TOLERANCIJA

OSNOVNI POJMOVI I DEFINICIJE

 DEFINICIJA

 Tolerancija je dozvoljeno odstupanje dimenzija i oblika mašinskih dijelova.

 Tolerancija obezbjeđuje neometano sklapanje, pravilan rad i zamjenjivost dijelova.
 Mjere, prema ISO standardu, mogu biti spoljašnje (vanjske) i unutrašnje. Predstavnik
 unutrašnjih mjera je rupa, a predstavnik spoljašnjih je osovina (čep).
 Tolerancije unutrašnjih mjera označavaju se velikim slovoma, a vanjskih malim.
 OSNOVNI POJMOVI
 Nazivna (nominalana) mjera (d, D) – je polazna
mjera koja se upisuje na crtežima u vidu kote.
 Od nje se mjere odstupanja. Pri grafičkom
predstavljanju tolerancija, nazivna mjera se
 
predstavlja kao nulta linija.
 Stvarna mjera (ds, Ds) je mjera koja se dobija
neposrednim mjerenjem mašinskog dijela,
 odnosno čitanjem na skali mjernog instrumenta.
Ona u sebi sadrži grešku mjerenja.
 Granične mjere su najveća i najmanja vrijednost koju
može imati stavarna mjera dobrog dijela.
 -Gornja granična mera (d g i D g ) – najveća
dopuštena vrednost stvarne mjere
-Donja granična mera (d d i D d ) – najmanja
dopuštena vrednost stvarne mjere
 Izrađeni mašinski dio može biti:
 a) dobar : i
 b) loš (neispravan) i to:
 1) dorada
 2) škart
 Odstupanje (A,a) je algebarska razlika između  Napomena: Ako su nam poznate nazivna
neke od navedenih mera i nazivne mere. mjera i odstupanja onda se granične mjere
 računaju
Stvarno odstupanje (A s , a s ) je razlika
između stvarne i nazivne mjere:  po obrascu:
 Granično (nazivno) odstupanje je razlika
između graničnih i nazivne mjere:  Tolerancija (T,t) dozvoljeno odstupanje
 - gornje granično odstupanje: stvarne mjere, a to je razlika između gornje i
 donje
- donje granično odstupanje:
 granične mjere:
 KVALITET TOLERANCIJE

 Kvalitet tolerancije predstavlja stepen tačnosti izrade. Kvalitetom se izražava i veličina

 tolerancije (T, t).
 ISO standard, kao i BAS, propisuje 20 kvaliteta tolerancije: 01, 0, 1, 2,... do 18 ( ili IT01, IT0,
 IT1, IT2,... do IT18).
 Kvalitetu 01 (IT01) odgovara najveća tačnost izrade, odnosno najmanja tolerancija (T,t), a
 kvalitetu 18 (IT18) odgovara namjanja tačnost izrade, odnosno najveća tolerancija (T,t).
 Neopravdano povećanje tačnosti izrade značajno povećava trooškove izrade.
 Preporuka za upotrebu kvaliteta tolerancije je:
 - kvaliteti od 01 do 7 – za izradu mjernih alata i pribora ( kvaliteti 01 do 4- za precizne
 mjerne uređaje i mehanizme)
 - kvaliteti od 5 do 11 – za dijelove koji formiraju nalijeganja u općoj mašinogradnji
 - kvaliteti od 11 do 18 – za dijelove koji ne formiraju nalijeganja
 Položaj tolerancijskih polja

 Veličina dozvoljenih odstupanja mjera zavisi od:  Za polja iznad nulte linije dato je donje odstupanje (A d , a d ), kao osnovno
 - nazivne mjere, odstupanje, za polja
  ispod nulte linije dato je gornje odstupanje (A g , a g ) kao osnovno odstupanje .
- kvaliteta tolerancije i
 a) Položej tolerancijskih polja uuntrašnjih mjera ( rupe )
 - položaja tolerancijskog polja u odnosu na nultu liniju.
 Najveći uticaj na odstupanja ima položaj tolerancijskog polja.
 - Polja od A do H imaju pozitivna odstupana ( + )
 Položaj tolerancijaskih polja, prema ISO standardu, označava se slovima
 - Polje J (JS) presjeca nultu liniju: donje odstupanje je negativno, a gornje
engleske abecede, s
pozitivno
 tim da su izuzeta slova L, I i O.
 - Polja K do N: donje odstupanje negativno (-), a gornje zavisi od veličine
 Položaj tolerancijskih polja rupe označava se velikim slovima, a položaj nazivne mjere i
polja osovine malim  kvaliteta tolerancije
 slovima. Tolerancijskih polja ima 28.  - Polja od P do ZC imaju negativna odstupanja ( - )
 Referentno polje je H ( h). Za unutrašnje mjere (rupu) polje H leži na
nultoj liniji s gornje strane
 (A d =0), a za osovinu je polje h naslonjeno na nultu liniju s donje strane
 Za polja iznad nulte linije dato je donje odstupanje (A d , a d ), kao osnovno odstupanje, za polja
 ispod nulte linije dato je gornje odstupanje (A g , a g ) kao osnovno odstupanje .
 a) Položej tolerancijskih polja uuntrašnjih mjera ( rupe )

