Svojstva tekućina

• međumolekularne sile su jače nego u plinu:

nestlačivost - stalan volumen
• u prostoru bez vanjskih sila – oblik kugle
• u polju vanjske sile – oblik posude
• slobodna površina je uvijek okomita na vanjsku silu
• tlakovi u tekućini uzrokovani su vanjskom silom
 Modeli tekućina
idealne
• nema trenja između slojeva
tekućine
• nema trenja između sloja
tekućine i stijenke cijevi
• brzine svih slojeva su
jednake
• nema pada tlaka duž cijevi
realne
• postoji trenje između slojeva
tekućine
• trenje između sloja tekućine i
cijevi je beskonačno veliko
• brzine slojeva se smanjuju od
osi cijevi prema stijenkama
• pad tlaka duž cijevi uzrokovan
je unutrašnjim trenjem
Fizikalne veličine povezane s
tekućinama
• Gustoća
• Tlak
 osnovni zakon hidrostatike p =  g h

hidrostatički tlak = težina stupca tekućine uzrokovana

gravitacijskom silom
 F
Pascalov zakon: p
A
hidraulički tlak – tlak vanjske sile
 Arhimedov zakon - uzgon

M – M’ =  V
(440–409)g = 1 g/cm3 V
V = 31 cm3
 g/cm3

uzgon
U =  V g
G F F1< F zbog razlike

hidrostatskih tlakova
Protjecanje idealne tekućine
• jednadžba kontinuiteta – očuvanje mase
A1 v1 = A2 v2

• Bernoullijeva relacija – očuvanje energije

P1 + ½ v12 +  g h1 = P2 + ½ v22 +  g h2
Protjecanje realnih tekućina
Newton-viskoznost je “nepostojanje klizavosti”
 teorijski model za laminarni protok
 sila unutrašnjeg trenja između dva sloja: Newtonova
viskozna sila
pokretna ploča
Δv
F ηA
Δy

 protjecanje je laminarno
 brzine slojeva su različite
mirna ploča
 ako viskoznost ne ovisi o gradijentu brzine tekućina je
njutnovska
Newtonov zakon viskoznosti
F
 – tangencijalno
naprezanje F A
v = max
 v/y – gradijent brzine
voda) = 1 x 10-3 Pas
v=0
krv) = 4 x 10-3 Pas

v  
F  A
y 

v
 
y
v/y
 v(0) = vmax R
v(R) = 0

F’ – sila koja uzrokuje gibanje F  p1  p2  r 2

dv
F’’ – viskozna sila suprotstavlja se gibanju
F     2 r L 
dr
v(r)=konst. F’ + F’’ = 0
dv
(p1  p 2 ) r π  η 2π r L
2
0
dr
 Poiseuilleov zakon v R
 (p1  p 2 )
integracija jednadžbe gibanja
0 dv  0 2η L r dr
daje paraboličnu raspodjelu brzine Δp 2 r2
v(r)  R (1  2 )
4η L R
sa srednjom brzinom v max
v vmax
2

protok je 4
V R π Δp

t 8η L
tlak nije jednak duž cijevi
4η v max
p 2  p1 
R2
ako viskoznost ne ovisi o gradijentu tlaka tekućina je njutnovska
 Vrtložno (turbulentno)
protjecanje
• kod većih brzina privlačne sile slabe pa se slojevi miješaju
• šum, zagrijavanje, vibracije – povećana disipacija energije uzrokuje
veći hidraulički otpor
• kritična brzina kod koje se uspostavlja turbulentni tok ovisi o
promjeru cijevi, D, i Reynoldsovom broju, Re

Re je karakterističan za tekućinu,
obično je veći od 1000
Reη
v krit 
ρD

• raspored brzina više nije paraboličan