O projiciranju

Dva osnovna naina projiciranja: centralno i paralelno a) centralno

O
C
A

centar projiciranja zrake projiciranja

B Cc Ac Bc
ravnina projekcije

Trokut AcBcCc centralna je projekcija trokuta ABC.

O projiciranju
b) paralelno koso projiciranje

Paralelno projiciranje kod kojeg su zrake projiciranja okomite na ravninu projekcije naziva se ortogonalnim projiciranjem.

A B

Cc Ac Bc

Trokut AcBcCc kosa je paralelna projekcija trokuta ABC.

Mongeova metoda projiciranja

Tc je ortogonalna projekcija toke T na ravninu , koja se zove ravnina projekcije ili ravnina slike.

Tc

Mongeova metoda metoda je ortogonalnog projiciranja na dvije meusobno okomite ravnine projekcija, od kojih je jedna horizontalna, a druga vertikalna.
2
Horizontalna ravnina 1 zove se tlocrtnom ravninom, a vertikalna ravnina 2 zove se nacrtnom ravninom.

Projekcije toke
Odredimo ortogonalne projekcije toke T na ravnine projekcija 1 i 2.

2 T

Tx
T 1
T tlocrt toke T nacrt toke
TT = TTx jest udaljenost toke T od ravnine 1. TT = TTx jest udaljenost toke T od ravnine 2.

1x2

Projekcije toke
T

Kvadranti II. I.

Tx

III. T
Spojnica TT okomita na os x zove se ordinala toke T.
Ravninama 1 i 2 trodimenzionalan je prostor podijeljen u etiri dijela kvadranta. 1

IV.
Toka T u I. je kvadrantu

T ispod osi x T iznad osi x

Toke u kvadrantima
2 A A A

Toka A u drugom je kvadrantu

A A
x

II.
x

2
B
Toka B u treem je kvadrantu

B
x

B
x 1 B

III.
B

Toke u kvadrantima
2

Toka C u etvrtom je kvadrantu

x
x

C C

C C

IV.

C
2

F = F

F = F E F E = E E 1 F 2
1

x E =E

E F

Koordinate toke
+z
2 z

T(x,+y,+z)
II. I.
x

+z (-y)

z
+x x

T 0 +y
1 y

+x

(-x)

0 1

III.

IV.
+z B B
0

+y (-z)

C +x C C( x,-y,-z)
III. kvadrant

1 D

+y

B(x,-y,+z)
II. kvadrant

D D( x,+y,-z)
IV. kvadrant

Projekcije duine
A B x A A0

2 A A B

.
d B B0

B A . .
A0 1 . d B0

1x2

Openito vrijedi: d d, d d

Prava veliina duine, koja je u opem poloaju prema ravninama projekcija, odreuje se prevaljivanjem projicirajueg trapeza ABBA oko AB u ravninu 1.

Ista se prava veliina moe dobiti prevaljivanjem trapeza ABBA u 2.

Prava se veliina duine moe odrediti i pomou tzv. diferencijalnog trokuta.

D B B0 B A
x

A0 C
x

C d D

D0

Posebni poloaji duina naspram ravnina projekcija

A B
x

C d

D
x

E d F
x

G d

H
x

A
d AB || 1 Zakljuak

E F EF 1 EF || 2 GH 2

CD || 1 CD || 2

a) Ortogonalna projekcija duine na ravninu manja je od prave veliine duine.

b) Duina se projicira u pravoj veliini ako lei na ravnini projekcije ili je s njom paralelna. c) Duina se projicira u toku ako je okomita na ravninu projekcije.
Koje se projekcije gornjih duina vide u pravoj veliini ?