 - Polja od A do H imaju pozitivna odstupana ( + )

 - Polje J (JS) presjeca nultu liniju: donje odstupanje je negativno, a gornje pozitivno
 - Polja K do N: donje odstupanje negativno (-), a gornje zavisi od veličine nazivne mjere i
 kvaliteta tolerancije
 - Polja od P do ZC imaju negativna odstupanja ( - )
 b) Položaj tolerancijskih polja vanjski mjera (osovine )
 - Polja od a do h imaju negativna odstupana ( - )
 - Polje j (js) presjeca nultu liniju: donje odstupanje je
nega tivno, a gornje pozitivno
 - Polja od k do zc imaju pozitivna odstupanja ( + )
Označavanje tolerancije

 Za tolerisanu mjeru se moraju zadati odstupanja na crtežu. Odstupanja se mogu zadati na dva
 načina:
 1. Oznakom tolerancije i
 2. Direktno
 Označavanje tolerancije:
 Oznaka tolerancije sadrži: nazvna (nominalana) mjera, tolerancijsko polje i kvalitet tolerancija,
 npr.
 Ø210h8/u8 : u pitanju je unutrašnja mjera- rupa (veliko slovo F)
 Kvalitet tolerancije (IT8)
 Tolerancijsko polje rupe (F)
 Nominalna (nazivna) mjer-D=100 mm
Naleganje-Tolerancija nalijeganja

 Tolerancija nalijeganja (Tn), za sve vrste nalijeganja, je:

 Tn = T + t,

 gdje je:
 T – tolerancija rupe,
 t – tolerancija osovine.
LABAVO NALIJEGANJE

Za ovo nalijeganje su tolerancije rupe i osovine date tako da se u odnosu

stvarnih mjera javlja zazor „Z“ (slika 1).
Spajanje dijelova se vrši bez primjene sile.

Labavo nalijeganje se primjenjuje za ostvarivanje pokretljivih spojeva .

Obavezno se računa maksimalni i minimalni zazor ove vrste nalijeganja:
Maksimalni zazor:
Zg = Dg – dd = Ag – ad
Minimalni zazor:
Zd = Dd – dg = Ad – ag
Zazor je uvijek pozitivan: Z>0.
Stvarni zazor Z = Ds – ds > 0.
Tolerancija nalijeganja: Tn = Zg – Zd
ČVRSTO NALIJEGANJE

 Za čvrsto nalijeganje su tolerancije rupe i osovine date tako da se u odnosu stvarnih

 mjera javlja PREKLOP „P“
 Pri spajanju dijelova potrebno je primijeniti silu. Spajanje se uglavnom vrši na presi.
 Primjenjuje se za ostvarivanje čvrstih spojeva, koji prenose opterećenje, npr. za spoj
 zupčanika i vratila i sl.
 Obavezno se računa maksimalni i minimalni preklop :

 Maksimalni preklop:
 Pg = Dd – dg
 ili Pg = Ad – a

 Minimalni preklop:
 Pd = Dg – dd

 ili Pd =Ad – ag
 Preklop je uvijek negativan: Pg < 0 i Pd < 0
 Stvarni preklop P = Ds – ds < 0
 Tolerancija nalijeganja: Tn
NEIZVJESNO (PRELAZNO)
NALIJEGANJE

 U odnosu stvarnih mjera rupe i osovine neizvjesnog nalijeganja javlja se mali zazor
 (Z) ili mali preklop (P). Za savladavanje preklopa dovoljna je ručna sila.
 Računaju se maksimalni zazor i preklop:
 maksimalni zazor: Zg = Dg – dd

 ili Zg =Ag – ad
 maksimalni preklop: Pg = Dd – dg

 ili Pg = Ad – ag .
 Tolerancija nalijeganja: Tn

 = Zg − Pg.
Hvala na pažnji!

Autor:Nedim Zolj