3 Određivanje proračunskih sila na zid Z1

3.1 Ovojnica proračunskih sila

Na slici 1 prikazana je ovojnica (anvelopa) momenata savijanja. Linijom „a“ je prikazan
dijagram momenata dobiven proračunom, a linijom „b“ proračunska ovojnica koja se koristi
za dimenzioniranje zida.

Slika 1. Ovojnica momenata savijanja

Linija „a“ predstavlja ovojnicu momenata određenu za sve potresne kombinacije. Kako se pri
proračunu koristi ovojnica nije poznata kombinacija djelovanja koja daje proračunski moment
za dimenzioniranje. Stoga se za dimenzioniranje koristi najveća i najmanja uzdužna sila.
Poprečnu silu je potrebno povećati zbog dinamičkog učinka, a za DCM se koristi 50% veća
vrijednost od dobivene proračunom.

Na slici 2 je prikazana konstrukcija, a razmatrani zid je označen crvenom bojom. Debljina

zida je 30 cm, a duljina 600 cm. Vlačni pomak vidljiv na slici 1 se odredi prema HRN EN
1992-1-1 (kao i za gredu u predmetu BiZK1):

a1  0, 5  z   cot   cot   (3.1)

1
Gdje je: z krak unutarnjih sila koji se može uzeti z  0, 8  l w
 nagib tlačnih štapova koji se za zidove uzima s   45
 nagib horizontalne armature u odnosu na vertikalu (os zida)   90 
lw duljina zida

Izraz (3.1) može se pojednostavljeno zapisati kao

a1  0, 4  l w (3.2)

Vlačni pomak iznosi a1  0, 4  600  240 cm .

Slika 2. Konstrukcija

2
3.2 Sile na zid
U programskom zadatku potrebno je odrediti armaturu samo pri dnu zida (na višim etažama
vrijede pravila prema EN 1992). U nastavku će se prikazati samo sile na dnu prve etaže zida
Z1. Na slici 3 je vidljiva uzdužna sila u zidu za vlastitu težinu.

Slika 3. Uzdužna sila na dnu zida

U tablici 1 su prikazane uzdužna sila (Fx), posmična sila u smjeru dulje stranice zida (Fy),
moment van ravnine (My) i u ravnini zida (Mz) za sve kombinacije.

3
Tablica 1. Unutarnje sile u zidu Z1 za presjek između podruma i prizemlja

Slučaj opterećenja Fx [kN] Fy [kN] My [kNm] Mz [kNm]

Vlastita težina 1426,88 40,71 10,73 150,38
Dodatno stalno 193,66 4,24 6,63 23,68
Uporabno 288,3 3,58 10,96 45,15
Uporabno krov 73,19 4,33 1,46 0,96
Potres X ±380,07 ±632,69 ±321,23 ±4040,86
Potres torzija X ±13,73 ±112,95 ±10,7 ±1359,5
Potres Y ±111,02 ±1589,28 ±82,05 ±14984,03
Potres torzija Y ±19,48 ±170,07 ±15,34 ±1932,11

Nisu razmotreni slučajevi opterećenja u podrumskim etažama jer zanemarivo utječu na sve
unutarnje sile.
Sve unutarnje sile uslijed potresa mogu imati pozitivan i negativan predznak.
Sve uzdužne sile (osim potresnih) su tlačne. Sve ostale sile su za stalna i promjenjiva
opterećenja vrlo male u odnosu na potresne sile pa njihov predznak nije bitan (Promjenom
predznaka nepotresnih slučajeva opterećenja odstupanje iznosi 0,15 % što je zanemarivo.
Štoviše, ako se u potpunosti zanemare svi nepotresni slučajevi opterećenja za Mz,
odstupanje iznosi 1,0 %.).
Mjerodavna kombinacija za Fy i Mz je (potres u smjeru zida najviše utječe na sile u ravnini
zida):

FEd,y  Gk   2,i  Qk  0, 3  Sx  Sy (3.3)

MEd,z  Gk   2,i  Qk  0, 3  Sx  Sy (3.4)

Kako je zgrada stambena, izraz (3.3) se može zapisati:

