Vukovarska bitka

politički i vojni pogled

doc. dr. sc. Mijo Beljo

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu

 Od Borova sela do neovisnosti


Od 2. svibnja 1991. vukovarsko-
vinkovačko područje stanje „ni rata ni
mira”

Mještani srpskih i hrvatskih sela
„ogradili” svoja područja barikadama

U srpska sela bio dozvoljen ulaz
isključivo JNA

• hrvatskoj policiji nije bio dopušten ulaz u srpska

sela
• srpske straže u selima često pucale na sva vozila
koja se ne bi zaustavljala na ulazu u sela
• učestali oružani incidenti između hrvatske
policije i srpskih pobunjenika

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu

Od 5.svibnja 1991. Vukovar je u
prometnom smislu bio blokiran
• Nemogućnost međugradskog putovanja
• Hrvatska sela u okolici u nepovoljnom položaju
• Selo Ćelije obavijestilo Vukovar da je 7. svibnja
zbog blokade Srba iz sela Silaš i Bobota ostalo
bez hrane


U svibnju 1991. JNA na području
Vukovara i Vinkovaca dodatno jača svoje
snage
• jačanje snaga 12. proleterske mehanizirane
brigade Tuzlanskog korpusa oklopnim
snagama iz Sremske Mitrovice i Subotice (36.
mehanizirane brigade)
• preuzimanje kontrole na mostovima na rijeci
Dunavu (kod Batine te između Iloka i Bačke
Palanke)

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu

JNA konstantno izvodi „demonstracije
„vojne sile”
• javni pokreti snaga JNA u smjeru više područja
• „vježbe” i zaposjedanje „određenih rejona i
objekata”
• Izazivanje hrvatskih snaga čiji bi vojni
odgovor JNA iskoristila kao povod za
otvoreni napad

JNA taktiku razdvajanja hrvatskih snaga i
pobunjenih Srba koristila kao izvor stalnih
nemira
• „Tampon zone” nisu uklanjale stvarnoga
uzročnika nemira (pobunjene Srbe)

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu


Vukovar i okolica od svibnja 1991. najkritičnije
područje RH

9. svibnja 1991. sastanak u Vukovaru Ante
Markovića („premijer SFRJ), Petra Gračanica (MUP
SFRJ), admiral Stane Brovet (zamjenik Veljka
Kadijevića) te Josipa Manolića (Predsjednik Vlade
RH), Josip Boljkovac (MUP RH), Branko Babac
(ministar pravosuđa) i Josip Perković (pom. ministra
obrane RH)
• traženje mirnoga rješenja sukoba
• Manolić prozvao Srbiju za „donošenje nemira” u RH

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu


13. svibnja 1991. „nova normalizacija”
• Povratak izbjeglih iz Srbije
• Uklanjanje većina barikada

14. svibnja 1991. dužnost predsjednika
Skupštine općine Vukovar od Slavka
Dokmanovića preuzeo je Marin Vidić „Bili”
• usprkos tome, lokalna politička kriza i dalje se nastavila
• nemogućnost sazivanja Skupštine općine Vukovar

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu


Srpska strana optužila hrvatsku za
preuzimanje funkciju u mjestu koje je „srpski
narod” u većini
• 2. svibnja 1991. članovi HDZ preuzeli Radio Vukovar i
preimenovali ga u „Hrvatski radio Vukovar
• Tomislav Merčep imenovan sekretarom za narodnu obranu
Vukovara
• U srpnju je s mjesta ravnatelja Medicinskog centra Vukovar
smijenjen dr. Rade Popović a na njegovo mjesto imenovana
je dr. Vesna Bosanac


Potraj svibnja ponovni rast napetosti
• podizanje barikada
• oružani incidenti i pucnjave po obiteljski kućama
• skidanje zastava…

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu


17. lipnja 1991. u Lušcu oružani sukob Hrvata i
Srba

18. lipnja 1991. napad na policijski patrolu
MUP-a RH kod Bršadina

21. lipnja 1991. pucano na zgradu Doma
tehnike u Borovu Naselju

22. lipnja 1991. maskirane osobe ranije kod
Sotina dostavljača novina iz Beograda u
Slavoniju

23. lipnja 1991. minirana željeznička pruga kod
Bršadina.

……..

