O projiciranju

Dva osnovna načina projiciranja: centralno i paralelno

a) centralno
O centar projiciranja

zrake projiciranja
C

A
B
Cc 

Bc
Ac
ravnina projekcije

Trokut AcBcCc centralna je projekcija trokuta ABC.

O projiciranju
b) paralelno koso projiciranje Paralelno projiciranje kod
kojeg su zrake projiciranja
C okomite na ravninu projekcije
naziva se ortogonalnim
projiciranjem.

A
B


Cc
Ac
Bc

Trokut AcBcCc kosa je paralelna projekcija trokuta ABC.

 T
Mongeova metoda projiciranja
Tc je ortogonalna projekcija točke T na 
ravninu , koja se zove ravnina
.
Tc
projekcije ili ravnina slike.

Mongeova metoda metoda je ortogonalnog projiciranja na dvije međusobno

okomite ravnine projekcija, od kojih je jedna horizontalna, a druga vertikalna.

Horizontalna ravnina 1 zove se

2 tlocrtnom ravninom, a vertikalna
ravnina 2 zove se nacrtnom
ravninom.

1
 Projekcije točke 2
T’’
Odredimo ortogonalne
projekcije točke T na T
ravnine projekcija 1 i 2.
Tx 1x2

T’
1 T’

T ’ – tlocrt točke
T ’’ – nacrt točke

TT’ = T’’Tx jest udaljenost točke T od ravnine 1.

TT’’ = T’Tx jest udaljenost točke T od ravnine 2.
 Projekcije točke Kvadranti

T’’
2
II.
I.
Tx x

III.
1
T’ IV.
Spojnica T’T’’ okomita na os x
zove se ordinala točke T. Točka T u I. je kvadrantu 
Ravninama 1 i 2 • T’ ispod osi x
trodimenzionalan je prostor • T” iznad osi x
podijeljen u četiri dijela –
kvadranta.
Točke u kvadrantima Točka A u drugom
je kvadrantu
A’’
2 A
II. A’
A’’
A’ x
A’
x

1

2
B’
Točka B u trećem B’
je kvadrantu
x
B’
III.
x 1
B
B’’
B’’
Točke u kvadrantima
Točka C u četvrtom je
2 kvadrantu

x
C’’
C’ C’
1 C’
C’’
IV. C

2 F = F”
F = F”
E” x E” x
F’ F’
1 E =E’
E = E’

E  1 F  2
 Koordinate točke

+z T(x,+y,+z)
2 II. +z (-y)
z T’’
z
T I.
0 (-x) 0 1 +x
x +x
x
1 y III.
+y
IV. y
+y (-z) T’

+z
B’ C’
B’’
0 1 +x

C’’ D’’
+y B(x,-y,+z) C( x,-y,-z) D’ D( x,+y,-z)
II. kvadrant III. kvadrant IV. kvadrant
Projekcije dužine 2
A’’ A’’
B’’ A
B’’
x
A’ . B
1x2

A0
B’
A’ . .
d
B0 .
A0
d
B0 B’
1

Općenito vrijedi: Prava veličina dužine, koja je u općem

položaju prema ravninama projekcija,
d’  d, d”  d određuje se prevaljivanjem projicirajućeg
trapeza A’B’BA oko A’B’ u ravninu 1.
Ista se prava veličina može Prava se veličina dužine može
dobiti prevaljivanjem trapeza odrediti i pomoću tzv.
ABB’’A’’ u 2. diferencijalnog trokuta.

D’’

d A0
B’’ C’’
B0 x

A’’
B’
x C’

d
D’

A’ D0
Posebni položaji dužina naspram ravnina projekcija

G’’
A’’ E’’ d
B’’ C’’ d D’’ H’’
d
x
F’’ x
x x

G’ H’
A’ d
d E’  F’
C’ D’
B’
CD || 1 EF  1 GH  2
AB || 1  EF || 2
CD || 2
Zaključak
a) Ortogonalna projekcija dužine na ravninu manja je od prave veličine dužine.
b) Dužina se projicira u pravoj veličini ako leži na ravnini projekcije ili je s njom
paralelna.
c) Dužina se projicira u točku ako je okomita na ravninu projekcije.
Koje se projekcije gornjih dužina vide u pravoj veličini ?