FEd,y  Gk  0, 3  Qk  0, 3  Sx  Sy (3.5)

MEd,z  Gk  0, 3  Qk  0, 3  Sx  Sy (3.6)

U izrazima Sx predstavlja zbroj potresa u x-smjeru i pripadne torzije, a Sy predstavlja zbroj

potresa u y-smjeru i pripadne torzije. Za My (savijanje van ravnine zida) je veći utjecaj ako
potres djeluje okomito na zid pa je mjerodavna kombinacija:

MEd,y  Gk  0.3  Qk  Sx  0, 3  Sy (3.7)

Uzdužna sila može poprimiti minimalnu ili maksimalnu vrijednost koje su određene izrazima:

NEd,max  Gk  0.3  Qk  Sx  0, 3  Sy (3.8)

NEd,min  Gk  0.3  Qk  Sx  0, 3  Sy (3.9)

4
Uvrštavanjem vrijednosti iz tablice 1 u izraze (3.8) i (3.9) vrijednosti uzdužnih sila iznose:
NEd,max  1426, 88  193, 66  0.3   288, 3  73,19   380, 07  13, 73  0, 3  111, 02  19, 48   2162 kN
NEd,min  1426, 88  193, 66  0.3   288, 3  73,19   380, 07  13, 73  0, 3  111, 02  19, 48   1296 kN

Uvrštavanjem vrijednosti iz tablice 1 u izraz (3.5) vrijednosti poprečne sile i momenta iznose:
VEd  40, 71 4, 24  0, 3   3, 58  4, 33   0, 3   632, 69  112, 95   1589, 28  170, 07  2030 kN

MEd,z  150, 38  23, 68  0, 3   45,15  0, 96  4040, 86  1359, 5   14984, 03  1932,11  18724 kNm

Uvrštavanjem vrijednosti iz tablice 1 u izraz (3.7) vrijednosti momenta van ravnine zida
iznosi:
MEd,y  10, 37  6, 63  0, 3  10, 96  1, 46   321, 23  10, 7  0, 3   80, 05  15, 34   382 kNm

Kao što je navedeno u poglavlju 3.1 poprečnu silu potrebno je povećati za 50 %

 2030  1, 5  3045 kN , a za moment konstruirati ovojnicu. Međutim, kako se u nastavku

razmatra samo dno zida vidljivo je sa slike 1 da je moment na dnu nepromijenjen. U tablici 2
su dane vrijednosti unutarnjih sila za dimenzioniranje.

Tablica 2. Unutarnje sile za dimenzioniranje

NEd,max [kN] NEd,min [kN] VEd [kN] MEd,y [kNm] MEd,z [kNm]
2162 1296 3045 382 18724

4 Dimenzioniranje zida Z1

Razred betona: C25/30

Čelik: B500B
Debljina zida: bw  30 cm

Duljina zida: l w  600 cm

Visina zida: hw  1750 cm

Visina etaže: he  350 cm

Svijetla visina etaže: hs  330 cm

Zaštitni sloj: c  3 cm

5
Presjek zida pri savijanju doživljava zaokret. Rubni dijelovi presjeka doživljavaju veću
deformaciju. Kada je dosegnuta relativna deformacija betona od 3,5 ‰ dolazi do sloma
betona. Zato je bitno rubne dijelove (kritično područje) zida oviti, dok u sredini zida (hrbat) to
nije potrebno.

4.1 Uzdužna sila u zidu

Uzdužna sila ne smije biti prevelika jer se time smanjuje raspoloživa duktilnost zida. Stoga je
za DCM zidove bezdimenzijska uzdužna sila ograničena na  Ed  0, 4 .

NEd,max 2162
 Ed,max    0, 07  0, 4 (4.1)
bw  l w  fcd 30  600  1, 67

Iz izraza (4.1) je vidljivo da je uzdužna sila u zidu vrlo mala. Razlog tome je što je u
konstrukciji relativno velik broj stupova koji značajno sudjeluju u prijenosu vertikalnih
opterećenja, ali ne i u prijenosu horizontalnih opterećenja (Tako npr. za konstrukciju sa slike
2 svi zidovi preuzimaju 35 % ukupne težine, a 82 % ukupne potresne sile u y-smjeru).