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu


U lipnju 1991. u Vukovar i zapadni Srijem stigla
prva policijska i pojačanja pripadnika ZNG-a iz
unutrašnjosti Hrvatske

• u Ilok 15. lipnja stigla četa (satnija) 1. brigade ZNG-a

• u Opatovac istoga dana stigla skupina od 30 pripadnika
specijalnoga bataljuna Zrinski pod vodstvom Ante
Rose. Skupina je 26. lipnja premještena u Vukovar
• u Opatovcu smješten dio 1. brigade ZNG koja je
sredinom kolovoza u Vukovaru imala 71, u Đeletovcima
61, a u Iloku 91 gardistu

• Od 19. lipnja 1991. Vukovar sjedište Policijske uprave

• stanice u Iloku i Tovarniku
• ukupno oko 280 policajaca
• Pomoć od pripadnika MUP-a iz Varaždina i Slavonskog Broda
(cca 250 policajaca)

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu

 Od incidenata do oružanih sukoba


25. lipnja 1991. Sabor proglasio nezavisnost
Republike Hrvatske
• ojačavanje postojećih barikada u srpskim selima
• dolazak pojačanja pobunjenim Srbima iz Srbije
• prebacivanje srpskog civilnog stanovništva u Srbiju


26. lipnja 1991. sukoba hrvatskih gardista i
pobunjenih Srba iz Bršadina kod silosa u
Đergaju (2/3 pričuva žitarica RH) https://www.youtube.com/watch?v=r7D2hLZFrxk


27. lipnja 1991. „divljanje” 12. proleterske
mehanizirane brigade JNA po Osijeku
• 17 ranjenih civila
• Pokretanje JNA izazivalo mobiliziranje četiri brigade
ZNG-a u Slavoniji; 106., 107., 108. i 109. brigada

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu


Pojačanje svakodnevnih napetosti i
incidenata
• 2. srpnja 1991. u Vukovaru civil srpske
nacionalnosti nakon verbalne prepirke
ubio jednog pripadnika ZNG-a ranivši
drugoga
• prijetnja selu Ćelija da se preda
(ultimatum iz sela Bobote)

• 3. srpnja 1991. raspoređivanje snaga

JNA duž granice RH i Srbije (51.
mehanizirana brigada JNA Pančevo
(komandant Enes Taso), 1. proleterska
gardijska mehanizirana brigada
Beograd.

• U Tuzli stigao kontingent od 36 ratnih

zrakoplova JNA iz Titograda
• javna verzija dolaska JNA u istočnu
Slavoniju, Baranju i Srijem – sprječavanje
međunacionalni sukoba i bratoubilačkoga
rata

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu


5. srpnja 1991. Milošević i Kadijević
dogovorili djelovanje JNA i njen izlazak na crtu
„Karlobag – Karlovac – Virovitica”
• pokretanje plana izostalo zbog političkoga dogovora na
Brijunima (Brijunski moratoriji 7. srpnja 1991. godine)
• unatoč otvorenom izostanku napada na granici RH i Srbije
ostale četiri brigade JNA koje su zajedno s 12.
proleterskom brigadom u Osijeku, Našicama i Vukovaru
imale oko 350 tenkova, više borbenih oklopnih vozila i
transportera, sveukupno oko 900 različitih borbenih vozila
na gusjenicama i kotačima
• istoga dana pobunjeni Srbi iz Tenje protjerali domicilno
hrvatsko stanovništvo čije su obiteljske kuće razorili
miniranjem


Sredinom srpnja nastavak 1991. iseljavanja Srba iz
istočne Slavonije u Srbiju i Vojvodinu ali i iseljavanje
Hrvata iz Vojvodine u Slavoniju

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu


tijekom srpnja 1991. borbe hrvatske
policije i pripadnika ZNG s pobunjenim
Srbima i pristiglim pojačanjima iz Srbije
• oko Tenje, sela Ćelije, Vinkovaca, Š odolovaca (Osijek –
Đakovo), prvi veći sukobi u i samom Vukovaru
(stavljanje pod kontrole područja Borova Naselja),
Iloka, Erduta i Aljmaša
• selo Ćelije 9. srpnja opljačkao i spaljeno od strane
pobunjenih Srba


sredinom srpnja 1991. osnovano je
Zapovjedništvo ZNG za Istočnu Slavoniju sa
sjedištem u Osijeku (zap. Franjo Pejič, Vladimir
Š eks zadužen za političko djelovanje..)

