STILOVI RODITELJSTVA

Antonija Maras Mirjana Tominac Vinja Sura

DOIVLJAJ RODITELJSTVA
Subjektivan doivljaj roditeljstva opisuje se s pomou tri dimenzije:

RODITELJSKO ZADOVOLJSTVO ZAHTJEVI I STRES RODITELJSKE ULOGE OSJEAJ RODITELJSKE KOMPETENCIJE

RODITELJSKO PONAANJE
Razliiti su pokuaji opisivanja roditeljskog ponaanja. Istraivai su desetljeima pokuavali odrediti i opisati oblike ponaanja roditelja za koje bi se unaprijed moglo znati kakav e utjecaj imati na razvoj djeteta. Tri su najvanija pojma u definiranju roditeljskog odnosa i ponaanja prema djeci:

 RODITELJSKI CILJEVI I VRIJEDNOSTI

ciljevi koje roditelj eli postii u odgoju svoje djece. RODITELJSKI ODGOJNI STIL - predstavlja klimu u kojoj se odvija interakcija roditelj dijete. RODITELJSKA AKTIVNOST odnosi se na roditeljsko ponaanje koje je odreeno odgojnim ciljevima.

RODITELJSKI ODGOJNI STIL

Razlikujemo etiri stila roditeljstva:

AUTORITARAN veliki roditeljski zahtjevi, nadzor nad djetetom,ne pruaju dovoljno topline i ljubavi AUTORITATIVAN postavljaju granice i provode nadzor, ali pokazuju toplinu i ljubav. PERMISIVAN ( POPUSTLJIV) roditelji od djece zahtijevaju malo,daju im preveliku slobodu. ZANEMARUJUI (RAVNODUAN) mali roditeljski nadzor, ne pokazuju interes za djetetove potrebe, ne pokazuju ljubav.

Stilovi roditeljstva razlikuju se s obzirom na dvije dimenzije:

RODITELJSKA TOPLINA odnosi se na potporu, ohrabrivanje i ljubav koju roditelji pruaju djetetu.
RODITELJSKI NADZOR ILI KONTROLA to je elja roditelja da upravlja ivotom djeteta, kontrolira njegovo ponaanje i to pomou mehanizma kanjavanja, snage i deprivacije .

Razlikuju se dva oblika nadzora:

VANJSKI ILI NADZOR PONAANJA - odnosi se

na postavljanje pravila ponaanja i doputenih granica. Njime se eli izbjei nepoeljno ponaanje djeteta.
UNUTARNJI ILI PSIHOLOKI NADZOR - nastoji

pratiti djetetove unutarnje doivljaje, emocije i misli. Svi oblici nadzora,posebno psiholoki, nadzor, pritisak i ograniavanje povezani su s loim razvojnim rezultatima kao to su depresija, delikvencija,a nadzor ponaanja je povezan sa agresivnim ponaanjem.

Druga klasifikacija odgojnog stila pretpostavlja samo jednu

dimenziju odgojnog stila

RODITELJSKU TOPLINU.

Koja podrazumijeva: RODITELJSKO PRIHVAANJE - izraeno je kao ljubav i toplina, a moe se iskazati tjelesno ili verbalno. RODITELJSKO ODBIJANJE - izraeno je kao neprijateljstvo/agresija, indiferentnost/zanemarivanje i nediferencirano odbacivanje.

UTJECAJ RODITELJSKOG PRIHVAANJA ILI ODBIJANJA NA DIJETE

Roditeljsko prihvaanje ili odbijanje povezano je sa : - problemima u ponaanju i loom slikom o sebi - loim kolskim postignuima - pokazuju u veoj mjeri neprijateljstvo prema drugima - slabije samopotovanje i osjeaj kompetentnosti - u djejoj dobi efekti vidljivi u interakciji s vrnjacima - u odrasloj dobi vidljive posljedice na linost i ponaanje pojedinca - odbijaju roditelje i ne mogu ostvariti kvalitetne prijateljske odnose

UTJECAJ RODITELJSKOG ODGOJNOG STILA NA

DIJETE

Autoritativan odgojni stil pokazuje

blagotvorni utjecaj na psihosocijalnu prilagodbu djece. Manja upotreba alkohola i droga, rjee devijantno ponaanje, bolji kolski uspjeh, dobri odnosi s vrnjacima.