4.2 Zahtijevana duktilnost

Sile u konstrukciji su određene korištenjem proračunskog spektra, odnosno umanjene su za
faktor ponašanja. To je moguće zbog toga što se smanjena nosivost „nadoknađuje“
dodatnom duktilnošću. Zahtijevana duktilnost određena je izrazima:

  2  q0  1 ako je T1  TC (4.2)

TC
  1  2   q0  1  ako je T1  TC (4.3)
T1

Gdje je: q0 faktor ponašanja (osnovna vrijednost)

T1 prvi period konstrukcije u razmatranom smjeru

TC rubni period (ovisi o tipu tla)

Osnovna vrijednost faktora ponašanja za pravilne konstrukcije jednaka je faktoru ponašanja,
ali za nepravilne konstrukcije je osnovna vrijednost veća od proračunske. U ovom slučaju je
konstrukcija pravilna pa q0  q  3, 0 . Prvi period T1  T1,y  0, 51 s . Rubni period ovisi o vrsti

tla, za razred tla A je TC  0, 4 s , za razred tla B je TC  0, 5 s , a za razred tla C je TC  0, 6 s .

U skladu s programskim zadatkom, u primjeru se pretpostavlja razred tla B pa je TC  0, 5 s .

Kako je T1  0, 51 s  TC  0, 5 s , zahtijevana duktilnost iznosi   2  3  1  5 . Međutim, kako

je korišten čelik razreda duktilnosti B, a ne C, potrebno je zahtijevanu duktilnost povećati za

50%.
Zahtijevana duktilnost iznosi   5  1, 5  7, 5 .

6
4.3 Armatura hrpta
Središnji dio zida uglavnom se armira mrežama. Armatura je potrebna za preuzimanje
momenta savijanja van ravnine zida (vertikalna) i za preuzimanje posmika (horizontalna,
„posmična“ armatura uvijek je u smjeru djelovanja posmične sile, bez obzira na element).

4.3.1 Horizontalna armatura hrpta

Horizontalna armatura preuzima poprečnu silu VEd  3045 kN (neovisno o usporedbi sa

nosivošću hrpta bez poprečne armature VRd,c ). Postavit će se dvije mreže, jedna uz svaki rub

zida. Pretpostavlja se promjer armature 10.

Razmak pretpostavljene armature za preuzimanje sile VEd  3045 kN iznosi:

z  ctg 0, 8  600  1, 0
s  2  Ash  fyd   2  0, 785  43, 478   10, 76 cm (4.4)
VEd 3045

ODABRANO 10/10 cm – Q785 (7,85 cm2/m') uz svaki rub zida

4.3.2 Vertikalna armatura hrpta

Vertikalna armatura služi za preuzimanje momenta van ravnine MEd,y  382 kNm .

Statička visina (horizontalna armatura će se postaviti bliže licu zida)

d  30  3  1  0, 5  25, 5 cm
Mehanički koeficijent armiranja
Asv  fyd 7, 85  43, 478
'   0, 08
b  d  fcd 100  25, 5  1, 67

Iz tablice 4.1 knjige „Betonske konstrukcije 1“ se za prvi manji ' odabere Rd  0, 074

Nosivost na moment savijanja iznosi

MRd,y  Rd,y  b  d 2  fcd  0, 074  600  25, 52  1, 67  48214 kNcm = 482,14 kNm (4.5)

Kako je MRd,y  MEd,y nosivost je zadovoljena.

Napomena: U ovom slučaju je nosivost hrpta na savijanje proračunavana uz zanemarivanje

uzdužnih vertikalnih sila jer su sile relativno male i njihovo zanemarivanje je na strani
sigurnosti ( Ed,max  0, 072 , a  Ed,min  0, 043 ). U ovom slučaju se s povećanjem sile povećava

i nosivost na savijanje. To se ne smije zanemariti kod većih iznosa uzdužnih sila jer se tada s
povećanjem uzdužnih sila smanjuje nosivost.

