČKOG CRTANJA
4. Zadatak

34
 I. OSNOVE
13.11.2023 TEHNIČKOG CRTANJA
5. Zadatak

35
 I. OSNOVE
13.11.2023 TEHNIČKOG CRTANJA
Dodatni zadatci za samostalan rad
https://instalater.webador.com/1-godina/1-1-tehnicko-crtanje/1-1-6-pravokutna-projekcija-tijela?_gl=1*x0hkuw*_ga*MTA4NDUxNTQzMy4xNjc3Mj
Y0Nzk3*_
ga_E6PZPGE4QM*MTY5MzczMjk4Ny4zMi4xLjE2OTM3MzMwMDEuNDYuMC4w

36
II.13.11.2023
OSNOVNE GEOMETRIJSKE KONSTRUKCIJE (O.G.K.)

Geometrijske konstrukcije su crteži načinjeni od pojedinačnih točaka i linija.

Osnovni elementi u geometriji su:

Točka – nastaje u sjecištu pravaca i predstavlja početak i kraj dužine

Pravac – niz točaka u beskonačnost, a određen je s dvije točke (dio pravca omeđen dvjema točkama je
dužina)
Ravnina – određena je s dva pravca ili tri točke (omeđeni dio ravnine je lik)
Kut – dio ravnine omeđen s dva pravca koji se sijeku, a određen je s tri točke (krajnjim A i B te vrhom
C)
Kružnica – krivulja određene dužine čije su točke jednako udaljene od zajedničkog središta (dio
kružnice je luk)
Krug – lik kojeg omeđuje kružnica.

37
II.13.11.2023
OSNOVNE GEOMETRIJSKE KONSTRUKCIJE (O.G.K.)

10. Elementarni kutovi

II.13.11.2023
OSNOVNE GEOMETRIJSKE KONSTRUKCIJE (O.G.K.)

11. Mjerenje kutova

𝟓𝟓° 𝟓𝟓°

𝟏𝟎𝟓° 𝟏𝟎𝟓° 39
II.13.11.2023
OSNOVNE GEOMETRIJSKE KONSTRUKCIJE (O.G.K.)

𝟏𝟓𝟎° 𝟏𝟓𝟎°

𝟑𝟔𝟎° −𝟏𝟒𝟎°=𝟐𝟐𝟎°
𝟏𝟖𝟎°+ 𝟒𝟎 °=𝟐𝟐𝟎° 40
II.13.11.2023
OSNOVNE GEOMETRIJSKE KONSTRUKCIJE (O.G.K.)

12. Polovište dužine, luka i kuta

Odrediti polovište ili simetralu dužine, luka ili kuta znači dužinu, luk ili kut podijeliti na dva jednaka dijela.
Polovište dužine

Polovište luka

41
II.13.11.2023
OSNOVNE GEOMETRIJSKE KONSTRUKCIJE (O.G.K.)

Polovište zadanog kuta

42
II.13.11.2023
OSNOVNE GEOMETRIJSKE KONSTRUKCIJE (O.G.K.)

13. Podjela dužine na jednake dijelove

14. Okomica

43
II.13.11.2023
OSNOVNE GEOMETRIJSKE KONSTRUKCIJE (O.G.K.)

15. Paralelnost pravaca u odnosu na zadanu dužinu

16. Preslikavanje kuta

44
II.13.11.2023
OSNOVNE GEOMETRIJSKE KONSTRUKCIJE (O.G.K.)

17. Kružnica kroz tri zadane točke

18. Tangenta
Tangenta je pravac koji dodiruje kružnicu u jednoj točki.
Konstrukcija tangente u zadanoj točki (P), koja leži na kružnici.

45
II.13.11.2023
OSNOVNE GEOMETRIJSKE KONSTRUKCIJE (O.G.K.)
Konstrukcija tangente u zadanoj točki (P), koja se nalazi izvan kružnice.

Tangenta na istoj strani dviju kružnica različitih radijusa

46
II.13.11.2023
OSNOVNE GEOMETRIJSKE KONSTRUKCIJE (O.G.K.)
Tangenta na različitim stranama dviju kružnica različitih radijusa.

47
II.13.11.2023
OSNOVNE GEOMETRIJSKE KONSTRUKCIJE (O.G.K.)
Konstrukcija trokuta

48
II.13.11.2023
OSNOVNE GEOMETRIJSKE KONSTRUKCIJE (O.G.K.)

49
II.13.11.2023
OSNOVNE GEOMETRIJSKE KONSTRUKCIJE (O.G.K.)

50
II.13.11.2023
OSNOVNE GEOMETRIJSKE KONSTRUKCIJE (O.G.K.)

51
II.13.11.2023
OSNOVNE GEOMETRIJSKE KONSTRUKCIJE (O.G.K.)

52
II.13.11.2023
OSNOVNE GEOMETRIJSKE KONSTRUKCIJE (O.G.K.)

53
II.13.11.2023
OSNOVNE GEOMETRIJSKE KONSTRUKCIJE (O.G.K.)

54
II.13.11.2023
OSNOVNE GEOMETRIJSKE KONSTRUKCIJE (O.G.K.)

55