 Krut autoritaran odgoj povezuje se sa

kolskim neuspjehom, slabijom psihosocijalnom prilagodbom mladih, te s konzumiranjem droge i alkohola.

Indiferentni i permisivni odgojni stilovi

povezani su puenjem i konzumiranjem droga i alkohola.

 Subjektivan doivljaj kompetentnog roditeljstva utemeljen na pozitivnim samoprocjenama roditelja utjecat e na uinkovitost roditeljskih postupaka i stvorit e emocionalnu klimu koja e pozitivno djelovati na djetetov razvoj. Negativan doivljaj roditeljstva, izraen kao manjak roditeljske kompetencije i stres roditeljske uloge,moe ugroziti djetetov razvoja zbog negativnog utjecaja na roditeljske postupke i odgojni stil,tj.neosjetljivost na djeje potrebe,agresivnost, kanjavanje, to sve proizvodi neeljene posljedice u djejem ponaanju i razvoju.

DOBRO RODITELJSTVO

Istraivanja su pokazala da roditeljstvo, odgojni stilovi i postupci znatno utjeu na djetetove razvojne rezultate.
U prve dvije godine ivota dobro roditeljstvo

usmjereno je na zdrav socioemocionalni razvoj djeteta i razvoj kognitivno-motivacijske kompetencije.

Tijekom predkolskog razdoblja (36 godina) dobro roditeljstvo usmjereno je na razvijanje djetetovih socijalnih vjetina, tj. izraavanje prijateljstva kao i sposobnosti da bude snalaljivo u okolini i motivirano za postizanje rezultata. U tijeku osnovnokolskog razdoblja odgojni ciljevi jesu postizanje unutarnje kontrole (vladanja sobom), prosocijalna orijentacija, razvijanje socijalnih vjetina uspostavljanja prijateljstva i suradnje s vrnjacima, razvijanje pozitivne slike o sebi i samopotovanja, i intelektualni razvoj.

 Za razumijevanje promjena u odnosima

adolescenata i roditelja osobito je vano da su neminovni sukobi roditelj-adolescent ako roditelji primjenjuju autoritarni i nedosljedan stil. Znatno se manje negativnih odnosa meu adolescentima i roditeljima dogaa u onim obiteljima koje su, unato prkosnom odnosu svojih adolescenata, uspjele zadrati karakteristike autoritativnog stila: neposredne i pozitivne metode nadzora, uz nagraivanje dobrog ponaanja.

ZAKLJUAK
Odgojni stil roditelja i ponaanje roditelja prema djeci ima vanu ulogu u njihovu socijalnom i kognitivnom razvoju. Nije svejedno koji e odgojni stil koristiti roditelji, jer istraivanja pokazuju da je autoritativni stil najbolji. Svaki roditelj bi trebao, hvaljenjem, davanjem komplimenata, upuivanjem lijepih rijei pokazati djetetu da ga prihvaa i da je voljeno. Nerazumijevanje, agresivan stav prema djetetu, te zanemarivanje djetetovih potreba ostavlja negativne posljedice kako na razvoj djeteta tako i na interakciju dijete roditelj.

LITERATURA:
Klarin M. Razvoj djece u socijalnom kontekstu, Znanstvena monografija Sveuilita u Zadru, Sveuilite u Zadru, NAKLADA SLAP, 2006. M. udina Obradovi i J. Obradovi, Psihologija braka i obitelji, Sveuilite u Zagrebu, Golden marketing Tehnika knjiga, Zagreb 2006.