7
4.3.3 Minimalna i maksimalna armatura hrpta
Minimalna armatura hrpta je Asw,min  0,001 Ac (1,0 ‰ ploštine zida) uz svako lice zida, tj. za

zid debljine 30 cm je 3 cm2/m' uz svaki rub zida (uobičajeno mreža Q335 zadovoljava uvjet
minimalne armature za većinu zidova u zgradama). Maksimalna armatura hrpta je
Asw,max  0,02  Ac (2,0 % ploštine zida), odnosno za zid debljine 30 cm je 60 cm 2/m' uz svaki

rub zida (uobičajeno maksimalna armatura ne bi trebala biti mjerodavna).

4.4 Uzdužna armatura kritičnog područja

Uzdužna armatura određuje se pomoću dijagrama interakcije savijanja i uzdužne sile. Duljina
zida je visina presjeka. Uz pretpostavku d  0, 9  l w vrijedi d  0, 9  600  540 cm
(pretpostavka je korektna, ako je duljina kritičnog područja ≤ 0, 2  l w što će se objasniti
kasnije).
Bezdimenzijska minimalna uzdužna sila (jer je za minimalnu silu maksimalna armatura):
NEd,min 1296
 Ed,min    0, 04
bw  h  fcd 30  600  1, 67
Bezdimenzijski moment savijanja:
MEd,z 1872400
Ed  2
  0,1
bw  h  fcd 30  6002  1, 67
Mehanički koeficijent armiranja očitan iz dijagrama interakcije:
Ed  0, 09
Potrebna armatura (na svakom kraju zida):
fcd 1,67
As1  Ed   bw  h  0, 09   30  600  62, 22 cm2
fyd 43, 478

ODABRANO 2020 (62,83 cm2)

4.5 Dimenzije kritičnog područja

Kritično područje je ono u kojem dolazi do plastičnog deformiranja. Potrebno je posvetiti
posebnu pažnju oblikovanju kritičnog područja pa je vrlo bitno znati visinu i duljinu tog
područja (debljina je jednaka debljini zida).

4.5.1 Visina kritičnog područja

Visina kritičnog područja može se odrediti iz uvjeta:

 h 
hcr  max  l w ; w  (4.6)
 6 

8
 hcr  min  2  l w ; hs  za n  6 katova (4.7)

hcr  min  2  l w ; 2  hs  za n  7 katova (4.8)

Prema izrazu (4.6) vrijedi: hcr  max  600 ; 1750 / 6   max  600 ; 291  600 cm .

Broj nadzemnih etaža je 5, tj n = 5 pa je iz (4.7):

hcr  min  2  l w ; hs   min  2  600 ; 330   330 cm

Odabrana visina kritičnog područja mora zadovoljiti uvjet (4.7) pa je hcr  330 cm .

4.5.2 Duljina kritičnog područja

Duljina kritičnog područja ovisi o zahtijevanoj duktilnosti. Kako je zahtijevana duktilnost
  7, 5 to znači da je potrebno osigurati da pri otkazivanju zid doživljava 7,5 puta veću
zakrivljenost nego pri popuštanju. Pri takvoj zakrivljenosti sigurno će doći do odlamanja
zaštitnog sloja betona, tj. do relativnih deformacija većih od  cu2 = 3,5 ‰ (za betone

C50/60). Zbog toga je potrebno oviti rubna područja zidova bez obzira na iznos vanjskog
opterećenja. Mora se oviti dio zida koji pri slomu doživljava relativnu deformaciju veću od 3,5
‰. Na slici 4 je prikazan presjek zida s duljinom kritičnog područja lc i prikazom relativnih
deformacija.

Slika 4. Ovijeni rubni element zida

Vrijednost xu je duljina tlačnog područja pri slomu. U kritičnom području dolazi do odlamanja
zaštitnog sloja pa širina zida ne iznosi bw, nego je jednaka osnom razmaku spona.
Pretpostave li se spone 10 vrijedi:

9
 b0  bw  2  c  w  30  2  3  1, 0  23 cm (4.9)

Kako se kritično područje zida ovija slično kao stup, često se za duljinu kritičnog područja
koristi oznaka h0, a određuje se izrazom:

  
h0  l c  xu   1 cu2  (4.10)
 
 cu2,c 

Gdje je:  cu2 relativna deformacija betona pri slomu (3,5 ‰)

 cu2,c relativna deformacija ovijenog betona pri slomu (>3,5 ‰)

Izraz (4.10) moguće je izvesti pomoću sličnosti trokuta promatrajući sliku 4.

Relativna deformacija ovijenog betona ovisi o oblikovanju spona, a može se odrediti izrazom:

 cu2,c  0, 0035  0,1   wd (4.11)

Gdje je faktor    wd učinkovitost ovijanja, a određen je izrazom:

bw
   wd  30     d  v    sy,d   0, 035 (4.12)
b0

43, 478
Gdje je:  sy,d   2,17  103 relativna deformacija armature pri popuštanju
20000
v mehanički koeficijent armiranja vertikalnom armaturom hrpta

Vrijednost mehaničkog koeficijenta armiranja u poglavlju 4.3.2. je izračunata samo za jednu

mrežu (što je potrebno za dimenzioniranje na savijanje van ravnine). Pri proračunu savijanja
u ravnini razmatraju se obje mreže i puna širina presjeka pa vrijedi:

v 
A sv  fyd

2  7, 85  43, 478
 0,14 (4.13)
h  bw  fcd 100  30  1, 67

Uvrštavanjem vrijednosti u izraz (4.12) vrijedi:

30
  wd  30  7, 5   0, 07  0,14   2,17  10 3   0, 035
23
Odnosno:

   wd  0,1 (4.14)

Uvrštavanjem izraza (4.14) u (4.11) vrijedi:

 cu2,c  0, 0035  0,1 0,1  13, 5  10 3 (4.15)

10
Ovijanjem betona se dopuštena relativna tlačna deformacija u betonu mora povećati s 3,5 ‰
na 13,5 ‰ (gotovo četiri puta veća vrijednost).
Duljina tlačnog područja pri slomu određena je izrazom:

l w  bw
xu   d  v   (4.16)
b0

Odnosno:

600  30
xu   0, 07  0,14    164 cm (4.17)
23

Uvrštavanjem izraza (4.15) i (4.17) u (4.10) vrijedi:

 3, 5 
l c  164   1    121, 5 cm (4.18)
 13, 5 

Minimalna duljina rubnog elementa iznosi:

lc  max  0,15  l w ; 1, 5  bw  (4.19)

Prema izrazu (4.19) je lc  max  0,15  600; 1, 5  30   max  90; 45   90 cm .

Odabire se duljina kritičnog područja l c  122 cm .

U poglavlju 4.4 pretpostavljena je statička visina uzdužne armature 0,9 h. Pretpostavi li se da

će se uzdužna armatura rasporediti jednoliko unutar kritičnog područja, statička visina iznosi
d  600  3  122 / 2  536 cm  0, 89  h što je približno 0,9 h.

4.5.3 Minimalna i maksimalna uzdužna armatura

Uzdužna armatura mora biti veća od 0,5 % i manja od 4 % kritičnog područja. Koeficijent
armiranja iznosi:

As 62, 83
s    0, 022 (4.20)
l c  b0 122  23

Odabrana armatura je između minimalne i maksimalne.

11
4.6 Debljina zida
Potrebno je osigurati minimalnu debljinu zida. Kritično područje zida (a time najčešće i cijeli
zid) ne smije imati debljinu manju od 20 cm. Osim toga, postoje još uvjeti:
Ako je l c manja (ili jednaka) od bar jedne od vrijednosti 2bw i 0, 2l w , onda bw ne treba biti

manje od hs / 15 .

Ako je l c veća od obje vrijednosti 2bw i 0, 2l w , onda bw ne treba biti manje od hs / 10 .

Duljina ovijenog područja iznosi l c  122 cm  0, 2  l w pa debljina zida treba biti manja od
330/15 = 22 cm. Kako je debljina zida 30 cm, uvjet je zadovoljen.

4.7 Spone kritičnog područja

Spone kritičnog područja izrazito su bitne jer se primarno njihovim pravilnim postavljanjem
osigurava duktilno ponašanje elementa.

Razmak spona određen je izrazom (4.14). Pri tome je  faktor djelotvornosti spona, a w
volumenski mehanički koeficijent armiranja sponama, koji je određen izrazom:

obujam ovijenih spona fyd

 wd   (4.21)
obujam betonske jezgre fcd

Faktor djelotvornosti spona je određen izrazom

  n  s (4.22)

Gdje je: n faktor učinkovitosti unutar presjeka

s faktor učinkovitosti po visini elementa

Faktori n i s određeni su izrazima

bi2
n  1  (4.23)
n 6  b0  h0

 s   s 
s  1    1  (4.24)
 2  b0   2  h0 

gdje je:
n - ukupni broj uzdužnih šipki obuhvaćen sponama ili poprečnim sponama
bi - razmak između susjednih obuhvaćenih šipki

12
Uzdužna armatura kritičnog područja je 2020, tj. 10 šipki uz svako lice zida. Kako je duljina
kritičnog područja 122 cm, razmak vertikalne armature iznosi (122-1-2)/9 = 13,2 cm (stvarni
razmak je manji zbog savijanja spona, ali je ova pretpostavka konzervativnija). Kako razmak
pridržanih uzdužnih šipki ne smije biti veći od 20 cm, potrebno je pridržati svaku vertikalnu
šipku pa je bi = 13,2 cm, odnosno bi = 20 cm poprečno na zid. Na slici 5 je prikazana skica
rubnog područja.

13,2 13,2 13,2 13,2 13,2 13,2 13,2 13,2 13,2

20 23

122

Slika 5. Rubno područje zida

Prema slici 5 i izrazu (4.23) vrijedi:

18  13, 22  2  20 2
n  1  0, 77 (4.25)
6  23  122

Najveći dopušteni razmak spona prema EN 1998 iznosi:

smax  min  b0 / 2 ; 17, 5 cm ; 8  dbL  (4.26)

Gdje je: d bL promjer uzdužne armature

Međutim, ako je normalizirana tlačna sila  Ed  0,15 (što je u ovom primjeru zadovoljeno)
smiju se koristiti uvjeti prema EN 1992, odnosno vrijedi:

smax  min  b0 ; 30, 0 cm ; 12  dbL  (4.27)

Vidljivo je da su uvjeti (4.26) značajno oštriji od uvjeta (4.27). Prema tome, čini se prikladnim
pokušati ograničiti veličinu uzdužne sile na 0,15 što je u praktičnom smislu ostvarivo
dodavanjem stupova koji preuzimaju samo vertikalna opterećenja. Time se također smanjuje
zahtijevana debljina zida određena u poglavlju 4.6. Naime, povećanjem uzdužne sile
zahtjeva se veća duljina ovijanja, a samim time i veća debljina zida. U skladu s time, u
konceptualnoj fazi se može pretpostaviti debljina zida h s/15 i oblikovati konstrukcija tako da je
νEd < 0,15.

13
U skladu s izrazom (4.27) vrijedi:

smax  min  23, 0 ; 30, 0 ; 12  2, 0   23 cm (4.28)

Pretpostave li se spone 10/15 cm vrijedi:

 15   15 
 s  1  1  0, 63 (4.29)
 2  23   2  122 


obujam spona iznosi:

2 
 10  b0  2  h0   0, 785  10  23  2  122   372 cm3 (4.30)
4

obujam ovijenog betona iznosi:

s  b0  h0  15  23  122  42090 cm3 (4.31)

obujamski mehanički koeficijent armiranja iznosi:

372 43, 478

wd    0, 23 (4.32)
42090 1, 67

Umnožak koeficijenta učinkovitosti ovijanja i koeficijenta armiranja iznosi:

   wd  0, 77  0, 63  0, 23  0,11  0,1 (4.33)

Izraz (4.14) je zadovoljen pa su odabrane spone prikladne.

ODABRANO spone 10/15 cm

4.8 Rekapitulacija odabrane armature

Hrbat Q785 (uz svako lice zida, cijelom duljinom zida)

Rubni element hcr  330 cm ; b0 =23 cm ; h0 =122 cm

Vertikalna armatura 2020 (na svakom rubu zida uz svako lice po 1020/13,2 cm)
Spone 10/15 cm (skica presjeka vidljiva je na slici 5)

14