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu


Hrvatska strana izrazito slabo
naoružana
• primjer 3. brigade ZNG-a (955 ljudi/ 180
bez oružja/ 13 ručnih bacača)

Krajem srpnja 1991. imenuje se regionalni
Krizni štab za Istočnu Slavoniju (Vladimir
Š eks, Tomislav Merčep, Franjo Pejić, Eduard
Bakarac, Branimir Glavaš, Stjepan Galović
• Osnovan općinski Križni štab za
Vukovar – na čelu Vladin povjerenik
Marin Vidić – Bili, članovi; načelnik PU
Vukovar Stipo Pole, zapovjednik ZNG-a
Stipan Radaš, Tomislav Merčep, Ferenc
Kovacs, dr. Ivica Matoš, Vlatko Kršić i
Zvonko Ivanišević.
• 23. srpnja 1991. raspuštena Skupština
općine Vukovar

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu
Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu
https://www.youtube.com/watch?v=o0EPIX4MO5Y

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu

Hrvatska strana nastoji ne izazvati JNA. Iz toga
razloga sva borbena djelovanja usmjerena su
protiv srpskih pobunjenika ojačanih
dobrovoljcima iz Srbije

Unatoč tome, snage 51. mehanizirane brigade
JNA otvoreno pružaju potporu pobunjenim
Srbima u napadima na područja oko Vukovara i
Osijeka

Tijekom 3. kolovoza 1991. hrvatske snage u
Vukovaru stavile su pod svoju kontrolu naselje
Lužac – obrana grada u cijelosti povezana
• 6. i 7. kolovoz a1991. područje Vukovara ponovno
napadnuto od strane pobunjenih Srba i riječne flotile JNA s
Dunava

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu


Zbog pogoršavanja općega stanja, regionalni
Krizni štab za istočnu Slavoniju i Baranja donio
je 7. kolovoza 1991. obvezujuću odluku da sve
općine započnu s organiziranjem obrane svojih
područja

Nastavak manjih napada na hrvatske položaje u
Vukovaru i okolici
• 13. kolovoza 1991. minobacačkom vatrom, tenkovskom
vatrom s topova Riječne flotile JNA napadnuto je Borovo
Naselje (veći broj ranjenih)
• 17. kolovoza 1991. napadnuta hrvatska obitelj u naselju
Petrova Gora (jedan ubijeni, drugi ranjen)
• 20. kolovoza 1991. JNA uz pomoć pobunjenih Srba
uspostavila kontrolu na područjem Baranje – potpuni
uspjeh JNA (pod geslom „razdvajanja strana u sukobu”)

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu


Sredinom i krajem kolovoza 1991. u Vukovaru se
nalazilo 71 gardista iz 1. brigade ZNG; u Iloku 90;
u Đeletovcima 61 pripadnika 1. brigade ZNG. Iz
sastava 3. brigade ZNG u Vukovaru je bilo 265
gardista

Osim gardista u Vukovaru su stizali i pripadnici
MUP-a RH.
• Najviše iz Varaždina. Smjene po 100 pripadnika, do rujna
1991. u Vukovaru je bio razmješten 201 pripadnik MUP-a
RH iz Varaždina. Od sredine kolovoza u Vukovar se
nalazila i postrojba posebne namjene PU Slavonski Brod
(ŠAP)

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu


Od 21. kolovoza 1991. jasne pripreme JNA za
uspostavljanje kontrole nad Vukovarom
• međunarodne okolnosti dovele su do toga da se taktika
„tampon zone” i razdvajanja snaga u sukobu i dalje
koristila kao primarni način ovladavanja većim dijelom
područja
• Rubni pritisci na grad zbog stvaranja straga od
stanovništva – cilj natjerati stanovništvo na napuštanje i
naposljetku ulazak u napušteni grad


Zrakoplovstvo JNA intenzivno izviđalo područje
Vukovara i okolice
• Zračni napadi na položaji gardista oko Opatovca i
silosa Đergaj
• 24. kolovoza 1991. u novim napadima RV JNA
gardist Luka Andrijanić iz 3. brigade ZNG kod silos
Đergaj je srušio jedan, a teško oštetio drugi
zrakoplov JNA

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu

 Početak otvorenoga napada JNA i pobunjenih Srba na
Vukovar


Incident od 25. kolovoza 1991.
godine

• kamion JNA koji je iz Vukovara prevozio

hranu u Borovo Selo naišao ma mine.
Poginuo jedan, a ranjena četiri vojnika JNA
• JNA optužila hrvatsku stranu za namjerno
postavljanje mine pod kamion nakon čega je
dio oklopnih snaga JNA upućen prema
Borovu Selu
• ubrzo je iz smjera vojarne JNA u Vukovaru i
Borova Sela otvorena vatra iz svih vojnih
sredstava (topovi, tenkovi…)
• uz potporu JNA i topništva napad na Vukovar
pokrenuli pobunjeni Srbi iz okolnih srpskih
sela

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu