Jelenčić, Zvučnici (1991) (Podržava Pretraživanje)

Ivan
[,,"''''''''''''''',"'101111","'''''''""'''',","'''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''' ""''''''''''''''"''''"."",,.,,''"""'"""''''''''''
KOLSKA KNJIGA - ZAGREB
UDBENICI U ZAGREBU
MANUALIA UNIVERSITATIS STUDIORUM ZAGRABIENSIS
Urednik
Dr. ELIMIR
Recenzenti
Prof. dr. MIROSLAV
Prof. dr. MOMIR
CIP - Katalogizacija u pUblikaciji
Nacionalna i biblioteka, Zagreb
UOK 681.84 (075.8)
Ivan
/ Ivan - Zagreb :
kolska knjiga , 1991 . - VI, 283 str .
: ilustr. ; 24 cm. - (Udbenici
u Zagrebu = Manualia Univer-
sitatis studiorum Zagrabi ensi s)
Bibliografija: str. 275-281. - Kazalo.
ISBN 86-03-99073-5
Tisak BIROGRAFIKA - Subotica
Prof. dr. IV AN
Predstojnik Zavoda za elektro akustiku
fakulteta u Zagrebu

ZVUCNICI
KOLSKA KNJIGA
ZAGREB 1991
samoupravna interesna zajed-
nica kulture Republike Hrvatske financij-
ski je pomogla objavljivanje ove knjige
Sadraj
Predgovor VII
l. Uvod .......... . ..... . ..... . . . . ....... . . . . .... . .. . .......... . .. . .... . .... . ... . . . ....... . .. . .
1.1. Povijesni pregled ...... . ... ... . . ... . . .. . . ..... ... . ..... ..... ... ... . .. .... . .. .. .. .. .. . . . I
1.2. Podjela ... . ...... . ..... . .. . .... . . . ...... . ................. . ..... . .. . . . .... 4
1.3. Idealni ...... .. .. .. .. .... . ................ .... ............ .. ... ... ... .. ..... . 5
2. Teorija emitiranja zvuka .............................. . . .... . .. . .... . .. .. ...... . .. . .... . 6
2.1. Emitiranje zvuka ........... . . .. . ........... . ..... .... ............ . ....... . ............ 6
2.2. Impedancija isijavanja ..... .. .. .. ........... .. ... .. .... .. . .. ...... . ....... .. . . ......... 7
2.3. Usmjerenost ............... .. .......... .. .. ...... .. ... . ... . .. ...... ... .. . ........... lO
2A. Emitirana snaga ...................... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13
3. Emitiranje zvuka neideainih membrana ..... .. ..... . ....... . ....... . . .. ...... .... . .. . .. . .. ... IS
3.1. Rad potpuno krutih membrana . ............................................. . ..... . ... 15
Problematika pretvorbe ... . .. . . IS
3.1.1. Opis i princip rada. . .... . ............................................... .. .... . . IS
Popis simbola........................................... . .. . .. . .... . . .. ......... 18
3.1.2. sustav ................ .. . . .. .. . . .. .. ...... . .. .... 20
3.1.3. sustav ... . . ..... . .. ...... . . . .. . .. .. . 23
3.1.4. Priguenje .......... .. .............................. . .. .................. ... .... . 31
3.2. Rad membrana izvan potpune krutosti ..... . .. . .. . .... . .... . ..... . ....... . . 35
3.2. 1. Problemi rada konusnih membrana........ .. .... .. .. ............. ... . .. ...... .. 35
Metode vizuelnih prikaza titranja membrana ..... . ............ . ..... . ........... 36
Radijalna savijanja ............ . . . . . . . . .. . . . . . . .. . . .. . . . . .. .. .. .. .. . . .. .. . .. . . . 37
................ .. .... ... . . ....... .. .. ................... 38
Subharmomcka saVIjanja ...... . ...... . . ... . . .. . . . . .... . . . . .. ...... . . ..... . . . . . .. 41
konusnih membrana ......... . . . . . ........ . .... . .. . . . ........ . . .. . . . .. 41
3.2.2. Problemi rada kalotnih membrana . . ... . .. . ...... . .. . ............... . .. . .. . . . . .. 46
3.3. Dijelovi sustava . ............. ...... . ... .. . .... .. .. ........ 47
Gornji centrator . . ......... . ........... ..... . ....................... . .. . .. . ... .. 48
Donji centrator i zatitni poklopac ....... .... . .. . ........ .. .. .. . . .. . ... .. . .. .... 49
Titrajna zavojnica ................................. . ..... .. ............... . ...... 50
Magnetski sustav i koara ............ . ... . ........ ... . .. ... . . ............. . ..... 53
Linearnost pogonskog sustava ............... . . . . . . ... . .. . .. . .. 56
4. izvedbe .. . 0. .... .. ... ........ .. .............. . ... ... . . .. .. .. 60
4.1. irokopojasni ........ . ........ .. ..... .. ...... .. .. .... .. ...... . ........ .. . . .. .. 60
Poli-planarni ................ .... ............. .. ...... . ....... . ....... .. . . . .. .. 62
4.2. Pojasni ................ . . .. ... .. .......... .. ..... . ... .. .. ...... .. ....... . . .. .. 63
4.2.1. Niskotonski ..... . .. . ... . . .......... . ............... . .. . .... . ..... . .. . .. 63
4.2.2. Srednjetonski ... .. ....... ....... .. .... .. ....... .... . .. . . . .. .. ....... ... . 70
4.2.3. Visokotonski . . ..... . . . . . ... . ..... . ........ .. .... .. .. ..... ... ..... .. . .. . 72
4.3. s trakom .................. .. . . ... .. ................... .. .. .. . .. .. .. .. .. .. .... 74
4.4. Heilovi .......... ..... .. .. :.... ... ............ .. . .... .. . ... ....... . .. .. .. .. .. . 77
4.5. Walshovi ........ ..... .. ...... . ..... .. .. . ... .. .......... .. ... . ................ 78
4.6. .... .. .... .. .. ... . .. . .... .. ...... .. ... .. ............ ... oo ...... . 79
VI SADRAJ
5. Elektrostatski, i ionski .... . .......... . .. . . . ....... . .. . .. . .. . ....... . . 83
5.1. Elektrostatski ........ . ................... . .... . .. . . . ............. . .. . ....... . . 83
5.1.1. Konstruktivni problemi ... . ... ......... . . ..... .. . . ... .. .. . .... . .. ....... . ....... 86
5.1.2. izvedba ............ . . .. . . . . .. . . ..... . ..... .. . .. . . .. .. . .. . . ... . . .. .. . .. 92
5.2. .......................... .. ....... . ... .. ....... . ..... . . ... . .. . . 94
5.3. Ionski ................ . . ......... . ....... . .... . . . . ... . . ....... . ............. . . 97
6. Ugradnja ............ .. .... . ......... . . ....... . .. .. . . . . .... . .. . ...... . . .......... . . 101
6.1. Ravna .............. . ....................... . .. . . . ..... . . . .. . ..... . ....... . . . . . . . 102
6.2. Otvorena kutija . . ... . .. . ... . .. . .......... . ....... . .... . ... . ...... . ..... . ......... . .. . . 103
6.3. Zatvorena kutija ......... . . . . . . ... .. ... . . . ....... . .. . .. . .... . .... . ..... . .... . ....... . . 104
6.4. Bas-refleksna kutija ............. . .. . ............. . ....... . .. . .......... . .... . .. . ...... 116
6.5. labirint . . . .. . . . .. . . . . . .. . ...... . .... .. . . . . ... . .. . . .. . . . . . .. .. ....... . .. . ... . . 132
6.6. s trubom .... . . .. . . . .. . ... . . .... .... . .. . . . . ... . . . . ... . . .. . .. . . . .. .. . .... ...... 135
6.6.1. Pogonski dio ... . . .... . .. . .......... . ....... . . . . .. . ... ... . .. . ..... . ...... .. . ..... 137
6.6.2. Trube ......................................... . ......... . .. . ....... . .. . . . .. . .. . . 140
6.6.3. Izvedba truba ...... . ............... . ....... . ........ . ... . . . ................ . .. . . 147
6.6.4. Niskofrekventne trube u kutijama .......... . .. . ....... . .... .. .... . .... . ...... . . . 162
7. sustavi .... . .......... . . . . . ..... . .. . . . ....... . . .. ....... . ............ . .. . .. . ...... 172
7.1. Frekvencijske skretnice ................ . . . .. .. ... ... . ... ... . . . ... .. . .. ... .. ........ .... 172
7.1.1. Pasivne frekvencijske skretnice .......... . . .. . ... . . . ... . .. . .... .... . . .. . ....... . . 176
7. 1.2. Aktivne frekvencijske skretnice ........ . .................. . . . .. . .. .. ..... .. . . . ... 191
7.2. Koaksijalni i koplanarni sustavi ....... . ... . ... .. ..... . .... . ............. . ... 196
7.3. Konstrukcija i izvedba sustava........ . .. . ....... . . .. .... .. . . ...... . . .. . ... 198
7.4. grupa u emiterske sustave ...... . .. . .. . .... . .. . .... . . ... ... ... . ...... 201
Zvucmckl stuPOVI ................................ . .. . ....... . .. . . . . ......... . ......... 205
8. Utjecaj prostorije na reprodukciju sustava .................. . .... . .. .. . .... . .... . .. 211
8.1. svojstva prostorija . . ....... . .... . . .. ...... . . .. ...... . ... .. . ... .. . . . ... . . . . . . 211
8.2. Reprodukcija u stambenim prostorijama ... ... .... . .. . . . . . . . . . . .. ... ..... . . ..... . . . . .. . 213
8.3. Smjetaj sustava u prostoriji za sluanje . . . .. ...... . .. . .... . .. . ... . ........ . . 213
9. Mjerenje karakteristika i sustava........................................ 218
9.1. Objektivna mjerenja .... . ... . ....................... .. ... . ... . .. . ... . ... . ....... . .. . . . . 218
Mjerni prostori i mjerni signali........ . ........ . ............ . .. . . . .. . .. . . ...... . .. . ... 218
9.1.1. Frekvencijska karakteristika ..... . ..... . . .. .... . ....... . .. . ....... . ....... . ...... 220
9.1.2. Usmjerna karakteristika .................. . . . ................................ . ... 224
9.1.3. Fazna karakteristika. .. .. . .. .. .. . . .. ... . .. .. . . . . ..... . .. . . ... . . ...... .. . .. . .... . 226
9.1.4. Tranzijentni odziv . ... . .. . . .. . .. . . .... .. . .. . . .. . .. . .. . . . .. . ... . . . .. . . . . . ..... . ... 229
9. 1.5. Nelinearna .................... . .... . .......... . . . .. . .. . . . .. . .. . .. . . . . 237
......... . .. . .. . . . . ............ . .. . . . . .. .. .... . ... . .. . ... 237
Intermodulacijska ............. . .... . ....... . . .. .... . .. . .... . . . ... . ... 238
Dopplerova ... . ... . .......................... . .. . ..... . .............. 239
9.1.6. i korisnost ..................... . ................. . ............ . ..... 243
Nazivna snaga, snaga, maksimalna snaga, pogonska snaga,
osjetljivost, korisnost, linearnost snage, dinamika .... . ........................... 243
9.1.7. Karakteristika impedancije .......... . . . .. . ........ . . . . . .. . .... . .. . ....... . .. . ... 246
9.1.8. Parametri ..... . .......... . .. . ....... . . .... . .... . .... . .. . ...... . . . . . ... 249
9.1.9. Posebna mjerenja ............. . ........ . .. . ...... . .. . .. . ..... .. .......... . . .. ... 254
9.2. Subjektivna mjerenja (sluni test) .... . . .. .... . .......... . .. . . . .. . ... .. . .. . . .. .. ... . .. . . 258
Dodatak I. Definicije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 262
Postupak impedancije .......... '. .. . .. . . . . .. . .. .. . . .. . . . . . .. . 262
Dodatak II. analogije ......... . ............... :......... . 265
Dodatak III. UP?treba feromagnetskih fluida za poboljanje karakteristika
zvucmka ....... . ...... . ...................... . ... . .... . ....... . .... . .... 269
Dodatak IV. Psihologija sluanja ............................. . .. . .. . . . .. .. ..... .. .. .. 271
Dodatak V. Sustavi s minimalnim fazni m pomakom ... . .. . ............... . .. . .. . . . . .. 273
Literatura ........................ . .......... .. ... . .... ... . . .... . .. . .. . . ... . .. . . . .. . ... 275
Kazalo pojmova . .... . .. . .... . .. . . . ..... . .. . .. . ............ . .......... . .... . .. . .. . ..... 282
Predgovor
dulje u krugovima naih postoji potreba za literaturom s
i to ne samo zbog nastave, i zato to su
vaan element u audiosustavima koji su u svakodnevnoj upotrebi . Stoga sam
sadrajem kjige elio dati pregled znanstvenoga, ali i aspekta toga
gradiva.
Svako djelo podlijee koncepciji autora, a ja sam se trudio da gradivo iznesem na takav
da ono iz poglavlja u poglavlje, i tako postupno tvori cjelovitu sliku tog
U i analizama iznesena je potpuna teorijska slika,
sa svim utjecajnim parametrima i objanjenjima iz kojih se u pojedinim upotrebe
vidi to je vano, a to se moe zanemariti.
Da gradivo knjige bude jasnije, potrebno je dati nekoliko uputa.
Uz sustav u kad je o sastavu vie pojasnih jedinica spojenih
preko pasivnih ili aktivnih filtara u jednu emitersku cjelinu upotrebljava se naziv
sustav. U teorijskom razmatranju djelovanja na niim frekvencijama govori se o
i sustavima
Kada je o tonskim frekvencijama, one se dijele na tri niskofrekven-
cijsko, srednjofrekvencijsko i visokofrekvencijsko Ta nemaju
granica, se smatra da su niske frekvencije priblino od 20 do 500 Hz, srednje
priblino od 500 Hz do 4 kHz, a visoke frekvencije seu od priblino 4 kHz do 20 kHz.
Nazivi i simboli pojedinih za sve izraze i jednadbe su definirani i
navedeni s jedinicama. Osnovni popis simbola dan je u poglavlju 3-.1, a uz ugradnju
dani su posebni popisi u poglavljima 6.4, 6.5. i 6.7.
Mjerenja opisana u poglavlju 9. odnose se na jedinice i na sustave.
Poseban problem sustava jesu osi i udaljenosti mjerenja koje nisu
ih mora da bi mjerenja bila ponOVljiva.
Autor
1. Uvod
je koji energiju pretvara u
odnosno koji signale pretvara u valove.
S obzirom na tu definiciju, moe se pomisliti da je posljednja karika u
audiolancu, ali nije tako. s ulazne strane ima pobudno kao
definirani prijenosni sustav ulaznih i izlaznih S
izlazne strane emitira valove u disperzijski medij s apsorpcijama i
refleksijama i to je karika koju je vrlo teko definirati. Analiza nastaloga
polja u takvome prijenosnom mediju ubraja se u probleme u elektroakusti-
ci. Tek nakon toga dolazi prijemnik. je to ljudsko uho, kao zadnja karika u
lancu. Ono ima najvie nedefiniranosti, posebnosti i subjektivnosti i glavni je
u stvaranju doivljaja
To je jedan dio odgovora na pifanje zato se smatra najslabijom
i najnedefiniranijom karikom u audioprijenosnom lancu. Drugi dio odgovora lei u
samoj prirodi pretvorbe.
Prije svega, gotovo sve vrste pretvaraju energiju
pretvorbom. To da najprije pretvara signal u
titranje, kojim se tada okolni medij na titranje. Takva pretvorba
osim znatnoga gubitka energije stvara i mnotvo problema. Usto, kao erni ter
zvuka ima vie koje ga odvajaju od drugih elemenata u audiolancu. To su:
- polarna karakteristika; usmjereno, frekvencijski ovisno isijavanje
energIJe,
- vremensko zaostajanje; razumijeva sve fazne i amplitudne promjene
valova od kao erni tera do mjesta prijema (ljudskog uha ili
mjernog mikrofona),
parcijalno titranje membrane; nastaje na viim frekvencijama prijenosnog
a ga je obraditi konvencionalnim
kim metodama.
Norme za kvalitetnu reprodukciju zvuka zahtijevaju da reproducirani zvuk
bude to vjernija kopija originala. Navedeni opis pokazuje svu kompliciranost tog
zadatka i upozorava na glavne u konstrukciji idealnih emitera. Stoga
pcojektiranje i izvedba temeljeni na teorijskoj razradi i
podlozi, mnogo ovisi i o praksi i iskustvu konstruktora.
1.1. Povijesni pregled
Povijesni ne seu daleko u prolost; izumljen je sredinom prolog
u jeku velikih pronalazaka na elektrokomunikacija i elektroakustike.
2 UVOD
Prvi za prijenos zvuka (ljudskoga glasa) elektriciteta konstrui-
rao je 1860. godine Philipp Reis, iz Friedrichsdorfa. se sastojao od
(kontaktnog mikrofona) i prijemnika (sa zavojnicom oko eljezne ipke
na rezonantnu drvenu kutiju). Prijemnik je djelovao na principu magne-
tostrikcije, a s obzirom na to da je imao drvenu membranu da bi radijaciju
zvuka i bio konstruiran za primanje i reprodukciju govornih signala, moe se
smatrati prvim
Ernst Werner Siemens patentirao je 1874. godine osnove principa
rada, a nekoliko godina kasnije (1877) i s permanentnim
magnetom (British Pat., No. 4685 od 10. 12. 1877. i German Pat. , No. 2355 od 14.
Slika 1.1. Slika iz povijesnog patentnog lista
12. 1877) . Siemens opisuje i s elektromagnetom, koji je u izvedbi
dominirao ezdesetak godina. Genijalna idej a u tim pronalascima
bil a je upotreba krunoga magnetskog raspora, iako se jo nije povezivao
sa irom primjenom pri reprodukciji audiosignala, jer jo nij e bilo Stoga je
u upotrebi bila slualica, koja na izlaznom otvoru ima trubu (slika 1.2).
Slika 1.2. Telefonska
kapsula s kratkom
trubom iz 1893. godi-
ne
Ti su emiteri imali malu osjetljivost, znatna nelinearna izobli-
i mali frekvencijski opseg (od oko 400 do 2300 Hz).
Poslije pronalaska troelektrodne elektronske cijevi (Lee
de Forest, 1907. god.) i radiodifuzije (oko 1918)
uvelike je napredovao razvoj Prestala je dominacija
malih membrana i truba, se sve vie govoriti o kvalite-
ti i smanjenju a ne vie o tome kako bi se postigla
to glasnija reprodukcija, a se smjeta na
(ili u kutiju) .
To su prvi C. W. Rice i E. W. Kellog, koji
se smatraju nove koncepcije u konstrukci -
ji emitera zvuka i modernog Oni
su izveli i patentirali (U. S. Pat. od 27.3. 1924) prvi
ki s velikom membranom na drvenoj
(slika 1.3). Konusna membrana tog bila je savitlji-
vim prstenom na a s donje je strane bila
centri rana i vezana za pogonsku zavojnicu. Takvom palji-
vom izvedbom dobivena je vrlo dobra slika s dosta
basova (donja frekvencija bila je oko 100 Hz).
POVIJESNI PREGLED
Tako nakon 1925. godine novo
razdoblje u razvoju Izvode se kon-
strukcije frekvencij skog opsega, sa
smanjenim i kori s-
nosti , uz mnot vo poboljanja. Osim toga, uvo-
permanentnih magneta (poslije domina-
cije s elektromagnetima) ostvarena je
jednostavnost izvedbe, pogonska sigurnost
i ostale znatne prednosti .
Potrebno je posebno spomenuti vrlo popu-
laran tip koji se upotrebljavao od
priblino 1928. godine sve do poslij e drugoga
svjetskog rata. To je elektromagnetski
koji radi na istom principu kao telefonska sl u-
ali ca i koj i se upotreblj avao u jednostav-
nim, tzv. prijemnicima. je bila
popul arna modi fikacija tih nazvana
3
sa slobodnim titranjem" (njem. Frei s- Slika 1.3. Presjek Rice i
chwinger). Kotva tih (na koju je bila Kel\oga iz 1924. godine
membrana) titrala je ispred polova
magneta je titrala unutra, pa je hod membrane bi o Takvom su se
izvedbom postigla mala velika osjetlj ivost i dobra korisnost, a time i
relati vno dobra kvaliteta reprodukcij e.
U toku godina usavreni su emiteri i se spoznaja da jedan
ne moe sam <lptimaIno reproducirati cijelo audiofrekvencij sko
Tako 1931. godine N. Fredrick iz Bell ovih telefonskih laboratorij a demonstrira
podijelj eni sustav sa dva
Tako brz razvoj prekinut je drugoga svjetskog rata i
nakon 1945. godine nij e nastavljen istim intenzitetom. Moe se da je u
prvi m godinama poslije rata stagnacija i razvoj, uz konzervativni
pristup projektiranju, iako je postojala teorijska podloga a i tehnologija. Tako su
poslije 1960. godine mnogi autori teorijski potpuno razradili sustave i
postavi li znanstvenu osnovu za njihovo projektiranje. To su poznata imena s
elektroakustike: P. J. Baxandall, L. L. Beranek, F. V. Hunt, E. J. Jordan,
H. F. Olson, R. H. Small, A. N. Thiele, E. M. Villehur i mnogi drugi.
karakteristike sustava, naprimjer iz 1965. godine pokazuju
uski prijenosni frekvencijski opseg ( 100 Hz do 10 kHz 6 dB, 35 Hz - 17 dB, 15 kHz
- 12 dB), velika uz malu snagu (25 W) i veliki volumen kutije (75 l).
Poslije 1970. godine opet sve intenzivniji razvoj i
sustava potaknut interesom za to kvalitetnijom reprodukcijom zvuka.
Posebni poticaj tome dala je industrija, jer je postao vrlo traen industrijski
proizvod koji je imao nezanemari v financijski efekt.
karakteristike sustava potpuno su izmijenjene 1975. godine.
je prijenosni frekvencijski opseg (50 Hz do 18 kHz, 35 Hz - 8 dB, 20 kHz - 3 dB),
su relativno vrlo malena, snaga je (100 W), a volumen smanjen (351).
U se godi nama sve vie uvodi digitalna tehnika koja vodi znatnom
pobolj anju kval itete prijenosa. Di gitalno procesiranje audiosignala postavil o je
pred sustave i posebne zahtj eve. Najvaniji zahtjevi jesu: emitiranje
velikih razina tlaka (gotovo jednakih za cijeli prijenosni frekvencijski opseg
koji je potreban od 20 Hz do 20 kHz) , dobar prijenos tranzijenata, vrlo
mala i niska rezonantna frekvencija te upotreba aktivnih frekvencijskih
skretnica, 8tO su zahtjevi za sustave vrhunske kvalitete.
4 UVOD
1.2. Podjela
a) S obzirom na pretvorbe energije, dijelimo na:
- s membranom, koji proizvode zvuk
pretvorbe energije,
- bez membrane (tzv. ionske koji proizvode zvuk
pretvorbe energije.
b) S obzirom na vezanje membrane na okolni medij, razlikujemo dvije vrste
i to:
- direktne emitere, koji membrane emitiraju
zvuk direktno u okolni prostor,
- s trubom, koji emitiraju zvuk preko trube postavljene
membrane direktnog emitera i okolnog prostora.
c) S obzirom na pogonski element, s membranom dijelimo na:
- koji djeluju na principu, kada se
kroz koji struja u magnetskom polju stalnog
magneta (zbog interakcije magnetskih polja). Ti mogu dati
kvalitetnu reprodukciju na svim audiofrekvencijama i se pri-
mjenjuju.
su u gotovo sve sustave za reprodukciju u
svijetu. Glavni razlozi za to jesu:
- jednostavnost konstrukcije i projektiranja,
razmjerno laka izvedivost (relativno vrlo jeftin proizvod) ,
i trajnost od one drugih elemenata),
laka prilagodljivost drugim elementima,
laka prilagodljivost primjenama,
pouzdanost u primjeni (za permanentni magnet nije potreban izvor
snage, a i dugo radi),
moe se proizvesti eljenih karakteristika,
moe se upotrijebiti kao direktni emiter ili s trubom,
relativno se lako mogu dobiti vrlo velike snage uz ne pre-
velike dimenzije;
- elektromagnetske koji djeluju tako da struja proiz-
vodi promjenljivu jakost magnetskog polja stalnog magneta, koj a ustit-
rava eljeznu s membranom. Ti imaju relativno velika
i usko radno frekvencijsko pa im je primjena danas
na samo neke specijalne vrste slualica;
- elektrostatske koj i djeluju prema zakonu o suprot-
nih naboja. Ti mogu dati kvalitetnu reprodukciju zvuka u
cijelom audiofrekvencijskom opsegu;
se rad temelji na svojstvima nekih materij a-
la da se uvijaju pod utjecajem primijenjenog napona. Zbog svojih
ti se upotrebljavaju za male titrajne amplitude,
uglavnom na viim frekvencijama audiospektra;
magnetostriktivne koji u radu iskoritavaju svojstva magnet-
skih materijala da se zbog utjecaja magnetskih polja ire i skupljaju. S
obzirom na karakteristike sustava tih upotreba
im je na ultrazvuka.
d) S obzirom na izvedbu, dijelimo na:
IDEALNI 5
komercijalne, konstruirane i izvedene za "svakodnevne" upo-
trebe, naprimjer za tranzistorske prijemnike, kasetofone, televizore

- profesionalne, tj. vrhunske kvalitete, i po karakteristikama, i
po izvedbi, i po upotrijebljenome materijalu. Posebno je vano da u
dugotrajnom radu zadre svoje karakteristike, to da se od njih
zahtijeva velika pouzdanost. Upotrebljavaju se u svim u
kojima se zahtijeva siguran rad i kvalitetna reprodukcija, npr. pri
(posebno u kazalitima, za glazbene priredbe itd.). Slue u
kvalitetnim audiosustavima i kao monitorski u indus-
triji kaseta, pri snimanju i reprodukciji glazbe u studijima
prilikama.
e) S obzirom na prijenosni frekvencijski opseg, dijelimo na:
- irokopojasne, koji jednim prenose iroko audiofrekvencijsko

pojasne, koji su konstruirani za prijenos samo ueg pojasa u audiopod-
a dijele se na niskotonske, srednjotonske i visokotonske
iako se proizvode i kao niskotonski jsrednjotonski i srednjotonskijviso-
kotonski.
1.3. Idealni
Kakav bi morao biti idealni kojemu valja teiti pri projektiranju i
izvedbi sustava?
Reproducirani valovi trebali bi biti vjerna kopija pobudnih
signala (bez posebno tranzijentnih), a pri radu ne bi smio
unositi nove komponente (kolorirati) s frekvencijama koje ne postoje u
pobudi . Takav bi trebao biti rad u cijelom prenoenom frekvencijskom i
na svim konstrukcijom snagama (od najmanje do
tj. morao bi imati potpunu " Iinearnost snaga", odnosno veliku dinamiku). Pretvor-
ba energije morala bi se obavljati s maksimalnom korisnosti koja bi bila konstantna
na svim prenoenim frekvencijama, odnosno frekvencijska bi karakteristika morala
biti potpuno horizontalna i bez kolebanja, uz prijenosni frekvencijski opseg od
20 Hz do 20 kHz. bi morao imati konstantnu usmjerenost, tj. u cijelom
prenoenom usmjerenost ne bi smjela ovisiti o frekvenciji
emitiranog zvuka. Osim toga, bi za kao izvor morao
predstavljati radno konstantnog otpora (bez reaktivnih kompone-
nata).
Idealni bi trebao imati veliku pouzdanost da njegovo djelovanje bude
sigurno i da u dugotrajnom radu zadri sve navedene karakteristike.
Takav idealni nije nikada proizveden, no ipak se u praksi mogu izvesti
sustavi koji se umnogome pribliuju tom idealnom uzoru.
2. Teorija emitiranja zvuka
Na kraju reprodukcijskog lanca obnavlja zvuk procesom elektroakus-
pretvorbe. Ta se pretvorba u obavlja preko
medija u kojemu se energija pretvara u titranja, koja se
prikladnim membranama veu za okolni prostor.
Najprije razmotriti vezanje, odnosno isijavanje i
raspodjelu zvuka u zraku.
2.1. Emitiranje zvuka
Titranj e membrane emitera okolne zraka na gibanje (nastaje
zgunjavanje i i ako se frekvencija titranja nalazi unutar
emitira se zvuk. Pritom izvor zvuka gubi energiju i predaje je
okolnom mediju, kao da radi na neki opteretni otpor (otpor isijavanja). Zvuk se iri
kroz okolni prostor, pa zrak djeluje kao medij za prijenos energije od izvora do
prijemnika (ljudskog uha il i mjernog mikrofona). Slojevi zraka oko izvora zvuka
gibaju se zaj edno s membranom, i ta masa z raka dodaje reaktivnu kompo-
nentu protiv kretanja membrane (masu isijavanja).
Tim dvjema otporom isijavanja i masom isijavanja, moe se opisati
emitiranje zvuka.
Za teorijsko prou vanje tih bilo bi idealno kao emiter upotrijebiti
loptu koja je emiter nultog reda. To je kuglasti izvor zvuka (kao balon u koji
dovodimo ili iz kojega odvodirno zrak) to periodski, u ritmu tonske frekvencije,
i smanjuje polumjer, i tako proizvodi val. Sve na
jednom polumjeru vanjske povrine imaju jednake brzine, pa se proizvodi kuglasti
val, jer emiteri nultog reda nemaju usmjerenja.
se kugla teorijski moe relativno jednostavno analizirati, ali se
jedva moe ostvariti. Stoga se jednostavnijim i u praksi lake ostvarivim
emiterom smatra stapna membrana. Radi jednostavnosti analize, pretpostavlja se da
je stap idealan, tj. da nema mase, da ima neizmjernu krutost, da je smjeten na
idealnome ovjeenju te da je jako udaljen od svake
povrine ili drugog erni tera. Taj se uvjet odnosi na takav smjetaj stapa pri kojemu
je njegova prednja strana odijeljena od stranje Uer obje povrine emitiraju
val u prostor) odnosno pri kojemu je stap smjeten na ravnu
(slika 2.1). se promatra emitiranje sa samo jedne strane (u polupros-
tor).
Ako, osim nabrojenih uvjeta smjetaja pretpostavimo da je promjer stapnog
emitera mnogo manji od valne duljine (A) emitiranog zvuka (DA), emiter se
ponaati kao emiter nultog reda i emitirat upoluprostor neusmjerene valove.
IMPEDANCIJA ISIJAVANJA
Slika 2.1. Uz male promjere stapa prema emitiranoj
valnoj duljini, membrana emitera na
proizvodi kuglasti neusmjereni val
7
i membrane raznih oblika, koje titraju kao stap, imaju sva obiljeja
stapnog emitera jer povrina stapa ne mora nuno biti ravna. Uz postavljene uvjete i
konusna membrana moe biti kuglasti emiter.
Da bi konusna membrana zaista titrala kao stap, uz sve navedene pretpostavke
moraju se posebno naglasiti jo dvije: prvo, oblik membrane za vrijeme titranja mora
ostati nepromijenjen (potpuno kruta membrana), i drugo, utjecaj dubine konusa na
impedanciju isijavanja treba da bude zanemariv (odnosno frekvencija mora
biti toliko niska da je dubina konusa mnogo manja od valne duljine).
2.2. Impedancija isijavanja
Medij u koji se emitira prua otpor kretanju membrane izvora
zvuka. Taj otpor povrinu (S), pa je koristan samo dio
energije koja se privodi membrani (to je izlazna snaga emitera), a ostatak se u
izvor kao reaktivna energija.
Izraz membrane jest impedancija
isijavanja (dodatak I). Vrijednost te impedancije je kvantitativni izraz na koji
se medij odupire gibanje povrine koja titra.
impedancija isijavanja (ZA) ima realni i imaginarni dio, a tvore ga
otpor isijavanja (R
A
) i masa isijavanja (M A)' pa je:
ZA = RA + jwM
A
Ta je impedancija u direktnim analogijama (dodatak I i II)
prikazana kao serijski spoj radnoga i reaktivnog otpora.
Izraz otpora koji nastaje membrane u
pokretu jest impedancija isijavanja (dodatak I), odnosno impedancija
isijavanja (ZMA = ZA' S2).
Tako se definira i otpor isijavanja odnosno otpor isijavanja
(RMA = RA . S2) koji radnu isijanu snagu erni tera, iako je ovisan o
frekvenciji. Isto se tako definira i masa isijavanja (MMA = MA . S2), pa vrijedi:
ZMA = RMA + jwM
MA
(2.1)
Impedancija isijavanja je prije svega funkcija svojstava zraka, dimenzija mem-
brane i frekvencije. No i uvjeti prostora oko emitera (kutija u
8 TEORIJA EMITIRANJA ZVUKA
koju je i ponaanje membrana koje pri radu ne titraju preko cijele
povrine jednakom amplitudom i fazom mogu imati znatan utjecaj.
Toliko utjecajnih faktora oteava analizu, no ako se uzmu u obzir pretpostav-
ljeni uvjeti titranja idealnog stapa, je jednostavniji pristup.
Impedancija isijavanja na jednoj strani okrugloga
ravnog stapa, smjetenog u uz sinusno titranje, jest:
. S [ J 1 (2kr)] . pocn K (2kr)
ZMA=RMA+jXMA=PoC l kr +j 2k2 1
Od toga je prvi dio realan i otpor isijavanja:
[
JI (2kr)]
RMA = PocS l - kr
a drugi je dio imaginaran i reaktanciju mase isijavanja:
[
Kl (2kr)]
XMA =roMMA = Poc S 2k
2
r2
gdje je:
Poc impedancija (405 kg/m
2
s),
Po zraka: 1,18 kg/m
3
uz 20 C,
c brzina zvuka (m/ s) (brzina zvuka u zraku: 343 m/ s, uz 20 C),
k = ro/c = 2nf/c = 2n/ A (l /m) valni broj,
kr = ror/c = 2m/ A = opseg stapa/emitirana valna duljina,
r - polumjer stapa (S=r
2
n), pri je: rem) , S (m
2
) .
.T 1,K
1
- dva tipa Besselovih funkcija koje se mogu prezentirati serijama
(2krf
K 2kr =3. [(2kr)3 _ (2kr)5 (2kr) 7
l ( ) n 3 3
2
.5 + 3
2
. 5
2
.7
... ]
(2.2)
(2.3)
(2.4)
(2.5)
(2.6)
Te su serije no njihove se vrijednosti naglo smanjuju pa
je u naem dovoljno uzeti samo prve, to bitno pojednostavnjuje rjeenje. Za
niske frekvencije, pri kojima je kr2 (slika 2.2) vrijedi:
l 2 4 .8 3
2Pock m +j3" Po
ckr
(2.7)
a za visoke frekvencije, pri kojima je
2 .2
ZMA pocnr + j k pocr (2.8)
Te su aproksimacije u praksi dovoljno za vrijednosti kr nie od l i vie
od 3. Promatranjem dijagrama impedancije isijavanja (slika 2.2) vidi se da je na
niskim frekvencijama, pri kojima je kr mnogo manje od 2, dominantna masa ili
reaktivna komponenta. Pri visokim frekvencijama, gdje je kr mnogo od 2,
ukupna je impedancija isijavanja otporna i relativno konstantna. Frekvencij a na
kojoj je kr priblino 2 naziva se prijenosna frekvencija (fp).
IMPEDANCIJA ISIJAVANJA
O, 1
0,0011--- +-1'-----+-- ---1
0,1 0,3
kr = 21lfr = 2m
e lc
3 10
Slika 2.2. Realni i imaginarni dio normalizirane impedanci-
je isijavanja na jednoj strani okrug-
loga ravnog stapa u ravnoj
9
Prikazani dijagram impedancije isijavanja na jednoj
strani stapa (na slici 2.2) s dovoljnom vrijedi i za krutu konusnu membranu
koja se nalazi na Veza i jest
faktor S, koji ima dimenziju povrine stapa (S = r
2
n). U konusne membrane to
je efektivna projicirana povrina (prema maloj slici uz dijagram na slici 2.2). Ako se
promatra isijavanje s obje strane stapa, povrina isijavanja bit dvostruka.
Faktor S zove se i faktor pretvorbe, a elemenata u
odnosno sustavima (prema
analogijama) odnose se kao da njima postoji idealni transformator s odnosom
l : S, u inverznim, ili S: l , u direktnim analogijama. Zato su vrijednosti u tim
sustavima za obje analogije jednake, odnosno:
p F F
ZA = - = - S2 (p = -S ' VA =v S), (2.9)
VA v
Z _ ZMA
A- S2
RMA MMA 2
MA=sz, CA=CMA ' S (2.10)
Izrazi za otpor isijavanja i masu (prema Beraneku):
uz postavljene uvjete (slika 2.2), sa jedne strane stapa u
vrijedi:
(uz
2 2 .
R ::::o POO) ::::00,1590) Po
A 2n' c c
p
o
8r
MA::::o --::::00,270' po/r
3n'S
(2.11)
(uz RA::::OPoc/ S;
s obje strane stapa u slobodnom prostoru (tj. udaljenom od
svih povrina) vrijedi:
r2 . P . 0)4
R
A
::::oO,019 ' ,M
A
::::oO,270'po/r
c

P c
R
S'
(2.12)
Sve su u jednadbama od 2.1. do 2.12.
u skladu s popisom simbola iz poglavlja 3.1.
Otpor isijavanja je RMA = R
A
' S2, i o njemu
ovisi koliko energije emitera apsorbi-
rati ak
Iz dijagrama na slici 2.2 vidi se da reaktancija
mase isijavanja vrijednost ima u donjem
Razlog tome je da se na vrlo
niskim frekvencijama masa zraka uz samu mem-
branu ne komprimira, titra bez troenja radne
snage, zajedno s povrinom isijavanja (slika 2.3).
2.3. Usmjerenost
Slika 2.3. Masa zraka uz emitira-
membranu na niskim frek-
vencijama titra zajedno s povri-
nom membrane
Ako je promjer stapa (to vrijedi i za konuse i za kalote) u odnosu prema
emitiranoj valnoj duljini malen, emitiranje je kuglasto (naprimjer na slici 2.4, uz
D = A.j4), tj . u svim je smjerovima jednako. Pri porastu frekvencije, kada je valna
duljina reda promjera stapa (ili manja), emitiranje postaje usmjereno i
koncentrirano u sve manji kut (na slici 2.4, D = 2r = 2A).
Slika 2.4. moe se opisati i omjerom opsega stapa i emitirane valne duljine:
2r=A-/4 kr::::oO,8
2r= A.j2 kr::::o 1,57
2r=A kr::::o3,l4
2r = 2A kr::::o 6,28.
Kada je opseg (2m) manji od 1.,12 (tj . kr < 0,5), stap se ponaa kao izvor,
a uz kr> 3 postaje izrazito usmjeren.
Da bi se ispitalo emitiranje zvuka kada je njegov izvor u zatvorenoj kutiji
dimenzije nisu mnogo od emiterske membrane) sluimo se modelom u kojemu
s t a p t i t r a n a k r aj u d u g e c ij e v i . Polarni dijagrami tako smjetenog emitera
prikazani su na slici 2.5 (snimljeni su na udaljenosti mnogo od polumjera
stapa).
USMJ ERENOST
O'
I, 2r .1
Slika 2.4. Usmjerenost stapa na
(koji emitira u "poluprostor") kao funkcija promjera i
emitirane valne duljine
II
Usmj erenost stapnog emitera ovisi o frekvenciji emi tiranog zvuka, odnosno o
povrini emitiranja i emitiranoj valnoj duljini. audi ofrekvencija
oko 10 oktava, to odgovara valni m duljinama od oko 20 m do 20 cm. i sa
o'
1---4--l----+
q
1---4--I----jq
kr = 1 180'
kr = 2 180"
Slika 2.5. Usmjerna karakteristika krutog stapa smjetenog na kraju duge cijevi
stanovi ta usmjerenja moe se da se to ne moe obuhvatiti samo jednim
emiterom. Zato se kvalitetni emiterski sustavi izvode s vie emiterskih jedinica
dimenzij a, koje emitiranjem i mogu pokriti
cijelo potrebno frekvencijsko
12 TEORlJA EMITIRANJA ZVUKA
Usmjerenost se moe izraziti odnosom tlakova Pa i Pos' koji su jednako
udaljeni od centra stapa (prema slici 2.6):
!
-l kr (sin Ct)
Pa Pos- - 8
(2.] 3)
gdje je:
ct
Pos (Pa)
Pa (Pa)
kut od osi (u stupnjevima),
tlak u osi,
tlak pod kutom Ct.
tlak na udaljenosti x u osi stapa iznosi:
= ap . [2 . r2 . 23 3
Pos ,
(2.]4)
gdje je :
r
x
x
(Pa, N/m2),
maksimalni pomak stapa (u m),
frekvencija na kojoj membrana emitera titra kao stap (u Hz), (kr < l),
efektivni polumjer membrane ili stapa emitera (u m)
udaljenost na kojoj se promatra tlak Pos (u m).
Pu
Za karakterizaciju nekog izvora zvuka
potrebno je navesti podatke o njegovu us-
mjerenju s obzirom na frekvenciju. Podaci se
daju tako da se izrazi faktor us-
mjerenosti (QJ i mjera usmjerenosti (indeks
usmjerenosti, u dB), ili us-
mjerne karakteristike (polarnog dijagrama).
Faktor usmjerenosti Qu nekog izvora
zvuka mjeri se u slobodnom prostoru, a
prikazuje se kao odnos kvadrata
tlaka na nekoj udaljenosti (x) u
smjeru (maksimalnog tlaka, u osi
emitera), prema kvadratu
nog tlaka dobivenog od tlakova
mjerenih u svim smjerovima (kuglasto s po-
Slika 2.6. usmjerenosti izvora lumjerom x) od izvora zvuka. Za kuglasti je
zvuka izvor zvuka (emiter nultog reda) Qu = 1, i to
je Qu izvor je usmjeren.
Indeks usmjerenosti definiran je kao:
lU = 10 log Qu (dB) (2.15)
(za emiter nultog reda je lU = O dB).
prikazi usmjerenosti nekog izvora izvode se polarnim dijagramima, a
za emitiranje stapa (na u poluprostor prikazani su na slici 2.4.
Osim toga, definira se kut pokrivanja ili kut isijavanja, koji se (prema polarnom
dijagramu) mjeri stupnjevima. To je dvostruki kut od osi pri kojemu se tlak
smanji za 6 dB, od iznosa tlaka u osi kroz centar izvora (slika 2.7). Taj se kut kod
emitera koji nisu kruni ili kvadratni definira za ravninu emitiranja
posebno za horizontalnu i posebno za vertikalnu ravninu.
EMITIRANA SNAGA
13
90'
Slika 2.7. Kut pokrivanja
2.4. Emitirana snaga
Pri razmatranju emitirane snage nekog emitera promatrat idealni stap,
kojemu je brzina titranja samo primijenjenom silom (koja se mijenja
sinusno) i impedancijom isijavanja. da sila mora pokrenuti
I
I /
I /
I 1./ /
//
I I II /
II II //
II II /
II 11/
fL-1f
I
I
I
I
I I
L./.J
Slika 2.8. Emitiranje stapa uz stijenu ima efekt
emitiranja dva stapa smjetena prema
povrini
na obje strane stapa, pri analizi djelovanja idealnog stapa i pri razmat-
ranju njegove emitirane snage mora se uzeti u obzir dvostruka impedancija isijava-
nja. U tom je brzina titranja stapa:
v= F/2 ZMA
(2.16)
gdje je:
v (m/s),
F (N) primijenjena sila,
ZMA (Ns/ m) impedancija isijavanja s jedne strane stapa u
Uz pogonsku silu, koja je konstantna s promjenom frekvencije, korisna emitira-
na snaga s jedne strane stapa u iznosi
gdje je:
PA(W, Nm/s),
v (m/ s),
RMA (Ns/ m).
(2. 17)
Ako se idealni stap nalazi na formiranoj prema slici 2.8 (pod
pravim kutom), blizu emitera se refleksijom stvara slika. Na niskim frekven-
cijama, kada je val na duljina velika prema dimenzijama povrine emitiranja, na
mjestu P nastaje snaga (jer je dvostruka povrina emitiranj a, odnosno
tlak). Na viim frekvencijama taj efekt postaje sve manji zbog sve usmjereni-
jeg emitiranja (uz poglavlje 8.3).
3. Emitiranje zvuka neideaInih membrana
Dosada smo razmatrali idealne emitere zvuka bez vlastite impedan-
cije, tj . emitere bez mase, i otpora. Sada razmotriti
rad membranskih emitera u praksi, to vrijedi za sve vrste ravnih, konusnih i
kalotnih membrana.
3.1. Rad potpuno krutih membrana
Ta se analiza temelji na teoriji rada potpuno krutog stapa i vrlo je dobra
aproksimacija za ponaanje konusnih i kalotnih membrana koje t i t r aj u n a
niskim frekvencijama . To su membrane mase,ovjeene na
ne elemente koji imaju otpor.
U toj se analizi pretpostavlja da oblik membrane za vrijeme titranja ostaje
nepromijenjen (potpuno kruta membrana), to uglavnom vrijedi pri emitiranju
zvuka velikih valnih duljina (uz D "-). Osim toga, pretpostavlja se da dubina
konusa ne na impedanciju isijavanja, tj. na rad pri tako niskim frekvencijama
uz koje je dubina konusa mnogo manja od emitirane valne duljine.
Analizu rada membranskih emitera u audi ofrekvencij a, u kojemu
membrana radi kao stap, obradit na primjeru rada emitera s
pogonom. Pritom se razumijeva kruto vezana membrana s titrajnom zavojnicom i
gornjim i donjim centratorom, koji imaju utjecaj na njezin rad.
Problematika pretvorbe

3.1.1. Opis i princip rada
u osnovnom (i obliku (slika 3.1a i b) ima
membranu u obliku konusa ili kalote, koja je elementima (gornjim i
donjim centratorom) ovjeena o (koaru). Na vrh konusa (vrat
membrane) ili na kalotu je uplji valjak s vie navoja izolirane ice (titraj na
zavojnica).
Poseban dio stalni magnet s tako izvedenim polnim nastavcima da
je vanjskoga i srednjega polnog nastavka ostavljen uski raspor.
Koara s ovjeenjima, membranom ititrajnom zavojnicom se na polne
nastavke magneta da sve zajedno cjelinu. Pri tom spajanju tijelo titrajne zavojnice
ulazi u raspor polnih nastavaka i uz dobro centratore
u njemu se moe slobodno kretati. Stalni magnet je u valjkastom (tada je u srednjem
stupu pogonskog dijela) ili u prstenastom obliku (kako je prikazano na slici 3.1).
16 EMITIRANJE ZVUKA NEIDEALNIH MEMBRANA
Takvom relativno jednostavnom izvedbom je titranje membrane
oko nekog srednjeg poloaja, odnosno je elektro akus pretvorba
energije.
GORNJI
CENTRATOR
MEMBRANA
STALNI
MAGNET
IZVODI
TITRAJNA
ZAVOJNICA
ZATITNI
POKLOPAC
DONJI
CENTRATOR
POLNI
NASTAVCI
KOARA
Slika 3.1a. Presjek konusnoga
Detalj strukture s polnim nastavcima stalnog magneta ititrajnom zavojnicom
prikazan je na slici 3.2. Na slici se vidi i presjek jednog zavoja zavojnice s
vektorskim prikazom sile, magnetskog polja i struje su okomiti).
Titrajna se zavojnica nalazi u konstantnome magnetskom polju permanentnog
magneta, koje vlada u rasporu. Tako smjetena titrajna zavojnica postaje
koji pretvara struju u silu, a brzinu u napon (F = Bli, e = Blv).
Uz napon primijenjen na titraj nu zavojnicu struja proizvodi oko
magnetsko polje, koje zbog djelovanja s magnetskim poljem
permanentnog magneta proizvodi magnetomotornu silu, a ona djeluje u osi titrajne
zavojnice. Nastala sila titraj nu zavojnicu, pa se kretanje prenosi na
membranu koja je na nju a iz nje u okolni medij. Ako je struja
(audiofrekvencije), proizvode se valovi su promjene tlaka
direktno proporcionalne promjenama napona na izlazu iz koje

Iz ovog se prikaza moe da se pretvorba energije u
u obavlja preko medija, odnosno da se moe
govoriti o (titraj na zavojnica prenosi energiju na membranu) i
(membrana prenosi energiju na okolni medij) pretvorbi ener-
gije.
RAD POTPUNO KRUTIH MEMBRANA 17
Prema tome, se teorijski moe smatrati sastavom triju
povezanih sustava: i Takvo
promatranje, iako puno kompromisa i pojednostavnjenja, daje preglednost i olaka-
va analizu rada Ti su sustavi (u frekvencijskom u kojemu
membrana titra kao stap) sastavljeni od koncentriranih i
komponenata koje su, uz ostale parametre potrebne za analizu, navedene
u popisu.
7
5
Q
9
3
oo OO
4
2

6
Slika 3.lb. Sastavni dijelovi konusnoga
F
F
J?
,
/
I

F
,
/'
,
,
\
\
S
I I
"
I
\ tf
'-
/
I
L STALNI MAGNETSK) TOK
STRUJA (IZ PAPIRA)
N
Slika 3.2. Zbog interakcije magnetskih
polja stalnog magneta i nastaje
sila u osi titrajne zavojnice
TOK UZROKOVAN STRUJOM
2
Popis najvanijih simbola
upotrijebljenih u analizi rada
a - (N/ kg)
B - magnetskog toka u rasporu (T)
Bl - faktor pretvorbe (tzv. faktor sile) (Tm)
c - brzina zvuka (m/s) (brzina zvuka u zraku uz 20 cC iznosi 343 m/s)
C
A
- sustava (ms/N)
Cm - (inverzna krutost) (m/ N)
CM - ukupna sustava (mIN)
CEM - kapacitet transformiranih masa sustava
e
E
l
k
l
Po
r
(F)
- sustava (mIN)
- sustava (mIN)
- promjer membrane emitera (m)
- protuelektromotorna sila titrajne zavojnice (V)
- elektromotorna sila (pobudni napon (V)
- napon na otporu isijavanja (V)
- rezonantna frekvencija (Hz)
- prijenosna frekvencija (uz priblino kr::::::: 2) (Hz)
- rezonantna frekvencija na (Hz)
- sila (N)
- struja (A)
- valni broj (l/ m)
- duljina ice titrajne zavojnice (m)
- induktivitet transformirane
sustava (H)
- induktivitet titrajne zavojnice (u mirovanju) (H)
- masa (kg/ m4)
- masa sustava (kg/m4) masa isijavanja)
- masa (kg)
- ukupna masa sustava (kg)
- masa sustava (kg) (masa isijavanja)
- masa sustava (kg)
- tlak (Pa)
- referentni tlak (2'10-
5
Pa)
- tlak u osi emitera (Pa)
- tlak pod kutom od osi emitera (Pa)
- snaga (W)
- ulazna snaga (W)
- faktor dobrote urezonanciji titrajnog sustava
- faktor dobrote u rezonanciji
- faktor dobrote u rezonanciji
- ukupni faktor dobrote u rezonanciji
- faktor usmjerenosti
- efektivni polumjer membrane emitera (m)
- otpor (Ns/ mS)
- otpor sustava (Ns/ mS) otpor isijavanja)
- ukupni radni otpor sustava (O)
- otpor (Ns/m)
- ukupni otpor sustava (Ns/ m)
Ru - unutranji otpor kao izvora (n)
RED - otpor realnog dijela impedancije (n)
REM - otpor transformiranog otpora trenja otpora
isijavanja sustava (n)
REZ - radnI otpor titrajne zavojnice (n)
RMA - otpor sustava (Ns/m) (otpor isijavanja)
RME -- otpor sustava (Ns/m)
RMM - otpor sustava (Ns/m)
R
Muk
-- ukupni otpor (Ns/m) (za niske frekvencije)
- ukupni otpor (Ns/m) (za srednje i visoke frekvencije)
S - povrina stapa odnosno povrina efektivne projicirane membrane (po-
vrina otvora faktor pretvorbe (m
2
)
- vrijeme (s)
v - brzina titranja membrane emitera (m/s)
VA - volumna brzina (m3/s)
X
E
- ukupna reaktancija sustava (n)
X
ED
- reaktancija imaginarnog dijela impedancije (n)
X
Muk
-- ukupna reaktancija (kg/s) (za niske frekvencije)
- ukupna reaktancija (kg/s) (za srednje i visoke
frekvencije)
Y M - admitancija sustava (m/ Ns)
Y ED - admitancija paraleInoga titrajnog kruga transformirane meha-
admitancije sustava (n)
Za - impedancija (Ns/m
5
)
ZA - impedancija sustava (Ns/m
5
) impedanci-
ja isijavanja)
ZE - ukupna impedancija sustava (n)
Zm - impedancija (Ns/m)
ZM ----.: ukupna impedancija sustava (Ns/m)
ZED - impedancija (n)
ZEZ - impedancija titraj ne zavojnice (u mirovanju) (n)
ZMA - impedancija sustava (Ns/m) (impedancija isijava-
nja)
ZME - impedancija sustava (Ns/m)
Z MM - impedancija sustava (Ns/m)
ZMuk - ukupna impedancija (Ns/m) (za niske frekvencije)
-- ukupna impedancij a (Ns/m) (za srednje i visoke
frekvencije)
cl - kut od osi (u stupnjevima)
11 _ c korisnost (%)
lc - valna duljina (m)
p - tvari (kg/m3)
Po - zraka (1,18 kg/m 3, uz 20 C)
o) - kruna frekvencija (2 . n . f) (Hz)
0)0 - kruna frekvencija na rezonanciji (Hz)
o)s - kruna frekvencija na rezonanciji u (Hz)
< - manje
> - vie
<f; - mnogo manje, vrlo malo
2*
- mnogo vie, vrlo mnogo
oc - razmjerno
- priblino
I: - suma
oo -
- razlika
-
- istosmjerno
3.1.2. sustav
krug titraj na zavojnica u magnetskom polju stalnog
magneta na kao izvor je to izvor konstantnog napona,
uz Ru = O). Titrajna zavojnica u homogenome magnetskom polju (u mirovanju)
moe se impedancijom radnog otpora ice i induktiviteta zavojnice,
odnosno:
(3.1)
Prolaskom struje titraj na se zavojnica gibati u magnetskom
polju, pa se u njoj inducira protuelektromotorna sila. Ta se elektromotorna sila
suprotstavlja s.t.wji kuja kroz titrajnu zavojnicu. te nastaje efekt kao da je
porasla njezina impe.dancija. To dodatno impedancije tvori tzv.
ku impedanciju, je izraz:
(3.2)
Slika 3.3 prikazuje blok-shemu kruga s kao
izvorom i kao pa je ukupna impedancija
ka u radu:
Ru
I i
1---"
ZEZ
1
I
1
1
I ZE
: .
ZED
1
I
1
1
1
1
1
Slika 3.3. shema kao izvora i kao

(3.3)
S stanovita ti su parametri u seriji jer u titrajnoj zavojnici postoji
samo jedan strujni put. Vidi se da struja u krugu nije samo
funkcija primijenjenog napona i impedancije titrajne zavojnice, je "modulirana"
protuelektromotornom silom. Rezultat utjecaja te sile u krugu jest
impedancija, koja ovisi o sustava
RAD POTPUNO KRUTIH MEMBRANA
Taj je utjecaj znatan i djelotvoran samo u malome frekvencijskom opsegu
oko frekvencije rezonancije na niskim frekvencijama
audiospektra. impedancija u tom ima utjecaj na
karakteristike (slika 3.4).
+20
ZEO(Q)
+15
+10
tf"
I
I
I
I
"'

\
\
\
\ \
V
J
' ' ...
I'-{ED
......
'-.!JED
IND.
/ --
+5
o
-5
-10
- 15
20
V
40
V

100 200 400
---
KAP.
1000
f (Hz)
Slika 3.4. impedancija pri stapnom radu mem-
brane kao funkcija frekvencije
je impedancija u shemi kruga
paralelnim titrajnim krugom (slika 3.5).
Ru
rvE

i TITRAJ NA }AVOJNICA
I
I
: REz LEz
I
I
I
I
I
I ZE LEM
I
I
I
I
I
I
I
I
REM CEM
Slika 3.5. shema u radu (prema slici 3.3)
Intenzitetna i fazna karakteristika ukupne impedancije
kao funkcije frekvencije, prikazane su na slici 3.6. Karakteristike vrijede
za slobodan odnosno za koji nije ni u kutiju ni na
ZE(!!)

4
3
3
2
2
o
I
I 1\
o
1
5
I \
o
I \
5
7
,
\
o
\
5
\
o
\
'--'

I
"
20 50 100 200
--IMPEDANCIJA
./
---- FAZNI KUT
./
f-=
.ii INDUKTIVNO
::

ziE
N::>
<tf-

t
./
.,
1---
--
---:?

",
60
40
20
INDUKTIVNO
KAPACITIVNO
o
20
40
500 1k 2k 5k 10k
60 - j KAPACITIVNO
f (Hz)
Slika 3.6. Frekvencijska karakteristika impedancije i faze
fo
I
R
Da bismo analizirali te karakteristike, prikazat impedanciju:

(3.4)
RE=REZ+RED' XE=XEZ+XED (uz prikaz u Dodatku I)
Maksimum na niskim frekvencijama (slika 3.6.) priblino se podudara s
rezonancijom pokretnog sustava, gdje je X
EM
= O (paralelna rezonanci-
ja). U impedanciji kruga u tom prevladava reflektirani otpor REM'
Na frekvenciji vioj od te osnovne rezonancije 100 i
500 Hz) nastaje impedantni minimum, i vrijednost je otporna. Taj mini-
mum nastaje kada se reflektirana negativna reaktancija - X
EM
s pozitiv-
nom rektancijom zavojnice X
EZ
(serijska rezonancija). Tada u tom
prevladava radni otpor zavojnice REZ' kojemu se dodaju reflektirani otpori meha-
i sustava
Iznad opisane minimalne impedancije prevladava induktivna reak-
tancija titrajne zavojnice X
EZ
' U tom mogu nastati manja nadvienja,
ovisno o reflektiranim rezonancijama (zbog parcijalnih titranja) u
membrani. No i rezonancije prostorije i prisutnost povrina bli-
zu mogu proizvesti promjene u krivulji impedancije.
U praksi nema tako velikog impedancije na osnovnoj rezonantnoj
frekvenciji, jer se priguenjima, naprimjer ugradnjom u kutiju i raznim
drugim postupcima, smanjuje Q titraj nog kruga.
Prilagodnim se smatra vrijednost impedancije na
frekvenciji 400 Hz ili na frekvenciji prvog minimuma iznad rezonantne frekvencije
To je tada nominalna impedancija a onu vrijednost
radnog otpora kojom se moe nadomjestiti kada se mjeri raspoloiva snaga
izvora (a je Ta normirana vrijednost iznosi 4, 8, 16 ili 25 oma.
3.1.3. sustav
sustav membrana kruto vezana s titraj-
nom zavojnicom i ovjeena o gornji i donji centrator. pobudna struja
kroz titraj nu zavojnicu proizvodi pogonsku silu koja djeluje u osi zavojnice,
okomito na smjer magnetskog polja. Zbog te sile sustav se giba i
zraka ispred i iza membrane.
Iz tog se opisa vidi da se sustav ne moe promatrati izdvojeno
kao To se mora imati na umu iako se radi preglednosti i
jednostavnosti izlaganja o tim sustavima kojiput govori zasebno.
sustav je jednostavni titrajni sustav s jednim
stupnjem slobode (do prijelomne frekvencije membrane), a ga masa ovjeena o
oprugu. U njemu su zastupljeni osnovni elementi: masa (mem-
brane i titraj ne zavojnice), (inverzna krutost) i otpor (ovjesnih
elemenata).
Iz osnovnih jednadbi za silu je izvesti jednadbu gibanja jednostavno-
ga titrajnog sustava koju diferencijalna jednadba drugog reda. Jednadba
vrijedi uz uvjet da je uskladitena sila u opruzi direktno proporcionalna pomaku i
da su amplitude titranja relativno malene (dodatak II):
d
2
x dx x
Mm de + Rm dt + Cm = O
(3.5)
Provest analizu titrajnog sustava na niskim frekvencijama,
uz primjenu konstantne sile. Sustav u radu biti impedanci-
jom isijavanja koja s obje strane membrane.
Pretpostavlja se da su komponente sustava mnogo od onih koje
pa je brzina titranja samo impedancijom
sustava i pogonskom silom, tj. V=FjZMM (slika 3.7.a).
Na frekvencijama niim od rezonantne frekvencije sustava iner-
cija mase u pokretu je malena i utjecaj na kretanje ima
ovjeenja (s u s t a v j e k o n t r o l i r a n e l a s t i n o u). Ekvi-
valentni krug ima kapacitivni karakter, a brzina kretanja smanjuje
se s padom frekvencije (v = F(j)C
MM
).
Na rezonanciji sustava sila inercije (masa) jednaka je sili
uskladitenoj u ovjeenju a za gibanje se mora svladati samo
trenje. Brzina kretanja dosee svoj maksimum.
(3.6)
24
v
(dB)
i
a)
RA
(dB)
i
b)
EMITIRANJE ZVUKA NEIDEALNIH MEMBRANA
Na frekvencijama viim od rezonancije sustava, sa sve
promjenama brzine, efekt inercije se impedancija ovjeenja se
smanjuje (s u s t a v j e k o n t r o l i r a n m a s o m), a ekvivalentni
krug ima induktivni karakter. S frekvencije, uz istu primijenje-
nu silu, brzina sustava se smanjuje (v = F /COM
MM
).
l
d

! ......
I .......
I
I
I
li
ts
l
I
l

l
l
I
klf I
l
r-....
I
I
1
V
I
1
I
I
I
I
:
l

t-
t--
PA
(dB)
r
d)
PA
(dB)
I
e)
'I
1
I

I I
"
I I
I
i
I'
ts
t-
./ r--
I' ,
I
I I
,
---.. _-e - . L
J
I 1
I 1
I
i
fs
I I
PA
(dB
) '"
II
I
I
I
.......
2
100
dB
90
I I II \
lRu= oo
..
,-I
t
I I
lA lE okt.
I
dB o
I 1
I I
:
1
c)
ts t-
80
\ I

Ru=O
I
70
I
0,1
i"-" \
.\
"
l
10
t(kHz)
Slika 3.7. Brzina, otpor isijavanja i emitirana snaga krutog stapa u
Pretpostavke za tu analizu su idealizirane, jer katkada
znatno (osobito pri nekim ugradnjama pa je u jednadbe 3.6.
potrebno uvrstiti:
CM = C
MM
, MM=MMM+
2M
MA' RM=RMM+2RMA'
Tako je rezonantna frekvencija na (fs) nIza od
rezonantne frekvencije (fo)' jer su mase isijavanja

Analizirajmo sustav Emitirana se snaga ostvaru-
je na realnom dijelu je izraz (za kruti stap u
prema. slici 2.2):
(za niske frekvencije, nie od kr 2) (3.7)
(za visoke frekvencije, vie od kr:::::: 2)
(3.8)
Frekvencija na kojoj se za niske i visoke frekvencije dobije jednaka vrijednost
otpora isijavanja zove se prijenosna frekvencija (fp). Ta frekvencija priblino odgova-
ra koljenu u karakteristici otpora isijavanja (kr:::::: 2, slika 2.2), a izraz je:
f=_ c_
p nrj2
(3.9)
Prikazi idealiziranih krivulja brzine, otpora isijavanja i emItIrane
snage krutog stapa u kao funkcije frekvencije, vide se na slikama
3.7.a), b), Cl.
Da je sustav ispod rezonantne frekvencije kontroliran
otporom, titraj na bi brzina bila konstantna i bi se izlaz (s obzirom na
kontinuirano smanjenje otpora isijavanja) smanjivao sa 6 dB/ okt. No je
sustav kontroliran (predominantna impedancija nastaje zbog povratne
sile) i se izlaz smanjuje sa 12 dB/ okt.
Na niim se frekvencijama otpor isijavanja sa priblino f2, a svoju
vrijednost postie pri r:::::: A./3 (na fp), i za sve vie frekvencije ostaje
nepromijenjen. Na taj je efekt smanjenja brzine s porastom frekvencije (v
2
:::::: sa
1/f2, koji se iznad rezonancije sustava) kompenziran porastom
otpora isijavanja s porastom frekvencije (koji raste II priblino istom odnosu, tj.
R
A
:::::: sa f2). Iznad frekvencije fp (kada je RA = konst.) ne moe se vie kompenzirati
smanjenje brzine, pa se i u istom omjeru smanjuje izlaz (tj . sa::::::1/f2,
odnosno 6 dB/ okt.).
Slika 3.7.c) prikazuje snagu (P A =v
2
. R
A
S2) prema teoriji krutog stapa.
Ako je faktor usmjerenja emitera konstantan, krivulje tlaka (iskazane
decibelima) imat jednak oblik kao i krivulje snage, to vrijedi i za kruti
stap, ali samo do prijenosne frekvencije. Za vie se frekvencije (f>fp) krivulje
razlikovati.
U krutog konusa faktor usmjerenja je preko ireg frekvencija
konstantan. Dubina konusa na viim frekvencijama nije vie malena u usporedbi s
valnom duljinom (a moe biti i pa se emitiranje sve vie razlikuje od onoga s
ravnim krutim stapom. Emitiranje iz raznih dijelova konusa pojavljuje se ispred
sa znatnim faznim razlikama i na u usi), to rezultira
smanjenjem tlaka. Pad na frekvenciji na kojoj valna duljina ima
vrijednost oko tri dubine konusa i se nalazi malo iznad prijenosne frekvencije.
Slika 3.7.d) pokazuje frekvencijsku karakteristiku snage krutog konusa
s priguenjem titrajnog sustava (crtkana krivu-
lja priguenja).
Konusne membrane u praksi nisu krute, pa je emitiranje zvuka na
frekvencijama viim od prijenosne mnogo kompliciranije. Na viim frekvencijama u
membrani nastaju valovi, a mijenja se i impedancija isijavanja. Drugim
to da se membranama u praksi znatnije smanjenje povrina emitira-
nja (odnosno efektivnog polumjera r, koje nastaje na visokim frekvencijama zbog
titranja sve manje povrine membrane) na viim frekvencijama u odnosu
prema potpuno krutom stapu (poglavlje 3.2.1). Rezultat toga je mnogo
emitirana snaga zvuka (iznad frekvencije fp) nego to to pokazuje teorija krutog
stapa (slika 3.7.e).
Krivulje emitirane snage razlikuju se ako se titrajna
zavojnica iz izvora konstantnog napona ili konstantne struje. U
iz izvora konstantnog napona krivulja pokazivati znatno smanjenje
rezonantnog nadvienja. Taj je efekt to izraeniji to je titraj ni sustav
manje priguen (slika 3.7.f).
Sada analizirati rad na frekvencijama da
bismo opisali njegovu prijenosnu karakteristiku. U z p r e t p o s t a v lj e n e u v j e t e
r a d a (apsolutnu krutost membrane i nisku frekvenciju) s u s t a v i z v u n i k a
imaju koncentrirane parmetre , pa se mogu opisati analognim
krugovima prikazanim na slici 3.8 (uz dodatak 1. i Il).
Ekvivalentni krug na slici 3.8.a) prikazuje u
uz rad na frekvencijama pri kojima membrana titra kao stap.
je krug sastavljen od tri dijela koja i
sustav U inverznim su analogijama sustavi povezani idealnim
transformatorima prijenosnih odnosa (Bl: l) i (l; S). Vrijednosti u tim odnosima
jesu faktori (BI) i (S) pretvorbe.
Slike 3.8.b) i 3.8.c) analogije krugova nastalih
saetkom i krugova u Krug na slici 3.8.c) nastao
je principom ekvivalencije iz kruga na slici 3.8.b (no pogodniji je za analizu).
admitancija sustava (Y M)
na je paralelnim spojem saetih otpora i reaktancija i masa (slika 3.8.b,
c). Ta admitancija, reflektirana preko idealnog transformatora u primar, daje
admitanciju (Y ED) kruga (slika 3.8.d).
(BI)2
REM = LEM = C
MM
. (BI)2,
R
MM
+2R
MA
,
(3.10)
(izvod u Dodatku I)
nadomjesna shema na slici 3.8.d) moe se radi preglednosti modifici-
rati prema slici 3.8.e), sa vrijednostima:
B
2
12 MMM
REM1=R CEMI=B212' LEM=CMM'B212
MM
(3.11 )
U niskih frekvencija mogu se REMI i C
EM1
u odnosu prema LEM
zanemariti, pa krug shema na slici 3.9.a). U
visokih frekvencija mogu se REM1 i LEM u odnosu prema C
EM1
zanemariti, a tako
reducirani krug prikazan je shemom na slici 3.9.b).
Rezonantna frekvencija nalazi se na njegova prijenosnog
Iz sheme reduciranoga kruga 3.9.a) moe se da je
ispod rezonantne frekvencije emitirana energija relativno vrlo malena. Do
rezonantne je frekvencije ukupna impedancija induktivnog
(INVERZNE ANALOGIJE)

b)
E
ST
I.E-..
LEZ
E--
I
27

I

e)
Slika 3.8. Ekvivalentni krugovi u uz stapno
titranje membrane (inverzne analogije)
28
EMITI RANJE ZVUKA NEIDEALNIH MEMBRANA
a)
Slika 3.9. Saete nadomjesne sheme za niske i visoke radne
frekvencije
karaktera, odnosno prevladavaju krutosti ovjesnih elemenata, a induktivna reaktan-
cij a X
EML
shuntira serij ski spoj C
EM2
i R
EM2
. Struj a koj a kroz induktivnu
reaktanciju se sa smanj enjem frekvencije (i ex Vf), pa se u istom omjeru
smanjuje i struja koja kroz serij ski spoj. Kapacitivna je reaktancij a X
EMC2
u tom
frekvencijskom velika u usporedbi s otporom R
EM2
, pa struja slabi
u omjeru l /f. Kako je PA = v
2
. R
MA
, a titraj na brzina razmjerna frekvenciji, to se
snaga ispod rezonantne frekvencije smanjuje u omj eru 1/[4 (12 dB/ ok t), pa
nema isijavanj a.
U praksi je R
EM2
, pa je korisnost zapravo jednaka odnosu tih
otpora, odnosno relativno malena:
v
2
'R p
'1= '2 .R MA = p A (100%)
l EZ E
(3.12)
(Te relacije vrijede za kada energija nije usmjerena, tj. za niske
frekvencije.)
Da bi se proirile analize, krug sa slike 3.8.c) moe se, po principu
dualiteta, pretvoriti u krug na slici 3.10, koji je tako u direktnim analogijama. Tada
je brzina titrajne zavojnice ekvivalentna struji, pa sve moraju biti
serijski spojene (jer imaju jednake brzine titranja).
(DIREKTNE ANALOGIJE)
IZ 3. 8. c) I
2MMA
v
E BI
(Ru + Rd + jroLEZ
Slika 3.10. Ekvivalentni krug sustava prema sliei
3.S.e) (direktne analogije)
Analizom kruga na slici 3.1 O. moe se izraziti impedancija
za pojedina frekvencija:
za niske frekvencije (uz w
2
Lh < (Ru + REZ?):
(ispod rezonancije)
z
R = Poco . SZ
MA 2n:. c '
E Bl
v=-------
(Ru + REZ) . ZMUK
za srednje i visoke frekvencije (uz induktivitet zavojnice):
(iznad rezonancije)
ZMUK = R
MUK
+ jX
MUK
(to je paralelni spoj: RME i Xc= ( )
L
EZ
co BZl
z
1
ZP=(R R)2 2L2
U + EZ + co EZ
\ J
. B
2
lz . coLEZ
J (Ru + Rd
z
+ .
\ v . ,I
realni u R
MuK
imaginarni dio, li X
MUK
z
R - Poco . SZ
za srednje frekvencije (kr 1):
MA - 2n:c '
za visoke frekvencije:
BZlzcoL
XMUK = COMMM + 2coMMA (R R)Z EZ zU
\ ) U + EZ + co EZ
v , . J
v
2
1
29
(3.14)
(3.15)
Vidi se teorijska druge rezonancije na visokim frekvencijama, pri
kojima se komponente mase (1) s komponentom induktiviteta zavojnice
(2) jer je reaktancija kapaciteta ovjeenja zanemariva, pa je:
ZMUK=RMUK
dB
II III IV
log f
Slika 3.11. Prijenosna (frekvencijska) karakteristika
Slika 3.11. tok prijenosne karakteristike
ka u odnosno njegovu frekvencijsku karakteristiku. S obzirom na
slike 3.10, 3.11. i 3.12. rezimirat analizu prijenosne karakteristike:
U I (vrlo niske frekvencije) prevladava ovjeenja (CMM)'
a svi su ostali elementi kruga zanemarivi (sustav je kontroliran
Odziv je proporcionalan sa potencijom frekvencije ([4), to
uzrokuje smanjenje od 12 dB/okt, kako se frekvencija smanjuje ispod
rezonancije (slika 3.l2.a).
U II (rezonancija) reaktancije se ponitavaju, a prevladava meha-
otpor (RMM)' Znatan je utjecaj otpora titraj ne zavojnice (jer je
Ru malen). Ako je Ru velik ili HI malen, zbog visokog Q moe se
pojaviti nadvienje (slika 3.12.b).
E BI
Ru + REZ
B'I'
Ru + Rez
EBI
Ru+ Rez
____________________
VRLO NISKE FREKVENCIJE (PODR. I)
B'I' MMM RMM
Ru + REZ
rv
EBI
Ru+REZ
e) '---,-________________ ---'
IZNAD REZONANCIJE (PODR. III)
rv EB I
jOlL
ez
____________________
VISOKE FREKVENCIJE (PODR. IV)
Slika 3.12. Saete sheme kruga za pojedina frekvencijska

U III (srednje frekvencije) prevladava reaktancija mase (X
MM
), a
svi su ostali otpori zanemarivi (sustav je kontroliran masom). U tom
otpor isijavanja postaje neovisan o frekvenciji, a jo nema osjetni-
jeg usmjerenja zvuka, pa emiter ima horizontalnu karakteristiku (slika
3.l2.c).
U IV (visoke frekvencije) frekvencija je tolika da valna duljina
zvuka postaje manja od polumjera membrane, pa se zvuk usmjerava. U
tom je dijelu otpor isijavanja konstantan. je druga rezonancija, a
prevladavaju reaktancija mase u titranju (X
MM
) i konstantni otpor isijavanja
(RMA)' Od tih se elemenata formira LR-niskopropusni filtar, pa se odziv
smanjuje za 6 dB/okt, a iza druge rezonantne frekvencije (ako je ima) sa
12dB/okt (sl. 3.12.d).
EA
e-
5
(dB)
O
-5
-10
-15
2
2,7.fl
1/
/
/
v
"'.
'"
'"
i\
\
5 10
3
2 5
f(Hz)
Slika 3.13. Sklop pojasnog propusta
Slika 3.13. prikazuje sklop (pojasni propust) s
vrijednostima koncentriranih elemenata, koji ima prijenosnu funkciju kao i

Moemo da se i najira karakteristika odziva
dobiti uz nisku rezonantnu frekvenciju optimalno priguenje i veliku
ovjeenja, uz mali promjer membrane.
3.1.4. Priguenje
lednom titrajni sustav nastoji i dalje titrati na svojoj
prirodnoj frekvenciji, neovisno o pobudnom signalu. To se ako je
signalom frekvencije koja je u blizini rezonancije ili na njoj samoj, dok na drugim
frekvencijama slijediti zakone rezonantnih sustava koji titraju prisiljenim oscilacijama.
Intenzitet titrajnih oscilacija i daljnje titranje poslije prestanka pobude ovisit
o priguenju sustava. Njima je i hod membrane, brzina titranja na rezonan-
tnoj frekvenciji i vrijeme istitravanja.
Pri projektiranju potrebno je uzeti u obzir konstrukcijske
zahtjeve:
postizanje to vie prijelomne frekvencije membrane,
postizanje homogenoga magnetskog polja u radnom dijelu raspora,
postizanje linearnosti u ovjesnim elementima,
postavljanje rezonantne frekvencije titrajnog sustava
na frekvenciju,
postizanje to frekvencijske karakteristike
korisnosti na niskim frekvencijama,
korisnosti na visokim frekvencijama,
dimenzioniranje titrajne zavojnice.
Vidi se da je ovih zahtjeva zapravo vezana za pravilno priguenje
da bi prijenosna karakteristika bila to i da ne bi
nakon prestanka pobudnog signala nastavio titrati i emitirati zvuk. Ta energija
zaostala nakon prestanka pobude, uskladitena je kao energija u masi
titrajnog sustava, kao potencijalna u ovjesnim elementima membrane i kao
ka u kutiji sustava .
.-------
r-- -

o t-
Slika 3.14. Ispitivanje tranzijentnog od-
ziva prijenosnog sustava koji, ovisno o
svojim priguenjima, odgovara na pobudu
d
2
x dx l
MMdt 2 +R
MUK
dt + CMx=F
o
Priguenje ot-
pornih elemenata u njegov titraj ni sustav. Ti
otporni elementi u emitera
mogu biti i
Radi prikaza impulsnog ponaanja tit-
rajnog sustava ispitivanje prigue-
nja izvodi se signalom sa strmim vala,
a sustav odgovoriti na takve pobude ka-
oblicima odzivnih funkcija,
kako pokazuje slika 3.14.
Iz rjeenja ove diferencijalne jednadbe
titrajnog sustava
(prema slici 3.10), moe se o priguenjima. Uz konstantnu primijenjenu
silu sustav bi se odrao u titranju (prisiljene oscilacije), a rjeenje jednadbe
pokazalo bi s t a c i o n a r n o s t a nj e titrajnog sustava. Da bi se
izrazilo stanje sustava uz tranzijentu pobudu, primjenjuje se vremenski
promjenljiva sila, nastala pobudnim signalom funkcije skoka ili
nog impulsa.
Nakon prestanka djelovanja pogonske sile sustav se priguiti ili u obliku
priguenih oscilacija ili kao aperiodski proces. Kada je (s obzirom na rjeenja
diferencijalne jednadbe) R
MUK
<4M
M
/ C
M
, sustav je priguen i nastaju
isti travanja. Ako je R
MUK
= 4M
M
/ C
M
, sustav je priguen ape rio dski
istitravanja nema, a aperiodski proces traje vrijeme. Kada je
R
MUK
>4MMiC
M
, sustav je priguen.
Sa stanovita povoljnoga tranzijentnog odziva i vjernosti reprodukcije bilo bi
idealno priguiti, ali zbog drugih karakteristika (korisnosti, ampli-
tud ni h karakteristika na viim frekvencijama, tromosti uha itd.) se izvodi S
priguenjem koje je uvijek manje
Da bi se postigle dobre karakteristike emitiranja, za je vano primije-
niti ispravnu vrijednost priguenja. ispravno priguenje uvijek biti
kompromisno, pa je pri konstrukciji potrebno odabrati koje osigurati
dovoljno priguenje za povoljni tranzijentni odziv i druge karakteristike
Faktorom dobrote Q prikazuje se priguenje u rezonanciji i ono ima
snaan utjecaj na frekvencijski odziv u oko donje frekvencije.
Kontrola faktora Q i, priguenja izvodi se priguenjem u
pojedinim njegovim sustavima, pa govorimo o i akus-
priguenju.
Osnovni i glavni kontrole faktora
Q (i kontrola svih naglih titranja)
ostvaruj e se primjenom priguenja
koje proizlazi iz generatorskog djelovanja
titrajne zavojnice stvaranjem protuelektro-
motorne sile. Na taj izazvana priguna
struja prolazi titraj nom zavojnicom i izl az-
nim krugom a proporcionalna je
brzini titraj ne zavojnice i ima suprotan pola-
ritet prema pobudnoj struji te tako smanjuje
silu odnosno ampIitudu titranja (slika 3.15).
Titrajna zavojnica je najvaniji otporni
element u sustavu Nje-
zin je otpor zadan zahtjevima prilagodne im- Slika 3.15. priguni elementi
smjetenog na
pedancije pa je taj parametar
nito nepovoljan za faktora Q.
sila ovisi o faktoru pretvorbe B l, pri
je magnetskog toka B funkcija tipa magneta te volumena i geometrije
raspora. Maksimalna vrijednost B je magnetskim a
i cijenom (koja je vaan faktor pri konstrukcij i).
Mogu se i promjene u masi titrajne zavojnice (deblja ica daje manji
radni otpor), i duljini no to zahtijeva volumena raspora,
a uvjetuje magneta. Osim toga, promjene u odnosu duljine
zavojnice i raspora na linearnost sile prema amplitudi titranja.
Vrlo jako priguenje moe se ako se poslije prestanka pobudne sile
spoje izlazne stezaljke Isti se efekt moe velikim
smanjenjem unutranjeg otpora koje
Odnos impedancije titraj ne zavojnice i unutranjeg otpora
zove se faktor priguenja (ZEz/Ru). (koje ima jaku negativnu reakciju)
moe se vrlo maleni unutranji otpor, odnosno vrlo velik faktor priguenja (i
do nekoliko stotina i vie). No faktor priguenj a nije uvijek mjera
priguivanja jer mogu postojati dodatni vanjski otpori (radni otpor ice
induktiviteta pasivnih frekvencijskih skretnica, otpor dovodnih kablova itd.), koje
valja uzeti u obzir (i dodati ih unutranjem otporu
Za priguenje srednjetonskih i visokotonskih) primenjuje se
i elektromagnetski priguenja, koj i se izvodi upotrebom feromagnetskog fluida
3 ZVUCNICI
u rasp oru magneta. Tada se titrajna zavojnica giba u viskoznome prigunom mediju
feromagnetskih svojstava, s vrlo efikasnog priguenja (Dodatak III) .
povoljnog priguenja moe se izvesti i prigu-
enjem utjecajem na izvedbu membrane i njezinih ovjesnih elemenata
(gornjega i donjeg centratora).Taj se utjecaj odnosi na promjene mase membrane i
krutosti ovjesnih elemenata. Masa ' membrane se moe mijenjati samo u
uskim granicama (zbog stabilizacijskih faktora, rubnih efekata itd.), a te promjene ne
samo na faktor Q, i na rezonantnu frekvenciju i korisnost (to je jednako
promjenama na ovjesnim elementima), pa sve to rezultira dodatnim promjenama
sustava. Krutost elemenata ovjeenja ne moe se uvijek reducirati do eljene
zbog pojave tetnih vlastitih modova rezonanci-
ja. Osim toga, ako se ti elementi izrade od
materijala koji ima veliko unutranje trenje,
b uzrokovat velike gubitke i smanjiti korisnost

priguenje izvodi se ta-
ko da se nastoji otpor isijavanja, a
a smanjiti reaktancija Uz
.-f11--- to je u krugove potrebno
SUka 3.16. pflgusenJe
a - posebnom izvedbom
koare, b - prekrivanjem stranje
strane, e - potpunom ili
nom ispunom kutije prigunim mate-
rijalom
disipativne otpore.
Jedan od jest dimenzija
membrane i izvedba prilagodnih prostora is-
pred sustava (trube). Osim toga, za to
se upotrebljavaj u posebne izvedbe
kutija (bas-refleks, labirint itd.) i po-
sebna priguenja u samoj kutiji, stranje strane
koare prekrivaj u se specijalnim mate-
rijalom i (slika 3.16).
Tom se metodom moe vrlo djelotvorno
utjecati na priguenje sustava, no
moe biti i i zbog meha-
problema i generiranja uma.
Izraz faktora Q na prema ekvivalentnoj shemi na
slici 3.10 (i jednadbama 3.14), uz pretpostavku da je 0)2LEl < (Ru + REzf, jest:
- ukupni faktor dobrote
l Q _ O)SMM_ 1
O)s = J CMM
M
' TS - R
MUK
- O)s' RMUKC
M
No, taj se ukupni faktor moe podijeliti na:
faktor dobrote
(3.16)
Q
_ O)SMM _ O)SMM (Ru + REZ)
ES- RME - B2l2 (3.17)
za koji vrijede dva
a) uz naponski izvor, Ru = 0, kada je krug kratko
spojen, pa je
RAD MEMBRANA IZVAN POTPUNE KRUTOSTI 35
b) uz strujni izvor Ru = oo, kada je krug otvoren, pa je
QES , QMS = QTS'
faktor dobrote
Q
_ ffisMM
MS- .
RM
(3.18)
Tada je ukupni faktor Q
Q _ QES'QMS
TS- QES+ QMS
(3.19)
3.2. Rad membrana izvan potpune krutosti
stapnog rada Z v u n i k a z a v i s o k o k val i t e t n u r e p r o d u k-
c ij u z v u k a samo oko 3-4 oktave u audiofrekvencijskom spektru, pa se
takvi izvan tog ne upotrebljavaju.
No postoji veliko primjene i r o k o p o j a s n i h z v u n i k a od kojih
se ne zahtijeva vrhunska kvaliteta dobra reprodukcija (odnosno to manja
i povoljna irina prijenosnog frekvencijskog opsega). Iz dosadanjih se
izlaganja vidi (slika 3.7), da potpuno kruta membrana na viim frekvencijama ne
osigurava dobre karakteristike isijavanja (zbog pada korisnosti i velike usmjereno-
sti), pa bi membrane takve kvalitete bile nepovoljne za irokopojasne
Membrane u praksi nisu idealna kruta tijela, su od materijala
koji se savija. Uz paljivu kontrolu modova savijanja i razmatranje svih utjecajnih
faktora je povoljno irokopojasno emitiranje.
3.2.1. Problemi rada konusnih membrana
Pri povienoj frekvenciji emitiranja titra sve manji dio povrsme konusa,
membrana prestaje titrati cijelom povrinom (kao stap), i na visokim frekvencijama
titra samo mali dio uz titrajnu zavojnicu (uz vrat membrane), a emitiranje postaje
sve usmjerenije. se val iri od vrata prema rubu membrane
brzinom, koja, osim o frekvenciji i obliku ovisi, i o strukturi membrane (njezinoj
i materijala).
Na niskim frekvencijama brzina irenja zvuka u materijalu membrane vrlo je
velika (mnogo od brzine vala u zraku), a prema viim se frekvencijama
smanjuje (pri ravnom konusu priblino sa ljt). Na taj gornji rubni dijelovi
membrane emitiraju zvuk s faznom razlikom (vremenskim kanjenjem,
ovisnim o brzini vala i udaljenosti od vrata do ruba membrane), prema emitiranju u
osi. Stoga je poeljno da brzina zvuka u membranskom materijalu bude
to da bi se istodobno pokrenuti svi dijelovi membrane i sinkrono
titrati (tada je to stapni rad). Sto je ta brzina to je korisnost, odnosno
visokofrekvencijski odziv.
Ta razmatranja nemaju puno jer nastaju parcijalna titranja
membrana.
Pri titranjima na viim frekvencijama krutost konusnih membrana ne moe
izdrati jake inercijske sile, pa membrana iznad frekvencije titrati
po dijelovima. Tada govorimo o "prijelomu" membrane, koji je nastao na nekoj
3*
prijelomnoj frekvenciji. Iznad te prijelomne frekvencije u membrani nastaju parcijal-
na titranja, koja znatno kvare kvalitetu reprodukcije jer stvaraju brojna
(osobito tranzijentna) i nepravilan odziv, s efektima. Prijelomna
frekvencija ovisi o konstantama debljini i vrsti materijala membrane i
ovjesnih elemenata, te o promjeru membrane.
Stoga je radno frekvencijsko kvalitetnih na
samo jedan dio ukupnoga audiofrekvencijskog To je s jedne
strane niskom rezonantnom frekvencijom a s druge strane
prijelomnom frekvencijom (tj. prvom parcijalnom titrajnom rezonancijom) mem-
brane.
Pri nastajanju parcijalnih titraja u membra ni prestaju vrijediti sve dosadanje
teorije rada jer opteretne impedancije i pokretne mase postaju potpuno
da membrana tada vie nema koncentrirane raspodi-
jeljene parametre, jer segmenti membrane titraju neovisno, se
analiza ne moe izvesti konvencionalnim metodama, se ispitivanja izvode
snimanjem titranja povrine membrane.
Metode vizualnog prikaza intenziteta i titranja membrana jesu metoda s
pijeskom, metoda s elektronskim stroboskopom i metoda s kapacitivnom probom.
Njima se mogu pribrojiti i holografska snimanja membrana u radu, no najbolja je
laserska interferometrijska tehnika. Tom se tehnikom mogu snimiti i intenzi-
teti titranja membrana na svim audiofrekvencijama, titranja konusa itd.
Slika 3.17. Parcijalno titranje konusnih membrana snimljeno
holografskom tehnikom
Slika 3.17. prikazuje parcijalna titranja papirne konusne membrane ravnih
stranica snimljena holografskom tehnikom.
Na slici 3.18. vidi se titranje konusne membrane snimljeno laserskom interfero-
metrijskom tehnikom. Na slici 3.18.a) snimljen je stapni rad, a na slici 3.l8.b)
RAD MEMBRANA IZVAN PODRUCJA POTPUNE KRUTOSTI
c)
37
AMPLITUDA AKCELERACIJE
KONUSA
CENTAR __
POZICIJE PO
POLUMJERU KONUSA
Slika 3.18. Prikaz titranja konusnih membrana snimljen laserskom interferometrijskom tehni-
kom; a - stapni rad, b - parcijalno titranje, e - titranje po jednom polumjeru konusa
parcijalno titranje membrane. Slika 3.18.c) pokazuje trodimenzionalni graf dobiven
elektronskim a promjene amplitude kao funkciju frekvencije
pri mjerenju akceleracije konusa po jednom polumjeru.
Konusne membrane izvan stapnog rada pokazuju dva osnovna
savijanja - radijalna i transverzalna. Savijanja membrana su
udarnim valom titrajne zavojnice u radu.
Radijalna Oongitudinalna) savijanja duljinski dijele membranu u dijelove sa
suprotnom fazom titranja. Nastaju zbog nehomogenosti materijala konusa ili
nejednolikih napetosti ovjeenja membrane. U materij alu takvih membrana pobu-
se valovi koji se u oba obodna smjera (slika 3.19.a), to moe
a)
SIMETRALA
Slika 3.19. RadijaIno savijanje membrana
uzrokovati stojne valove s linijama u duljinskom smjeru. Slika 3.19.b)
pokazuje osnovni mod tih titranja (sa dva promjera), a slika 3.19.c)
mod. Zatamnjena i bijela pokazuju povrine membrane koje
se u suprotnim smjerovima.
Ti modovi titranja zovu se i modovi zvona, pa su stoga (kao i u zvonu)
rezonantni, a javljaju se kada je opseg gornjeg ruba membrane integralni dio valnih
duljina, tj. frekvencijski su selektivni.
Radijalni modovi savijanja dobrih mogu se zanemariti, ali ako
nastanu modovi amplitude, mogu izazvati Radijalni se
valovi unutar membranskog materijala i ne emitiraju zvuk, ali stvaraju
kontrakcije s titranjem po debljini, koje djeluju na krutost, to pogoduje
transverzalnim modovima titranja.
Transverzalna savijanja nastaju u obliku mrekanja koje se
iri od vrata kroz tijelo membrane. Ti modovi titranja mogu se
a) b)
Slika 3.20. Transverzalno savijanje membrana
pojavItI uz sve frekvencije titrajne zavojnice kada je duljina stranice membrane
integralni dio valne duljine. Slika 3.20. prikazuje mod savijanja mem-
brane koji tvori stojne valove s linijama u krugovima, sa
sreditem u osi konusa. Na slici 3.20.a) vidi se osnovni mod (s jednom
linijom), a na slici 3.20.b) pokazan je mod vieg reda (s dvije linije).
Ta se parcijalna titranja u krivulji frekvencijske karakteristike vide
kao brojni iljci (na viim frekvencijama) koji imaju efekt u slici. Slika
3.21. pokazuje odzivnu krivulju bas-jedinice sa bez
dB
f
Slika 3.21. Otra kolebanja u frekvencijskoj karakteristici
ka znak su postojanja transverzalnih stojnih valova koji uzrokuju
loe emiterske karakteristike (posebno u tranzijentnih signala)
frekvencijske skretnice. ima unutranji sloj od "expanded polys-
tyrena" dvije aluminijumske folije, Na slici se vide frekvencije na kojima
parcijalno titra modovima poslije prijelomne frekvencije od
oko 2 kHz (kada nastaje prvi mod titranja).
tip stojnih valova je oko osi konusa, i stoga se opisuje
kao aksijalno a radijalni se opisuje kao mod.
S na na koji nastaje parcijalno titranje, kada bi svi bili
potpuno u svojim svojstvima, mogli bi se javiti samo koncen-
modovi titranja. Pritom se misli na potpunu centralnu ("izba-
lansiranost") membrane, titraj ne zavojnice i ovjeenja (po teini, homogenosti
materijala, silama itd.). Naprimjer, ako se izvodi titraj ne zavojnice smjeste na jednu
stranu membrane, pri nekim frekvencijama mogu uzrokovati parcijalna titranja. U
praksi se naprimjer, svojstva (ili membrana) za
oko 5% razlikuju na pojedinim svojim dijelovima a na nekim se papirnim membra-
nama mogu razlikovati i do 100%.
irenje savijanja navodi na razmiljanje o membrani kao trans-
misijskoj ili prijenosnoj liniji. Ako energija u valu, koji se iri od vrata
do ruba membrane, na rubu nije potpuno apsorbirana, se prema vratu, kao
na prijenosnoj liniji. Ta je energija na niskim frekvencijama nesma-
njena, ali se na visokim frekvencijama smanjuje. Zato gornji centra tor mora
apsorbirati energiju na viim frekvencijama bez dodatnih gubita-
ka na niskim frekvencijama (pri kojima su amplitude titranja i ne
smije imati svoju rezonantnu frekvenciju. Stoga se membrana (s krutostima,
raspodijeljenom masom i priguenjem) katkada
analognim krugom transmisijske linije, tj. kao niz niskopropusnih
filtara.
Ako u konusnoj membrani nastaju oba moda titranja, ne moe postojati
odvojeno kretanje dvaju valova, nastaju kombinirana savijanja.
Kombinirana savijanja su najneugodniji oblik parcijalnih titranja membrana.
Nastajanje jednog moda titranja pogoduje stvaranju drugoga, pa se umembrani
razvijaju slobodne rezonancije koje ovise o dinenzijama membrane i brzini irenja
valova u materijalu membrane. Ti rezonantni titraji vrlo su tetni za
visokokvalitetnu reprodukciju jer unose jaka koloriranja i na visokim frekvencijama
tranzijente.
da su rezonantni, stoj ni valovi kombiniranih savijanja bitno ovise o
priguenju u materijalu i apsorpciji na kraju membrane. Stoga se upotrebom
membranskog materijala (koji ima dovoljno guenje) i dobroga
gornjeg centratora mogu svesti na minimum.
Slika 3.22. prikazuje parcijalno titranje konusne membrane. Vide se radijalni i
transverzalni stojni valovi koji stvaraju protufazne povrine. Na frekvenciji
430 Hz vidi se radijalni mod, na 510 Hz je vii radijalni mod, na 660 Hz
je radijalni mod drugog reda, na 950 Hz transverzalni mod vieg reda, na l 150 Hz
osnovni transverzalni mod, na 2200 Hz kombinirano, radijalno-transverzalno titra-
nje, a na 2,900 i 3900 Hz vii transverzalni modovi titranja membrane.
Dosadanja se razmatranja odnose na okrugle kojih su membrane
rotaciono U ovalnim membranskih oblika osim
spomenutih titranja nastaju i daljnja kombinacijska titranja membranskih
dijelova velikoga i membranskih dijelova malog promjera. Zato se membrane
takvog oblika uglavnom ne upotrebljavaju u sustavima za visokokvali-
tetnu reprodukciju zvuka. No kako se membrane tih izvode tako da se
40

(2)
(4)
950
Hz
(5)
(7)
1.15
kHz
2.9
kHz
(6)
(S)
2.2
kHz
Slika 3.22. Radijalna i transverzalna savijanja membrane
kontrolirano savijaju (mnoge su s "nawi"-profilom), ovalni se irokopojasni
ci ipak upotrebljavaju (a i njihovi su oblici pogodni za ugradnju).
U principu se ne moe izvesti s parametrima koji bi osigurali
frekventno neovisnu emitiranu snagu na visokim frekvencijama. To se moe izvesti
samo teorijski i eksperimentalno, kontrolom savijanja konusne membrane.
Odziv krutog stapa iznad frekvencije kr=2 smanjuje se sa 12dB/okt, a ako se
doda efekt induktiviteta titrajne zavojnice, pad se do 24 dB/okt. Na
visokim frekvencij ama odziv se smanjivati na frekvenciji vioj od one na
kojoj masa membrane i postaje manja od mase titrajne
zavojnice (poeljno je da ta frekvencija bude to via, i do 15 kHz). Stoga je
potrebno izvesti vrlo lagane titrajne zavojnice i osigurati velike brzine zvuka u
blizu vrata konusa.
Za irokopojasni se profil konusa, iako i neki
drugi zakrivljeni profili mogu dati rezultate. Osim toga,
promjerom konusne membrane tih smatra se promjer 20 cm, jer je pri
promjerima srednja brzina zvuka u konusu premalena. Uz takve membrane
potreban je i vrlo gornji centrator, jer on mora potpuno apsorbirati sve
valove. S obzirom na odabrani promjer i doputeni pomak membrane,
moe se pretpostaviti i donja frekvencija i maksimalna snaga.
vrijedi pravilo da se u irokopojasnom niske frekvencije
visokima, uz snagu.
%
../'
)/
--
-,- 20
10
, kUK
....
o
50 100 200

".. rv

"'"'
"'/'. ", t
"'-
v'
,
36
0

500 1k 2k 5k 10k 15k
f
50
dB
40
30
20
1 o
o
Slika 3.23. Frekvencijska karakteristika irokopojasnog s alu-
minijskom membranom i profilom (prikazan je i postotak
ukupnoga
RAD MEMBRANA IZVAN POTPCNE KRFroSTI 41
Slika 3.23. pokazuje frekvencijsku karakteristiku irokopojasnog s
aluminijskom membranom promjera 10 cm i profilom konusa. U
donjem dijelu slike (na niskim frekvencijama, pri kojima su pomaci membrane
vidi se ukupno uz ulaznu snagu lOW.
Osim opisanoga osnovnog savijanja, u membrani moe nastati jo jedan tip
savijanja - savijanje.
savijanje povrine konusa nastaje zbog deformacija
membrane u obliku disanja s frekvencijom pogonskog kretanja. Polo-
je oblik savijanja no teorijski moe nastati i savijanje s
pogonske frekvencije itd. Savijanja mogu nastati pri reprodukciji niskih frekvencija i
uzrokuju nastajanje frekvencija. Te frekvencije daju reprodukciji
hrapav prizvuk i mogu biti vrlo neugodne za sluanje.
Ta se titranja javljaju pri krutoj upetosti ruba membrane i jakog priguenja u
malim kutijama. Poboljanje se postie oblicima membrane,
npr. "nawi"-membranama i kalo tnim membranama, konusom koji nije posvuda
jednake debljine je klinast (slika 3.24) te kutovima konusnih membrana.

"
SAVIJANJE
NAWI-MEMBRANA
I
vl
KLINASTI PRESJEK
MEMBRANE
Slika 3.24. Nastajanje savijanja
Slika 3.24. pokazuje kako savijanje konusa zbog kretanja titrajne zaVOJlllce
uzrokuje subharmonike. Kada zavojnica krene naprijed, kruti gornji centrator
uzrokuje savijanje konusa u jednom smjeru (pozicija l). Kada zavojnica drugi put
krene naprijed, konus je u prijelaznom kretanju i se iz prve pozicije savijanja,
pa ga taj novi poticaj pokrene na savijanje u drugom smjeru (pozicija 2). Tako
membrana jedan titraj za vrijeme dok titrajna zavojnica napravi dva titraja.
U dobro izvedenim uz dobar gornji centra tor velike i
dobar oblik i materijal konusne membrane, vjerojatnost nastajanja subharmonika
relativno je vrlo malena.
Izvodenje konusnih membran&
..
Osnovni parametri konusnih membrana jesu: karakteristike materijala membra-
na, dimenzije konusa, njegov kut i profil. Tome treba pribrojiti i svojstva
titrajnih zaVOjnIca (ako je pnmlJenjen pogon) i ovjeenja membrane
(posebno gornjeg centratora), koja se konstruktivno dodaju membrani.
Analizirat te utjecajne faktore s obzirom na povoljne karakteristike
emitiranja membranskih emitera koje moemo ovako opisati:
potrebna je to via prijelomna frekvencija (za kvalitetne odnos-
no to prijenosni frekvencijski opseg, uz to manja (za
irokopojasne
potrebna je to frekvencijski konstantna korisnost (odnosno to manja
amplitudna
a) Materijal membrana
Karakteristike materijala membrana jesu: debljina, krutost i unutra-
nje guenje (trenje) i njima modul (Youngov modul).
elementi membrana, njihova masa i krutost ovise o obliku, dimenzijama i
materijala, a unutranje trenje ovisi samo o materijalu.
Te karakteristike uglavnom brzinu zvuka u materijalu, jer se ona
s porastom krutosti, a smanjuje s pa je:
c=JEm/P
gdje je:
c(m/s) brzina zvuka u materijalu,
Em(N/
m
2) modul (koji omjer krutosti/mase),
p (kg/m3) materijala.
(3.20)
Za membrane je potrebno da imaju: to modul
odnosno to brzinu zvuka u materijalu, to krutost i to manju masu
(teinu), uz to unutranje guenje.
Kruti materijal proizvodi snage i razine na viim frekvenci-
jama, ali membrana lako prelazi u parcijalna titranja, jer ima malo unutra-
nje guenje. Stoga su povoljniji mekani i spuvasti materijali povrina).
Najvaniji materijal za membrane je papir s dodacima ugljenih vlakana
(carbon-fibre, carbocon) ili impregniran fenolnom smolom, epoxy-smolom itd.
Osim toga, upotrebljavaju se materijali s nazivima: bextren, styropor, expanded
polystyrene, polypropylen, polymer-grafit, metalne membrane (od aluminija, titana,
berilij a itd.) ili (sa spuvastim materijalom ili kao ho-
ney-comb).
Papir je najvanija sirovina za membrane. Lagan je, ima veliko unutranje
guenje, ali nedovoljnu krutost, pa ga treba ukrutiti dodacima (pamukom,
smolama, ugljenim vlaknima itd.). irokopojasna se karakteristika teko
postie papirnim konusima ravnih stranica, pa se dio uz vrat
membrane, se efektivna povrina emitiranja na visokim frekvencija-
ma.
Expanded polystyren je materijal male lagan i za svoju teinu dovoljno
krut, no s malim unutranjim guenjem, pa membrana lako prelazi u parcijalna
titranja.
Polymer-grafit je materijal male teine, vrlo krut, s velikim unutranjim gue-
njem, zbog ima velik modul je irokopojasna karakteristi-
ka, pa je podjednako pogodan za niskofrekvencijsko i za visokofrekvencijsko
emitiranje. Dobro podnosi velike pobudne signale i postojan je na vlagu.
Aluminij i njegove legure su materijali velikog Em/ P odnosa i velike krutosti te
relativno male teine. Zato su brzine zvuka u tim materijalima velike, ali imaju malo
guenje. Velika krutost emitiranje na viim frekvencijama, ali membrane
lako parcijalno titrati (radijalni modovi).
,-----'--- ALUMINIJSKA
FOLIJA ----,
Slika 3.25. honey-comb - membrana
su izvedene s dvije krute membrane od aluminijske
folije) kojima je priguni materijal (katkada u obliku pa se zovu
i honey-com b-membrane; slika 3.25). Takva je konstrukcija bazirana na da
se pri savijanju materijala maksimalni stres i naprezanja na vanjskim
povrinama, a u materijalu oko srednje osi nema naprezanja. To su vrlo lagani
materijali ekstremne krutosti i velikog unutranjeg guenja, pa su vrlo pogodni za
sve vrste emitera.
Karakteristike nekih membranskih materijala
1. papirna vlakna
2. papirna vlakna impregnirana
fenolnom smolom
3. papirna vlakna impregnirana
epoxy-smolom
4. najlon
5. ugljena vlakna
6. staklena vlakna
7. magnezij
8. berilij
9. aluminij
10. titan
ll. eljezo
12. baron
b) Dimenzije konusa
0,6
0,83
1,25
1,11
1,75
2,55
1,74
1,84
2,69
4,54
7,9
2,4
2
19
16
7,5
216
72
58
292
110
162
200
390
Prijelomna frekvencija uspostavlja se prema odnosu valnih duljina i dimenzija
konusa. Dvije su dimenzije osnovne: promjer membrane na gornjem rubu (2r, prema
slici 2.2) i debljina.
to membrana debljine ima manji promjer, to je
njezina visokofrekvencijska korisnost (do na kojoj masa titrajne zavojnice
postaje utjecajno velika). Radi otpornosti prema savijanju, ne izvode se uvijek
debele membrane, se ponekad u klinastom obliku tako da je
membrana uz vrat deblja, a uz rub konusa tanja (slika 3.24).
Radi korisnosti dobro je da membrana bude to ti}nja, ali debljine
u vratu membrane pogoduje nastajanju titraja. Zbog te opasnosti
od savijanja membrane promjera moraju biti deblje, pa se debljina konusnih
membrana podeava tako da bude priblino proporcionalna promjeru.
Moe se da se frekvencije savijanja membrane
mijenjaju obrnuto proporcionalno s dimenzijama konusa, tj. to je membrana,
to je nia prijelomna frekvencija.
c) Kut konusa
Kut konusa je kut to ga zatvaraju stranice konusa jer se govori o konusu s
ravnim profilom stranica koje su glatke ili imaju utore, ili su pak
specijalnim profilima pri emitiranju velikih snaga na niskim
frekvencijama). da karakteristike konusa nisu definirane, ne
moe se odrediti najoptimalniji kut konusa ili materijal.
Za neki materijal, krutost ravne (kut 180 ) bit relativno
malena, pa je stoga i brzina zvuka malena, no zbog velikog unutranjeg
guenja uglavnom ne bi trebalo biti parcijalnih titranja. korisnost tih
emitera na viim frekvencijama nije prevelika, no usmjerenje je jako.
Pri smanjenom kutu (manjem od 180 , tj. uz konusnu membranu) moe se
smanjiti debljina materijala (prema ravnoj pa je konus laki, krutost se
a time se i niskofrekvencijska brzina zvuka u materijalu. Na
viim se frekvencijama i korisnost, a sa smanjenjem kuta slabi izlaz,
uz to su i modovi savijanja.
Pri emitiranju snaga na niskim frekvencijama membrana mora imati
velike amplitude titranja (veliki hod). Membrane takvih emitera imaju velike
promjere i "dubok" oblik (slika 3.26.a), koji uz zatitni poklopac osigurava
ku stabilnost, a katkada se radi stabilnosti rada membrane dodaje i srednji
centrator. Za emitiranje viih frekvencija potrebni su mali promjeri i "plitke"
membrane (slika 3.26.b), koje nisu pogodne za veliki hod.
Slika 3.26. a) "Duboka" membrana sa dva i tri centratora,
b) "plitka" membrana
Kutom konusa i materijalom membrane moe se usmjerna karakteristika

Membrana na slici 3.27.a), s kutom konusa 90 , ima brzinu zvuka u konusu
1,4 puta od brzine u zraku. U tom konus na viim frekvencijama
emitira zvuk u gotovo ravnoj valnoj fronti, pa govorimo o v r lo u s k o j u s mj e-
r e n o j k a r a k t e r i s t ic i. To se emitiranje moe proiriti ako se kut konusa
Na slici 3.27.b) kut konusa je 135 (uz jednake karakteristike emitiranja
-r
Slika 3.27. usmjerne karakteristike
kao prije), pa je sada valna fronta konveksna, a kako je polumjer zakrivljenja valne
fronte manji, usmjerna karakteristika postaje ira. Polumjer zakrivlje-
nja valne fronte moe se i dalje smanjivati ako se izborom materijala smanji brzina
zvuka u konusu tako da bude jednaka onoj u zraku. Slika 3.27.c) pokazuje taj
(uz isti kut konusa, tj, uz 135 ), a rezultat je j o p r o i r e n ij a u s mj e r n a
k a r a k t e r i s t i k a.
Dok je brzina zvuka u membranskom materijalu velika, svi dijelovi membrane
sinkrono titraju (pa je to stapni rad). Uz smanjenje brzine zvuka umembranskom
materijalu rubni dijelovi membrane (uz gornji centrator) emitiraju zvuk s
nom faznom razlikom, prema emitiranju u osi, pa je rezultat zakrivljenje ravne
fronte emitiranog vala.
d) Profil konusa
Ako okruglu konusnu membranu (slika 3.19) preSIJecemo po simetrali , u
presjeku se vide njezine stranice koje mogu biti ravnoga (slike 3.19, 3.26. 3.27) ili
zakrivljenog (slike 3.24, 3.28.b) profila. Dosada smo uglavnom razmatrali konusne
membrane ravnog profila stranica, koje su imale prednosti u radu
emitera, posebno pri proizvodnji velikih snaga i snanim stresovima u
vratu konusa. Ti se konusi izvode s glatkim stranicama, no i
utorima.
b)
Slika 3.28. a) Konus utorima, b) profili konusa
Konusi s (slika 3.28.a) imaju krutost,
prema radijainim modovima, ali imaju smanjenje krutosti s obzirom na
modove titranja. Ti profili unose dodatne i novih rezonancija,
no ako se kontroliraju, ti efekti u frekvencijskim mogu dati
znatno poboljane karakteristike emitiranja, pa se upotrebljavaju.
Konusima sa zakrivljenim profilom stranica, koji mogu imati oblike
(slika 3.28.b), postiemo kao i utorima, samo su
zakrivljenja kontinuirana i nemaju otrih diskontinuiteta. Takvi se konusi nazivaju
nawi-membranama (njem. nicht abwickelbar), jer se rezanjem membrane na jednome
mjestu (od vrata do ruba) ne mogu razviti u ravninu.
Osnovna karakteristika tih membrana je savijanja, no
zahtijevaju dobar i dovoljno gornji centrator. Cesto se upotrebljavaju
u irokopojasnim
3.2.2. Problemi rada kalotnih membrana
Osnovni problemi kalotnih membrana (slika 3.29.a) uglavnom su s
problemima konusnih, no upotrebom kupolastih oblika postignute su mnoge
prednosti, posebno u karakteristikama isijavanja (iri kut emitiranja, a zbog malih
dimenzija membrane su pogodnije za emitiranje viih frekvencija). Osim toga, njima
a)'===== .....
Slika 3.29. a) Kalotna membrana, b) titranje kalotne mem-
brane na prijelomnoj frekvenciji
se postie dobra korisnost, dobro impulsno ponaanje odnosno povoljna tranzijen-
tna i ostala dobro priguenje titrajnog sustava Uakim
magnetom i laganom membranom te upotrebom feromagnetskog fluida), kao i
povoljna frekvencijska karakteristika. Zato je upotreba tih oblika membrana po-
godna, posebno u pojasnim emiterima za srednja i visokofrekvencijska
(dB)
p
-
log f(Hz)
h=Al2 h=3A/2
Slika 3.30. Interferencije kod kalotnih membrana
problem kalotnih membrana nastaje zbog interferencije na VISIm
frekvencijama jer se valovi zbog zakrivljenosti kalote ne emitiraju kao iz
DIJELOVI Sl:STAVA 47
ravne povrine. Te se interferencije u frekvencijskoj karakteristici (snimljenoj u osi
kalote) vide kao blaga nagnutost krivulje i serija otrih antirezonancija (slika 3.30).
Uzrok tom amplitudnom je tzv. fazni gubitak odnosno fazna razlika,
koja nastaje interferencijom valova emitiranih iz oko vrha i onih
oko ruba kalote. Antirezonancije nastaju kada se pola valne duljine emitirane
frekvencije s visinom kalote (h) (to je tzv. prva fazna nula, nakon koje
slijede daljnje na 3A/2, 5J./2, itd).
Opisane interferencije pokuavaju se otkloniti tako da se vrha kalote
prigui jastukom na polne nastavke. Taj postupak smanjuje
korisnost jer se smanjuje aktivna membranska povrina, pa se izvodi
kompromisno.
Drugi problemi nastaju zbog prijelomne frekvencije kalotne membrane, koja se
prije prve fazne nule, pa ukupni izlaz tada ovisi o oba efekta
(slika 3.29.b). Nastala parcijalna titranja (koja se mogu javiti i iznad 10 kHz)
smanjuju se jakim unutranjim guenjem kalota, koje su od tekstila,
dobro impregniranog prigunim sredstvima.
Osim toga, mogu nastati i vezane za promjer kalote (koji je ujedno
i promjer titrajne zavojnice), kakav se upotrebljava na srednjofrekvencijskom
zbog mogu nastati kolebanja titrajne zavojnice u rasp oru (pa tak-
vi kalotni katkada imaju posebnu izvedbu s vie centratora, slika 3.31).
Ti se problemi smanjuju upotrebom feromagnetskog fluida u rasporu i
Slika 3.31. Kalota sustava Infinity
(Kappa 8) promjera 13 cm, od polipropilena,
skeletom od ugljenih vlakana, za
frekvencijski opseg od 80 do 800 Hz
ogramcenjem promjera kalo te (maksimalno do 50 mm). Osim toga, je
frekvencija radnog tih za oktavu via od frekvencije rezonancije.
Stoga su optimalne ekstremno lagane i krute kalotne membrane (ukupne mase
i do oko 0,3 grama) s velikim unutranjim guenjem, uz velike snane magnete.
3.3. Dijelovi sustava
Gornji i donji centrator i titrajna zavojnica (s motornim magnetskim pogonom)
kao dijelovi membrane imaju utjecaj na njezin rad, odnosno na rad i
karakteristike Stoga je analiza rada tih dijelova sastavni dio analize rada
membranskih emitera.
Gornji centrator
Iz dosadanjeg izlaganja o radu konusnih membrana vidi se da gornji centrator
ima vanu funkciju.
Na viim frekvencijama, kada membrana vie ne titra kao stap, energija koja
preko membrane do gornjeg centratora, ako nije emitirana, mora se utroiti u
otporu centratora ili se od njega reflektirati natrag prema izvoru (u
oko vrata konusa). Najpovoljnije je da se val apsorbira u
materijalu centratora jer se stvaraju uvjeti za nastajanje stojnih valova u
membrani modova titranja). Zato izvedba rubnoga prigunog ele-
menta od povoljnoga materijala, daje minimalni impedantni diskontinui-
tet i povoljno na karakteristike (posebno na tranzijentni odziv).
,
I
,
I
I
v
+-----
Slika 3.32. Nelinearni gornji centrator uzrokuje rezanje vrhova signala
a)

b)
e)
Slika 3.33_ Utjecaj gornjeg centratora na frek-
vencijsku karakteristiku
Vrlo vana karakteristika gornjeg
centratora jest njegova linearnost, tj.
linearno rastezanje (uz po-
gonsku silu uvijek jednaki pomak)
(Slika 3.32). Ta se karakteristika lake
postie irokim gornjim centratorom s
mnogo nabora, prema slici 3.33a), koji
tako ima To se u
praksi ipak ne izvodi, ponajprije zato
to to smanjuje aktivnu
povrinu membrane. Osim toga, zbog
svoje relativno velike i ma-
se u tom centrator ima jaku
vlastitu rezonantnu frekvenciju, to se
njegovim titranjem izvan faze s
membranom. Tada gornji centrator
ima vrlo veliku impedanciju,
te uzrokuje prekomjerno savijanje i
smanjuje emitiranu snagu, uz veliki
postotak sig-
nala (zbog vlastitih amplituda titranja,
koje prelaze linearnosti).
se moe da dio har-
II
ima uzrok unelinearnosti
gornjeg centratora.
DIJELOVI SLSTAVA DlNA:vIlt'KOG ZVUCNIKA 49
Na taj se moe smanjiti izlazni tlak, na srednjim frekvenci-
jama, to je' vidljivo u frekvencijskoj karakteristici. To je tzv. rubno-rezonantni efekt,
prema slici 3.33.c). Stoga je gornji.centrator male irine, od materijala velike
velikog unutranjega guenja i s malim brojem nabora (slika 3.33.b).
Osim toga, gornji centra tor mora imati i krutost, tj. mora
svako kolebanje konusa, odnosno kretanje konusa izvan smjera pogonske sile u osi.
Gornji se centratori rade od tzv. moulded neoprena, nitriIne gume, visokoplas-
tificiranog PVC-a ili uretanske pjene. ovjeenja je
temperaturno ovisna i smanjuje se s povienjem temperature.
Gornji centra tor jeftinijih je od istog materijala kao i
membrana (izraduju se u jednom komadu). Sam papir nije dobar za ovjeenja, no
ako mu se smanji debljina i dio koji pripada centratoru impregnira
materijalom, mogu se relativno povoljne karakteristike.
Donji centrator
Donji je centrator zalijepljen na titrajnu zavojnicu i osigurava njezino centrira-
nje u rasporu magneta (pa je stoga i direktno u
tom dijelu). Magnetski se raspori zbog korisnosti vrlo uski, a osobito se
pazi na to da zavojnica bude to blie eljezu polnog nastavka radi to boljeg
odvoda topline (oko 0,01 mm u visokotonskih, a 0,003 mm u niskotonskih
ka), pa je potrebna velika centriranja.
Katkada se misli da je uloga donjeg centratora u radu manje vana,
ali to nije jer on osigurava povratnu silu za aksijalno kretanje membrane, a
krutost povratne sile s ukupnom titrajnom masom rezonantnu frekvenciju

Osim toga, donji ceritrator ima vrlo vanu funkciju - slui kao poklopac
protiv praine za magnetski raspor.
Slika 3.34. oblik donjeg centratora
Donji centrator ima oblik naboranog diska, pa je
vrlo stabilan, a i jeftin proizvod (slika 3.34). Izvodi se od poliamidnih materijala
impregniranih temperaturno stabilnom epoksi-smolom i tako formiran prea se
(pod temperaturom) u fleksibilnu strukturu.
Zatitni poklopac
Zatitni poklopac pokriva sredinu konusa. a se od poroznog materija-
la ili je krut, od aluminija ili papira. Kruti poklopci imaju rupu za ventiliranje, da se
ne stvori razlika tlaka. Primarni zadatak zatitnog poklopca jest ulaska
praine i Osim toga, zajedno s donjim centratorom. potpuno zatvara
magnetski raspor.
Porozni zatitni poklopci znatnije ne na rad osim u
stanovitim na srednjim frekvencijama.
4 ZVU('I\ICI
Kruti zatitni poklopci su dodatni elementi i
izlaz (posebno na viim frekvencijama), a slue i za membrane jer
smanjuju parcijalnih titranja.
Titrajna zavojnica
Titrajna zavojnica je centralni dio (slika 3.35) pa njezino
dimenzioniranje i izradu prati niz problema i kompromisa koji su rezultat
raznovrsnih uvjeta i potrebnih svojstava Projekti-
ranje titraj ne zavojnice odnosi se na faktore mase, otpora te
i linearne upotrebe uskoga prostora.
Osnovno je pravilo za rad da
uvijek jednak broj zavoja titrajne zavojnice (jednake duljine
l) bude u konstantnome magnetskom polju raspora,
odnosno da je faktor Bl uvijek konstantan. To tada
je i duljinu titrajne zavojnice i izvedbu samog raspora

S obzirom na duljinu, upotrebljavaju se dva osnovna
tipa titraj ne zavojnice: kratki i dugi. Ako je zavojnica
od duljine raspora (barem za dva maksimalna hoda mem-
brane, prema slici 3.36.a), tada je to kratka titraj na zavojni-
ca. Ako je zavojnica dulja od duljine raspora (bar za dva
maksimalna hoda membrane, prema slici 3.36.b), to je duga
Slika 3.35. Titrajna titraj na zavojnica.
zavojnica Da bi se u velikih snaga i velikih amplituda
titranja zadrala linearnost kretanja, pogodnije su duge
zaVOJlllce, koje osiguravaju jednolikost pogonske reakcije. No linearnost pogona
vezana je za odranje magnetske linearnosti (jer duge zavojnice velikim izlascima iz
magnetskog raspora lake proizvode nelinearnosti), i linearnosti ovjeenja (zbog
Slika 3.36. a) Kratka titrajna zavojnica, b) duga titrajna zavojnica
gornjeg centratora). Ako se uspostave te linearnosti, korisnost postaje
malena jer se veliki dio snage dovedene na takvu titraj nu zavojnicu (koja
ima relativno malo zavoja u magnetskom polju) ne vee s magnetskim tokom se
gubi.
DIJELOVI SUSTA VA DlNAMICKOG ZVUCNIKA 51
Na jednom detalju prikazati izuzetnu vanost velike korisnosti
Uz iznenadnu primjenu sile na neku masu masa se ubrzavati (a=F/m).
ta akceleracija mase biti to je primijenjena sila (da se svlada
inercija), odnosno to je manja njezina masa. Ako usporedimo velike i
male korisnosti, vidjet da velike korisnosti proizvode pogonske
sile, odnosno imaju veliki omjer sile i mase. Stoga ti imaju bre vrijeme
porasta signala, a ako pogonski signal naglo prestane, bre je i zaustavljanje (zbog
protuelektromotorne sile). Kod velike korisnosti aktivni su (tj.
zavoji koji su neprestano u magnetskom polju raspora) dobro vezani za magnetski
krug koji tako stvara efikasnu elektromagnetsku Takve izvedbe
nagliji (vjerniji) porast strmih tranzijentnih pobuda, odnosno, nakon
prestanka pogonske sile, i nagliji i bri prestanak parazitnog istitravanja titrajne
zavojnice, pa tranzijentni odziv biti povoljniji.
tipom titrajne zavojnice u upotrebi) moe se smatrati onaj
kojega je duljina zavojnice jednaka duljini raspora. U tom se postie ve-
lika korisnost jer je tako postignuto gotovo savreno vezanje zavojnice i energi-
je raspora. Pri vrlo malim amplitudama titranja zavojnica samo malo izlazi iz
raspora, ali kako u neposrednoj blizini raspora postoji rasipni magnetski tok
(gotovo jednake kao tok u rasp oru), biti zamjetnih nelinearnosti i

Iz preporuka za izvedbu titrajnih zavojnica vidi se sva suprotnost uvjeta
dimenzioniranja. Zahtijeva se da te zavojnice imaju to manju teinu, da ostvare to
faktor Bl (to uvjetuje velike magnete, uski raspor odnosno to tanju zavojnicu,
ali i to duljinu u rasp oru) te da imaju to manji radni otpor.
Osnovni zahtjevi za emitiranje (prema kojima se izvode titrajne
zavojnice) jesu:
1. to bolje emitiranje na visokim frekvencijama,
2. to bolje emitiranje na niskim frekvencijama,
3. emitiranje velikih snaga.
1. Za to bolje emitiranje visokih frekvencija zahtijeva se t o m a nj a t e i n a
titrajne zavojnice. To je i zahtjev za ukupnu masu jer korisnost
direktno ovisi o teini te mase (1] OC I/M
2
).
Uz zadane dimenzije membrane, mali promjer tijela titraj ne zavojnice snizuje
njezinu prijelomnu frekvenciju, a smanjuje i aktivnu povrinu emitiranja na viim
frekvencijama (s obzirom na promjere). Stoga je poeljan i p r o mj e r
titrajne zavojnice, no on titrajnu masu.
Induktivitet titraj ne zavojnice uzrokuje dodatni pad na visokim frekvencijama, .
pa bi zato duljina u rasporu trebala biti to manja. da je i hod
membrane uglavnom malen, poeljna je k r a t k a z a voj n ica. To pak uvjetuje
_ upotrebu velikih (i skupih) magneta (za to B).
primjenjivan smanjenja induktiviteta titrajne zavojnice jest stavlja-
nje kratkospojnika u sustav zavojnica - magnet (ili bakrenog prstena na polove
magneta, ili kratkospojenog zavoja na zavojnicu).
Da bi se dobile povoljne karakteristike emitiranja na viim frekvencijama, vrlo
je korisna upotreba feromagnetskog fluida u rasp oru. Na taj se
postie dobar odvod topline snaga uz manje titrajne zavojnice), dozirano
priguenje itd. (dodatak III).
2. Pri emitiranju na niskim frekvencijama, uz stapni rad membrane (niskoton-
ski se uvjeti rada postiu kada je teina titraj ne zavojnice
jednaka masi membrane i
4*
Pritom su potrebne snage, uz hod membrane, a da
nema problema s induktivitetom, za takav su rad poeljne duge titrajne
zavojnice.
3. ima vrlo malu korisnost (nekoliko postotaka, u najboljem
pa se dio ulazne snage disipira kao toplina u titrajnoj zavojnici. To
povienje temperature snagu pa se moe da je
izdrljivost zadana toplinskom titraj ne zavojnice i
lijepljenih spojeva.
Ukratko opisati najvanije probleme u izradi titrajne zavojnice koja moe
podnijeti visoke temperature.
Pri viim temperaturama (i do 250 C) mora se uzeti u obzir
istosmjernog otpora titrajne zavojnice. To koje moe biti znat-
no, dovodi do s obzirom na maksimalnu snagu
koju uzima iz izvora kao izvora konstantnog
napona). To moe dovesti i do stanovitog stupnja nelinearnosti, ovisno o
toplinskoj vremenskoj konstanti titrajne zavoj nice.
Promjer titrajne zavojnice u je smislu vezan za mem-
brane i snagu pa se naprimjer zavojnice promjera 75-110 mm
upotrebljavaju uz membranu promjera 250-380 mm i snage 200 W. Posebno
se mora uzeti u obzir da se promjer tijela titrajne zavojnice
s porastom temperature (to za tijela od aluminija moe biti
znatno). Neugodan problem nastaje kad to tvori
sile, pa se zavojnica nejednoliko iri i vie nije okrugla (to tada zahtijeva iri
raspor i druge zahvate).
Preko tijela titrajne zavojnice toplina se odvodi na membranu, a to moe
imati neugodne posljedice. Neke membrane (posebno one od plastike ili
papirnih kaastih materijala) smekaju se i raspadnu pri 100 C. To se
osobito u vratu membrane, pa se titrajne zavojnice decentrira-
ju i otpadnu. Jedan od da se to jest gornjeg dijela
tijela zavojnice od toplinski nevodljivog materijala.
Najbolji je titrajne zavojnice preko magnetske
strukture, pa se ona izvodi tako da se:
a) izrade magneti velikih dimenzija i da je zavojnica uvijek u kontaktu s
velikom masom metala,
b) titrajna zavojnica namota na veliko tijelo koje dobro vodi toplinu (anodi-
zirani aluminij), zbog se toplina rasprostre preko povrine,
c) sustav magnet - zavoj nica ventilira hladnim zrakom (forsirano
nje) i da magneti imaju masivne crne hladnjake.
Materijali za izradu tijela titraj ne zavojnice jesu: oplemenjeni papir, umjetni
materijali (poliamid-nomeks) i metal aluminij , ali tada je tijelo uzduno
prorezano da ne kratkospojeni zavoj).
Za zavojnice se uglavnom upotrebljava izolirana bakrena ica okruglog presje-
ka, no zbog manje teine moe se upotrijebiti i aluminijska, koja je mnogo laka, ali
ima oko 50% otpor. Taj se otpor moe kompenzirati
tako da se zavojnica namota kvadratnom aluminijskom icom koja ima 20%
faktor ispune (slika 3.37.a). No pritom se pojavljuje mnotvo problema, npr. visoka
cijena izvedbe, teko namotavanje i teko lemljenje aluminija.
Titrajna zavojnica za velike snage izvodi se i tzv. H e x a c o i I t e h n i k o m,
icom esterokutnog presjeka i gotovo 100%-tnog faktora ispune (slika 3.37.b).
Prema titrajnim zavojnicama motanim icama kvadratnog presjeka, taj ima
DIJELOVI SUSTAVA 53
a)
b)
Slika 3.37. Izvedba titrajne zavojnice a) strakastom aluminijumskom icom,
b) tzv. Hexacoil - tehnikom
prednost zbog stabilnosti. Tako izvedene zavojnice mogu podnijeti
velika imaju vrlo vezu ice i tijela, pa podnose i impulse.
Magnetski sustav
Magnetski sustav permanentni magnet s polnim
nastavcima i koarom, odnosno on kostur za smjetaj titrajne
strukture.
Permanentni magnet ima zadatak da osigura to energiju magnetskog polja
u rasporu, a to je preduvjet kvalitete (slika 3.38). U dobrim
potrebno je da sila na titrajne zavojnice bude, uz danu struju, to Sila, pa
tako i korisnost, direktno ovise o magnetskog toka urasporu,
B2 ,1
2
. R
F=BIi 11= MA (3.21)
REZ '0)2
Za kvalitete permanentnih magneta opisuje se faktor dobrote G, koji
ovisi o umnoku remanencije B magnetskog toka, T = 104G) i koercitivne sile
H magnetskog polja, A/m), i stupnju zakrivljenosti krivulje razmagnetiziranja
(slika 3.39). Umnoak (BH) magnetsku energiju nekog magneta.
Ef
I

Slika 3.38. Magnetski krug
kog

Slika 3.39. Faktor dobrote mag-
neta ovisi o povrini pravokutni-
ka upisanog u krivulju razmag-
netiziranja
Prema slici 3.39, faktor dobrote magneta je povrinom
pravokutnika koji se moe upisati u krivulju razmagnetiziranja, tj.
G=(B' H)max (Ws/m
3
).
r-- --- --::::;;;o;;--fBr1
Br2
H
Slika 3.40. Krivulje razmagneti-
ziranja magnetskih
raspor u magnetskom krugu djeluje raz-
i prema slici 3.40. vidi se da rema-
nencija Br! (magneta bez raspora) s rasporom padne
na vrijednost B
r2
, dok koercitivna sila u oba
ostaje nepromijenjena. Da bi se to bolje iskoristio
magnetski materijal, magnetske krugove s permanen-
tnim magnetom dimenzioniramo tako da razmagneti-
utjecaj pomakne radnu onamo gdje je
produkt (B, H) maksimalan.
Poloaj radne ovisi o obliku permanentnog
magneta, pri je vaan odnos duljine prema
debljini. U optimalnog dimenzioniranja mini-
malan je utroak materijala za postizanje
energije magnetskog polja urasporu.
Za magnetski sustav (prema slici 3.38) mogu se odrediti dimenzije
magneta:
duljina magneta,
presjek magneta,
pri je:
lm (m) duljina magneta,
Ira (m) irina raspora,
Sm (m
2
) presjek magneta,
Sra (m
2
) presjek raspora,
H i B konstante magnetskog materijala,
H
ra
(A/m) eljena magnetskog polja urasporu,
Ilo permeabilnost zraka.
(3.22)
(3.23)
Faktori gl (gubici zbog magnetskog otpora polni h nastavaka, oko 1,1 do 1,4) i
g2 (gubici zbog rasipanja, oko 1,5 do 10) se eksperimentalno.
Stoga su za potrebni magnetski materijali koji uz opisane
uvjete imaju dobre energetske vrijednosti. Za (bolje kvalitete) smatra
se da je magnetskog toka u rasp oru oko B = 1 T,
H = 0,4' 10
5
A/m, dok je za malih dimenzija (za magnete)
B = 0,25 T, H = 1 . 10
5
A/m.
Magnetski materijali relativno se teko oblikuju jer se ne mogu buiti itokariti
samo brusi ti (stoga se katkada zovu i magnetski pa je potrebno da se
odmah lijevanjem dobije oblik. Zato je osnova za izbor tih materijala
uglavnom jer je magnet vrlo skup dio
DIJELOVI SUSTAVA DlNAMIL:KOG ZVUL: NIKA 55
Tablica prikazuje faktore dobrote nekih tvrdih magnetskih materijala koji se
upotrebljavaju u
l. Ba-ferit (anizotropan)
2. Sr-ferit
3. AI-Ni-Co
4. Sm-Co, Pr-Co
5. Sm-Co-Fe
22-29
27- 31
60- 80
240
480
Uglavnom se upotrebljavaju prva tri materijala iz tablice, dok su ostali, iako
smanjuju ugradni volumen i dimenzije za iste energetske vrijednosti,
preskupi (i nekoliko desetaka puta od upotrebljavanog materijala AI-Ni-Co).
Zbog potrebe manje visine magneta (plosnati magneti), a i zbog ekonomskih
razloga, se upotrebljava prstenasti feritni magnetski materijal (barium [errite
ceramic permanent magnet, slika 3.41). Da bi se smanjilo izlazno rasipanje i
postigla najvia toka u rasporu, gornja i donja (od
FERROXDURE MAGNET
Slika 3.41. Prstenasti ferroxdu-
re-magnet
Slika 3.42. Izvedba modernih
magneta
mekog eljeza) manjeg su promjera od promjera magneta. Daljnje smanjenje
rasipanja postie se skoenjem bridova (slika 3.42), a cijela se struktura
povezuje specijalnim ljepiIima (naprimjer acrylic adhesives).
Koare
Magnet i koara moraju cjelinu koja daje sigurnu osnovu za
smjetaj titrajnog sustava. imaju teke magnete koji u
uvjetima svojom masom mogu stvarati znatne stresove. Stoga su
loa svojstva katkada rezultat kolebanja titrajne zavojnice zbog male
krutosti koare.
Navest prednosti dobre krute koare odnosno dobro izvedenoga magnet-
skog sustava
uz krute i stabilne koare su u radu pouzdaniji,
velika krutost i koare proizvodne tolerancije te
daju i bolje karakteristike
dobra toplinska vo'dljivost koare snage u tekim pogon-
skim uvjetima,
poeljne su koare jer se znatan dio magnetske energije
nepotrebno troi za njezino magnetiziranje.
Jeftiniji imaju koare od preanog a eljeznog lima koji se pod
stresovima savija i lako titrati. Mnogo su bolje koare od aluminijskog
lijeva, a najbolje su one od lijevanih magnezijskih legura, posebno velike krutosti i
otpora protiv deformacija vanih pri snagama).
Linearnost pogonskog sustava
eli li se zadovoljiti osnovni zahtjev za kvalitetnom reprodukcijom zvuka (da
pobuda bude to vjernije pretvorena u valove), prijenosna karak-
teristika pogonskog sustava mora biti linearna. Za takav je rad podjednako vaan
linearni rad pogonskog mehanizma titrajne zavojnice i magneta, kao i gornjega i
donjeg centratora.
Pogonski sustav u praksi je vie ili manje nelinearan i pri radu
proizvodi sve vrste nelinearnih i intermodulacijskih), to u
prijenos unosi nove komponente i generirani zvuk.
Navest glavne razloge nelinearnosti pogonskog sustava

a) Nelinearnost koja nastaje zbog rasipnog toka s gornje i
donje strane raspora polnih nastavaka magneta (slika 3.43.a). Titrajna se zavojnica
stoga u nejednolikoga magnetskog toka, to uzrokuje
Da bi se ti problemi smanjili, srednji polni nastavak oblikuje se na
poseban (slika 3.43.b).
______ ______ -Ja) ____ ______ __
Slika 3.43. rasipnog toka
b) Nelinearnosti koje nastaju zbog pomaka titrajne zavoJnIce iz poloaja
mirovanja u rasporu, koji bi trebao biti u gdje je faktor B l To se
moe dogoditi zbog loe konstrukcije, zbog teine zavojnice (ako je npr.
okrenut prema dolje ili prema gore), prisutnost istosmjerne komponente u
pogonskom signalu ili toka magnetskog polja.
Kombinacija a) i b), uz velike titraj ne amplitude na niskim frekvencija-
ma, proizvodit nelinearnu pogonsku silu, (posebno drugi
harmonik) i intermodulacijska sa signalima srednjih frekvencija zbog
amplitudne modulacije (zbog moduliranog faktora Bl).
c) mehanizam nastaje zbog same prirode
ke pretvorbe dane relacijom F = Bli, pri silu proizvodi ulazna struja. U
se iz kao izvora konstantnog napona, pa je u
krugu, uz ulazni napon E, struja neovisna o R
u
, tj:
DIJELOVI SUSTAVA ZVUC'NIKA 57
E
1=- - --
Z EZ+ZED '
(3.24)
U rezonancije je ZIiD ZEZ' a F = EZM/BI odnosno, pogonska je sila
inverzno proporcionalna faktoru Bl.
Pri velikom hodu titrajna zavojnica amplitudnim vrhovima dolazi u
sa smanjenim faktorom Bl (koji vie nije konstantan), no sila se jer se i
dalje uzima snaga iz izvora konstantnog napona. To tjera zavojnicu dalje, u sve
slabije polje, odnosno u sve Sila se smanjenjem
faktora Bl tako dugo dok se impedancija ZED (odnosno
protuelektromotorna sila) ne smanji toliko da vie nema utjecaj nad
impedancijom titraj ne zavojnice u mirovanju ZEZ' pa se sila tada smanjivati od
svog maksimuma do nule.
Titrajni sustav u osnovi je nestabilan s obzirom na taj
efekat sklonosti "preskakivanja" titraj ne zavojnice u slabije polje, a posebno su
osjetljivi sustavi s velikom ovjeenja i velikom masom konusa. Rjeenje
tog problema je dobro priguenje, pa taj efekt biti manji u zatvorenim kutijama, a
vii u bas-refleksnim kutijama (posebno stoga to su one vrlo osjetljive na promjene
priguenja i faktora Bl). Osim toga, poeljni su s dugim rasporima i dugim
zavojnicama, uz dobru izvedbu gornjeg centratora (koji treba da
nom izlaenje iz jednolikoga magnetskog polja).
Katkada se na gornji i donji kraj titrajne zavojnice dodaju vodljivi prstenovi
koji , kao kratkospojeni zavoji, vrlo uspjeno priguuju titrajni sustav i pridonose
lineariziranju velikih amplituda i faktora Bl.
d) Daljnji mehanizam od modulacije magnetskog polja
poljem koje generira struja titrajne zavojnice. Na taj nastaje
(drugi harmonik) proporcionalno struji zavojnice. Taj se
efekt javlja onda kada je srednji pol (koji se nalazi unutar titrajne
zavojnice) od visokopermeabilnih materijala. Poboljanja nastaju ako se
srednji pol izvede sa (da bi se postiglo to konstantnije polje urasporu)
ili se permanentni magneti postavlj aju u centar magnetskog sustava (ne kao
prstenasti), ili su postavljeni vodljivi prstenovi na srednjem polu.
da se pritom javljaju vrtlone struje inducirane u vanjskim stranama
polni h nastavaka, to se oni (da bi se smanjili gubici) ponekad lamelizirani.
Taj izvor moe biti vaan u koji imaju duge
zavojnice s mnogo zavoja, uz po budnu struju. Naravno, titraj na zavojnica s
manje zavoja (odnosno lagane zavojnice i konstrukcija za to
korisnost), uz smanjenje struje kroz zavojnicu, dati znatna poboljanja.
koja nastaju modulacijom magnetskog polja u rasporu funkcija su
jo jednog izvora koji nastaje promjenom induktiviteta titrajne zavojnice
kako se ona giba urasporu.
e) Jo jedan mehanizam nastaje promjenom induktiviteta, kada
pogonska zavojnica titranjem u rasporu neprestano mijenja broj zavoja koji obuh-
srednji pol magnetne strukture (slika 3.44.a). T u tom nastaje
modulacija visokofrekvencijske komponente struje titrajne zavojnice od niskofrek-
vencijskog pomaka.
58
a)
-+--------
I
I
--t--------
-t-
,
I
Slika 3.44. a) Mehanizam promjene induktiviteta titrajne zavojnice,
b) srednjeg pola smanjuje promjene induktiviteta
Poboljanje linearnosti u tom donosi izvedba ili vrlo dugih zavojnica (i
dva do tri puta od duljine raspora) ili vrlo kratkih zavojnica (koje su cijelom
duljinom u dugom rasporu). Oba konstantan tok unutar predvi-
pomaka, ali imaju vrlo lou korisnost. U praksi se katkada centralni pol
magneta izvodi tako da bude dui od gornje magnetske strukture, pa se
zavojnica u svom pomicanju uvijek uz polni nastavak (slika 3.44.b).
Slika 3.45. Oklapanje i postavljanje kratkospojnih prstenova u maguet-
ske krugove
Na slici 3.45. vidimo oklapanja i postavljanja kratko spoje-
nih prstenova u magnetsku strukturu, kojima se, uz kratkospojnike na zavojnici,
smanjuju efekti opisanih mehanizama Kratkospojeni zavoj smanjuje
induktivitet titrajne zavoj nice, antira vie frekvencijske rasipne struje magnetskih
polova i smanjuje amplitudu rezonancije sustava. No upotreba bakre-
nog prstena i smanjenje magnetske efikasnosti, jer za postizanje potrebnog
efekta bakar mora zauzeti 20 - 25% irine raspora.
Iz svega se moe da glavni uzroci nelinearnosti nastaju zbog neprimje-
renog pomaka (hoda) membrane odnosno titraj ne zavojnice, pa se zahtijeva
linearnost prijenosne karakteristike Na slici 3.46. prikazana je
prijenosna karakteristika ulaznog napona titrajne zavojnice i pomaka
DIJELOVI SUSTAVA
7
mm
5
3
1
o
1
-3
-5
-7
- -
-7 - 5

/
I(
J
V
A
/1
V
Jh
lJ
Q
-3 -1 o
I
V
.'
V
V
3
./

5
-
7
V
Slika 3.46. prijenosna karakteristika
nika (promjera membrane 16 cm) kao funkcija ulaz-
nog napona i pomaka konusa
59
konusne membrane promjera l6cm. Dva faktora pomak: nelinearno st
pogonske sile (kada titrajna zavojnica izlazi iz magnetskog raspora) inelinearnost
krutosti ovjeenja.
Sumirajmo glavne razloge u pogonskom mehanizmu (u
amplituda titranja). To su: promjena faktora Bl s titranjem
zavojnice, promjena induktiviteta titrajne zavojnice u radu i neline-
arnost krutosti ovjeenja. Pritom nisu uzeta u obzir koja mogu
nastati od parcijalnih titranja membrane.
4. izvedbe
U dosadanjem je izlaganju teorijski na frekvenci-
jama unutar i izvan potpune krutosti membrane. U ovom poglavlju
obraditi karakteristike izvedbi
4.1. irokopojasni
Osnovna karakteristika tih jest rad u irokom frekvencijskom pojasu,
s jednom jedinicom. Zbog upotrebe postoji mnogo vari-
janti tih od kvalitetnijih izvedbi (naprimjer za s opsegom od
50 Hz do 15 kHz, uz snage oko 15 i vie W), do izvedbi malih dimenzija i teine (za
male tranzistorske prijemnike frekvencijskog opsega od 400 Hz do 3,5 kHz i snagom
manjom od 500 mW).
CMM2
I
a)
EBI
B'I'
c)
Slika 4.1. Poboljanje rada membrana na viim frekvencijama: a) utora, b) posebnom
malom membranom, e) ekvivalentni krug te izvedbe
Glavne pri irokopojasnom emitiranju (posebno na visokim frekvenci-
jama) nastaju zbog velikih promjera i velikih masa membrana. Da bi se rijeio taj
problem, membrane se izvode tako da se posebnim impregnacijama
IROKOPOJASNI 61
u vrata konusa ili se jednog ili vie krunih utora dijele u vie
segmenata. Kruni utori na viim frekvencijama djeluju tako da prekidaju vezu
srednjega i vanjskog dijela membrane, pa titra samo dio membrane uz vrat
(do utora; slika 4.I.a). U drugoj se izvedbi uz membranu stavlja i manja, kruta
membrana, dodana na centralni dio i na gornjem rubu preko utora spojena s
velikom (slika 4.1.b), to znatno poboljava emitiranje na viim frekvencijama.
Djelovanje opisanih membrana moe se vidjeti iz ekvivalentne sheme prema
slici 4.1.c). MMM1' C
MM1
, RMMl su konstante male membrane, a
MMM2' C
MM2
, RMM2 konstante velike membrane. Ostale su konstante jednake onima
na slici 3.10(ZMAl i ZMA2 jesu impedancije isijavanja male i velike membrane).
Membrane su povezane C
MM3
, je reaktan-
cija na visokim frekvencijama vrlo malena (kratki spoj), pa ostaje djelotvorna samo
mala membrana (to je frekvencijske skretnice).
se stavlja poseban mali konus koji je samo svojim donjim krajem
na veliku membranu (slika 4.2). Na visokim frekvencijama se samo
titraj na zavojnica malog konusa, dok membrana ostaje mirna.
Uz ovaj opis izvedbi za postizanje irokopojasnosti treba dodati da i primjena
krutoga zatitnog poklopca konusnih membrana pridonosi boljem emiti-
ranju na visokim frekvencijama.
Kako se vidi iz poglavlja 3.2. i opisa kontrole savijanja, dobri se rezultati
postiu i zakrivljenjem profila membrana kojima je promjer i hod
membrane. Time su se zbog visokih frekvencija rtvovale niske, jer je i ugradnja tih
No dobrim izborom oblika i materijala membrana,
te gornjeg centratora i pogonskog mehanizma danas se vrlo kvalitetni
irokopojasni primjer).
Slika 4.2. iroko pojasni dual cone -
Slika 4.3. irokopojasni
ALTEC-LANSING 405-8H
Prikazat karakteristike kvalitetnoga irokopojasnog proizvod-
nje AL TEC-LANSJNG 405-8H, namijenjenog ponajprije (slika 4.3). Uz
njega je i linijski transformator za 100 V (odnosno 70 V) liniju
Karakteristike su mu:
snaga (kontinuirana, s umom): 15 W,
. - frekvencijski opseg: 60- 15000 Hz,
nominalna impedancija: 8 oma,
kut pokrivanja: 90,
62
promjer titrajne zavojnice: 2,5 cm,
magnetska struktura:
tip magneta: (V),
masa magneta: 0,8 kg,
IZVEDBE
magnetskog toka: l T (10000 G),
koara: aluminij,
membrana: lijevana vlakna (papir),
gornji centrator: vrlo spuvasto ovjeenje,
maksimalni pomak membrane (vrh do vrha): 0,32 cm,
dimenzije: promjer 13,5 cm,
dubina 5,4cm,
masa: 0,94 kg,
osjetljivost: mjerena umom, frekvencijskog poja-
sa, od 500 do 3000 Hz, uz l W, 91 dB na 1,2m.
Poliplanarni
ove vrste (katkada nazvani planarnim imaju ravnu
povrinu membrane, na koju je titraj na zavojnica. Posebnom izvedbom
postignute su male dimenzije (posebno debljina), a su vrlo za
ugradnju i upotrebu. Osim toga, tom su se izvedbom pokuali rijeiti neki osnovni
problemi konusnih irokopojasnih s obzirom na malu masu i veliku
krutost membrane, a posebno gornjih centratora koji moraju biti dovoljno
da refleksiju energije od ruba povrine.

SREDNJE
NISKE FREKVENCIJE ,
a)
b)
Slika 4.4. a) Membrana poliplanarnih (bez
pogonskog dijela), b)poliplanarni
su izvedeni bez donjeg centratora, s membranom od cellular-polistirena
expanded-polistirena), od kojeg je materijala i okvir koji djeluje kao
Na taj materijal okvira apsorbira, ili barem dovoljno atenuira, valove
koji do ruba da se refleksija smanji na minimum. Osim toga, su i stojni valovi
(posebno transverzalni), koji idu kroz materijal membrane, maksimalno prigueni.
Poliplanarni imaju pogonski sustav koji djeluje pri reprodukciji nis-
kih, srednjih i visokih frekvencija. To se izvodi urezivanjem kanala u membranu, a
POJASNI 63
traeno radno se irinom, dubinom i smjetajem kanala. Kako se
frekvencija povisuje, kanali djeluju tako da odspajaju smanjene sekcije pa one zbog
vrlo male mase titraju kao stap i na srednjim i na visokim frekvencijama (slika 4.4).
Takvom izvedbom (odnosno membrana) zapravo sadri niz
krugova frekvencijskih skretnica, koji irokopojasni rad

U upotrebi je i Fisherov tip tih jedinica s ravnom laganom membranom. Taj tip
ima dva magneta, jedan u centru povrine mem1:;>rane, za niske i srednje
frekvencije, a drugi uz rubnu malu povrinu, za reprodukciju visokih frekvencija.
Sustav membrane i magneta smjeten je u aluminijski okvir, pa je emitiranje s
prednje i sa stranje strane jednako.
Ako se ugrade u kutije, ti mogu dati dobru reprodukciju
i konkurirati drugim tipovima Kompaktna konstrukcija, relativno
dobra svojstva i niska cijena, te vrlo zanimljivim na tritu.
4.2. Pojasni
Sa stanovita kvalitetne reprodukcije zvuka, jedan ne moe optimalno
reproducirati cijelo audio frekvencijsko pa se upotrebljavaju sustavi sa
dva ili vie pojasnih od kojih svaki reproducira pojas frekvencija.
Osnovni problemi su u prolom poglavlju, a sada
opisati samo izvedbene pojedinosti. Zahtjevi koji se postavljaju za
sustave znatno su pootreni upotrebom digitalne tehnike za snimanje i reprodukciju
zvuka i u su se pribliili zahtjevima za idealnim
D i g i t a l n a t e h n i k a je potpuno izmijenila procesiranja audiosignala i
dovela do znatnog poboljanja kvalitete prijenosa. To se poboljanje odnosi na
dinamike (i do 95 dB), proirenje prijenosnoga frekvencijskog opsega,
ekstremno mala jako priguenje presluavanja te vrlo malen um i
dobar prijenos tranzijenata.
Zahtjevi digitalne tehnike s obzirom na sustave mogu se opisati kao:
emisija velikih razina tlaka,
linearno emitiranje preko irokog frekvencija i snaga (vrlo mala
linearna i nelinearna
velika korisnost u cijelome prijenosnom
dobro impulsno ponaanje odnosno dobar tranzijentni odziv (titrajni sustav
male tromosti, s jakim magnetima i malom titrajnom masom),
dobro priguenje, vrijednost faktora dobrote Q titrajnog sustava (nakon
ugradnje u kutiju) 0,5 i l, za optimalno vrijeme porasta i pada.
U tehnici visokokvalitetne reprodukcije zvuka ti se zahtjevi postavljaju za
vrhunske kvalitete.
4.2.1. Niskotonski
navedenih zahtjeva, s obzirom na posebnu kvalitetu za
digitalno procesirane signale, probleme s najniih tonskih
frekvencija. Svakako, ti se ?:ahtjevi ne mogu smatrati ultimatumom pri izvedbi tih
ali se mogu smatrati referentnima.
Projektiranje i odabiranje karakteristika niskotonski h povezano je s
uvjetima ugradnje ili odnosno s njihovom primjenom. Prije
64 IZVEDBE
svega, vani su zahtjevi za emitiranje velikih snaga (s razinama
tlaka i do 120 dB), uz mala u cijelom prenoenom opsegu, koja nastaju
zbog znatnog dinamike signala u prijenosu. Ti zahtjevi nose probleme
niske rezonantne frekvencije, optimalnog velikih povrina membrane
(koji su gotovo konusne) , velikih pomaka titrajne zavojnice odnosno
membrane te zahtjeve za posebnom kvalitetom i izvedbom membrane, titraj ne
zavojnice, centratora i ljepila za njihovo povezivanje.
Niskotonski se izvode smembranskim ovjeenjem koje je relativno
male s rezonantnom frekvencijom od 25 do 35 Hz i vie. To su
za upotrebu u velikim zatvorenim kutijama, bas-ref1eksnim kutijama,
labirintima i a pogodni su za reprodukciju govora i glazbe
velikog intenziteta i velike dinamike.
Ti se izvode s mekanim membranskim ovjeenjem velike
nosti, masom membrane i vrlo niskim rezonantnim frekvencijama (niim od
25 ili 30 Hz). Takvi su konstruirani za upotrebu u malim zatvorenim
kutijama (oko 201), ili za posebne ugradnje i ne mogu se drugdje upotrijebi-
ti.
Osnovne su problemi topline i velikih linearnih pomaka.
T o p l i n a tetno djeluje na emisiju i pouzdanost Samo se manji dio
snage pretvara u izlaz, a u toplinu u otporu titrajne
zavojnice (i do 90%). Temperatura zavojnice pri radu brzo raste, dok se ne postigne
ravnotea energije zagrijavanja i emiti-
Slika 4.5. Temperatura pojedinih dije-
lova jedinice uz pogonsku
snagu lOW
rane energije. Toplinska energija sa zavojnice
odlazi u okolni prostor (pri sobnoj temperatu-
ri taj je prijelaz gotovo zanemariv) ili na dije-
love magnetske strukture. Termalne vremen-
ske konstante za zavojnicu iznose nekoliko
sekundi, a za magnetsku strukturu nekoliko
minuta (slika 4.5).
Zbog visoke temperature moe se unititi
izolacija ice, ljepilo, tijelo zavojnice itd., pa je
potrebna posebna izvedba. Osim toga, sma-
njuje se korisnost pa se pri
temperaturama (naprimjer pri 200 C) moe
uz kao naponski izvor,
pad izlaznog tlaka za oko
2 do 3 dB. To smanjenje, koje nastaje
njem otpora zbog zagrijavanja,
je na srednjim frekvencijama, na kojima je
ulazna impedancija priblino jedna-
ka otporu zavojnice. Na drugim frekvencija-
ma, na kojima djeluje induktivitet zavojnice i
impedancija, smanjenje je manje,
pa je frekvencijska karakteristika uz ili
manje snage
Iz tog prikaza slijedi vano pravilo: va-
nije je dobar prijenos topline s tit-
rajne zavojnice nego je konstruirati kao top-
linski to otpornije tijelo. U tom su smislu
poeljni to manji raspori zavojnice i
POJASNI ZVUCNICI 65
metalne mase magn tske strukture. No, naalost, potrebno je imati na umu i
promjera zavojnice s povienjem temperature (koje je za aluminijske
nego za bakrene zavojnice). Naprimjer, kada se aluminijska zavojnica promjera
100mm ugrije sa 20
0
e na 150
o
e, svoj polumjer za oko 0,15mm. Tada je
potrebno raspor, no rastezanjem pri temperaturama zavoj-
nica se pribliava masi strukture, pa je bolje problemi nastaju ako se
pri rastezanju rastee i tijelo zavojnice, naprimjer uz bakrenu se icu rastee i
aluminijsko tijelo, pa svaki dio ima svoj koeficijent rastezanja, zbog se
zavojnica nejednoliko deformira.
G l a v n o o g r a n i e nj e p o m a k a pri proizvodnji velikih snaga
na niskim frekvencijama jest ono kuje pomak koji bi unitio gornji
centra tor. za njegov linearni pomak manje je od toga, a izvodi se tako
da bude znatno od maksimalne titrajne amplitude zavojnice. Pritom se
upotrebljavaju duge zavojnice koje (kako je smanjuju korisnost na
srednjim frekvencijama. Osim toga, dio zavojnice izvan raspora loije prenosi
toplinu, pa se maksimalna temperatura postie pri manjim snagama (slika 4.6).
Slika 4.6. Presjek s dugom titrajnom zavojnicom
Unitenje gornjeg centratora zbog umora materijala poseban je problem pri
takvom radu To se kada je pobudni napon u frekvencij-
skom niem od rezonancije gornjeg centratora, gdje su pomaci membrane
kontrolirani samo centratora.
Potreban pomak membrane zadan je njezinom povrinom i zahtjevima za potreb-
nu snagu. Na niskim frekvencijama membrana uglavnom radi kao stap, pa je
emitirana snaga na danoj frekvenciji proporcionalna povrini membrane i
maksimumu njezina hoda (tj. proporcionalna je volumenu zraka, koji se.
titranjem membrane). Tako bi kadkada uz pojedine promjere membrana pomak trebao
biti takav da se jedva moe realizirati. Naprimjer, za tlakove vie od 100 dB, uz
promjer membrane 20 cm, potreban je hod od oko 3 cm (odnosno 1,5 cm).
Usporedo s velikim pomacima membrana javlja se problem ven t i l i r a nj a
z r a k a o k o z a voj n i c e u rasporu. Kretanje centralnog dijela membrane (kalot-
noga zatitnog poklopca) utiskuje zrak uz zavojnicu u prostor oko srednjega polnog
nastavka, a zatim, s druge strane, uz zavojnicu, u prostor ispod donjeg centratora.
5 ZVUCNICJ
66 IZVEDBE
To kretanje tako prouzrokuje otporno titraj ne zavojnice i moe
se smatrati dodatnim priguenjem titrajnog sustava. Da se stvaranje tlaka ispod
kalotnog poklopca i umovi, bue se rupe li donjem centratoru i na gornjem
dijelu (uz vrat) tijela titrajne zavojnice, a katkada se ostavlja i otvor u sredini magnetske
strukture. Svaki od tih postupaka ima svoje probleine. Rupe bi npr. trebale biti (i na
centratoru i na tijelu) promjera da bi bile efikasne, a rupe kroz srednji pol ili
magnet (iako je to najbolje rjeenje) smanjuju magnetsku energiju urasporu.
M e m b r a n a j e, ovisno o svojim karakteristikama, podlona savijanji-
ma i na niim frekvencijama od 300 i manje Hz). Amplitude
modova su od pomaka zavojnice, a pri snagama savijanje postaje
nelinearno i moe proizvesti dodatne zvukove u reprodukciji. Osim toga, pri velikim
snagama javlja se snani stres u vratu membrane, to moe lako izazvati unitenje
tog dijela u malih masa membrane i korisnosti).
no poboljanje dobiva se izborom promjera titrajne zavojnice, a i zatitni
poklopac taj dio.
Zbog tih je razloga pri izvedbi za velike snage potrebno
paljivo odabrati i dimenzionirati sve parametre i membrane, titrajne zavojnice i
ovjeenja.
Za emitiranje niskih frekvencija potreban je titrajni sustav niske
rezonantne frekvencije i velikog promjera membrana. Stoga je prijenosni radni
opseg tih relativno vrlo uzak, od oko 20 - 60 Hz (tj. od rezonantne
frekvencije), pa do oko 800 Hz (no i mnogo manje, i do 150 Hz).
Membrana je konusnog oblika, ravnih (ili blago savijenih) strana, jer
savijeni profili u ovom ne daju zahtijevane rezultate. Membrane se zbog
rade utorima, s vanjske i unutranje
strane (dodacima tapnih profila i piramidnih ili kupolastih oblika), te vrlo dubo-
kim konusom (s malim konusnim kutom), koji katkada radi stabilnosti
zahtijeva i srednji centrator.
Kut membrane (pri zakrivljenju kut kod gornjeg ruba), materijal, debljina i
teina membrane te promjer titraj ne zavojnice (koji je uglavnom proporcionalan
promjeru membrane i emitiranoj snazi) na linearnost i oblik frekvencijske
krivulje (pa tako i na frekvencijski opseg) i usmjerenost Potrebno je da
niskotonski ima prijenosni frekvencijski opseg koji je barem za dvije oktave
od gornje radne frekvencije. To smanjuje koloriranje i bolje definira preklopno

Slika 4.7. Niskotonski KEF B139
Ne moe se koji se materijal za membrane upotrebljava, jer svaki
tei nekom svom "specijalitetu". Veoma se upotrebljavaju mem-
brane od papira (s dodacima), npr. carbon-fibre (Sony, Pioneer, Audax, Philips,
H/H), papir staklenim vlaknima (EMI) i trostruke papirne membrane
POJASNI 67
(Technics). Osim toga, u upotrebi je expanded polystyrene (Celestion, KEF, Leak,
Yamaha), polymer-grafit (Pioneer), te novi materijal TPX (Audax). Sve se
primjenjuje i bextrene (mjeavina polystyrena i neoprena) kao i
(popularne "honey-comb"). KEF (a i Technics i Sony) proizveo je niskotonski
s ispunjenom konusnom membranom od stiropora, koji ima ravnu prednju
povrinu. Rezultati su vrlo dobri, frekvencijska je karakteristika mala
je parcijalnih titranja, a prijenosni je opseg 20 - 400 Hz (slika 4.7).
dB
20 100 1000
Slika 4.8. lineariteta u radu niskotonskog
10000
f(Hz)
Da bi se utvrdio linearitet u radu uvedena je karakteristika koju
prikazuje slika 4.8. Slika daje niz frekvencijskih karakteristika mjerenih od
snage l W i dalje, za svaku snagu. Od kvalitetnog se
da te karakteristike teku paraleno, s konstantnim razmakom 3 dB. Snaga pri kojoj
krivulje vie ne pokazuju paralelnost s tim konstantnim razmakom pokazuje
granicu snage (na slici je to snaga 64 W) (uz opis u 9.1.6).
Kao primjer prikazat profesionalnu izvedbu niskotonskog pro-
izvodnje H/H Acoustics Limited, Cambridge, Engleska (prema slici 4.9). Naziv
"profesionalni" odnosi se na vrhunsku izvedbu uz najbolju kvalitetu upotrijeblje-
nog materijala, odnosno na veliku pouzdanost u radu. To je s velikom
korisnosti, za velike trajne snage, za upotrebu u kvalitetnim sustavima
uz bas-gitare, orgulje, itd. Pripada seriji 1200 i l 500 tog
koji imaju karakteristike i izvedbu za niskotonsko
Opiimo dijelove prema slici 4.9.
l. Tijelo titraj ne zavojnice
Zavojnica ima promjer 77 mm i smjetena je na specijalnom lameliziranom
tijelu od visokotemperaturnog' poliamidnog filma i aluminijske folije. Ti materijali
imaju metala, pa za istu teinu imaju dva - tri puta
od legiranog eljeza. Tijelo ima veliku krutost i jake vezne snage, tj.
dobar prijenos sile (stresa to ga proizvodi zavojnica) na vrat konusa. Materijal je
S'
68 IZVEDBE
vrlo lagan i lako se postie veliki odnos sile i teine, to poboljava emitiranje na
viim frekvencijama. Osim toga, ima relativno malu toplinsku vodljivost, pa titi
vitalni spoj zavojnice s vratom konusa od pregrijavanja.
a)
b}
Slika 4.9. Niskotonski H/H Acoustics tip 15008; a) opis
dijelova, b) slika i frekvencijska karakteristika
2. Visokotemperaturna titraj na zavojnica
Zavojnica je paljivo motana tako da ima maksimalnu duljinu ice u magnet-
skom polju. Izvedena je bakrenom icom izoliranom specijalnim poliamidom koji
moe normalno izdrati temperaturu do 260C, a maksimalno i do 500C. Uz
dobro dimenzioniranje ica, navedenu izolaciju i materijal tijela
zavojnice izdre i najvie radne temperature, uz velika i radne snage.
Izvodi iz zavojnice su od pletenice berylium-bronce, pa su vrlo
pouzdani u dugotrajnom radu.
3. Pocrnjeni magnezijski hladnjak
Jako teka radijacijska povrina magneta djelotvorno snizuje radne
temperature.
4. Magnetska struktura (7,6 kg)
Polni su nastavci zalijepljeni za magnet specijalnim modificiranim acry-
lic-ljepilom, otpornim na udarce i toplinu, pa cijela struktura moe podnijeti
temperature do 170C.
POJASNI 69
5. Kruta magnezijska koara
Koara velike krutosti i dobre toplinske vodljivosti,
velike snage i u tekim pogonskim uvjetima.
6. Gornji centrator
Izveden od elastomerom priguenog terylena, osigurava preciznu kontrolu stojnih
valova u membrani, i time osigurava ravnu frekvencijsku karakteristiku, bez tranzijen-
tnih su veliki linearni pomaci i .dobra reprodukcija basova.
7. Membrana od papirnatih
To je posebno izvedena membrana mase i krutosti, da se
osigura ravna frekvencijska karakteristika i dobar tranzijentni odziv. Membrana je
od oplemenjen og papira, lagano zakrivljenog profila, no katkada s ravnim strana-
ma i utorima.
8. Kalotni zatitni poklopac
Poklopac membranskog vrata stabilnost pri
veiikim snagama. je od aluminija ili papira, pa poboljava emitiranje na
viim frekvencijama. Osim toga, ulazak praine (posebno feromagnetske)
u raspor, koji je tako (uz donji centrator) potpuno zatvoren.
Karakteristike niskotonskog H/H 1500 B (slika 4.9):
materijal konusa: papir smolom, ravnih stranica,
utorima,
materijal gornjeg centratora: elastomerom prigueni tery len,
materijal kalotnoga srednjeg poklopca: lijevana vlakna,
nominalna impedancija: 8, 16!1,
nazivna radna snaga: 150 W,
osnovna rezonancija: 35 Hz,
prijenosni frekvencijski opseg: do 2000 Hz,
DIN osjetljivost: (1 m, 96 dB) 0,25 W (veliki 11),
dubina: 169mm,
ukupni promjer: 388 mm,
promjer rupe za membranu: 355 mm,
. - masa magnetske strukture: 7,5 kg,
magnetskog toka: 1,25 T,
ukupni magnetski tok: 280000 M,
promjer titraj ne zavojnice: 77,2 mm.
Osim i elektrostatski su sposobni kvalitetno
reproducirati niske frekvencije, no to je vezano za probleme.
Ako se pogonski sustav paljivo izvede, je pomaknuti gornju
frekvenciju i do nekoliko kiloherca, pa tako nastaju niskotonsko -
srednjotonski "
primjer tih je 1200 G iz opisane serije H/H Acoustics
s membranom od papirnih vlakana i zakrivljenog profila (promjera
konusa 308 mm) te s aluminijskim zatitnim poklopcem. Taj profesionalne
izvedbe (kao i 1500 B) ima veliku korisnost, nazivnu snagu od 150 W, gornju
frekvenciju 6 kHz, i osnovnu rezonantnu frekvenciju 70 Hz.
70 IZVEDBE
4.2.2. Srednjotonski
Srednjotonski osobito su vani u sustavima jer rade u
frekvencija (od oko 250 Hz do 6 kHz). U tom su
tonskih frekvencija osjetljivost i analizatorska sposobnost ljudskog uha a u
njemu je i koncentracija informacija u normalnome programskom materija-
lu. U ostalim eventualno se mogu tolerirati neki manji nedostaci, no to
ne vrijedi za srednjotonske koji moraju biti bez kompromisa. Ne smiju se
tolerirati neravnomjernosti u frekvencijskoj karakteristici, niti kolorira-
nje. Zahtijeva se potpuna linearnost pogonskog sustava, no pogodno je to su u tom
frekvencijskom pomaci membrane uglavnom maleni.
Idealno propusno tih trebalo bi biti od 125 Hz do 10 kHz,
no to je za jedan vrlo iroko Rezonantna im je frekvencija oko
100-- 500 Hz, uz takvu izvedbu da parcijalna titranja membrane nastaju iznad
gornje frekvencije radnog
se izvode uglavnom s kalotnim a skonusnim membranama.
U svom radu kalotne membrane imaju niz problema. imaju jedan
centra tor koji je integriran s membranom, zbog mogu nastati efekti kolebanja
titraj ne zavojnice. To je uzrok neeljenim vibracijama, koje rezultiraju subhar-
monicima (na 1/2), i 1/ 3 A, zbog nelinearnosti membrane u radu) i
intermodulacijskim Zbog toga se stavljaju dva centra tora,
a se upotrebljava i feromagnetski fluid u rasporu magneta.
Magnet srednjotonskih (iako treba biti jak, barem 1-1,4 T)
mora biti malih dimenzija da bi povrina neposredno iza membrane
bila minimalna jer se mogu pojaviti koloriranja.
Slika 4.10. Veliki zatvoreni
Da bi se smanjila osnovna rezonantna frekvenci-
ja s kalotnim membranama, srednjopolni
nastavak magnetskog sustava ima konusnu rupu,
me se smanjuje krutost jastuka ispod kalotne
membrane. Stranji prostor, koji se izvodi ispod mag-
neta, ispunjava se apsorpcijskim materijalom radi op-
timalnog priguenja. Stranja strana tih po-
sve je zatvorena, a stranji se prostor izvodi
tako da bude velik (slika 4.10) kako bi se zrak
iza membrane sasvim lagano komprimirao i djelovao
to linearnije.
Kvalitetne kalotne membrane se od tzv.
krutih materijala, koji imaju velik omjer
Takvi su gusti karton, titan, berilij , neke
plastike i metal obloen boronom. Ti materijali omo-
vrlo laku i krutu strukturu, pa je prijelomna
frekvencija potisnuta izvan prenoenog
Kod konusnih membrana mora se upozoriti na
stranji prostor srednjoton-
skog ispunjen ap-
sorpcijskim materijalom
neugodan efekt koji nastaje pri emitiranju velikih
snaga na tim frekvencijama. U radu tih membrana postoji neka maksimalna
razina tlaka iznad koje se kvaliteta zvuka pogorava. Taj se efekt ne moe
pripisati nelinearnosti magneta, ovjeenja ili frekvencijskih skretnica, se vjeruje
da je on rezultat pretjerane kompresije koja nastaje u vratu konusne membrane
zbog primjene sile koja je prela granicu materijala. To drugim
da se materijali pri takvom radu vie ne trenutno u svoje dimenzije,
nakon nekog vremena (a to moe trajati nekoliko milisekunda, ali i sati), to
POJASNI 71
rezultira Od tog efekta trpe neke vrste plastike koje
imaju povoljna svojstva. Stoga se upotrebljavaju membranski materijali
od polipropilena, koji daju dobre rezultate.
Materijali za gornje centratore konusnih membrana, kao neopren, polivinilklo-
rid itd. upotrebljavaju se i u ovom frekvencijskom ali treba napomenuti
da oni imaju svojstva koja se veoma mijenjaju s promjenom frekvencije.
I kod tih se materijala efekt vremenskog kanjenja deformacija i
oporavka. Osim toga, s porastom frekvencije ti se materijali i tako imaju
manju sposobnost apsorbiranja. Najbolji rezultati na viim frekvencijama postiu se
materijalima od impregnirane pjenaste plastike, koji oblikom (zbog malog hoda
membrana) mogu biti i gotovo posve ravni.
Za konusne membrane donji centratori se s mnogo malih utora,
ali se moraju imati na umu vlastite rezonancije, koja je u tom
frekvencijskom
Prikaimo kao primjer jedan srednjotonski proizvodnje OYNAUOIO
tip 0-52 (slika 4.11). Taj ima veliku korisnost, veliku snagu i dinamiku, a uz
upotrebu feromagnetskog fluida u magnetskom rasp oru ima dobro priguenje
(dobar tranzijentni odziv i impedancijsku karakteristiku bez kolebanja impe-
dancije). Titrajna zavojnica izvedena je u tehnici "hexacoil" za velika i
stresove.
Slika 4.11. Srednjotonski DYNAUDIO D-S2
Karakteristike kalotnog srednjotonskog OYNAUOIO 0-52:
ukupne dimenzije: 0 145 mm x 48,2 mm,
promjer titrajne zavojnice: 54 mm,
irina raspora: 1,05 mm,
duljina raspora: 5 mm,
duljina titrajne zavojnice: 7 mm,
magnetskog toka: 1, 15 T,
ukupni magnetski tok urasporu: 96000 M,
nazivna radna snaga
uz preklopnu frekvenciju 500 Hz: 6 dB/okt. 200 \. ,
uz preklopnu frekvenciju 800 Hz: 6 dB/okt. 800 W,
snaga
(vrhovi tranzijenata, impulsni ton 10 ms): 1000 W,
prijenosni frekvencijski opseg: 500 - 6 000 Hz,
72
rezonantna frekvencija
(dobro prigueni maksimum): 280 Hz,
vrijeme porasta: 45 )ls,
osjetljivost: 92dBjl Wjl m,
nominalna impedancija: 8 n,
minimalna impedancija: 6,4 n,
masa: 1,2 kg.
IZVEDBE
koji imaju kvalitetnu reprodukciju u srednjotonskom i visokoton-
skom pripada i Heilov Taj radi na
principu, ali novom tehnikom, i pokazuje vrlo dobre rezultate u
reprodukciji audiosignala s velikom dinamikom.
Osim i elektrostatski mogu se upotrijebiti kao
visokokvalitetni erni teri u srednjotonskom i visokotonskom Njihova
izuzetna kvaliteta, koja je postignuta vrlo malom masom membrane i primjenom
pogonske sile jednoliko preko cijele povrine membrane, rezultira i vrlo
malim tranzijentnim odzivom te daje prirodan zvuk bez
koloriranja. Elektrostatski mogu visokokvalitetno reproducirati cijelo ton-
sko no sluni su testovi pokazali da je (s dananjim stanjem tehnike)
osobito kvalitetna ba u srednjotonskom (od oko 200 Hz do 6 ili 7 kHz).
Kako elektrostatski ne mogu emitirati velike snage po jedinici povrine
(kao moraju imati razmjerno povrine.
se rade i srednjotonsko-visokotonski koji se upotrebljavaju u
dvosmjernim ili viesmjernim sustavima. Tako se i visokotonski
s trakom izvode u toj verziji (naprimjer tzv. Gold Ribbon koji
rade od 200 Hz do 30 kHz). Tako su izvedeni i uz
dodatak trube), ali i specijalni tipovi ionskih
Radi poboljanja kuta isijavanja, korisnosti i snage, srednjotonskim se
ma dodaju trube specijalne izvedbe, za disperziju zvuka u horizontalnoj_
raVnInI.
4.2.3. Visokotonski
Idealno visokotonskih trebalo bi biti oko 1 kHz do 30 kHz,
ali se ono teko prenosi jednom jedinicom, pa se ovi uglavnom za
tri frekvencijska pojasa: od lkHz do 10 kHz, od 3 kHz do 18 kHz i od 8 kHz do
30kHz.
Konvencionalna konusna membrana malokad se upotrebljava, se upotreb-
ljavaju kalotne membrane.
Osim materijala na bazi papira i impregnirane tkanine (tzv. Soft
dome), za kalotne se membrane upotrebljavaju titan, boron, boronizirani titan
i aluminij. Neki upotrebljavaju i berilij, koji ima vrlo dobra
svojstva, no on je vrlo teak za obradu, a i skup je. Yamaha upotrebljava berilijevu
kalotnu membranu, koja uz promjer od 30 mm ima prijelomnu frekvenciju viu od
30 kHz. Krutost tih materijala je prevelika da bi se izvelo integrirano ovjeenje, pa
se upotrebljava tkanina (impregnirana specijalnim smolama) nalijepljena na rubu
kalote (slika 4.12).
Rezonantna frekvencija tih je 600 Hz - 2 kHz. Da bi se postiglo dobro
priguenje, najdjelotvornija je upotreba antirezonantnih krugova u obli-
ku otvora na stijenkama stranje upljine iza kalote ili u magnetnoj strukturi.
Stranja strana visokotonskih (kao i kod srednjetonskih) potpuno je
zatvorena.
Slika 4.12. Kalotna Berilieva membrana s ovjee-
njem (Yamaha)
jedinice s promjerom centralnog polnog nastavka otprilike 30 mm, upot-
rebljavaju se za snagu od 8 do 15 W, uz dimenzionirane titrajne
zavojnice. Manje jedinice (naprimjer od 20 mm) upotrebljavaju se za snage do 8 W,
no one trebaju biti od visokih razina signala u pogonu.
Kao i kod srednjotonskih i ovdje se s dobrim rezultatima upotreblja-
va feromagnetski fluid. On se upotrebljava za zatitu od toplinskog
a njegov se viskozitet moe odabrati tako da priguuje rezonancije i kontrolira
nestabilnosti (posebno one koje proizvode subharmonike).
Ako se trae velike snage, s kalotama trebaju imati velike
magnete (zbog male korisnosti). Stoga se uveliko koriste trube s
posebnim dodacima za rasprivanje zvuka), to osigurava kontrolu usmjerenja i
bolje i membrane. Tako se uz
upotrebu aluminijske kalote i uz dodatak trube moe korisnost do 20% i
vie prema standardnih l do 2% za kalotne jedinice.
Slika 4.13. Visokotonski DYNAUDIO D-28
Prikaimo kao primjer visokotonski proizvodnje DYNAUDIO tip
D-28 (slika 4.13). Konstruiran je za audio sustave velikih zahtjeva s obzirom na
74 IZVEDBE
snagu i kvalitetu. ima veliku dinamiku, su vrlo malena (poseb-
no tranzijentna), a u izvedbi je primijenjen feromagnetski fluid u rasporu magneta i
titrajna zavojnica u tehnici "hexacoil" .
Karakteristike kalotnog visok o tonskog DYNAUDIO 0-28:
ukupne dimenzije: 0 lOmm x 54,7 mm,
promjer titrajne zavojnice: 28 mm,
irina raspora: 0,75 mm,
duljina raspora: 2,5 mm,
duljina titrajne zavojnice: 3,2 mm,
magnetskog toka: 1,45 T,
ukupni magnetski tok urasporu: 34000 M,
nazivna radna snaga
uz preklopnu frekvenciju 2500 Hz: 6 dB/ okt. 300 W,
uz preklopnu frekvenciju 4000 Hz: 6 dB/ okt. 1200 W,
snaga (vrhovi tranzijenata, impulsni ton 10 ms): 900 W,
prijenosni frekvencijski opseg 1200-35000 Hz,
rezonantna frekvencija (dobro prigueni maksimumu): 600 Hz,
vrijeme porasta: 12 j1s,
osjetljivost: 94 dB/l W /1 m,
minimalna impedancija: 6,4 n,
masa: 0,65 kg.
Osim s kalotnim membranama (malokad konusnim), za kvalitetnu
reprodukciju zvuka na visokim audiofrekvencijama mogu se upotrijebiti s
trakom, elektrostatski i ionski i Heilov
Uz te se upotrebljava niz izvedbi truba, naprimjer ravna truba s
trube sprstenastim emiterom ili elementom,
zatim difrakcijske trube itd.
4.3. S trakom
se sastoji od tanke nabrane vodljive trake, koja je smjetena
polova snanog magneta (slika 4.14). Traka je koji se u magnetskom polju
giba pod utjecajem pobudne struje, pa je u isto vrijeme i membrana vrlo male
impedancije. Sila koja uzrokuje kretanje trake djeluje na cijeloj njezinoj
povrini, pa bi prednja strana trake, koja tvori povrinu, trebala biti to
No tada bi bio preirok raspor magneta, pa je za postizanje najbolje kvalitete
potrebno kompromisno rjeenje. Zbog toga je uglavnom faktor Bl malen,
a malena je i povrina (a i masa, to je prednost), to se
popravlja upotrebom trube za postizanje to korisnosti.
Traka se izvodi od laganih materijala (uglavnom od aluminija), te je vrlo ma-
le mase, pa je tranzijentni odziv vrlo dobar. Osim toga, taj zbog relativ-
no malih dimenzija, tvori dobar emiter visokih frekvencija sa irokim kutom
isijavanj a.
Traka je nabrana da se savijanje i savijanje po duljinskoj osi.
Zbog magnetskog toka na povrinama polova traka tei savijanju i po
irini. Iza trake je upljina koja se ispunjava apsorpcijskim materijalima da se
rezonancije. Debljina trake mora se optimizirati (s obzirom na naj ravniju
frekvencijsku karakteristiku), jer je parcijalnim titranjima membrane.
S TRAKOM
TRAKA
POLNI
NASTAVCI
Slika 4.14. s tra-
kom
75
Opiimo primjer s trakom: duljina trake 52 mm, irina 7,5 mm,
debljina 6 mm, a magnetskog toka u rasporu (irine 8 mm) je B = 0,4 T.
Prostor iza trake ispunjen je spuvastom plastikom, tako da ostaje
prostor od 2 mm plastike i trake. Frekvencijska karakteristika (na
slici 4.15.a) pokazuje irokopojasnost u odzivu. Za isijavanja
moe se ispred upotrijebiti truba (karakteristika 4.15.b za trubu sa
fc= 1,1 kHz).
dB
100
90

-
-"'"

.. , ......
,.'
'"
' -' .......
,
"' ...
a

80
70
2 5 10 20 50 100
f (kHz)
Slika 4.15. Frekvencijska karakteristika s tra-
kom; a) bez dodavanja trube, b) s trubom
Teko je proizvesti s velikim i tekim trakama za potrebe snaga,
pa se vie njih spaja u grupe (katkada se izvode i u istom ili se, da bi se
korisnost, upotrebljavaju trube.
Za poboljanje karakteristika izvodi se modifikacija tih s posebno
formiranom trakom, na kojoj je titraj na zavojnica, a koji se prema engleskome,
zovu direct-drive Ribbon Tweefers
Magnetski krug tih je od dva relativno mala feritna magneta
s posebno formiranim polnim nastavcima. Membrana je od specijalnog
termostabilnog filma (od poliamida) na koji je fotopostupkom u tampa-
76 IZVEDBE
MEMBRANA S.
I
FERITNI MAGNET
r-------l
rrrw I j
r-;::-:s
If
liN
II
II
li :: li
I,
li. ::
I,
II
I::
II
I
i::
]
II
,
:: :: li
I
:: ::
I
I :: I

L_J
j

---
_J
,o--
MEMBRANA S TIT. ZAVOJNICOM
Slika 4.16. Direkt-drive Ribbon Twee-
ter
na aluminijska zavojnica (slika 4.16.). irina membrane nije pa se
frekvencijska karakteristika moe proiriti prema niskim frekvencijama, a zbog male
mase i dimenzija membrane moe se glatki odziv i do vrlo visokih audiofrek-
vencija (slika 4.17).
dB
-
'"

/ \
II \
)
0,5 2 5 10 20 50 100
f (kHz)
Slika 4.17. Frekvencijska karakteristika
Direct-drive Ribbon Tweeter
HEILOV 77
dimenzije jesu: debljina filma 8,5/lm, s masom 7 mg
(uz rezonantnu frekvenciju fo = 1,85 kHz), a uz
teinu membrane debljina je 20/lm i masa 21 mg, fo = 1,5 kHz.
Membrana se priguuje vlaknastim gustim materijalom kojim se jednoliko
ispunjava stranji prostor (Q 1), se poboljava tranzijentni odziv i smanjuju
i parcijalna titranja.
4.4. Heilov
Ovaj (tzv. air motion transformer) izradio je dr. Oscar Heil (SAD).
Titrajna zavojnica je i ovdje smjetena izravno na membranu, no sustav
radi novom tehnikom.
Membrana se, u obliku viestruko savije-
ne opne s mreom nalazi
posebno formiranih polnih nastavaka
permanentnog magneta (B = 0,6 T, slika 4.18).
Na pobudni signal membrana odgovara kao
mijeh, ne se naprijed-natrag, se iri i
skuplja po duljini, se zrak pumpa u
savijene nabore i iz njih ispumpava. Tako se
istiskuje zrak u ritmu tonskog signala, pa se
pritome (5: 1)
na membrani, to rezultira dobrim prigue-
njem i dobrom korisnosti (slika 4.19).
f\
\ I
\ f
\ I

1\7
Slika 4.18. Heilov
Slika 4.19. Presjek i rada Heilova
78 PRAKTlCNE IZVEDBE DI NAMICKIH
Na slici 4.19. prikazana je: a) membrana, b) magnetski blok, c) polni nastavci s
prorezima, d) usisavanje i istiskivanje zraka pri radu membrane (za jednu i drugu
poluperiodu signala), e) magnetski tok, struje u susjednim i
sile na susjedne sekcije membrane koje izvode
membranske opne. Na taj nabrane sekcije membrane djeluju kao
transformator koji brzinu kretanja zraka petostruko, u skladu s brzinom
kretanja membranske trake.
povrina membrane iznosi oko 60cm
2
, a je od materijala
s velikim unutranjim guenjem, (npr. polietilena ili tef1ona).
Prednosti tog jesu: kratko vrijeme porasta (oko 1 S f.1S na S kHz), pa
stoga i dobar prijenos tranzijenata, slabo koloriranje uz jasne tonove i disperzija
najviih frekvencija (i 20 kHz) pod kutom 120 .
Taj uglavnom se upotrebljava kao srednjotonski i visokotonski, iako
misli da se poboljanjem mogu vrlo dobre emiterske karakteristi-
ke i na niskim frekvencijama.
4.5. Walshov
Ovaj (Ohm model F, tzv. valni transmisioni linijski emiter) izradila je
grupa pod vodstvom Lincolna Walsha, tvrtke Ohm Acoustics
Corporation u SAD.
Slika 4.20. Walshov (ili tzv.
Wave Transmission line ili
"emiter valova savijanja")
Osnovna zamisao bila je proizvesti pretva-
koji imati probleme drugih tj .
izraditi irokopojasni bez frekvencijskih
skretnica, koji emitira izravno u okolni prostor
bez usmjerenja.
je izveden sa vertikalno smjete-
nim konusom dugim otprilike SO cm, u je
vratu titrajna zavojnica, koja se uz magnetsku
strukturu nalazi na vrhu postolja (slika 4.20).
Konus je na kutiju koja slui kao
priguenje, a dimenzije su JOJ
45 cm () x 60 cm (v) x 45 cm (d).
Jedan pogonski sustav djeluje za cijeli
audiospektar, a sastoji se od snanog magne-
ta (Alnico V -7) ititrajne zavojnice
od aluminijske ice (za veliko
i radnu temperaturu), vrlo ma-
le mase - otprilike 4 grama. Konus (kut ko-
nusa, oko 25 o i materijal posebno su odre-
za ovu svrhu) je od tri segmen-
ta, od kojih su dva (gledano od vrata konusa)
od laganih metala (titana i alumi-
nijske folije), a (uz gornji centra tor i
na kutiju) od impregniranog papira. Ti
materijali daju potrebnu i eljenu brzi-
nu irenja zvuka u konusu, koja je nekoliko
puta od brzine u zraku (priblino
1 000 m/ s).
79
Pri odredenoj pobudi zvuk se (slika 4.21) u obliku fronte
emitira u okolni prostor, bez vremenskog i faznog pomaka (tzv. koherentni zvuk),
teorij ski kao kod kugle (emitera nultog reda), koja je ideal zvuka.
valovi koji nisu emitirani, apsorbiraju se u unutranjem priguenju konusa, i
kutije. Ti kako kae nemaju problem
stojnih valova i mogu vjerno reproducirati sve kompleksne signale.
Slika 4.21. Djelovanje Walshova
se odlikuje velikim kutom ISIJavanja (360 ), malim
(posebno tranzijentnim), irokim prijenosnim opsegom, velikim snagama (i 200 do
400 W, uz impedanciju 4 oma), no ima malu korisnost.
U najnovijoj verziji ovog Ohm Walsh 5 nije mnogo ostalo od osnovne
zamisli prvih Walshovih U prvom redu, iskustvo je pokazalo da se kutem
isijavanja od 360 previe akustika prostorija, pa novi ima kut
isijavanja od samo 45 (to se postie prikladnim priguenjima na konusu emitera).
Osim toga ima dodatni kalotni visokotonski (dakle sada je to
sustav) uz preklopnu frekvenciju 8 kHz. Ostali podaci su: frekvencijski
opseg 25Hz do 25kHz, 4dB, nominalna impedancija 4Q, snaga SOW minimum,
500 W maksimum, dimenzije 44 cm x 44 cm (u dnu), 38 cm x 38 cm (u gornjem
dijelu), visina 109 cm, masa 43 kg.
4.6.
Stara je zamisao da se magnetski dvojnik elektrostatskih tj.
s pogonskom silom na cijeloj povrini membrane.
Jo je 1924. g. Riegger izradio tzv. Blatthaller, nezgrapan ali efikasan s
poljem. To je bio prvi veliki koji je mogao raditi
s nekoliko stotina vata govorne snage (slika 4.22). U novijoj izvedbi ovaj
ima membranu od tzv. expanded-polistirena s aluminijskom trakom kao titrajnom
80
IZVEDBE
I
MEMBRANA S
BAKRENIM
Slika 4.22. Rieggerov Blatthaller (slika i prin-
cip rada)
zavoJlllcom. Ovi imaju vrlo nisku impedanciju (oko 0,5 oma), pa je
potreban prilagodni transformator ili se vie njih vee u seriju. Rad
karakterizira vrlo mala korisnost jer spadaju u "porodicu" s trakom.
Bolje je rjeenje s laganom membranom, koja po cijeloj povrini
ima titraj nu zavojnicu izvedenu "tampanom" tehnikom. Titrajna se zavojnica
u polju vie magneta napravljenih od redova dugih (l m i vie)
magnetskih tapova. Razmak tapovima izveden je tako da je
slobodno isijavanje zvuka, a kako je polje relativno slabo, potrebno ih je
mnogo da se osigura prihvatljiva korisnost (koja je tome relativno malena).
U tim (katkada pod nazivom ili ortofazni) primjenjuje
se tzv. o r t o d i n a m i k i p o g o n koji je prikazan na slici 4.23. Titrajna zavojnica
je od bakra ili aluminija, a na membranu je smjetena tako da budu uvijek
tapova magneta. Impedancija zavojnica je tako da se
moe na svako koje ima normirano se
odlikuje izvrsnim tranzijentnim odzivom i dobrim radom, na visok6frek-
vencijskom no se i uspjele verzije srednjotonskih ivisokotonskih
Takvi sustavi vrlo dobro rade u frekvencijskom
opsegu od 2,5 kHz do 32 kHz. Izvode se u segmentima s uskom i dugom titrajnom
81
1{{)r.i':':'::f---7- MAGNETNI
TAP
Slika 4.23. Prikaz pogona
zavojnicom, smjetenom vertikalno, za maksimalnu horizontalnu disperziju. Da bi
se postigla dovoljna snaga, nekoliko se takvih jedinica vee zajedno, a za niske
frekvencije dodaje se s konusnom membranom.
Jedna od novijih verzija tih (Dyna X-100)
izvedena je s membranom od poliester-filma (debljina
0,006 mm) na koji je vezana aluminijska folija (debljina
0,0075 mm) kao titraj na zavojnica, uz povrinu membra-
ne 0,5xO,12m
2
. reproducira sve frekvencije
vie od 450 Hz. Prednost tih jedinica jesu vrlo jednostav-
ne frekvencijske skretnice, a koje predstav-
ljaju za jest gotovo radni otpor.
Najnovija izvedba su magnapianarni susta-
vi, koji se izvode kao povrinski velike jedinice koje
mogu kvalitetno reproducirati cijeli tonski spektar.
Prikaimo karakteristike magnaplanarnog dvos-
mjernog sustava proizvodnje MAGNEPAN,
tipa MG-IlA (slika 4.24). sustav ima veliku
povrinu (magnaplanar) vrlo tanke membrane (filma),
rasprostrtu preko konstantnog magnetskog polja. Po-
budna struja ide koji su na membra-
ni male mase, u vertikalnom cikcak - spoju. Sustav ima
ova svojstva:
vrlo mala zbog pogona mem-
brane na cijeloj povrini,
izvrs tan tranzij e n tni odzi v preko cijelog
tonskog zbog membrane male mase,
vrlo malo koloriranje koje bi moglo na-
stati zbog kutije i njezinih stijenka,
dobro zbog isklju-
otporne impedancije,
do bar fazni o dzi v zbog membrana ni-
sko-srednjotonskog i visokotonskog u
istoj ravnini, Slika 4.24. sus-
I i n e a r n i o d z i v s n a g e (velika dinamika), tav Magneplanar MG-IlA
bez kompresije dinamskog opsega
bipolarnu radijaciju, optimizaciju stereoslike i u dubinu,
veli k u p o v r i n u i s ij a vanj a koja irinu, visinu i dubinu
zvuka (gotovo kao sluanje "uivo").
6
82 IZVEDBE
Karakteristike su
prijenosni frekvencijski opseg 45 Hz do 16 kHz, 4 dB,
nazivna radna snaga 200 W,
najmanja snaga (ovisi o sluanja), tako za tihu glazbu treba otprilike
10-25W, a se 40-80W,
osjetljivost l W, 1,2 m, 500 Hz, 87 dB,
nominalna impedancija (radni otpor), 6 oma,
preklopna frekvencija 2,1 kHz (18dB/okt),
dimenzije 56 cm () x 180cm(v) x 5cm(d),
masa: oko 20 kg.
5. Elektrostatski, i ionski
v
zvucnlCI
5.1. Elektrostatski
apsulutnoj dominaciji u svim pnmJenama, u
upotrebi je jo jedan tip koji moe dati vrlo kvalitetnu reprodukciju u
cijelom tonfrekvencijskom To je elektrostatski ili kondenzatorski
Prvi pokusi s elektrostatskim su jo 1917. god. s Wenteo-
vim kondenzatorskim mikrofonom. Razmiljanja o kondenzatorskim
vjerojatno onda kada se primijetilo da loe izvedeni kondenzatori sa
staklenim "pjevaju" u ritmu signala koji su na njih
dovedeni.
Osnovno rada elektrostatskih poznato je iz teorije o
nju i odbijanju nabojima. Ako se primijeni neka razlika potencija-
la na kondenzator, nastaje polje koje proizvodi silu
raznih polariteta ovisnu o primijenjenom naponu. Ako bi jedna bila
ona bi se pribliavala drugoj nepokretnoj pri svakom
potencijala. No to jo ne bi bilo dovoljno za rad kondenzatorskog jer
primjenom napona na bi se pribliavala i uz
pozitivnu i uz negativnu poluperiodu, kako pokazuje slika 5.l.a).
6*
a)
ELASTICNA PLOCA
+ --------->
- ------>
++
b)
+

-----
UPET A ELASTICNA PLOCA

1 NEPOKRETNA PLOCA
I
NAPON
POLARIZACIJE
Slika 5.1. Titranje membrane elektrostatskog
ka; a) bez polarizacijskog napona, b) sa polarizacijskim naponom
84 ELEKTROSTATSKI, I IONSKI
Opisani problem rjeava se polarizacijskog napona na To je
dovoljno velik istosmjerni napon, mnogo od pobudnog
napona. Taj napon stvara stalnu silu to se moe
smatrati mirnim stanjem. U radu intenzitet polarizacijskog napona mije-
nja se u ritmu pobudnog napona, a se giba u oba
smjera od svog poloaja u mirnom stanju (slika S.l.b).
Prvi kondenzatorski (oko
POBUDNI NF-SIGNAL 1920. god.) bili su od tankih
0>---- - --, metalnih s izolacijom od mekane
l gume, kao kod
noga promjenljivog kondenzatora, pola-
rizacijskog napona l SOV. su
imali malu trubu, no izlaz bio
je vrlo malen, pa se nisu komercijalno
upotrebljavali.
NEPOKRETNA
S RUPAMA ZA
PROLAZ ZVUKA

NAPON
POLARIZACIJE
U=
+
ZATITNI
OTPOR
Slika 5.2. Elektrostatski s dvije
Slika S.2. prikazuje she-
mu elektrostatskog s dvije plo-
(zatitni otpor titi izvor polarizacij-
skog napona od kratkog spoja).
Prednosti pogona elektrostatskih uvijek su bile poseban izazov kon-
struktorima. Razlog su ponajprije malena masa membrane, zatim pogonska sila
koja djeluje na cijelu povrinu membrane i impedancija isijavanja koja
moe biti otporna, i tako povoljno djelovati na karakteristike

No opisani dvoelementni elektro statski zbog fizikalnih uvjeta ovog
principa rada imaju i velike mane. Pogonska sila membrane je, prema izrazu za
kondenzatore, jednaka
gdje je:
F pogonska sila,
k konstantni faktor,
u pobudni napon,
Se povrina membrane
d razmak elektroda.
(S.l)
Iz izraza se vidi da je pogonska sila jednaka kvadratu pobudnog napona, to je
uzrok znatnim emitiranoga polja. Upotrebom polarizacij-
skog napona (U=), tj. postiu se poboljanja. Pri
dovoljno velikom naponu polarizacije prema pobudnom naponu linearizaci-
ja i smanjuje se .
Osim toga, pogonska sila se ne mijenja razmjerno udaljenosti. Odnosno, kako
se pribliava nepokretnoj naglo raste. Stoga
razmak mora biti dovoljno velik, prema promjenama razmaka za vrijeme titranja
(hoda membrane), da bi utjecaj (d
2
) bio to manji. Time se i
veliko povienje pri pobudi, odnosno pri hodu
membrane tih
Da bi se rijeili spomenuti problemi i postigao koji bi emitirao na svim
frekvencijama sa smanjenim i korisnosti, razvijen je
elektrostatski sa tri Ta tzv. protufazna izvedba ima vodljivu
ELEKTROSTATSKI 85
(membranu) u sredini dvije nepokretne metalne s rupama (radi
prolaza zvuka). Polarizacijski napon se na i sredinu
sekundara transformatora, kojemu se u primar dovodi pobudni napon
(slika S.3.a). Na nepokretnim su stoga jednaki i suprotni naponi u odnosu
prema srednjoj pokretnoj pa je tako protu fazni rad.
Ako je membranska smjetena u sredini nepok-
retnih u uvjetima bez signala, na njoj biti jednake i suprotne sile. Kada se
primijeni pobudni napon, pa, naprimjer, jedna nepokretna postaje pozitivna a
druga negativna, membrana se otkloniti udesno. Pritome efektivni
kapacitet porasti, a time i naboj Q Ger je Q = CU) koji za vrijeme gibanja biti
doveden strujom (slika S.3.b).
Sila koja djeluje na membranu po jedinici povrine bit razmjerna izrazu
Foc _
(5.2)
Taj odnos nije linearan, a rezultat je takvog rada nelinearan odziv
iako je postignuta korisnost.
+ + + -I 1++ +
C
1
C
2
+ + + -I
1 + + +
+ + + -I
1 + +
+
+ + + -I 1 + + +
a
Rc
+
U=
J!
U
U=
a) b)
2 2"
rv c>--<l rv
L:J CJ
Co= _C' C,
(C,+C,)
l>C=(C,-C,)
e)
Slika 5.3. Elektrostatski a) sa tri i protufaznim transformatorom,
b) konstantnog napona, e) konstantnog naboja, d) efekt "odvajanja" dodatkom
otpora Ro, e) prikaz izvedbe
koji radi na taj jest "konstantno naponskog" tipa.
Prof. F. V. Hunt i A. Janszen razvili su novi tip elektrostatskog s
boljim karakteristikama.
Ako se polarizacijski napon iz kruga, membrana ostati nabijena i
imat konstantan naboj Q, koji stvara silu razmjernu produktu intenziteta polja i
naboja (slika 5.3.c). Sila je stoga neovisna o poloaju membrane
nih jer su i naboj i udaljenost konstante.
Sila po jedinici povrine je proporcionalna:
Fcx: uQ
(dl + d
2
)
pa je sada odnos gotovo savreno linearan.
koji radi na taj jest tipa "konstantnog naboja".
(5.3)
Taj rada ima jo jednu veliku prednost: smanjuje "potpunog
tj. dodira ili kratkog spoja membrane i jedne od nepokretnih
Kako se membrana pribliava jednoj kapacitet se ali kako je
naboj konstantan, napon se smanjuje Ger je U = Q/c).
Efekt "odvajanja" izvora polarizacijskog napona poto je nabio membra-
ne postie se spajanjem membrane preko RoC
o
kruga (slika 5.3d). Kriterij
stabilnosti uz velike pomake (ili uvjet za mala jest izbor takve vrijednos-
ti otpora Ro da vremenska konstanta kruga bude jednaka t = 1/2f
n
= Roc
o
' tj. polovini
periode najnie pobudne frekvencije (f
n
) . U tom struja nabijanja ili izbijanja
iz izvora polarizacijskog napona zbog vremenske konstante protjecati
istovremeno s promjenom kapaciteta (Ll c) pri radu to stvoriti uvjet za
konstantan naboj na membrani.
Taj malo pojednostavnjeni prikaz djelovanja pogonskog mehanizma pokazuje
da nisu nuno pridodana elektrostatskom principu rada jer tipa
"konstantnog naboja" visokokvalitetnu reprodukciju zvuka, s vrlo malo
u cijelom tonfrekvencijskom
5.1.1. Konstruktivni problemi
Prije opisa izvedbe elektrostatskih razmotrimo najvanija
konstruktivna pitanja.
- Maksimalna snaga i visokonaponski proboj
Maksimalna izlazna snaga elektrostatskog za neku povrinu i razmak
zadana je elektrostatskog polja membrane i nepo-
Elektrostatsko polje nastaje zbog polarizacijskog napona (koji je
1 kV pa do 6 kV) s dodanim vrnim vrijednostima pobudnog napona. Zbog
toga osjetljivost i korisnost ovise o napona na odnosno
korisnost zadana je naponom proboja prostora.
Proboj unitava i pripadne pogonske krugove, a ako
se to i ne dogodi, nastaje prasak i smetnje pri sluanju.
- Donja frekvencija
Donja frekvencija elektrostatskih zadana je osnovnom
rezonantnom frekvencijom membrane, koja je za kvadratnu membranu jednaka
foe =J2M (:2 +
M MME
(5.4)
ELEKTROSTATSKI ZVUCNICI
gdje je:
eMME (m/N) membrane,
S (m
2
) povrina membrane,
MM (kg) ukupna pokretna masa,
a i b su dimenzije membrane (m).
87
Na niskim frekvencijama postoji problem: razmak ogra-
hod membrane. elimo li snagu zbog relativno malog
doputenog hoda moramo upotrijebiti membrane velikih povrina. Dimenzije po-
vrine rastu s kvadratom valne duljine zvuka, pa je naprimjer za donju
frekvenciju od lOO Hz potrebna membrana povrine l m
2
.
Povrina membrane mora biti takva da se postigne stabilnost, tj. da se
ne krutost membrane i da se pri maksimalnim pobudama ne
dodirne Ako je naboj na membrani konstantan, sila biti
linearna s pomakom, pa je ta opasnost smanjena. Drugim donja
frekvencija je membrane, koja je potrebna za stabilnost.
Zbog svega toga valja potraiti kompromisno rjeenje s obzirom na snagu,
donju frekvenciju i povrinu membrane.
- Gornja frkvencija
Elektrostatski je zapravo kondenzator kapaciteta otprilike 2,5 nF, pa
je impedancija koju predstavlja za (preko veznog transformatora) posve
kapacitivna. Kako frekvencija raste, reaktancija pada (6 dB/okt), a struja iz
la raste. na gornjim frekvencijama nastaje zbog maksimalnog (V A)
izlaza koje jo moe izdrati.
Slika 5.4. prikazuje impedancijsku karakteristiku jednog elektrostatskog
ka.
lM!l
5
2,5
l00k!l
5

2,5 nF ELEKTRODA

t9
2,5

1 OkO
5
2,5
lkO
100 500 Hz 1
f
5
',--
,

,
10 20 3040 50kHz
Slika 5.4. Impedancijska karakteristika elektrostatskog
88 ELEKTROSTATSKI. I IONSKI
-
Rad membrane elektrostatskih pribliio se uvjetima stapnog rada i
izravnu pretvorbu iz izvora konstantnog napona u konstantnu silu
primijenjenu na Odnosno, uz primjenu konstantnog napona
izmedu elektroda izlaz je (bez kolebanja) i horizontalan, i to
kudikamo iznad 20 kHz (slika 5.5).
dB
+10
o
-10
-20
./
100Hz

V
1 kHz
f
10 kHz
Slika 5.5. Frekvencijska karakteristika elektro-
statskog
Upotrebom folija je izraditi membranu koja je bez
mase, pa je masa membrane u odnosu prema masi pokrenutog zraka zanemariva.
To da je za materijal membrane akus dio
impedancije.
- Usmjerenost
Velike povrine imaju za valove vrlo usmjerno djelovanje, jer svaka
na povrini djeluje kao samostalni izvor zvuka pa, kao kod
sustava s mnogo nastaje usnopljavanje energije. po-
vrine koje su velike prema valnoj duljini kao emiteri pokazuju osobito jako
usmjerenje na visokim frekvencijama. Pritome se visokofrekvencijska energi-
ja iri pod pravim kutovima prema povrini membranske
Kut isijavanja u horizontalnoj ravnini kod velikih je povrina jedva 10 o
(prema srednjoj osi) i moe rasti do otprilike 35 o ako se povrina
konveksno zakrivi . To je vano za stereoreprodukciju, za
koju je zona sluanja zbog stereoefekta (slika 5.6).
Kontrolom zakrivljenosti povrine i njezinih dimenzija disperzijsku
krivulju elektrostatskih je ugoditi u irokom frekvencijskom
(slika 5.7).
- korisnosti
Uz elektrostatske jedinice, korisnost raste sa sma-
njenjem irine frekvencijskog pojasa. Ako bi se za cijelo tonsko upotrijebi-
la samo jedna jedinica, korisnost bi bila vrlo malena. Zbog toga se elektrostatski
sustav dijeli na broj frekvencijskih pojaseva, koji se putem
frekvencijskih skretnica. se pokazao sustav s podjelom na dva
dijela, pa se on i primjenjuje. se sekcija za visoku frekvenciju (vie od
300 Hz) stavlja u sredinu, a za niske frekvencije sa strane. sa strane imaju
ELEKTROSTATSKI
"-
...... ...//"
...... _---------
Slika 5.6. Isijavanje zakrivljene povrine elek-
trostatskog
89
Slika 5.7. Standardni elek-
trostatski "Quad"
razmak radi hoda membrane. Uz smanjenje frekvencije se optimalna kon-
strukcija postie razmaka i povri-
ne.
Druga korisnosti jest dijeljenje u broj manjih
jedinica, od kojih svaka pokriva cijelo frekvencijsko Ta se metoda izvodi
tako da se ukupna povrina membrane razdvoji na vertikalne trake, a pobudni se
napon izravno primjenjuje samo na centralnu traku, s progresivnim kanjenjem
pobude, ovisno o tome kako se ona dovodi na susjedne trake sastrane. Da bi se
postigao naredni efekt, jedinice se moraju spojiti induktivitetima, no to se ne izvodi
jer bi zbog velikih impedancija induktiviteti bili i preskupi i velikih dimenzija. Stoga
se trake sa strane spajaju otporima s centralnom trakom, tako RC-prijenos-
nu liniju (slika 5.8). Iz slike se vidi da srednji element dobiva sve frekvencije, a
Slika 5.!!. Dijeljenje pOHine membrane elektrostatskog
na vertikalne trake i njihovo napajanje preko RC-prijenosne linije
visoke se frekvencije postepeno smanjuju prema vanjskim elementima. U tom se
otpor isijavanja pojavljuje kao vodljivost, u paraleli s kapacitetima
pojedinih jedinica.
Ovom metodom postiu se prednosti: :>manjuju se aktivne povrine uz
rast frekvencije se umanjuje efekt usmjerenosti) i kompenzira pad
impedancije kapacitivnog
- na
Elektrostatski ne rade uvijek sa svim tipovima
la. Na visokim frekvencijama mogu uzrokovati oscilacije zbog reflektiranog kapaci-
teta Taj se problem, kako je opisano, pokuava rijeiti dijeljenjem na
vie manjih jedinica.
40!1F (NEPOLARIZ.)
Hl
1,5 mH

+ 1100 V
4,7 nF
ELEKTROST A TSKI
1:4
,------....... - - --I
I
I
I
I
I
I
_...L_
I
I
I
I
I
I
_...L_
-T-
I
I
I
I
I
'---___ ....... ____ .J

N
N

N
N
cl

N
N
22 Mn 22 Mn 22 Mn
Slika 5.9. krug jednoga eiektrostatskog
Slika 5.9 prikazuje jedan primjer kruga (visokoga polarizacijskog
napona), koji se upotrebljava za vezanje elektrostatskih ("protufazne"
izvedbe) na izlaz
Korisnost elektrostatskih relativno je visoka, ali se teko ostvaruje
zbog velike "prazne" struje, koja se mora osigurati poradi kapaciteta
jedinica. Stoga je potrebno utroiti radnu snagu u ili u otporu
frekvencijskih skretnica, od kojih moe biti samo dio. Zato bi bilo bolje
upotrijebiti izraz "prividna korisnost", koji bi imao odnosa
izlazne snage prema izlaznim vohamperima nunih za osiguranje
potrebnog napona na kapacitetu.
ELEKTROSTATSKI ZVUCNICI
V I
---.. I I
i MMAp
I
F I
I
I
I
I
I
ELEKTROSTATSKA
JEDINICA
I
ISPRED I IZA
MEMBRANE

Slika 5.10. Ekvivalentni krug i parametara
elektrostatskog
Ugradnja elektrostatskih
91
Slika 5.10. prikazuje osnovni ekvivalentni krug elektrostatskih
iz kojega se vide glavni utjecajni elementi. Gdje su: eMME -
membrane, R
MAP
- otpor isijavanja i MMAP- masa isijavanja s prednje strane,
ZMAS- impedancija isijavanja sa stranje strane. U krugu nema velike mase u seriji
s kapacitetom kao kod s titrajnom zavojnicom, pa su i zahtjevi
za ugradnju (odnosno na membrane sa stranje strane) kod tih
sasvim
U principu bi, zbog velikih povrina membrane, ti zahtijevali vrlo
velike kutije za ugradnju, a katkada se i spominje ugradnja elektrostatskih
na zidove prostorije (s prostorom iza ispunjenim
materijalima). No u praksi se pokazalo da ti i bez kutije imaju zadovoljava-
emitiranje.
Velika povrina membrane uzrokuje usmjereno emitiranje do sasvim niskih
frekvencija (do nekoliko stotina herca), to smanjuje opasnost ponitenja prednjega
i stranjeg tlaka. Ako se to i dogodi se uz elektrostatske na
srednjim i visokim frekvencijama upotrebljava i na niskim
frekvencijama), moe se postupcima kompenzirati pad i izlaz
membrane.
- Postavljanje u prostoriji
Elektrostatski bez kutije poznat je kao "dubI - izvor" zvuka (slika 5.6).
a prednost mu je da ne modove rezonancija u prostoriji pod pravim
kutovima prema smjeru emitiranja.
Zbog male impedancije isijavanja membrana elektrostatskih
ka oni optimalno raditi ako su postavljeni dalje od zida, prema sreditu
prostorije.
- Upotreba trube
Da bi se korisnost i poboljala frekvencijska karakteristika, moe se
ispred elektrostatskih postaviti truba. impedancija isijavanja,
koja je tako visokim otporom, daje glatki frekvencijski
odziv, bez rezonantnih i antirezonantnih vrhova.
Iako su povoljne karakteristike emitera s elektrostatskim pogonom,
pitanje je zbog su oni malo popularni i malo se koriste. Odgovor je u
prikazu. .
l. Elektrostatske sile ne djeluju na veliku udaljenost, pa razmak
mora biti vrlo malen za povoljan rad, no takav onda mora biti i pomak membrane.
Na visokim frekvencijama to je u redu, no prema niim frekvencijama (posebno
kod basova) mora biti ili pomak ili membrana. Zbog toga je za emitiranje
na srednjim i niskim frekvencijama potrebna membrana vel i k e p o v r i n e, a s
tim je, osim drugih problema, povezano i j a k o u s n o p o lj a vanj e emitiranog
zvuka, pa je zona sluanja ispred
2. na nije u v ij e k b e z p r o b I em a (potreb-
no je posebne kvalitete), zbog potrebe e g i s k u p o g
t o n fre k ven cij s k o g a protufaznog transformatora, koji moe stvarati
nja.
3. Kako vane karakteristike elektrostatskog ovise o napona
na to je potreban relativno vrlo velik polarizacijski napon (i
nekoliko volta), to moe biti nezgodno.
4. Mora se uzeti u obzir relativno komplicirana i skupa izvedba.
5. Osim toga treba spomenuti i osjetljivost na visoki postotak vlage u zraku.
5.1.2. izvedba
U svijetu ima malo elektrostatskih Od njih je najpozna-
tiji Quad "Acoustical Mfg. Co. Ltd. England". Prikaz izvedbe elektrostat-
skih dat za dva proizvoda te tvrtke (iako su u upotrebi i neki drugi,
kao "Dayton Wright Electrostatic", KLH 9, "Accustat", itd.).
Prvi je poznati Quad Electrostatic, standardni elektrostatski (slika 5.7).
To je dvodijelni protufazni sustav koji ima laganu membranu od filma
velikog povrinskog otpora (da bi se postigao s "konstantnim nabojem"),
koji i uz amplitude linearni rad do visokih frekvencija (slika 5.11).
- ------r------r------r-------
I I I
_.1._ _.1._ _.1._
-T- -T- -T-
I I I
I I I
I I I
I I I
_...1.._ _.1._ _...1.._
-T- -T- -T-
I I I
L-__
RASPODIJELJENI KAPACITET
Slika 5.11. Spoj "Quadova" elektrostatskog
MEMBRANA
S POVRiNOM
VELIKOG
OTPORA
ima maksimalan izlazni tlak na 2 m od 93 dB (50 Hz-lO kHz) i
100 dB (70 Hz-7 kHz), irinu prijenosnog frekvencijskog pojasa 45 Hz-18 kHz, kut
isijavanja 70 o horizontalno i 15 o vertikalno, impedanciju 30-15 il (u od
40 Hz do 8 kHz, a poslije pada), na 220 V mreu, masa oko 18 kg i ove
dimenzije: 88 cm () x 80 cm (v) x 26 cm (d). Upotrebljava se uz izlazno "Qu-
ad 303", koje moe dati 28 W na od 16 il (ili 45 W na 8 il).
ELEKTROSTATSKI 93
u radu ima veoma mala nelinearna (posebno tranzijentna),
izlazni tlak ne ovisi o frekvenciji, jednoliko je preko povrine
sluanja i nema naglih promjena usmjerenja s frekvencijom. Sluni testovi su
izvanredni.
Novija, poboljana verzija ovog jest elektro s tatski velikih
to je "Quad ESL-63".
Posebna svojstva tog proizlaze iz njegove izvedbe s jednom membra-
nom, koja emitira preko cijelog tonfrekvencijskog spektra. Membrana (debljine
2 J.lm, teine otprilike 1 grama i povrine 0,48 m
2
(0,8 m x 0,6 m)), napeta je
dvije pobakrene transparentne elektrode. Elektrode su smjetene na
reetke od materijala da se ne mogu kretati. Polarizacijski napon na
membrani je visok i iznosi 5 kV.
Slika 5.12. Elektrostatski "Quad" ESL-63 (pred-
nja je strana bez zatitne mreice da bi se vidjele
ne krune elektrode)
Membrana je krunim elektrodama koje su spojene
preko linije za kanjenje (slika 5.12). Na srednju plohu elektrodnog sustava izravno
se dovodi po budni, tonskim signalom modulirani visoki napon, a prstenastim
okruglim segmentima (od sredine) privodi se zakanjeli tonski signal. Linija za
kanjenje napravljena je tako da svaki prstenasti segment dobiva signal koji prema
prijanjem segmentu kasni za otprilike 25 J.lS.
Nastalim valom simulira se izvor kojemu je sredite otprilike
0,3 m iza membrane (slika 5.13). Takvi izvori predstavljaju emitere nultog reda, koji
proizvede kuglaste valove bez usmjerenja, s homogenim isijavanjem zvuka.
Osjetljivost na 1 m iznosi 86 dB (uz 2,83 V), irina frekvencijskog
pojasa je -6 dB kod '35 Hz i 20 kHz, svim glazbenim programima je
40 V (100 W uz 8 fl), uz 55 V maksimalno doputene razine, impedancija 8 fl,
se na mreu 220 V, masa mu je oko 18,7 kg (s ambalaom) a dimenzije su
ove: 66 cm () x 92,5 cm (v) x 27 cm (d) i 15cm podnoja).
94
IMAGINARNI

IZVOR
ELEKTROSTATSKI, I IONSKI
Slika 5.13. Simuliranje izvora zvuka kod "Quad" ESL-63
djeluje kao dipolni izvor zvuka, ima veoma poboljane karakteristike
isijavanja (kako horizontalne, tako i vertikalne), poboljan je tranzijentni odziv
zbog ekstremno lagane membrane 300 puta lake od membrana
Ostale prednosti su:
u normalnim okolnostima se ne moe preopteretiti niti unititi,
je izveden za nazivnu snagu 100 W, a dovedena snaga iz
ne vodi jer se tek pri 90 W sinusne snage
preoptereti zatitni spoj,
nema posebnih stabilizacijskih zahtjeva za s obzirom na kapacitiv-
ni karakter
ima zatitne krugove za pobudnog napona i protiv
proboja (zbog nastajanja iona) elektrostatskih (to bi
izazvalo iskru i otetilo osjetljivu membranu).
5.2.
svojstvo nekih materijala da zbog utjecaja polja
mijenjaju svoj oblik poznato je jo od 1880. godine, kada su taj princip pronali
Pierre i Jacques Curie. Ta je pretvorba reverzibilna, pa se ti
materijali mogu iskoristiti za izradu Ipak, dugo se
mislilo da se ti ne mogu upotrijebiti za visokokvalitetne kombinacije. No
uz upotrebu kristla, keramike i nekih vrsta plastike, izvedeni su s
visokim faktorom pretvorbe i vrlo emiterskim karakteristikama,
to se dodavanjem trube moe i poboljati (pa se dobiva korisnost i do 70%).
elementi vrlo sujednostavni i jeftini, nije im
potrebno strujno napajanje, ni magneti. Glavne su im mane (posebno kristalnih)
laka lomljivost, mogu se opteretiti samo manjim naponima i
nim tempera turama (ako se maksimalno doputeni napon ili tempera-
tura, moe se unititi element). Osim toga, postoji jo jedno ti
materijali mogu titrati samo s v r lom a l i m a m p l i t u d a m a, to ih pogod-
nim uglavnom za rad na visokim frekvencijama.
su jedinice velike impedancije te zahtijeva-
ju rad na sustave s velikom silom, uz vrlo male pomake (pa su stoga pogodni za
podvodni zvuk). Kada djeluju kao direktni emiteri, nastaju problemi, jer bi bilo
potrebno na malu impedanciju. se impedancija tih

smanjuje tako da se dvije od piezo-
materijala spoje zajedno "l i -
cem u lice" (slika 5.14). Tada se jedna
iri, druga se skuplja, to proizvo-
di savijanje s mnogo pomacima (uz
mali gubitak efikasnosti pretvorbe).
Pri spajanju tih na
ne mora se paziti na impedanciju, jer
predstavljaju ka-
pacitete. Osim toga, vie ih se moe spoji-
ti paralelno bez promjene a
pritome je svejedno da li se na
4-omski, 8-omski, ili, pak, na visokoom-
ski izlaz.
mogu se pri-
na svaki sustav bez skretnica, no
kod viesmjernih sustava bolje
95
Slika 5.14. Sastavljanje radi
nja pomaka pri savij anju

je primijeniti frekvencijske skretnice ili kondenzator (oko 0,5 JlF).
materijali su keramike, kao BaTi0
3
, ili kristali, npr.
kvarc i Rochelleova sol. Slika 5.15. prikazuje razne izvedbe visoko-
tonskih
. .
. .
Slika 5.15. izvedbe visokotonskih
Opiimo jedan takav s mate,rijalom (na bazi olovnog
cirkonata - titanata) tvrtke "Motorola." PogoCnski je element od dvije
okrugle promjera 22,5 mm, koje su spojene "licem u lice", a ukupna im je
debljina 0,5 mm. U sredini jedne je mala konusna membrana koja
se vee s trubom' (slika 5.16). Spomenuti materijal ima veliku
naponsku osjetljivost, s pretvorbom II = 35%, vrlo visoku
stabilnost s obzirom na temperaturu, vlanost i udarce. Osnovna rezonancija
pogonskog dijela jest II donjem dijelu radnog a prijelomna
frekvencija blizu kraja prijenosnog
to se vidi iz frekvencijske karakteristike, slika
5.17. Tako je prijenosno frekvencijsko
od 4 kHz do 20 kHz, 3 dB.
Osim spomenutih materijala, razvijene su i
neke vrste plastike, poznate kao visoki polimeri,
koje imaju svojstva s desetak
puta efektom od kvarca. Ti su materijali
vrlo prikladni za sa irokim
frekvencijskim opsegom jer se materijal moe
formirati u tanki film (8- 300,um) male meha-
krutosti, su konstrukcijski vrlo
jednostavni, malih su dimenzija, visoke stabil-
Slika 5.16. visokoton- nosti, vrlo malih i kvalitete
ski "Motorola" zvuka.
Opiimo takav tvrtke Pioneer, koji je izveden na Tanki
film visokog polimera (priblino 30,um) savinut je u cilindar da bi se transverzalno
rastezanje elementa (uz primjenu pohudnog napona) pretvorilo u pulziranje. Na taj
dB
110
I

"Ir
/
v

100
90
I
0,5 2 5 10 20 50 100
f(kHz)
Slika 5.17. Frehencijska karakteristika \ isokotoll-
skog . M()torola"
-----UNUTARNJA UPLJINA ISPUNJENA
APSORPCIJSKIM MATERIJALOM
(STAKLENOM VUNOM)
--A- PERFORIRANI
VANJSKI ELEMENT
NA- OBJE STRANE
ZA ELEKTRICNI KONTAKT)
SLOJ UNUTRANJEG PRIGUENJA
(POLIURETANSKA PJENA)
Slika S.IS. High Polymer, visokotonski "Pioneer"
IONSKI 97
se djelovanjem polja mijenja promjer cilindra, odnosno njegove
dimenzije, i tako se titranjem proizvodi zvuk. Takvom se izvedbom postie
ni izvor zvuka s krunom usmjernom karakteristikom bez obzira na frekvenciju. Iz
slike 5.18. vidi se izvedba tog koji ima visoku naponsku osjetljivost,
veliku (kapacitivnu) impedanciju i frekvencijski opseg od 2 kHz do 20 kHz, 2 dB.
5.3. Ionski
Jedno rjeenje problema membranskih emitera .zvuka jest izravno pokretanje
molekula zraka da se izbjegne titranje membrane i time medij (odnosno
pretvorba). To se postie promjenljivim zagrijavanjem odre-
volumena zraka, koji se pritom stee i rastee te proizvodi
promjene tlaka. Ako se te promjene zagrijavanja izvode tonskom frekvencijom,
proizvodi se zvuk, a volumen djeluje kao emiterska membrana.
U praksi se to izvodi tako da se ionizira volumen, pa on
postaje aktivan. Ion je atom ili molekula koja je izgubila (ili dobila) jedan
ili vie elektrona, pa vie nije neutralna, odnosno ima pozitivni ili
negativni naboj. Ako se ion dovede u blizinu elektroda s visokim naponom,
odnosno unutar ili magnetskog polja, on se kretati. Audio-
signal koji je doveden na elektrode ili zavojnicu u blizini oblaka iona moe zatitrati
cijeli oblak zvuk.
je teko proizvesti oblak iona u zraku, no problemi se mogu lake
rijeiti ako se eli ionizirati samo mali volumen.
se ioniziraju sudarom molekula kretanjem u
polju visoke frekvencije, a dovode se u titranje elektrostatskog polja koje se
mijenja u ritmu tonske frekvencije.
Ionski su dugo bili samo kuriozitet na stranicama no
odnedavno je vie proizvoditi te ("Magnat", IM L,
ATR, "Corona", "Plasmatronics"), koji zbog osebujnog zvuka zanima-
nje zaljubljenika u visokokvalitetnu reprodukciju zvuka. Obradit najpoznatiji
ionski proizvod tvrtke "Magnat" iz Kolna.
Slika 5.19. Ionski visokotonski "Magnat"
Fir m a "M a g n a t" serijski proizvodi visokotonske ionske (slika
5.19) koje je projektirao francuski prof. dr. Siegfried Klein. Jo 1951. on je u
"Toute la Radio" objavio detaljan opis principa i objasnio rad jednog
7
takvog (slika 5.20). Istim principom, no modificiranom izvedbom,
njen je i Corona-Plasma za visoke tonske frekvencije, koji opisati.

NISKA
FREKVENCIJA
,------- unutarnja elektroda
,----kvarcna cijev
,---- sloj na vrhu
ionski oblak
Slika 5.20. Osnovni princip rada ionskih (prof. Klein, 1951. god.)
Na masivnom aluminijskom na su stranjoj strani iroka rebra za
nalazi se kugla od isprepletene ice promjera otprilike 10 cm. U njezinu
sreditu, na vrku jedne elektrode gori plavi plamen, koji proizvodi zvuk. To se
izvodi na
Visokofrekventni generator daje, uz frekvenciju 27 MHz, VF visoki napon od
1,5 kV, tanke elektrode u obliku igle i mase. Oko te elektrode smjetena je
(u opisanoj kugli) fina reetka od 8 uzemljenih polukugli od mree.
kugle i srednje elektrode postoji jako visokofrekventno polje, pod
utjecajem iz vrha igle izbijaju elektroni koji zatim kroz slojeve zraka u
kugli. Pri tom se neke molekule zraka ioniziraju, pa se opet stvaraju slobodni
elektroni. Tako nastaje vrlo smjesa pozitivno i negativno nabijenih i neutral-
nih koje se zbog njihove visoke temperature (oko 2500 cC, a u samom
centru oko 5000 0c) mogu vidjeti kao 3 cm visok plamen to gori na vrhu igle.
Plamen stvara plazma vodljivi plin visoke temperature), koja ima ulogu
membrane za proizvodnju zvuka. Kako se tinjava pranjenja zovu i koronska
pranjenja, to jei dobio ime Corona-Plasma.
Zbog tonske modulacije visokofrekventnog generatora mijenja se razina njego-
va signala, odnosno i polje VF u kugli. To mijenja intenzitet izbijanja, odnosno
uzrokuje kolebanje temperature plazme (srednja vrijednost je oko l 500C). Pri
vioj temperaturi plazma se rastee, a pri nioj se stee, istovremeno
promjene tlaka, pa se tako signal pretvara u zvuk. Zrak koji
proizvodi zvuk ima oko l cm
3
volumena, i masu otprilike 1,29 g, pa plazma zbog te
ekstremno male mase djeluje kao membrana bez tromosti, koja vjerno, bez kolori-
ranja, reproducira zvuk izvrsnog tranzijentnog odziva.
ima posebno paljenje, koje u trenutku stvara visokoener-
getsku iskru u podnoju iglene elektrode (neki se atomi tada ionizirati), pa se na
taj stvaranje plazme. Tako nastala toplina brzo tjera plazmu na vrh
elektrode, gdje mirno gori kao plazma-plamen. .
IONSKI 99
to je temperatura plazme via, to biti vie iona, a time i
tlak biti pa se bez problema postie tlak od 100 dB. Kako
plamen gori slobodno, na sve se strane emitira zvuk, kao iz izvora.
"Magnatov" visokotonski (ima prijenosni
frekvencijski opseg od 5 do l OO kHz, koristi se u
kom sustavu Magnat MP-X-101 (u kojemu se uz sred-
njotonski upotrebljava i niskotonski 120 W na-
zivne snage i maksimalnog faktora izobli-
1 % (slika 5.21).
Gornja frekvencija tih ionskih
otprilike je na frekvenciji 100 kHz. Na tim
frekvencijama kolebanja temperature korona-izbijanja
slijede tako brzo da se vie ne mogu prenijeti na
molekule zraka.
to se eli nia d o n j a g r a n i n a fr e k ven c i j a ,
to mora biti vanjska povrina plazme. No velika
povrina zbog kolebanja temperature i turbulen-
cija stvara nestabilnosti, a stvaraju se i znatne
otrovnog ozona.
su problemi tih stvaranje ozona i
emitiranje smetnji. Pri radu svakog plazma-visokotonskog
koji djeluje uz ioniziranje zraka, nastaje i ultra-
svjetlo, koje s kisikom iz zraka p r o i z vod i
o z o n. Male tog plina su neugodne, a tete
zdravlju. Naalost, stvaranje ozona ne moe se
ali se ulaganjem jo jedne dodatne metalne polukugle
(posebno legirane da slui kao katalizator) u mreastu
kuglu stvara komora" za ozonsko razlaganje. No
pri dugotrajnoj upotrebi ipak se neznatno miris
ozona. E m i t i r a nj e s m e t nj i uklonjeno je dobrim
oklapanjem i specijalno izvedenim transformatorom.
Na primjeru "Magnatova" ionskog uglav-
Slika 5.21.
sustav "Magnat" MP-
-X-lOI.
nom su prikazani rada i problemi koji prate te Drugi
rade ih s nekim modifikacijama da bi postigli poboljanja i
dali svoj proizvodu. Ipak, ukratko opisati jo dva tipa ionskih
radi osebujnosti njihove izvedbe.
vicarska fIrma za proizvodnju IML proizvela je visokotonski ionski
model DVL Digiplasma. Taj radi sa VF-signalom od 80 kRi, pri kojem
se proizvodi plazma uz vrlo visok napon od 6 kV. Osebujnost konstrukcije je u na
koji je plamen jer tehnika, koja plamenu alje
signale, ima pu1snoirinsku modulaciju. Uz tonsku pobudu elektronika mijenja
vrijeme i pa u takvom ritmu i plamen dobiva
energiju, a tako mijenja i temperaturu i emitira zvuk (uz veliku korisnost).
Firma "Plasmatronics" iz proizvela je prema projektu
profesora dr. A. E. Hilla gotovo irokopojasni ionski Plasmatronics-HiIl
(slika 5.22). ima veliku osjetljivost (0,42 W za 90 dB na 1 m),
tranzijentni odziv, frekvenc1jski opseg 700 Hz do granica (iznad 20 kHz), a
sustav u koji je (niskotonski do 100 Hz, i srednjotonski
od 100 Hz do 700 Hz) ima 200 W nazivne snage. Taj sustav ima
jo jednu posebnost - visoku cijenu od nekoliko desetaka DM za komplet
7*
100 ELEKTROSTATSKI . I IONSKI
(za par sustava s "Magnatovim" Corona-Plaz-
ma cijena je upola nia). Specijalnost tih
ka je i upotreba plemenitog plina helija, koji prolazi preko
elektroda kojih gori plazma, to pojavu
ozona (ti stvaraju vie ozona jer volumen plazme
mora biti relativno velik da bi se proizveo zvuk do 700 Hz).
Helij se nakon svakih 300 sati rada mora nadomjestiti, a
nabavlja se u posebnim bocama.
Dakle, to je s mnogo elektronike, vrlo sloen,
visoke cijene, ali sluni su testovi zapravo superlativi o
posebnoj reprodukcije, bez koloriranja, i o perfek-
tnoj svakoga tihog udisaja i svakog trzaja ice.
Ionski se ne smiju zamijeniti
ili s plamenom (eng\. Modulated
Combustion, Flame or Dragon Loudspeakers), koji rade na
pogon. Gorenje zapaljivog plina poslije prolaska
kroz kontrolirani modulator prot jecanja moe
izlaz za 10-20dB. takve jedini-
ce uz upotrebu trube mogu proizvesti snagu od 9
do 10 W, no nisu u komercijalnoj upotrebi (slika 5.23).
Slika 5.22.
sustav"Plasmatronic
Hill"
MREA
ZA ZADRAVANJE
PLAMENA
Slika 5.23. s plamenom"
Jo jedna vrsta moe emitirati zvuk pretvorbom, to
su tzv. e l e k t r o t e r m a l n i ' z v u n i c i. Oni proizvode zvuk elektrotermalnim proce-
som kada plamen (uz dodatak soli zbog vodljivosti) moe emitirati zvuk kao
odziv na tonski signal primijenjen na njega prikladno smjetenim elektro-
dama. Zbog velikih problema za primjenu u praksi ovi su za sada ostali
samo kao laboratorijski primjerci.
6. Ugradnja
Dosadanja su se razmatranja odnosila na koji je djelovao sam ili
smjeten na Sada obraditi ugradnju na
u kutije i sustave truba.
Osnovna svrha bilo kakve ugradnje jest osiguranje dodatnoga akus
kog kruga, koji poboljati karakteristike da bi se postigla to
korisnost i najbolja reprodukcija.
Kada se izvor povee spojnim elementom, koji ostvaruje i
kruti spoj s nastaje vrlo efikasan prijenos energije. Titrajna zavojnica
vezana je za okolni medij preko membrane i elementa u koji je
Ugradnjom eli se poboljati veza - medij da bi se
membrani da pokrene volumen zraka. No taj to bolji prijenos snage
mora biti ostvaren uz minimum da bi reprodukcija bila to vjernija originalu.
Iz teorije krugova (a to analogno vrijedi i za i
krugove) poznato je da maksimum prijenosa snage nastati ako su
(odnosno impedancije izvora i tereta. Ako postoji razlika u impedanci-
jama, nastaje gubitak snage, pa je potrebno izvesti Spojni element,
koji vee energetski izvor sa moe se usporediti s
impedancijsko-prilagodnim transformatorom. U analogijama
on je idealnim transformatorom i akus kruga.
medij je niskoimpedancijsko (ima malu
impedanciju), on se lako i uz primjenu relativno malog tlaka
stvara se tok molekula (mjereno kao volumna brzina).
sustav je visokoimpedancijski izvor (ima veliku impedanci-
ju) koji proizvodi relativno velike pogonske sile, no uz pomake (odnos-
no male brzine).
Da bi se emitirale velike energije u zrak, volumna brzina
molekula mora biti velika. Iznos energije prenesen na pokrenute molekule nekog
medija moe se na dva ili pomakom molekula po titraju
(pomak je kvalitetom prijenosa), ili pomakom broja molekula (to
je izvesti ugradnjama
Svaka ugradnja utjecat na stranji dio membrane, tako da se pojavljivati
dodatna impecfancija. Iz analognoga kruga vidi
se da se impedancija pojavljuje kao dodatni krug
koj i mijenja karkteristike impedancije. Impedancija
nja mijenja se ovisno o ugradnje no na nju i okolni prostor
u koji emitira. U ugradnje na impedancija
s prednje strane jednaka je onoj sa stranje strane. U svim
ostalim ugradnje impedancija na stranjoj strani mnogo je
od impedancije na prednjoj strani, tj. od impedancije isijavanja.
102 UGRADNJA
Emitiranje niskih frekvencija ovisi o ugradnji u kutije i
za srednje i. visoke frekvencije imaju zatvorene stranje strane koara ili
a za poboljanje karakteristika emitiranja svih tonskih frekven-
cija upotrebljava se ugradnja u sustave truba.
6.1. Ravna
Izvor zvuka, tzv. dubI, sastoji se od dva vrlo blizu smjetena izvora, od
kojih jedan emitira izvan faze s drugim. Iz takvog izvora nema znatnijega emitira-
nog ukupnog zvuka zbog utjecaja jednog izvora na drugi, a da se efikasnost,
izvora je potrebno postaviti pregradu.
neposredni emiter (s otvorima na koari), u slobodnom prostoru na
niskim frekvencijama djeluje kao "dubi", jer membrana ne odjeljuje dovoljno
prednju od stranje strane. Kada se membrana naprijed, ispred
nastaje sabijanje zraka, a u isto vrijeme sa stranje strane nastaje Ako je
slobodan ili je smjeten na malu se tlak vrlo brzo preko
ruba (na niskim frekvencijama), jer struja zraka ide od tlaka prema
na stranjoj strani, to a k u s t i k i k r a t k i s p o j (slika 6.1).
Slika 6.1. kratki spoj
Kod s membranom emitiranje zvuka je samo onda kada je
vanjska duina puta prednje i stranje strane membrane dua od pola valne
duine emitiranoga vala. U protivnom nastaje interferentni minimum
kratki spoj), jer se valovi zbog protufaznosti ponitavaju (slika 6.2). Na
frekvencijama manjim od "-/2 nastaje pad u izlazu 6 dB/okt.
Kada se ugradi na potrebnih dimenzija, se kratki spoj,
prednja (i stranja) strana membrane radi na a poboljava se
veza membrane i okolnog medija. Taj put od "-/2 za frekvenciju 50 Hz bio bi
oko 3,5 m (to daje minimalnu povrinu od 12 m
2
), pa vrijedi: to je
povrina to je nia frekvencija pri kojoj nastaje ponitavanje.
Ako je smjeten na nastaju putovi raznih duina
prema stranjoj strani, pa se na taj neutralizira pad u izlazu. No taj se
poloaj na koristi samo onda kada je put od
prednje prema stranjoj strani slobodan (slika 6.3).
Ako je toliko velika da su sva tlakova na svim
frekvencijama bitnim za prijenos, govorimo o Uz takvu
pad na niskim frekvencijama ne se prije rezonantne frekvencije
sustava, a izlaz uz smanjenje frekvencije pada sa 12 dB/okt. Zbog toga se, ako se eli
dobra reprodukcija basova, mora smjestiti na
OTVORENE KUTIJE
l
i
1J4
dB
,.12
f
Slika 6.2. Minimalna s prikazom po-
boljanja reprodukcije basova
103
Najbolji montae na ravnu (ili na prednju stranu kutije)
jest onaj kada je gornji rub koare u vanjskoj ravnini U
montiranja na prikazan na slici 6.1. ispred membrane se formira
stup je visina jednaka debljini Taj stup ima svoju prirodnu
rezonantnu frekvenciju, to je nepoeljno pri emitiranju (tako je uz debljinu

dB
12
30 100 1000
t(Hz)
Slika 6.3. Frekvencijske karakteristike na okrugloj i kvadratnoj
od 4 cm rezonantna frekvencija priblino 970 Hz). se pravilom moe
smatrati da debljina ne bi smjela biti od 1/10 promjera otvora (osim ako
otvor nije prema vanjskoj strani nakoen). Stoga se za emitiranje na srednjim, a
posebno na visokim frekvencijama montiraju to blie prednjoj ravnini
(ili s vanjske strane, u posebna udubljenja).
6.2. Otvorene kutije
Ako se savinu strane ravne dobiju se otvorene kutije, u koje se
za pojedine primjene (naprimjer u radioprijemnicima) (slika 6.4).
104 UGRADNJA
U otvorenim kutijama (kako nema priguenja) suprotnim stijenama
nastaju rezonancije koje se emitiraju s reproduciranim zvukom. Prema
dimenzijama u praksi te rezonancije nastaju pri priblino 150- 300 Hz, pa u

30 100 1000
f(Hz)
24
dB
12
[zA!??n l
I. O.am .1
I
I: ,
",-
"
i .. H
"rl
i
I 1 1.1
30 100 1000
f(Hz)
Slika 6.4. Frekvencijske karakteristike u otvorenim kutijama razli-

tom nastaju tlaka (odnosno pogorava se reprodukci-
ja basova). Zbog tih efekata ne postie se poboljanje ako se s
niom rezonantnom frekvencijom, se ona mora birati tako da bude via od
frekvencije na kojoj se javlja najnia rezonancija kutije. To se moe donekle
poboljati regulacijama boje tona (za basove) u
Stranji otvor ima i drugih nedostataka jer polje ovisi o
smjetaju kutije u prostoriji. Zid moe sluiti kao reflektor na niskim frekvencijama,
to ovisi o materijalu zida i udaljenosti kutije, i interferirati sa zvukom s prednje
strane. Osim toga, prostor iza kutije i zida moe tvoriti inertni element za rezonator
koji proizvoditi efekte "tutnjave" u reprodukciji . To je u nepoelj-
no, ali katkada prihvatljivo kao simuliranje izvedbe bogate basovima.
Svi navedeni utjecaji mogu se donekle ublaiti postavljanjem stranje
Ako se na naprave dobro odabrane rupe i prorezi, oni mogu sluiti kao
otpori stranjem emitiranom zvuku i efikasno priguivati kutiju (uz
jastuk u tako zatvorenom prostoru). Poboljanje na niskim frekvencijama moe se
i tunela 1/2 iza membrane i taj zvuk u fazi dovesti
naprijed, blizu membrane.
dubine otvorene kutije maksimume rezonantnog nadvie-
nja, to nepovoljno na jednolikost frekvencijske karakteristike. Smanjenjem
dimenzija prednje strane otvorene kutije, rezonantna frekvencija sustava raste. U
frekvencijskom gdje su dimenzije kutije velike u usporedbi s valnom
duinom zvuka sustav djeluje kao jednostavan izvor.
Na kraju se moe konstatirati da se ugradnja u otvorene Kutije za
visokokvalitetne reprodukcije ne prakticira.
6.3. Zatvorene kutije
ledna od metoda da se ponitenje prednjega i stranjeg tlaka emitera
zvuka jest zatvaranje stranje strane iza konusa. se u
ZATVORENE KUTIJE 105
potpuno zatvorenu kutiju, sa stijenkama od krutog materijala, koja ima samo otvor
za ugradnju Ipak, kutija ne smije imati svoju atmosferu (koja moe upeti
membranu iz mirnog poloaja), se mora ostaviti vrlo mali otvor.
Uz te uvjete ugradnje zatvoreni volumen zraka djeluje kao jastuk i
tvori silu krutosti na stranjoj strani membrane, tako svoju reaktanciju
sustavu
se zatvorena kutija s jer se i njome
kratki spoj. No ipak postoji velika razlika njih. Zrak se u
zatvorenoj kutiji komprimira i ekspandira, ovisno o tome kako se giba membrana
(prema van ili unutra), to se ne kada je na Promjenljivi tlak
zraka u kutiji ima efekt proirene odnosno stisnute opruge na konus, pa
krutost opruge mijenja efektivnu rezonantnu frekvenciju Stupanj promje-
ne ovisi o volumenu zraka u kutiji.
Oblik kutUe
Prije analize rada u zatvorenoj kutiji potrebno je rijeiti pitanje oblika
kutije.
Razmatranje emitiranja
u kutiju pokazuje da oblik
kutije znatno na donji dio
ton-frekvencijskog Na ni-
skim frekvencijama emitira se kuglasta
valna fronta kojoj (ako je velika po-
vrina prednje strane u odnosu prema
povrini membrane) rubovi kutije
predstavljaju zapreku (slika 6.5). Zbog
toga se savija (efekt difrakcije) valna
fronta, no od tih rubova nastaje i se-
kundarna emisija, koja proizvodi in-
terferentna s neregularnosti-
ma u frekvencijskoj karakteristici. Ti
su efekti ovisni o obliku i
dimenzijama kutije; najmanji su za
kuglasti, a za oblik.
Slika 6.6 prikazuje frekvencijske
karakteristike najvanijih oblika, i to:
kutije jednakih stranica i
Slika 6.5. Difrakcija i sekundarna l'misija u
toku emitiranja u kutiju
otrih rubova
u sredini prednje strane (slika 6.6a, s otrim bridovima i ukoenom
prednjom stranom) i kutije u obliku pravokutnog paralelopipeda sa
smjetenim na prednjoj strani (slika 6.6b s otrim bridovima i ukoe-
nom prednjom stranom).
tetni efekti difrakcije mogu se smanjiti zaobljenjem otrih rubova na prednjoj
strani kutije, na koju je smjeten. U tom su udaljenosti
od do rubova pa nastaju nejednaki fazni odnosi primar-
nih valova i valova sekundarne emisije, se smanjuje njihov efekt.
Postoje stanovita s obzirom na oblik kutije. To su potrebni estetski
oblik (jer je kutija dio namjetaja), proizvodnje, funkcionalnost itd.,
pa je usvojena kutija oblika pravokutnog paralelopipeda s smjetenim
na prednjoj strani.
106 UGRADNJA
@
al
100 1000 f(Hz) 100 1000 f(Hz)
rD
b
) 100 1000 f(Hz) 100 500 1000 4000
t(Hz)
Slika 6.6. Frekvencijske karakteristike u: a) b) paralelopipednim kutijama
upotrijebljenih u analizi rada u zatvorenoj kutiji (uz popis
simbola u poglavlju 3.1).
ak' bk' Ck
a
ku
' b
ku
, c
ku
-
C
AB
CAM
C
EMz
vanjske mjere kutije (a irina, b dubina, c visina) (m)
unutarnje mjere kutije (m)
jastuka u kutiji (m
5
JN)
sustava (m
5
JN) (CAM = C
MM
S
2
)
kapacitet transformiranih masa
sustava u zatvorenoj kutiji (F)
jastuka u kutiji (mIN) (C
MAB
=C
AB
/S
2
)
rezonantna frekvencija zatvorenog volumena zraka u kutiji (ili
prostoriji) (Hz)
rezonantna frekvencija u zatvorenoj kutiji (Hz)
donja frekvencija u kutiji, na kojoj se tlak
smanji za 3 dB (Hz)
induktivitet transformiranih me-
sustava u zatvorenoj kutiji (H)
masa sustava (kg/m4) (MAM= MMMiS2)
akus masa isijavanja s prednje stane membrane (kg/m4)
masa isijavanja sa stranje strane membrane (kg/m4)
faktor dobrote u rezonanciji u zatvorenoj kutiji
faktor dobrote u rezonanciji u zatvorenoj kutiji
ukupni faktor dobrote u rezonanciji u zatvorenoj kutiji
otpor sustava (Ns/m
5
) (RAM=RMM/ S2)
otpor isijavanja s prednje strane membrane (Ns/m
5
)
otpor isijavanja sa stranje strane membrane (Ns/ m
5
)
otpor transformiranog otpora
sustava u zatvorenoj kutiji (O)
neto volumen kutije (m
3
)
ZATVORENE Kl: TIJE 107
V.
k
ekvivalentni volumen (m
3
)
(XB odnos u zatvorenoj (ili bas-refleksnoj) kutiji
(:X
B
= CAM/C
AB
)
CO
Z
- kruna frekvencija na rezonanciji u zatvorenoj kutiji (Hz)
Analogni krug zatvorene kutije
Slika 6.7. prikazuje analogni krug u zatvorenoj kutiji
(direktne analogije).
s--- +---+-
E B I
L-__ ________________
Slika 6.7. analogni krug u zatvorenoj kutiji
Uz popis simbola potrebno je pojasniti jo neke parametre:
- RAp' MAP otpor i masu isijavanja s prednje strane
membrane (obje ovise o frekvenciji, kutije i
smjetaju na prednjoj Za stapni rad (uz 2 n r < A
odnosno kr < 1) su te vrijednosti za velike kutije (otprilike
od 20 l) priblino jednake kao za na a
za male kutije kao za na kraju duge cijevi.
MAs = K . po/ n je masa sa stranje strane
membrane u zatvorenoj kutiji.
K je konstanta koja ovisi o odnosu efektivne povrine membrane
i povrine prednje strane kutije (S/ ak Ck) u koju je
K se moe prema tablici:
K 0,85 0,82 0,8 0,73 0,65 0,58 0,46 0,38 0,3
s
0,01 0,04 0,1 0,2 0,3 0,4 0,6 0,8
akc
k
RAs je otpor gubitaka u kutiji uzrokovan unutranjom apsorpci-
jom energije.
C
AB
= V B/PO c
2
je odnosno krutost
jastuka u kutiji .
V B je neto-unutranji volumen kutije, bez volumena
pregrada, apsorpcijskih materijala na stijenkama kutije
i drugoga.
Slika 6.8. prikazuje pojednostavnjeni analogni krug sa slike 6.7 (zbog male
korisnosti tih kutija zanemaren je i RAP).
108 UGRADNJA
Slika 6.8. PojednostaYnjeni analogni krug u zatvorenoj kutiji
C
Auk
= CAMCAB/ (CAM + C
AB
),
M
Auk
= M
AM
+ M
Ap
+ M
As
'
R
Auk
= RAMA + RAs + B
2
1
2
/ R
Ez
S2, RAMA = RAM + RAp'
(6.1)
C
EMz
= M
Auk
S2/ B212, L
EMz
= C
Auk
B
2
1
2
/ S
2
, R
EMz
= B2J2/ (RAM + R
As
)S2,
\jw;=CAukMAuk =CEMzLEMz rezonantna frekvencija u zatvorenoj ku-
tiji
QMSz = wzC
EMz
' R
EMz
Q,
QESz = WzC
EMz
. REZ Q,
QTSz= QESz . QMS)(QESz+ QMSJ ukupni Q u zatvorenoj kutiji, uz
naponski izvor, tj . Ru = O.
Rezonantna .freki;encija, ekvivalentni volumen i Q sustava
Volumen kutije ovisi (iako ne o karakteristikama niskotonskog
koji se u nju Zatvoreni volumen zraka u kutiji oteava slobodno
titranje membrane, pa nastaje efekt kao pri ovjeenju. To ne smanjuje samo
korisnost i njegovu rezonantnu frekvenciju prema frekvencija-
ma viim od one koju ima Osim toga, smanjuje se i faktor Q na
rezonantnoj frekvenciji, o kojemu ovisi emitirani tlak i prijenos tranzijenata
na niskim frekvencijama (slika 6.9).

I
A U PROS!ORU
, /''\l-TTi I : Ir
I
I \ U. ZATVORENOJ KUTIJI
/ I , -,--
l/ /,' I I I
I KUTIJI
" ,
,"" ' ;' , I : ..
----" I' :-
20
Slika 6.9. Impedancijske krivulje u za-
tvorenu kutiju i neugradenog
Rezonantna frekvencija u zatvorenoj kutiji (prema ekvivalentnoj shemi
na slici 6.7) jest:
ZATVORENE KlJTIJE
109
(6.2)
Efekt smanjenja (zbog C
AB
) rezonantnu frekvenciju
nog
Ako je povrina membrane (S) manja od povrine prednje
kutije (akck) na koju se (to je i odnos rezonantnih
frekvencija iznosi priblino:
uz rezonanciju na (fs):
/" " J-- J--- CAM CAM CM
fz/:= 1},13(1 +-)= 1+-' = 1
\j CAll CAll eMAil
(6.3)
uz rezonanciju (fo) (zbog razlike u impe-
dancijama):
--,-----
87 (l + =093 F+-;: -
fo ' CAll' II
(6.4)
Naprimjer: neka je fo = 20 Hz koji se u malu zatvorenu kutiju s
(Z1l = 8. Rezonantna frekvencija se na
f/-(,lO.9l=5nHI (Ul sliku n. IO).
OTSZ
OTS
Iz
lo
5
4
3
2
.....
0,1
/
/
V
lo-'
V
10
rl
B
= C.AM /C.AB
Slika 6.10. Povienje rezonantne frekvencije u zah'orcnoj kutiji u
ovisnosti o odnosu CAM/C
AB
jastuka ne ovisi samo o volumenu kutije i o efektivnoj
povrini membrane jer je:
e
MAB
= CAll/SZ = V B/POC
Z
, SZ (6.5)
U karakteristikama se daje podatak o ekvivalentnom volumenu,
kako se naziva volumen zraka u zatvorenoj kutiji, koji svojim djelova-
njem odgovara odnosno V
ek
= Poc
z
. C
MM
Sz.
podataka o ekvivalentnom volumenu i neto-volumenu kutije moe se
jednostavno (kao i s povienje osnovne rezonantne frek-
vencije u zatvorenoj kutiji:
fjfo = 0,93 J 1 + (6.6)
110
dB I---+_-+--I-"" ..... ___ +-__ --I
-
1,4 4 8
t/to
Slika 6.11. Frekvencijske karakteristike
za niske frekvencije u zatvorenoj kutiji u ovisnosti o
Q-sustava
UGRADNJA
Svojstva kutija mogu se ugoditi prijenosnih funkcija elek-
visokopropusnih filtara (prema Small-Thieleu). Na slici 6.1l. vide se
prijenosne funkcije zatvorene kutije, na kojima je prikazan tlak
kao funkcija normirane frekvencije f/fo, uz faktor dobrote kao parametra.
Vidi se da QTSz = 0,5 priguenje i najbolji tranzijentni odziv, ali
ne daje ravnu frekvencijsku karakteristiku do frekvencije f
3
. Naprotiv, uz
QTSz = 0,71 postie se Butterworthova karakteristika filtra drugog reda, koja daje
najpovoljniji f
3
. Za ravni odziv QTSz mora biti oko l nadvienju), pa je u
konstrukciji potreban kompromis tranzijentnog odziva i korisnosti.
Faktor koji tranzijentni odziv i karakteristike emitiranja na
niskim frekvencijama jest iznos priguenja. Pritom je vaan unutarnji
otpor izvora a najvaniji je faktor Bl. Velika vrijednost krutosti u
manjim zatvorenim kutijama ne djeluje na priguenje; ono
je funkcija otpora u samom
S obzirom na kutije pri titranju membrana, je inverzno
razmjerna kvadratu povrine konusa, pa uz rezonantnu frekvenciju i
zahtijevaju kutije. Osim toga, efekt
neke kutije, s obzirom na cijeli sustav, ovisi o vrijednosti
pa i z v u n i c i s n i o m r e z o n a n t n o m fr e k ven c i j o m z a h t i -
jevaju kutije.
U malim kutijama krutost titrajnog sustava smanjit
pomake konusa, uz istu pobudnu snagu na titrajnoj zavojnici. Drugim
treba vie snage da bi se proizvela ista razina tlaka, tj. ugradnjom u takve
kutije smanjuje se korisnost. Stoga se u kutijama s vrlo malim volumenom
m o g u j a e o p t e r e t i t i, ali se slabo emitiraju basovi. Naprimjer, ako je nazivna
snaga 35-litarske kutije 40 W, bez unitenja moe podnijeti
samo lOW.
Ako je promjena volumena malih kutija zbog velikog hoda membrane (kod
snaga na niskim frekvencijama) znatna od 5%), se harmo-
i intermodulacijska
ZATVORENE K CTlJE III
u zatvorenoj kutiji ima dva potencijalna nelinearna elementa (prema
ekvivalentnoj shemi na slici 6.7): ovjeenja membrane i
s obzirom na zatvoreni volumen zraka u kutiji.
Nelinearnost ovjeenja membrane (donjega i gornjeg centratora,
C
MM
), s obzirom na karakteristiku sila - pomak, pri velikim pomacima membrane
uzrokuje deformaciju pobudnog signala. Kao rezultat nelinearnog ovjeenja
ka nastaju neparni harmonici, a prevladava harmonik. Kako je amplituda
membrane direktnog emitera u kr < l inverzno razmjerna kvad-
ratu fekvencije, nastati na niskim frekvencijama.
Nelinearnost jastuka u kutiji (C
MAB
) je uzrok
deformaciji pobudnog signala uz pomake membrane (uz
drugi harmonik). Ipak, ovjeenje ima linearitet od pa je
bolje zatvorene kutije u kojima je utjecaj jastuka
s ovjeenjem
U s ovjeenjem (engl. air suspension loudspeakers) sila na
stranjoj strani membrane je samo jastuka u
zatvorenoj kutiji, koja tako i rezonantnu frekvenciju Za takve
izvedbe u vrlo malim kutijama su i specijalni Zbog velike
krutosti jastuka i njegova povratnog djelovanja na membranu, a da ne bi
nastale deformacije, konus takvih mora biti krut. Pritom nema
problema jer se u male kutije uglavnom i mali Osim toga,
da bi se postigla to nia rezonantna frekvencija, ti se s
masom membrane. A kako se i ovjeenja izvode s velikom takvi se
mogu upotrebljavati samo u pogonskim uvjetima ovjeenja
(slika 6.12).
No takva izvedba ima i
12
s voj e p r o b l e m e. Iz izraza za har-
nastala zbog
ovjesnih elemenata membrane
ka u zatvorenoj kutiji
8
o

"
..... r--.-_.
10 20 30 40
v (I)
vidi se da se C
MM
mora relativ-
no vrlo velikim da bi se prevladao
utjecaj C
MAB
Uz veliku do-
njega i gornjeg centra tora ovjeenje
biti vrlo labavo, a titrajna se zavojnica
moe vrlo lako decentrirati u
rasporu. Drugim
razmatranje zahtjeva stabilnosti ko-
nusne membrane i titraj ne zavojnice
pokazuje da se ovjeenja
Slika 6.12. krutosti sa smanjenjem
volumena zatvorenih kutija
ne moe jednostavno dovoljno velikom prema
jastuka a da pritom (s obzirom na ovjeenje) bude zanemarivo. Zbog
toga se moraju primijeniti sve mjere da se postigne to linearnost ovjeenja u
samom (posebno izborom gornjeg centratora).
Pozi ti vni efek ti ak us ovjeenj a se na razinama
tlaka (odnosno uz pomake membrana). No u malih i srednjih
112 UGRADI>JA
razina (i pomaka) oni mogu voditi Kako je
nepropusno ugraden u zatvorenu kutiju, uz kretanje membrane unutra
proizvodi se tlak u malim kutijama) koji nastoji pokrenuti gornji centra-
tor u suprotnom pravcu, tj . prema van. Ako je impedancija gornjeg
centratora malena (a njegova povrina relativno velika), taj suprotni pomak moe
biti znatan, to vodi velikom nelinearnih Taj j e efe k t n a
malim i srednjim razinama jer uz velike pomake na razinama
membrana gornji centrator, tako to djelovanje. Tome su izloe-
niji loiji gornji centratori nego oni od boljeg materijala i s
Taj efekt pojavljuje se i pri reprodukciji iz bas-refleksnih kutija, gdje je na
rezonantnoj frekvenciji otvora tlak koji djeluje na membranu i gornji
centra tor nego u zatvorenim kutijama. Jedini da se smanji taj efekt jest
impedancije (i smanjenje povrine) gornjeg centratora
Rezonanc(je zatvorene kutije
U zatvorenoj kutiji s nastaju dvije vrste rezonancija -
osnovna rezonancija i rezonancije u unutranjosti kutije. Osnovna rezonanci-
ja se u kutiji, zajedno s i drugim karakteristikama
Rezonancije u unutranjosti zatvorene kutije nastaju na frekvencijama na
kojima se valna duljina moe usporediti s unutarnjim dimenzijama kutije.
se val sa stranje strane membrane reflektira o zidove kutije i tako dugo
odbija u unutranjosti dok se energija vala ne disipira i val ne nestane. Vrijeme
potrebno za nestanak vala ovisi o apsorpcijskim uvjetima zidova, pri
kruti zidovi naprimjer od drva apsorbiraju malo energije i veoma su refleksiv-
ni. Tako stvoreni valovi unutar kutije zovu se stojni valovi, a ako im je valna
duljina usporediva s dimenzijama kutije, nastaju rezonancije. Prema tome, proble-
matika zatvorenih kutija jednaka je problematici zatvorenih prostorija.
Postojanje rezonantnih frekvencija u kutiji stvara promjenljivu impe-
danciju, odnosno velike opteretne reaktancije na stranjoj strani membrane
ka. Posljedice toga su nepravilnosti u frekvencijskoj karakteristici Svaka
rezonantna pojava (pa i ta) dodaje svoju energiju s vlastitom frekvencijom ukupnoj
emitiranoj zvu9noj energiji. Na taj te rezonantne pojave u kutiji mogu znatno
mijenjati kvalitetu reprodukcije se zvuk poput uplje tutnjave).
U unutranjosti zatvorene kutije (prema slici 6.7) mogu nastati tri grupe
rezonantnih frekvencija zatvorenog volumena zraka. Frekvencije tih rezonancija
ovise o razmacima paralelnih ploha u kutiji, i mogu se izraziti prema osnovnoj
Reyleighovoj jednadbi:
f
-:.
J
2 2 2
rk - 2 + 2 + 2
2 aku bku Cku
(6.8)
gdje je:
nl' n
2
, n3 odnosni niz modova (pozitivni cijeli brojevi ili nula).
kutija proizvodila bi isti spektar rezonantnih frekvencija u sve tri osi,
pa je mnogo bolji oblik pravokutnog paralelopipeda.
P r v i o s n o v n i m o d t i t r a nj a (najnia rezonantna frekvencija) u kutiji
nastaje kada se polovina valne duljine emitiranog zvuka s
dimenzijom visinom) kutije, tj. kada je c
ku
= A/2. Naprimjer: ako je
c
ku
= 0,85 m, tada je nl = 0, n
2
= 0, n3 = 1, a frekvencija frk = 200 Hz.
ZATVORENE KUTIJE 113
Priguni materijali u kutiji
Smanjenje efekta na rezonantnim frekvencijama postie se dodavanjem apsor-
pcijskih materijala u unutranjost kutije. Potrebno akus otporno priguenje
postie se prisilnim prolazom vala (sa stranje strane membrane) kroz pore
prigunog materijala. Tako se dio energije pretvara u toplinu i na taj
priguuje titranje.
Smanjenje velikih opteretnih reaktancija na prvom osnovnom modu titranja
moe se izvesti tako da se na unutarnje stijenke kutije stavi s loj a p s o r p c ij s k o g
m a t e r ij a l a. Sloj mora imati veliku apsorpciju na frekvenciji tog moda i na svim
viim frekvencijama. U kutijama normalnih dimenzija, debljina sloja od vezane
mineralne vune, vunenog pusta, staklenih vlakana ili celulozne pjene (od drvenih
vlakana) iznosi otprilike 2,5 cm. Za manje kutije (gdje je c
ku
< 0,45 m) dovoljno je i
pola te debljine sloja.
se priguuju i tako da se
apsorpcijskim materijalima i s p u n i ci-
jela unutranjost kutije. Priguenje
valova djelotvornije je ondje gdje je brzina kretanja
zraka velika, a to je trbuh titraj ne brzine.
rezonantne frekvencije kutije imaju
te valne duljine, pa se trbuh titrajne brzine moe
na mjestima u kutiji, a na stijenkama
se nalaze Apsorpcijskim je materijalima
potrebno rahlo, a ne nabijeno ispuniti unutranjost
kutije. Previe nabijena kutija daje zvuk siromaan
basovima, a ako basovi kao udarci, da je
stavljeno premalo materijala za ispunu (slika 6.13).
Kada je kutija potpuno ispunjena apsorpcij-
skim materijalima, mijenja se stanje u njezinoj unut-
ranjosti. Kompresija plina u valu u nor-
malnim je okolnostima a d i j a b a t s k a , odnosno
irenje zvuka je adijabatski proces. To da se
toplina, koja nastaje za vrijeme (kom-
presije) zraka zbog brzine procesa ne moe odvesti.
Slika 6.13. Jako ispunjena
zatvorena kutija
Ako se prostor u kutiji potpuno ispuni mekanim i laganim materijalima, npr.
staklenom vunom ili celuloznom pjenom, kompresija postaje i z o t e r m i k a. Pri
procesu Gednaka temperatura) promjene stanja plina toplina se
odvodi prigunim materijalom. To smanjuje brzinu zvuka u kutiji od c=343m/s na
oko c = 290 m/s, to smanjuje i reaktanciju na niskim frekvencijama.
Relacija za brzinu zvuka jest:
J
Y-P
c= __ 0
p
(6.9)
gdje je:
y odnos topline zraka uz konstantan tlak prema onoj uz konstantan
volumen (za zrak pri adijabatskom stanju je Y= 1,4, a taj se iznos u
stanja smanjuje na y = l),
Po je atmosferski tlak (koji je uvijek jednak jer kutija ne smije imati svoju
atmosferu),
p je plina.
8
114 UGRADNJA
Smanjenje brzine zvuka u kutiji zapravo da je zvuku potrebno vie
vremena da stigne od jedne stijenke do druge, a to djeluje kao da se njezin
volumen. Dakle, ne samo da se unutarnji volumen zatvorene kutije dodavanjem
apsorpcijskog materijala nije smanjio, nego se prividno (sa stajalita sile)
jo i tj. smanjila se krutost, a jastuka.

vB(J)
20
10 20 30 40 60 80 100
f3( Hz)
Slika 6.14. Korisnost zatvorene kutije u ovis-
nosti o volumenu i donjoj frekvenciji
(-3 dB)
Izvedba kutije
(6.10)
Ako je ispuna potpuna (tj. ako je
kutija nabijena), efektivni volu-
men kutije moe se i do 40%,
to smanjuje rezonantnu frekvenciju
sustava za 10-15%. U praksi se kuti-
ja ispunjava rahlo, pa se kao
vrijednost za uzima
od 20% do 25%.
Otpor trenja u unutranjosti pot-
puno ispunjene kutije akus-
otporom RAS) prigu-
enje, pa je faktor Q
nika manji, a time je manja i korisnost.
Korisnost zatvorenih kutija vrlo je ma-
lena. Slika 6.14 prikazuje dijagram II u
ovisnosti o volumenu kutije i donje
frekvencije f3 (-3 dB).
Nelinearnost jastuka u
zatvorenoj kutiji s sta-
njem manja je (odnosno manje je har-
od onoga u kuti-
jama s adijabatskim stanjem.
Posebna pozornost mora se obratiti izvedbi kutije jer proizvodi
neeljena titranja njezinih stijenki. Materijal drvo) od kojega je kutija
ima i masu i pa moe titrati i rezonirati na vie frekvencija.
Naime, poznato je da svaka povrina na titranja ima niz
rezonantnih frekvencija. Stijenke kutije ponaat se pritom kao
membrane, a i modificirati na membrani. Oba navedena
efekta proizvode neeljena koloriranja u reprodukciji pa se kutija mora
od to i debljeg materijala, s velikim unutarnjim guenjem. Osim
toga, stijenke kutije moraju se ukrutiti to ovisi o njihovim
povrinama (to smanjivati neto-volumen kutije, slika 6.15).
Kutija mora biti nepropusna za zrak jer se u protivnome to nepovoljno
odraziti na emitiranje basova. Svi spojevi stranica moraju biti dobro
vijcima i ljepilom zabrtvljeni na svim pukotinama i prorezima. Posebna panja
mora se pridati ulazu kabela i ugradnji Ako se neka moe izvaditi,
potrebna je paljiva izvedba s trakama i kutije da bi dosjed
bio to bolji.
ZATVORENE KUTIJE
I
I
I
I
I
I
I I
v-!
'- I
, I
, I
, I
'--J
Slika 6.15. Jedan primjer
povrina
kutija
115
svojstva prostorije su dimenzijama, oblikom i apsorpcij-
skim svojstvima povrina (zidova, namjetaja itd).,; Ta svojstva vrijeme
odjeka i donju frekvenciju pri prijenosu. Sto su dimenzije prostorije
to se u njoj s manje smetnji ire nie frekvencije. Drugim to da nema
svrhe stavljati veliku kutiju (s naprimjer fz = 25 Hz) u malu prostoriju. I obratno, male
kutije ne mogu iskoristiti kvalitete velike prostorije (uz poglavlje 8).
se priblini odnosi:
Sustav u zatvorenoj kutiji Optimalna
neto-volumen nazivna i donja stambeb.og prostora
kutije snaga frekvencija povrina poda volumen, uz
(I) (w) (Hz) visinu 2,5- 3 m
(m
2
) (m
3
)
5 25/40 50 10- 20 45
10 40/60 40 10- 30 60
15 50/80 35 10- 30 60
20 60/100 30 15-40 80
25 80/120 25 20- 60 120
30 100/150 25 20-70 130
45 120/200 20 25-100 180
Iz dosadanjih razmatranja jasno je da nema ogramcenja u konstrukciji za-
tvorenih kutija jer nema ni volumena za neku jedinicu. Zatvo-
rene kutije izvode se kompromisno, prihvatljive kutije, dobrog
emitiranja basova i malih Povoljni kompromis bit onaj kad je
rezonantna frekvencija nia od 50-60 Hz, a Q-faktor
0,7 i l.
Nije svejedno kakav je odnos stranica (visina, irina i dubina) zatvorene kutije
volumena. se upotrebljava odnos 2: j2: l ili 10: 7: 5, pri kojem
je jastuk u kutiji povoljno dimenzioniran.
S*
116 UGRADNJA
Konstrukcija zatvorene kutije
Pri konstrukciji zatvorenih kutija postoje dva zahtjeva: za
jedinicu kutiju, ili za neke karakteristike
kutije niskotonski
Da bi se mogla konstruirati kutija, potrebno je poznavati osnovna svojstva
koji se u nju ugraditi. Ona su poznata ili iz podataka ili se
moraju izmjeriti (opis mjerenja u 9. poglavlju).
pretpostavkom prazne zatvorene kutije, pa se kasnije iz
podataka kakvo priguenje biti potrebno. Faktor dobrote
u tim kutijama je od faktora Q samog a ugrad-
njom se svodi na eljenu mjeru. No priguenje moe biti potrebno i u
previsokoga QTSz ili QTS
Osnovne relacije za zatvorene kutije jesu
r;:;-:1+ 1 QTSz rv _ CAM _ Vek
'" VI tLB I l I'"V IJ..B - -
fo QTS' C
AB
VB
(6.11)
Navest jedan primjer. Za niskotonski karakteristika fo = 25 Hz,
QTS = 0,28, V
ek
= 140 l, polumjera membrane r = 11 cm treba VB i fz zatvorene
kutije uz pretposta vljeni QTSz = 0,8.
li
B
= V
B
= V
ek
=201,
TS liB
Ako bismo smanjili kutiju na 151, bit li
B
=9,3 , QTSz=0,9, fz=80Hz. Kako je
QTSz tada prevelik, moe se smanjiti dodavanjem prigunog materijala u kutiju.
je QTS prevelik (npr. 0,7). Takvi su neprikladni za
zatvorene kutije, no priguenjem moe im se smanjiti faktor dobrote
(stavljanjem prigunog materijala, staklene vune ili pusta preko koare
kutije znatno na sliku pri reprodukciji, a posebno je
jak utjecaj prigunog materijala u kutiji (koji ovisi o upotrijebljenome materijalu i
stupnju ispune). Stoga se ne moe unaprijed da li reprodukcija biti dopadljiva
jer je izvedba ugradnje kompromisna.
6.4. Bas-refleksne kutije
Pri ugradnji u bas-refleksnu kutiju valovi sa stranje strane
membrane nisu prigueni, su dovedeni na prednju stranu i iskoriteni za
poboljanje reprodukcije na niskim frekvencijama. To je postignuto dodavanjem
jednostavnoga kruga zatvorenoj kutiji, to rezultira jo jednim stupnjem
slobode za ekvivalentni krug u kutiji. Karakteristika takve ugradnje
pokazuje efekt pojasnog filtra s ravnim odzivom do frekvencije malo nie
od one koju moe reproducirati.
Bas-refleksna kutija uvedena je oko 1930. g. i uskoro je postala gotovo
najpopularniji tip kutije za reprodukcije basova. Osnovna konstrukcija
sastoji se od kutije nepropusne za zrak, na je prednjoj strani i otvor, pa
bas-refleksna kutija sadri dva rezonantna kruga: krug i
krug kutije s otvorom (slika 6.16).
je rezonantni sustav koji svojim titrajnim elementima odgo-
vara masi ovjeenoj o oprugu.
BAS-REFLEKSNE KUTIJE 117
S----t--+-
So b
a) k
DIO
ELEKTRIC.
'tA- RAM
EMISIJA OTVORA OTVOR
B'I'
EBI
e)

Slika 6.16. i prikaz bas-refleksnog sustava
rezonantni sustav tvori zatvoreni volumen zraka u kojemu
kapacitet na nekoj frekvenciji rezonira s masom zraka u otvoru, pa je kutija
bas-refleksa zapravo Helmholtzov rezonator. Unutarnja zraka mijenja se
proporcionalno sa volumenom, a inercija otvora mijenja se obrnuto
proporcionalno s otvora. Zrak u kutiji djeluje kao opruga a
masa zraka u otvoru kao spojena masa (slika 6.16b). Otvor se u svom djelovanju
zatvara na viim frekvencijama, pa je upotreba bas-refleksne kutije
samo na niske frekvencije (a i teorijska razmatranja odnose se na stapni
rad membrane).
upotrijebljenih u analizi rada u bas-refleksnoj kutiji (uz popise
simbola u poglavlju 3.1 i 6.3)
- jastuka u kutiji (m s/N) (C AB = C
MAB
S
2
)
- akus sustava (ms/N)
(CAM=CMMS2)
- kapacitet transformiranih masa sus-
tava u bas-refleksnoj kutiji (F)
- kapacitet transformirane mase zraka u otvoru bas-refleksne
kutije (F)
- jastuka u kutiji (m/N)
- rezonantna frekvencija kutije bas-refleksa (Hz)
- frekvencija udubljenja fl i f
2
) pri bas-refleksne kutije
(Hz)
- donja rezonantna frekvencija pri bas-refleksa (Hz)
- gornja rezonantna frekvencija pri bas-refleksa (Hz)
- odnos (fB/fo)
- duljina tunela otvora bas-refleksne kutije (m)
118
l'
o
LEMBl
UGRADNJA
- efektivna duljina tunela otvora bas-refleksne kutije (m)
kog sustava u bas-refleksnoj kutiji (H)
jastuka u bas-refleksnoj kutiji (H)
- masa isijavanja s prednje strane membrane (kg/m4)
- masa isijavanja otvora (kg/m4)
- akus masa isijavanja sa stranje strane membrane (kg/m;'l")
- masa sustava (kg/m4) (MAM = MMM/S2)
- masa zraka u otvoru (kg/m4) (M
AO
= MMAO/S2)
- masa zraka u otvoru (kg)
- faktor dobrote kutije bas-refleksa
- faktor dobrote otvora
- ukupni faktor dobrote u bas-refleksnoj kutiji
- otpor isijavanja s prednje strane membrane (Ns/mS)
- otpor isijavanja otvora (Ns/mS)
- otpor prigunog materijala u kutiji (Ns/mS)
- otpor sustava (Ns/mS) (RAM = RMM/S2)
- otpor zbog viskoznosti zraka u otvoru (Ns/mS)
- otpor zbog raznih gubitaka kod izvedbe kutije bas-refleksa
(Ns/m)
- otpor transformiranoga otpora
sustava u bas-refleksnoj kutiji (O)
- polumjer otvora bas-refleksne kutije (m)
- povrina otvora bas-refleksne kutije (m
2
)
- volumna brzina membrane, zraka u kutiji i otvoru (m
3
/s)
Analogni krug bas-refleksne kutije
Slika 6.16 prikazuje bas-refleksnu kutiju (a), njezinu analogiju (b) i
analogni krug (e). Radi potpunosti prikazani su svi utjecajni elementi
bas-refleksnog sustava saeti u analogni krug u direktnoj analogiji, uz
izvor konstantnog napona (Ru = O). Posebna korist prikaza te kompletne ekvivalen-
tne sheme (slika 6.16c) je to to se iz nje jednostavnim transformacijama mogu
dobiti ekvivalentne sheme ugradnji Ako se ukloni spoj koji
predstavlja otvor (EMISIJA OTVORA, OTVOR), dobije se ekvivalentni krug
u zatvorenoj kutiji. Ako se, pak kratko spoji serijski spoj RAB i C
AB
, dobije
B'I'
EBI
Slika 6.17. Saeta
bas-refleksnog sustava
ekvivalentna shema
BASREFLEKSNE KUTIJE 119
se krug u Modificiranjem vrijednosti impedancije
isijavanja (MAl i RAl' EMISIJA MEMBRANE) dobije se analogni krug
nog
Slika 6-17. prikazuje saeti analogni krug bas-refleksne kutije. Uz
popis simbola potrebno je pojasniti jo neke parametre:
MAB = M
AS
(u zatvorene kutije)
B
2
12
MAUl = MAM + MAl + MAB, RAUl = R . S2 + RAM + RAl (6-12)
EZ
vrijednosti MAl i RAl jednake su vrijednostima stapa na kraju duge cijevi
MAl =0,27' Po' Ir
RAl =0,01076[2 je 11 0,4 i 4%, pa je otpor
isijavanja zanemariv)
RAl = RA2 (otpori isijavanja jednaki su jer ne ovise o dimenzijama
stapa ili otvora)
M
Auo
= MA2 + M
AO
(ukupna masa zraka otvora)
RAuo=MA2+MAo (uz sliku 6.18)
R
AB
- otpor gubitaka zbog prigunog materijala u kutiji (uglavnom za-
mjetljive vrijednosti na viim frekvencijama, iznad fB rezonantne
frekvencije kutije)
R
Ao
- otpor zbog viskoznosti zraka u tunelu otvora, a iznosi
R
AO lt. r6 o'
gdje je:
koeficijent viskoznosti, koji je La L1a1\.
1,5610-
5
m
2
/s (uz normalnu temperaturu i tlak)
mogu se pojaviti i otpori gubitaka zbog pukotina u kutiji, loeg
brtvljenja kalote zatitnog poklopca i ovjeenja Kutija
mora, gledano iz otvora, biti nepropusna za zrak, pa u praksi
mogu prevladavati gubitci zbog loeg brtvljenja stijenka kutije,
to smanjuje Q i oslabljuje reprodukciju basova.
U praksi su otpori gubita-
ka u kutiji i zraka u otvoru (RAB' RAO'
R
AGB
) vrlo maleni jer se bas-refleksna ku-
tija tako i izvodi (s dobro zatvorenom
kutijom, apsorpcijskim materijalima na
stijenkama i jednim ili dva potpuno
slobodna otvora). U iz-
vedbi faktor dobrote otvora (QOT) akus-
rezonantnog kruga mnogo je
od ukupnog faktora dobrote
(QTS)' pogotovo ako je dobro
priguen (QTS je izme-
0,3 i 0,5).
Ako je QTSB malen (priblino manji
od oko 3) bas-refleksna kutija nema pred-
r1
: IR AGB
I

I
I
I
I
Slika 6.18. Gubici u kutiji
bas-refleksa
otvoru
nosti pred zatvorenom kutijom, odnosno ako su RAO i RAB veliki (volumne brzine VB
i Vo su malene), bolje je upotrijebiti zatvorenu kutiju.
120 UGRADNJA
Faktori dobrote za pojedine dijelove kruga na slici 6.17. za
(fo = fB) jesu:
faktor dobrote
l
faktor dobrote kutije bas-refleksa:
l
QBK= ,
COOC
AB
' RAB
i otvora:
Ukupni faktor dobrote u bas-refleksnoj kutiji je:
l
Koeficijent veze rezonantnih krugova i kutije):
CAM V
ek
iX
B
=--=-
C
AB
VB
gdje je:
V
ek
ekvivalentni volumen membranske
V B neto-volumen bas-refleksne kutije.
Slika 6.19. Pojednostavnjena ekvivalentna shema bas-refleksne kutije
(6.13)
(6.14)
Slika 6.19. prikazuje ekvivalentni i krug
u bas-refleksnu kutiju:
CAM ' B
2
12
S2
C
AB
' B
2
12
LEMB2 = S2
(6.15)
Opis rada
Kada u bas-refleksnoj kutiji radi na niskim frekvencijama, on kompri-
mira i ekspandira volumen zraka u kutiji, a zrak na titranje masu
zraka u otvoru. Pritom masa zraka u otvoru titrati za fazni
pomak prema titranju membrane. Taj je fazni pomak rezultat ponaanja
sustava i nastaje zbog same prirode rezonatora. Kada su dimenzije kutije dobro
odabrane (tj. kad nisu prevelike), fazni pomak ne ovisi ni o unutarnjim refleksijama,
ni o duini puta stranje strane membrane i otvora.
Masa zraka u otvoru predstavlja "virtualni" stap koji na isti kao i
membrana proizvodi tlak ispred otvora. Na rezonantnoj frekvenciji kutije
ostvarena je veza membrane i zraka u kutiji, pa se uz neki pomak
membrane zrak u otvoru najvie pokrenuti.
Na viim frekvencijama titranja membrane volumena zraka u kutiji
apsorbira cijelu energiju, pa masa zraka u otvoru ne sudjeluje u titranju.
Teorijskom analizom ekvivalentnog kruga na slici 6.16 moe se pokazati da je
efektivna volumna brzina (VB) koja je potrebna da komprimira i ekspandira zrak u
kutiji jednaka
VB=VA-V
O
'
gdje je:
v A efektivna volumna brzina membrane,
Vo efektivna volumna brzina zraka u otvoru.
Negativni predznak upotrijebljen je zato to osim fazne razlike koja je
nastala zbog RAB i e
AB
, zrak u otvoru ide prema van kada se zrak
pokrenut membranom unutra.
mJL---k---.i
o 180 360 o 180 360
a) Iznad fs, membrana (m) i otvor (o)
u fazi, izlazi se

b) Na fs, cijeli izlaz iz otvora
c) Ispod fs, membrana i otvor
u protufazi, izlaz naglo
slabi
Slika 6.20. Emitiranje konusne membrane i otvora u bas-refleksnim kutijama
122 UGRADNJA
Reaktancija X
CAB
raste kako se frekvencija smanjuje, i na vrlo niskim frekven-
cijama veoma je velika, pa VB ide prema 0, jer VA postaje jednaka vo, a zbog potpune
protufaznosti izlaz ispred kutije nestaje.
Na frekvenciji rezonancije kutije emitiranje iz otvora fazno je pomaknuto za 90
prema emitiranju iz membrane (slika 6.20b). Emitirana snaga iz
bas-refleksne kutije vektorska je suma emitiranja membrane i otvora. Na toj
frekvenciji gotovo se cijela snaga emitira iz otvora, a vrlo mala iz membrane.
Ako su rezonantne frekvencije, fo i kutije fB tj. uz fo = fB'
membrana ima maksimalno (radno) priguenje i nema u
emitiranoj snazi (odnosno nema rezonantnih nadvienja). To rezultira smanjenjem
pomaka membrane, ali i znatnim snage i smanjenjem i
intermodulacijskih Dakle, iako se titraj na brzina smanjila, je
oslabila i snaga iz membrane ukupna emitirana snaga iz sustava znatno se
zbog velike brzine zraka u otvoru. To bi moglo rezultirati
neline arnih no ona su se i smanjila jer nema za
pomak zraka u otvoru.
Na rezonantnoj frekvenciji kutije membrana je visokom impedanci-
jom (koja djeluje na stranju stranu konusa) pa je stoga cijelo na
otvoru, koji je niskoimpedancijski izvor. Na toj se frekvenciji bas-refleksna kutija
moe smatrati prilagodnim elementom, koji visoku impedan-
ciju konusne membrane na niskoimpedancijsko
U analogijama (slika 6.16.c) vidi se da su u primje-
ru (fo = fB) serijski i paralelni krug antirezonantni. Struja (umjesto brzine)
kroz serijski krug ima minimum zbog maksimalne impedancije paralelnog kruga, no
u paralelnom krugu struja je maksimalna. Te se dvije struje zbog otpornih kompo-
nenata u krugu mogu razlikovati od potpune protufaznosti.
j
ft
lj \
J
8
1

Pl
____ Xl
., ....
,
/
,,/

.....---
20
I
f1
21
" H ..
""
fu
50
I
f1 fo
32 45
fr.
\
I 1\
"
l)
\
\
l ....
"
---..::::.::.
100
I
f2 f2
65 94 Hz
f(Hz)
Slika 6.21. s rezonantnom frekvencijom
fo=fB=45Hz u: a) maloj kutiji (oko 201), b) velikoj
kutiji (oko 140 I)
Na frekvencijama iznad i ispod rezonancije fo = fB elementi kruga
i akus kruga kutije poprimaju karakteristike mase i
ti . U tim frekvencijskim masa jednoga rezonirati s
drugoga, pa nastati dva nova rezonantna jedno iznad i jedno ispod fo
(tj. efekt pojasnog propusta). Oba imat manji intenzitet (zbog
otpora) od intenziteta na rezonanciji f
o
. Ti rezonantni vrhovi bit
udaljeniji jedan od drugog u manjim kutijama (kad je veza i
kruga) nego u U krivulji impedancije bas-refleksne kutije na slici
6.21 vide se dva vrha - fl i f2 - i jedno udubljenje na frekvenciji f
u
.
Ti impedancijski maksimurni su amplitudnim maksimu-
mima u kretanju membrane na tim frekvencijama, pa su rezonancije na frekvencija-
ma fl i f2 podvrgnute normalnom prigunom procesu. Rezonancija
kutije fB nije priguivana na taj U frekvencija udubljenja
je fu = fo = fB' a rezonantni vrhovi fl i f2 jednako su udaljeni od f
u
.
Na frekvencijama iznad rezonantne frekvencije fB fazni se pomak
emitiranja iz membrane i otvora, s frekvencije smanjuje do O. Isto
tako smanjuje se (i nestaje) emitirana snaga iz otvora, pa je gotovo cijela
snaga emitirana iz membrane To da se nelinearna
ali kako raste s porastom frekvencije, u
dobrih nikada ne postaje ozbiljan faktor (slika 6.20a).
Zatvoreni volumen zraka u kutiji nosi dodatnu koja djeluje s
ovjeenja pa nastaje nova rezonancija (f2). Na rezonanciji je
emitiranje iz otvora vrlo slabo i u fazi je s emitiranjem iz membrane (koje
ovisi o faktoru dobrote na toj rezonantnoj frekvenciji).
Iznad frekvencije f2 reaktancija mase zraka u otvoru postaje visoka, pa se
kutija prema viim frekvencijama zatvarati, odnosno djeluje kao zatvorena
kutija.
Na frekvencijama ispod rezonantne frekvencije fB fazni pomak emitiranja
iz membrane i otvora sa smanjenjem frekvencije raste do 180. Od frekvencije fB nie
titraj na , brzina membrane nastoji se (prema rezonanciji fl)' a se
energija emitira i iz membrane i iz otvora. Relativna faza emitiranja iz otvora sve se
vie razlikuje od one iz membrane, ali se emitiranje zamjetljivije zbraja sve do oko
120 (ova fazna razlika ovisi o priguenju u otvoru, i linearnija je za manji Q otvora).
Dio emitirane energije moe se zamijetiti i poslije s porastom faze od 120 do 180, a
tada izlaz naglo pada. U cijelom tom frekvencija emitiranje iz otvora biti
(u primjera) malo od onoga iz membrane (slika 6.20c.).
Na rezonantnoj frekvenciji fl je emitiranje iz otvora 180 izvan faze s obzirom
na emitiranje membrane a ukupna emitirana snaga vrlo je malena. Na
niskim frekvencijama (oko fl) radi kao "dubI" i nema izlaza, krivulja
odziva pada sa 18 ili 24 dB/okt i vie (ovisno o a m e m b r a n a j e
potpuno nepriguena. To navodi na razmatranje bas-refleksne kutije kao
visokog propusta vieg reda (iznad drugoga), to ovisi o
Iz tog razmatranja proizlazi da donja frekvencija
nika u bas-refleksnoj kutiji ovisiti: ponajprije o rezonantnoj frekvenciji
samog fo (za te kutije se vrlo niske rezonantne frekvenci-
je i velikih membrana), zatim o odnosno i izvedbi kutije (o
rezontantnoj frekvenciji fB i udaljenosti fl od nje) te o faktoru dobrote krugova.
Rad bas-refleksne kutije moemo promotriti analogije na
slici 6.16b. Pri titranju membrane na viim frekvencijama
opruge apsorbira cijelu energiju, a masa na opruzi miruje. Na niim frekvencijama i
124 UGRADNJA
masa titrati, fazno pomaknuta za titranjem membrane. Na frekvenciji fo = fB
kretanje mase smanjiti se za istu primijenjenu oscilatornu silu, a
akus se masa (masa zraka u otvoru) kretati s faznim zaostajanjem prema
maksimalnom pomaku.
U analognom krugu struja kroz serijski krug imat dva
maksimuma. Iznad rezonantne frekvencije fo serijski je krug induktivan (rezonancija
kontrolirana je masom), a paralelni kapacitivan (rezonancija kutije kon-
trolirana je Ispod fo je obratno, pa tako nastaju dvije nove rezonantne
frekvencije, f2 i fl (slika 6.21).
Ako je potreban maksimalan izlaz do najnie frekvencije, mora
postojati rezonantnih frekvencija (fo) i kutije (fB)' To je o s-
n o v n i p r i n c i p r a d a b a s - r e fl e k s n e k u t ij e , a taj uvjet razumije-
vat se u opisu. U primjeru takve izlaz iz sustava postaje
funkcija dviju varijabla: faktora dobrote (QTS) i odnosa (<XB)'
kutije i otvora s tunelom
Jedna od najvanijih odluka pri konstruiranju bas-refleksa jest kutije.
Postoji mnogo kombinacija volumena kutije i dimenzija otvora koji daju potrebnu
rezonantnu frekvenciju kutije.
Mogu se upotrijebiti kutije, ali je poeljno da sve tri dimenzije budu
nejednake, ali tako da odnos najdue i ne bude od 3: 1, a da najdua
stranica ne bude od A/8 (na rezonantnoj frekvenciji). Tako se izbjegava
kutija, a ujedno i uska duga kutija koja bi mogla djelovati kao rezonatorska cijev.
Pritom se ima na umu povoljan odnos stranica, a to je odnos 1: 1,4 : 2,1,
no dimenzije kutije u nisu s obzirom na neku jedinicu.
Iz analogija vidi se da se uz volumena mora i
otvor (da bi se smanjio induktivitet) kako bi se odrala rezonantna
frekvencija. U praksi se titrajni krug upravo tako da se mijenja
masa zraka u otvoru (bilo povrinom otvora, bilo duljinom tunela).
U vrlo malim kutijama otvor mora biti malen da bi se ugodila niska frekvenci-
ja, a izlaz iz nje na fB bit znatno ispod razine koju jedinica
daje na srednjim frekvencijama. U velikim kutijama s velikim otvorom moe se
dobiti prevelik izlaz, uz razine basova, pa su potrebni posebni
postupci izlaza takvih sustava.
Nema bas-refleksnih kutija s obzirom na
prostoriju i impedanciju odnosno za u
uvjetima. dimenzije kutije su kompromis potrebne reprodukcije
basova, njezina izgleda, i teine.
Smjetaj otvora na prednjoj strani nema posebno Ger su ovdje frekvencije
niske), no ipak se otvor izvodi blizu (ne blie od otprilike 5 cm). Tako se
neregularnosti u polju ispred kutije.
Otvor moe biti pravokutan, ili okrugao (izveden od cijevi, koja tako
tvori i tunel), a moe biti podijeljen i na dva ili vie otvora (samo se otpor
trenja). Otvor mora imati povrinu koja je zadana potrebnom rezonantnom frekvenci-
jom sustava bas-refleksne kutije. Da bi se postiglo optimalno djelovanje,
moraju se uskladiti rezonancija u kutiji, volumen kutije i dimenzije otvora.
Povrina okruglog otvo) jest: So = r6 . TC, gdje je r o polumjer otvora, koji je uz
otvor oblika ro = So/TC (prema slici 6.22). Zrak u okolini obaju krajeva
tunela (to ga tvori cijev) se zajedno sa zrakom u tunelu, pa je efektivna
duljina tunela (Ih) od stvarne (lo). Efektivna duljina tunela (s
duljine na oba kraja) jest: Ih= lo + 1,7r
o
, a izrazi za reaktancije i rezonanciju (prema
Rayleighu) jesu:
- akus reaktancija krutosti zatvorenog volumena zraka
Xc = I/O)C
AB
= P
o
c
2
/O)V B' C
AB
= V B/P
O
C
2
,
- akus reaktancija homogene mase zraka u otvoru
XL =O)M
Ao
= p1Jo/r6n:, M
AO
= Polo/So,
gdje je:
VB neto-volumen kutije (bez volumena
tunela, jedinice i materijala
za apsorpciju po stijenkama).
-1------------
Rezonancija titrajnog susta-
va nastaje onda kada su te reaktancije jedna-
ke, a njihova suma jednaka nuli:
lo + 1,7ro c
2
r6 4n:V
B
fr
pa je izraz za prirodnu rezonantnu frekvenci-
ju Helmholtzova rezonatora
f 1 r6 (6.16)
B-2n: CABM
AO
2n: VB1h
Velik izbor lo i ro zadovoljava jednad-
bu rezonancije za neki volumen. je
poeljno da ro bude to je tako i
emitirana energija), pa je gornja gra-
nica zadana potrebnom kutije.
Ako je polumjer ro malen, naprimjer manji
So
I.
lo
Slika 6.22. i okrugli otvori
bas-refleksnih kutija
od otprilike 2,5 cm, brzina zraka kroz otvor bit veoma velika. Ti uvjeti mogu
voditi formiranju vrtlonih struja, i umovima, kao i modifika-
ciji impedancije otvora. Otvor ne treba biti manji od polovice efektivne
povrine membrane kada se i kutija ponaati kao da je
zatvorena, pa se u konstrukcijama uzima So = 0,5 S do S So = S). Uz
prevelike kutije se ne moe na priguiti (pribliava se
pa su impulsno ponaanje i prijenos tranzijenata slabi.
Osim toga, tunel ne treba biti dulji od A/12 na fB da se volumen zraka u tunelu
ne prestane ponaati kao masa.
Umjesto otvora (i tunela) moe se primijeniti i membrana bez
pogonskog dijela. To je bas-refleksna kutija s pasivnom membranom (slika 6.23).
Pri radu bas-refleksne kutije na zrak uz rubove otvora trenje, pa se zrak
sporije nego u sredini. Rezultat toga je nejednolika brzina zraka preko
povrine otvora, to unosi gubitke u niskofrekvencijski izlaz sustava. Osim
toga, nije uvijek jednostavno izvesti potrebnu povrinu otvora, pa se mora izvoditi
dulji tunel, to uzrokuje dodatne gubitke trenja.
Poboljanje se postie dodatkom pasivne membrane, koja se Iako moe
konstruirati tako da ma jednaku povrinu kao i aktivna membrana. Pogodno je
126
Slika 6.23. Pasivna mem-
brana umjesto otvora u
bas-refleksnoj kutiji
UGRADNJA ZVUCNIKA
jo i to to ta dodatna membrana potpuno zatvara
kutiju, pa nema nezgodnog otvora.
Pasivna membrana, koja ima veliku
nost i nisku rezonantnu frekvenciju, titra
tlakom unutar kutije, koji proizvodi kretanje
aktivne membrane. tlak je svuda u kutiji jedno-
lik, pa se i pasivna membrana jednoliko cijelom
povrinom. Kako su obje membrane vezane
volumena kutije, one smanjuju rezonantnu
frekvenciju Osim toga se
induktivitet (koji ima masa u otvoru), pa se volu-
men kutije moe smanjiti.
Rezultati rada bas-refleksne kutije s pasivnom
membranom pokazuju smanjenje gubitaka odnosno po-
vienje odziva (za nekoliko decibela) na najniim frek-
vencijama, tj. proirenje frekvencijskog s jed-
frekvencijskom karakteristikom, u odnosu na
kutije s otvorom.
Veza i kutije (tj. veza dvaju rezo-
nantnih sustava) mijenja se inverzno s kutije, a
jedan nacm nJezma ispitivanja jest snimanje impedancijske karakteristike (slika
6.21). Drugi je usporedba frekvencija f
2
/f
l
, pa je tako na slici 6.21 za veliku
kutiju taj odnos a za malu 94/ 21
Stupanj veze i njezini simptomi (dubina impedantnog udubljenja i odnos f
2
/f
l
)
je odnosom aB' Nekada je taj odnos bio 1, no danas se (uglavnom zbog
karakteristika izvodi u irokim granicama (od priblino 0,3 do
10). Tako kutije nije uvijek jednaka je ili
manja, ovisno o Za kvalitetne izvodi se a
B
= 1,41,
kada je odziv ravan do frekvencije fo,
V
ek
a
B
= CAM/C AB = QTSB/QTS = V-
B
Izvedba kutije i priguen ja
(6.17)
Sve to je o izvedbi zatvorenih kutija, posebno o nepropusnosti za zrak,
vrijedi i za bas-refleksnu kutiju. Sama kutija mora biti vrlo kruta i "mrtva" a ne
rezonantna. Kada se po njoj udari treba se mukli udarac, a ne zvonko
odjekivanje, pa se u konstrukciji treba predvidjeti prikladan materijal i izvedba.
Sve to je o priguenju zatvorenih kutija vrijedi i ovdje, samo se
bas-refleksne kutije potpuno ispunjavaju apsorpcijskim materijalom.
Najvanija funkcija prigunog materijala jest apsorbiranje zvu-
ka na srednjim i viim frekvencijama (oko f
2
). Priguni materijal ne stavlja se na
otvor jer to smanjuje djelovanje otvora u odziva na niskim frekvencijama
i pa se materijal u slojevima stavlja na unutarnje stijenke kutije.
Uz upotrebu prigunog materijala u otvoru bas-refleksa priguuje se rezonanci-
ja kutije, se izraz iz otvora i smanjuje stupanj promjene faze
izlaza otvora i samog
se da debljina sloja prigunog materijala iznosi otprilike 2,5 do
5 cm a njime se pokriva od polovice povrine stijenka do cijele unutranje povrine,
osim unutarnje strane prednje sa Potrebno je pokriti stijenke
suprotnih povrina (naprimjer gornje i donje, no i stranje a katkada
BASREFLEKSNE KUTIJE 127
se radi priguenja pokriva i sam prigunog materijala ovisi
o karakteristici prostoriji i zahtjevima sluaoca. Priguenje je mnogo
djelotvornije ako se sloj stavi malo dalje od stijenka kutije.
prigunog materijala se sluni m testom. Ako kutija
"suho" i premalo voluminozno, tada je stavljeno previe materijala, a ako bas
kao udaranje, materijala je premalo.
U bas-refleksne kutije
Kao to je osnovno izvodi se rezonantnih
frekvencija i kutije (fo = fB).
Proces u tom je jednostavan. se ugradi u
bas-refleksnu kutiju i pobudi iz ton-generatora, pa se promatraju svi vrhovi u
karakteristici impedancije, koji se mogu pojaviti u prijenosnom Vjerojat-
no nastati ove tri pojave:
ako se rezonantne frekvencije fo i fB razlikuju, nastat dva izrazita
maksimuma na svakoj od tih frekvencija,
ako su rezonantne frekvencije fo i fB vrlo blizu, nastat dva
vrha (jedan iznad, a drugi ispod f
o
), ali jedan biti mnogo pa se
rezonantna frekvencija kutije prema manjem vrhu,
ako postoji (fo = fB)' oba su vrha jednake amplitude i jednako
udaljena od fo (to se vidi samo ako se graf crta na log-papiru).
No u svim primjenama nije pogodno fo=fB' pa se radi poboljanja
reprodukcije basova izvodi rezonancija kutije od rezonancije Time
se odzivna krivulja bas-refleksnog sustava eli optimizirati da bi se postigla:
to nia prijenosna frekvencija,
- to bolji tranzijentni odziv,
- to ravnija frekvencijska karakteristika.
Ima li naprimjer fo = 20 Hz, a rezonancija kutije se ugodi tako
nisko (i fB = 20 Hz), onda to biti vrlo velika kutija (kakva nije ni potrebna, niti se
izvodi). Osim toga, smanjit se izlaz na "srednjim basovima". Reaktancija otvora,
koja postaje efektivna na 3-4 oktave iznad fB' u ovom primjeru rezati izlaz
basova na 80 Hz. Bas-refleksni sustavi s takvim trebaju imati kutije
na rezonanciju f
B
=40-50Hz.
Ima li naprimjer rezonanciju fo = 30-60 Hz, moe se fB ugoditi na
rezonanciju niu od 30 Hz. To malo proiriti frekvencijski opseg prema dolje, ali
se pojaviti sve opisane u prijanjem primjeru. Stoga je fB
ugoditi malo iznad f
o
. No ako je fo = 40-60 Hz, pogodno je fo = fB.
U vezi s tim razmatranjem uveden je poseban faktor, tzv. odnos
h = fB/ fo, koji, uz ostale parametre, na karakterisitke bas-refleksne kutije.
Osim toga, se koriste i odnosi f3/fO i f3/fB' koji govore o odnosu frekvencije f3
(na kojoj je odziv manji za 3 dB) prema rezonantnoj frekvenciji odnosno
rezonantnoj frekvenciji kutije.
Kao i u zatvorenim kutijama, prijenosno u bas-refleksnoj
kutiji moe se prikazati prijenosne funkcije visokopropusnog filtra. U
poznatim radovima o teoriji bas-refleksne kutije A N. Thiele i R. H. Small
analizirali su ugradnje ekvivalentnih krugova kao visokopropus-
nih filtara.
Primjenom tehnike analize mrea A. N. Thiele je pronaao 28
za kreiranje bas-refleksne kutije (zapravo, izbor tipa filtra).
128 UGRADNJA
Oni su prikazani u posebnoj tablici u kojoj su propisani podaci za
kutije i (s obzirom na njegove parametre) za tip odziva
sustava. U tablici su oznake B za Butterworthov, oznake C za Chebishevljev, a QB
za kvazi Butterworthov tip odziva. Indeksi pokazuju red funkcije, naprimjer, C
4
Chebishevljev filtar 4. reda (24 dB/okt).
Tablica bas-refleksne kutije (po Thieleu)
Br.
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
tip
f3/
f
O f3/
f
B CAM/C
AB
QTS
Filtar
Q
B
3
2.68 1.34 10.48 .180
Q
B
3
2.28 1.32 7.48 .209
Q
B
3
1.77 1.25 4.46 .259
Q
B
3
1.45 1.18 2.95 .303
B4
1.000 1.000 1.414 .383
C
4
.867 .935 1.055 .415
C
4
.729 .879 .729 .466
C
4
.641 .847 .559 .518
C
4
.600 .838 .485 .557
Bs
1.000 1.000 1.000 .447
Cs
.852 .934 .583 .545
Cs
.724 .889 .273 .810
Cs
.704 .882 .227 .924
Cs
.685 .877 .191 1.102
B6
1.000 1.000 2.73 .299
C
6
.850 .868 2.33 .317
C
6
.698 .750 1.81 .348
C
6
.620 .698 1.51 .371
C
6
.554 .659 1.25 .399
B6
1.000 1.000 1.000 .408
C
6
.844 .954 .722 .431
C
6
.677 .917 .500 .461
C
6
.592 .902 .414 .484
C
6
.520 .890 .353 .513
C
6
.404 .876 .276 .616
B6
1.000 1.000 .732 .518
C
6
.778 .911 .110 1.503
Q
B
3
.952 .980 1.89 .328
a)
b)
c)

0-

o
{
:::>
t::
--'
CL
2

f f f
Slika 6.24. Upotreba filtara pri frekvencijske karakteristike
bas-refleksnih kutija
ne
da
U tablici od 1. do 9. mjesta su odzivi koji se dobivaju bez
upotrebe dodatnog filtra, od 10. do 14. oni s upotrebom pasivnoga, a od 15. do 28. s
upotrebom aktivnog filtra. Vrlo strmi odzivi (5. i 6. reda) dobivaju se upotrebom
filtara (kao i jedan QB3' prema tablici), kako je za jedan odziv prikazano na slici
6.24. To je krivulja odziva B6 (prema br. 15), gdje je na slici 6.24.
prikazana karakteristika a) samog filtra, b) bas-refleksne kutije prije i c) poslije
spajanja filtra.
Za praksu su najzanimljiviji dB
C
4
, B4 i QB3' koji daju hori-
zontalnu ravnu frekvencijsku karakteris-
tiku bez upotrebe filtra. Na slici 6.25
vide se odzivne karakteristike
jednakih u kutijama
(s obzirom na u tabli-
ci). To su pod brojem 8, 5 i 3 -101-l-- +-I--+-+-+- ----jf---+----j
(za C
4
, B4 i QB
3
), uz kutija
('lB = 0,56, 1,41 i 4,46 (manja vrijednost
('lB kutiju).
Odzivna karakteristika B4 dobive-
0,5 1,41 2,0 2,83 4,0
t / to
na je osnovnim (uz Slika 6.25. karakteristika BQ3' B4
fo = fB = f3) i za nju postoji dijagram me- i C
4
ovisnosti Thiele-Smallovih para-
metara (prema slici 6.26). Dijagram se moe upotrijebiti i za karakteristika
C
4
i QB3' samo se moraju izdvojiti parametri k i B (prema Thielu). Taj
0,3 0,5 1 _k
, ! , I' , , I
I I
2 3
i i i
5 7
\f-'I
3
t3 f
-"
r-..

h
0,4 2

?
.,?
1'- .....

,
t--

0,2

0,3 0,5 1 2 3 5 10
a.
Slika 6.26. Dijagram za bas-refleksnu kutiju bez
gubitaka
dijagram vrijedi za sve volumene V B uz uvjet da nema gubitaka u kutiji (QBk oo),
kako se u i izvode bas-refleksne kutije. Takvi dijagrami postoje i za
kutija s gubicima (naprimjer za QBk od 3 do 10), s relativno malim promjenama tih
parametara.
Iz tih se karakteristika moe o prednosti bas-refleksne kutije prema
zatvorenoj s obzirom na prijenosni opseg. Na slici 6.27 ucrtane su frekvencijske
karakteristike u donjem za te dvije kutije (s istim Zatvorena
kutija uzdie frekvenciju i u tom ima pad
od 12 dB po oktavi, a bas-refleksna kutija malo proiruje frekvencijski opseg (i ispod
fo) uz pad 24dB/okt. Osim toga, bas-refleksna kutija uz iste uvjete ima
korisnost od zatvorene kutije (slika 6.28).
9
130
dB
50
45
/
V -
.... "
./
V
....... b
J
rt
40
20 50 100 150
f(Hz)
Slika 6.27. Usporedba a) bas-rcllcksnc i b)
zatvorene kutije
Slika 6.28. Korisnost bas-refleksne kutije u ovisnosti l)
volumenu i donjoj frekvenciji (-3 dB)
Konstrukcija bas-refleksne kutije
UGRADNJA
I pri konstrukciji ove, kao i zatvorene kutije, potrebno je ili za neki
(bas-refleksnu) kutiju, ili za neku kutiju niskoton-
ski
Uz poznate parametre (ako nisu poznati moraju se izmjeriti) fo, V
ek
i
QTS' ostalo se moe Osnovne su forrrl.Ule:
CAM C
MM
QTSB V
ek
<X
B
=--=--=--=-
C
AB
C
MAB
QTS VB
(6.18)
V
ek
= P
O
C
2
. CAM = P
O
C
2
C
MM
' S2 ,
So So=r5-n:
II - 2",. VB -lO' , l' l + l 7
-" o = o ' r o
Ukoliko se provodi prema Tablici i dijagramu na slici 6.26,
potrebno je izdvojiti Thiele-Smallove parametre prema kojima se onda
bas-reflekna kutija_ Polazna u traenju parametara uz jest
frekvencija f
3
, a u vezi s tim i novi faktori f3/fo i f3/fB- Ako odzivna
krivulja pada za 18 dB/okt (u filtarskim karakteristikama 3_ reda), frekvencija f3
moe biti i via od frekvencija fo i fB (krivulja QB3 u slici 6_25)_
Potrebno je konstruirati bas-refleksnu kutiju za kojemu je: fo = 25 Hz,
Q
Ts
=0,35, V
ek
=140l, r=10cm dakle treba fB' VB' So i lo-
Za osnovno (br. 5) uz krivulju B4 (sa QTS = 0,35, prema slici 6.26)
iznose: (XB = 1,7, V II = 851, f 3/fo =.1 ,4, h = 1,2, fB = 30 Hz. Za volumen
i rezonantnu frekvenciju postoji mnotvo rjeenja za So i lo, no mogu se jednostavno
iz nomograma (prema Smallu, slika 6.29.a), uz poznate parametre i
odabrani So. Ako se uzme da je So priblino 0,5 -S, tada je
a
500
300
10
200
20
100
30-- -
70
50
50
70
30
100
20
200
10
7
d = 2 ro
5
VB(drrl) fB (Hz)
lo(cm)
Slika 6.29.a otvora i tunela bas-refleksne kutije
Mora se napomenuti da su sve u pribline, pa je potrebno
ugoditi tunel za frekvenciju kutije.
Razne izvedbe bas-refleksnih kutija
Zbog poboljanja emiterskih karakteristika katkada se izvode modifikacije
bas-refleksnih kutija, pa neke opisati.
a) R-J kutija izvodi se tako da koji je na udaljenos-
ti od prednje emitira u pravokutni procjep (slika 6.29.b.l). Razlog izvedbe tih
kutija je elja da radi na to niim frekvencijaina uz to manji volumen
9"
132 UGRADNJA
kutije. Takve se izvedbe s uskim procjepom upotrebljavaju i za poboljanje emitira-
nja na visokim frekvencijama, to je opisano u poglavlju 6.6.
Pri radu u R-J-kutiji nastaje znatno
(tj. do parametara M
AUO
i R
AUO
' prema ekvivalentnoj shemi
6. l6.c), pa se zbog mase smanjuje rezonantna frekvencija
jedinice. Kutija i u ovom djeluje kao Helmholtzov rezonator
kojemu je na taj priguenja) izvedena kontrola faktora dobrote
Q (koji je vrlo visok). Kontrola se izvodi promjenom udaljenosti od
prednje kutije.
Ima verzija tih kutija, pa se naprimjer uz procjep ostavlja i otvor
bas-refleksa s tunelom i
b) Bas-refleks sa unutar kutije, da ispod rezonantne frekven-
cije kutije emitiranje iz i otvora nije vie u fazi, ono se ponitavati,
pa se emitirana snaga smanjuje. Strmina opadanja snage vrlo je velika (18 ili
24dB/okt.), a rezultat je loiji prijenos tranzijenata i osjetljivost na
signale (jer je niskotonski u bas-refleksnoj kutiji na vrlo niskim
frekvencijama) .
A A

l. t t pU.$JEJ< A-A 2.
Slika 6.29.b Razne izvedbe bas-ret1eksnih kutija
u ovoj izvedbi se izolira tako da se ugradi u kutiju koja ima samo
jedan otvor iz kojega se emitira (slika 6.29.b.2). Takva izvedba poboljava emiterske
karakteristike, a postie se i osiguranje od problema u prijenosu.
Na tom principu (i sa dva niskotonska u kutiji zbog snage)
sustave proizvodi i poznata tvrtka KEF.
c) Dvostruka bas-refleksna kutija izvodi se prema slici 6.29.b.3. Uz takvu
izvedbu u karakteristici impedancije nastaju tri rezonantna i dva udublje-
nja (u usporedbi s bas-refleksom), to proirenje
radnog prema niim frekvencijama.
6.5. labirint
Da bi se poboljao niskofrekvencijski odziv i priguila rezonancija
sustava, se katkada na otvor duge cijevi. U tom se cijev,
LABIRINT 133
koja je na drugom kraju otvorena, dobro ispuni apsorpcijskim materijalom, a zbog
dimenzija se savine (i nekoliko puta), pa je takva izvedba nazvana labirint
je i naziv transmisijska linija).
labirinta mora, s obzirom na imati
dimenzije, pa se u dobrog nadvienje osnovne rezonanci-
je smanjuje na razinu i odziv na frekvencijama od te
rezonancije (s dobiti tlaka od otprilike 4-5 dB). Tako se postie rad sa
svim prednostima erni tera s gotovo konstantnom brzinom (slika 6.30).
LABIRINT
"A/4 na lo
I
I
I
-- ------ ----!-
I
I
I
fo f
Slika 6.30. Djelovanje labirinta
Teorija rada labirinta temelji se na dobro poznatom principu
djelovanja rezonantnih cijevi, orgulja, puhaljki i Glavna je razlika to
to se od labirinta zahtijeva rad preko proirenoga frekvencijskog a ne na
samo jednoj frekvenciji.
Sve su cijevi rezonantne naprave, a frekvencija rezonancije ovisi o njihovoj
duljini. To ako elimo frekvenciju, izvor zvuka moramo
spojiti na cijev duljine. To je upravo djelovanje savinute cijevi u
kom labirintu. Ako je duljina cijevi jednaka polovici valne duljine 0 .. /2) emitiranog
zvuka, zvuk na otvoru cijevi bit u fazi s emitiranim valom ispred
pa se tlak na toj frekvenciji. Ako se snizuje
frekvencija pobudnog signala, odnosno valna duljina ("-), dolazi se do
frekvencije gdje je cijev duga samo "-/4. U tom otvorena cijev duga "-/4
predstavljati za membranu veliku impedanciju (to je znatno priguiti), dok na
otvoru biti malena impedancija.
Ako se labirint izvede tako da je cijev duga valne duljine (Aj4)
na rezonantnoj frekvenciji on djelovati kao antirezonantni i
\.
134 UGRADNJA
prigui vati vrh u rezonanciji , ali ujedno frekvencije za jednu oktavu vie
od te rezonancije. Prema slici 6.30, i u ovom kao i u bas-refleksni m
kutijama, nastaju dva manja rezonantna nadvienja (jer su vezana dva titrajna
sustava jednakih rezonantnih frekvencija).
Za izvedbu potrebno je navesti jo neke vane potankosti.
a) Duljina cijevi , je efektivno od njezine dimenzije (kao i tunel
bas-refleksne kutije). Za frekvencije nie od otprilike 100 Hz u praksi se cijev
produljuje oko 15 cm.
b) Presjek cijevi mora biti dovoljno velik (uzimaju se povrine membra-
ne da se ne bi smanjila energija koja se emitira sa stranje strane.
masa u cijevi se zajedno s membranom i dodaje se njezinoj masi (vie nego u
drugim ugradnjama) , rezonantnu frekvenciju
c) Kad je ispuna prigunim materijalima potpuna, u unutarnjem prostoru
nastaju uvjeti , to volumen i smanjuje brzinu
zvuka. Dovoljno je izvesti takvu ispunu da se brzina smanji na otprilike 300 m/s.
Takva ispuna smanjuje visokofrekvencijsko emitiranje zvuka, pa labirint
djeluje samo na niskim frekvencijama. Osim toga, time se rezonanciji cijevi dodaje
otporna osobina, to rezonantno i antirezonantno djelovanje.
Prigunim se materijalima faktor dobrote ne smije smanjiti na nisku vrijednost
jer to rezultirati "tekim", priguenim zvukom pri reprodukciji. No uz premalo
priguenje pri reprodukciji basova nastaje efekt tutnjave, to je neprirodno.
Optimalna vrijednost faktora dobrote Q za iznosi 0,6 i 0,8
(prema slici 6.11).
b a
f
I
O I
E
u
LO
ai'
oo
J
40 cm
.\
I. I
36 cm
44,5 cm
dB
10
O

/
V
-10
20 50 100 200
I
500 1000
f(Hz)
Slika 6.31. izvedbe labirinta; a) sa KEF B139, b) u
mjernome sustavu Grundig Fine Arts Three (irina presjeka 31 cm, visina 102 cm)
Navedimo jedan primjer izvedbe labirinta (slika 6.31.a), koji je u
praksi dao dobre rezultate. Kutija je od "mrtvog" materijala (debelog
barem 2 cm) s otvorom koji odgovara povrini membrane i dimenzijama
prema slici. Upotrijebljeni je poznat KEF B139, no moe se upotrijebiti
S TRUBOM
bilo koji s niskom rezonantnom frekvenci-
jom i potrebnom snagom. Priguni materijal je
prirodna vuna kratkog vlakna jako nabije-
na u dijelu (a), a dugoga vlakna slabo nabijena u
ostalom dijelu labirinta (b).
Rezonantna frekvencija (bez ugrad-
nje) iznosi otprilike 30 Hz, no frekvencijska karak-
teristika (na slici 6.3 I .a) zbog pada od priblino
12 dB/ok t. pokazuje da je - 3 dB na oko 22 Hz, a
- 12 dB na 15 Hz. Duljina cijevi je oko "-/4 na
rezonanciji fo, kada se uzmu u obzir
njezina duljina (duljina srednje linije na slici), te
efekti produljenja i potpune ispune prigunim ma-
terijalom.
Sluni je test pokazao da je reprodukcija izuzet-
no bez koloriranja (to je prednost tih kuti-
ja), s vrlo dobrom tranzijentnom karakteristikom i
vrlo prirodnim zvukom. Tome je razlog i blai pad
prigune karakteristike na donjoj frekven-
ciji (u odnosu prema bas-refleksu), to povoljno
djeluje na prijenos tranzijenata u tom
6.6. s trubom
Duga cijev s postepenim proirenjem i nazi-
vom truba (ili rog), upotrebljavala se jo u davna
vremena za zvuka. Usta truba- Slika 6.31.b
bila su izvor zvuka, pogonski element na
ku te cijevi koja se zbog duljine i
viestruko savijala.
135
Upotreba trube bila je popularna potkraj prolog kao doda-
tak telefonske slualice. Edisonov fonograf imao je kratku trubu za
zvuka iz membrane.
Trube obiljeavaju posebnu eru u povijesnom razvitku a zbog svojih
velikih prednosti i danas su u upotrebi uz ostale ugradnje
s trubom upotrebljavaju se u kazalitima, koncertnim dvoranama, kinima, spor-
tskim borilitima, velikim izlobama - svuda gdje su potrebne velike
snage i kontrola usmjerenosti emitiranog zvuka.
s trubom sastoji se od pogonskog dijela i dodane trube, koji se zajedno
spajaju u cjelinu. Pogonski dio s nekim pogonskim elementom
ispred je membrane truba u obliku krutoga konusnog lijeVka.
Mala povrina u "vratu" trube, postepeno se do velike povrine u
"ustima" trube. Na taj mali izvor zvuka preko ljevkastoga veznog elementa
moe pokrenuti relativno velike volumene zraka (slika 6.32). Upravo zato truba ima
ove osnovne prednosti:
korisnosti
(prema direktnom emiteru, ovisno o pojasu frekvencija, u uskom
pojasu i do 50%),
136 UGRADNJA
MEMBRANA
Slika 6.32. Prikaz s trubom
otporno
koje nastaje na membrani, veoma smanjuje amplitude neeljenih istitrava-
nja i tako je optimalno priguuje (pa je odziv ravnomjerniji),
usmjerena karakteristika
(usmjereni prijenos energije do sluaoca).
upotrijebljenih u analizi rada s trubom (uz popise simbola u
poglavljima 3.1, 6.3, 6.4)
C
Ml
- jastuka u prostoru ispred membrane pogon-
skog dijela trube (mjN)
C
MZ
- jastuka u prostoru iza membrane pogon-
skog dijela trube (m/N)
du - promjer usta trube (m)
fc - donja frekvencija trube (Hz)
fu - frekvencija usta trube (Hz)
f
ct
- donja frekvencija prijenosnog opsega trube (Hz)
f
zt
- rezonantna frekvencija u pogonski dio trube (Hz)
F - sila na membra ni (N)
Fv - sila u vratu trube (N)
k
t
- faktor transformacije brzine u vratu trube (odnos povrina S/SJ
lt - duljina trube (m)
mt - konstanta trube,
konstanta irenja presjeka eksponencijalne trube (m - 1)
M
Au
- masa isijavanja u ustima trube (kg/m4)
M
Av
- otpor isijavanja u vratu trube (kg/m4)
Ou - opseg usta trube (m)
Pl - tlak ispred membrame (Pa)
Pz - tlak u vratu trube (Pa)
ru - polumjer usta trube (m)
RAu - otpor isijavanja u ustima trube (Ns/mS)
R
Av
- otpor isijavanja u vratu trube (Ns/mS)
RMl - otpor isijavanja s prednje strane membrane pogonskoga dijela trube
(Ns/m)
S TRUBOM l37
RM2 - otpor isijavanja sa stranje strane membrane pogonskoga djela trube (Ns/m)
R
MAu
- otpor isijavanja u ustima trube (Ns/m)
R
MA
, - otpor isijavanja u vratu trube (Ns/m)
S - povrina membrane pogonskoga dijela trube (m
2
)
Su - povrina presjeka usta trube (m
2
)
S, - povrina presjeka vrata trube (m
2
)
Sx - povrina presjeka trube u nekoj udaljenosti x od vrata (m
2
)
v - brzina titranja membrane (m/s)
v, - brzina titranja zraka u vratu trube (m/s)
V Bt - neto-volumen zatvorene kutije iza membrane (m
3
)
ZAu - impedancija isijavanja u ustima trube (Ns/mS)
ZMA, - impedancija isijavanja u vratu trube (Ns/m)
<X
t
- kut trube, kut koji tangenta izlaznog zakrivljenja sa OSI trube (u
stupnjevima)
6.6.1. Pogonski dio
Pri spajanju neke membrane na trubu povrina vrata trube odabrana
je tako da je impedanciji pogonske jedinice, kako bi
proizvedeni val imao to manje
Najjednostavnije je trubu prila-
goditi tako da vrat ima jednake di-
menzije kao i membrana,
ali to ne daje optimalne karakteristi-
ke (posebno korisnost). Bolje akus-
postie se ako je
povrina vrata (S,) manja od povri-
ne membrane (S), pa ispred membra-
ne nastaje prostor" (slika
6.33). Za pokretanje zraka u uskom
kanalu potrebna je sila nego u
irokome jer zraka moraju
dui put da pokrenu jednak
volumen zraka. Pogonski dio je
titrajna zavoj-
nica u takvoj izvedbi troi vie ener-
gije za pokretanje zraka.
MEMBRANA (S)
Sv
POGONSKI DIO
L-J
Slika 6.33. komora s trubom
Pri kretanju membrane se volumen (S' a). Pritom je a maksi-
malna amplituda titranja membrane. Taj se volumen zbog malog otvora u vratu
komprimira i pretvara u volumen (S,' b), pa vrijede ove relacije:
Sa=S,b, S'v=S,'v" v/v,=S/S,=k
t
ZMA =ZA' S2=(Pl /V' S) S2=Pl . S/v (6.19)
Pri radu nastaje transformacija brzina u odnosu kt, a u tom se odnosu
i otpor isijavanja membrane. Time su impedancije malog otvora vrata i
membrane se znatno korisnost. O povrini vrata ovisi
tlak na trube, odnosno njezina nazivna snaga. vrijedi:
to je povrina vrata to je i nazivna snaga trube.
138 UGRADNJA
Prostor ispred membrane CM I) na niskim se frekvencijama ponaa
kao kompaktni medij i cijeli volumen zraka to ga pokrene membrana prelazi u vrat
trube. To se ne na viim frekvencijama, kada ta reaktancija postaje vrlo
malena (zrak postaje kompresibilan). Stoga se na viim frekvencijama smanjuje
transformacija brzine, odnosno i otpor isijavanja. Kako je to u
prostoru izraenije, to se nastoji da prostor ispred membrane bude to manji. No sam
otvor vrata trube ne smije biti premalen jer pri velikim brzinama zraka mogu nastati
zvuka zbog stvaranja vrtloga, a trenjem se i gubici u otvoru.
pogonskog dijela (tzv. komora) posve je zatvoreno (osim otvora za
vrat trube), pa je iza membrane prostor pod tlakom. Taj prostor, koji je
ispunjen materijalom za priguenje, na niskim frekvencijama djeluje kao
(C
M2
) koja se dodaje membrane. Na visokim frekvencijama
reaktancija O)C
M2
antira 1/RM2 Ger postoje malena), i tako ga smanjuje da postaje
reda l/R
MAv
. To je dodatna potronja snage membrane, koja tako troi snagu
i na prednjoj i na stranjoj strani, to na visokim frekvencijama moe iznositi i do
pola ukupne emitirane snage (prema ekvivalentnoj shemi na slici 6.34.a).
analiza rada pogonskog dijela trube odnosi se na onaj dio frekvencij-
skog gdje je kompleksna impedancija isijavanja u vratu trube
ZMAv radni otpor isijavanja R
MAv
(tj. ZMAv = R
MAv
= Po . c SJ To se oko
rezonantne frekvencije (fZ!) u kutiju pogonskog dijela
komoru"), koja se u s trubom postavlja u sredinu frekvencijskog
koje se prenosi.
b)
c)
"v I
Efi
I
I
81:1
fJ
S.:S
R, = _1_ (BI)' = (BI)'
RM, g ,c'S
S' (BI)' e
R = _ 1_ . . (BI)' = . __ vv_
'RMA" S' g ,c S'
Slika 6.34. a) krug s trubom u inverznim analogijama,
b) njegova aproksimacija u srednjem dijelu prijenosnoga frekvencijskog e) saimanje u
jedinstveni krug
Rezonantna frekvencija ([Z!), na kojoj nastaje ponitenje reaktancija (uz mali
0). C
M1
, prema slici 6.34.a), iznosi:
S TRUBOM 139
l
fZ! = 2n JMMM [C
MM
' CMZ/(C
MM
+ C
MZ
)]
(6.20)
Iz te se relacije vidi da stranji volumen (koji predstavlja kruti jastuk iza
membrane) ne djeluje nepoeljno. Taj volumen kao kapacitet u ispravno
integriranim sustavima pogonskog dijela i trube pridonosi neutralizaciji induktivne
komponente na membrani, pa sustav postaje potpuno otporan, a korisnost velika.
Na slici 6.34.a) prikazana je ekvivalentna shema s trubom.
Na slici su L
EZ
' REZ' MMM' C
MM
i RMM poznati parametri jedinice (popis
simbola u 3.1 pogl.), a F i Fv sile na membrani i u vratu trube. Zbog male membrane
(jer su i maleni) i masa MMM je vrlo malena, a to uvjetuje (ako je
potrebna niska rezonantna frekvencija) i veliku ovjeenja C
MM
. Uz
dovoljno visok Q i RMM je maleno, a reaktancija C
Ml
(zbog relativno
maloga prostora ispred membrane) je malena, pa se (u
rezonantne frekvencije) ta shema moe saeti prema slici 6.34.b). Vrijednost R
MAv
je manja od R
Mz
, pa je dio snage iz membrane na trubi.
Prema shemi na slici 6.34.c) je (uz pretpostavke)
povrinu vrata trube i korisnost. Na niim frekvencijama moe se pretpostaviti da
stranji prostor membrane predstavlja kapacitet (C
MZ
' uz R
MZ
=0 i Rl =0). U
tom je REZ + Rz otpor koji (neka je, naprimjer, 16 !1), pa
se snaga dijeli ta dva otpora. Stoga je, uz poznatu vrijednost REZ' poznat i
Rz, pa se prema relaciji uz sliku 6.34.c) moe izraziti Sv' Potrebno je znati faktor
pretvorbe Bl (koji se jednostavno mjeri) i efektivnu povrinu
membrane S. Korisnost tada biti:
Rz
fJ= , 100%
REz+Rz
(6.21)
U vratu trube mogu nastati fazni na pojedinim frekvencijama, to
rezultira jakim kolebanjima u frekvencijskoj karakteristici. Te interferentne smetnje
nastaju na viim frekvencijama uz male valne duljine.
U prostoru ispred pogonskog dijela pojavljuje se filtarsko djelovanje.
Tada se ravna valna fronta (koju emitira membrana) savija na rubovima da bi
prola kroz vrat trube. Zbog toga nastaju razlike putova i fazni pomak
srednjih i vanjskih dijelova valne fronte. Ako dulji put iznosi pola valne duine
reproducirano g zvuka vie od srednjeg puta, se val ponitava.
rvx. .Xy,,,----,-FAZNI KLlN _ _
Slika 6.35. Fazni klinovi ispred membrana pogonskih jedinica truba
140 UGRADNJA
Da bi se uklonio problem tih interferencija, u prostoru ispred mem-
brane stavljaju se tzv. fazni klinovi (jedan ili vie njih) oblika, pa se tako
jednake duljine puta iz svih dijelova membrane do vrata trube (slika 6.35).
Oblik, i smjetaj klinova vrlo je pa ih je potrebno paljivo
projektirati.
Slika 6.36. izvedbe pogonskih dijelova
Na slici 6.36. vide se izvedbe pogonskih dijelova s trubom. U
ovakvoj izvedbi (engl. compression drivers) koriste se na viim frekvencija-
ma od oko 300 Hz, dok se na niim frekvencijama upotrebljavaju specijalni nisko-
tonski za ugradnju u niskofrekventne trube.
6.6.2. Trube
Zvuk koji dolazi iz membrane u pogonskom dijelu trube komprimiran je u
odnosu prema po.vrinama membrane i vrata, a rezultat toga je visoki tlak u
vratu. Kako se zvuk iri kroz tijelo trube prema ustima, on nailazi na stijenke koje
se kontinuirano ire. Tako se i tlak iri preko sve povrine, odnosno
smanjuje se po jedinici povrine do usta trube, odakle se emitira u prostor. Na taj je
izvor zvuka znatno a efektivna povrina
izvora se do povrine usta.
Sa stajalita dobrog emitiranja zvuka povoljno je da membrana emitera ima to
povrinu jer je emitirana snaga membrane funkcija
membrane i njezine amplitude titranja. to membrana s amplitudama titra
oko svog mirnog poloaja, to se vie zraka i to je isijana
energija. Drugim velike povrine membrane imaju impedanciju isijavanja s
udjelom otpora isijavanja u frekvencijskom To u
praksi nije lako (zbog velikih masa, parcijalnog titranja itd.) pa membrane
uglavnom nemaju velike promjere, i to je jedan od razloga vrlo male korisnosti
direktnih emitera.
Drugi uzrok male korisnosti direktnih emitera jest loe
na impedanciju Uz upotrebu trube na
moe se proizvesti gotovo bilo koja impedancija u vratu trube i tako optimaln
prilagoditi pogonska membrana. Zbog toga se truba smatra traosforma-
S TRUBOM 141
torom, (prema slici 6.37). Uvjeti visokog tlaka i relativno male volumne brzine zraka
uz membranu izvora zvuka (velika impedancija ZA) postepeno se transfor-
miraju u s relativno velikim volumnim brzinama u ustima trube (mala
impedancija ZAu)' Na taj je visoka impedancija membrane emitera
na nisku impedanciju Time se znatno
korisnost, odnosno poraste emitirana snaga, a da se ne povrina (i
masa) membrane. Kako je emiter i efikasno priguen otpornim (a
moe raditi i s manjim pomakom), to se smanjuju i sva (posebno
tranzijentna).
USTA
Slika 6.37. Truba kao transformator
Osnovne osobine trube
Dok se pogonski dijelovi trube izabiru na osnovi potrebne snage, sama
se truba odabire na temelju traenog usmjerenja (tj. povrine pokrivene zvukom) i
frekvencijskog odziva, koji su potrebni za priliku.
Za konstrukciju trube vane su ove karakteristike:
- oblik i stupanj irenja lijevka trube,
- promjer vrata i usta, te duljina trube.
Lijevak trube moe se izvesti s bilo kojim stupnjem irenja, od cijevi, no
najpoznatiji su i eksponencijalni oblik (slika 6.38).
Truba oblika malokad se upotrebljava. se oblik primjenji-
vao u starim fonografima, a danas se koristi za megafone na nogometnim
stadionima ili na utakmicama i sl. oblik upotrebljava se za
specijalne svrhe, naprimjer u sirenama za maglu itd. Trube eksponencijalnog oblika
su u upotrebi zbog znatnih prednosti - lakog balansiranja
nosti odziva preko zadanoga frekvencijskog relativno dobre reprodukcije,
jednostavne konstrukcije, izvedbe i analize. Te trube pokazuju odnos
kog otpora prema reaktanciji i daju karakteristiku
kog otpora, pa su to razlozi za gotovo univerzalnu upotrebu. Zbog toga u
ovom poglavlju obraditi eksponencijalne trube i njezine karakteristike.
142
OBLIK TRUBE:

2-KONUSNI
3-EKSPONENCIJALNI
4-HIPERBOLNI
Slika 6.38. stupnjevi irenja truba
UGRADNJA
Teorijski opis irenja valova u eksponencijalnoj trubi daje se jednadbi
akustike i jednadbi stanja u mediju, a je u
osnovama elektroakustike. Ulazni val u vratu trube ima ravnu valnu frontu
koja se, ovisno o duljini trube, irenju lijevka i otvoru usta, te emitiranoj frekvenciji,
postepeno pretvara u zakrivljenu valnu frontu (kuglasti val). Stupanj zakrivljenosti
valne fronte u ustima trube ovisi o kutu to ga tangenta izlaznog zakrivljenja sa
osi trube (lXt).
Na niskim je frekvencijama razlika ravne valne fronte i zakrivljene fronte
malena, a val stijenkama lijevka trube emitira se iz otvora usta opet
kao ravni val. S porastom frekvencije raste i zakrivljenje valne fronte i emitira se
kuglasti val. Zakrivljenje nastaje zbog faznih razlika elementar-
nih povrina uz os trube i na udaljenosti od te osi (naprimjer u ustima za
ru)'
Uz vrlo visoke frekvencije trubom se oko osi iri snop, i to bez znatnijeg
utjecaja stijenki lijevka.
Povrina presjeka eksponencijainih truba se kao funkcija eksponenci-
jalne varijable: Sx = Sv' emt
X
(slika 6.37); Sx je povrina presjeka na nekoj udaljenosti
x, pa je uz x = 0, Sx = Sv, a uz x = lt, Su = Sv' e
mt
\ gdje je mt = 41tfe/c.
Slika 6.39 prikazuje radnu i reaktivnu komponentu impedancije u vratu
eksponencijalnih truba raznih promjera usta. Vidi se vrlo nagli pad otporne
komponente u donjem pa se takve trube nazivaju visokopropusnim
filtrima. Ispod donje frekvencije trube (fe) nema emitiranja snage, membrana je
a impedancija postaje reaktivna. Stoga se kao donjom
nom frekvencijom prijenosnog opsega trube smatra f
et
= 1,4 fe'
Razlog naglog pada na donjoj frekvenciji treba traiti u samom mehanizmu
emitiranja trube. Na frekvencijama na kojima je valna duljina dio duljine trube
postojat moment u kojemu je zona kompresije u trubi, a jedna zona dekompresije
u ustima trube. Priroda ne podnosi vakuum, pa zrak iz okolnog prostora (normal-
S TRUBOM 143
nog tlaka) ulazi u trubu i nastajanje sloja komprimiranog zraka.
Ako u trubi postoji vie "perioda" odnosno slojeva kompromiranoga i dekompri-
miranog zraka (to biti uz vie frekvencije), se nita dogoditi , ali na niskim
frekvencijama taj je efekt veoma naglaen i nastaje naglo smanjenje tlaka.
0,5
o
oo PR .. m
ciS TR
'"

r ...
/
lJ
1
-,
XA> I ....
-,
1-..

2 4 6 8 10
f/fc
I I_ 0,55 Ac _I

1,5,----.,---,--.,--..,-.,...,....,.....,....,
8 10
flfc
- <':>0
c::o?
0-'
o.. en

,
O
;::!;
sz o
'0
z
i=

en

::::>
:..::

:..::
w
c::
8
RA
6
I
4
I I
: I:
2
! I
id J 1\
O
'{/
I i '
XAV! l
:1 -1
1 2 4
I
l-
'1
",

6

,
" .;
8 10
f/fc
Slika 6.39. Otporna i reaktivna komponenta impedancije u vratu eksponenci-
jaJnih truba dimenzija (prema Beraneku i Olsonu)
Frekvencijom fc je stupanj irenja presjeka, i to je irenje polaganije, to
je fc nia, pa bas-trube zahtijevaju vrlo polagano irenje (duge trube):
(6.22)
da je Su = A;/41t, frekvencija fc razmjerna je efektivnom promjeru usta trube,
uz emitiranje u slobodan prostor. Tako je uz fc = 40 Hz, Su = 5,9 m
2
(to je
no), pa je jedan od problema trube problem njezinih dimenzija, ako se
zahtijeva rad na niskim frekvencijama.
usta trube stupanj impedancijskog diskontinuiteta
usta i prostora u koji truba emitira. to je povrina usta (bilo bi idealno da je
to je bolje prostora na membranu emitera, a
emiter je efikasniji. to je promjer usta prema valnoj duljini manji, a truba
zvuk reflektiran od usta natrag prema vratu bit a su i neregularnosti u
odzivu (slika 6.39).
Da bi frekvencijska karakteristika bila ravna, odnosno dabi impedancija
isijavanja imala preteno otporni karakter, potrebno je da otvor usta zadovolji
kriterij:
144 UGRADNJA
c
2r
u
TC 2A-u = 2f
(6.23)
gdje je:
u
k valni broj,
Ou opseg usta (2r
u
TC) , jer je o krunom otvoru, no isto vrijedi i za
pravokutni (ili kvadratni) oblik usta. Naime, tada je Ou = 2 (a + b), pri
su a i b irina i visina usta trube.
Prema tom kriteriju moe se izraziti frekvencija usta fu = cfmu. Na
niim frekvencijama od fu nastaje refleksija energije od usta, pa se
pojavljuju stoj ni valovi i rezonantne pojave u trubi, koje uzrokuju kolebanja u
karakteristici otpora isijavanja odnosno neregularnosti u isijanoj snazi.
Stoga je potrebno da fc > fu, pa da prijenos nema nepravilnosti u odzivu.
Kut trube (tXt) pokazuje spomenuto stanje, pa je povoljno
(ako se ele prenijeti niske frekvencije, no i za bolju disperziju zraka) da je to
(tada je i rJ.
Katkada se u praksi (kada se ne zahtijeva posebna kvaliteta prijenosa) postav-
lja malo "blai" kriterij: kr u> 1 odnosno fu = c/2m u'
Sumirajmo osnovne formule za dimenzija trube. Da bi se truba mog-
la izvesti, najprije odaberemo fc (odnosno f
ct
), pa odredimo parametre Sv, Su, mt i lt.
Povrina vrata odabire se od Sv = S/5 do Sv = S.
Su = Svemtlt, e
mtlt
= SulSv (6.24)
c
2
Su = 4TCf; (m
2
), (konstanta trube)
(kontrola da li je fc > fJ
l = 2,3 'log SulSv (m)
t mt
S = SvemtX (m
2
)
Ako se u jednadbu uvrsti bilo koja udaljenost x (manja od lt), dobije se (u
izvedbi trube) dimenzija eljenog presjeka na toj udaljenosti.
Dok je za niske frekvencije truba preduga (pa se mora preklopiti da se
zadri duljina) ili ima prevelik otvor usta, na srednjim i visokim frekvenci-
jama duljina nije velika, pa se mogu napraviti duge" trube povoljnih
emiterskih karakteristika.
Usmjerenje trube
Usmjerna karakteristika trube, moda i vie od nJezme korisnosti,
brojne izvedbe vrlo prikladnima za upotrebu u pojedinim Usmjerna
karakteristika trube ovisi o otvoru usta, obliku (stupnju irenja) i frekvenciji.
Usta trube najvaniji su parametar za usmjerne karakteristike u
gdje je valna duljina od promjera usta, a oblik (stupanj irenja) glavni
je faktor usmjerenja u u kojemu je valna duljina manja od promjera usta.
Za svaku frekvenciju membrana manjeg promjera imati iru usmjernu karakteris-
tiku od one s velikim promjerom, to vrijedi i za usta trube. Za jednu povrinu usta,
uz povienje frekvencije pobude, suavat se usmjerna karakteristika Ger se time
povrina emitiranja). Poboljanje nastaje ako se usta konveksno formiraju,
pa se postie kut isijavanja.
S TRUBOM 145
Usmjerenje trube definirano je nJeZllllm polarnim dijagramom, iz kojega se
kut pokrivanja, disperzije ili isijavanja. Taj se kut daje u stupnjevima, kao
dvostruki kut od osi, pri kojemu se tlak smanjuje za 6 dB (poglavlje 2.3. i
slika 2.7), i to kao jedan podatak za krune i kvadratne, a kao dva podatka (za
horizontalnu i vertikalnu ravninu) za pravokutne otvore usta trube (slika 6.40.a).
Kut pokrivanja ovisi o frekvenciji, pa kako ne postoji standard, on se daje za
frekvenciju od 1 kHz, no neki ga daju za oktavne pojasove (dobre izvedbe
truba trebale bi unutar ok tavnog pojasa imati isti kut pokrivanja), a neki u
frekvencijskom (idealno bi bilo da u cijelom prenoenom
truba ima konstantno usmjerenje). Ako se kut pokrivanja trube prikazuje
za frekvencijsko se daje i odstupanje (naprimjer: hori-
zontalni kut 47 , uz odstupanje + 17 0, -10 u frekvencijskom od 500 Hz
do 16kHz).
2
)
A
4
Slika 6.40.a Usmjerenje truba
Orijentiranje trube (naprimjer za nekog prostora) ovisi o tzv.
okretanja (posebno za horizontalnu odnosno vertikalnu ravninu), koja ima s
sreditem u direktnih emitera. Iz te koja prividni
vrh nekoga "stoastog volumena pokrivanja" se kut pokrivanja trube.
10
146 UGRADNJA
Na slici 6.40.a) prikazane su okretanja za dva oblika truba, za radijalne
trube (l. horizontalno, 2. vertikalno) i Manta-ray-trube (3. horizontalno, 4. verti-
kalno). okretanja A uzima se u kada je Xu>A emitiranog vala, a
B kada je Xu < lA (na niskim frekvencijama povrina usta predstavlja stapnu
membranu emitera).
Prema ovom prikazu analogno se mogu okretanja i za ostale
oblike truba.
Slika 6.40.b Usmjerenje uz dimenzije
truba
to je povrina stapa (ili usta trube) to je otriji (ui) snop za danu
frekvenciju. Iz slike 6.40.b) i priloene tablice se vidi da je uz brzo irenje, kratku
trubu i mala usta (naprimjer truba A) fc visok, a uz polagano irenje, dugu trubu i
iroka usta (naprimjer truba D) fc je nizale
Uz sliku 6.40.b) vrijedi tablica.
Truba l(m) du (m) [,(Hz)
Kut
pokrivanja
A 0,75 0,4 200 95
B 1,00 0,53 150 85
e 1,35 0,66 120 75
D 1,95 0,8 85 65
,.
/"//
,
/
\
//1
,"
I
\
/ I I \ \ "-
I
/ /
\ \ \
I
/ I I
I \ \
I
I
/ I I
I ' \
\
I
I I
\
a I b I e I
, I \
I
I , \ I , \ \
I
1.
\
I
\ \ I I \
\
/7kHz
..... '"
"'"
..... / "'t',
/
"
/,
\ \
/
\
/ I
\ \
I
I
\
bl la
I I
I I
I \
} I
I I \ \
I I
\ I \ \
1/
\
I
\ \
2.
\ /

'/
7kHz
1kHz
Slika 6.41. Polarne karakteristike raznih truba
S TRUBOM 147
Slika 6.41 prikazuje polarne karakteristike isijavanja trube uz (l)
duljine i povrine usta, te (2) uz duljine i jednake povrine usta.
6.6.3. Izvedba truba
Mnotvo je izvedbi truba, a neke su za pojedine
se ovisno o karakteristikama: s obzirom na donju frekvenciju
(odnosno prijenosni frekvencijski opseg), zatim s obzirom na snagu (trube za
snage su masivne, s ulaznim, a time i izlaznim otvorima te snanim
pogonskim dijelovima) ili s obzirom na usmjerenje. Ako se zahtijeva usmjerenje i u
horizontalnoj i u vertikalnoj ravnini, izlazni su otvori okrugli ili kvadratni, nasuprot
pravokutnim otvorima usta truba, kada se pretpostavlja disperzija zvuka u
jednoj od ravnina (slika 6.42).
Slika 6.42. Usporedba usmjerenja truba s okruglim i pravokutnim
oblikom usta
Opiimo rad i karakteristike nekih najvanijih izvedbi truba s pogonskim
dijelovima tzv. compression drivers (iz poglavlja 6.6.1).
l. Preklopljena truba
Da bi se smanjio problem dimenzija trube, eksponencijalna truba
se tako da se savija odnosno preklapa unutar sebe. Tako nastaje tzv.
preklopljena truba (engl. re-entrant horn), koja konstrukcije s niom
frekvencijom fc' uz manju duljinu truba (slika 6.43.a).
Te se trube upotrebljavaju za irokopojasnu reprodukciju, ali su najefikasnije u
frekvencijskom od 200 Hz do 8 kHz, a za vie se frekvencije upotrebljavaju
posebne jedinice. To na viim frekvencijama nastaje zbog gubitaka
uzrokovanih refleksijama i interferencijama na zavojima trube. Naime, zvuk samo
na niskim frekvencijama bez problema prolazi zavojitim prostorom, no na viim
frekvencijama, kada dimenzije zavoja postaju dio valne duljine, nastaju
10*
148 UGRADNJA
interferencije, odnosno javljaju se problemi emitiranja kao u komori (u kojoj
se rjeavaju fazni m klinovima). Zbog toga se smanjuje frekvencijski odziv, koji u
gornjem frekvencijskom ima jake neregularnosti . Poboljanje nastaje
smanjenjem dimenzija zavoja i njihovim formiranjem (prema slici 6.43.a).
Slika 6.43. a) presjek, b) izvedbe preklopljenih truba
Osim toga, te se trube izvode s aproksimacijom eksponencijalnog irenja, pa su
i zato gubici neizbjeni i Obje strane svake stijenke, formira-
ju dio trube, te, nastaju odjeci i rezonancije samih stijenka. Stoga one moraju biti
od i krutog materijala i imati glatke unutranje povrine. Stijenke
tijela trube ne smiju rezonirati jer kolebanja u odzivu snage biti
velika. Trube se stoga od metala debljine (neprigueni su tanki
materijali nepoeljni), no i od nemetala.
Te su trube vrlo pogodne za vanjsku upotrebu jer se mogu vodonepro-
pusnima.
Preklopljene trube izvode se s okruglim i pravokutnim ustima, kao to
pokazuje slika 6.43.b). Opiimo trubu ELECTRO-VOICE FR150, koja se koristi za
umjereno velike kutove pokrivanja pri Ta se truba d u lj o m
osi vertikalno ako je potrebno maksimalna horizontalna disperzija
(prema slici). Prijenosni frekvencijski pojas se od f
et
= 150 Hz do oko 5 kHz
( 6 dB), a disperzija zvuka je:
horizontalno 80 48 46 38 ,
vertikalno 160 120 50 30 ,
frekvencjia 500 Hz 1 2 4 kHz.
Dimenzije trube su 26 cm () x 52 cm (v) x 53 cm (d). je od preanoga
eljeznog lima, a masa je 4,3 kg. Snaga ovisi o pogonskom dijelu (oko 30 W).
2. Ravna truba
Te se trube izvode kao eksponencijalne trube, a dimenzije su im
ovisne o donjoj frekvenciji. Prikazat dvije izvedbe tih truba.
Slika 6.44.a) prikazuje ravnu trubu (engl. straight horn) dugu oko 1 m, za
fe= 190 Hz, koja je namijenjena vanjskom govora i glazbe, s kutom
pokrivanja 60. Slika 6.44.b) prikazuje visokotonsku trubu je izvedba detaljnije
prikazana na slici 6.45.
S TRUBOM
149
Opiimo dijelove i osnovne karakteristike visokotonskog s trubom, za
vi sokokvalitetnu reprodukciju zvuka (prema slici 6.45).
Slika 6.44. Primjeri izvedbi ravnih
truba
a)
Tijelo trube (a)
Masivno, relativno dugo tijelo trube od
debelog aluminija koje se tako izvodi radi sta-
bilnosti i otpornosti na titranje. sloj u toj
eksponencijalnoj trubi optimalno
membranu u cijelom prenoenom Re-
zultat su vrlo mala tranzijentna
tonova) i ravna frekvencijska karakteristika.
Titrajna zavojnica (b)
Titrajna zavojnica je namotana aluminij-
skom trakom, to daje malu teinu i tankosloj-
nu zavojnicu, odnosno bolje iskoritenje mag-
netskog toka u rasporu. Tako je ko-
risnost i osiguran ravni frekvencijski odziv do
ultrazvuka.
Priguni materijali (c)
Slika 6.45. Visokotonska truba
"SANSUl"
Apsorpcijski materijali efektivno priguuju rezonancije u stranjoj upljini
time smanjuju
Fazni klinovi (d)
Specijalnom izvedbom i smjetajem faznih klinova postie se ujedna-
i poboljanje frekvencijskoga i faznog odziva.
Kalotna membrana (e)
smatra da se tom ultratankom kalo tn om membranom (jednolike
debljine 40 mikrona i od duraluminijske folije (velike krutosti i male teine),
smjetenom iza magnetske strukture, maksimalno pribliio idealu potpuno krute
150 UGRADNJA
stapne membrane. Stoga Ima vrlo dobru reprodukciju tranzijenata i
zanemariva druga
Magnet (f)
Upotrijebljen je veliki snaan feritni magnet kojim se dobro kontrolira titranje
membrane za linearni odziv. Da bi se (posebno ona koja nastaju
od struje titrajne zavojnice), srednji pol magneta ima bakreni poklopac. Taj je
poboljanja karakteristika skup, ali pridonosi boljoj reprodukciji
Karakteristike su:
prijenosni frekvencijski opseg: 2 kHz- 25 kHz,
snaga: 200 W,
promjer usta trube: 70 mm,
duljina trube: 120 mm,
promjer titraj ne zavojnice: 25 mm,
promjer magneta: 90 mm,
osjetljivost: 1 W, 1 m, 93 dB.
Za horizontalne disperzije na VISIm frekvencijama ispred trube se
stavlja je djelovanje prikazano na slici 6.62.
3. Ravne trube za visoke.frekvencije
Dvije vrste truba koje opisati su ravne eksponencijalne trube, ali
izvedbe. Te se trube upotrebljavaju u sustavima, jer daju
vrlo kvalitetnu reprodukciju. Kako emitiraju zvuk jednoliko u svim smjerovima, za
kontrolirano se usmjerenje upotrebljavaju
Trube sprstenastim emiterom
tih emitera (engl. ring radiator tweeters) jest u tome to nemaju
kalotnu membranu, je ona izvedena II obliku s velikom rupom u sredini.
Kako je ta prstenasta relativno vrlo malena i kruta (promjera oko 20 mm,
to je ujedno i promjer titrajne zavojnice), nema problema s parcijalnim titranjima.
Osim toga, membrana ima vrlo malu masu je aluminijska), pa je tranzijentni
odziv vrlo dobar.
Slika 6.46. Primjeri truba sprstenastim emiterima
Pogonski dio te trube izveden je s m komorom koja zbog oblika i malih
dimenzija membrane moe imati vrlo malen volumen. To postizanje
S TRUBOM 151
velikih snaga uz vrlo malu pobudu (na to se mora obratiti
pozornost pri tih truba u sustave).
Rezultat takvog je vrlo dobra, vjerna i reprodukcija uz mala
tranzijentna i druga (kako uz male, tako i uz velike snage).
Evo karakteristika tih truba u dvije izvedbe FOSTEX-a, prema
slici 6.46.
T 925 T 945N
promjer usta trube 4,5 cm 7cm
nominalna impedancija sn S/ 16n
frekvencijski opseg 5k do 40kHz 2k do 20kHz
najnia preklopna
frekvencija 7 kHz (ili vie) 3 kHz (ili vie)
osjetljivost (W/lm) 10SdB 1l0dB
nazIvna snaga 50W 50W
materijal membrane aluminij aluminij
promjer titraj ne zavojnice 20 mm 40 mm
materijal titrajne zavojnice aluminij aluminij
teina magneta 240 g 240 g
magnetski materijal ALNICO ALNICO
masa (neto) 1,7Skg 2kg
Trube s pogonskim dijelom
Pogonski dio tih truba opisan je u poglavlju 5.2. kao s
materijalima, proizvod tvrtke "Motorola". To su s visokom korisnosti i
velikom s malim (posebno tranzijentnim) i s minimalnim
koloriranjem (slika 6.47).
b)
a)
Slika 6.47. Trube s pogonskim dijelom; a) presjek, b) izvedba visokotonske
srednje-visokotonske trube
U prvoj verziji ta je jedinica izvedena s ravnom eksponencijalnom trubom
(engl. piezo-tweeter-super-horn), prema slici 6.47.a,b). Prijenosni joj je frekvencijski
opseg od 4 do 40 kHz ( 2 dB), sa srednjom 105 dB i ovim dimenzija-
ma: dubinom 73 mm i promjerom 76 mm. Prema trubi sprstenastim emiterom, koja
je skupa, ova je truba jeftina i se upotrebljava.
152 UGRADNJA
U drugoj verziji ta je jedinica izvedena s trubom koja ima eksponencijalno
irenje samo u horizontalnom smjeru (i u toj ravnini ima disperziju zvuka). To
je srednjo/visokotonski s trubom (engl. piezo-middle/high-tone-super-horn),
prikazan na slici 6.47.b). Prijenosni je frekvencijski opseg od 2,5 do 35kHz
( 2 dB), sa srednjom 96 dB, a dimenzije su: dubina 105 mm a prednja
strana trube 186mm x 80mm.
4. Trube s vie
Vrlo je popularna izvedba trube s vie (engl. multicEllular horn), koja
treba rijeiti probleme irokokutnog isijavanja, posebno viih frekvencija (slika 6.48).
Taje izvedba najefikasniji projektor za propagaciju zvuka
preko definirane povrine sluanja.
Slika 6.48. Disperzija zvuka trube s vie
Truba s vie sastoji se od grupe eksponencijalnih truba smjetenih u
poloaje, da bi se kontrolirala horizontalna i vertikalna disperzija. Truba
ima jednu pogonsku jedinicu, no katkada i vie, a da se osigura ravna
frekvencijska karakteristika i dobra korisnost, eksponencijalno irenje svake trube u
grupi protee se od pogonskoga dijela do usta. Ta truba, ako je dobro projektirana,
osigurava konstantnu usmjerenost. Naime, irina kuta emitiranja od otprilike fc do
10-12 kHz gotovo je neovisna o frekvenciji.
Truba jedne (sa ustima) ne smjer
propagacije jer se zvuk iz nje iri u svim smjerovima jednako, no je slog
po irini, pa je iroki kut disperzije u horizontalnoj ravnini. Za te trube
vrijedi izreka: "Ako kroz moete vidjeti do vrata trube, ,pokriveni' ste
zvukom."
S TRUBOM 153
Problemi tih truba su fazne interferencije na srednjim frekvencija-
ma pri broju Te smanjuju emitiranje na srednjim
frekvencijama, to se moe vidjeti iz pada u frekvencijskom odzivu. Osim toga, moe
nastati jako usmjerenja iz pojedinih na vrlo visokim frekvencijama
(tzv. efekt pokazivanja prstom), to remeti ukupnu rasprostranjenost zvuka. Dok se
prvi problem ublaava izborom trube, lokacijom i orijentacijom te
spaj8njem Uedne trube ili vie njih) u element, problem "pokazivanja
prstom" takvom se izvedbom ne moe ispraviti, a se ako program-
ski materijal sadri mnogo visokih frekvencija (viih od 8 kHz).
a)
Slika 6.49. Izvedba truba s vie
Na primjeru dviju izvedbi truba s vie prema slici 6.49, prikazat
njihova usmjeravanja. Na slici 6.49.a) prikazana je truba sa fc = 550 Hz,
koja u prvoj verziji ima 1 x 3 i horizontalni kut 60, a vertikalni 20. U drugoj
verziji, sa 2 x 3 horizontalni joj je kut 60, a vertikalni 40. Na slici 6.49.b)
prikazana je truba sa fc = 220 Hz, s horizontalnim kutom 80 (sa 4 po irini) i
100 (sa 5 po irini), te vertikalnim kutom 40 (sa 2 po visini) i 60 (sa 3
po visini). Prema broju u horizontalnoj i vertikalnoj ravnini odabire se
kut disperzije zvuka kojim je potrebno pokriti auditorij.
5. Trube s promjenom smjera irenja
Opisat princip rada te trube (engl. reverse-flare horn), koja se
upotrebljava u kad je potrebna irokokutna horizontalna disperzija.
Trube su elementi s kontroliranim tlakom koji je u vratu, a
najmanji u ustima, dok je tlak u tijelu trube priblino tih krajnosti.
Mijenjanje tlaka u trubi ovisi o stupnju irenja, pa se kontrolom na
koji se truba proiruje moe oblikovati tlak u bilo kojem smjeru. Kako su
usta trube emiter zvuka, njihova i oblik (uz stupanj irenja i frekvenciju
emitiranja) stupanj disperzije zvuka.
Truba je izvedena tako, da joj se tijelo malo iri u vertikalnom
smjeru, a u horizontalnom smjeru se ne iri. Na udaljenosti od vrata
vertikalno irenje prestaje, a irenje u horizontalnom smjeru (slika 6.50). To
ustima trube daje pravokutni oblik (to ima posebne prednosti). Iz njih se fronta
vala irokokutno rasprostire preteno u horizontalnoj ravnini.
Najprije analizirajmo dio A sa slike 6.50. Raspored tlaka unutar tog dijela,
se gornje i donje stijenke ire, doputa eksponencijalnu ekspanziju valne fronte u
smjeru Y, to smanjuje tlak na te stijenke. Ravne, neproirene vertikalne stijenke
ekspanziju vala, pa uzrokuju stvaranje tlaka na te stijenke u smjeru X.
154
/
//
/
/
/
I
I ./
I I
I /
I /
I /
I I
I I
I /
I /
I / .---

Slika 6.50. Truba s promjenom smjera irenja
UGRADNJA
Za drugi dio trube, dio B, usta trube A mogu se smatrati vratom i izvorom zvuka.
Truba B ima najprije polagano, a uz sama usta naglo horizontalno proirenje (gdje
je to i najvanije). U vratu trube B presjek ima otar okret smjera irenja jer se
vertikalna ekspanzija naglo a u horizontalnoj se ravnini ostvaruje. Kao
rezultat toga truba mnogo bre ekspandirati u horizontalnoj ravnini nego da
horizontalna ekspanzija u vratu. Zbog tog naglog irenja usta trube
je kut disperzije za visoke frekvencije.
Truba se mora izvesti tako da su dimenzije usta velike u usporedbi s valnom
duljinom emitirane frekvencije. U tom se minimum energije emitirati u
vertikalnoj, a maksimum u horizontalnoj ravnini, to povisuje korisnost.
Difrakcijske trube za visoke .fjoekvencije
(trube sa irenjem samo u jednom smjeru)
Ta je truba (engl. diffraction horn) izvedena s vrlo uskim ustima (u obliku
raspora), male irine prema valnoj duljini emitirane frekvencije (slika 6.51). Takav se
element moe smatrati izvorom", pa zvuk izlazi kao val koji
se ogiba oko rubova otvora (odatle i naziv trube).
Truba se u vertikalnom smjeru naglo iri (da se osigura potrebna frekvencija f
c
),
a u horizontalnom se smjeru ne iri (kao truba sa slike 6.50. bez dijela B). Iako se
truba vertikalno, je disperzija u horizontalnoj ravnini. Na viim
frekvencijama, na kojima se valna duljina pribliava irine raspora, usta se
"otvaraju" i ogib slabi.
Slika 6.51.a) prikazuje difrakcijsku trubu (engl. slot horn) proizvodnje VITA-
VOX, koja ima velik kut disperzije u horizontalnoj ravnih (150), a u vertikalnoj
samo 30, uz fc = 4 kHz.
Na slici 6.51.b) vide se dvije izvedbe radijalne difrakcijske trube s vrlo irokom
horizontalnom disperzijom, proizvodnje FOSTEX. To su trube iz serije
"slot horn" a montiraju se s rasporom postavljenim vertikalno. Evo njihovih
karakteristika.
S TRUBOM 155
a)
bl
Slika 6.51. Difrakcijske trube za visoke frekvencije
T 825 T 845
promjer trube 8,6 cm 7cm
nominalna impedancija sn 8n
frekvencijski opseg 2k do 20kHz 2,5 k do 18 kHz
najnia preklopna
frekvencija 4 kHz (ili vie) 3 kHz (ili vie)
osjetljivost (W lim) 102dB 106 dB
nazivna snaga 50W 50W
materija! membrane aluminij aluminij
promjer titrajne zavojnice 20mm 40 mm
materijal titrajne zavojnice aluminij aluminij
teina magneta 240 g 240 g
magnetski materijal ALNICO ALNICO
masa 2,05 kg 2kg
Izvedbe truba s promjerom smjera irenja
Kao to je opisano, trube od kojih se zahtijeva to disperzija zvuka
u horizontalnoj ravnini) izvode se tako da se truba najprije iri u jednom
smjeru (vertikalnome), a onda se smjer irenja naglo mijenja u horizontalni smjer.
Osim navedenih postoje i kompromisne izvedbe bez prvog dijela, kada irenje
od vrata trube.
Spoj pogonskog dijela i trube izvodi se vratnim adapterima. Oni se
upotrebljavaju i kao dijelovi s prvim irenjem, to se dobro vidi na adapteru
prikazanom na slici 6.53.b). Pritom se mora paziti na mjere, jer pogonski dio, vratni
adapter i vrat trube moraju biti dimenzijama
Difrakcijske trube za srednje frekvencije
Osim u opisanim izvedbama za visoke frekvencije, difrakcijska se truba koristi i
za srednje frekvencije. Za te se frekvencije dodaje posebno izveden dio s horizontal-
nim irenjem (slika 6.S2.a).
Kao primjer opiimo difrakcijsku trubu proizvodnje JBL 2393, kojoj je disper-
zijski kut u horizontalnoj ravnini 140, a u vertikalnoj 60. preklopna
frekvencija te trube je 800 Hz (fe je oko 400 Hz), a osjetljivost (1 W /1 m) 108 dB.
156
a)
b)
c)
UGRADNJA
Dimenzije su joj 66cm () x 9,5cm
(v)x34cm (d), a masa 4,4kg (slika
6.53.a). Ta truba osigurava osobito i-
roku kontroliranu karakteristiku isija-
vanja. se val vodi kroz est
unutarnjih eksponencijalnih putova na
usta. Truba je od
tekog drva od ima
prirodni transparentni zvuk, pa se
upotrebljava i u studijskim monitorima.
Vratni adapter te trube ima ozna-
ku JBL 2328 (ili 2329). Dug je 9,8 cm a
promjer rupe za pogonski dio iznosi
5,08 cm (2 Montira se na trubu
tako da je dua os raspora postavljena
vertikalno (slika 6.53. b).
Radijalne trube
Slika 6.52. Trube s promjenom smjera ire-
nja: a) difrakcijska, b) radijalna, e) sektor-
ska truba
Ova upotrebljavana truba
(engl. radiai horn; slika 6.52.b)
je se u vie verzija (sa prvim irenjem i
bez njega), koje prikazati na ne-
koliko primjera.
a)
b)
Slika 6.53. a) Difrakcijska truba za srednje frekvencije, b) vratni adapteri
ledna od izvedbi jest radijalna truba ELECTRO-VOICE SM
120A, kojoj je fc = 300 Hz (slika 6.54), a karakteristike su joj
horizontalno 90 125 120
vertikalno 120 200 80
frekvencija
500 Hz l 2
Slika 6.54. Jedna izvedba radijalne trube
S TRUBOM 157
Dimenzije prednje strane su: 63 cm x 21 cm, a je od lijevanog alumini-
ja. Masa joj je 5 kg. Ta truba nema irenja u vertikalnoj osi, to ublaava
smanjenje kuta disperzije na visokim frekvencijama.
Slika 6.55. prikazuje tri izvedbe radijalnih truba proizvodnje FOSTEX.
njene su od (H425 i H325) i trenjina drva (H220), a karakteristike su im
ove: promjer vrata truba je 2,54 cm (1 Truba H425 ima fe = 460 Hz, 484 cm
()x90cm (v)x322cm (d), a truba H325 ima fe= 340 Hz, 600cm ()x120cm
(v) x 378 cm (d). Truba H220 ima fe = 220 Hz, 757 cm () x 180 cm (v) x 491 cm (d).
Kada su ispravno vezane za pogonski dio, te trube mogu dati izvrstan odziv i
vjernu reprodukciju zvuka, uz visoku korisnost i mala
broj tih truba ima vratne adaptere s irenjem, pa se montiraju
kao i adapteri na slici 6.53.b).
Osim tih truba, izvedene
su i biradijaJne trube koje su
konstruirane tako da se osi-
gura frekvencijski
odziv, u osi i izvan nje, u
cijelom prijenosnom frekven-
cijskom opsegu (koji je
irok i pet oktava). Te trube
imaju irenje i u horizontal-
nome i u vertikalnom smjeru, Slika 6.55. Radijalne trube
to osigurava dobru kontrolu disperzije u obje ravnine, tako da karakteristika
pokrivanja uglavnom ostaje konstantna. Izvedba centralnog s tim truba-
ma veoma je jednostavna jer se lako postie pokrivanja auditorija s
obzirom na to da su
smanjeni efekti "emiti-
ranja sa strane", i o-
trog usmjerenja na po-
jedinim frekvencijama.
Te trube pri-
kazati
primjerom duge biradi-
jaJne trube proizvodnje
JBL 2366A (engl. bi-ra-
dial constant coverage
horn, slika 6.56.a). Tru-
ba ima ove karakteris-
tike: normalno pokriva-
nje je 40 horizontal-
no x 20 vertikalno; ho-
rizontalno pokrivanje je
47( + 17, _10) od
500 Hz do 16 kHz, a
vertikalno pokrivanje al
Slika 6.56. Biradijalne trube b) e)
158 UGRADNJA
27( + 5, - 7) od 1 kHz do 16 kHz; faktor usmjerenja je 45,9 ( + 16, - 12,9) od 1 kHz
do 16kHz; indeks usmjerenja je 16,5dB (+1,4,-1,3dB); korisna donja
frekvencija je 200 Hz; najnia preklopna frekvencija je 500 Hz (uz
upotrebu pogonskog dijela 2441, 2445) ili 300 Hz (uz pogonski dio 2482); osjetljivost
je 118 dB. Vanjske su joj dimenzije: 795mm x 795 mm x 1390 mm, a masa 16,3 kg.
Karakteristike pogonskog dijela te trube (JBL 2441) jesu: dimenzija vrata trube
je 2 nominalna impedancija 16Q, snaga 70W (500 Hz), l50W
(l kHz), mjerena umom iznosi 35 W (500 Hz), 75 W (1 kHz), osjetljivost
je 111 dB, frekvencijsko 500 Hz - 18 kHz, najnia preklopna
frekvencija 500 Hz. Memhrana je od aluminija, promjer titrajne zavojnice
je 102 mm. ica titraj ne zavojnice je od aluminija, magnetskog toka je
1,8 T, promjer je 178 mm dubina 136 mm, a masa trube je 11 ,3 kg.
Na slici 6.56.b) prikazana je biradijaina truba s ravnim prednjim dijelom (engl.
flat-front bi-radial horn), koja ima usmjerne karakteristike kao i truba JBL 2366A.
Za monitors ke sustave izvedena je popularna biradijaina truba posebnog
oblika (slika 6.56.c). Ta izvedba osigurava dobro horizontalno i vertikalno pokrivanje,
kontrolu polja i stabilnost slike s obzirom na razne smjetajne pozicije.
Kut pokrivanja trube je 100 horizontalno x 100 vertikalno, i to od 1 do 16 kHz.
Zbog male ugradne dubine pogonski dio trube ima istu ravninu (odnosno
ravninu sredita) s niskofrekvencijskim u sustavu.
Sektorske trube
Te trube (engl. sectoral horn, slika 6.52.c) imaju otklonske elemente smjetene u
usta, pa se energija otklanja preko ire povrine, to rezultira
kutem disperzije u horizontalnoj ravnini.
Slika 6.57. izvedbe truba s krunom i horizontal-
nom disperzijom zvuka
Raznolikost izvedbe truba prikazat na grupi truba proizvodnje FOSTEX,
prema slici 6.57. Truba i pribor je od aluminija (osim za K150, gdje je od eljeza), a
karakteristike su ove:
S TRUBOM 159
Promjer
fc
Preklop. Karakt. Dimenzije
Masa
Truba vrata
(Hz)
frekv. disper. (mm)
(kg)
(mm) (Hz) hor. x vert. vis. ir. dub.
H251 sektorska 250 500 lIO" x 60 700 320 400 11 ,4
H255 radijalna 250 500 90 x 60 464 306 400 10
H35l radijalna 350 700 110 x 60 560 200 324 5,8
H450 ekspon. s 50 450 900 120 x 90 715 288 458 10
H550 radijalna 25,4 600 lk 90 x 90 330 100 230 1,6
H850 ravna eksponen. 25,4 850 850 180 230 1,5
HA21 vratni ad. l 25,4 120 120 130 1
HA22 vratni ad. 2 x l 25,4 x 2 200 120 154 1,3
KI50 (za H850) 90 x 45 254 182 60 1,8
6. " Manta-ray" trube
Te trube (koje su dosta biradijainima) imaju konstrukcijski nov naCIn
irenja (nijedan od onih prikazanih na slici 6.38), se postiu prednosti.
Geometrija "Manta-ray" truba, koje se tako zovu zbog rastegnutog vrata i klinasta
oblika tijela, uklanja probleme usnopljavanja na viim frekvencijama, a time se bolje
oblikuju odzivne polarne karakteristike. Postie se konstantno usmjerenje za sve
prenoene frekvencije, s vertikalnim proirenjem na niskim frekvencijama.
HOR. 120"
120'

-
VERT. 60'

a)
::f 80'
z
:3i 60
cr:
,

o
o...
I- 30'

250
b)
Slika 6.58. "Manta-ray" truba 90 x 40
... ';
--
"-
"-
....... '
...
....
500 lk
HORIZONTALNO
,-,
-
-
.-
VERTIKALNO
,.",------
--
2 4 8 16
t {Hz )
Takve trube proizvodi i primjenjuje ALTEC-LANSING, jedan od
elemenata i audiosustava u svijetU:. Na slici 6.58.a) prikazana je
jedna od izvedaba "Manta-ray" trube s prvim proirenjem 90 o x 40 o, a drugim
horizontalno 120 o i vertikalno 60 o. Na dijagramu ovisnosti kuta pokrivanja o
frekvenciji (slika 6.58.b) vidljiva je konstantnost usmjerenja pri emitiranju ove trube.
Slika 6.59.a) prikazuje nekoliko izvedbi ovih truba. Kombinacija s vie snanih
truba tipa "Manta-ray" upotrebljava se za velikih prostora (AL-
TEC-LANSING giant voice systems), s vrlo velikim razinama i dobrom
razumljivosti govora. Tako se s otprilike 15 km
2
(i sa 45000 stanovnika)
moe (za potpunu razumljivost na svim mjestima) desetak eleme-
nata od po "Manta-ray" trube (slika 6.59.b) postavljene na uzdignuta mjesta
(tornjeve za vodu, kole, javne zgrade itd.).
160
al
Slika 6.59. "Manta-ray"
trube izvedbi
7.
UGRADNJA ZVliCNIKA
Jedna od irokokutnog emitiranj a zvuka jest ona
kih koje se postavljaju u snop ispred usta trube.
s krunom disperzijom zvuka
Djelovanje te temelji se na teoriji. se izvodi s vie
okruglih zaslona koji se stavljaju u izlazni snop trube. Neki zasloni pokrivaju
cijelu krunu povrinu a neki imaju prstenaste profile promjera
srednjeg otvora, kako se vidi na slici 6.60.a). Svaki zaslon ima vie rupa smjetenih u
krugovima od sredita. promjer imaju rupe blizu centra, a
sve su manji prema rubu. Razmak zaslona, njihov razmjetaj i
smanjenja promjera rupa od centra dis perziju zvuka.
b)
ZASLONI S RUPAMA
Slika 6.60. s krunom disperzijom zvuka
S TRUBOM 161
Pri prolasku ravne valne fronte zvuka preko zaslona zvucm se valovi na
vanjskom rubu zaustavljaju, a u centru lako prolaze, pa uz rubove raste
zraka, odnosno pada brzina zvuka. Tako se mijenja smjer propagacije, jer savijanje
plonih ravnih valova uzrokuje nastajanje kuglastih valova koji se ire u svim
smjerovima od usta trube.
Na slici 6.60.b) prikazana je ravna truba s koja ima krunu
disperziju zvuka.
s horizontalnom disperzijom zvuka
Ta se sastoji od niza posebno oblikovanih koje se stavljaju ispred
usta trube. Ravna se fronta vala poslije prolaska kroz te zapreke zakrivljuje u
horizontalnoj ravnini.
Slika 6.61. s horizontalnom disperzijom zvuka
Djelovanje te jednako je djelovanju rasipne u koje nastaje
fazno kanjenje svjetlosnih valova na rubovima. Fazno se kanjenje s ovom
postie oblikom i poloajem zaslona (slika 6.6l.a). Vie
usporednih koso je postavljeno prema prednjoj povrini usta trube (oko
Slika 6.62. Djelovanje s horizontalnom disperzijom zvuka na usmjernu karakteristiku ravne
trube pri frekvenciji 10 kHz i 20 kHz a) bez b) s
II
162 UGRADNJA
45 ), pa se zvuk ne moe kretati pravocrtno, duim putem. Taj efekt, uz oblik
smanjuje brzinu valova u rubnom (u odnosu prema
sredini), pa nastaje disperzija zvuka u horizontalnoj ravnini (kako su i
postavljene na trubu) .
Na slici 6.61.b) prikazana je ravna truba s opisanom Na
slici 6.62 prikazano je djelovanje te s visokotonskom trubom za
sustav SANSUI SPL 700. Vidi se horizontalna disperzija pri emitiranju
valova frekvencije 10 kHz i 20 kHz.
Sve navedene izvedbe truba koriste se za emitiranje na visokim frekvencijama
(od nekoliko kiloherca navie) i srednjim frekvencijama (od otprilike 500 Hz do
nekoliko kiloherca). tih truba (ako su dobro konstruirane i imaju odgovara-
pogonske dijelove) koristi se i za visokokvalitetnu reprodukciju zvuka. Problem
je s trubama na niskim frekvencijama (niim od priblino 500 Hz), gdje su potrebne
nezgrapne ravne trube velikih dimenzija, pa se one i manje koriste. Stoga se za
reprodukciju na niskim frekvencijama izvode specijalne, vie puta preklopljene ili
ravne trube u drvenim kutijama, koje se primjenjuju, pa zahtijevaju
posebnu obradu.
6.6.4. Niskofrekventne trube u kutijama
elimo li reproducirati visoke razine do vrlo niskih frekvencija s minimumom
jedino rjeenje je upotreba truba. Glazbom "uivo" mogu se
proizvesti vrne razine intenziteta zvuka od otprilike 120 dB na mjestu sluaoca.
Da bi se takve razine postizale u prostoriji za sluanje (srednje bila bi
potrebna oko 3 vata. direktnom emiteru promjera 38 cm
potrebno je vie centimetara hoda membrane da proizvede jedan vat na
30 Hz. Stoga veliki rock-sastavi imaju elemente sastavljene od
s trubom.
Osnovna prednost upotrebe trube jest postizanje velike korisnosti. Ako bi
korisnost jednog bila 100%-tna, tada bi uz 1 W ulazne snage
dobili 1 W snage. Konvencionalni direktni emiteri (i u kutijama i
imaju korisnost otprilike 0,1-5%, a to da se 99,9-95% snage
gubi na zagrijavanje titrajnog sustava s trubom imaju korisnost
od 25 do 50%, a Klipschova truba ima maksimalnu korisnost, otprilike 80%.
To da je za razinu tlaka s trubom
potrebna pedesetak puta manja ulazna snaga nego direktnom emiteru. To
vodi smanjenom dimenzioniranju titraj ne zavojnice (i upotrebi
manje snage), koja je tako laka i bolji prijenos tranzijenata. Pritom nije
toliko vana cijena jako smanjenje zagrijavanja pogonskog mehaniz-
ma sa svim prednostima - smanjenjem hoda membrane i znatnim
smanjenjem svih
Niskofrekventne trube u kutijama izvode se s niskotonskim i
trubama s eksponencijalnim irenjem, pa se zovu i eksponencijalne kutije. Te
su kutije najtee za konstrukciju i ugradnju
Ako je eksponencijalna truba dobro konstruirana, moe se smatrati stapnim
emiterom s promjerom stapa jednakim promjeru usta trube. Ako elimo reproduci-
rati niske frekvencije (to vjernije i uza sve prednosti trube), su nedostatak
dimenzije (duljina i povrina usta trube). Tako je uz frekvenciju fc = 40 Hz,
Su=5,9m
2
, a sa promjera 30cm (S=0,07m
2
) uz Sv=S, It=2,2m (uz
Sv = Sj 2, lt = 3,56 m).
S TRUBOM 163
elimo li smanjiti duljinu trube, smanjUje se i povrina usta i cijela jedinica
mijenja karakteristike. impedancija usta sve se vie razlikuje od impedan-
cije okolnog medija, pa nastaju refleksije i odzivna krivulja sa sve kolebanji-
ma (slika 6.39).
ledno je rjeenje da membrana niskotonskog radi u nekoliko puta
preklopljenu trubu, koja tako nema veliku duljinu (to su tzv. expo-boxes). Te trube
izvode se sa serijom klinasto oblikovanih prostora u drvenoj kutiji koji aproksimi-
raju eksponencijalni stupanj irenja. To je stoga to se niske frekvencije lako
ogibaju i savijaju oko kutova preklopa, a srednje i visoke frekvencije u takvom se
labirintu trube apsorbiraju i ponitavaju.
Drugo rjeenje je izvedba kratke eksponencijalne trube ispred smje-
tenog u bas-ref1eksnoj kutiji (to su tzv. expo-reflex-boxes).
Materijal kutije je teko drvo, i to to deblje, na svim mjestima gdje bi
moglo nastati titranje i rezonancija. Svi zatvoreni prostori i spojevi pregrada sa
stijenkama kutija (koji formiraju kanale) izvode se tako da budu nepropusni za
zrak. U unutranjosti kutija u nema prigunih materijala.
Te su kutije osjetljive na vrlo niske frekvencije, pa je na koje ih napaja
potrebno staviti filtar. Filtar se sastoji od visokog propusta donje
frekvencije otprilike 20 Hz.
1. Niskojrekventne preklopljene trube
Te se trube na dva tako da je niskotonski kao
pogonski dio, samo s jedne strane (engl. back loaded horn) ili tako da je
s obje strane membrane (engl. front loaded horn).
Trube s membrane samo s jedne strane
U toj izvedbi membrana emitira slo-
bodno u prostor kao direktni emiter, a sa stranje
je strane veoma trubom (slika
6.63). Na slici se vidi da je trube
izvedeno preko komore, koja je u ovom
i transformator brzine i niskopro-
pusni filtar.
filtarsko djelovanje nastaje zbog
utjecaja jastuka zatvorenog volumena
(predstavljenog kapacitetom C
AB
) na emiterske ka-
rakteristike trube. Reaktancija tog kapaciteta na
viim frekvencijama antirati impedanciju
u vratu trube koju masa zraka M
Av
i otpor
isijavanja R
Av
u otvoru (prema slici 6.64). Na taj
formira se niskopropusni filtar, koji
djeluje kao frekvencijska skretnica. To
da se samo niske frekvencije emitiraju preko
trube, a srednje i visoke ne prolaze kroz nju.
Slika 6.63. Preklopljena truba u
kutiji s membrane
samo s jedne strane
Ispod neke gornje frekvencije trube (koja je zadana
komore, a se oko fg=400-500Hz) otpor isijavanja trube je od
otpora isijavanja s prednje strane membrane pa se zvuk emitira preteno
iz otvora trube. Iznad frekvencije fg otpor isijavanja trube se smanjuje, truba se u
vratu "zatvara", a membrana kutiju. Na taj srednje i visoke
11*
164 UGRADNJA
frekvencije imaju korisnost pri emitiranju iz prednje strane jedinice.
se u takve kutije irokopojasni s membrane
samo s prednje strane, ali i s obje strane (slika 6.68). Potrebno je da otvor trube i
sam budu na prednjoj strani kutije tako smjeteni da na gornjoj
frekvenciji emitiraju istofazno.
Slika 6.64. filtarsko djelovanje jas-
tuka zatvorenog volumena
To se filtarsko djelovanje moe usporediti s efektom "zatvaranja" otvora
bas-refleksne kutije na viim frekvencijama.
Ovdje moemo govoriti o jo jednom filtarskom djelovanju koje
nastaje zbog kretanja valova oko zavoja preklopljene trube. To je djelova-
nje spomenuto (u tekstu o srednjofrekvencijskim ivisokofrekvencijskim preklop-
ljenim trubama), ali je ovdje izraenije zbog duljine trube i presjeka kanala
kroz koje zvuk prolazi.
Slika 6.65. Preklopljena truba s
modificiranim labirin-
tom
Pri kretanju zvuka oko zavoja, ondje gdje je
polumjer zakrivljenja mnogo manji od valne duljine
(tj. na niskim frekvencijama), nema zapreke. No ondje
gdje je valna duljina prema polumjeru zakrivljenja (na
srednjim i viim frekvencijama) malena, zbog difrakci-
ja i refleksija oko ugla mogu nastati interferencije i
u odzivu, pa nastaje efekt niskog propusta.
Zbog duljina putova na unutarnjem
i vanjskom dijelu zavoja trube iskrivljena je valna
fronta zvuka i na nekim viim frekvencijama (ondje
gdje razlika iznosi pola valne duljine) nastaje otar
pad u izlazu. Preklopljene trube za
emitiranje srednjih i visokih frekvencija (opisane u
poglavlju 6.6.3) imaju posebno proirenje,
odnosno irina kanala u zavojima malena je u
usporedbi s polumjerom zavoja, pa nema negativ-
nih interferencija.
Za te trube upotrebljavaju se s kru-
ovjeenjem, i rezonantnom frekvencijom ba-
rem dvostruko od donje frekvencije fco Pri-
tom se (kao i u bas-refleksnim kutijama na
rezonantnoj frekvenciji fl i ispod nje) da je mem-
brana ispod frekvencije fc potpuno nepriguena, pa
prijeti opasnost od (pa
se koristi filtar).
S TRUBOM 165
Jedna od mana tih truba jesu ne ba male dimenzije, pa se katkada
upotrebljavaju i u poloenom poloaju. Malo se manje dimenzije postiu jednom
izvedbenom verzijom, takozvanim ekspo-transmisionim kutijama, u kojoj se truba
kao modificirani labirint (slika 6.65).
Trube s membrane na obje strane
Te su trube tako da je s jedne strane
membrane niskotonskog zatvorena kuti-
ja, a s druge preklopljena truba, vezana preko
komore (slika 6.66). Na taj se izbjega-
va nejednoliko membrane, to pobolj-
ava njezino pa se te trube zbog
prednosti upotrebljavaju.
Volumen zatvorene kutije iza membrane
odabran je tako da se reaktancija jastuka
u tom prostoru na niskim frekvencijama s
reaktancijom mase u vratu trube, to rezultira
optimalnim Rezonantna
frekvencija niskotonskog u tim susta-
vima biti manje vana jer se preko
opisanih reaktancija. Stoga se i ovdje upotrebljava-
ju malih masa membrane i s krutim ovje-
enjem.
Slika 6.66. Preklopljena truba
u kutiji s mem-
brane na obje strane
Velika duljina tih eksponencijalnih truba rijeena je njihovim preklapanjem, no
ostali su - ele li se reproducirati vrlo niske frekvencije - problemi velikih
povrina usta trube i velikih dimenzija kutija. Ti se problemi pokuavaju
rjeiti smjetajem tih truba u prostoriji za sluanje.
Kao to je poznato, pri smjetaju (kao izvora zvuka) u prostoriju
zidovi prostorije (prema zakonima refleksije, poglavlje 2.4) tvore nove izvore zvuka,
koji adekvatno snagu primarnog izvora (poglavlje 8). Jer ako
izvor stvara blizu reflektiranu sliku (slika 8.1), ona povratnim djelovanjem
(kao novostvoreni izvor zvuka) mijenja opteretnu karakteristiku primarnog izvora.
Efekt te promjene je povrine primarnog izvora za povrinu
reflektirane slike, odnosno njegova otpora isijavanja. to je vie takvih
bliih izvora refleksija, to emiterske karakteristike primarnog izvora biti bolje.
To za niskotonske s trubom da se, ovisno o njihovu smjetaju
u prostoriji, smanjivati povrine usta (odnosno dimenzije kutije) a da se pritom
zadre karakteristike isijavanja. Ako je za neku trubu kada je bila smjetena iznad
poda (kuglasti ili 4n: emiter) bila potrebna povrina usta Su, tada pri njezinu
smjetaju na pod prostorije biti potrebno Sul2 (polukuglasti ili 2n: emiter). Ako se
pak smjesti uza zid i na pod prostorije, potrebno je Sul4 ili n:-emiter),
odnosno ako se smjesti u kut prostorije, potrebno je samo Sul8 (osrninokuglasti ili
n:/2-emiter).
Najpoznatije su izvedbe niskofrekventnih preklopljenih truba one za smjetaj u
kut prostorije, jer imaju prednosti. Jedna od mana takvog smjetaja,
uz rad tih truba na niskim frekvencijama, jest poticanje rezonancija prostora
(poglavlje 8). Te rezonancije, koje lake nastaju u pravokutnim prostorijama, daju
efekt "tutnjave" i koloriranja pri niskofrekventnoj reprodukciji. Ovisno o dimenzija-
ma odnosno volumenu prostorije, rezonancije u nevelikim prostorijama nastaju na
frekvencijama od otprilike 50-100 Hz, i u frekvencijskom odzivu tih truba
166 UGRADNJA
mogu stvarati neregularnosti (i od 5 dB). Osim toga, te rezonancije mogu
produljivati vrijeme utitravanja i istitravanja sustava, odnosno pogoravati prijenos
tranzijenata na niskim frekvencijama.
Najpopularnija truba te vrste jest Klipsehova truba za smjetaj u kut prostorije
(slika 6.67). Truba je konstruirana tako da se prirodni kut prostorije (dva zida i pod)
iskoritava za "zadnje" irenje usta (Xt), pa je tako njezina duljina uz istu donju
frekvenciju (fc = 40 Hz) manja. Tijelo te trube zahtijeva samo 1/8 potrebne duljine
ravne eksponencijalne trube istih karakteristika.
D
PRESJEK A-8-C
PRESJEK D-E
Slika 6.67. Klipschova truba za kut prostorije
Klipschova truba je relativno vrlo sloena (osobito za izvedbu), pa se mora
prikazati u nekoliko presjeka da bi se vidio njezin sastav. Na slici se vidi stranja
zatvorena kutija i prednja komora, te kanali s proirenjima do
izlaznih otvora usta. Izlazni otvor podijeljen je na dva dijela, to na vano
svojstvo truba: ako se truba podijeli u dvije ili vie manjih truba, a one su
otvorima usta postaVljene jedna blizu druge, nita se ne mijenja. Odnosno, u tom
dva ili vie otvora djeluju kao jedan s povrinom
usta. Ako se stave i dva se
Osnovne karakteristike Klipschove trube jesu: frekvencijski opseg 40-400 Hz,
nominalna impedancija 8 n, razina tlaka 104 dB (uz 1 W na 1,2 m). Dimen-
zije prednje strane su: visina 1 m, a irina 0,8 m. Otvor vrata trube je Sv = 0,03 m
2
(Sv=S/2), otvor usta trube Su=0,375m
2
(to je 1/8 otvora usta ravne trube),
neto-volumen zatvorene kutije iza membrane V Bt = 65 1, uz korisnost otprilike 45%.
Ta truba visoke korisnosti, s malim i ravnim frekvencijskim
odzivom daje relativno vrlo dobre rezultate na slunom testu. No neki tvrde da joj
S TRUBOM 167
je velika mana to to je sustav izveden samo za upotrebu u kutu prostorije i da u
prostorijama daje loe slike. Sam da se
problemi koji nastanu zbog akustike prostorije mogu ispraviti
zavjesama, sagovima ili drugim materijalima, a da katkada i
promjena kuta u koji se u prostoriji smjeta sustav moe dati bolje rezultate.
Slika 6.68. Preklopljena truba sa irokopojasnim
Na slici 6.68 prikazana je jo jedna izvedba tih truba. To je truba sa irokopo-
jasnim i skretnicom. Ovdje se niske frekvencije emitiraju iz
duge bas-trube, a srednje i visoke frekvencije iz kratke trube ispred membrane
(mehanizam djelovanja opisan je u prvom dijelu ovog poglavlja).
dimenzija niskofrekventnih truba
Postupak dimenzija tih eksponencijalnih truba jednak je
opisanome (formule 6.24), tj. od osnovnih otvora
vrata (SJ, usta (Su), konstante (mt) i duljine (lJ trube.
Otvor vrata za optimalne karakteristike trube (s obzirom na smanjenje neline-
arnih korisnosti, duljinu trube itd.) treba da iznosi Sv = S/2
(pola efektivne povrine membrane
Otvor usta se prema relaciji u kojoj je opseg usta jednak valnoj duljini
donje frekvencije trube, tj. 2run = Ac' Ac = c/f
c
' Su = gdje je: c (m/s), f(Hz), ru (m),
Ac (m), Su (m
2
). S obzirom na smjetaj sustava u prostoriji, moe se
manji otvor usta.
Konstanta trube je mt = 4nfclc, gdje je mt (m - 1).
D I
b' l 2,3 . log Su/Sv d' . l ( )
u Jma tru e Je t = , g Je Je: t m .
mt
Ta vrijednost duljine trube vrijedi samo za put valova u osi trube, pa je u
praksi te se u za otprilike 5-10%.
Volumen zatvorene kutije iza membrane (V Bt) se prema
relaciji u kojoj je reaktancija jastuka u kutiji jednaka reaktanciji u vratu
trube, tj.
(6.25)
168 UGRADNJA
gdje je:
V
Bt
(m
3
), c(mjs), Sy(m
2
), fg(Hz) gornja frekvencija trube odabrana
oko 400-500 Hz).
2. Niskofrekventne trube bez preklapanja
Osnovno obiljeje tih sustava jest kratka eksponencijalna truba ispred membra-
ne niskotonskog Ako se otvor vrata izvede tako da je dovoljno velik i ili
ako se uzme dovoljno visoka donja frekvencija trube, duljina trube postaje relativno
malena, pa nisu potrebna komplicirana preklapanja.
Te se trube u izvedbi razlikuju s obzirom na stranje membrane,
koje se postie otvorenom ili zatvorenom kutijom ili bas-refleksnom kutijom
u upotrebi, a poznate su kao "eksporefleksne kutije").
a)
-....

,/1/
e #
''\j-.
I
....
I
\
)
f
---- --r- 1-:: .::-
I
\
\
I
, I
, "
A
I I
" I
,
I
,
.
\ I
, ,
0(1
f-"
-1-
----
G
b)
Slika 6.69. a) W-niskofrekven-
tne trube, b) Klipschova
W-truba "La Scala", c) Shea-
rerova W -truba
S TRUBOM 169
Na slici 6.69.a) prikazane su dvije verzije tzv. W-truba, koje se izvode i s
otvorenim i sa zatvorenim kutijama kao stranjim membrane. Kako u
ovom primjeru donja frekvencija trube mora biti relativno niska, to je i uz veliki
otvor vrata duljina jo uvijek znatna (to se malo kompenzira elementom W).
Slika 6.69.b) prikazuje Klipschovu verziju te trube ("La Scala") za upotrebu u
stanovima (zbog relativno malih dimenzija). Njezine osnovne uglavnom su
opisanim obiljejima Klipschove trube za kut prostorije.
Slika 6.69.c) prikazuje tzv. Shearerovu trubu, koja se primjenjuje za
prostora, npr. kazalita, te za priredbe na stadionima itd. Stranja strana
prostora sa nije zatvorena, a kratka truba s prednje strane ima priblino
ove dimenzije: otvor vrata 0,55 mZ (za 4 niskotonska promjera 0,38 m),
otvor usta 5 mZ i duljinu u osi 1,1 m. Kut disperzije je oko 60 o u svim smjerovima, a
korisnost 50%. Velikom prednjom stranom (3 m x 3,5 m, s dodanim proirenjima
prema slici) smanjuje se utjecaj emitiranja sa stranje strane, pa je frekvencijski
odziv dosta Za srednje i visoke frekvencije upotrijebljena je truba s vie
i sa snanim pogonskim dijelom, koja je na niskofrekventni dio postavljena
tako da su sredita svih u sustavu u istoj vertikalnoj ravnini.
Frekvencijski opseg sustava je 50 Hz- 20kHz, s preklopnom frekvencijom na
400 Hz. Uz upotrebu dovoljno snanih mogu se vrlo veliki
tlakovi.
"Eksporefleksne kutije" su bas-refleksne kutije koje s prednje straneniskoton-
skog imaju kratku trubu. Te kutije izvode se tako da otvor bas-refleksa
daje korisni odziv do vrlo niskih frekvencija, pa se sama truba moe izvesti za malo
vie frekvencije. Ako je jo i velik otvor vrata, truba ispred membrane vrlo je kratka.
PRESJEK A-A
-
-------
co
<.o
I.
I
21,
72
A
1 I
Slika 6.70. Ekspo-refleksna kutija ALTEC-LAN-
SING 817A
-

--1--
------- I-

-
A
I
95cm
1
Kao primjer promotrimo "eksporefleksnu kutiju" proizvodnje ALTEC-LAN-
SING 817A (slika 6.70). Taj sustav s rezonantnom frekvencijom kutije (fB) od 50Hz
ima djelotvoran otvor do otprilike 150 Hz (kada se otvor "zatvarati"). Ta se
frekvencija moe smatrati donjom frekvencijom trube, tj. fc = 150 Hz (pri kojoj je
170 UGRADNJA
emIsIJa iz membrane najdjelotvornija), pa je uz Sv oko 0,12 m
2
, Su oko 0,6 m
2
,
mt = 5,5, Ir oko 0,3 m. Karakteristike tog sustava ovise o upotrijebljenim niskoton-
skim pa je, naprimjer, sa dva nazivne snage 150 W prijenosni
opseg 45- 1 000 Hz, osjetljivost 104dB, maksimalni tlak (I m) 125dB,
PRESJEK A-A
A
T

!
a)
D D DiD J
74
100
\. A .\
86em
b)
Slika 6.71. Ekspo-refleksna kutija ALTEC-LANSING 210A
nazivna impedancija 4 il, horizontalna i vertikalna disperzija 90 o x 40 o, dimenzije su
0,86 m visina, 0,95 m irina i 0,68 m dubina, a masa je blizu 100 kg. Kutija je
za svih prostora, i to sama ili u grupi takvih sustava.
Opiimo jo jednu verziju tih sustava, ALTEC-LANSING 210A (slika
6.7 l. a). Sustav je izveden kao kabinet (0,87 m irine x 2,14 m visine x 1 m dubine) s
proirenjima sa strane (2 x 0,6 m irine x 2,14 m visine, prema slici). I u tom
karakteristike ovise o upotrijebljenim jer je sustav za
nje prostora (kazalita, arena, auditorija i stadiona). Koristi se samo jedan
ili vie spojenih kabineta (slika 6.71.b), uz upotrebu snane trube s vie
za srednje i visoke frekvencije Qedan primjer karakteristika: prijenosni opseg
40 Hz-IS kHz, preklopna frekvencija na 500 Hz, horizontalna i vertikalna disperzi-
ja 100 o x 60 o, masa oko 600 kg).
S TRUBOM 171
Za ove sustave se moe da im karakteristika isijavanja uglavnom
nije (s frekvencijskom karakteristikom i sa slabim tranzi-
jentnim odzivom). No primarni zadatak tih elemenata je to
tlakova, dakle velika a ne visokokvalitetna reprodukcija
zvuka (iako ima i vrlo kvalitetnih izvedbi ovih sustava).
7. sustavi
Iz dosadanjeg izlaganja moe se vidjeti da jedan ne moe optimalno
prenositi cijelo ton-frekventno Za dobro emitiranje niskih frekvencija
potrebne su velike povrine membrane (i veliki hod), a za visoke su frekvencije
potrebne male povrine, pa jedan erni ter teko moe imati u cijelom tonskom
dobra emiterska svojstva (mala jednake usmjerne karakteristi-
ke itd.). S vie u sustavu mogu se bolje kontrolirati
karakteristike potrebne za visokokvalitetnu reprodukciju, i to kontrolom svakog
posebno, jer je svaki u sustavu posebno konstruiran da pokrije
dio ukupnoga frekvencijskog opsega.
sustavi sastoje se od dva pojasna ili vie njih, a smjetaju se
u kutije definiranih svojstava. sustava dobivaju pobudu preko
filtara (frekvencijskih skretnica), je zadatak da usmjere pobudne
frekvencijske pojasove na i da pritome osiguraju potrebno
karakteristika emitiranja.
Sastavljanjem broja u sustav postiu se ove
prednosti:
- Postie se bolja korisnost sustava Ger se moe bolja
korisnost pojasnih nego irokopojasnih).
- Smanjuju se sva posebno intermodulacijska (IM) i frekven-
tno-intermodulacijska (FIM-Doppler) jer svaki emitira svoje pa
nema tetne modulacije.
Ipak, u multipleksnim sustavima (koaksijalni ili visokotonski
uz bas-trubu) moe se FIM, jer se na visokoton-
skim modulirati niskofrekvencijskim membra nski m kretanjem.
- Konstantnost usmjerenja i njegova kontrola s obzirom na odabrani auditorij.
To pridonosi odziva i izvan osi, te poboljava dojam sterea, jer polje
odjeka u prostoriji za sluanje moe uzrokovati koloriranje i smanjenje razumljivos-
ti i prirodnosti zvuka.
7.1. Frekvencijske skretnice
Frekvencijske skretnice se u prijenos da bi svakom u
sustavu osigurale pobudu samo onih frekvencija koje moe optimalno
emitirati. Filtri skretnica zadani su preklopnom frekvencijom, tipom i redom filtra.
Frekvencijske skretnice su elementi prijenosa s filtarskim sklopovi-
ma koji dijele tonsko na dva ili vie pojasa, i to prema tome od koliko je
pojasnih sastavljen sustav. Slika 7.1 prikazuje amplitudne
FREKVENCJJSKE SKRETNICE 173
/f\
I
a)
Slika 7.1. Amplitudna karakteristika: a) dvosmjerne frekvencijske skretnice, b) trosmjerne
frekvencijske skretnice
karakteristike dvosmjerne i trosmjerne frekvencijske skretnice. Dvosmjerna skretni-
ca (slika 7.l.a) sastavljena je od niskopropusnoga i visokopropusnog filtra, a
trosmjerna (slika 7.l.b) od tih istih filtara, samo to je izveden jo i pojasni filtar.
Oznakama fk' fk1 i fk2 obiljeene su preklopne frekvencije skretnice na kojima nastaje
smanjenje razine u propusnom od 3 dB.
a}
b)
NF
NF
o
Slika 7.2. Dvije trosmjernih frekvencijskih skretnica
Dvije su za trosmjernih (a i viesmjernih) skretnica, kako
je prikazano na slikama 7.2.a i 7.2.b.
a) b)
VF
Slika 7.3. a) Pasivne frekvencijske skretnice, b) aktivne frekvencijske skretnice
174 SUSTAVI
Frekvencijske skretnice izvode se kao pasivni i aktivni filtarski sklopovi. Pasivne
frekvencijske skretnice (slika 7.3.a) spajaju se snage i a
sastavni su dio sustava. Aktivne frekvencijske skretnice (slika 7.3.b) spajaju
se u malih signala, iza kojih slijede snage. Katkada se rade i mjeovite
skretnice, tako da se, naprimjer, izvede niski i visoki propust s aktivnom skretnicom, a
tada se visoke frekvencije razdijele pasivnom skretnicom (prema slici 7.2.b).
Prijelaz iz propusnog u nepropusno moe se izvesti na
koji se kao tipovi filtra. Izbor filtarskog tipa temelji se ponajprije na
dobrom prijenosu tranzijenata i frekvencijskom odzivu. Besselovi filtri (slika 7.4.a)
dB dB
,
d
1
U2

u;- u,
f 1 f
Slika 7.4. Karakteristike niskopropusnog filtra drugog reda: a) Besselova
tipa, b) Chebisheva tipa, c) Butterworthova tipa, uz d) karakteristiku
idealnoga niskopropusnog filtra (u koju je ucrtana Butterworthova krivu-
lja)
imaju dobru faznu i tranzijentnu karakteristiku, ali polagan pad u pojasu oko
preklopne frekvencije. Chebishevljevi filtri (slika 7.4.b) imaju vrlo dobro odjeljivanje
frekvencijskih pojasova, ali lou tranzijentnu karakteristiku. Butterworthovi filtri
(slika 7.4.c) prema karakteristikama su priblino u sredini, pruaju najbolji kompro-
mis traenih svojstava, pa se ti filtri upotrebljavaju u frekvencijskih
skretnica (i pasivnih i aktivnih), te se oni u ovoj knjizi i Kao to se
vidi iz slike, nazivi tih filtara odnose se na oblike odzivnih karakteristika skretnica
koji aproksimiraju krivulju idealnoga niskopropusnog filtra. (Slika 7.4.d) prikazuje
idealni niskopropusni filtar, gdje je Ul ulazni, a u
2
odzivni izlazni napon (odnos tih
napona se izraava decibelima).
Sklopovi svih tipova filtara skretnica izvode se na isti samo se elementi
sklopa dimenzioniraju. Elementi tih sklopova imaju radne i reaktivne
otpore, pa njihovo u prijenos kvari faznu karakteristiku. Stoga se zahtjevi
za frekvencijske skretnice prije svega odnose na njihovu povoljnu faznu karakteristi-
ku, zatim na to manje gubitke u sklopu i na filtre koji imati to strmije bokove
na frekvencijama odvajanja pojaseva.
Osnovni izrade tih filtara jest dvosmjerna skretnica, koja se teorijski moe
okarakterizirati parom naponskih prijenosnih funkcija CNF(S) i CVF(s) koje opisuju
amplitudne i fazne odnose u niskopropusnom i visokopropusnom filtru skretnice.
Djelovanje preko tih propusnih filtara moe se usporediti s
djelovanjem idealnog koji, naponom u, (u udaljenosti
u osi na svim frekvencijama stvara tlak p. Ako je dvosmjerna
skretnicica istim naponom u i na niskotonskom ivisokotonskom
ku daje napone U
NF
i U
VF
' pa se proizvode tlakovi PNF i PVF (na jednakoj
udaljenosti u osi svakog kao p), moe se pretpostaviti da je
FREKVENCIJSKE SKRETNICE 175
(7.1)
U tom sklop te skretnice zadovoljava uvjet da je vektorska suma pojedinih
naponskih prijenosnih funkcija jednaka jedinici, tj.
[il;F J + [il;F J = C
NF
(s) + CVF (s) = l
(7.2)
Kako suma naponskih prijenosnih funkcija pojedinih filtara ima jedinicu u amplitu-
di, a nulu u fazi, i to za sve frekvencije (da bi za sve frekvencije zbroj izlaznih
napona iz skretnica bio konstantan, naponi iz pojedinih skretnica ne smiju se
razlikovati po fazi), ta frekvencijska skretnica ima konstantan naponski prijenos
(konstantan napon).
Ako su tada na postignute i jednake snage, govorimo i o skretnici
konstantne snage.
Poeljan je, dakle, takav filtar (odnosno filtar onog reda) koji zadovoljiti
navedena Red filtra je brojem polova u njegovoj prijenosnoj
funkciji, a njime je guenje u nepropusnom dijelu filtra (koje se izraava
decibelima po oktavi, tj. dB/okt). To vrijedi i za pasivne i aktivne Butterworthove
skretnice jer imaju jednake prijenosne funkcije.
U praksi se izvode frekvencijske skretnice 1. reda (-6dB/okt.), 2. reda
(-12dB/okt.), 3. reda (-18dB/okt.) i 4. reda (-24dB/okt.). Slika 7.5. prikazuje
Butterworthove filtre tih redova.
dB

...
-,'
-'
"
-10
/'
/'
/
-20
0,2 0,5

,<' .......

.... ,
,
\X
2
V
V
V
6 dB/okt.
12 dB/okt.
18 dB/okt.
Slika 7.S. Amplitudne karakteristike Butterworthovih filtara
1, 2. i 3. reda
Princip konstantnoga naponskog prijenosa (i konstantne snage) moe se ostvariti
samo ako se frekvencijska skretnica vee za idealni sustav, tj.
da u sustavu imaju koincidentna sredita, da su vrlo
blizu smjeteni i da imaju potpuno jednake amplitudne i fazne karakteristike. To bi u
praksi bilo vrlo teko ostvariti, ali se kompromisno ipak izvode takve skretnice i
sustavi koji daju vrlo izlaz.
Izbor preklopne frekvencije skretnica znatno na karakteristike sustava, a
mora se izvesti tako da se uzmu u obzir svi utjecajni faktori.
Uglavnom se koristi to nia preklopna frekvencija jer su na taj manja
intermodulacijska i Dopplerova sustava, a membrana nisko-
tonskog titra kao stap. No u tom filtri su skretnica s velikim
vrijednostima elemenata i stoga skupi, a potrebna je i trosmjerna skretnica.
176 SUSTAVI
Pri izboru mora se pripaziti na prijenosne karakteristike pojedinih
posebno visokotonskih, za koje mora biti prodiranje niskih frekvencija u
njihovo propusno to strmijim visokopropusnim filtrima skretnica, pa je
zato korisna to via preklopna frekvencija.
Jedan od glavnih faktora u tom izboru jest ispravna raspodjela snage na
sustava. Da bi se to provelo, sluimo se rezultatima razmatranja razina
snaga pojedinih instrumenata i cijelog orkestra, iz kojih se mogu izdvojiti podaci o
energetskom sadraju glazbe. Na slici 9.29. prikazan je spektar uma koji se
primjenjuje za ispitivanje i sustava (za konvencionalnu i
modernu glazbu), a koji je prema energetskim razinama potrebnim u
tonskom
Tablica prikazuje raspodjelu snaga u sustavu, koja je
prema novom ispitnom signalu (slika 9.29.b).
Snaga
%
38
200
49 63
315 630
76 85 93 98
1200 2500 5000 10000
Raspodjela postotka snaga u tablici nacIllJena je po oktavama, pa se pri
koritenju (za preklopne frekvencije unutar oktava) uzimaju pribline aproksimativ-
ne vrijednosti koje u praksi zadovoljavaju. Tako za trosmjerni sustav 50 W s
preklopnim frekvencijama 500 Hz i 3000 Hz niskotonski treba biti za
otprilike 28 W snage Ger je frekvencija 500 Hz na oko 56% snage), srednjetonski
za otprilike 15 W snage Ger je frekvencija 3000 Hz na oko
86% - 56% = 30% snage) i visokotonski za otprilike 7 W snage
(100%-86%=14% snage).
Iz tablice se, osim toga, vidi da se u primjeru dvosmjernoga sustava,
pretpostavljamo li podjelu ukupne snage jednoliko na oba pre-
klopna frekvencija nalazi u frekvencijskom oko 500 Hz, to je i
ljivo za tu vrstu sustava.
Vaan faktor u odabiru preklopnih frekvencija jest da je u
srednjih tonskih frekvencija osjetljivost i analizatorska sposobnost ljudskog uha
Posebno u od otprilike 800 - 1 700 Hz govor ima svoja formantna
vana za razumljivost. Kako su na preklopnim frekvencijama
uvijek (posebno fazna), ne se odabiranje preklopnih frekven-
cija u oko 1 500 Hz.
Pri upotrebi s trubom u sustavima pojavljuje se novi
kriterij za odabir preklopnih frekvencija. Trube, uz rad s snagama, mogu
imati zamjetljiva koja (uz ostalo) ovise i o broju oktava u prijenosnom
opsegu. U tom je preklopnu frekvenciju odabrati tako da
umnoak snaga pomnoen irinom pojasa u oktavama za niskotonski i visokoton-
ski bude jednak (preporuka je da preklopna frekvencija bude
otprilike 500 Hz).
7.1.1. Pasivne frekvencijske skretnice
Filtri tih skretnica spajaju se ispred u sustavu i
njegove sastavne dijelove.
Glavni kriteriji koje bi morala zadovoljiti idealna pasivna frekvencijska skretni-
ca jesu:
FREKVEN CIJSKE SKRETNICE 177
frekvencijska raspodjela na preko fi1tara mora biti takva da
jednaku snagu na svim frekvencijama,
signali svih frekvencija moraju kroz skretnice tako da su iz
emitirani s istim faznim odnosima kao iz idealnog koji u cijelom
tonskom ima povoljne prijenosne karakteristike,
frekvencijske skretnice i sustavi moraju za predstavljati
konstantan i radni otpor,
reaktivni elementi skretnice moraju biti bez gubitaka, odnosno u njima se
ne smije troiti snaga,
skretnica mora za predstavljati to manji otpor kako bi se ostvarilo
to bolje priguenje.
Drugim idealna skretnica ne bi smjela unijeti nikakve promjene u
odnosu prema emitiranju s idealnim No u praksi nije tako, pa filtarski
sklopovi unose svoja u prijenos.
Filtri pasivnih frekvencijskih skretnica mogu se izvesti na dva kao
m-filtri ili kao filtri konstantnog otpora. Zbog svoje jednostavnosti se
upotrebljavaju filtri konstantnog otpora, pa u ovom izlaganju
samo njih.
Filtri konstantnog otpora nazivaju se tako s obzirom na zahtjev koji se na njih
postavlja (i prema kojemu se projektiraju), a to je: ako se ti filtri s nekim
nazivnim radnim otporom, onda se taj otpor mora pojaviti i na ulaznim stezaljkama
filtra u cijelom prenoenom frekvencijskom
Sklopovi filtra pasivnih frekvencijskih skretnica se kao paralelni i
serijski LC-spojevi.
1. Frekvencijska skretnica 1. reda (-6 dB/okt.)
Slika 7.6.a) prikazuje paralelni spoj, a 7.6.b) serijski spoj dvosmjerne Butterwor-
thove pasivne frekvencijske skretnice 1. reda. Taj najjednostavniji oblik skretnica
ima elemente:
1
(7.3)
2nJL
J
C
J
'
a) b)
e)
dB

Cl
Uu
-6
R
-12
c.
Ll
-18
r>
<
/
"
/
4okt.
'"
UVF
-24
0,125 0,25 0,5 2
4 8 kHz
tk tl tk
Slika 7.6. a) Paralelni spoj dvosmjerne skretnice 1. reda, b) serijski spoj dvosmjerne skretnice 1.
reda, e) pripadna amplitudna karakteristika
12
178 SUSTAVI
gdje je:
L (H), C (F), R (O) nominalna impedancija
fK (Hz) preklopna frekvencija filtra.
Slika 7.6.c) prikazuje amplitudnu karakteristiku te skretnice s padom napona
6dB/okt. Decibeli u karakteristici odnose se na odnos UNF/U
u
ili UVF/UU' pa je na
taj uz U u = l prikazan relativni izlazni napon na Radnim podru-
smatra se granica na kojoj se izlazni napon smanji za 12 dB, pa je u
ovom primjeru radno obaju proireno za 4 oktave, odnosno
moraju imati dobra emiterska svojstva jo dvije oktave nie i vie od
preklopne frekvencije. To se vrlo teko postie, pa je to glavni razlog to se
ta skretnica malo upotrebljava iako je najjeftinija i najjednostavnija za izvedbu.
U dvosmjernih skretnica l. reda naponi na niskotonskom ivisokotonskom
uvijek su 90 izvan faze, pa se te skretnice zovu i homogene
skretnice jer imaju najmanja fazna Zbog takvih faznih odnosa pri
spajanju na filtre su isto polarizirani (prema slici 7.6.a). Zbroj prijenosnih
funkcija niskopropusnog i visokopropusnog filtra tih skretnica jednak je jedinici,
odnosno ti filtri pokazuju konstantno st napona (odnosno i konstantno st snage).
Osim dvosmjernih skretnica, se trosmjerne iviesmjerne frekvencijske
skretnice 1. reda, koje se izvode prema opisu na slikama 7.2.a), b).
a) b)
R
Slika 7.7. a) Paralelni spoj trosmjerne skretnice 1. reda, b) serijski spoj
trosmjerne skretnice 1. reda
Na slici 7.7.a) prikazan je paralelni spoj trosmjerne frekvencijske skretnice l.
reda, a na 7.7.b) serijski spoj. Elementi L2 -C
2
imaju na ulazu, na svim frekvencija-
ma, konstantan otpor R, kojim je izlaz prijanje skretnice. Za oba spoja
vrijedi:
R
gdje je:
C
l
1
C
2
=---
2nf
k2
R
Ll (H), L2 (H), Cl (F), C
2
(F), R (O), fkl (Hz) prva preklopna frekvencija,
fk2 (Hz) druga preklopna frekvencija.
(7.4)
2. Frekvencijska skretnica 2. reda ( -12 dB/okt.)
Slika7.8.a) prikazuje paralelni spoj, a 7.8.b) serijski spoj dvosmjerne Butterwor-
thove pasivne skretnice 2. reda sa elementima:
1

J2 . R . 2n:f
k
'
R J2
L2 = J2. 2n:f
k
' C
2
= R . 2n:fk '
(7.5)
X
L1
=X
C1
=J2. R,
X
L2
=X
C2
=R/J2
gdje je:
L(H), C(F), R(Q), fk(Hz).
a) b)
CD+R
L1
VF
dB

-6
-12
-18
-24
e)
I
V
f)

V
\
2okt.
1\
\
0,125 0,25 0,5 2 4 8 kHz
t/tk
Slika 7.8. a) Paralelni spoj dvosmjerne skretnice 2. reda, b) serijski spoj dvosmjerne skretnice
2. reda, c) pripadna amplitndna karakteristika
Slika 7.8.c) prikazuje amplitudnu karakteristiku s padom napona 12 dB/okt.
Radno obaju u ovom je iroko dvije oktave, pa je
dimenzioniranje znatno olakano.
U ovom su naponi na niskotonskom i visoko tonskom uvijek
180
0
izvan faze. se spajaju obratno polarizirani, no pritom na
preklopnoj frekvenciji nastaje nadvienje u izlazu, koje moe biti
Istofazno polariziranje na preklopnoj frekvenciji uzrokuje ponitenje
izlaza. Zbroj prijenosnih funkcija tih filtara nije jednak jedinici, i filtar ne pokazuje
konstantnost napona (a ni konstantnost snage). tome, te se skretnice
upotrebljavaju zbog relativno strmih bokova i ne previe reaktivnih elemenata u
prijenosu.
Na slici 7.9.a) prikazan je paralelni spoj tro smjerne frekvencijske skretnice 2.
reda, a na 7.9.b) njezin serijski spoj. Za te spojeve vrijedi:
1 J2'R 1
C
3
= L
4
=-- - C
4
=---==-----
J2. R 2n:fkl ' 2n:fk2 ' J2. R 2n:f
k2
(7.6)
12*
a)
180 SUSTAVI
a)
b)
Cs
R
Slika 7.9. a) Paralelni spoj trosmjerne skretnice 2. reda, b) serijski spoj
trosmjerne skretnice 2. reda
gdje je:
L (H), C (F), R (Q), fk (Hz).
Vidi se da je ta trosmjerna skretnica prema slici 7.2. b), pa se elementi
osnovne skretnice L
3
C
3
(odnosno LsC
s
) kao elementi na slici 7.8.b) uz
donju preklopnu frekvenciju fki' a elementi L
4
C
4
(odnosno L
6
C
6
) isto tako, samo uz
gornju preklopnu frekvenciju f
k2
. Na toj bazi, odnosno prema slikama na 7.2, izvode
se i frekvencijske skretnice.
3. Frekvencijska skretnica 3. reda (-18 dB/okt.)
Slika 7.1O.a) prikazuje paralelni spoj, a 7.10.b) serijski spoj dvosmjerne Butter-
worthove pasivne frekvencijske skretnice 3. reda sa elementima:
b)
C6
dB

-6
-12
-18
-24
c)
I
"""-
('
L
/ \
l 4/30k;\
0,125 0,25 0,5

Slika 7.10. a) Paralelni spoj dvosmjerne skretnice 3. reda b) serijski spoj dvosmjerne skretnice 3.
reda, c) pripadna amplitudna karakteristika
FREKVENClJSKE SKRETNICE 181
R
'
2n: k
R
L
2
=0,5 -
f
,
2n: k
(7.7)
4 1
Cl =3 R 2n:f
k
4 R
L4 =3 2n:f
k
'
1
C4 = 1,5 2 f
R n: k
gdje je:
2 l
c
2
=3 2n:f
k
'
2 R
Ls =3 2n:f
k
'
1
C
3
= 2 R. 2n:fk
R
L =2-
6 2n:fk
Cs =0,5 R. 2n:f '
k
L (H), C (F), R (O), fk (Hz).
Slika 7.1O.c) prikazuje amplitudnu karakteristiku s padom napona 18dB/okt.,
a radno obaju sada je iroko 4/3 oktave.
U ovom su naponi na niskotonskom ivisokotonskom uvijek
270
0
(ili 90) izvan faze.
se moraju spajati suprotno polarizirni da bi se zadrala mala fazna
Zbroj prijenosnih funkcija filtara nije jednak jedinici.
Buterworthovi filtri 3. reda najbolji su kompromis traenih karakteristika. Oni
imaju maksimalno ravnu amplitudnu karakteristiku, jako guenje od 18 dB/okt.,
odnosno vrlo strme bokove s postepenim promjenama faze (koja su
Ti su filtri u praksi, a u visokokvalitetnim
sustavima.
Trosmjerne i viesmjerne skretnice izvode se prema opisanom postupku (slika 7.2).
4. Frekvencijska skretnica 4. reda ( - 24 dB/okt.)
Slika 7.11. prikazuje paralelni spoj dvosmjerne Butterworthove pasivne frek-
vencije skretnice 4. reda sa elementima:
a)
b)
dB
o
-6
\ V
I

V l \
-12
-18
-24
0,125 0,25 0,5 2 4 8 f Jfk
fk
kHz
Slika 7.11. a) Paralelni spoj dvosmjerne skretnice 4. reda, b) amplitudna karakteristi-
ka spoja
182
L _1,8856' R
1- 21tfk
c _ 1,5910
1- 21tf
k
R'
L _0,9428 ' R
2 - 21tfk '
c _ 0,3535
2- 21tf
k
. R
SUSTAVI
(7.8)
R 1 R
L3 21tfk '1,5910' C
3
=21tf
k
'1,8856' R' L4 21tf
k
0,3535' C
4
21tf
k
0,9428 ' R
gdje je:
L (H), C (F), R (Q), fk (Hz).
To su, zapravo dvije skretnice 2. reda spojene jedna iza druge, pa se dobije
priguenje 24 dB/ok t. U ovom su naponi na niskotonskom ivisokotonskom
uvijek 360
0
izvan faze, pa se moraju spajati istofazno.
(ako je spoj jedinica protufazan izlaz se ponitava.)
se upotrebljava jer ima mnogo reaktivnih elemenata, pa je
za prijenos, a i skupa je.
Ovi skretnica pojedinih redova posve su teorijski jer se temelje na
konstantnoj vrijednosti radnog otpora i stoga uglavnom vrijede samo za
jednu frekvenciju. Osim toga, da bi se izvela dobra skretnica s
prijenosnom karakteristikom, potrebno je uzeti u obzir jo niz utjecajnih faktora.
Drugim pri izvedbi frekvencijskih skretnica uz teorijsku je razradu potreb-
no ugoditi i amplitudne i fazne odnose u konkretnom pa uz subjektivna (i
objektivna) mjerenja izvesti sustav.
5. Amplitudni odnosi i preklopne .frekvencije
Pasivne frekvencijske skretnice s konstantnim otporom moraju imati radno
otporno neovisno o frekvenciji i konstantno po Za te filtre nisu
ulazni izlazni otpori, prema kojima se tada postavljaju i ulazni.
Efekt impedancije Na slici 3.6. prikazana je impedancijska karakteris-
tika niskotonskog na kojoj se vide sve amplitudne i fazne
promjene. U prvom dijelu vidi se (koje se ugradnjom smanjuje)
nastalo zbog rezonancije, dok na viim frekvencijma impedancija raste,
uglavnom zbog induktiviteta titrajne zavojnice.
Osim problema frekvencijski promjenljive impedancije, pri spajanju skretnice
sa sustava na nekim frekvencijama mogu nastati i rezonancije. Tako sa
skretnicom prvog reda nastaje paralelni krug, koji tvori pad impedancije na ulazu, a
sa filtrom drugog reda to se zbog serijskog kruga. Ta niska ulazna
impedencija skretnice moe preopteretiti pobudno i uzrokovati znatna
prijenosa. Poboljanje nastaje ako se izlaz skretnice ugodi tako da se
lineariziranjem impedancijske krivulje izvede konstantno otporno optere-

Slika 7.12. Jedan kompen-
zacije impedancijskog porasta
Jedan kompenzacije porasta impedancije
na viim frekvencijama je takav da se kao dio
potrebnog induktiviteta skretnice iskoritava in-
duktivitet zavojnice (slika 7.12). Taj se
moe primijeniti samo kada skretnice imaju
serijske induktivitete od induktiviteta titrajne
zavojnice Vrijednost induktiviteta
nika se prema izrazu:
L
z
=X/21tf (7.9)
gdje je L
z
(H), X (n) reaktancija je vrijednost jednaka dvostrukoj minimalnoj
impedanciji na nekoj frekvenciji f(Hz).
Linearnost impedancijske karakteristike na viim frekvencijama moe se
dodavanjem serijskog paralelno spojenog (slika 7. 13. a). Vrijed-
nosti su Rd = R, Cd = L/R
2
, pri se vrijednost L
z
dobije prema gornjem

R
--,--""' ... - .......
a)
f
R
b)
l, - I,=lll
Slika 7.13. a) Linearizacija impedancijske karakteristike na
viim frekvencijama, b) kompenzacija rezonantnog
Primjer: uz L
z
= 0,4 mH, R = 6,5 n, Rd = 6,5 n, Cd = 9,4IlF. (7.1 O)
Rezonantno moe se kompenzirati dodavanjem serijskoga titraj nog
kruga paralelno (slika 7. 13.b).
Elementi serijskoga titraj nog kruga jesu:
1
f
o
=------===
2nJL
s
C
s
'
(7.11 )
Uz odabranu vrijednost jednoga reaktivnog elementa (naprimjer odabere se
jedna normiran a vrijednost kapaciteta) se druge. U praksi to malokad
biti u niskotonskih (koji ugradnjom imaju kontrolirani Q), a
u srednjetonskih ivisokotonskih.
Primjer: fo=2kHz, M=100Hz, C
s
=47IlF, L
s
=0,53mH, R
s
=0,33n.
Razlika osjetljivosti Potrebno je da u sustavu
budu jednake osjetljivosti (korisnosti), a to je vano na preklopnoj
frekvenciji. Ako je jedan osjetljiviji od drugoga, kompenzacija se moe
izvesti djeliteljem napona u izlazu skretnice osjetljivijeg
Prema slici 7.14. vrijedi:
R=R
1
+R
p
' R
p
=RR
2
/(R+R
2
)
za potrebno smanjenje napona:
(7.12)
184 SUSTAVI
U
l
/U
2
=(R
l
+Rp)/Rp=RdRp+ 1.
Primjer: UdU
2
=3, Rl/Rp=2, Rl =2R/3, R2=R/2.
Otpori djelitelja napona mogu se izvesti kao promjenljivi, pa se smanjenje
napona dobiti po elji, odnosno se regulirati glasno pojedinoga (ili grupe)
To su tzv. L-regulatori, za koje se pretpostavljaju ovi zahtjevi:
-R U
(SKRETNICA) 1
Slika 7.14. razlike osjetljivosti
djeliteljem napona
a) otpor prema skretnici (ili prema jer se taj regulator moe upotrije-
biti i bez skretnice, naprimjer u 100 V liniji ili prema u ne
smije ovisiti o poloaju regulatora,
b) regulacija jednog (ili vie) ne smije utjecati na druge (pa i
u njegova
c) regulacija mora biti logaritamska.
R30
Slika 7.15. L-regulator
Na slici 7.15. prikazan je L-regulator od serije otpornika
i preklopnikom 2 x 10 poloaja. U tablici 1. navedeni su otpori Rl i R2 za pojedine
vrijednosti smanjenja, uz R = 16 n. Vrijednosti otpora Rl i R2 su ukupne, naprimjer
za 2 dB smanjenja (za poloaj 2 preklopnika) potreban je Rl = 3,29 n (sastavljen
je od otpornika Rll + Rd i R2 = 61,79 n (sastavljen od otpornika
R22 + R
23
+ ... + R3o)'
Tablica l.
Smanjenje
1 2 3 4 5 6 7 8 9 I 10
(dB)
Rl (O) 1,74 3,29 4,63 5,9 7 7,98 8,85 9,63 10,32 10,94
R
2
(0) 131,12 61,79 38,78 27,35 20,55 16,07 12,91 10,58 8,79 7,39
U tablici 2. prikazani su faktori kojima se moraju mnoiti obje vrijednosti
otpora za 16 n (tj. Rl i R2 iz tablice 1) ako se pretpostave druge impedancije

Tablica 2.
R(Q) 4 8 15 250 500
Faktor 0,25 0,5 0,9375 15.625 31,25
U poloaju 10 preklopnika otpor Rl (a i R
30
) mora izdrati cijelo
pa mora biti snage otpornici), prema kojoj treba
i drugih otpornika regulatora.
Razlika otpora U praksi postoje dvije otpor jednog
(Rz) je od otpora ostalih u skretnici (R
Zy
> R) ili je manji
(R
Zy
< R). Primjenjuju se dva - dodatnim otpori-
ma i transformatorom.
Kada je RZy>R, paralelnim se otporom moe smanjiti R
Zy
na potrebnu
vrijednost, a kada je R
Zy
< R, smanjuje se serijskim otporom. Problem tog
smanjenja je relativno velika disipacija snage, koja se beskorisno troi na dodanim
otpornicima pa se taj primjenjuje.
Bolje rjeenje je upotreba transformatora, pa je na slici 7.16. prikazan princip
autotransformatorskog
Rzv<R Rzv>R
R R
Slika 7.16. Autotransformaforsko
otpora
Na slici 7.17. prikazan je primjer izlaznim transfornatorom, uz
dvosmjernu skretnicu drugog reda i nejednakih otpora. trans-
formatora u krug postie se potpuna kontrola vrijednosti elemenata sklopa
odnosa zavoja.
100
J
8Q
16Q
8Q
Slika 7.17. otpora
izlaznim transformatorom
186 SUSTAVI
Tolerancija vrijednosti elemenata. Zbog prevelike tolerancije (naprimjer 10%)
vrijednosti elemenata sklopa skretnice nastaju amplitudna i u
preklopnoj frekvenciji. To se svakako u skretnici s vie elemenata
(skretnice viih redova), pa se moraju upotrijebititi elementi to manje tolerancije
( l do 5%). vrijednosti (prema mogu se odrediti i mjerenjem
vrijednosti svakog elementa prije ugradnje.
6. Fazni odnosi
Pasivna frekvencija skretnica sastavni je dio sustava, a da
ima reaktivne elemente, ona mijenja fazne odnose u prijenosu. Problem faznih
sustava bitnije ovisi o konstrukciji skretnica nego o konstrukciji
kih jedinica. Ako ima dobar amplitudni i fazni odziv (to je u
pojasu), i ako se izradi skretnica koja zadovoljava principe konstan-
tnog napona, tada se ostvariti i vjeran prijenos. Vano je da je za
konstantan napon potrebno da vektorska suma napona svih bude jednaka
ulaznome, s naglaskom na amplitudno-faznim odnosima napona.
sustav sa skretnicom prvog reda moe se s linearnim faznim
odzivom, a u sustavima sa skretnicama viih redova vektorska suma
napona na jedinicama biti jednaka ulaznome. Slika 7.18. prikazuje
fazne odzive skretnica pojedinih redova. Pritom treba da je, suprotno amplitud-
nom odzivu, koji se moe dodavanjem komponenti skretnici, fazni zakret
svojstvo filtra i ne moe se mijenjati.
360
o
270
0
180
o
90
o
OO
-90
o
-180
0
-270
0
-360
0
1-_ ......

--"
r- __
3 ' ,
"' ......
"
-.
.....,
--
2
,
--
"
.......
" ...
I-
--
...!-

-..
-',::: .... '... ..
-:::::I
8"-
::::--
-

--
1
,', ......
--
- .-
,', ...... ,
2
"-
,
...... -
--
NISKI PROPUST
',',
...... ,
3
I I
,
-..
"

1.6dB/okt.
2.12dB/okt.
3.18dB/okt.
4.24dB/okt.
0,1 0,125 0,25 0,5 810 kHz
fllfk
Slika 7.18. Fazni odzivi skretnica redma
2 4
Jedan od postizanja linearne fazne karakteristike skretnice jest mijenja-
nje elemenata filtara im se mijenja i prijenosna funkcija pa zbrojeni daju
jedinicu). No to se u pasivnim skretnicama ne radi jer pritome zbog niskih
impedancija nastaju velike disipacije snage. Taj je za
FREK VENClJSKE SKRETNICE
dB
+6
187
velikih impedancija sklopova skretnica i po-
sebnih za jedinice, tj. za
aktivne skretnice. Na slici 7.19 prikazan je
amplitudni dijagram takve skretnice drugog
reda.
..
--
.... ....
-,,---..

...-
//
.... ,
/
/
"
-6
I
\
I
Za 1ineariziranje je mnogo uspjeniji
drugi koji polazi od pretpostavke da -12
je bolje dodati posebnu jedinicu
(engl. filler driver) nego pokuati mijenjati -18
krivulje priguenja jedinica u sus- 0,125 0,25 0,5 2 4 8 t / tk
tavu. Slika 7.19. Lineariziranje razne karakte-
Ta dodatna jedinica ristike skretnice modeliranjem amplitudne
se upotrebljava uz dvosmjerne frekvencijske karakteristike
skretnice sa 12 dB/okt., gdje je uz istofazne
spojene pad na fk velik, a uz protufazno spojene nadvienje.
Dodatna jedinica ima skretnicu 1. reda, i mora imati dobra prijenosna
svojstva barem oktave oko fk' Na slici 7.20. prikazana je shema s amplitudnom
i faznom karakteristikom takvoga sustava. Vrijednosti elemenata su:
c=
12 R 2n:f '
" I L. k

llNF = llvF = 111"
+6
dB

6
-12
-18
-24
I

vo(
./
:",
",'
I
,
"
\
-+ ! \
"
-+-....
,..--
l i I 'J
0,125 0,25 0,5 2 4 8
180
o
1-
VF
o ....

..f
--r_
.. tt
o
90
o
- 90
-180
o
0,10,125 0, 25 0,5
(7.13)
I
......
-..
I
......
-
.......
-
tltk f/fk
Slika 7.20. Spoj lineariziranja razne karakteristike sustava upotrebom dodatnog (tzv.
filler drivera)
Ako je osjetljivost dodatnog jednaka osjetljivosti ostalih
amplitudna karakteristika, prema slici, pokazuje vrh na preklopnoj frekvenciji, uz
priguenje 6 dB/ okt. na obje strane. da radi u pojasu,
treba imati relativno malu snagu.
U takvoj izvedbi vektorska suma napona na tri jednaka je ulaznom
naponu (a zbroj naponskih prijenosnih funkcija jednak je jedinici). U tom se
posebno ispravnost amplitudne, fazne i tranzijentne karakteristike sustava.
188 SUSTAVI
sustav s dodatnom jedinicom izvodi se i u skretnici 3. reda,
samo pritom korisnost dodanog mora biti dvostruko od korisnosti
ostalih jedinica (slika 7.21). Vrijednosti elemenata su:
R
L
l
=1,5-
f
,
2n k
R
L2 = 0,5 2nfk '
3 R
L3 =4 2nf
k
'
4 1
Cl ="3 2nf
k
'
2 1
C
2
="3 2nf
k
'
1
C
3
=
2
. R . 2nf '
k
dB
+6
o
-6
- 12

-18
-24
/'
/
:
llF = llF =2
llvF llNF
"
"
"
/

I', .,

,
.I' '\
l'

\
0,125 0,25 0,5
(7.14)
1',
"
Slika 7.21. Spoj lineariziranja fazne karakteristike sustava sa skretnicom 3.
reda
7. pasivnih frekvencijskih skretnica
Slika 7.22. Primjer izvedbe pasivne frek-
vencijske skretnice sustava
Osnovni elementi pasivnih frekven-
cijskih skretnica su zavojnice, kondenza-
tori i otpornici, koji se spajaju na
na pokazan na slici 7.22.
Zavojnice su namotane izoliranom bak-
renom icom presjeka koji odgovara to
faktoru dobrote (Q). Istosmjerni ot-
por zavojnice treba biti to manji, do 10%
vrijednosti nominalne impedancije
Zavojnice se namotavaju u vi-
e slojeva na tijelo od materijala
ili bez njega (u zraku). Zbog nekih prednosti
(manjih dimenzija, manjega rasipnog polja,
manje bakra) se namotavaju i na ferit-
ne jezgre, ali i na jezgre od transformator-
skog lima. U tom se zavojnice mora-
ju dimenzionirati jer postoji opasnost
od nelinearnosti, gubitaka zbog histereze itd.
Za samogradnju zavojnica bolje je namotavanje na izolirana tijela (ili u zraku),
jer za feritne jezgre nedostaju podaci potrebni za
Pri izradi skretnica zavojnice treba smjestiti tako da su to udaljenije jedna od
druge (i da nisu jedna drugoj u osi), da se ne bi induktivno vezale. Osim toga,
skretnice trebaju biti to dalje od katkada vrlo jakih magneta jer se
smjetaju u kutije sustava.
izraz za induktiviteta jednoslojne zavojnice namotane na
izolirano tijelo (ili u zraku), prema slici 7.23.1, je:
(7.15)
gdje je:
induktivitet zavojnice,
A ovisna o odnosu b/a prema tablici 1,
n broj zavoja,
a (cm) duljina namotaja,
b(cm) srednji promjer zavojnice (prema slici 7.23.1).
Tablica 1.
b/a A b/a A b/a A
0,00 0,000 0,90 0,00632 3,10 0,01290
0,02 0,0001958 0,95 0,00656 3,20 0,01310
0,04 0,000388 1,00 0,00680 3,30 0,01327
0,06 0,000578 1,05 0,00702 3,40 0,01345
0,08 0,000763 1,10 0,00724 3,50 0,01362
0,10 0,000946 1,15 0,00746 3,60 0,01380
0,12 0,001126 1,20 0,00767 3,70 0,01395
0,14 0,001303 1,25 0,00787 3,80 0,01412
0,16 0,00148 1,30 0,00807 3,90 0,01427
0,18 0,00165 1,35 0,00826 4,00 0,01443
0,20 0,00182 1,40 0,00845 4,10 0,01458
0,22 0,00198 1,45 0,00863 4,20 0,01472
0,24 0,00214 1,50 0,00881 4,30 0,01487
0,26 0,00230 1,55 0,00898 4,40 0,01500
0,28 0,00246 1,60 0,00915 4,50 0,01514
0,30 0,00261 1,65 0,00932 4,60 0,01528
0,32 0,00277 1,70 0,00948 4,70 0,01540
0,34 0,00292 1,75 0,00964 4,80 0,01553
0,36 0,00307 1,80 0,00979 4,90 0,01566
0,38 0,00321 1,85 0,00994 5,00 0,01578
0,40 0,00336 1,90 0,ot010 5,20 0,01602
0,42 0,00350 1,95 0,ot023 5,40 0,01625
0,44 0,00363 2,00 0,01037 5,60 0,01647
0,46 0,00377 2,10 0,01065 5,80 0,01669
0,48 0,00391 2,20 0,01091 6,00 0,01691
0,50 0,00404 2,30 0,01117 6,20 0,01710
0,55 0,00436 2,40 0,01141 6,40 0,01730
0,60 0,00467 2,50 0,01164 6,60 0,01750
0,65 0,00497 2,60 o,ot 187 6,80 0,01767
0,70 0,00526 2,70 0,01209 7,00 0,01783
0,75 0,00553 2,80 0,01230 7,20 0,01802
0,80 0,00580 2,90 0,01251 7,40 0,01820
0,85 0,00606 3,00 0,01271 7,60 0,01836
b/a A
7,80 0,01852
8,00 0,01868
8,50 0,01905
9,00 0,01941
9,50 0,01975
10,00 0,02007
11,00 0,02065
12,00 0,02120
13,00 0,02171
14,00 0,02219
15,00 0,02265
16,00 0,02300
17,00 0,02330
18,00 0,02375
19,00 0,02410
20,00 0,02440
22,00 0,02495
24,00 0,02555
26,00 0,02600
28,00 0,02650
30,00 0,0270
35,00 0,02790
40,00 0,02870
45,00 0,02945
50,00 0,03015
55,00 0,03075
60,00 0,03130
65,00 0,03180
70,00 0,03225
75,00 0,03270
80,00 0,02310
90,00 0,03390
100,00 0,03460
190 SUSTAVI
1. 2.
3.
--. _ _ . - . _ . -- .Q
I
a
,
()
a
I I
Slika 7.23. potrebne za induktiviteta u izvedbi
pasivnih frekvencijskih skretnica
Pri induktiviteta vieslojnih zavojnica razlikuju se dva i to uz:
duge zavoj nice (a> b):
(prema slici 7.23.2)
kratke zavojnice (a < b):
(prema slici 7.23.3)
(7.16)
(7.17)
gdje je:
L (J..!H) induktivitet zavojnice,
A se prema b/a i tablici 1,
n je broj zavoja,
a (cm) i b (cm) prema slikama,
c(cm) irina zavojnice,
B je ovisna o odnosu a/c prema tablici 2.
Tablica 2.
a/e B a/e B
l 0,0000 II 0,2844
2 0,1202 12 0,2888
3 0,1753 13 0,2927
4 0,2076 14 0,2961
5 0,2292 15 0,2991
6 0,2446 16 0,3017
7 0,2563 17 0,3041
8 0,2656 18 0,3062
9 0,2730 19 0,3082
10 0,2792 20 0,3099
a/e B
21 0,3116
22 0,3131
23 0,3145
24 0,3157
25 0,3169
26 0,3180
27 0,3190
28 0,3200
29 0,3209
30 0,3218
Kondenzatori su u skretnicama, zbog malih impedancija relativno
velikih kapaciteta. Trebaju imati to manje gubitke, tj. to bolju izolaciju (polies-
ter-folije, uljni papir itd.), te i male tolerancije ( 5%). Kako su zbog tih zahtjeva
relativno velikih dimenzija i skupi, se upotrebljavaju elektrolitski, koji
moraju biti najkvalitetniji.
Elektrolitski kondenzatori za skretnice ne smiju biti polarizirani, pa ako nisu
takve izvedbe se serijskim spajanjem prema slici 7.24.
Kondenzatori moraju imati dovoljno velik radni napon, s rezervom zbog
vrnih vrijednosti.
FREKVENCIJSKE SKRETNICE
Slika 7.24. kondenzatora bez polariteta, serijskim
spajanjem elektrolitskih kondenzatora
191
Otpornici. Potrebno se koristiti najkvalitetnijim otpornicima male tolerancije i
dovoljnog
je vano da se prije izvedbe skretnice provede mjerenje vrijednosti
elemenata koje, zbog tolerancije ili izvedbe zavojnice), mogu bitno odstu-
pati od ili vrijednosti.
7.1.2. Aktivne frekvencijske skretnice
Aktivne frekvencijske skretnice su sustavi aktivnih filtara koji dijele tonsko
pri izvedbi sustava. Te se skretnice bez upotrebe induktiviteta
mogu sintetizirati u aktivne sklopove aktivnih elemenata, otpora i konden-
zatora. To ima veliko jer se tako iz prijenosnog lanca (s obzirom na
pasivne skretnice) uklonio jedan reaktivni element, to posebno povoljno djeluje na
prijenos tranzijenata.
Visokoimpedantne aktivne frekvencijske skretnice s odijeljenim snaga,
koja izoliraju od filtarskih sklopova, uklanjaju gotovo sve nedostatke pasivnih
skretnica i preko sklopova skretnica osiguravaju linearnu faznu karakteristiku.
ulazne impedancije odijeinih snage, ispred kojih se nalaze
aktivne frekvencijske skretnice, mogu biti po volji velike i konstantne, a izlazne
impedancije po izboru malene, uz izabrani faktor priguenja. To povoljno utjecati
na priguenje istitravanja a kako su znatno smanjena inelinearna
aktivne su skretnice mnogo poeljnije od pasivnih.
Najvanije prednosti aktivnih frekvencijskih skretnica jesu:
utjecaja faktora priguenja i kontrole a time
to smanjenje tranzijentnih
smanjenje intermodulacijskih zbog njihova rada u
uim pojasevima,
bolje kontroliranje i strmina bokova filtara na preklopnim frekvencija-
ma, to vodi boljem "odvajanju" u sustavu i smanjenju
zbog
i jednostavne ekvalizacije oblika odziv ne i fazne karak-
teristike te i jednostavno u proizvodnji,
osiguranje preklopnih frekvencija,
lake kompenziranje razlika u osjetljivosti (korisnostima) u susta-
vu jednostavnim potenciometrima,
neovisnost o frekvencijski ovisnoj impedanciji
izbjegnuta zbog induktiviteta s jezgrom,
192 SUSTAVI
praga zatite od zbog posebnih pojasnih

vremenskoga kanjenja koje moe nastati u
kom sustavu (za konstrukciju "minimum faznih sustava").
Aktivni filtri frekvencijskih skretnica mogu se izvesti s diskretnim aktivnim
elementima, no uglavnom se upotrebljavaju operaciona
Operaciona su jednostavna velikog stupnja visoke
stabilnosti, u kojima se primjenjuje jaka negativna reakcija ulaznoga i
izlaznog kruga. Ta su izvedena tehnikom integriranih krugova s vrlo
velikim (A oo), ali se to uz primjenu negativne reakcije
prema potrebi moe smanjiti na eljenu vrijednost.
Frekvencijska karakteristika operacionih se samo vanjskim
krugom reakcije i dodatnih elemenata. U principu ta se napajaju iz
bipolarnih iako ima izvedbi kada se napajaju jednopolnim istosmjernim
naponom.
karakteristike operacionih jesu veliko vrlo veliki
ulazni otpor i vrlo malen izlazni otpor. Slika 7.26.a) prikazuje osnovni sklop
operacionih za signala (koji se upotrebljava
kao ulazni stupanj aktivnih skretnica). sklopa je
odnosom otpora u povratnoj vezi:
(7.18)
a)
b)
R
VF
Slika 7.25. Niskopropusni i visokopropusni aktivni filtri 1. reda
Slika 7.25. prikazuje na.iiednostavniju izvedbu aktivnih filtara 1. reda. Filtar
djeluje kao pasivni niskopropusni odnosno visokopropusni filtar, a operaciono
(koje slui kao odjeino i transformator impedancije) osigurava
visoku ulaznu i nisku izlaznu impedanciju.
Kako se aktivni filtri 1. reda malokad upotrebljavaju, primjer aktivne frekven-
cijske skretnice opisat na aktivnom filtru 2. reda, -12 dB/okt. Slika 7.26.b
prikazuje osnovni sklop dvosmjernih aktivnih skretnica 2. reda.
Broj RC-elemenata red filtra, a spajanje sklopa jednako je za sve
filtarske tipove, samo se dimenzioniraju elementi. Ako u sklopu nema
sastavni bi elementi morali imati veliku (manju od 1 %).
Stoga je uveden promjenljivi otpor Rl' kojim se frekvencija filtra i
guenje u preklopnom (tip filtra). Potenciometrom R3 se djelovanje
ako se (-) spoji na izlaz, filtar djeluje kao pasivni filtar drugog reda, u
drugim poloajima dobivaju se nagibi filtarskih tipova, do samoosciliranja.
FREKVENCJJSKE SKRETNICE 193
">--+---0 VF
>-+-- -0 NF
a)
Slika 7.26. a) Osnovni spoj operacionih b) aktivna dvosmjerna
skretnica 2. reda
S obzirom na preklopnu frekvenciju (f
k
) i tip filtra, mogu se odrediti vrijednosti
RiC. Za niski propust pretpostave se normirane vrijednosti otpora Rl = R2 = R
(npr. 2 kn), a za visoki propust kondenzatora el = e
2
= e (npr. 10 nF), pa vrijedi:
Tip filtra
Niski propust Visoki propust
(zadano f
k
, R) (zadano f
k
, C)
(7.19)
0,1125 0,2251
e--- R - --
, - fk'R , - fk,e
Butterworth
0,2251
e ---
2 - f
k
' R
0,1125
R---
2 - fk ,e
0,1084 0,2338
e--- R---
,- fk ' R , - fk'e
Bessel
0,1445
e - --
2 - f
k
' R
0,1753
R-- -
2 - fk,e
gdje je:
R(n), e (F), f(Hz).
Sklop Butterworthove dvosmjerne aktivne skretnice 3. reda prikazuje slika 7.27. I
u tom se primjeru pretpostavljaju vrijednosti: za niskopropusni filtar otpor otporni-
ka R (npr. 10 kn), a za visokopropusni filtar kapacitet kondenzatora e (npr. 15 nF),
pa vrijedi:
13
194 SUSTAVI
l
za niskopropusni filtar:
2,4553
C _ 0,4742
C
3
0,1931
Cl = 2nf . R' 2 - 2nf
k
. R'
2nf
k
R
k
za visokopropusni filtar:
R _ 0,4074
0,4742
R _ 5,1766
1 - 2nf
k
. C' R2 = 2nfk . C' 3 - 2nf
k
. C
R3
C/2
VF
l
2R
R R R
NF
l
Slika 7.27. Aktivna Butterworthova dvosmjerna skretnica 3.
reda
C/2
Rs
a)
dB
+6

-6
-12
-18
--
,
I
I
0,125 0,25 0,5
b)
x:
,
,
2
Slika 7.28. aktivna skretnica 3. reda ("active subtracted filter")
(7.20)
,
"
FREKVEN CIJSKE SKRETNICE 195
Operaciona za aktivne skretnice moraju imati velik ulazni otpor, velik
faktor brzine porasta i stabilan rad s kapacitivnim teretima. Odijeino koje
napaja sklop skretnice (slika 7.26.a) koristi se zbog dva razloga: ono mora imati
vrlo malen izlazni otpor i daje jo jedno fazno okretanje, pa su izlazi u fazi s
ulazima.
Da bismo dobili skretnicu bez faznih u aktivnim se skretnicama
koristimo mijenjanjem krivulje priguenja filtara. To se izvodi prema slici 7.19
filtrima Ger su krivulje obaju filtara oko preklopne frekvenci-
je). No lineariziranje se postie i filtrima prema slici 7.28, na kojoj su
krivulje filtara nagiba) oko preklopne frekvencije. To se izvodi
tako da je izlaz visokopropusnog filtra (skretnice 3. reda na slici 7.28.a) oduzet od
pobudnog signala, pa je rezultat niskopropusni filtar (to su tzv. active subtractive
filters). U tom dobivamo konstantnost napona (i sumu prijenosnih funkcija
filtara jednaku jedinici), bez smanjenja izlaza na preklopnoj frekvenciji. Analiza
prijenosne funkcije niskog propusta (C
NF
(s) = 1- C
VF
(s)) skretnice na slici 7.28.a)
pokazuje guenje filtara od 6 dB/okt., uz znatno nadvienje na preklopnoj frekvenciji
(oko 4dB).
VISOKI PROPUST
12dB/okt. 12dB/okt.
VF
12dB/okt. 12dB/okt.
NF
NISKI PROPUST
Slika 7.29. Blok-shema aktivne dvosmjerne skretnice 4. reda
Stupnjevi operacionih mogu se kaskadirati da se dobije bilo koji red
fiitara, pa je na slici 7.29. prikazana dvosmjerna aktivna skretnica 4. reda sastavljena
od dvije skretnice 2. reda (slika 7.26.b s istim elementima).
Trosmjerna (ili viesmjerna) aktivna skretnica izvela bi se prema slici 7.2.
l
Slika 7.30. Spoj aktivne skretnice s
13'
196 SUSTAVI
U aktivnim se skretnicama upotrebljavaju ova operaciona LM
301, LM 741 ("Motorala"), LF 356, LF 351 ("National"), eA 30l5A itd.
elimo li regulaciju sklopa s aktivnom frekvencijskom skretnicom
(zbog osjetljivosti), uvodimo djelitelj Rl - R2 prema slici 7.26.a (slika 7.30).
Pri porastu u frekvencijskom odzivu izvodi se prema slici
7.31.a, a pri smanjenju odziva - prema slici 7.31.b. U oba se izvode
frekventno ovisni djelitelji napona na ulazu u odijeino
dB
l l

--
---
a)
b)
dB
..,,'
l
./
l
../

Slika 7.31. frekvencijskog odziva aktivnih skretnica
sustavi s aktivnim frekvencijskim skretnicama primenjuju se u
najkvalitetnijim audiosustavima (posebno kao monitori), za visokokvalitetnu repro-
dukciju zvuka. Ipak valja napomenuti da se slunim testom teko (ako su
sustavi dobro izvedeni) moe odrediti u kojem su sustavu pasivne odnosno aktivne
skretnice.
7.2. Koaksijalni i koplanarni sustavi
Zbog poboljanja emiterskih karakteristika i vie prednosti u upot-
rebi su sustavi u kojima vie ima os (koaksijalni
sustavi) ili ravninu (koplanarni sustavi) emitiranja.
bi sustav trebalo izvesti tako da je put od svih
sustava do sluaoca jednako dug, to je vano za vie frekvencije. U tom bi
odziv te kombinacije bio suma pojedinih
tlakova (pa bi se uz skretnice konstantnog napona dobio idealan prijenos). Taj se
problem pokuava rijeiti koaksijalnih i koplanarnih sustava.
Koaksijalni sustavi izvode se kao dupleks-sustavi (sa dva ili trip-
leks-sustavi (sa tri sa jednakom osi emitiranja. Koplanarni sustavi izvode
se sa dva (dvosmjerni) ili tri (trosmjerni) u istoj ravnini emitiranja.
KOAKSIJALNI I KOPLANARNI SUSTAVI 197
sustava integrirani su u istoj koari ili su jedan unutar drugoga, s pasivnim
frekvencijskim skretnicama. da ti sustavi imaju povoljne emiterske karakte-
ristike, se koriste i za visokokvalitetnu reprodukciju zvuka i za komercijalnu
upotrebu ugradnja u automobile itd.). Problemi takve izvedbe su
intermodulacijska i Dopplerova zbog moduliranja
visokotonskih od polja niskotonskih
(pogotovo uz snage).
Opisat neke primjere tih izvedbi.
, VISOKO -
'- FREKVENTNA
MEMBRANA
NISKO -
- -- FREKVENTNA
MEMBRANA
ZVUKO -
___ PROPUSNI
ZA';TITNI
POKLOPAC
VISOKO -
FREKVENTNA
TRUBA
Slika 7.32. Koaksijalni dupleks - sus-
tav "Tannoy"
Najpopularniji predstavnik tih sustava je visokokvalitetni koaksijalni
dupleks-sustav Tannoy dual concentric (Tannoy, London); slika 7.32. U tom je
kom sustavu u istoj koari smjeten i niskotonski i visokotonski s trubom.
s trubom montiran je iza konusne membrane niskotonskog pa
irenje konusa nastavlja visokofrekventnu trubu, te se postie relativno duga truba
velikih usta i niske donje frekvencije (i nie od preklopne). Na taj je osigurano
ravnomjerno isijavanje, s malim na svim prijenosnim frekvencijama.
Ta izvedba ima "sinhronizirane izvore" (tzv. sync source) pasivnog
sklopa za vremensko kanjenje, koji je spojen sklopa skretnice i visoko ton-
skog Stoga pobudni signali pogonskog dijela trube kasne za vrijeme koje
je potrebno da bi se ugodili prividni visokotonski izvor s prividnim niskotonskim
izvorom na istoj osi (tj. da se ugode sredita). Na taj se
dobio izvor zvuka za sve frekvencije, pa nema faznih to
dobru reprodukciju kompleksnog zvuka.
198 SUSTAVI
Karakteristike niskotonskog su: promjer membrane 38 cm, smjeten
je u bas-refleksnu kutiju dimenzija 84 cm (v) x 53 cm () x 30,5 cm (d), s
trubom ima promjer membrane 5 cm, izveden je frekvencijski opseg je
35 Hz - 20 kHz, preklopne frekvencije l kHz, nazivne snage 85 W i masa 40,8 kg.
Koaksijalni koplanarni integrirani sustav, model Technics
SB-RX30 (slika 7.33), ima ove karakteristike: promjer membrane niskotonskog
17,2 cm (ispunjeni ravni konus), smjeten u bas-refleksnu kutiju dimenzije
38 cm (v) x 26,8 cm () x 22,8 cm (d); visokotonski s ravnim membranom ima
promjer 2,8 cm, izveden je u istoj osi i ravnini sustava, frekvencijskog opsega
45 Hz - 20 kHZ, preklopne frekvencije 2 kHz, nazivne snage 60 W i mase 7,5 kg.
Koplanarni trosmjerni sustav Visaton C 1724 NG za automobile
(slika 7.34.a): frekvencijski opseg 70 Hz - 20 kHz, ovalni niskotonski
17 cm x 24,5 cm, dubina ugradnje 8,2 cm i mase 2,2 kg.
Slika 7.33. Koaksijalni koplanarni dup-
sustav "Tehnics"
Slika 7.34. a) Koplanarni trosmjerni
sustav "Visaton" , b) koaksijal-
ni i koplanarni sustavi "AI-
tec-Iansing"
Slika 7.34.b) prikazuje nekoliko vrsta tih sustava proizvodnje
"ALTEC-LANSING", za kvalitetno zatvorenih prostora.
7 .3. Konstrukcija i izvedba sustava
Nema jednostavne i brze formule za konstrukciju dobrog sustava,
se projektiranje provodi tako da se kompromisno uzmu u obzir svi ut jecaji ni
faktori. Pritom je potrebno i iskustvo konstruktora.
Konstrukcijom sustava se jedinice (a time i
preklopne frekvencije), kutije i frekvencijske skretnice, te elementi
nja amplitudno-faznih odnosa izlaza. Svi su ti elementi detaljno
a u ovom ih poglavlju prikazati samo saeto.
KONSTRUKCIJA I IZVEDBA SUSTAVA 199
l. jedinica provodi se s obzirom na prijenosni opseg
(frekvencijsku karakteristiku), nelinearna nazivnu i pogonsku snagu,
korisnost, usmjerenje, impedanciju i zahtjeve (za vrlo veliku
snagu, otpornost na vlagu i udarce, veliko usmjerenje itd.). Uvjeti primjene diktirati
eventualnu upotrebu komercijalne ili profesionalne jedinice i to je li
sustav za visokokvalitetnu reprodukciju zvuka. U vezi s tim obavlja se i
izbor frekvencijskih skretnica (pasivnih ili aktivnih), dvosmjernih ili viesmjernih te
izbor preklopnih frekvencija. Svi ti elementi utjecati na slunu kvalitetu i
pouzdanost sustava, ali i na njegovu cijenu.
sustav mora imati amplitudnu karakteristiku, mala
fazna mala nelinearna (posebno tranzijentna), radnu impe-
danciju sa to manjim kolebanjima, traenu snagu, usmjerenost jednaku u cijelom
prenoenom i to dinamiku.
2. Izbor i kutije ovisi o traenoj donjoj frekvenciji i
korisnosti. Slika 7.35. prikazuje glavne dijelove i konstrukciju
kutije.
PREDNJI
POKLOPAC
PREDNJA
STRANICA
Slika 7.35. Dijelo\i kutije
STRANICE
KUTIJE
PRIGUNI
MATERIJAL
STRANJA
STRANICA
Volumen kutije uzrokuje rezonancije prostora koje se moraju ili
priguiti. Pri svakoj rezonanciji uskladituje se energija koja se,
nim vremenskim kanjenjem, generira poslije prestanka pobude se dio generira
preko membrane) i stvara zvuk kutije sustava. Priguenje tih oscila-
cija (i stojnih valova u kutiji) provodi se ili potpunom ispunom
unutranjosti kutije apsorpcijskim materijalom. Pritom male kutije imaju prednost
jer te rezonancije u njima nastaju na viim frekvencijama (viim od naprimjer
500 Hz), pa se mogu dobro priguiti.
Nepoeljno emitiranje stvaraju i stijenke kutije. To emitiranje moe nastati
zbog promjena tlaka u samoj kutiji, ili zbog direktnog prijenosa me-
vibracija jedinica u sustavu. Ta prenesena energija
200 SUSTAVI
se ako kutije titra na frekvenciji rezonancije. Taj se prijenos
ostvaruje preko krutog jedinica na kutiju, pa bi bilo bolje
no to se veoma teko ostvaruje zbog problema.
Zato se katkada izvode posebne kutije za jedinice (naprimjer za srednjo-
tonske i visokotonske - KEF), koje se montiraju na glavnu
kutiju.
Osim toga sekundarna emisija moe nastati i od otrih rubova kutije s
vremenskim kanjenjem), to se moe oblikovanjem kutije izaobljenjem
rubova. Po pravilu, se smjetaju na prednju stranu kutije jedan blizu
drugoga, u vertikalnom nizu (no i u rasporedu). Pritom je niskotonski
smjeten najnie, a srednjotonski i visokotonski su iznad njega (da su
emiteri visokih frekvencija to vie, a najbolje je da su u visini glave sluaoca koji
sjedi).
3. Fazni odnosi u sustavu razmjerno su vrlo kompleksni jer pobud-
dni signal prolazi kroz filtre frekvencijskih skretnica i kroz pa se emitira u
medij. polje na mjestu prijema (u ljudskom uhu) sastoji se od
direktnoga i reflektivnog zvuka, a su nesinhronizirani (po fazi i amplitudi)
valovi koji od sustava i od kutije te sekundarnih
emitiranja. Svi ti utjecajni faktori na djeluju na fazne (i amplitudne)
odnose u prijenosu, a stoga na mjestu prijema nastaje signal koji teko moe biti
sasvim jednak originalu.
Bez obzira na polemike o faznih razlika, prema principu da fazna
u prijenosu trebaju biti to manja, i se sustavi moraju izvoditi
u skladu sa tim. Dokazano je da su fazna u jednom kanalu u
prijenosu, pogotovo pri faznim razlikama u stereokanalima.
Za pasivne je frekvencijske skretnice najbolje rjeenje da su konstantnog
napona, ali to nije jednostavno to je red filtra (strmije guenje oko
preklopne frekvencije), to su i fazni pomaci i loije impulsno ponaanje oko f
k
.
No nisu ni pasivne skretnice prvog reda, koje imaju veliko preklopno
frekvencijsko pa se fazne greke zbog promjenljivog vremena proleta
pojedinih mogu jo Najbolje su aktivne skretnice, koje nemaju
faznih problema jer ih kompenziraju u sklopovima
Sam unosi fazna jer komponente
pogona imaju reaktivni karakter i s promjenom frekvencije mijenjaju vrijeme
prole ta. Osim toga, na to mogu utjecati i parcijalna titranja (kada pojedini dijelovi
membrane titrati u protufazi), a i promjena induktiviteta titrajne zavojnice
pri rad u
Pri montai u kutiju sredita pojedinih jedinica
nisu u istoj vertikalnoj ravnini, pa se trebaju ugoditi da bi se poboljali fazni
odnosi. sredita da svaka jedinica emitirati
energiju na jednakoj udaljenosti od sluaoca (koji sjedi pred sustavom). S tim u vezi,
popularni su tzv. faznolinearni sustavi s kaskadno smjetenim
(opisani u poglavlju 9.1.3).
Problemi mogu nastati i pri smjetaju kutija u prostoriju.
najpovoljniji je onaj poloaj u kojemu je sustav 0,5 do 1 m udaljen od zidova i poda
prostorije. Na taj se neeljene refleksije koje na niskim frekvencijama
mogu uzrokovati kolebanja u izlazu.
4. Iz svega to je vidi se koliko elemenata konstruktor mora uzeti u
obzir da bi ostvario dobar sustav. Mnogi danas to rade
kompjutora koji im, uz dobro sastavljen program, moe optimizirati parametre
SPAJANJE GRUPA U EMJTERSKE SUSTAVE 201
sustava za konkretni No programom treba obuhvatiti toliko detalja da
se zahtjevi moraju smanjiti , pa je kompromisno. Ipak, danas ima
vrlo dobro izvedenih sustava koji su se mnogo pribliili idealnome.
Kao primjer izvedenoga sustava prikazat jedan
dvosmjerni sustav za upotrebu, izveden za najotrije zahtjeve. Sustav je velike
snage (potpune linearnosti) i dinamike (pa uz vrne vrijednosti programskog
materijala nema irokoga linearnog prijenosnog opsega, malih nelinear-
nih uz izvrstan tranzijentni odziv i impulsno ponaanje te dobru
usmjernu karakteristiku za sluanje stereoprograma. (slika 7.36).
Slika 7.36. Visokokvalitetni dvosmjerni sustav
Neto-volumen kutije je oko 1001, a je ispunjen apsorpcijskim materi-
jalom. Sustav ima pasivnu frekvencijsku skretnicu drugog reda, uz preklopnu frekven-
ciju 1,7 kHz. Frekvencijski je opseg od 30 Hz do 20 kHz, a upotrebljavaju se dva
niskotonska (konusne membrane s utorima promjera 30,5 cm) te visokoton-
ski s ravnom trubom (ispred koje je kakav je opisan u
poglavlju 6.6.3. Magneti niskotonskih na srednjem polu imaju bakrene
prstenove s rupom kroz pol (da se priguenja pri radu s velikim snagama).
Maksimalna ulazna snaga na sustav je 300 W, impedancija 8 n, a osjetljivost 95 dB.
Dimenzije kutije su 46 cm () x 91 cm (v) x 39 cm (d) a masa joj je 43,5 kg.
7.4. Spajanje grupa u emiterske sustave
Da bi se postigle povoljne emiterske karakteristike, katkada se vie jednakih
spaja u grupe. Izvode se pravokutne ili kvadratne (npr. 4 x 3 i
izduene grupacije (u obliku stupa, npr. 5 x 1 Grupe u obliku stupa (tzv.
202
Slika 7.37. Serijsko-paralelno spajanje
u grupe
SUSTAVI
stupovi) imaju vrlo dobre emiter-
ske karakteristike i osobine za oz-
pa ih obraditi u posebnom
dijelu ovog poglavlja. Ti se emiterski sustavi
izvode s frekvencijskim skretnicama, ali i
kao irokopojasni.
Grupni emiterski sustavi izvode se serij-
sko-paralelnim spajanjem u isto-
faznom odnosu (slika 7.37). Ako grupa ima
K istih smjetenih jedan blizu dru-
goga, moemo je p r e d o i t i j e d n i m
z v u n i k o m koji ima K puta povri-
nu membrane i mase te K puta
otpor i krutost ovjeenja (odnosno
l/K puta manju Faktor dobrote
cijele grupe ostaje jednak kao za jedan
nik. Vrijednost otpora titrajne zavojnice je od K do l /K puta otpor jednog
ovisno o spajanja (serijskog, paralelnog ili kombiniranog).
Uz mali razmak (prema valnoj duljini) na niskim se frekven-
cijama reaktivna i otporna komponenta Tako se
otpor isijavanja za K
2
Ger je RMA = RA . S2) prema otporu isijavanja jednog
mase smanjuje osnovnu rezonantnu
frekvenciju grupe (fOg), pa je ona manja od rezonantne frekvencije pojedinog
(fo). Ako se grupa u plitke zatvorene kutije, tada se fOg
jako jer svaki u grupi smanjeni volumen kutije (za l/K).
To niskofrekventni odziv, pa se emitiranje u tom moe
poboljati samo upotrebom visokokvalitetnih niskotonskih i ugradnjom u
kutije volumena.
Povienjem frekvencije relativna se udaljenost u grupi
va (kako se odnos te udaljenosti i valne duljine), a tlak ispred
sustava nije vie jer se javljaju interferentni efekti. Osim toga, na visokim
se frekvencijama smanjuje grupe i dolazi do pada odziva, to
ovisi i o prijenosnom opsegu jedinica.
Bilo bi pogreno da se zbog otpora isijavanja (za K 2)
pojaviti emitirane snage (odnosno korisnosti) za 6 dB, uz svako udvostru-
broja Ukupna ulazna snaga dijeli se jednako na sve grupe
Ger je nazivna snaga grupe, K puta nazivna snaga jednog to uzrokuje
smanjenje brzine titraj ne zavojnice dodavanjem vie Ger je v = F /ZM). To
uzrokuje snage za samo 3 dB po svakom (na
primjer za 8 u grupi je to oko 9 dB). No mora se uzeti u obzir i
mase koja na niskim frekvencijama moe smanjiti izlaz i
vie od dobitka nastalog porastom otpora isijavanja. Drugim
otpora isijavanja (odnosno izlazne snage i korisnosti), vezano je za emitiranu
frekvenciju i na ui pojas frekvencija, s maksimumom koji nije na
najniim frekvencijama.
Pri razmatranju snage mora se imati na umu da je grupa
broj individualnih elemenata i da tlak u svakoj
ispred grupe biti funkcija udaljenosti od pojedinih jedinica,
amplitude titranja i razlike vremena stizanja valova (njihovih
faznih odnosa) iz raznih jedinica.
SPAJANJE GRUPA U EMITERSKE SUSTAVE 203
Usmjerna karakteristika konusnih primarno ovisi o promjeru mem-
brane i frekvenciji, iako kut konusa, materijal membrane i promjer titranje zavojni-
ce imaju utjecaj. Za svaku frekvenciju membrana manjeg promjera
konusa imati iru usmjernu karakteristiku od one velikog promjera. Usmjerna
karakteristika grupe se suava zbog velike povrine emitiranja i
moe se poboljati konveksnim zakrivljenjem prednje strane u koje je grupa
smjetena (tj. adekvatnim orijentiranjem Osim toga, na frekvencijama na
kojima je valna duljina usporedbena s usmjerna se
karakteristika rastavlja u "latice" po strani snopa (slika 7.42) s tendencijom suenja
glavnog snopa. To se moe tako da centralni dio grupe dobiva cijeli
prijenosni opseg frekvencija, a da se od centra prema rubu smanjuje
udio visokih frekvencija (o tome detaljnije u tekstu o stupovima).
Takvo formiranje usmjerenja katkada moe biti i povoljno, jer je poeljno da se
usmjerna karakteristika moe kontrolirati i predvidjeti.
Tranzijentno i impulsno ponaanje tih emiteriskih sustava je vrlo
povoljno, samo se moraju izbjegavati kolebanja u frekvencijskom odzivu.
Kako povrine emitiranja smanjuje pomak membrane (uz
tlak) za ft, proporcionalno se smanjuju i sva ostala nelinearna
Posebno su malena ali su i intermodulacijska (uz Dopple-
rova vrlo povoljna.
Te su grupe HI-FI-hobistima popularne zbog
upotrebe irokopojasnih malih promjera membrane, male snage i niske
cijene. One na srednjotonskom imaju prednosti: izvrsni tranzi-
jentni odziv, vrlo mala ugradnje u uske kutije pa se dobije
izvor zvuka velike povrine, prikladan za ovjeenje na zid, te sustav uz upotrebu
vrlo jednostavnih frekvencijskih skretnica. No, u visokokvalitetnim
sustavima takva se izvedba u principu ne jer je teko interferen-
tne efekte i neregularnosti u frekvencijskom odzivu. Ipak se upotreba
broja (do oko 10) visokokvalitetnih niskotonskih a ima
komercijalnih izvedbi s kvalitetnim irokopojasnim
Na slici 7.38 prikazane su dvije izvedbe sustava firme REVOX s grupom
niskotonskih
sustav REVOX BX350 (slika 7.38.a) ima nisko-srednjoton-
ska (promjera membrane 122 mm), i jedan srednjo-visokotonski
nik (promjera kalote 25 mm). Sustav ima fazno pa na
toj kutiji imaju sredita u istoj vertikalnoj ravnini. Ostale su karakteris-
tike: prijenosni opseg 30 Hz do 20 kHz, nazivna snaga 80 W, nominalna impedanci-
ja 4 n, pogonska snaga (91 dB, na 1 m) 3,6 W, vrlo mala
nja, manja od 1% (50Hz do 20kHZ), preklopna frekvencija 3200 Hz, dimenzije
0,35 m () x 0,52 m (v) x 0,295 m (d) (s transparentnim poklopcem na prednjoj strani
kutije).
sustav REVOX BX4100 (slika 7.38.b) ima osam niskotonskih
ka (promjera membrane 122 mm), jedan srednjetonski (promjera membrane
175 mm) i jedan visokotonski (promjera kalote 19 mm). Sustav ima
kutiju radi faznog a konstruiran je za velika trajna i
impulsna Ostale karakteristike su: prijenosni opseg 35 Hz do 25 kHz,
nazivna snaga 200 W, nominalna impedencija 4 n, pogonska snaga (92 dB, na 1 m)
2,4 W, vrlo malo manje od 1 % (40 Hz do 25 kHz), preklop-
ne frekvencije 600 Hz i 4000 Hz, dimenzije 0,45 m () x 0,79 m (v) (1,04 m sa stal-
kom) x 0,433 m (d) (s transparentnim poklopcem).
204 SUSTAVI
Slika 7.38. Grupni niskotonski "Revox"
Slika 7.39. prikazuje emiterski sustav Bose 802 s grupom od osam irokopojas-
nih (promjera membrane 114mm) firme "Bose". Karakteristike tog
sustava su: prijenosni opseg 50 Hz do 16 kHz, nazivna snaga 240 W, nominalna
SPAJANJE GRUPA U EMITERSKE SUSTAVE
impedancija 8 n, osjetljivost (1 W, 1 m) 97 dB
(300 Hz-3 kHz), 90 dB (30 Hz-l 6 kHz), horizon-
talna i vertikalna disperzija 120 o x 100 o, dimenzije
0,51 m () x 0,41 m (v) x 0,34m (d) (s poklopcem).
Poznate su i posebne izvedbe emiterskih sus-
tava tog (Bose 901 direct/reflecting
speaker systems), koje imaju osam na
stranjoj strani, a samo jedan na prednjoj.
Ti se sustavi postavljaju oko 1 m od zida, pa
iz ukoene stranje strane emitiraju
ne valove koji se refleksijom ire u prostoriju.
Osnovna zamisao izvedbe ovih sustava potek-
la je iz rezultata ispitivanja polja u kon-
certnoj dvorani. Naime, spomenuti rezultati poka-
zuju da se to polje velikim dijelom sastoji od
reflektiranih, a mnogo manje od direktnih
valova. Zato bi ti emiterski sustavi trebali reprodu-
cirati glazbu kao "uivo", tj. s prirodnim balans om
direktne i reflektirane energije, i
koncertni realizam.
Kritika nije posebno dobro primila te sustave,
iako su relativno popularni. Sluni testovi pokazu-
ju da su s direktnim emitiranjem ipak
bolji za reprodukciju, a da su informacije ambijen-
ta uglavnom usnimljene u tonskim zapisima.
stupovi
205
Slika 7.39. grupa "Bo-
se" 802 (bez zatitne mreice)
Pri nekog prostora je vano koristiti takav element
koji energiju predati na povrinu auditorija. U tom se
postie minimalna refleksija od zidova, pa se prijenos izvodi samo direktnim
zvukom, to smanjuje reakcije, a poboljava razumljivost i
reprodukciju zvuka.
Jedno od rjeenja je stup koji se izvodi od grupe smjetenih
u vertikalnom nizu. Tako je uz direktne i trube upotpunjen izbor
elemenata za uz postizanje relativno kvalitetne reprodukcije.
Osnovna karakteristika stupa je emitiranje glavnine zvuka u uskom
snopu u vertikalnoj ravnini, dok je u horizontalnoj ravnini emitiranje irok o kutno
(slika 7.40). To djelovanje prikazati na grupi od u vertikalnom
nizu, koji emitiraju iste snage i spojeni su istofazno (slika 7.41).
U X, koja je dovoljno udaljena od stupa (barem za desetak razmaka d
zs
)'
se tlakovi od pojedinih zbrajaju zbog istofaznosti jer je razlika
putova od tih jedinica do te zanemariva. Zato je tlak u X
puta (od onoga iz jednog u cijelom prijenosnom frekvencijskom
jer u toj situaciji frekvencija i valna duljina nemaju bitnijeg utjecaja.
U Y tlak ovisi o frekvenciji emitiranja i razmaku
Ako je razmak mnogo manji od emitirane valne duljine (d
zs
A) tlak biti
jednak kao u X. Kako se frekvencija se tlak u Y sve
vie smanjuje jer valovi nisu vie u fazi, pa je uz d
zs
= Aj4 jednak nuli Ger se
206
o
___
O
O
SUSTAVI
Slika 7.40. Karakteristike horizontalnoga i vertikalnog isijavanja
stupa

\
\
\
\
\
\
\
\
\
\
"
I
zs
dzs
" "-
,
" -...
'-
'-,
'---- - - ><
Slika 7.41. Djelovanje stupa
ponitavaju zvucm tlakovi iz prvog i te drugog i S
porastom frekvencije tlak raste, no uz d
zs
= A/2 ponovo pada na nulu jer se
tada ponitavaju tlakovi iz prvog i drugog te i
tlak biti smanjen i u prostoru X i Y jer tlakovi iz
pojedinih dolaze s fazama i vie se ili manje ponitavaju.
Glavni dio snage stupa emitirat se u smjeru X, a mnogo
manji u smjeru Y, kako i pokazuje usmjerna karakteristika u vertikalnoj
ravnini na slici 7.42 (uz frekvenciju za koju je efektivna duljina stupa lzs =4 A). Vidi
se da je to isijavanje jako sueno i ima tendenciju usnopljavanja.
razmaka d
zs
suava se glavna "latica", a proiruju "latice" sa strane.
Kut isijavanja 2ex (prema slici 7.42.) jest 2 sin ex=0,6' f/l
zs
' (7.21) gdje je ex (stupnje-
va) kut tangente i osi. glavne "latice", f (Hz) frekvencija emitiranja, lzs (m)
5
Slika 7.42. Emitiranje stupa u vertikalnoj
ravnini
207
efektivna duljina stupa Iz tog se izraza vidi da usmjerna karakteristika u
vertikalnoj ravnini ovisi o frekvenciji i duljini stupa.
Kut isijavanja je na viim frekvencijama malen, pa se stup mora vrlo
usmjeriti prema auditoriju (to je jedna od karakteristika ugradnje tih
stupova). Osim toga, mora se postaviti nisko prema sluaocima, tako da snop ide
neposredno iznad njihovih glava (slika 7.43).
Slika 7.43. Smjetanje stupa u auditoriju
Kut isijavanja uz niske frekvencije postaje relativno velik, to pri reprodukciji
glazbe ne smeta, a pri prenosu govora se i stavljaju visokopropusni filtri (od
oko 250 Hz) radi razumljivosti .
Usmjerna karakteristika stupa u horizontalnoj ravnini jednaka je
usmjernoj karakteristici jednog pa ovisi o frekvenciji (tj . suava se s
porastom frekvencije).
Osim s prednje, stup emitira i sa stranje strane (tzv.
karakteristika). To je isijavanje rezultat utjecaja koare i magneta, te
stranje strane kutije. Dobrom izvedbom kutije i priguenja u njoj , moe se
da emitiranje sa stranje strane stupa bude vrlo maleno (pa se postie
bubreasta karakteristika emitiranja).
Kako karakteristike usmjerenja stupa jako ovise o frekvenciji, ima
vie izvedbi kojima se pokuava rijeiti taj problem i konstantna usmjerenost
preko cijeloga prijenosnog
je pravilo da je za visoke frekvencije bolje smanjenje, a za niske
frekvencije produljenje duine stupa. Osim toga, gusto postavljeni
(i ako ih ima vie) u stupu isijani tlak, uz
plosnatije horizontalno rasprostiranje, ali sa smanjenim "laticama" po strani u
vertikalnoj ravnini .
208 SUSTAVI
Ako se napravi stup u kojemu na niskim frekvencijama emitiraju svi
u stupu, a na visokim frekvencijama samo oko centra, stup je
stvarno dug za niske, a kratak za visoke frekvencije. Moe se to da je
efektivna duljina stupa priblino uvijek jednaka istom dijelu valne duljine u cijelom
prijenosnom opsegu, pa tada usmjerna karakteristika ostati gotovo konstantna,
odnosno pri projektiranju stupova nastoji se konstantni odnos
isijanog vala i duljine stupa, to se postie posebnim tzv.
konturiranjem (engl. contouring).
Suavanje horizontalne karakteristike s frekvencijom moe se takvom
izvedbom stupa u kojoj su usmjereni u pravcima (pa
se postie jednak efekt kao u truba s vie tog stupa zakrenuti su po
vertikalnoj osi tako da svaki gleda u malo smjeru u horizontalnoj
ravnini. Pritom usmjerenje pojedinog na viim frekvencijama
djeluje kao smanjenje duljine stupa u centralnom dijelu.
usmjerenosti u vertikalnoj ravnini, uz porast frekvencije, moe se
ukloniti izvedbama:

al
I
al
a) b)
e) d) e)
Slika 7.44. Konturiranje stupova
konturiranjem (slika 7.44.a) pri kojemu vanjski (A-A) u
stupu nisu izvedeni za bolje isijavanje viih frekvencija vrata
konusa, dodatnim malim membranama itd.), a unutarnji (B-B) jesu,
konturiranjem (slika 7.44.b) koje se izvodi upotrebom
frekvencijskih skretnica preko kojih desni (A-A) dobi-
vaju samo niske i srednje frekvencije, a lijevi, manji (B-B) samo
visoke frekvencije,
konturiranjem (slika 7.44.c); izvodi se s
frekvencijskim skretnicama, no pritom vanjski (A-A) u stupu ne
dobivaju vie frekvencije, a unutranji (B-B) dobivaju sve frekvencije
prijenosnog opsega.
konturiranjem u kojem se iskoritava
ispred stupa, a provodi se u dvije verzije, i to tako da se ispred
u stupu stave "jastuci" od staklenih vlakana, vune ili
acetatnih vlakana oblikovanih u klinasti oblik (slika 7.44.d) ili "blokove"
polistirenske pjene debljine koja se stavlja ispred u stupu
(prema slici 7.44.e).
PREDNJA
STRANICA
Slika 7.45. Konkavno zakrivljeni stup
209
ZAKRIVLJENI STUP
Katkada se upotrebljava konkavno zakrivljeni stup da se postigne
visokofrekvencijska disperzija u vertikalnoj ravnini (slika 7.45.). Na istoj slici je
prikazana i usmjerna karakteristika takvog stupa. Takva je izvedba potrebna
da se osigura iroki kut pokrivanja auditorija zvukom, kako je prikazano na slici
7.46.a). Pri takvoj upotrebi zakrivljeni stup zamjenjuje i nekoliko ravnih
stupova (koji se moraju, ali sasvim montirati, slika 7.46.b). Polumjer
a}
b}
Slika 7.46. Prednosti upotrebe zakrivljenoga stupa
zakrivljenja tog stupa jednako je vaan kao i razmak Dok je
horizontalna disperzija uglavnom jednaka horizontalnoj disperziji ravnoga
kog stupa, raspodjelu vertikalnoj ravnini gotovo je dvostruka.
Ako sve jedinice u stupu dobivaju jednaku snagu, karakte-
ristika isija vanj a sadravati mnogo dodatnih "latica" sa strane. Bolji se rezultati
postiu kad se atenuiraju progresivno, od centra stupa prema krajevima.
Jedna progresivne atenuacije jest upotreba posebno izvedenoga
linijskog transformatora u stupu (slika 7.47). Druga je
upotreba L atenuatora u vodu pojedinih stupa, pa se snage
mogu jednostavno ugoditi.
Intenzitet zvuka ispred stupa g o t o voj e k o n s t a n t a n s u d a-
lj e n o u, pa nema razlike u za sluaoce uz sam stup ili na
14
210
t
-6dB; 1,25W
-3dB;2,5W
OdB;5W
-3dB;2,5W
- 6dB;1,25W

Slika 7.47. Izvedba progresivne atenuacije
stupa
SUSTAVI
udaljenosti od njega. To je sasvim djelovanje od izvo-
ra zvuka sa irokokutnim isijavanjem, pri kojemu je intenzi-
tet zvuka uz a s udaljenosti se
smanjuje (1/d
2
).
korisnosti ovisi o broju u stupu, pa je
uz jednaku pobudu (ako u stupu ima K
zs

ka, od kojih svaki ima snagu W l ' a se stup pobu-
snagom KzsW 1) isijana snaga cijelog stupa u smjeru osi
kroz X (slika 7.41) K
zs
puta od snage jednog
ka u stupu.
Primjer izvedbe vidimo na slici 7.48, koja pokazuje
stup ISKRA SEZ 7506 sa i karakteristi-
kama: frekvencijskim opsegom 180Hz-12kHz, nazivnom sna-
gom 15 W, impedancijom 4 n, maksimalnim tlakom
Slika 7.48. Zvu- 106 dB uz 100 V, dimenzijama 0.9 m (v) x 0,18 m () x 0,115 m (d),
stup "Is- masom 13 kg. Stup ima linijski transformator 100 V s izvodom za
kra" SEZ 7506. pola snage (70 V).
8. Utjecaj prostorije na reprodukciju
sustava
Prostorija u koju elmbra sastaVnI Je element prijenosnog lanca, a
njezina svojstva znatno na kvalitetu reprodukcije. Zato se moe
da reprodukcija sustava ovisiti i o prostoriji u kojoj je smjeten.
8.1. svojstva prostorija
Na svojstva prostorije najvie njen volumen, oblik i materijal
stijena. To su ujedno i glavni utjecajni faktori na fenomene koji su za
zatvoreni prostor, a to su rezonancije prostora, odjek i difuznost.
i je kutija prostorija pa u problematici nema
razlike njima. Suprotno koji ima jednu osnovnu rezonanciju,
prostorije i kutije imaju vie rezonancija ili modova titranja. Zovu se i prirodne ili
vlastite frekvencije prostorije. Kao i kod te se rezonancije nastoje priguiti
onoliko koliko zahtijevaju uvjeti prijenosa.
Prostorije s velikim odjekom zovu se "ive sobe" (naprimjer kupaonice), a
imaju malo apsorpcijskih elemenata i zidove glatkih stijena. Suprotne njima su
"mrtve sobe", a karakterizira ih velik stupanj apsorpcije zvuka na stijenama
prostorije. Ekstremi tih dvaju su prostorije koje slue kao mjerni prostori
u elektroakustici, a zovu se i gluha komora (opisane su u tekstu o
mjerenjima Stambene su prostorije po svojim svojstvima
"ive" i "mrtve" sobe.
Prostorija se teorijski smatra zbrojem rezonatora, a zidovi prostorije
apsorpcije i refleksije. Rezonancije nastaju paralelnih zidova, pa pravokutna
prostorija vjerojatno ima bezbroj rezonantnih frekvencija. Prva osnovna rezonantna
frekvencija prostorije nalazi se na niskim frekvencijama, a njezina poluvalna duljina
jednaka je razmaku paralelnih zidova. Naprimjer ako je dimenzija
prostorije 5 m, tada je na najnioj rezonantnoj frekvenciji A = 10 m, pa je prva
osnovna rezonantna frekvencija prostorije: Za frekvencije ispod
te osnovne rezonancije prostorija je komora, a za vie je frekvencije
prostorija. Stoga je utjecaj prostorije na sustav na
frekvencijama pa na niskim frekvencijama dolaze do izraaja rezonantne
frekvencije, a na viima - put valova.
Refleksije zvuka od jednog zida do drugoga, i modovi titranja prostorije tvore
"trbuhe" i tlaka na frekvencijama i u
dijelovima prostorije. Na taj se stvaraju stojni valovi, pa dolazi do nejednakos-
ti polja u prostoriji.
14
212 UTJECAJ PROSTORIJE NA REPRODUKCIJU SUSTAVA
U teoriji akustike prostorija poseban je problem definiranje polja.
polje koje proizvodi neki izvor se moe definirati jedino u
uvjetima slobodnog prostora. koji emitira u prostoriji, djeluje u medij s
apsorpcijama i refleksijama, a karakteriziranje tako nastalog polja izuzetan je
problem. tlak stvoren u prostoriji rezultanta je direktnog i reflektiranog zvuka.
Direktni zvuk je funkcija faktora direktivnosti sustava i udaljenosti od
izvora zvuka, a reflektirani zvuk ovisi o konstanti prostorije. Ta je konstanta funkcija
volumena prostorije, povrine ukupnih apsorpcijskih ploha i vremena odjeka prosto-
rije, a karakterizira prostoriju s obzirom na apsorpciju.
Vrijeme odjeka definira se kao vrijeme (u sekundama) potrebno da se
energija smanji za 60 dB od svoje ustaljene vrijednosti, uz konstantnu snagu
izvora. Vrijednost vremena odjeka prostorije je funkcija volumena prostorije i
apsorpcije za promatran u frekvenciju. Moe se izraziti Sabineovom relacijom:
T=0,161 V/LrtaSp (8.1)
gdje je:
T (s) vrijeme odjeka,
V (m
3
) volumen prostorije,
(Lrta Sp) apsorpcija prostorije, koja zbroj umnoak a svih povrina
ploha (Sp u m
2
) u prostoriji s njihovim faktorima apsorpcije (rta), tj.
rta! . Sp! + rta2 . Sp2 + ... (stolova, vrata, zidova, poda itd.).
Velike prostorije i sobe s jakom refleksijom od zidova ("ive sobe") imaju dugo
vrijeme odjeka. Takav dugi odjek na reprodukcije i pojedinih
tonova, pa je za dobru reprodukciju nepogodna "preiva" prostorija.
Vrijeme odjeka odabire se prema namjeni prostorije, no zbog utjecaja vie
faktora za sve se ne moe odrediti optimalno vrijeme odjeka u prostoriji.
Otvorena vrata i prozori mijenjaju svojstva prostorije. To mijenjanje
bit za manje nego za velike prostorije. Osim toga, utjecaj na
niim frekvencijama biti komora), a mora se uzeti u obzir i
buka koja prodire izvana.
energija difuzno je raspodijeljena u prostoriji ako je na svakome mjestu
jakost zvuka jednaka, odnosno ako je jednak tlak. To je samo onda kada su
svi apsorpcijski materijali po prostoriji. Pri emitiranju
sustava u prostoriji na difuznost i kut isijavanja, koji ovisi o frekvenciji, to znatno
na kvalitetu stereofonske reprodukcije. Zato se i ne zahtijeva totalna difuznost
polja jer je potrebno da slualac moe odrediti izvor zvuka.
Radi bolje difuznosti, katkada se na zidove prostorije stavljaju
zvuka ili difuzori. To su ili sferne
plohe koje raspruju valove u prostoriji.
Prostorija znatno na reprodukciju signala tranzijentnog karaktera, od-
nosno signala kompleksnog zvuka govora i glazbe. Od svih fenomena zatvorenog
prostora na reprodukciju tih signala u prostoriji vrijeme odjeka.
Do danas nema normi za procjenu tranzijentnih
no moe se da su manja i povoljnija izazvana
istitravanjem membrane Drugim nakon prestanka signala poe-
ljan je to bri prestanak njezina titranja. Ta se istitravanja mogu izraziti eksponen-
cijalnim konstantama priguivanja, koje se mogu usporediti s konstantama prigui-
vanja zvuka zbog odjeka prostorije. Konstanta prigui vanj a zvuka zbog odjeka
prostorije priblino je dana izrazom
REPRODUKCIJA U STAMBENIM PROSTORIJAMA 213
K=6,91/T. (8.2)
Vrijeme odjeka prosJecne sobe je oko 0,5 s, to odgovara konstanti
priguivanja K=13,8s-
1
. U teorijskom je propisati vrijednost
potencije eksponencijalne funkcije isti travanj a tranzijenata tako da uvijek bude
manja od konstante priguivanja.
Katkada se smatra da su tranzijentna u sustavima
manje vana na viim frekvencijama, jer je na tim frekvencijama konstanta prigui-
vanja prostorija mnogo od one koja se odnosi na tranzijentno isti trava-
nje sustava. Tranzijentna bitno ovise o frekvenciji i
mogu, osobito na viim frekvencijama, biti vrlo velika.
8.2. Reprodukcija u stambenim prostorijama
Osim izvedbe sustava, na kvalitetu reprodukcije bitno i
svojstva prostorije u kojoj se zvuk reproducira. To je na niskim
frekvencijama, na kojima prostor snano na prijenosne karakteristike susta-
va. Razlog je u tome to niske frekvencije ispunjavaju cijeli prostor, a visoke se
frekvencije emitiraju usnopljeno i slabije se odbijaju od zidova.
Na neke prostorije mnogo faktora, od kojih
neke opisati.
Jedan od glavnih utjecaja nastaje iz odnosa predmeta koji apsorbiraju zvuk
prema volumenu prostora. Ako je, naprimjer neki mali prostor znatno ispunjen
tapeciranim sagovima, zavjesama i nastat jaka apsorpcija
zvuka, a visoke frekvencije biti bitno priguene. Reprodukcija u takvom prostoru
muklo i bez dinamike, a ako se pljesne rukama, se "beivotan" pljesak.
Ako su spomenuti predmeti smjeteni u veliku prostoriju, reprodukcija biti
s mnogo vie "ivota".
Uz malo predmeta u nekom prostoru (a ako su i zidovi glatki)
pljesak se a nastaje i jeka koja stvara svijetlu i "kretavu"
sliku.
stambena prostorija je tih ekstrema. pogod-
no je da ima balansirane karakteristike. Poeljno je, naime, da uz
predmete koji dobro apsorbira j u visoke frekvencije u prostoriji budu i predmeti koji
dobro apsorbiraju i niske frekvencije. To su uglavnom drvene povrine koje mogu
titrati - ormari, zidne obloge, vrata itd.
S obzirom na rezonanciju prostora, razmjetajem predmeta poeljno je izvesti
dijeljenje prostora (ormarima, stolovima, stolicama, itd.) da se poremete refleksije
zidovima.
8.3. Smjetaj sustava u prostoriji za sluanje
Na kvalitetu reprodukcije, osim osobina prostorije, i smjetaj
sustava u njoj. Ispravnim izborom mjesta je korisnost
sustava, osobito na niskim frekvencijama.
Ako se sustav postavi uz zidove prostorije,
valovi niskih frekvencija (koji se ire kuglasto oko kutije) se reflektiraju
od zidova, pa se reprodukcija niskih frekvencija u prostoriji Zbog refleksija
energije slualac dobiva dojam da na tom mjestu zida postoji drugi izvor
zvuka (poglavlje 2.4). Dakle, pri emitiranju izvora na bliim plohama
nastaje odraz koji mijenja opteretnu impedenciju i efektivno snagu
u prostoriji. to je vie takvih izvora refleksija blizih primarnom izvoru, to je
otpor isijavanja. Prema slici 8.1. vidi se da su pri smjetaju sustava u kut
sobe nastala tri izvora zvuka, odnosno da nastaje i trostruki tlak (od tri
stijene formirana je truba).
Slika 8.1. Smjetanjem sustava u kut
prostorije nastaju tri povrine
U malo prostoriji emitiranje niskih frekvencija bitno ovisiti o smjetaju
sustava u prostoriji, pa postojati tri situacije, kako je
prikazano na slici 8.2. Ako se sustav postavi na zid ili pod (poloaj lili 4),
on emitira upoluprostor (polukuglasto), a na niskim frekvencijama nastati
(u odnosu prema sustavu koji stoji slobodno u prostoru, tlaka za
3 dB. Tog biti na viim frekvencijama, koje se emitiraju usnopljeno.
Na se emitiranje niskih frekvencija u poloaju 2 za 6 dB, a u
poloaju 3 za 9 dB.
katkada proizvode posebne sustave za smjetaj na police
(to je smjetaj u poloaju l na slici 8.2, s karakteristikom prema slici 8.3.a). Ti
sustavi (engl. bookshelf loudspeakers) konstruirani su tako da najbolje
rade kada su smjeteni blizu stranjeg zida prostorije, a optimalni poloaj ovisiti
o akustici sobe. Mogu se smjestiti u policu regala tako da je sredina kutije
priblino u razini uiju sluaoca koji sjedi. Jo se bolji rezultati mogu uz
specijalnih stalaka za kutije.
Ako se ti stave na pod ili blizu kutova sobe, basovi se mogu izdignuti,
pa je reprodukcija tamna basovima). Stoga se smjetaju iznad
poda i bar oko 60 cm daleko od najbliih zidova. Ako se zbog okolnosti
moraju smjestiti blie ili u kutove sobe, porast basova donekle se moe kompenzira-
ti regulacijom basova u (to u principu ele
SMJETAJ ZVUCNICKIH SUSTAVA U PROSTORIJI ZA SLUANJE
dB
10
o
Slika 8.2. smjetaja
sustava u prostoriji
KEF e 20
f--
-
-
KEF e 40 f--
50 100 200 500 1000 2000
f (Hz)
Slika 8.3. Frekvencijske karakteristike sustava za
regal i za smjetanje na pod prostorije
215
sustavi se izvode s horizontalnom frekvencijskom karakteris-
tikom, s malo kolebanja preko prijenosnog (prema slici 8.3.b).
Osim opisanih refleksija od zidova, i refleksije od poda mogu bitno utjecati na
reprodukciju niskih frekvencija. Slika 8.4. pokazuje jedan takav koji nastaje
u prostoriji (od oko 250 m 3). Vidi se da zbog razlike putova (direktnoga i
reflektivnoga vala) nastaju fazne razlike koje znatno smanjuju niske
frekvencije (za navedene dimenzije to se na 150 Hz). Da bi se izbjegla ta
situacija, potrebno je sustave smjestiti na pod, oko l m od zida (kao u
poloaju 4), kada je karakteristika na mjestu sluanja prema slici 8.4.b).
3m
E
LO,
5
dB
o
5
o
5
20
,
1\
!
J

,,_ .. ....
50 100 200
l" a
-...
-
io"r.
1---
b
_.
,-.....

500 lk 2k 5k 10k 20k
t<Hz)
Slika 8.4. Utjecaj "podnih refleksija" pri radu sustava u prostoriji vidi se u
frekvencijskoj karakteristici na mjestu primanja, i to a) za sustav smjeten 1,5 m od poda, i
b) na podu
Refleksije koje nastaju od stropova i zidova imaju razlike putova direk-
tnoga i reflektiranog vala, pa je i njihov utjecaj manji.
Stereo dojam se oblikuje zvukom koji slualac primi direktno iz svakog
pa se u principu nastoje refleksija od zidova i predmeta u
prostoriji. Optimum se postie kada se kutije smjeste tako da stoje
uspravno, s niskotonskim na dnu. To je osnovni poloaj
kutija, jer se mora da visokotonski i srednjotonski emitiraju u
visini uha sluaoca. Ako vertikalni smjetaj nije kutije se postavljaju tako da
je niskotonski na lijevom kraju lijeve kutije i na desnom kraju desne kutije.
Stoga je pogodno smjestiti za stereoreprodukciju kutije bar 50 cm od
stranjeg zida, i l m od najbliega zida, no vaan je i razmak kutijama
i njihova udaljenost od sluaoca. Ako se kutije smjeste preblizu, stereo fon-
skog dojma bit usko i smanjeno. To stereofonsko iri se kada se
udaljuju, ali ako se smjeste predaleko, slualac postaje svjestan dvaju
posebnih izvora zvuka, bez srednje slike (s "rupom" u sredini), i sa
siromanim mijeanjem zvuka sustava. U sobi razmak
kutijama od 2-4m daje rezultate. Najbolje je da udaljenost
sluaoca od bude najmanje jednaka razmaku ali bolje je
da bude to je svakako potrebno provjeriti u praksi.
Ako elimo stereoefekt i dobru reprodukciju basova, se
sustavi moraju fazno ispravno na Izlazne na
lu i na kutijama su je jedna
crvenom bojom). i
se spajaju jednim vodom, a drugim vodom kabela.
SMJETAJ SUSTAVA U PROSTORIJI ZA SLUANJE 217
Jesu li sustavi dobro razno spojeni provjerava se tako da se
kutije smjeste jedna prema drugoj, udaljene oko 5-7 cm. Tada se reproducira neka
glazba u kojoj je dosta basova (naprimjer solo-orgulje), normalnom tako
da oba rade u isto vrijeme je na "mono"). Slua
se iznos basova u glazbi, uz okretanje polariteta na jednom sustavu.
Ponovno se slua iznos basova i izvodi dovoljno puta da se ustanovi koji
spoj daje maksimalnu razinu basa. Ispravan polaritet osjeti se po punome,
basu, a neispravni dati zamjetno slabije basove.
9. Mjerenje karakteristika i
sustava
Krajnji rezultat audioprijenosnog lanca je doivljaj sluanja, i bez obzira na to
koliko je izvrsna instrumentacija i matematika, ono to a ne ono to
mjerimo ili posljednja je potvrda audiokvalitete. No kako se jo do
danas ne moe kvan ti zira ti ljudski doivljaj i emocija, samo mjerenja mogu
dati objektivna i ponovljiva mjerila za procjenu i poboljanje.
U skladu s tim kvalitativna procjena i sustava bazirana je
na objektivnim mjerenjima i subjektivnim ispitivanjima slualaca.
9.1. Objektivna mjerenja
s elektro akustike bilo bi veoma teko nabrojiti sve
karakteristike i mjerenja tih karakteristika koja se provode.
Danas osim standardnih karakteristika i mjernih metoda postoji mnotvo
karakteristika i mjerenja koja se neprestano uvode, a ih sami
Rezultati takvih mjerenja su tvrdnjama da ba ti podaci
najvie govore o i da daju najvie pouzdanih pokazatelja za procjenu
kvalitete i korelaciju s rezultatima subjektivnih ispitivanja.
Mjerni prostori
Prostori u kojima se provode mjerenja kvaliteta jesu gluhe komore,
slobodni prostori, komore i prostorije sa svojstvima normalne sobe.
Gluha komora; izvodi se s osnovnim ciljem da se u njoj postignu
svojstva to blia svojstvima slobodnog prostora. To da je u njoj tlak
to ga stvara izvor razmjeran vrijednosti udaljenosti od izvora
zvuka (p ex: l/d). Unutranji zidovi prostorije oblau se materijalom koji mora
apsorbirati do 99% energije. Osim toga, prostorija se izvodi tako da se
utjecaj vanjske buke smanji na minimum (slika 9.l.a).
Slobodni prostor je vrlo pogodan za akus mjerenja. Idealno je mjesto u
sredini ravnog polja ili na ravnom krovu visokih zgrada bar deset metara udaljeno
od zidova i pregrada. Da ne bi nastajala refleksija (na niim frekvencijama),
odnosno sustav i mjerni mikrofon moraju se postaviti bar dva
metra iznad povrine zemlje ili krova. No taj je mjerni prostor vrlo neprikla-
dan zbog vremenskih prilika, okolne buke itd.
OBJEKTIVNA MJERENJA
komora je prostorija zidovi
jako reflektiraju zvuk pa signali emitirani iz
mjernog objekta zbog mnogih refleksija stva-
raju tlak koji je u cijeloj prostoriji
proporcionalan ukupnoj snagi. Pro-
blemi takvih prostorija su rezonancije koje
nastaju na svakoj frekvenciji za koju je po-
dimenzija prostorije cjelo brojni mno-
itelj polovice valne duljine. Pojavljuju se i
stojni valovi, koji mogu znatno utjecati na
rezultate mjerenja jer je karakteristika fun-
kcija mjesta mikrofona i izvora zvuka (naro-
na niskim frekvencijama). To nije pro-
blem ako se provode samo usporedbena mje-
renja ili sustava, ali ako
mjerimo sustave usmjernih
karakteristika, mora se provesti vie mjere- a)
nja i odrediti prosjek dobivenih rezultata
(slika 9.l.b).
Prostorija sa svojstvima normalne sobe je
mjerni prostor onome u kojemu se
sluati reprodukcija sustava.
Mjerenja u prostoriji punoj refleksija od
okolnih povrina bitno ovise o poloaju iz-
vora zvuka i mikrofona, a rezultat biti vie
mjerenje prostorije nego sustava. Ipak, ako
se izaberu prikladni mjerni signali i prikladni
mjerni postupci, mjerenja mogu dati primje-
njive rezultate.
Mjerni signali
b)
219
Kao glavni mJ'erni signali upotrebIJ'ava- Slika 9.1. a) Gluha komora, b)
komora
ju se sinusni signali, bijeli i um te
razni impulsni siganali.
Sinusni signal je najvaniji mjerni signal konstantne naponske amplitude i vrlo
malih (slika 9.2.a).
Bijeli um je signal koji sadri sve frekvencije. Zove se jo i um, a
odgovara umu pri sluanju programa na ultrakratkim valovima, kada
prijemnik nije na stanicu. Energija bijelog uma, analizirana filtrom jedne
oktave, pokazuje od 1 dB/terci (slika 9.2.b). Ako se taj porast
kompenzira spojevima, dobije se um, koji je mnogo
prikladniji za mjerenja. Energija uma po jednoj oktave konstan-
tna je i neovisna o frekvenciji (slika 9.2.c).
Impulsni signali su pravokutni impuls, impulsni ton i signali valnih oblika
Gaussove funkcije, sin
2
x itd.
Pravokutni impulsi su signali strmog vala i relativno irokoga frekvencij-
skog spektra, ovisnog o duini trajanja impulsa (slika 9.2.d). Gornja granica
220 MJERENJE KARAKTERISTIKA I SUSTAVA
frekvencijskog spektra impulsa proporcionalna je vrijednosti njegova
trajanja. je za ispitivanje povoljno imati definirani frekvencijski spektar
impulsa, to se moe ako se iza generatora impulsa pojasni filtar
(naprimjer 1/ 3 oktave). Druga je upotreba impulsnih signala definirano-
ga frekvencijskog spektra. Jedan od tih je impulsni ton, kako se zove kratkotrajni
signal tonske frekvencije koji se ponavlja (slika 9.2.e). Impulsni ton ima
frekvencijski spektar s komponentama smjetenim blizu osnovne frekvencije, i to je
ui to je njegovo trajanje dulje. Za mjerenje se koriste i signali valnih oblika
Gaussove funkcije i sin
2
x (koji ima ui frekvencijski spektar od impulsnog tona)
(slika 9.2.f).
n
t'
a)
d)
e)
r AlAj AlAJ.
i vfl\ftnfl-r-
v
-----'tIv'""nvl-r.-t
IUJ 1(01 kA l L' II "IIMH,' t, II 10 }vVV,,,"vrn r ' v" .'

c) ____ ______ ____
100 1000 10000
f)
A
f (Hz)
Slika 9.2. Mjerni signali: a) sinusni signal, b) bijeli um, e) um, d) pravokutni
impuls, e) Iimpulsni ton, f) impuls sin
2
x
Kadkada se za mjerenja koristi i pravokutni signal, koji je (prema Fourierovoj
analizi) sastavljen od broja sinusnih komponenti , i to od osnovnog vala i
velikog broja neparnih harmonika. Da bi ovo mnotvo sinusnih valova dalo na
izlazu prijenosnog sustava opet pravokutni signal moraju se sve komponente
prenjeti u ispravnoj fazi i amplitudi. Ako postoje fazna uslijed reaktivnih
komponenata sustava, ili amplitudna izlazni signal biti deformirano
Glavna zamjerka za primjenu ovog signala kod ispitivanja je
interpretiranja rezultata mjerenja. Rezultati ne indiciraju podatke za poboljanje
prijenosnih uvjeta, pa se ovaj signal koristi uglavnom samo za usporedbena
mjerenja
9.1.1. Frekvencijska karakteristika
Frekvencijska karakteristika (odzivna krivulja, frekvencijski odziv, prijenosna
ili amplitudna karakteristika) prikazuje tlak u osi ispred kao
funkciju frekvencije uz konstantan pobudni napon. To je najvanija karakteristika
za procjenu kvalitete i sustava.
d B
OBJEKTIVNA MJERENJA 221
Jedan od osnovnih zahtjeva da se na mjestu sluanja stvori realizam originalno-
ga glazbenog jest zastupljenost svih frekvencija u izvedbi
jednakih originalu. To se moe samo ako je svaki element prijenosnog lanca
u cijelom potrebnom prijenosnom frekvencijski (bez amplitud-
nog Zato frekvencijska karakteristika ili sustava
mora biti horizontalna, bez kolebanja i naglaavanja pojedinih to
je osobito vano za reprodukciju kompleksnog zvuka.
K o l e b a nj a u frekvencijskoj karakteristici nisu samo nepoeljna zbog nagla-
avanja nekih tonova, ona mogu biti znak parcijalnih titranja membrane,
kih rezonancija u ili sustavu, odnosno znak tranzijentnih (i
faznih) koja znatno na reprodukciju. Ako se negdje po sredini
kolebanja frekvencijske karakteristike referentna linija, s njezine
gornje i donje strane ostat krivuljom povrine proporcionalne
tih devijacija u reprodukciji. iroke i plitke i udubljenja su zamjetljiva,
kao to su i otri rezonantni vrhovi i dolovi velikih amplituda.
Zato neki ili sustava katkada ele prikazati te
karakteristike na takav da ta kolebanja i istitravanja budu to manje
Jedan je da se frekvencijske karakteristike automatski snime malom brzinom
pisanja jer se pri brzini kolebanja lake (normalna je brzina
200 mm/s). Osim toga, irenjem horizontalne osi u dijagramu moe se
"ugoditi" horizontalnija i ravnija krivulja (slika 9.3). To se moe i izborom
mjernog signala (npr. signal uma preko tercnog filtra), se moe
dobiti krivulja zatupljenih vrhova.
lill --
-
....

""
r-
V
MAN JA
J
BRZINA PISANJA
I
""v
1'"

v'"

5l
J

J
V
20
a)
II
II
50 100 200 500 1k 2k
b)
5k 10k 20k
t(Hz}
Slika 9.3. Krivulje frekvencijske karakteristike pri a) maloj i velikoj brzini pisanja, b) uoj i iroj
horizontalnoj osi
Doputena su kolebanja razine od 2dB, pa i 4dB. Ipak, potreban je oprez jer
zbog karakteristika ljudskog uha, koje u svim tonskim nije jednako osjetljivo,
te tolerantne vrijednosti mogu biti i prevelike (npr. u 500 Hz i 2 kHz).
Zahtjevi za postizanje frekvencijske karakteristike preko cijeloga tonskog
spektra nisu za produkciju Prema normama DIN 45500, frekvencijski
opseg za "najmanje zahtjeve" i sustava mora biti od 50 Hz do
12,5 kHz. Slika 9.4.a) prikazuje frekvencijsko i polje tolerancije frekvencijske
krivulje po toj normi. No radi kvalitetnog prijenosa ipak se smatra da dobar
sustav za visokokvalitetnu reprodukciju zvuka unutar pojasa prikazanog na
slici 9 .4. b) mora osigurati frekvencijski opseg od 30 Hz do 15 kHz.
Nazivni frekvencijski opseg (JUS) je opseg s donje strane
frekvencijom rezonancije a s gornje strane frekvencijom na kojoj se
efikasnost smanji za 10 dB od vrijednosti koju ima u opsegu oktave u
kojoj je efikasnost
dB
1 UI--+""---t-t---I----t---i---j--1---t--H
a)
b)
-1
31,5 63 125 250 500
5
dB
o
-5
-10

30 100
2000 8000 16000 Hz
..............
1000 8000 15000
f(Hz)
Slika 9.4. Frekvencijska karakteristika sustava; a)
najmanji zahtjevi prema normama DIN 45500, b) zahtjevi za
visokokvalitetnom reprodukcijom zvuka
Slika 9.5. smjetanja mjernog mikrofo-
na u sustavima s dvije jedinice
Mjerenja amplitudne frekvencij-
ske karakteristike izvode se u slo-
bodnom prostoru (ili u gluhoj ko-
mori) s mjernim mikrofonom ispred
ili sustava.
Pri mjerenju samog
mikrofon treba biti u njegovoj refe-
rentnoj osi, koja predstavlja zamilje-
ni pravac to prolazi
s r e d i t e m (kako se zove
geometrijsko sredite okruglog vrata
konusa ili sredita membrane) oko-
mito na ravninu otvora membrane.
U tom se kao najbolja uzima
udaljenost mikrofona 0,5 m, za
nike s promjerom membrane do
25 cm, a l m za promjere.
Za sustave s vie jedi-
nica potrebno je odrediti os, jer se
mjerni mikrofon ne moe smjestiti
tako da je jednako udaljen od svih
jedinica. Ako
sustav ima dvije jedinice, mikrofon se
.-
Sdl
+
I
.....
I'r\
vv'
I

l"

K'v
.. J
"\. "":"
-
1\ 1\
,.
.
, Vr.1
I

'\
: '
,/
\ I \
\' \
V 1.1'1
I
311/
,
,
I
100 700 SlO 71 SK 101 Hl 701
Slika 9.6. frekvencijska karakteristia kvalitetnoga sustava mjerenog
sinusnim signalom
GLUHA KOMORA
II

l o
:: .. : .. ,', .
I S; VEZA)
L _ _____ _
KONTROLE
FREKVENCIJE

Slika 9.7. Blok-shema mjerenja frekvencijske karakteristike
smjeta u osi njih (slika 9.5), no ako ih ima vie, tada se mjeri ili u osi
visokotonskog ili u osi koja prolazi sredinom visokotonskog i srednjotonsko-
ga poloaja. Udaljenost mikrofona za manje sustava je 1 m
(katkada 2 m; ta se udaljenost smatra boljom s obzirom na sluanje u
prostorima), a za sustave (s velikom povrinom emitiranja) ta Udaljenost iznosi 3 m.
Mjerni signal je sinusni napon konstantne amplitude, uz mjernu snagu 1 W
na radnom otporu vrijednosti kao nominalna impedancija).
Mjerna snaga ne treba da bude od 1/ 10 nazivne snage ali ni manja od
50mW. Mjeri se razina tlaka (engl. SPL, u dB) relativno prema standardnoj
razini od 20 J.lPa, ovisno o frekvenciji. Slika 9.6. prikazuje takav primjer
amplitudno-frekvencijske karakteristike jednog sustava. Blok-shemu mje-
renja prikazuje slika 9.7. Vidi se da je napon iz mjernog mikrofona doveden na
logaritamski koji je vezan s generatorom mjernog signala.
Osim opisanih utjecaja na krivulju frekvencijske karakteristike pri tim
mjerenjima, su i u donjem frekvencijskom zbog utjecaja
(premale) gluhe komore. Svaka gluha komora, ovisno o svojim dimenzijama, ima
donju frekvenciju, ispod koje stijene prestaju apsorbirati potreban postotak
energije, pa mjerenja postaju Osim toga, s obzirom na smjetaj
mikrofona ispred sustava s vie jedinica, u krivulji mogu nastati interfe-
rentna udubljenja, koja nestaju promjenom mjesta mikrofona (ili po visini, ili
Stoga je pri mjernih rezultata potrebna posebna panja, uz
nje nekoliko alternativnih mjerenja (uz mjerna mjesta mikrofona). Moe se
da rezultati dobiveni mjerenjem amplitudno-frekvencijskih karakteristika sinus-
nim signalima daju najvie korisnih podataka.
Krivulja frekvencijske karakteristike mjerena umom (preko tercnog filtra)
pokazuje tolerantnost prema kolebanjima u karakteristici (slika 9.8). Ipak, ispitivanja su
pokazala da takva krivulja najbolje odgovara onome to ljudsko uho.
M.osurino Obj. :

LautsQrecher
dB dB
.0
- --2010
===,05

100 dB bei 1 mAbstand
QP 112.4 Hl so 100 200
Mul t iply Fr.qu.nty Scol. by l
, dB dB
860
6 '5
30
2 1s
o o
500 1000 2000 5000 10000 2000 D A 8 e lin.
Zero Le.eI: ___ _
1612/2112 A B e lin.
Slika 9.8. Krivulja frekvencijske karakteristike mjerena umom
Digitalni postupak za mjerenje frekvencijske karakteristike, koji se izvodi u
prostoriji sa svojstvima normalne sobe, prikazan je blok-shemom na slici 9.20. (i
opisan u poglavlju 9.1.4). Pritom se kao mjerni signal koristi pravokutni impuls
kojim djelujemo na ispitni sa svim tonskim frekvencijama. To se postie
primjenom vrlo kratkog impulsa irokoga frekvencijskog spektra. je u
brzini mjerenja, koja se mogu provoditi i u prostoriji s odjekom (ako se registrira
samo direktni val). Uz upotrebu impulsa koji traju 20/-ts, dobivaju se
rezultati mjerenja jednaki onima u gluhoj komori.
9.1.2. Usmjerna karakteristika
Usmjerna karakteristika prikazuje tlak kao funkciju kuta prema refe-
rentnoj osi ili sustava.
sustav ne emitira jednoliko u svim pravcima. je da na niskim
frekvencijama emitira gotovo jednoliko oko kutije, ali s porastom frekvencije
emitiranje se uglavnom koncentrira oko osi.
Podijeljena su miljenja o usmjerenju
jedni vjeruju da sustavi moraju biti projektirani tako da proizvode
jednoliki tlak u cijelom prostoru oko sebe. Ako se krivulja usmjerenja
mijenja s frekvencijom, se frekvencijska diskriminacija na mjestima sluanja
udaljenim od osi. Stoga je za stereofonsku reprodukciju potrebna
usmjerenost jer se tako osigurava perspektiva auditorija.
Drugi vjeruju da bi raspodjela tlaka trebala biti samo preko
kuta priblino 45 o od osi.
Veliki dio energije koju emitira sustav emitira se neusmjereno
u prostor za sluanje, u kojem se tada mnogostruke refleksije.
Slualac i direktni val i reflektirane valove (od stropa,
zidova i poda). Ti reflektirani valovi mogu biti spektraIno sasvim od
direktnih, pa se naprimjer mogu sastojati samo od niskih i srednjih frekvencija, a
vie se frekvencije mogu potpuno ili apsorbirati od tekih tapisona ili
draperija.
fl i
i
!
A
I

!
J
I
+
5dB
+
/ L N'
r.N
UJI lli ru

i
ll'
II
,
,
WI
n.
I
II
, , ,
\,AA
,
20 50 100 200 500 1000 2! 5! lO! Hz 20!
Slika 9.9. Frekvencijska karakteristika sustava je mjerenje prikazano na
slici 9.6) snimljena sinusnim signalom u dnevnoj prostoriji
Za ilustraciju toga prikazana je frekvencijska karakteristika sustava
snimljena u gluhoj komori (slika 9.6) i u normalnoj dnevnoj prostoriji (slika 9.9).
Obje krivulje snimljene su s istim sustavom i istim mjernim
Stoga postoji tenja da se energija usmjeri samo na dio prostora ispred
sustava, da bi tako to manje ovisila o akustici prostorije i namjetaju u njoj.
Smatra se da dobar sustav
mora imati usmjernu karakteristiku unu-
tar pojasa na slici 9.10, u cijelom frekven-
cijskom opsegu od 30 Hz do 15 kHz.
Jedan mjerenja usmjerne karak-
teristike ili sustava
izvodi se tako da se mjere frekvencijske
karakteristike (sa sinusnim signalom u
gluhoj komori) pod kutovima
od osi (naprimjer pod O, 30, 45 0; slika
9.6). Pri tim se mjerenjima mogu pokazati
neregularnosti koje nisu vidljive u frek-
vencijskoj karakteristici snimljenoj u osi.
Naprimjer, pri snimanju usmjerne karak-
teristike sustava s vie jedini-
ca, na nekoj frekvenciji uz kut 60 moe
nastati duboki pad u odzivu. To naglo
Slika 9.10. Normirani zahtjev za usmjer-
nom karakteristikom sustava
smanjenje odziva nastaje zbog usnopljavanja emisije jedne jedinice, pa se
energija na granici dva emitera zbog faznih razlika ne integrira potpuno.
15
Mjerenje usmjerne karakteristike na drugi izvodi se snimanjem polarnog
dijagrama. Pritom se sustav automatski na posebnom okretnom
postolju, a sinhronizirano ucrtava polarni dijagram. To se mjerenje provodi
sinusnim signalom, uz frekvencije (naprimjer 300 kHz, 1 kHz, 5 kHz,
12kHz), uz uvjete mjerenja kao za frekvencijsku karakteristiku (slika 9.11).
Slika 9.11. Primjer usmjerne karakteristi-
ke sustava kao polarni dijag-
ram (snimljene sinusnim signalom u gluhoj
komori)
9.1.3. Fazna karakteristika
Fazna karakteristika u obliku dijagrama opisuje ovisnost promjene faznog
kuta o frekvenciji. Mjerenja fazne karakteristike izvode se primarno, da bi se dobili
podaci o tranzijentnom odzivu.
Govor, glazba i razni prirodni zvukovi koji se prenose u audioprijenosnom
lancu vrlo su kompleksni signali koji se sastoje od kompliciranih kombinacija vie
sinusnih valova. Ti se kompleksni valni oblici neprestano i vrlo brzo mijenjaju (po
amplitudi i po frekvenciji), odnosno imaju tranzijentni karakter. Da bi se osigurala
prirodna reprodukcija zvuka, potrebno je u prijenosu zadrati svu raznolikost i
kompleksnost tih signala. Stoga treba izvesti iri frekvencijski opseg prijenosnog
sustava i smanjiti ili ukloniti amplitudna i fazna
Kvalitetna i reprodukcija tih kompleksnih signala zahtijeva da sve
spektralne komponente u signalu budu reproducirane s ispravnom amplitudom i
vremenskim odnosima. Ako je krivulja amplitudne frekvencijske karakteristike
linearna, tada biti ispravni i odnosi amplituda visokih i niskih
frekvencija. Ako je, pak, i fazna odzivna krivulja linearna, tada niske i visoke
frekvencije dospijevati u uho slua oca u svom ispravnom vremenskom redoslijedu.
Pri opisu fazne karakteristike govori se o promjeni faznog kuta s frekvencijom,
no pomak faze moe se izraziti i vremenskim kanjenjem (engl. time delay), jer je
fazna razlika u frekvencijskom p o m a k k u t a, a u vremenskom v r e-
menski pomak.
Da bi prijenosni sustav prenosio signal bez linearnih (amplitudnih i faznih)
njegova amplitudna karakteristika mora biti konstantna, a faza se mora
mijenjati linearno. U tom moe postojati samo kanjenje signala kroz sustav
(zbog brzine prolaza), u ovisnosti o faznoj karakteristici, ali se valni oblik
signala promijeniti.
Drugim elimo li izvesti linearni sustav, sve komponente u prijenosu
moraju na izlazu sustava kasniti za istu jedinicu vremena, a faza im se mora
mijenjati linearno s frekvencijom tako da u jednakim frekvencijskim od-
nosima raste za jednak omjer. Naprimjer, za konstantno vremensko
kanjenje (t) od 50/ls fazni pomak (<p) uz frekvencije 100, 1000 i 10000 Hz bit 1,8 ,
18 i 180 (prema <p = t/ t lp ' 360 , t
1p
= l /f vrijeme jednog perioda). U tom
linearnog sustava nema faznog paje vremensko kanjenje konstantno,
ovisno o frekvenciji.
U takvim sustavima fazni odziv 0 (m), zajedno s amplitudnim odzivom A (m),
daje potpunu prijenosnu funkciju H (m) = A (m) ' e
i 0
(ro), koja opisuje stacio-
narno stanje i tranzijentne odzive sustava (dodatak V).
Fazna nastaju kada se fazna karakteristika mijenja nelinearno s
frekvencijom. U tom je vremensko kanjenje promjenljivo u ovisnosti o
frekvenciji.
'g<]
'f
'g<]
'f
I
,ct]
,0(]
I I
I
I
I
,ct]
I 3
I
I
I
I I I
I

al
bl
Slika 9.12. Fazni odziv sustava sa tri jedinice: a) nepaljivi smjetaj moe
uzrokovati lo fazni odziv su sredita b) ispravnim
razmjetajem moe se idealna fazna karakteristika
Navest primjer faznih koja nastaju zato to a k u s t i k a
sredita jedinica u sustavu nisu u istoj ravnini (slika 9.12).
sredite" je ovisno o frekvenciji, no kompromisno se uzima da je u sreditu
spoja titrajne zavojnice i membrane (tj. u sreditu vrata konusa). Da bi se ta
se moraju razmjestiti tako da su im ova sredita u
istoj liniji. Ako niskotonski i srednjotonski naprimjer, u linearnom faznom
odzivu imaju nagibe moe se jednostavno koliko pojedinu
jedinicu moramo pomaknuti jednu prema drugoj da bi se poboljao
tranzijentni odziv.
Drugi primjer prikazuje slika 9.13, na kojoj se vidi kako
karakteristika pri ugradnji unose fazna
strmijih karakteristika (to odgovara visokopropusnim filtrima viih redova) daju
bolji amplitudni odziv, ali pogoravaju faznu (odnosno i tranzijentnu) karakteristiku.
15'
No postoje i suprotna miljenja o potrebi mjerenja fazne karakteristike
ka, ona proizlaze iz da ljudsko uho uglavnom ne fazna
u prijenosu, pa da je stoga fazna karakteristika nevana.
Izuzetak ipak zamjetljiva fazna u preklopnih frekvencija
pasivnih skretnica i stereokanala.
(1) 6 dB/ okt.
(2)12 dB/okt.
(3) 18dB/okt.
(4) 24dB/okt.
I
I
AMPLITUDA i -3dB
I
I
I
I
I
I
I
I
I

I
(4)360
0
I
I
I
FILTAR 1. REDA
FILTAR 2. REDA 0

FILTAR 4. REDA
RAVNA
ZATVORENA KUTIJA
BAS-REFLEKSNA KUTIJA
S PRIGUENJEM
BAS-REFLEKSNA
KUTIJA
Slika 9.13. Frekvencijska i fama karakteristika pri ugradnjama
Nema normi za mjerenje i procjenu faznih ali je preporuka da
ona budu to manja.
Slika 9.14. Blok-shema mjerenja razne karakteristike
Mjerenje fazne karakteristike i sustava provode se u gluhoj
komori sinusnim naponom konstantne amplitude (kao i mjerenja frekvencijske
karakteristike), prema blok-shemi na slici 9.14. Apscisa dijagrama ima linearnu
........
::: Amplitude O 20 kHz
=
1. 24 10 72 Sine Sweep Anechoic Chamber
OP 1102
572104
kHz
==.--
=
==
Phase O 20 kHz .

=-=
- + 180
0
-.
=
==
..::..:...
O
----::-: -
=-
180
0
Sine Sweep, Anechoic Chamber
S72TOJ
Slika 9.15. Fazna karakteristika u usporedbi s frekvencijskom karakteristikom
kog sustava
podjelu frekvencija, to je u usporedbe sustava poeljno i za dijagram
frekvencijske karakteristike (slika 9.15). Na ordinatu dijagrama nanesena je skala za
fazne pomake od + 180 do -180.
faze mjeri razliku faznog kuta pobudnog signala, koji se dovodi preko
linije za kanjenje s korigiranom fazom (zbog udaljenosti mjernog mikrofona,
1 m = 3 ms), i signala primljenog mikrofonom. Rezultat se registrira kao istosmjerni
napon doveden logaritamskom vezanom s generatorom sinusnog
napona, pa se uz kontinuiranu promjenu frekvencije automatski ispisuje dijagram
fazne karakteristike.
9.1.4. Tranzijentni odziv
Tranzijentni odziv je slikoviti prikaz odzivnog signala uz iznenadnu
promjenu u pobudi.
Mjerenje osnovnih karakteristika prijenosnog sustava izvodi se sinusnim signa-
lima konstantne naponske amplitude. Kao to je govor, glazba i razni
prirodni zvukovi koje u audioprijenosnom lancu treba prenijeti nisu ni vremenski
konstantnih amplituda, ni vremenski konstantnih frekvencija, su fizikalne
koje se mijenjaju kao funkcija vremena, odnosno tranzijentne su prirode.
Zato se ispitivanje prijenosnih sustava izvodi impulsnim valnim oblici-
ma, pri su za najpogodniji pravokutni impuls, impulsni ton i
Gaussova funkcija (a katkada se koristi i pravokutni signal). Na taj se
tranzijentni odziv koji pokazuje tranzijenata, odnosno impulsno
ili tranzijentno ponaanje sustava.
Tranzijentni se odziv ispituje impulsnim signalima trajanja i sa
strmim vala. Takav signal na izlazu pokazuje kakvi su uvjeti prijenosa
tranzijentnih valnih oblika u sustavu. P o I a g a n i p o r a s t (nakon
tranzijentnog signala) i p o I a g a n i p a d (ili i s t i t r a vanj e poslije
tog signala) moe imati vie uzroka. je to postojanje faznog
pomaka u sustavu koji nije proporcionalan frekvenciji. To uglavnom da su u
kompleksnom stizanju signala na mjesto prijema neke komponente stigle prije
drugih i (ili) amplitudno su
Istitravanja koja nastaju u ili sustavu, rezultat su prisut-
nosti rezonantnih sustava u konstrukciji, kojih uz u kutiji moe
biti i nekoliko stotina. To su ponajprije vlastite rezonancije (parcijalna titranja)
membrana, gornjega ili donjeg centratora, zatitnog poklopca, koare
kutije, rezonancija u kutiji itd. Ako je faktor dobrote tih rezonantnih krugova
velik, on indicira malu unutranju disipaciju energije i rezonantni sustav apsorbira
energiju koju poslije prestanka pobude predaje u obliku zvuka.
Dugo polagano istitravanje poslije prestanka signala predstavlja jako kolorira-
nje u reprodukciji To u osnovi davanje nove boje tonu u reproduk-
ciji, odnosno stvaranje tonova kojih u pobudi nije bilo.
U minimalno faznih odnosno sustava amplitudna, fazna i
tranzijentna karakteristika ekvivalentni su prikazivanja kvalitete sustava i iz
jedne se mogu procijeniti ostale dvije. Stoga, iako je frekvencijska karakteristika
sustava horizontalna i bez kolebanja, to jo ne da ima mala tranzijentna
jer sustav mora biti minimum-fazni da bi se to moglo pretpostaviti. No
ako u frekvencijskoj karakteristici ima otrih nadvienja i udolina, to su, vjerojatno,
znaci loega tranzijentnog odziva. Kolebanja takvog tipa su za
irokopojasne kada rade na viim frekvencijama i predstavljaju nagle
amplitudne i fazne diskontinuitete (slika 9.16, iznad oko 5 kHz).
SrDel & Kjrer Potentiometer Range' Lim Wr Pape
fri
. f.---. __ f --i-.H-c- _-+
MeaslJringObj. t . . - - I'
f- -; l- . - . . I--\-o-J-. - 1---+
---- : ___ . I---t- : .. i
t --'--- _ L . --:-t::.= " .:t-;:::- -'---'--- . 5.._
20t:10 , _l-_, -- __
r, . 1---. - , -t
__ - + --t--
Rec. No.: __ 5 l-- =+= . ------,----;-f---+-
-+
03'e:.--- E _ = _+---'-
S'9",, __ 10 20""""" 50 . '100 200 Hz 500 1000
2000 Hz 5000 lryOOO 20000
QP 0124 Multiply Freq. Scale by Zero Le'le!: ( 1612/211:
Slika 9.16. Frekvencijska karakteristika irokopojasnog u kojoj se vide jaka tranzijen-
tna
Tranzijentna su vrlo selektivna odnosno male razlike frekvencije
pobudnog signala mogu pokazati dobre i loe tranzijentne odzive. Stoga je potreb-
no provoditi kontinuirana ispitivanja tranzijentnih odziva preko cijeloga prijenos-
nog frekvencijskog i one tranzijentne signale
koji su i najgore Najbolji su tranzijentni odzivi onda
kada je izlazni signal pobudnom signalu, odnosno onaj koji pokazuje brz
prestanak istitravanja i male deformacije signala.
Karakteristike tranzijentnih odziva i njihovo ispitivanje nije normirano, a
tranzijentna nemaju svog kvantitativnog izraza se prikazuju slikama
snimljenim iz osciloskopa ili Te su slike vrlo kompleksne
za procjenu, pa se pri mjerenju zahtijeva znanje i iskustvo. Siguran procjene
tih je sluni test, a sluni efekti loega "tranzijentnog ponaanja"
jesu:
pogorana razumljivost.
slike,
nastajanje novih tonova intenziteta,
smanjenje stereofonskoga i kvadrofonskog efekta,
"raspadanje" reprodukcije s loom tonova,
smanjenje i otrine tonova.
Mjerenje tranzijentnog odziva ili sustava impulsnim tonom
izvodi se prema blok-shemi na slici 9.17. Rezultati tih mjerenja dobro koreliraju s
rezultatima slunog testa, osobito na viim frekvencijama.
Slika 9.17. Blok-shema mjerenja tranzijentnog odziva
sustava impulsnim tonom
Ton-generator daje sinusni napon konstantne amplitude i frekvencije
koji se privodi "elektronskim vratima", a ona ga oblikuju u impulsni ton.
"elektronskih vrata" ima broja sinusoida u impulsu i duine
stanke (trajanja izraenog vremenom broja sinusoida). Naprimjer, slike
snimljene za razmatranje (prikazano u slikama 9.18. i 9.19) odnose se na
impulsni ton 10: 15, tj. 10 sinusoida i stanka trajanja 15 sinusoida. Takav omjer
signala i stanke u impulsnom tonu odabran je kao kompromis zahtjeva za to uim
spektrom ispitnog signala i to duim vremenom za promatranje procesa istitrava-
nja.
impulsni ton se frekvencija preko prijenosnog polako
mijenja privodi se ili sustavu. Na slici 9.18.a) vidi se da je
napon ulaznog signala pri tom mjerenju iznosio oko 4 V vrne vrijednosti (i
odravan je konstantnim). Odzivni signal, se razina mijenja ovisno o amplitud-
noj karakteristici prima se mjernim mikrofonom u gluhoj komori, na
udaljenosti l m u osi sustava (slika 9.18.b).
a) b)
Slika 9.18. a) Pobudni signal impulsnog tona (10:15), b) odzivni signal
Ulazni i odzivni signali dovode se osciloskopu radi usporedbe i procjene,
a mogu se i snimiti iz ekrana. Tako su fotografskim aparatom (i filmom velike
osjetljivosti) snimljeni (iz ekrana osciloskopa uz zadravanje slike) i sistematizira-
ni odzivni signali koji su prikazani na slici 9.19. Te slike, pogodne
za ispitivanje impulsnog ponaanja sustava, prikazuju osam karakte-
deformacija pobudnoga tranzijentnog signala (od najboljega A do najgore-
ga H).
Tranzijentni odzivi grupe A i B bit vrlo povoljni i prihvatljivi, a oni grupe e i
D povoljni i jo prihvatljivi. Ako sustav ima odzive grupe E, F, G i H, on
uvelike generirati nove frekvencije kojih u originalu nema, uz druga obiljeja
loega tranzijentnog odziva sustava. Tranzijentni odzivi grupe G i H potpuno su
nepovoljni i neprihvatljivi. ili sustavi s vie takvih odziva zbog
prevelikih tranzijentnih najvjerovatnije zadovoljiti ispitivanje slua-
njem.
Otra rezonantna i antirezonantna kolebanja u frekvencijskoj karakteristici
na nepovoljne tranzijentne odzive (slika 9.16). to je iljak otriji, po pravilu
je i tranzijentno
Mjerenje tranzijentnog odziva ili sustava digitalnim mjernim
postupkom provodi se prema blok-shemi na slici 9.20. Mjerenja su neovisna o
mjernom prostoru jer se mogu ugoditi tako da se refleksije.
Postoji nekoliko digitalnih mjerenja te karakteristike, no opisat
onaj koji se upotrebljava.
Prije opisa mjerenja dat neke o p e p o d a t k e o d i g i t a l n o m e
mjernom postupku .
Digitalnom metodom mogu se registrirati kratkotrajne i brze vremenske
pojave, a primjena joj see u sve grane ljudske djelatnosti. Te pojave, ako se
ispravno registriraju, mogu dati vane podatke za konstrukciju, istraiva-
nja, kontrolu itd. To se postie pretvaranjem tih pojava u podatke po vremenu i
razini registriranja (na osciloskop ili a
da se pritome prenese potpun sadraj informacije u pojavi.
pojava je u analognome kontinuiranom obliku i mora se pretvoriti u
digitalni oblik (tzv. A/D-konverzija, digitaliziranje ili enkodiranje). Proces digitalizi-
O I l J U ~ liVNA MJERENJA 233
a) b)
e) d)
e) f)
g) h)
Slika 9.19. Sistematizirani tranzijentni odzivi pogodni za procjenu
ranja ima dva glavna dijela uzimanje uzoraka i kvantizaciju, koja se provodi
A/D-konvertora. Tom se pretvorbom ne pretvara samo oblik pojave u
digitalnu formu, se i vrijeme pojave pretvara u vrijeme digitalnih procesa u

Slika 9.20. Blok-shema mjerenja tranzijentnog odziva sustava digi-
talnim mjernim postupkom
Digitalizirani podaci (u obliku broja binarnih znamenaka) ulaze
u memoriju u kojoj se uskladite i odakle se, prema potrebi, mogu uzima-
ti. Ti se podaci mogu podvrgnuti operacijama
i tako uskladititi natrag u memoriju. je izvoditi operacije
u frekvencijskom i vremenskom naprimjer Fourierove transformacije,
mjerenje spektra snage, standardne operacije (zbrajanje, oduzimanje,
mnoenje i dijeljenje), konverziju koordinata (polarnih u pravokutne, realni i
imaginarni dijelovi u podatke o amplitudi i fazi), konverzi-
ju itd.
Pretvorba iz frekvencijske u vremensku domenu izvodi se osnovnog
para Fourierovih transformacija, no ako je valni oblik digitaliziran, taj se
ne moe primijeniti. Taj zahtijeva kontinuirane a ne digitalizirane
procese, pa je potrebna pretvorba iz kontinuiranoga u diskretni oblik. Tako je
uveden diskretni Fourierov par, ali se pojavio problem velikog broja operacija. Taj
je problem rijeila tek tzv. brza Fourierova transformacija (Fast Fourier Transform
- FFT), koja smanjuje broj operacija i ubrzava digitalni proces. Danas je
FFT-postupak, koji se primjenjuje na vremenske funkcije,
analiziranja signala u modernoj tehnici digitalnih procesa.
Digitalizirani se podaci uzimaju iz memorije i pretvaraju u analogne podatke
(D/A-konverzija, dekodiranje), koji su pogodni za primjenu i registriranje.
Na taj su ukratko opisani svi najvaniji elementi tog procesa mjerenja,
koji uz popratne kontrolne krugove digitalni mjerni
Osnovni za digitalnih procesa jest digitalni kompjutor (elek
koji u jednoj jedinici sadri sve spomenute elemente. Kako je ta
jedinica redovito velika i skupa, se u dva neovisna dijela, i to kao
jedinica koja sadri dio za uzimanje uzoraa, A/D-konvertor, memoriju i
D/A-konvertor (naprimjer DER - Digital Event Recorder, poznate danske
firme za proizvodnju mjernih instrumenata "Briiel & Kjaer"), te
kao druga jedinica, tzv. minikompjutor, koji ima
operacija, uz svoju memoriju (to je kompjutor u blok-shemi 9.20). Te
dvije jedinice mogu djelovati zajedno, povezane (tzv. interface -
jedinicom), koja jedinice po vremenu Ger svaka ima "svoje vrijeme") i
razini podataka.
Generator impulsa (prema blok-shemi na slici 9.20) proizvodi pravokutni
impuls koji traje 20 a mjerenja u frekvencijskom od O do
25 kHz (to je mjerenje frekvencijske karakteristike digitalnim postupkom).
Proces mjerenja ovako: zapovijed iz kompjutora u
rada "snimanje", koji u istom aktivira generator impulsa. Impuls (ili
odziv, ovisno o poloaju preklopnika) uskladitava se u
Kompjutor uzima podatke iz i na njih primjenjuje FFT-algoritam, pa
ih sprema u svoju memoriju. Pobuda sustava s mnogo frekvencija
odjedanput osnovna je ideja koja je potakla razvoj FFT metode. Ispitivanja se
provode dva puta, s impulsnim signalom direktno i s odzivnim signalom preko
mikrofona. se uskladitenim podacima, moe se dobiti prijenosna funkcija

Mjerenje te karakteristike moe se izvesti u vremenskoj domeni (pa nije potreban
kompjutor, samo kao direktna reprodukcija odziva.
Na slici 9.21. vidi se taj tranzijentni odziv snimljen u sobi, pa je na krivulji vidljiva
prva refleksija od zidova prostorije, koja je stigla nakon 6,4 ms.
204Srnl
3V
6.4 ms
OV 1\.1\
l
W
V
-3V
Slika 9.21. Odzivni signal u "vremenskoj domeni" (pobudni signal prikazan je na maloj slici)
Mjerni rezultati tih ispitivanja prikazuju ne selektivna istitravanja ili
sustava, pa stoga ne daju posebno korisne podatke. Zapravo su u
"repu" istitravanja sadrani najvaniji podaci (o drugim emiterima i kolori-
ranja), koji mogu utonuti u um. Posebnom digitalnom mjernom tehnikom
moe se izdvojiti um, a "rep" i provesti njegova analiza.
Da bi tranzijentna bila malena, odzivni signal mora imati to manji
to vjernije prenijeti oblik impulsa i imati to istitravanje.
Mjerenje u frekvencijskoj domeni sve instrumente u blok-shemi sa
slike 9.20.) mjerenje prijenosne karakteristike (amplitudne i fazne)
nika ili sustava.
Mjere se frekvencijske karakteristike u vremenskim razmacima
poslije prestanka pobudnog signala. Poljem frekvencijskih karakteristika (prema
236
A [dB]
o
-10
-20
-30
-40
-50
MJERENJE KARAKTERISTIKA I SUSTAVA
20ms
.. .: ..
:.;\: ..... ,
, . \:
V
5 ms
,
::
I
' ,' \
..

Slika 9.22. Frekvencijske karakteristike sustava snimljene u odre-
vremenskim razmacima poslije prestanka pobudnog signala; slue za
procjenu impulsnog ponaanja sustava
slici 9.22) moe se zorno prikazati tranzijentno ponaanje sustava. Vidi
se, naprimjer, da u sustavu mjerne rezultate pokazuje slika i nakon 5 ms jo
postoje znatna istitravanja (bolje je da ona to prije nestanu).
Ako se svaka frekvencijska karakteristika prikae posebno, mogu se dobiti
trodimenzionalne slike tranzijentnog ponaanja sustava (slika 9.23., za dva
sustava), vrlo pogodne za procjenu i usporedbu.
dB
Slika 9.23. Trodimenzionalne slike tranzijentnog istitravanja
Prikazali smo najjednostavnije digitalno mjerenje obavljeno osnovnim mjernim
instrumentarijem koji se pri kompliciranijim digitalnim mjerenjima mora znatno
proiriti.
9.1.5. Nelinearna
Ove karakteristike prikazuju nelinearna kao funkcije
frekvencije.
Od nelinearnih u se promatraju intermodula-
cijsko i Dopplerovo
nastaju kada se nelinearni element jednim
sinusnim signalom. Pri pobudnom naponu Uul = U cos co t u izlazu se uz osnovni val
pojavljuju i komponente s frekvencijom 2 cot (drugi harmonik), 3 co t harmo-
nik) itd. Zbog generiranja komponenata se zove
ko nelinearno Harmonici nisu uvijek neugodni za uho. Ljudski glas,
naprimjer, a pogotovo instrumenti, imaju mnotvo harmonika koji daju
zvuku toplinu i kvalitetu.
se prikazuje kao ukupno (kUk) ili
kao n-tog reda (kn), tj. posebno za svaki harmonik (slika
9.24).
u
------, /, ... -- - - - - - - --7'uK
\ I
, ,
II
ill
1k
2k 3k i 4k \ 5k f(Hz)
SVAKI HARMONI K POSEBNO
Slika 9.24. Ukupno (kuk) i
n-tog reda
Ukupno iznosi:
kUk=[ (9.1)
ili u decibelima:
20 + / Puk
gdje je:
J
222 k tik v'lk
Puk= Pf +P2f+P3f+"" u upm e e tIvm zvucm t a .
n-tog reda je:
k =Pnf , 100%
n ,
Puk
ili u deci belim a:
20log Pnf
lOp
uk
(9.2)
(9.3)
Prema normama DIN 45500, se mjeri kao ukupno
za frekvencije od 250- 5000 Hz, uz pogonsku snagu
tlak od 96dB, na 1 m udaljenosti), i moe biti; od 250-1000 Hz 3%, a od 1000Hz
vie 1%.
nastaju kada se nelinearni element sa dva
(ili vie) signala. Uz pobudni napon Uul=U
1
cosco
1
t+UZcoscozt, u
izlazu se pojavljuju komponente frekvencije 2co
1
, 2co
z
, (co
1
CO
Z
)' (co
1
2co
z
),
(2co
1
co
2
), 2 (CO j co
z
) itd. da se u ovom u izlaznom signalu osim
pojavljuju i komponente frekvencija kombinacija, takva
se zovu nelinearna
komponente u izlaznom signalu pokazuju da pri tom
nju nastaju amplitudne i frekvencijske modulacije komponenata vie frekvencije od
komponenata nie frekvencije, odnosno da se, uz ostale, pojavljuju i komponente
koje su rezultat mijeanja ili intermodulacije dvaju signala (donji i gornji
pojasovi), pa se ta zovu i intermodulacijska (slika 9.25).

;:r;
N
..=:
I I I
I
-

t<)

6

+ +
ln" ....
'"

I I I
I
'"
tn
O 100 200 300
f(Hz)
Slika 9.25. Produkti intermodulacije nastali pobudom nelinearnog elementa sa dva sinusna
signala frekvencije fl = 100 Hz i f2 = 800 Hz
Kao za i za intermodulacijsko se moe izraziti r e d
i z o b I i e nj a. Za red jednak je broju harmoni-
ka (naprimjer drugi harmonik), a za red se moe Kompo-
nente intermodulacijskog uvijek su oblika A sin (nco oco
2
), gdje je A
amplituda, n i o cijeli brojevi, a co
j
i CO
z
frekvencije mjernih signala. Red
tada je n + o, a znakovi ( + ) i ( -) je li to suma ili razlika komponenata
Tako je signal A sin(co
l
+ 2co
2
) intermodulacijsko reda,
koje se sa (IM 3 + ).
Za se promatraju (prema normama IEC - International Electrotec-
hnical Commission, Geneve) samo intermodulacijske komponente s frekven-
cijama (fz fl) i (fz 2f
l
), kojima je frekvencija fl mnogo nia od fz'
Intermodulacijsko drugog reda iznosi:
d
iz
=[p(fZ-fl)+p(fZ+f1/PfzJ'100% (9.4)
ili u deci belim a:
20 loglo (p (fZ -fl) + P(fZ +flNpf2
Intermodulacijsko reda je:
d
i3
= [p (fZ - Zfl) + P(f2 + 2f1/ PfzJ . 100%
ili u deci belim a:
(9.5)
(9.6)
OIlJEKTIVNA MJERENJA 239
(9.7)
Ukupno intermodulacijsko moe se izraziti (ako su viih
redova dovoljno malena da se mogu zanemariti) aproksimativno kao:
(9.8)
gdje je:
u- efektivna vrijednost napona demodulatora na koji je
mjerni mikrofon za mjerenje tlaka,
istosmjerni napon iz demodulatora.
Amplitude komponenata pojasova intermodulacijskih (kat-
kada nazvanih amplitudnim intermodulacijskim - AIM) ovise o stup-
nju amplitudne nelinearnosti u Stupanj nelinearnosti izkazuje se vrijednos-
tima koeficijenata a
2
i a
4
u poznatoj jednadbi
koja opisuje izlazni napon iz nelinearno g elementa. Ta u
nastaju zbog nelinearnosti u ovjeenju, nejednolike raspodjele magnetskog polja u
rasporu, na viim frekvencijama zbog nelinearnosti u materijalu konusa itd.
Kod postoji i drugi mehanizam nastajanja intermodulacijskih izobli-
To su frekvencijska intermodulacijska - FIM koja nastaju zbog
Dopplerova efekta. I u tom nastaju jednaki pojasovi istih frekvencija
(f2 f
1
) kao kod AIM-a, samo amplitude komponenata ovise o sasvim drugim
faktorima. Ukratko opisati taj mehanizam.
Pri reprodukciji kompleksnog tona istodobno emitira niske i visoke
frekvencije. Titranjem membrane na niskim frekvencijama (koje je velikih
amplituda) visokofrekvencijski izvor se naprijed i natrag, ovisno o amplitudi
niskih frekvencija. Time je visokofrekvencijska energija modulirana prema Dopple-
rovu efektu.
Dopplerov efekt je pojava, da slualac stalno povienje tona visokih
frekvencija kako se izvor prema njemu, i obratno: visina tona je sve "tamnija"
kada se izvor udaljava. Slualac koji slua frekvenciju f2 izvora koji se prema
njemu brzinom v (uz c = 343 m/s), ton frekvencije f;, gdje je:
f;=f2'(c+v)/c (9.9)
odnosno, kada se izvor udaljava:
(9.10)
Brzina membrane je oko v = 3 m/s (ovisno o frekvenciji i amplitudi nie
frekvencije). Tada je maksimalna promjena visine tona s obzirom na Dopplerov
efekt manja od 1 %.
Ta se modulacija moe analizirati tako da se smatra generatorom
konstantnog tona modulirane frekvencije, pa val ima i besko-
broj pojasova. ima konstantnu amplitudu, koja je manja od
amplitude originalnog vala, ovisno o stupnju modulacije.
Prema Beersu i Belaru, faktor Dopplerovog u osi konusnog
u postocima (definiran kao drugi korijen iz odnosa snage u pojasovima,
prema ukupnoj snazi vala) iznosi:
do =0,013 . A f
2
gdje je:
(9.11)
A amplituda pomaka membrane (u cm) na najnioj frekvenciji fl (Hz)
(sa svake strane od srednjeg poloaja),
f2 (Hz) je modulirana visoka frekvencija.
Faktor za n e k u d r u g u, nisku frekvenciju fl jest:
f 2 Ji\
dDl =18700 fi.d; (9.12)
gdje je:
fl (Hz) frekvencija,
f2 (Hz) modulirana frekvencija,
Pl (W) izlazna snaga na fl'
dm promjer membrane (u cm).
ima vie izvora nelinearnih od kojih su glavni pogonski i
ovjesni elementi (s membranom). Ti su elementi za umjerene amplitude uglavnom
linearni, ali odstupaju od linearnosti za velike pomake membrane. U
postoji stalan odnos i intermodulacijskih i uglav-
nom se ne moe dogoditi da jedno bude maleno, a drugo veliko ili obratno.
Modernom tehnologijom i izvedbom za visokokvalitetnu reprodukci-
ju zvuka, a i irokopojasnih postignute su vrlo male vrijednosti nelinearnih
Tako su vrijednosti i uz propisane
uvjete rada nie od 1 %. Osim toga, intermodulacijska i Dopplero-
va su u modernoj koncepciji sustava, pri upotrebi pojasnih
(uz posebno male frekvencijske radne pojasove niskotonskih i
do 150 Hz), zanemariva.
Ljudsko uho je tolerantno na nelinearna u reprodukciji
kompleksnih tonova. Poznati svjetski sustava dr. A. Bose
(Bose Corporation Framingham, SAD) proveo je mnoge slune testove u kojima je
mijenjao nelinearnih sustava u toku reprodukcije
glazbe. Prema njegovim tvrdnjama, sluaoci nisu registrirali i
tek kada su do unitenja, to se primijetilo u slici.
Taj se pokus mora shvatiti uvjetno (svakako, radilo se o vrlo kvalitetnim
sustavima), no on nepobitno dokazuje da je ljudski organ sluha
tolerantan na te vrste. Ostaje pitanje koliki je postotak
nelinearnih zaista i gdje je granica. Smatra se da je gornja granica
oko 5%, nakon zamjetljive promjene u reproduciranoj slici.
Neki smatraju da je ta granica previsoka, a drugi da je premalena no je da
nelinearna (ako ne doputenu granicu i dok su ostale karakteris-
tike dobre) ne kvare kvalitetu sustava.
U praksi se za (prihvatljivim) smatra kuk do 5%, za
frekvencije nie od 400 Hz i vie od 5 kHz, a samo do 1 % za frekvencije
800 Hz i 4 kHz (to uglavnom vrijedi i za intermodulacijska
Nelinearna na visokim razinama mogu biti i
puta od koje Takav je visoki postotak
tih u u usporedbi s normalan i uklapa se u norme
za visokokvalitetnu reprodukciju. No bilo bi pogreno da se reprodukci-
jom preko koji imaju visoki postotak tih ne moe procijeniti
razlika dobrih i loih Moe se, naprimjer, lako razlika
sa 0,5% IM, i sa 3% IM reprodukcijom na u koji
ima ukupno intermodulacijsko 10% i vie.
Sve to je jo ne da se nelinearna mogu zanemariti. Pri
konstrukciji i sustava mora se poduzeti sve da ona budu to
manja, a mjerenjem je potrebno provjeriti njihovu to uz ostale
karakteristike i sluni test, dati potpunu sliku sustava.
Mjerni rezultati sustava moraju pokazivati glatko i polagano
smanjivanje postotka nelinearnih (bez nadvienja i naglih promjena), od
velikih prema malim pobudnim snagama. Ako nelinearna iz velikih
ostaju ista i na srednjima, pa i na malim (naprimjer i
uz 0,1 W), reproducirani zvuk od biti jako koloriran.
Zbog frekvencijskih karakteristika intermodulacijska
teko mogu posluiti za usporedbenu procjenu kvalitete. Uglavnom se
mjere samo a ako se ele dodatni podaci o nelinearnosti,
tada se mjeri i intermodulacija.
Mjerenje Potrebno je izmjeriti tlak osnovne i
frekvencija. tlak Pnf mjeri se selektivnim voltmetrom (valnim
analizatorom), a ukupno moe se ili izmjeriti
instrumentom koji mjeri efektivnu vrijednost harmoni sastojaka u valu
(blok-shema mjerenja na slici 9.26).
I
I
LKONTROLA __
FREKVENCIJE
Slika 9.26. Blok-shema mjerenja ukupnoga
kontinuiranom promjenom frekvencije
Mjerenja se provode s kontinuiranom pro-
mjenom frekvencije (i automatskim upisivanjem), jer se komponente
vala brzo mijenjaju s promjenom frekvencije. U tom su vrijednosti
nja u decibelima ucrtane kao funkcije frekvencije s redom uz svaku
krivulju (slika 9.27). Ako se mjerenja provode na pojedinim frekvencijama, vrijed-
nosti su iskazane postocima.
U za mjerenja se uzima pogonska snaga (naprimjer, uz
proizvedeni tlak od 90 dB na 1 m), ali se provode i mjerenja u kojima se
snaga polako do maksimalno doputene.
Mjerenje intermodulacijskih Pri tom mjerenju je
dvama sinusnim signalima frekvencije fl i f2 (f2 > fl)' Efektivna vrijednost Ul nie
frekvencijske komponente je puta od vie frekvencijske komponente u
2
.
Za mjerenje produkata amplitudne modulacije upotrebljava se demodulator.
Ako se upotrijebi valni analizator, on analizirati sve frekvencijske komponente u
16
odnosu prema fl i fz nastale amplitudnom intermodulacijom i Dopplerovim
efektom. Da bi se u tom te dvije vrste odijelile, mora se
upotrijebiti i diskriminator (blok-shema mjerenja je na slici 9.28).
.- I A h-
r

V
v
Iti"
I"'l
/ \
./

2nd HARMONie

lrd HARMONie
\1
"'lA
II
1(\
01"
l V.
1':1
10 20 50 100 200 500 1000 2K 5K lDK
Hz
20
Slika 9.27. Mjerna krivulja drugoga i harmonika uz referen-
tnu snagu 90 dB!1 m kvalitetnoga sustava (harmonike
su za 20 dB da u sliku)
TON -GENER.
TON-GENER.
Slika 9.28. Blok-shema mjerenja intermodulacijskih
Preporuka je da se za frekvenciju fl odabere frekvencija na kojoj je pomak
membrane Visoka frekvencija fz kontinuirano se mijenja preko
koje sadri frekvencije s maksimalnim
Mjerenja se proizvode sa snagom
P
REF
=(5' Uz)ZjRn (9.13)
gdje je:
U z vrna vrijednost komponente frekvencije fz,
Rn nominalna impedancija
Pri primjeni kontinuirane promjene frekvencije Ger se mjerenja na
nim frekvencijama malokad provode) vrijednosti iskazane su u decibeli-
ma, kao funkcije vie frekvencije fz za svaki red IM posebno.
9.1.6. i korisnost
Za svaku proizvodnju zvuka potrebna je energija, pa i proizvedeni tlak
ovisi o pobudnoj snazi. Pobudna snaga
i mjeri se kao napon na njegovoj nominalnoj impedanciji. Karakteristika
doputenog se naziva, pa ti nazivi radi bolje razumlji-
vosti zahtijevaju objanjenje.
Nazivna snaga (njem. Nennbelastbarkeit, engl. Power handling capacity) jest
ona snaga koja se u radu ne smije jer je to maksimalna kontinuira-
na snaga koju moe podnijeti bez
Taj podatak daje sam a mjeri se signalom uma, koji
ima definiranu spektrainu raspodjelu energija (normiranu po JUS-u, DIN-u
45573 i lEC-u). Dakle, ako neki ima naprimjer nazivnu snagu 20W, to ne
da se na nj smije sinus ni signal i da ga smijemo jednoliko opteretiti
snagom 20 W na svim frekvencijama njegova prijenosnog opsega jer bi to sigurno
unitilo
Mjerni signal te karakteristike ima takvu energetsku raspodjelu da simulira
normalnu programsku pobudu signala glazbe (slika 9.29.a). se tim
ispituje na trajno u toku 100 sati (minuta rada, dvije minute
stanke). Mnogo su tei radni uvjeti u toku ispitivanja uz spektrainu
raspodjelu energije u ispitnom signalu, koji simulira signal moderne glazbe (po-
p-glazbe; slika 9.29.b). Takvo je ispitivanje danas nuno jer su to novi zahtjevi
za sustave.
50
dB
40
30
20
10
O
20 40 80 150 315

630 1,25 2,5 5 10 20
Hz
f
kHz
Slika 9.29. Spektar uma za mjerenje nazivne snage
Podatak o n a z i v n o j s n a z i daje se za doputeno
a podatak o n a z i v n o m o p t e r e e nj u daje se za elektrostatske i
(koji govori o maksimalnom vrnom naponu, na tim
emiterima).
U vezi s tim karakteristikama potrebno je posebno naglasiti je li o snazi za
ili o snazi
snaga sustava se impulsnim mjernim signalom
koji traje dvije sekunde i koji je niskopropusnim filtrom do 250 Hz. Taj
signal treba simulirati glasan govor ili jake basove u glazbi, koji su na niskim
frekvencijama spektra. Pri primjeni tog signala ne smije nastati titrajne
zavojnice, struganje ili drugi umovi.
16*
snaga ili vrno
je prema nazivnoj snazi za oko 40-60%.
Katkada se ta snaga s snagom, koja maksi-
malnu snagu to je moe izdrati a da se titrajni sustav
ne oteti.
Za se upotrebljava naziv sinusna snaga, no ta snaga nije dovoljno
definirana. Mnogo je korisniji podatak o sinusnoj ili nazivnoj snazi Ako
elimo rad sustava bez i nazivna snaga
mora biti dvostruko od nazivne snage (koje se upotrebljava uz
taj se mora tako da rade u bez
pa se u tom postie dinamika i prirodnost slike.
Maksimalna snaga razinu koju sustav
moe proizvesti u stanovitim uvjetima. Naprimjer, za monitorske svrhe
mora dati razinu od najmanje 100 dB. Pojedini sustavi za digitalno
procesirane signale mogu proizvesti razinu i do 110-120 dB.
Za ugodno sluanje (normalna potrebno je oko 70-75 dB
tlaka. Za vjeran prijenos govora (uz potpunu dinamiku) potrebno je oko 86 dB, a za
vjeran prijenos (ali vrlo glasno) koncertne glazbe - oko 96 dB.
Za uspostavljanje tlaka u prostorijama potrebna je odre-
snaga. Slika 9.30. prikazuje dijagram izlazne snage kao
funkciju volumena prostorije.
10
W
1/
II
II

1/
18
2
II
I.l
3
lC::!.i'
10
VOLUMEN (m3)
Slika 9.30. snaga potrebna za
nu razinu u prostoriji
Pogonska snaga je po budne snage (u vatirna) koja je potreb-
na da se proizvede tlak od 12 f.lbara = 1,2 Pa = 96 dB, na udaljenosti 1 m u osi
(ili 4 f.lbara = 0,4 Pa = 86 dB, na 3 m). se razina mjeri prema
referentnome tlaku od 2 10 -4 f.lbara (= 20 f.lPa) (O dB). To je zapravo i
mjerenja korisnosti ili sustava.
Mjerenje pogonske snage provodi se u gluhoj komori, u osi ili
sustava sinusnim u frekvencijskom od 100 do
4000 Hz na 250 Hz ili 1 kHz). Sto je manja pogonska snaga, to je
korisnost sustava.
Podatak o pogonskoj snazi vrlo je koristan za usporedbu no samo
ako su svi uvjeti mjerenja jednaki. se, naime, mjeri uz tlak od 86, 90 ili
93 dB (jer je 96 dB velika i katkada je ne mogu a postoje
i varijacije u mjernoj frekvenciji i izboru osi sustava.
Osjetljivost je, kao i pogonska snaga, prikazivanja ef i k a s n o s t i z v u
n i k a kao energije u
Osjetljivost se mjeri u gluhoj komori, u osi ili sustava
signalom uma napona 2,83 V (to je nominalnih O dBW), to odgovara
snazi 1 W na 8 Q. Mjeri se razina tlaka (dB) na udaljenosti 1 m.
Kako se energije glazbe nalazi unutar od 250 Hz do 6 kHz, a zvuk
izvan tih frekvencija relativno malo na osnovni zvuka, to je
osjetljivosti tlaka koja se postigne unutar tog
frekvencijskog (um je pojasnim filtrom).
Prema normama JUS-a, efikasnost definirana je kao odnos srednje
vrijednosti tlaka (na 1 m u osi) u opsegu frekvencija i drugog
korijena pobudne snage

(9.14)
I u ovom ili sustavi koji proizvedu tlak
imaju korisnost, no rezultati mjerenja moraju se paljivo procijeniti jer mogu
nastati razlike prema
a) Mjerenja se katkada izvode tako da se uzima ukupna energija (a
ne mjeri se u osi), koja se emitira u prostor. U tom koji su
konstruirani tako da imaju jednoliki tlak u prostoru oko sebe biti i
osjetlji viji.
b) Mora se obratiti panja (to vrijedi i za korisnost) jer postoje
impedancija (osim 8 Q) i usmjernih karakteristika Ger izbor osi sustava ne
mora uvijek biti isti), pa neki iako manje korisnosti, mogu pokazivati
osjetljivost.
c) Neki mjere osjetljivost kao (dBC), tj. preko e-filtra.
Korisnost je odnos izlazne snage i pobudne snage,
uz frekvenciju ili u opsegu frekvencija.
Pobudna snaga jedinice (PE) se iz mjerenja napona
i struje, uz mjerni signal pojasnog uma. I u tom se mjerenju (zbog istih razloga kao
i pri mjerenju osjetljivosti) koristimo mjernim signalom uma, frekvencij-
ski pojasnim propustom 250 Hz - 6 kHz.
izlazna snaga (ili snaga, P A)' prema definiciji, jest
ukupna energija (integrirana po povrini kugle u se sreditu nalazi
to je emitira u jedinici vremena. Ta se snaga mjeri tako da se
stavi u prostoriju za sluanje, pokraj kalibriranog izvora snage
promjenljiva izlaza. Izlaz tog referentnog izvora se sve dok se razina
tlaka u prostoriji (proizvedena od sa PE) ne
povisi za 3 dB. snaga tada je jednaka snazi referentnog
izvora.
Korisnost je tada:
y]=P
A
/P
E
'100% (9.15)
Linearnost snage ili sustava (koja je opisana u tekstu o
niskotonskim slika 4.8) mjeri se mjernim postupkom za frekvencijsku
karakteristiku. Najprije se izmjeri frekvencijska karakteristika uz 1 W, i pohrani u
kompjutorsku memoriju. Zatim se pobuda i mjere se dodatno odzivi,
naprimjer uz dvostruko snagu: 2, 4, 8, 16, 32, 64, 128 W (ili, naprimjer, uz
deset puta snagu: 10, 100W). Ti se odzivi tada s onima od l W, i
moraju biti za po 3 dB (ili uz deset puta snagu, za po 10 dB
Kompjutor snima odstupanja na svakoj frekvenciji, pa se moe odrediti
snaga do koje je linearan.
Karakteristikom linearnosti snage se i dinamika sustava,
koja je osobito vana pri reprodukciji digitalno procesiranih audiosignala.
Kod ovog mjerenja mora se paziti da se ne dozvoljena snaga za pojedini
mjereni
9.1.7. Karakteristika impedancije
Frekvencijska karakteristika impedancije je prikaz impedancije
nika kao funkcije frekvencije.
35
25
:
ci 15
w
CL

5
/
O
20
a)
V
_ ....
o
15
10
(n) 5
O
b)
20
I
f-- -
+
-- _.- f- .I
I I I
I
-
T
I
......
I
50 100 200 500 1000 2k
io-"
, ...
\
,."
'-"
i"...
........
50 100 200 500 1000 2k
l
lo-
5k 10k
f (Hz)
;
5k 10k
f (Hz)

OTPo
lej
lo:
;2
Slika 9.31. Karakteristika impedancije (a)
nika, (b) istog ali u zatvorenu kutiju
volumena 60 I (uz prikaz raznog kuta impedancije)
U preko titrajne zavojnice postoji interakcija
i sustava, pa je karakteristika impedancije komplicirana
kombinacija induktiviteta, kapaciteta i otpora, promjenljiva s frekvencijom (opis . i
slike 3.3, 3.4, 3.5. i 3.6, te u dodatku I). Impedancija na rezonanciji
je velika (slika 9.31.a), uz jak utjecaj protuelektromotorne
sile. Ugradnjom se na frekvenciju rezonancije i amplitudu titranja
membrane, a smanjuju se impedantna nadvienja (slika 9.31.b). Iznad frekvencije
rezonancije impedancija postaje otporna, zatim kapacitivna pa induktivna. Impe-
dancija na visokim frekvencijama rasti, uz utjecaj eljeza srednjega
polnog nastavka. U tom frekvencijskom impedancija se moe, do izvjes-
nog stupnja, kontrolirati bakrenim prstenima u rasporu i zahvatima (opis i
slika 3.45), a relativno velika impedancija induktivnog karaktera katkada se
kompenzira spojevima (slika 7.13).
Kao kompromis, daju samo jednu vrijednost (nominalnu impedanci-
ju, S il), iako impedancija tu vrijednost ima samo na nekim frekvencijama jer
je uglavnom mnogo (no katkada je malo manja) od te vrijednosti. Postoji
nekoliko da se izmjeri ta vrijednost, a najjednostavnije je uzeti 10-20%
radni otpor titraj ne zavojnice (izmjeren mostom). Drugi je da se uzme
vrijednost otpora iz impedancijske krivulje, frekvencija 200-600 Hz, a
je da se uzme otpor u u kojoj se kapacitivna impedancija mijenja u induktivnu
(na slici 9.31.b to se na frekvenciji 270 Hz).
sustavi sastavljeni su od vie jedinica koje rade na
pojedinim pojasovima frekvencijskog spektra. Za takav rad potrebne su frekvencij-
ske skretnice koje imaju svoje reaktivne karakteristike (i izvan radnih pojasova).
Tada je frekvencijska karakteristika impedancije suma svih impedancijskih promje-
na utjecajnih elemenata u sustavu (pasivnih frekvencijainih skretnica i to
komplicira situaciju, pa promjene impedancije postaju nego kod jednog
(slika 9.32).
60
f-
40
::::>
20 ::.::
Z
O
N
20

LL
40
-
I-
,
,

"
lJ
60
40
l
30
ci
20
LU
10 o-
l-"
/ .."
V- I'..

O
20 50 100 200 500 1000 2k 5k 10k Hz
f
Slika 9.32. Karakteristika impedancije sustava
sa tri (uz prikaz faznog kuta impedancije)
Uz velike promjene impedancije sustava imamo i velike promjene
faznog kuta pobudnog napona na stezaljkama i struje kroz titraj nu zavojni-
cu (slike 9.3l.b i 9.32). Fazna karakteristika impedancije
fazni kut impedancije kruga pa se na slici 3.S.d) vidi
izvor zvuka koji otporno-reaktivnim optere-
serijsko-paralelnog spoja induktiviteta, kapaciteta i otpora). Na taj je
snaga koju daje izvor jednaka P E = E i cos y, gdje je cos y faktor snage reaktivnih
tereta.
Mora se naglasiti da je to fazna karakteristika impedancije
koja se odnosi na kao imaju jo jednu faznu
karakteristiku (poglavlje 9.3), a u vezi je s faznim odnosima unutar kompleksnog
zvuka kada kroz membranski emiter i emitira se u prostor, pa se te fazne
karakteristike ne smiju zamjenjivati ni
Fazni impedancijski pomak moe uzrokovati probleme jer struja izvan frekven-
cija na kojima je otporno nije u fazi s pobudnim naponom. Konstruktori
trude se da postignu nula-fazni pomak na svim frekvencijama, ili barem
pokuavaju linearizirati reaktivne komponente impedancije, da bi se fazni kut sveo
na minimum jer je i to jedan od smanjenja Tako sustav
KEF model 104/2 ima potpuno ravnu karakteristiku impedancije (radni otpor 4 Q),
na svim frekvencijama.
No sila (nastala u titraj noj zavojnici), brzina zavojnice i
tlak direktno su proporcionalni struji, a ne snazi. Na taj efekt tereta s
niskim faktorom snage u ipak nije tako ozbiljan, ali je pritom potrebno
naglasiti da nisu konstruirana za velike promjene vrijednosti i
faznog kuta, a osobito im tete manji otpori od nominalnoga. Stoga je preko cijelog
frekvencija poeljna konstantna impedancija. Reaktivni teret moe remeti-
ti karakteristike to se odnosi ne samo na ostvarenu snagu, ponajprije
na (i na stabilnost
Opisat kakve sve informacije moemo dobiti iz krivulje karakteristike
impedancije.
Najjednostavniji je podatak o najnioj vrijednosti impedancije koja

Glavne podatke daju r e z o n a n t n a n a d v i e nj a u krivulji kada se usporede
s frekvencijskom karakteristikom jer su pozicija, i oblik rezonancije impe-
dancije vaan indikator onoga "to je konstruktor postigao".
Zatvorene kutije u donjem imaju frekvencijsku karakteristiku drugog
reda (pad od 12 dB/okt.) i u tom ako su dobro konstruirane, imaju samo
jedan impedancijski rezonantni vrh. Frekvencija te rezonancije mora biti na
noj niskoj frekvenciji ili blizu nje, i ne smije imati ni previsok ni prenizak faktor
dobrote (Q), elimo li efekte.
Ako su dobro projektirane, bas-refleksne kutije u donjem imaju
frekvencijsku karakteristiku reda i u impedancijskoj krivulji pokazuju dva
vrha. Uz dobro rezonancija sustava, s gledita, nalazi se oko
geometrijske srednje frekvencije tih vrhova. To da pad tih sustava
treba biti blizu frekvencije impedancijskog minimuma rezonantnih vrhova, i
to sa 24 dB/okt. Ako je pad 12 dB/okt., to da otvor radi "jalovo", a basovi
biti Ako su impedancijski rezonantni vrhovi vrlo blizu i imaju
veliki Q, to da sustav imati basove koji kao udarci.
L ____________ _
Slika 9.33. Blok-shema mjerenja karakteristike
impedancije
Mjerenje karakteristike impedancije provodi se prema blok-shemi na slici 9.33.
Iz tonskog generatora je strujni izvor (dodatkom velikoga serijskog
otpora), pa se promjena napona s frekvencijom na reflektira kao promjena
impedancije. Pri tom mjerenju mjerna snaga ne smije biti od 1/ 10
nazivne snage.
Fazni kut (faktor snage) mjeri se faze.
9.1.8. Parametri
Za i konstrukciju sustava potrebno je poznavati vrijed-
nosti osnovnih parametara jedinice koja se eli ugraditi. To su parametri
opisani u poglavlju 3.1. (uz sliku 3.10), a vrijede za stapni rad membrane.
Ako te vrijednosti nisu poznate iz podataka koje daje one se moraju
izmjeriti.
a) Rezonancije
Mjerenje rezonancije
nika (u slobodnom prostoru) obavlja se pre-
ma blok-shemi na sl. 9.33. kao i mjerenje
impedancija. Potrebno je izmjeriti frekvenci- dB
ju fo, na kojoj nastaje naponski vrh u
karakteristici, odnosno rezonantna frekven-
cija
Osim toga, mjeri se i irina rezonantnog
vrha (Lli), u gdje se napon na titraj-
noj zavojnici smanji za 3 dB od
vrijednosti u rezonanciji. To su frekvencije fl
i f2' paje: M=(f
2
- f
1
), prema slici 9.34.
Mjerenje rezonancije
(u zatvorenoj kutiji) provodi se pre-
o --------,.""---

f(Hz)
ma mjernom postupku i blok-shemi sa sl.
9.33. koje smo opisali. se ugradi
u potpuno zatvorenu kutiju poznatoga unut-
ranjeg volumena (bez apsorpcijskih materi-
jala, V B oko 50 l), pa se izmjeri njegova rezo-
nantna frekvencija fz (slika 9.34).
Slika 9.34. Mjerenje rezonantne frekvenci-
je
b)
Mjerenje titrajnog sustava izvodi se
slobodno postavljenog na horizontalnu podlogu, s membranom okrenutom prema
gore, uz vertikalnu membransku os (kao i pri mjerenju rezonancije
Na membranu se stavlja uteg poznate mase (Md)' pa se izmjeri promjena
poloaja membrane. To se moe tako da se na koaru stavi
ravnalo, a mjerilom (tzv. ublerom) izmjeri pomak membrane
(Llx), od njezina mirnog poloaja do poloaja s dodatnim utegom (slika 9.35.a).
krutost) tada je:
Llx
C
MM
98M
, d
(9.16)
250
gdje je:
a)
b)
Slika 9.35. Mjerenje i
faktora pretvorbe
C
MM
(mjN), ,1x (m), Md (kg).
Dodatni uteg mora biti od neferomagnetskog materijala. Njime se
optereti membrana u vratu. Za to su pogodni utezi od olova ili mesinga (naprimjer
matice od mesinga koje se stave uz rub zatitnog poklopca). Masa utega je oko
0,1-1 kg, to ovisi o jedinici, jer pomak odnosno rastezanje ovjeenja
mora biti u granicama linearnosti. Doputeni su pomaci relativno maleni, pa je za
snage doputen pomak do priblino 1 cm, a za
male snage oko 0,1-0,2 cm.
Iz tih se podataka vidi da je radi provjere rezultata korisno izvesti alternativno
mjerenje To se moe izvesti iz poznatih podataka o
rezonantnim frekvencijama u slobodnom prostoru (fo) i u zatvorenoj kutiji
(fz) poznatog volumena (V B)' A kako se iz poznatog volumena ispitne zatvorene
kutije moe izraziti jastuka u kutiji (C
AB
), tom se
metodom moe izmjeriti samog (CAM) prema sljede-
relacijama:
1,4' 10
5
gdje je:
C
AB
(m
5
jN),
VB (m
3
),
Po (1,18 kg/m
3
) ,
c(343 m/s).
CAM = 1,15 -1,
C
AB
fo
gdje je:
CAM (m
5
jN),
C
AB
(m
5
jN),
(9.17)
(9.18)
OBJEKTIVNA MJERENJA
fz (Hz),
fo (Hz).
Izraz za tada je:
CAM
C
MM
sl
gdje je:
CMM(mjN),
CAM (m
5
j N),
S (m
2
).
251
Pritom se javlja problem vrijednosti efektivne povrine emitiranja (S),
odnosno vrijednosti efektivnog polumjera membrane (r). Tu vrijednost nije
jednostavno odrediti zbog izvedbi gornjeg dijela membrane i gornjeg
centratora (koji jednim svojim dijelom moe sudjelovati u emitiranju). Neki autori
primjenjuju vrijednosti (provjerene u praksi), pa pri uzimaju
vrijednost efektivnog polumjera membrane (prema izmjerenoj), za
niskotonske za oko 1 cm, a za srednjotonske za oko 0,5 cm.
vrijednost polumjera tim se mjerenjem moe provjeriti tako da se izrazi
(gdje je C
MM
izmjeren prvim

1( C
MM
(9.19)
Ako se tom provjervm ustanovi razlika do priblino 0,5 cm od izmjerenoga
efektivnog polumjera, smatra se da je mjerenje pa je time izdvojen jo jedan
vaan faktor: efektivna povrina emitiranja odnosno faktor
pretvorbe, S = r
2
n (m 2).
S i efektivnom povrinom zadan je i parametar za
ugradnje u kutije. To je ekvivalentni volumen:
V.
k
= CMMS2poe2 = C
MM
S2 . 1.4 .10
5
gdje je:
V.
k
(m
3
),
CMM(mjN),
S (m
2
).
e) faktor pretvorbe
(9.20)
Za mjerenje tog parametra koristimo se IstIm mjernim sustavom kao i pri
mjerenju samo se dodaje ugodi vi izvor istosmjernog napona
i ampermetar (slika 9.35.b). Treba izmjeriti struju (I) potrebnu da se ponovno
uspostavi poloaj membrane u mirnom stanju, kada je neka masa (Md) uzrokovala
njezin pomak, odnosno potrebno je istosmjernog napona proizvesti silu
(F = Bl I), da bi se membrana s dodatnim utegom digla (tj. vratila) u referentni
poloaj.
faktor pretvorbe tada je:
B1=9,SMd
I
(9.21)
gdje je:
B l (Tm, Wb/ m),
Md (kg),
I (A).
Za male potrebno je uzeti uteg ma le mase da bi i struja i pomak bili
maleni.
d) M asa titrajnog sustava
jednadba rezonantne frekvencije titraj nog sustava je
f = 1
rez 2nJ
M
M
C
M
(9.22)
gdje je:
CM (m/ N) ukupna (gornjega i donjeg centra tora),
MM (kg) ukupna masa koja sudjeluje u titranju (masa membrane i titraj ne
zavoj nice, ta masa s prednje i stranje strane
membrane).
Dok su (CM = C
MM
) i mase sustava
(MMM) zadane samim masa ovisi o njegovoj
ugradnji.
Ako se rezonantna frekvencija mjeri u vakuumu, tada nema
kog membrane (pa je MM = MMM)' Ako se mjeri u slobodnom
prostoru, masa s prednje strane iznosi
MMA = 1,575' r
3
, i jednaka je onoj sa stranje strane, pa je izraz za masu
sustava
gdje je:
MMM(kg),
CMM(m!N),
fo(Hz),
rem).
(9.23)
Ako se rezonantna frekvencija mjeri sa na (fs)'
mora se s masom koja iznosi
MMA = 3,15' r3. U tom je dakle, ukupna masa tj.
MM=MMM+6,3'r3, paje i fs malo nia od f
o
.
e) faktor dobrote
Iz poznatih vrijednosti rezonantne frekvencije i irine rezonantnog
vrha, koji su izmjereni konstantnom strujom u postupku opisanom u a), moe
se izraziti faktor dobrote (koji u ovom "otvorenog"
kruga predstavlja i ukupni faktor dobrote
(9.24)
f) otpor sustava
otpor (trenje u ovjeenjima) moe se iskazati
faktora dobrote QMS = coOMM/RM' gdje je:
MM = MMM + 2MMA (kg) - ukupna masa sustava
ka u slobodnom prosturu (MMA = 1,575 r3),
RM = RMM + 2RMA (Ns/m) - otpor sustava
u slobodnom prostoru (RMA =4,225.10-
6
. r
6
. [4;
vrlo je male vrijednosti i moe se zanemariti, pa je
RM=R
MM
),
gdje je:
RMM(Ns/m),
MMM(kg),
fo(Hz),
rem).
R
_ 2rcf
o
(MMM + 3,15r
3
)
MM-
QMS
g) radni otpor titrajne zavojnice
(9.25)
Taj radni otpor (REZQ) moe se izmjeriti na ommet-
rom ili mjernim mostom.
h) Ukupni.faktor dobrote (uz rad s naponskim izvorom, Ru=O)
U "kratko spojenoga" kruga smanjuje se faktor dobrote
(prema "otvorenome"). Pritom je potrebno izraziti i faktor
dobrote:
Q
_ 2rcf
o
(MMM + 3,15r
3
). REZ
ES- (Bl)2
gdje je:
MMM(kg),
REZ (Q),
Bl (Tm),
fo (Hz),
rem).
Ukupni faktor dobrote je:
Q
_ QESQMS
TS-
QES+QMS
(9.26)
(9.27)
Na taj su izdvojeni svi najvaniji parametri potrebni za
njegove ugradnje.
Navest primjer mjerenja parametara nisko tonskog Philips
AD 8066/W8 promjera membrane 16 cm i nominalne impedancije 8 Q.
a) fo =40,5 Hz, M=22Hz,
fs = 38 Hz, fz = 70 Hz (u zatvorenoj kutiji VB = 411 neto).
b) M
d
=0,182kg (uteg od mesinga), L1x=3,3mm=0,0033m,
C
MM
= I,851O-
3
mjN.
Provjera: C
AB
=0,3 lO-6 mS JN, CAM =0,7410-
6
mS JN,
r=008m S=20 10-
3
m
2
C
MM
'= 1,8510- 3 mjN
c) Md =0,182kg, 1=0,33 A,
Bl=5,4Tm.
d) MMM = 0,007 kg.
e) QMS = 1,84.
f) R
MM
=1,147Nsjm.
g) REZ = 6,6 n,
L
EZ
= 0,4 mH (izmjereno induktiviteta).
h) QES = 0,48, QTS = 0,38.
9.1.9. Posebna mjerenja
Dosada su opisana standardna mjerenja i sustava, pa
ukratko opisati i najvanija "nekonvencionalna" mjerenja koja se
izvode primjenom digitalne tehnike. Ta mjerenja daju vane podatke za
procjenu a neka od njih su ula u standardnu tehniku
objektivnih ispitivanja
Mjerne digitalne tehnike su neiscrpne, moderne digitalne metode
mjerenja raznim novim karakteristikama koje se stalno pronalaze i uvode pruaju
niz korisnih podataka o sustavima.
Mjerenje polja frekvencijskih karakteristika
Upotrebom digitalnog kompjutora i pobudom uskim impulsnim signalom
moe se izmjeriti vie karakteristika (odziv impulsa u vremenskoj i
frekvencijskoj domeni, trodimenzionalne slike impulsnog ponaanja
sustava itd.).
Slika 9.36. Karakteristika "cumulative decay spectra"
Trodimenzionalni prikaz na slici 9.36. (tzv. cumulative decay spectra),
je polje frekvencijskih karakteristika u vremenskim intervalima poslije
prestanka pobude (zapravo tranzijentni odziv
MJEREI\JA 255
I'v1jerenje emitiranog vala
lJ zadanoj se ravnini ispred pomice mjerni mikrofon, koji u vie
mjeri polje. Mjerni se podaci kompjutora upisuju na
magnetofonsku traku. Reprodukcijom podataka s magnetofonske trake na ekranu
katodne cijevi dobivaju se diskretne vrijednosti razina tlaka na
mjestima zadane ravnine, to se snima filmskom kamerom. Kasnijim projiciranjem
tih snimaka brzinom na jednoj se slici moe promatrati kako se
polje mijenja u prostoru. Metodu je razvila firma JVC, a slika 9.37. prikazuje
emitirani val ispred kao odziv na pobudni signal sinus nog oblika.
Slika 9.37. emitirani val
Mjerenje krivulje vremenske raspodjele zvuh1e energije ispred sustaw (engl.
energy-time response)
Vremenska raspodjela tlaka, do-
bivena kao impulsni odziv susta-
va, obraduje se u kompjutoru, pa se moe
registrirati ovojnica vremena dolaska energet-
skih komponenata na mjesto prijema. Ta je
karakteristika pogodna za usporedbu
sustava u kojima pri stvaranju
polja sudjeluje vie emitera zvuka. To
mogu biti sustava, kutija
kao rezonator, sekundarna emisija od rubova
kutije itd. (slika 9.38).
Mjerenje tlaka u horizontalnoj i verti-
kalnoj ravnini sustava
Slika 9.39.a) prikazuje polje frekvencijskih
karakteristika u horizontalnoj ravnini, u osi i
pod odredenim kutovima izvan osi sustava
(prema slici). Vidi se da mjereni
sustav nema otrih ni naglih promjena usmje-
renja.
<Il
."
I
....
1--------

GdB

l
,j
o 4 G 8 10 12
TIME - mS
O 40 I 80
DISTANCE - cm
Slika 9.38. Vremenska raspodjela zvu-
energije ispred sustava
Slika 9.39b) prikazuje polje frekvencijskih karakteristika u vertikalnoj ravnini
ispred sustava (od donje strane prema gornjoj). Vidi se da je energija emitirana
ravno ispred sustava.
200 rk 411 6k ... I0Il 12k .. > 16> .... 2ok.
a)
FREQUENCY - Hz
-10 BElOW
- $O
b)
FREOUENCY - Hz
Slika 9.39. tlak u horizontalnoj i vertikalnoj ravnini
sustava
Mjerenje
Slika 9.40. prikazuje produkte, uz pobudu sustava
tonom od 110 Hz na raznim snagama do maksimalno 80 W. se slike dobivaju
uz pobudu drugim mjernim tonovima.
Mjerenje koloriranja sustava
To je metoda mjerenja koje se primjenjuje na
provede se frekvencijska analiza jednog tona, naprimjer nekoga instru-
menta (po 1/3 oktave). Taj se ton reproducira preko pa se na signalu
primljenom od mjernog mikrofona na isti obavi frekvencijska analiza. Uspo-
redbom slika originala i reprodukcije moe se na istitravanje ikoloriranje
(unoenje novih komponenti) - slika 9.41.
OBJEKTIVNA MJERENJA
+10
dB
O
-10
-20
-30
+10
dB
O
-10
-20
-30
10
4.0 1.
2nd
MAXI MUM POWER: 80WATTS
o
- 12
I
-24
>
'"
-36 ...J
'" >
-48 t=
ct
...J
- 60
"t="'""'...L.Jp=--'1!u=-""""'T'=- ""'-,:-<=-=<===1.- 72
150 250 550
FREOUENCY - Hz
Slika 9.40. produkti sustava
"""P""I

r-,

,..,
,...
..
I'"
'"'" ..
I""
r-
,..,,,,,,
... ""

'"""
100 1k
10k {(Ha)
Ir"!
....

r-
""

r- ...
,..
...,
...
-
r-
.......
"" ...

100 1k 10k
f (Ih)
Slika 9.41. Koioriranje sustava (metoda
17 ZVUCNICI
257
Mjerenje rezonancija kutija
Mjerenje linearnosti rada (slika 4.8)
Laserska interferometrija (slika 3.18)
9.2. Subjektivno mjerenje
rezultati o kvaliteti sustava ne mogu se dobiti samo iz
karakteristika objektivnim mjerenjem. Te su karakteristike
vane, ali posljednju ima subjektivno (sluni test, ispitivanje
sluanjem). Korelacija karakteristika i slunog testa tema je
dugih studija, ali do danas bez rezultata. Drugim ne moe
se samo iz mjernih podataka kakvu reprodukciju imati
iako ti podaci mogu na povoljnoga slunog testa.
Sluni test je metoda ispitivanja kvalitete sustava se rezultati
daju uz karakteristike. Metoda nije normirana, se provodi po
nim preporukama, s grupom ljudi koji sluanjem ocjenjuju kvalitetu Pri
tog testa (koji je vrlo skup) pojavljuju se mnogi problemi, od kojih su
najvaniji izbori slualaca, prostorije, glazbe i postupaka ispitivanja.
Sluaoci su posebno odabrane osobe, oko ] 5 do 30 njih, a njihov se
izbor provodi ispitivanjem. Ispituju se podaci o zdravlju osobe, o tome je li u toku
rada bila izloena velikoj buci, li koncerte i ima li glazbenu obuku, o
njezinom iskustvu s visokokvalitetnim sustavima i ocje-
ne reprodukcije. Osim toga, audiometrom se ispituje sluh tih osoba.
Pri izboru prostorije za test mora se paziti da to bude prostorija koja svojim
osobinama najvie odgovara onoj u koju se sustav postavi-
ti. primjer je prostorija od 100 m
3
, s odjekom od 0,5 s (na 80 Hz),
koji se smanjuje s porastom frekvencije do 0,25 s (na 10 kHz).
Izbor glazbe je vaan za subjektivna ispitivanja, pa taj problem
malo detaljnije razraditi.
se za sluni test koristimo g l a s o m m u k o g s p i k e r a iz neke stanice
na radioaparata. Reprodukcija tog glasa mora prirodno,
kao da je u sobi, ne kao da je u ili cijevi. Uz pretpostavku da je na radiostanici
sve u redu, neprirodni je zvuk vjerojatno znak povienja niskih frekvencija
sih sustava (na oko 100- 200 Hz).
R o ck - g l a z b o m se osobito koristimo za definiciju basova. Tranzijentni
snani udarci moraju biti otri i jaki, a ne mekani i tonova. Dok
radi velikom reprodukcija mora biti bez prekida ili
R o ck - g l a s o v i r u reprodukciji mora i transparentno, gotovo
kao zvono. Ako se zvuk kao tropot, to je znak nadvienja u visokofrek-
vencijskom ili prisutnost Ako je mekan i "sladak",
nema dovoljno visokih frekvencija u prijenosu.
V e l i k i o r k e s t a r i l i p j e v a k i z b o r mora se kao grupa individual-
nih instrumenata ili glasova, ne kao zvukovi. Kompleksni orkestralni
pasai, npr. s i m fon ij s k a g l a z b a, korisni su ako slualac treba odrediti da li su
individualni instrumenti i jasno definirani ili je to konfuzna mjeavina zbog
loeg tranzijentnog ponaanja sustava.
SUBJEKTIVNO MJERENJE 259
Zvuk instrumenata bogat je harmonicima, i stoga dobar za test
i visokofrekvencijskog odziva. Solo-snimke u prostoriji morale bi se kao
trzaji ica, ali bez struganja. mora puno, ne tanko i dosadno
Mnogo violina mora imati svileni sjaj, ne bljetavi i mukli zvuk. ivahni pasai
pokazati vie od polaganih legato-dijelova. G l a s o v ir, b e n d o i k s i l o fon
pogodni su za prijenosa tranzijenata na visokim frekvencijama.
Ocjenjivanje ispravnog tona s o l o i n s t r u m e n a t a ne daje rezulta-
te jer instrumenti na svakom imaju tonove, no nitko
odrediti ili koji je ton ispravan. Glasanje u tom odraziti osobnu
ocjenu vie nego procjenu
p e d a l e o r g u lj a pogodne su za demonstraciju emitiranja vrlo
niskih frekvencija, no za porast im je potrebno dulje vrijeme, pa nisu toliko dobre
za sluni test kao snani udarci bubnja ili timpana.
Pri sluanju programskog materijala potrebno je sluati najvie i najnie razine
jer se sa smanjenjem razina ne bi smjeli bitno razlikovati.
Stoga treba odabrati programski materijal (uz govor): crkvene orgulje,
violine i glasovir, zbor i solo-pjevanje, orkestar i rock-glazbu, uz pojedine
solo-instrumente.
Pri postupka ispitivanja se brojni detalji: izbor
sustava, tekst upitnog arka ispitanika, ocjenjivanja, izbor programskog
materijala itd.
Jedan od slunog testa je taj da se ispitanici sluanjem
programskog materijala, prema dogovorenim kriterijima, za pojedine
sustave. Tada se kao najbolji izdvaja onaj sustav za koji se
pozitivno izjasni slualaca, ako je ujedno zadovoljio i minimum
bodova.
Drugi je taj da se kriteriji koji su za procjenu kvalitete
sustava ispiu na upitni arak koji svaki ispitanik ispunjava u toku
sluanja reprodukcije programskog materijala. Da bi se definirali kriteriji i olakala
procjena, uvedena je posebna terminologija koja opisuje subjektivne parametre za
kvalitete sustava. U upotrebi su ovi izrazi:
i n d i s k r e c ij a, kako se nazivaju manji (tonski) ili nedostaci
u nekoj reprodukciji,
d e fin i r a n o s t t o n o v a, to dobro razabiranje karakteristika ne-
kog izvora,
p r o s t o r n o s t; to je akustika prostora u reprodukciji,
t r a n s p a r e n c ij a je zamjetljiva struktura kompleksnog zvuka i
svih njegovih elemenata u nekoj reprodukciji,
t o p l i n a je basova u odnosu prema srednjim i viim frekvencijama,
b r i lj a n t n o s t je svijetli zaobljeni zvuk bogat harmonicima.
Osim tih, upotrebljavaju se i izrazi koji direktno opisuju efekte pri sluanju
reprodukcije. Tablica prikazuje primjer takvog ispitnog arka slunog testa.
l. bolji, l.
2. Prirodan
3. Dobro balansiran
4. Nijansiranje
5.
6. Prisutnost
7. Udaljenost
17'
8. Otvorenost
9. Zatvorenost
10. Briljantnost
ll. Muklost
12.
13. Tankost
14. Glatkost
260
15. Jaki basovi
16. Slabi basovi
17. Jaki srednji
18. Slabi srednji
19. Jaki visoki
20. Slabi visoki
21. Praskanj e
22. upljost
23. Nazalnost
24. Metalnost
25. Suhost, slabost
26. Reskost, prodornost
27. Tvrd
28. Mekan
29. irok
30. Uzak
31. Dobra usmjerenost
32. Loa usmjerenost
33. sobna impresija
34. sobna
impresija
35. bolji, II.
Upute za ispunjavanje ispitnog arka su
kvalitete 29-34 odnose se na dojam,
u kvadrat treba upisati 1 ako se daje prednost sustavu 1,
ako se daje prednost sustavu 2, u kvadrat upisati 2,
ako su sustavi u odnosu prema kvaliteti jednaki, u kvadrat treba
upisati broj 3,
ako nijedan sustav nije kvalitetan, odnosno ako nema opisanu
kvalitetu, u kvadrat treba upisati broj 4.
Primjer izvedbe slunog testa
Osobe za testa podijeljene su u grupe:
I. glazbenici i ljubitelji glazbe,
II. obrazovane osobe,
III. obrazovane osobe koje su ujedno glazbenici,
IV. ostali, koji ne pripadaju nijednoj grupi.
Glazba reproducirana u toku testa podijeljena je u grupe:
a) simfonijska glazba,
b) komorna glazba,
c) sviranje na glasoviru,
d) dez-glazba s pjevanjem.
Reprodukcija glazbe provodi se u dvije prostorije, a ispitni su
sustavi smjeteni iza neprozirne zavjese potpuno propusne za zvuk. Jedna je
prostorija tonski studio, a druga je dvorana za glazbu vrlo dobrih
kih svojstava.
J I. 1I.m.lv. J 1.1I.nIlV. J I. n.m.lv. J I.n.m.lv. J I. II.UlIV. J 1.1I.IILlV. J I.II.UUV. J I. 1I.III.1V.
='I m m1!I a.I b.'
1. = 2. 3. I. II. Ul. IV. = GRUPE OSOBA
J = UKUPNO SVE OSOBE
Slika 9.42. Rezultati slunog testa sustava
SUBJEKTIVNO MJERENJE 261
Ispitivala su se tri tipa sustava:
1. sustav sa srednjotonskim i visokotonskim te sa dva
niskotonska
2. sustav sa dva visoko tonska i est srednjotonskih
niskotonskih
3. koaksijalni kojemu je u sreditu niskotonskog sustava
visokotonski sustav
U slunom je testu sudjelovalo 26 osoba. Slike 9.42.a (ispitivanja u tonskom
studiju) i 9.42.b (u dvorani za glazbu) pokazuju rezultate ispitivanja. Iz rezultata na
slici vidi se da je sustav broj 1 najbolji jer se za nj
postotak osoba, no i je sustav broj 2 dobio povoljnu ocjenu.
Dodatak I.
impedancija za povrinu definira se kao kompleksni odnos
efektivnog tlaka na toj povrini prema efektivnoj volumnoj
brzini kroz nju. Povrina moe biti ili pretpostavljena povrina u
mediju, ili povrina neke naprave,
ZA = p/v A
(Ns/ms, Q).
impedancija je kompleksan odnos efektivne sile koja djeluje na
povrinu medija ili naprave prema
efektivnoj linearnoj brzini kroz tu povrinu,
(Ns/m, Q).
U gornjim definicijama izraz "kompleksni odnos" ima isto kao i
kompleksni odnos napona i struje u teoriji krugova.
U je krugovima kvantiteta koja se moe najlake mjeriti zapravo
tlak koji je u krugovima analogan naponu. Tada i struja mora
biti analogna nekom kvantitetu koji je proporcionalan brzini; u akustici je to
volumna brzina, koja pomak volumena plina u sekundi.
Na taj je kvantitet koji kroz element volumna brzi-
na v A (m
3
/s), a pad preko elementa (analogno padu napona kod elek-
elemenata) jest tlak p (N/m
2
). Produkt efektivnog tla-
ka i komponente u fazi, efektivne volumne brzine, daje snagu,
P A =pv A (W).
Intenzitet zvuka. Izvor zvuka emitira val, koji prenosi
energiju. energije, koja u jednoj sekundi prostruji kroz plohu od 1 m
2
postavljenu okomito na smjer irenja naziva se ili intenzitetom zvuka,
Postupak impedancije
analogija.
Uz stapni rad membrane sustavi imaju koncentrirane
parametre pa se mogu opisati analognim krugovima. Ti se krugovi
prikazuju direktnim (slika I-l.a) ili inverznim (slika I-l.c) analogijama. Analogni
prikazi na slici I-l. sustave na uz
unutranji otpor Ru=O. Slika I-l.e) prikazuje krug
kog u kojemu je transformiran sustav utjecaj
predstavlja impedancija prikazana paralelnim titrajnim krugom (REM'
LEM, CEM)'
DODATAK l.
E
a
b
E
E
e
Z"'-
E
@
'::'"
I "
': 2R
I A
2Z"
,:t
""t-
t:S 2V" ...L.
2Z
A
Slika I. 1. Parametri i sustava u
direktnim i inverznim analogijama (prema popisu simbola na str. 18)
impedancija isijavanja jest (slika I-1.a):
ZA=RA+jwM
A
"
263
Kako membrana djeluje na obje strane (uz ugradnju u
impedancije isijavanja sa obje su strane
jednake):
264 DODATAK l.
2Z
A
=2R
A
+joo2M
A
,
impedancija sustava iznosi (slika I-l.a):
ZMM = RMM + jooMMM + l/jooC
MM
.
impedancija isijavanja transformira se u krug preko
idealnog transformatora s prijenosnim odnosom S: l (slika I-l.b):
2Z
MA
= 2RMA + joo2MMA
(ZMA = Z
A
S
2
, RMA = R
A
S
2
, MMA = M
A
S
2
).
Ukupna impedancija sustava jest (slika I-l.b):
ZM = RM + jooM
M
+ l /jooC
M
= RM + jX
M
(ZM=ZMM + 2Z
MA
, RM=RMM+2RMA' MM=MMM+
2M
MA' CM=C
MM
,
XM=ooMMM+oo2MMA -1/ooC
M
)
Admitancija sustava iznosi (slika I-l.c):
2Y A = 1/2Z
A
= 1/2RA + l/joo2MA-
Admitancija sustava jest (slika I-l.d):
Y M = l/ZM = l/RM + jooC
M
+ l/jooM
M

impedancija iznosi (slika I-l.e):
ZE = ZEZ + ZED = (REZ + RED) + j (X
EZ
+ X
ED
) = RE + jX
E
,
r:t=arc tg XE/R
E
.
Impedancija titraj ne zavojnice u mirovanju (ZEZ) lako se (mjerenjem
radnog otpora i induktiviteta), a impedanciju (ZED) treba odrediti iz
parametara
impedancija dana je izrazom (impedancija ZM se transformira
preko prijenosnika u krug) (slika I-l.b):
B2{2 B2{2 B2{2 (RM-jX
M
)
ZED= ZM = . (M l) (RM+jX
M
) (RM-jX
M
)
RM+J oo M- ooC
M
B
2
12. R . B
2
12. X
M
ZED= M J
se impedancija moe izraziti i admitancijom Y ED koja
transformiranu admitanciju Y M preko idealnog transformatora s prijenos-
nim odnosom Bl: l. Na taj se i elementi paraleinoga
titrajnog kruga REM' LEM' CEM' koji utjecaj
kog sustava (slika I-l.d):
DODATAK ll. 265
impedancija i njezin reaktivni karakter
(izraen kutem), na frekvenciji, iznosi:
ZE = RE + j X
E
= ( REZ + RM) + j ffiLEZ)
Dodatak II.
analogije
Predmet analogija odnosi se na primjenu
krugova u rjeavanju i problema.
U i titrajnim sustavima postoji fizikalna
u ponaanjima, a diferencijalne jednadbe gibanja imaju formalno analogni
izgled. Prema tome, parametara u svakom sustavu mogu se posta-
viti analogije koje titranje.
Uvod
Pretean dio analiza u praksi odnosi se na titrajne sustave.
iz mehanike zanima razvoj mehanizama ili titrajnih sustava koji imaju
mase, opruge i trenje, a iz akustike zanima reprodukcija zvuka ili
pretvorba ili energije u
krug je primjer titraj nog sustava. Krug koji je sastavljen
od grana i petlji moe se definirati kao cjelina u kojoj se promjenljive
mogu opisati jedinicama vremena i jedne dimenzije. Broj nezavisnih varijabli
{Yotrebnih da se potpuno opie kretanje svakog dijela titrajnog sustava jest mjera
broja stupnjeva slobode sustava. Ako je potrebna samo jedna varijabla, za sustav se
kae da ima jedan stupanj slobode. U krugu broj stupnjeva slobode
jednak je broju nezavisnih zatvon:mih petlji u krugovima.
266 DODATAK!!.
gledano, elementi u mrei su koeficijenti u diferencijal-
nim jednadbama koje opisuju mreu. Na isti se koeficijenti u diferencijalnim
jednadbama ili sustava mogu smatrati ili
elementima. Zakon Kirchoffove elektromotorne sile ima istu ulogu u
postavljanju jednadbi kao D'Alembertov princip u postavljanju meha-
i jednadbi. Drugim svaki ili
sustav moe se smatrati kombinacijom ili
kih elemenata. Stoga se svaki ili sustav moe reducirati na
mreu, a problem se moe rijeiti teorijom krugova.
U teorije krugova razvio se tip analogija, u
kojima sila odgovara naponu, a brzina struji, odnosno u kojima D' Alembertov
princip odgovara Kirchoffovu zakonu napona. Te analogije imaju vie naziva:
direktne analogije, EFP-analogije (napon, sila, tlak analogije), analogije ili
analogije impedancija (engl impedance analogy). Ove analogije u daljnjem
izlaganju nazivati direktnim analogijama.
Odmah nakon u su se pojavile u
primjeni direktnih analogija, i to posebno kod struktrura. Najtee je
bilo s (osobito s za koje se veoma teko mogao izvesti
adekvatni analogni krug.
U krugovima napon se mjeri na dvije (na krajevima elemen-
ta), pa ga mjerimo bez prekidanja kruga. Za mjerenje struje krug se mora prekinuti
jer struja djeluje kroz element. U napravama brzina (ili pomak) moe
se mjeriti bez ulaska u strukturu,ya je stoga razlika brzine na nekom
elementu ekvivalentna naponu. Zelimo li mjeriti silu (koja djeluje kroz element),
moramo u napravu, pa je ona ekvivalentna struji.
Stoga je uveden inverzni tip analogija, u kojima sila odgovara struji, a brzina
naponu, odnosno u kojima D' Alembertov princip odgovara Kirchoffovu zakonu
struja. I te analogije imaju niz naziva: inverzne analogije, IFP-analogije (struja, sila,
tlak analogije), inverzne analogije ili analogije admitancija (engl. mobility
analogy). Te analogije u daljnjem izlaganju nazivati i n ver z n i m a n a log i -
jama.
Obje se analogije podjednako primjenjuju, i to:
direktne analogije, u napravama, elektrostatskim i
kim a
inverzne analogije u napravama, elektromagnetskim i magne-
tostriktivnim
Direktne i inverzne analogije ekvivalentne su i dualne, a kojoj se njihovoj
osobini u analizi dati prednost, ovisi o primjene. Zato se u
napisima obje analogije uvijek prikazuju paralelno.
Osnovni elementi krugova jesu otpor (Rm), masa (Mm) i
(Cm), uz pogonske vrijednosti - silu (F) i brzinu (v). Ako se ti
elementi paralelno ili serijski spoje u neku strukturu, dobije se
ki titrajni krug paralelnog ili serijskog spoja. Karakteristike tih spojeva mogu se
opisati inverznih ili direktnih analogija, paralelnog ili
serijskog kruga.
Usporedbom jednadbi za silu i brzinu na elementima krugova moe
se da su elementi Rm' Mm, Cm otporni reciprociteti elementima l / Rm' Cm' Mm.
Osnovni elementi krugova jesu otpor (Ra)' masa
(Ma) i (C
a
), uz pogonske vrijednosti - tlak (p) i
volumnu brzinu (v.).
DODATAK Il. 267
se krugovi istrauju analogija na isti kao i
krugovi, pa sve postavke koje vrijede za vrijede i za
sustave (uz primjenu faktora pretvorbe S, koji
efektivnu povrinu na koj u djeluje pogonska sila). Stoga je:
p=F/S, va=vS , Ra=Rma/S2, Ma=Mma/S2, C
a
=C
ma
S
2
.
Za elemente krugova moe se da su R
a
, Ma' C
a
otporni
reciprociteti elementima liRa' Ca' Ma'
Osnovni elementi krugova su otpor (R), induktivitet (L) i kapacitet
(C), no vaan je i - transformator, uz pogonske vrijednosti napona (u) i
struje (i).
Iz usporedbe jednadbi za napon i struju na elementima krugova
moe se da su elementi R, L, C otporni reciprociteti elementima l /R, C, L.
Usporedba diferencijainih jednadbi serijskog i paralelnog titraj-
nog kruga pokazuje da se istog oblika, pa su takva i njihova rjeenja. Iz tog razloga
istovjetnost ili analogija serijskog kruga s jednom petljom i paralelnog
kruga s jednim pokazuje da se za neki uzeti krug moe
drugi krug (sasvim drugog spoja), je ponaanje analogno prvome. Taj drugi spoj
je "dual" prvoga, a sastavljen je tako da svaki napon drugog kruga
odgovara struji petlje prvoga, i obratno.
Drugim je pretvorba serijskoga titrajnog kruga u paralelni
titrajni krug (i obratno), pa se na tome bazira istovjetnost i dualitet direktnih i
inverznih analogija.
sustav je jednostavni titrajni sustav s jednim
stupnjem slobode (do prijelomne frekvencije membrane), koji predstavlja masa
na oprugu. Provjerimo navedene postavke na takvoj
koj strukturi:
Potrebno je ispitati analogije titrajnog sustava s jednim
stupnjem slobode.
Diferencijalna jednadba gibanja je:
d
2
x dx 1
Mm dt2 +Rmdt+Cmx=F(t). (1)
Za paralelni titrajni krug vrijedi:
C
d2u
du +!..u= di (t)
de R dt L dt'
(2)
gdje je:
i (t) strujni izvor,
. Cdu . u . 1 J d . ( )
Ic= -d ' I
R
=-, I
L
=- U t+IO .
t R L
Kako su jednadbe (l) i (2) istog oblika, to da su a
dva sustava koja su njima su analogna.
Uz primjenu Kirchoffova zakona napona, naponska jednadba za serijski
krug (slika) je:
L
di
. 1 J'd ()
dt +RI+
C
1 t=u t .
(3)
- - i jedinice u direktnim i inverznim analogijama

Direktne ana!. Inverzne ana!.
napon (u) struja (i)
volt (V) amper (A)
struja (i) napon (u)
amper (A) volt (v)
naboj (q) impuls
coulomb (C) (V/s)
otpor (R) otpor (1/R)
om (O) om (O)
induktivitet (L) kapacitet (C)
henry (H) farad (F)
kapacitet (C) induktivitet (L)
farad (F) henry (H)
impedancija (Z) admitancija (Y)
Z=u/i (O) Y = 1/Z=i/u (O)

sila (F)
newton (N)
brzina (v)
(m/s)
pomak (x)
(m)
otpor (RM)
(Ns/m)
masa (MM)
(kg)

(CM)
(mfN)

impedancija (ZM)
ZM=F/v (Ns/m)

tlak (p), 10-
s
bara=
=pascal (Pa)=N/m2
volumen brzina (v A)
(m3/s)
volumni pomak (XA)
(m
3
)
otpor (R
A
)
(Ns/mS)
masa (MA)
(kg/m4)

(C
A
)
(msfN)

impedancija (ZA)
ZA=P/V
A
(Ns/mS)
tv
0\
oo
DODATAK Ill. 269
dx 1 f
Mm dt + Rm
x
+ Cm xdt = F (t) (prema jednadbi 1),
(4)
gdje je:
dxJdt=x,
x= Sxdt.
Jednadbe (3) i (4) istog su oblika, to da su dva sustava koja su
reprezentirana tim jednadbama analogna. Odnosno pobudni napon u(t) analogan
je pobudnoj sili F(t), struja u krugu i analogna je brzini dx/dt=v itd. (to su direktne
analogije).
jednadbu (2) po vremenu, dobiva se struj na jednadba paraleIno-
ga kruga:
du u 1 f .
C-+-+- udt=l(t)
dt R L
(Kirchoffov zakon struje). (5)
Jednadbe (4) i (5) istog su oblika, to da su dva sustava to ih
prezentiraju te jednadbe analogna jer je pobudna struja i (t) analogna pobudnoj sili
F (t), napon u je analogan brzini dx/dt = v itd. (to su inverzne analogije).
Sada je vidljivo da je jednadba gibanja jednostavnoga titraj nog sustava
analogna jednadbi slobodnih oscilacija u serijskom (odnosno paralel-
nom) titrajnom krugu koji sadri induktivitet, otpor i kapacitet, kao to pokazuje
slika II-l. na kojoj su i sustavi.
Slika ILI. Usporedba i sustava
Dodatak III.
Upotreba feromagnetskog fluida za poboljanje
karakteristika
Feromagnetski fluid je koloidna otopina
eljeznog oksida Fe
3
0
4
u organskim kemijskim spo-
jevima (diesterima, fluorougljicima) kao veznim sup-
stancijama. Bez djelovanja magnetskih polja viskozi-
tet tih otopina odgovara drugim koloidnim otopina-
ma, no ako se otopina stavi u magnetsko polje,
se orijentiraju i zgunjavaju, prema slici III -1.
nje magnetskih nastaje, ovisno o vrsti veziva,
uz magnetskog polja od priblino 0,01 T do
0,02 T (100 G do 200 G).
N
Slika IlLI. Titrajna se zavojni-
ca postavlja u sredinu raspora
ispunjenog feromagnetskim flui-
dom
270 DODATAK III.
Da bi se izvelo priguenje i kontrola faktora Q tom se otopinom
ispunjava prostor raspora. Titrajna se zavojnica giba u viskoznome prigu-
nom mediju feromagnetskih svojstava, pa se u tom moe govoriti o
elektromagnetskom priguenju sustava.
Raspori se pune feromagnetskim fluid om igle (daje se kao injekcija)
kroz zatitni poklopac ili donji centrator, tako da se otopinom ispuni prostor
raspora s jedne i druge strane titraj ne zavojnice.
Za primjenu se upotrebljava vezna materija uljna izgleda,
organska kemijska smjesa diestera. Feromagnetski fluid te baze relativno malo
mijenja viskoznost s promjenom temperature. Ti se fluidi mogu modificirati vrlo
viskozitetima da bi se prilagodili bilo kojim specijalnim traenjima
priguenja. Naprimjer, diesterski feromagnetski fluid sa 100 G, moe se
izvesti u viskoznosti od 100 do 10000 cp (centipoisa) na 27 cc.
Diesterski feromagnetski fluidi mogu podnijeti radne temperature do 105 cc.
Feromagnetski fluid ustaljuje se u magnetskom polju i otopina se
zadrava u rasporu kao kompaktan jastuk magnetske Da bi se
djelovanje sitnog eljezo-oksida zbog utjecaja vanjsko-
ga magnetskog polja (slijepljivanje, su ovijene monomolekular-
nom prevlakom.
Karakteristike koje se mogu poboljati primjenom feromagnetskih
fluida jesu:
1. priguenje nepoeljnih rezonantnih vrhova (lineariziranje frekvencijske karak-
teristike
2. lineariziranje impedancijske karakteristike,
3. poboljanje odvoda topline iz titrajne zavojnice i stvaranje toplinskoga regula-
cijskog kruga.
Ako se sustav zagrijava zbog i proizvedeni bi se
tlak zbog otpora titranju trebao smanjiti. No zbog istovre-
menog smanjenja viskoziteta otopine priguenje titraj ne zavoj-
nice postati manje, pa tlak u opsegu ostati konstantan
i neovisan o
4. korisne snage (kao direktna posljedica poboljanog
odvoda topline). To ima faktore 2-6 ili se mogu smanjiti dimenzije
sustava i titraj ne zavojnice,
5. korisnosti odnosno za isti je tlak potrebna manja
pobudna snaga,
6. pojednostavnjeno (pa i bespotrebno) centriranje titrajne zavojnice urasporu
Titrajna se zavojnica uvijek postavlja u sredinu
raspora odnosno dijela s feromagnetskim fluid om jer je magnetskih
prema polovima (slika III-l),
7. smanjenje neaksijalnog kretanja titraj ne zavojnice (a time smanjuje i
nje koje bi tako nastalo),
8. uteda na cijeni snage i frekvencijskih skretnica. Zbog
korisnosti za isti tlak potrebna je manja pobudna snaga. Osim toga,
prijenosno kalotnih moe se proiriti i iskoristiti gotovo do
niskotonskih pa se smanjuje broj frekvencijskih skretnica
u sustavu (odnosno i broj reaktivnih elemenata u prijenosnom lancu),
9. poboljanje impulsnog ponaanja (tranzijentnog odziva) To je po-
boljanje posljedica lineariziranja frekvencijske i impedancijske karakteristi-
ke smanjenja broja frekvencijskih skretnica u sustavu,
priguenja itd.
DODATAK IV. 271
Spomenuta se poboljanja karakteristika ne postie jednostavnim
ukapavanjem feromagnetskog fluida u raspor, se pri njegovoj primjeni mora
paziti na mnotvo uvjeta.
1. Tijelo titrajne zavojnice mora biti metalno od aluminija), jer bi
papir, tvrdi papir i plastika kemijski reagirali s diesterom ili bi ga upijali.
2. Ljepilo kojim se tijelo titrajne zavojnice lijepi za membranu mora biti
netopljivo u diesteru. Mogu se upotrijebiti Epoxy ili Mylar lijepila, a
neupotrebljiva su sva ljepila na bazi gume.
3. ica titrajne zavojnice mora biti izolirana kemijski stabilnim lakom. Napri-
mjer lak od poliuretana (koji se topi na temperaturi lemljenja) nije upotreb-
ljiv.
4. Mora se osigurati takav rad da se izbacivanje feromagnetskog
fluida iz raspora. Takvo "ispumpavanje" otopine moe nastati
naprimjer zbog razlika tlakova ili prevelikih titrajnih amplituda.
Mora se izvesti tlaka ispred raspora i iza njega, to se postie
posebnim ventilacijskim otvorima na donjem centratoru ili zatitnom po-
klopcu te otvorima u polnom nastavku iza raspora. U protivnime se pri
dovoljno velikim snagama moe pojaviti kompresija zraka u prostoru iza
titrajne zavojnice, to rezultira stvaranjem uma i pomacima fluida (trca-
nje) iz raspora. um koji nastaje moe biti vrlo neugodan jer je u
cijelom frekvencijskom
Ta "ventilacija" svakako mijenjati uvjete priguenja, a time i druge
karakteristike, no cijeli se sustav mora paljivo ugoditi da se
postignu optimalni rezultati.
5. Velike amplitude titrajne zavojnice vrlo su opasne zbog izbaciva-
nja otopine iz raspora, pa se stoga feromagnetski fluid preteno upotreblja-
va u visokotonskim
6. Za svaki mora se odrediti i viskozitet fluida.
to, to je ui procjep (visokotonski bit potrebna i manja
viskoznost otopina.
7. Mora se i rad koji bi donio povienje tempera-
ture otopine od 100 C (odnosno mora se osigurati rad unutar
nih granica snage), jer se mogu trajno promijeniti karakteristike otopine.
Pri upotrebi feromagnetskih fluida potrebno je konzultirati i
slijediti njegove upute i iskustva jer se tako moe skupa pogrena primjena.
Dodatak IV.
Psihologija sluanja
Ljudsko uho je posljednji i ujedno najosjetljiviji element prijenos-
nog lanca. sluanja nije podloan ljudskoj volji i na nj mnogo
individualnih faktora pa ne postoje dva koja bi imala sasvim jednake slune
karakteristike. uha kao prijemnika zvuka fizikalni se podraaj pretvara u
sluni osjet, to je rezultat pretvorbe energije.
Osnovne karakteristike slunog osjeta jesu visina i boja tona.
UspostaVljanje pune tona u ljudskom se uhu postie priblino 200 ms
nakon pojave nekog tona. Pri naglom amplituda uho alje u ivce
strujne impulse koji su nego pri postepenom amplituda (kako je
272 DODATAK IV.
prikazano na slici IV.l). Za ilustraciju posljedica tog fenomena moe posluiti
sluanje neke glazbene izvedbe u koncertnoj dvorani i u stanu. Radi vjernosti
moe se smatrati potrebnim da se reprodukcija izvedbe u stanu slua s istom
glas kao u koncertnoj dvorani. No to nije ispravno jer su u stanovima (zbog
manjih dimenzija) i naglije razine glazbene reprodukcije, to ostavlja dojam
Stoga je u stanovima potrebno sluati reprodukciju s manjom
glas (za 10 do 20 dB), kako bi se postigla vjernost i prirodnost izvedbe.
t
..
Allli
1VV1V
'l11Y
Slika IV. 1. Strujni impulsi uha uz naglo i postepeno
amplitude podraaja
Smanjenje subjektivnog procesa odjeka u uhu nakon prestanka tona traje oko
350 ms (slika IV.2). To subjektivno vrijeme odjeka u uhu neovisno je o frekvenciji i
pobude, pa je prema tome to konstantna
o - --
I
dB I
I
I
I
I
I
I I I
I I I
-60
I
o 150 200
350 ms
Slika IV. 2. i slabljenje sUbjcktilllog procesa
odjeka u uhu
Spomenute vremena mjere su za karakteriziranje tromosti uha na
tranzijentne i kratke impulse. S tim je tijesno povezana ianalizatorska
sposobnost ljudskog uha. Iako je to kompleksna karakteristika, ipak se moe
definirati vrijeme potrebno da se pri nastanku nekog signala u prostoriji u mozgu
stvori osjet o kakvom je signalu Da bi uho prepoznalo visinu tona pobudne
frekvencije, potrebno je, ovisno o frekvenciji, od 4 do 25 ms. Naime sve signale koji
traju manje od tog vremena uho kao kratkotrajni um. Vrijeme prepoznavanja
visine tona u ovisnosti o frekvenciji prikazuje slika IV.3, i to za iznenadno (a) i
polagano (b) sinusnog tona.
DODATAK V. 273
24

Z
20

(fl
z,
16
No
0.:::-
CL
12 W
a::: Z
CLO
w I-
8
Lw
Wz

4
>S>
\
\
"

"'
..........
" ..
b"-
--..
--
--
--
lo-
o
100 200 400 800 1600 3000 6000 10000
f(Hz)
Slika IV. 3. Vrijeme prepoznavanja visine tona u uhu
se smatra da sluh reagira na prosjek energije u
vremenu, pa se na taj moe promatrati osjet subjektivne impulsnog
zvuka. ovisi o i vremenu trajanja impulsa, odnosno o tome kako
se impuls ili vrijeme njegova trajanja, tako se i (i
obratno).
Iz toga se vidi da je uho svojim karakteristikama tolerantno za
govornih i glazbenih tranzijenata i da u takvim
slualaca zamijetiti poboljanja u tranzijentnom odzivu
Dodatak V.
Sustavi s minimalnim faznim pomakom
Da bi prijenosni sustav prenosio signal bez njegova amplitudna
karakteristika mora biti konstantna, a faza se mora mijenjati linearno. Ako su
zadovoljeni ti idealizirani zahtjevi, u sustavu postojati jedino kanjenje signala
kroz sustav (zbog brzine irenja) u ovisnosti o faznoj karakteristici, ali se
valni oblik signala promijeniti.
Amplitudna karakteristika uvijek imati neka kolebanja, a
u pojedinim frekvencijskim maksimume i minimume, za koje se zahtije-
va da odgovaraju infleksije u faznom odzivu. Nagibima amplitudne
karakteristike od 6dB/okt. odgovara fazni pomak od 90 , a pri 12dB/okt. pomak
je 180 itd. Drugim potrebno je da fazni pomak koji nastaje u sustavu na
nekoj frekvenciji bude funkcija nagiba krivulje amplitudne karakteristike na toj
frekvenciji.
Prijenosni sustavi za koje vrijede gornje korelacije amplitudnoga i faznog
odziva zovu se minimum-fazni sustavi ili sustavi s minimalnim faznim pomakom.
na pojedinim frekvencijskim odstupa od susta-
va s minimalnim faznim pomakom. Ta se ne mogu uvijek predvidjeti, no
nalaze se na viim frekvencijama, kada parcijalna titranja mem-
brane.
Usporedbom amplitudne i fazne karakteristike moe se provjeriti je li
sustav s minimalnim faznim pomakom (slika 9.15) .
18
274 DODATAK v.
U sustavima s minimalnim faznim pomakom postoje zakonitosti: vrh
amplitude mora se nalaziti na maksimumu silazne kosine faze (uz linearno povienje
frekvencije), minimum u amplitudnoj karakteristici mora se nalaziti na maksimumu
uzlazne kosine faze, odnosno vrh u faznoj karakteristici mora se nalaziti na
maksimumu uzlazne kosine amplitudne karakteristike, a minimum u faznoj karak-
teristici na maksimumu silazne kosine amplitudne karakteristike.
Ako ima minimum-faznu karakteristiku, ravnija krivulja frekvencijske
karakteristike uvijek biti znak povoljnijih tranzijentnih odziva. U tom su
amplitudni, fazni i tranzijentni odziv na pobude samo ekvivalentni
promatrarija kvalitete sustava. Teorijski, u tom bilo koji od tih odziva moe
posluiti za procjenu i ostalih dvaju odziva.
Literatura
Knjige
l. Badmaieff, A.: How to build speaker enclosures, Foulsham books, England, 1967.
2. Beranek, L. L.: Acoustics, McGraw Hill, N. Y., 1954.
3. Briggs, G. A.: Sound reproduction, Wharfedale Wireless Works, London, 1954.
4. Cohen, A. B.: Hi-Fi loudspeakers and enclosures, Newnes-Butterworths, London, 1968.
5. Colloms, M.: High performance loudspeakers, Pentech Press, London, 1980.
6. Davis, D.: Sound system engineering, Howard W. Sams & Co, N. Y., 1987.
7. Gaedtke, M.: Parametermessungen an Lautsprecher-Chassis (Die Konstruktion abgestimmter Ge-
hause mit Hilfe der Thiele-Small Parameter), Franzis-Verlag GmbH, Miinchen, 1985.
8. Geffe, P. R.: Simplified modern filter design, Illiffe books, London, 1964.
9. G61z, R.: Hi-Fi Boxen, Franzis-Verlag GmbH, Miinchen, 1981.
10. Herrmann, U. F.: Handbuch der Elektroakustik, Philips-Hiithig Verlag, 1983.
ll. Hull, M. D.: Building Hi-Fi speakers systems, Philips, 1980.
12. Hunt, F. V.: Electroacoustics, Harvard University Press, 1954.
13. Jecklin, 1.: Lautsprecherbuch, Telekosmos-Verlag, Stuttgart, 1967.
14. T.: Zvuk, sluh i arhitektonska akustika, kolska knjiga, Zagreb, 1978.
15. L: (I, II, III) (izabrana poglavlja), Publikacija Zavoda za elektroakustiku
fakulteta u Zagrebu, 1985/89.
16. Jordan, E. J.: Loudspeakers, Focal Press, London, 1963.
17. Klinger, H. H.: Lautsprecher und Lautsprechergehause fUr Hi-Fi, Franzis-Verlag GmBH, Miinchen,
1986.
18. Klinger, H. H.: Lautsprechergehause Baubuch, Franzis-Verlag GmbH, Miinchen, 1978.
19. Klinger, H. H.: Hi-Fi Lautsprecher Kombinationen, Franzis-Verlag GmbH, Miinchen, 1986.
20. Lancaster, D.: Active-filter cookbook, Howard W. Sams & Co, N. Y., 1978.
21. Olson, H. F.: Elements of acoustical engineering, D. Van Norstrand, 1955.
22. Panzer, 1.: Frequenzweichen fiir Lautsprecher, Franzis-Verlag GmbH, Miinchen, 1987.
23. Panzer, 1.: Die Konstruktion von Bass-Iautsprecher-gehausen, Franzis-Verlag GmbH, Miinchen,
1987.
24. Reichardt, W.: Grundlagen der Elektroakustik, Geest & Portig, Leipzig, 1960.
25. Sabrowsky, L.: Hi-Fi Boxen in Selbstbau, Franzis-Verlag, Miinchen, 1976.
26. Sahm, H.: Hi-Fi Lautsprecher, Franzis-Verlag GmbH, Miinchen, 1982.
27. Sahm, H.: Arbeitsbuch fiir Lautsprecher-Systeme, Franzis-Verlag GmbH, Miinchen, 1987.
28. Scholz, E.: Aktive Lautsprecher Boxen selbstgebaut, Franzis Verlag GmbH, Miinchen, 1987.
29. Stark, B.: Lautsprecher Handbuch (Theorie und Praxis des Boxenbauens), Pflaum Verlag, Miinchen,
1986.
30. Tech, J.: Lautsprecherboxen zum selbstbauen, Franzis-Verlag GmbH, Miinchen-Stuttgart, 1981.
31. Tenbusch, J.: Akustik-Werkbuch, Verlag Heinz Heise GmbH, 1985.
32. Tremaine, H. M.: Audio cyclopedia, Howard W. Sams & Co, N. Y., 1974.
33. Zwicker, E.: Elektroakustik, Springer-Verlag, Berlin, 1987.
18*
276 LITERATURA
n
Zbog velike su nazivi "Audio" - A, "Funkschau" - FS,
"FunkTechnik" - FT, "Journal of the Audio engineering society" - JAES, "Wireless World" - WW.
Osim toga, radi preglednosti, navedeno je samo ime prvog autora a izostavljena su imena
koautora (ako ih je bilo).
l. Adams, G. J.: Measuring speaker motion with a laser, A, august 1981.
2. Adams, G. J.: Computer-aided loudspeaker system design, JAES, vol. 26, No ll, No 12, 1978.
3. Aktiv-Subtraktiv-Filter, Elektor, september, 1987.
4. Augspurger, G.: Exponential baffles for custom installations, Audio engineering, november, 1951.
5. Avedon, R. c.: More on the air spring and the ultra-compact loudspeaker, A, june, 1960.
6. Baekgaard, E.: A novel approach to linear phase loudspeaker using passive crossover networks,
JAES, vol. 25, No 5, 1977.
7. Bank, G. : Three-dimensional energy plots in the frequency domain, JAES, vol. 30, No 1/2, 1982.
8. Bank, G.: A three-dimensional interferometric vibrational mode display, JAES, vol. 29, No 5, 1981.
9. Barlow, D. A.: The development of a sandwich-construction loudspeaker system, JAES, vol. 18,
No 3,1970.
10. Barlow, D. A.: The resonances of loudspeaker diaphragms, JAES, vol. 29, No lO, 1987.
ll. Barlow, D. A.: Loudspeaker coloration (Eliminating unwanted sources of resonances), WW,
march, 1978.
12. Behnek, E.: Strahlergruppentechnik, FT, 6-7/78, 9/78.
13. Benson, J. E.: Synthesis of high-pass filtered loudspeaker systems.
L Closed-box systems, JAES, vol. 27, No 7/8 1979.
II. Ref1ex systems, JAES, vol. 27, No 10, 1979.
14. Benson, J. E.: An introduction to the design of filtered loudspeaker systems, JAES, vol. 23, No 7,
1975.
15. Berlant, B.: Loudspeaker directionality and the perception of reality, JAES, vol. 33, No 5, 1985.
16. Berman, J. M.: The application of digital techniques to the measurement of loudspeakers, JAES,
vol. 25, No 6, 1977.
17. Boegli, C. P.: Interference effects with crossover networks, A, november, 1956.
18. Boleslav, A.: Loudspeaker for Model investigations, JAES, vol. 18, No 4, 1970.
19. Bonhomme, M.: L'Ionophone haut-parleur ideal, Toute la radio, october 1951.
20. Boomsliter, P. c.: Hearing with ears instead of instruments, JAES, vol. 18, No 4, 1970.
21. Borenius, J.: On loudspeaker response in sound control rooms, JAES, vol. 29, No 4, 1981.
22. Bost, R. J.: A new type of tweeter horn employing a piezoelectric driver, JAES, vol. 23, No 10,
1975.
23. Bost, J. R.: A new piezoelectric driver enhances horn performance, JAES, vol. 21, No 4, 1980.
24. Bradbury, L. J. S.: The use of fibrous materials in loudspeaker encolosures, JAES, vol. 24, No 3,
1976.
25. Briggs, G. A.: Column speakers solve PA problems, Radio-electronics, may 1964.
26. Brociner, V.: What's improved in loudspeakers?
Radio-electronics, april 1965.
27. Brociner, V.: Speaker size and performance in small cabinets, A, march 1970.
28. Brociner, V.: Column speakers, A, august 1969.
29. Bruneau, A. M.: Electrodynamic loudspeaker with baffle, motional impedance and radiation,
JAES, vol. 34, No 12, 1986.
30. Briiel & Kjaer: Loudspeaker phase measurements, transients response and audible quality, Applica-
tion notes.
31. Briiel & Kjaer: Elektro-akustische messungen, Application notes.
32. Bunn J. W.: Ceramic permanent magnets, WW, december 1960.
33. Buttkus D.: Abgleichbare aktive filter und ihre Berechnung, FS, No 5, 1978.
34. Biirck W.: Uber elektrostatische Lautspreher fiir Gr6ssere Frequenzbereiche, FS, No 21, 1957.
35. Biirck W.: GeschIossene Lautsprecherboxen, FS, No 7, 1966.
36. Canby E. T.: "Flame" loudspeaker, A, march 1968.
LITERATURA 277
37. "Cathode ray": Permanent magnet circuits, WW, march 1961.
38. Clarke, T. L.: Augmented passive-radiator loudspeaker systems, JAES, vol. 29, No 6, No 7/8, 1981.
39. Cohen, A. B.: Designing the HI-Fi loudspeaker, Electronics world, april 1965.
40. Crawford, D.: Bass equalization in loudspeakers, A, november 1973.
41. Crowhurst, N. H.: The basic design of constant resistance crossovers, Audio engineering, october
1953.
42. Crowhurst, N. H.: Crossover design, A, september, october, november 1956.
43. Dance, B.: Elektrostat (Quad ESL63), FS, No 17, 1982.
44. Davis, M. F.: What's really important in loudspeaker performance, Hi-Fi Magazin, june 1978.
45. Davis, D.: All about Q - the directivity factor of loudspeaker, A, september 1974.
46. Dick, G. O.; Music aus der Flamme, Stereoplay, No 8, 1981.
47. Dick, G. O.: Das Gas-feuerzeug, Stereoplay, No ll , 1981.
48. Dillenburger, W.: Uber die Diimpfung von Lautsprechern, FT, No 2, 1984.
49. Dinsdale, J.: Horn loudspeaker design (1, II), WW, march, may, 1974.
50. Falkus, A. E.: Working temperatures of high-power loudspeaker voice coils, WW, november 1972.
51. Falkus, A. E.: Loudspeaker magnet design, WW, january 1960.
52. Falkus, A. E.: Design of ceramic loudspeaker magnets, WW, july 1963.
53. Feldman, L. : Mystery of the failing tweeters, Radio-electronics, october 1976.
54. Feldman, L.: Linear-phase response, Radio-electronics, may 1976.
55. Fincham, L. R.: Refinements in the impulse testing of loudspeakers, JAES? vol. 33, No 3, 1985.
56. Frankort, F. J. M.: Vibration patterns and radiator behaviour o loudspeaker cones, Philips
technical review, vol. 36, No I, 1976.
57. Fried, I. M.: Full-range electrostatics are here, Radioelectronics, july 1961.
58. Fryer, P.: Loudspeaker distortions, can we here them?
Hi-Fi News & Record review, july 1977.
59. Funktechnische Arbeitsbliitter: Lautsprecher kombinationen - elektrische Weichen, Phasenfehler,
FS, No 20, 24, 1978.
60. Funkschau - Arbeitsbliitter: Lautsprecher-weichen, Aktivboxen, FS, No 7, No 8, 1985.
61. Gander, M. R.: Moving-coil loudspeaker topology as an indicator of linear excursion capability,
JAES, vol. 29, No 1/2, 1981.
62. Gander, M. R.: Dynamic linearity and power compression in movingcoilloudspeakers, JAES, vol.
26. No II, No 12, 1978.
63. Gerbach, H. P.: Fliichenmembran - lautsprecher, FS, No 17, 1982.
64. Gilliom, J. R.: Design problems of high-level cone loudspeakers, JAES, vol. 25, No 5, 1977.
65. Glaab, A. : Der Einfluss des Phasenganges auf die Ubertragung von Music und Sprache durch
Lautsprecher, FS, No 2, 1978.
66. Grewin, c.: A listening test system for evaluation of audio equipment, AES (reprint 2335-ES)
march 1986.
67. Grieg, D. D.: Panel speaker design, Radio-electronics, No 3, 1974.
68. Griese, M. J.: Ubertragungseigenschaften moderner Lautsprecher, FT, No 20, 1965.
69. Giissler, R.: Auf dem Weg zum optimaler Lautsprechersystem, FS, No 3, 1977.
70. Haase, H. J.: Scha1tungstechnik moderner Hi-Fi-Aktiv Lautsprecherboxen, FT, No 8, 1985.
71. Harwood, H. D.: Loudspeaker distortion associated with lowfrequency signals, JAES, vol. 20, No
9, 1972.
72. Harwood, H. D.: Some factors in loudspeaker quality, WW, may 1976.
73. Harwood, H. D. : Non-linearity of air in loudspeaker cabinets, WW, november 1974.
74. Harwood, H. D. : BBC monitoring loudspeaker, WW, march, april, 1968.
75. Harwood, H. D.: Speakers in corners, WW, april 1970.
76. Hecht, G.: Kalottenlautsprecher fUr Hi-Fi, FS, No 10, 1974.
278 LITERATURA
77. Heyser, R. c. : Hearing vs. measurement, A, march 1978.
78. Heyser, R. c.: Breakthrough in speaker testing, A, november 1973.
79. Heyser, R. C.: Speaker tests - Phase response, A, september 1974.
80. Heyser, R. c.: Speaker tests - Anechoic frequency response, A, november 1974.
81. Heyser, R. C.: IM distortion in speaker systems, A, march 1976.
82. Heyser, R. c.: Harmonic distortion, A, februar 1976.
83. Heyser, R. c.: Speak er tests - Impedance, A, september 1974.
84. Heyser, R. c.: Energy-time test, A, june 1976.
85. Heyser, R. c.: Acoustical measurements by time delay spectrometry, JAES, vol. 15, No 4, 1967.
86. Heyser, R. c.: Loudspeaker phase characteristics and time delay distortion (I, II), JAES, vol. 17,
No l , No 2, 1969.
87. Heyser, R. c.: Determination of loudspeaker signal arrival times (I. II), JAES, vol. 19, No 9, No
10, No 11, 1971.
88. Hilliard, J. K.: A study of theatre loudspeakers and the resultant development of the Shearer
two-way horn system, JAES, vol. 26, No 11, 1978.
89. Hilliard, J. K.: Dividing networks for loudspeaker systems, JAES, vol. 26, No II, 1978.
90. Hladky, J.: The application of holography in the analysis of vibrations of loudspeaker diaphragms,
JAES, vol. 22, No 4, 1974.
91. Hoge, W. J. J.: A broadcast monitor loudspeaker of small dimensions, JAES, vol. 26, No 6, 1978.
92. Hoge, W. J. J.: The search for an optimum transmission line speaker, A, august 1977.
93. Houck, G. 8.: Vibration reduction in loudspeaker enclosures, Audio engineering, december 1953.
94. Huff, J. A.: Hi-Fi speaker enclosure damping materials, A, august 1959.
95. Hulley, N.: Speaker sensitivity, Hi-Fi News & Record review, november 1976.
96. Ishiwatari , K.: The use of Boron for high-frequency dome loudspeakers, JAES, vol. 26, No 4, 1978.
97. Iverson, J. K.: The theory of loudspeaker cabinet resonances, JAES, vol. 21 , No 3, 1973.
98. Jan de Vries: Build an elektrostatic tweeter/cone wo ofer system, A, august 974.
99. Jecklin, J.: Hochwertige Lautsprecher kombinati on mit gefalteten Exponentialhorn, FT, No 2Q,
1967.
100. T.: Utjecaj svojstava prostorije na kvalitetu reprodukcije sustava,
Publikacija Zavoda za elektroakustiku fakulteta u Zagrebu.
101. I.: Frekvencijska karakteristika sustava, Elektrotehnika Zagreb, No 3, 1974.
102. Jordan, E. J.: Titanium cone loudspeaker, WW, november 1966.
103. Jordan, E. J.: Loudspeaker enclosures, WW, january 1971.
104. Jordan, E. J. : The design and use of moving-coilloudspeaker units, WW, november 1970.
105. Jordan, E. J.: Loudspeaker enclosure design, WW, january 1956.
106. Jordan, E. J.: Multiple-array loudspeaker system, WW, march 1971.
107. Kaizer, A. J. M.: Vibration and sound radiation of loudspeaker diaphragms, Philips-electronic
components and materials
108. Kaminsky, V. J.: The response of loudspeakers to tone bursts, JAES, vol. 13, No 2, 1965.
109. Kates, J. M.: Loudspeaker cabinet reflection effects, JAES, vol. 27, No 5, 1979.
IlO. Kelly, S.: Loudspeaker enci osu re survey, WW, november 1972.
Ill. King, J.: Loudspeaker voice coils, JAES, vol. 18, No l, 1970.
112. Klepper, D. L.: Loudspeaker directional characteristics, A, april 1967.
113. Klipsch, P. W.: A low-frequency horn of small dimensions, JAES, vol. 27, No 3, 1979.
114. Klipsch, P. W.: Modulation distortion in loudspeakers, JAES, vol. 18, No l , 1970.
115. Korn, T. S.: Wiedergabe tiefer Frequenzen mit Hi-Fi Lautsprechern, FS, No 21, 1972.
116. Krieger, H.: Streuarme Lautsprecher, FS, No 20, 1959.
117. Kuppek, H.: Vergleichtest Lautsprecherwiinde, Stereoplay, No 7, 1981.
118. Konnicke, W.:Der Lautsprecher das ewige Problem, FS, No lO, 1968.
119. Lampton, M.: Fundamentals of loudspeaker design, A, december 1973.
120. Leach, W. M.: On the specification of moving-coil drivers for low-frequency horn-Ioaded loudspea-
kers, JAES, vol. 27, No 12, 1979.
LITERATURA 279
121. Leach, W. M.: Active equalization of closed-box loudspeaker systems, JAES, vol. 29, No 6, 1981.
122. Leak, H. J.: Full-range electrostatic loudspeaker, WW, october, 1956.
123. Lian, R.: Weg zum reinen Klang, Radio-TV-electronic, No 8, 1975.
124. Linkwitz, S.: Loudspeaker system design (I, II), WW, may, june, 1978.
125. Lipshitz, S. P.: The great debate: Subjective evaluation, JAES, vol. 29, No 7/8, 1981.
126. Locanthi, B. N.: Application of electric circuit analogies to loudspeaker design problems, JAES,
vol. 19, No 9, 1971.
127. Long, E. M. : Time alignment in loudspeakers, A, august, 1977.
128. Mahler, c.: The series-parallel speaker array, A, november, 1960.
129. Margolis, G.: Personal calculator programs for approximate ventedbox and closed-box loudspeaker
system design, JAES, vol. 29, No 6, 1981.
130. Marita, S.: Acoustic radiation of a horn loudspeaker by the finite element method - a considerati-
on of the acuostic characteristic of homs, JAES, vol. 28, No 7/8, 1980.
131. McShane, C. L.: Hi-Fi loudspeaker cones, Electronics world, february, 1963.
132. MelilIo, L.: Ferrofluids as a means of controlling woofer design parameters, JAES, vol. 29, No 3,
1981.
133. Merkant, J.: Hom-Ioaded e1ectrostatic loudspeaker, JAES, vol. 19, No 10, 1971.
134. Meyer, D. G.: Digital control of loudspeaker array directivity, JAES, vol. 32, no. 10, 1984.
135. Mitsubishi, D.: Holographic interferometry, Mitsubishi-Laboratory reports, vol. 14, No l , 1973.
136. Moir, J.: Speaker directivity and sound quality, WW, october, 1979.
137. Moir, J.: Assesing loudspeaker performance, Hi-Fi News & Record review, july, august, september,
october, november, december, 1975.
138. Moir, J.: Phase and sound quality, WW, march, 1976.
139. Moir, J.: Doppler distortions in loudspeakers, A, august, 1976.
140. Moir, J.: Choice of a crossover frequency, A, april, 1959.
141. Moir, J.: Speaker directivity and sound quality, WW, october, 1979.
142. Moir, J.: Interactions of loudspeakers and rooms, WW, june, 1977.
143. Murray, F. M.: Three-dimensional diaphragrn suspensions for compression drivers, Jaes, vol. 28,
No 10, 1980.
144. Nakajima, H. : Tweeter using new structure and new material for diaphragm, JAES, vol. 29, No 10,
1981.
145. Neils, J.: Hohe innere Diimpfung gewiinscht, FS, No 25, 1985.
146. Nesper, E.: Aus den Jugendjahren des dynamischen Lautsprechers, FS, No 17, 1955.
147. Newman, R. J.: A. N. Thiele - sage of vented speakers, A, august,1975.
148. Niguchi, H.:Reinforced Olefin Polymer diaphragm for loudspeakers JAES, vol. 29, No ll, 1981.
149. Novak, J. F.: Performance of series-parallel speaker arrays, A, september, 1961.
150. Oberhoff, H. : Der Lautsprecher im Detail, FS, No 7, 1983.
151. Obermayr, K.: Lautsprecher mit ebener Membranscheibe, FS, No 1, 1978.
152. O' Leary, M. G.: Tuning and damping bass-refleks enclosures, Electronics world, may, 1968.
153. Olson, H. F.: Direct radiator loudspeaker enclosures, JAES, vol. 17, No l , 1969.
154. Olson, H. F.: High-quality monitor loudspeaker, db, may, 1975.
155. Otala, M. : Intermodulation at the amplifier-Ioudspeaker interface, WW, november, 1980.
156. Pawlowski, R. J.: The line radiator, A, july, 1961.
157. Phasen reine LS-Boxen; Der Weg zum naturgetreuen Klangbild, Radio elektronikschau, No 12,
1975.
158. Pramanik, S. K.: Crossover networks and phase response, WW, november, 1975.
159. Ramsbotham, W. A. M.: On the sensitivity of single loudspeakers and colums, JAES, vol. 20, No 4,
1972.
160. Reinert, J.: Die Feuertaufe, Stereoplay, no ll, 1981.
161. Rettinger, M. : Damping of loudspeaker cabinet panels, A, september, 1954.
162. R. P. de Wit: Numerical optimization of the crossover filters in a multiway loudspeaker system,
JAES, vol. 34, No 3, 1986.
280 LITERATURA
163. Roske, E.: Die Konstruktion von Lautsprechern, FT, No 3, No 4, No 5, No 6, No 7, 1969.
164. Russel, R. H.: Enclosures for high-compliance loudspeakers, Electronics world, august, 1966.
165. Sahm, H.: Dynamische Lautsprecher, FS, No 17, 1982.
166. Sakai, S.: Acoustic field in an enclosure and its effect on sound-presure responses of aloudspeaker,
JAES, vol. 32, No 4, 1984.
167. Sakamoto, N.: Loudspeaker with Honeycomb disk diaphragm, JAES, vol. 29, No 10, 1981.
168. Salava, T.: Measurements of the input impedance of loudspeaker horns, JAES, vol. 29, No 6,
1981.
169. Sax, H.: 3 - Weg Aktiv - Box fiir 70W mit ICs, FS, No 5, 1980.
170. Schafft, H.: A solid state high frequency compression horn, JAES, vol. 14, No 3, 1966.
171. Schiifer, F.: Entwicklung konzept fiir Passivlautsprecher, FS, No 8, 1983.
172. Schinnerling, P.: Die technisch-akustischen Probleme der Lautsprecherboxen, FT, No 3, 1967.
173. Schmidt, K.: Berechnungsbeispiele fiir aktive NF-Bandpiisse, FS, No 6, 1974.
174. Schmidt, V.: Messungen an Lautsprechern, FT, No 10, 1962.
175. Shindo, T.: Effect of voice-coil and surround on vibration and sound pressure response of
loudspeaker cones, JAES, vol. 28, No 7/8, 1980.
176. Simon, G.: Leistungsstrahler mit aktiven Frequenzweichen und Endverstiirkern, FS, No 18, 1976.
177. Sinclair, R.: Using Thiele-Small Parameters, Altec Lansing eng. notes, No 264A
178. Smith, A. P.: Electronic crossover networks and their contribution to improved loudspeaker
transient response, JAES, vol. 19, No 8, 1971.
179. Small, R. H.: Direct-radiator loudspeaker system analysis, JAES, vol. 20, No 5, 1972.
180. Small, R. H.: Passive-radiator loudspeaker systems, JAES, vol. 22, No 8, 1974.
181. Small, R. H.: Closed-box loudspeaker systems, JAES, vol. 20, No 10, 1972, vol. 21 , No 1, 1973.
182. Small, R. H.: Efficiency of direct-radiator loudspeaker systems, JAES, vo1.l9, No 10, 1971.
183. Small, R. H.: Ven ted-box loudspeaker systems (I , II, III, IV), JAES, vol. 21, No 5, No 6, No 7, No
8, 1973.
184. Small, R. H.: Simplified loudspeaker measurements at low frequencies, JAES, vol. 20, No 1, 1972.
185. Souther, H. T.: Design elements for improved bass response in loudspeaker systems, Audio
engineering, may, 1951.
186. Staffeldt, H.: Correlation between subjective and objective data for quality loudspeakers, JAES,
vol. 22, No 6, 1974.
187. Stahl, K.: Bassref1exboxen und ihre Berechnung, FS, No 12, 1982.
188. Stark, B.: Die selbstgebaute Spitzenklasse-Box, Stereoplay, No 5, 1986.
189. Suzuki, K.: Computerized analysis and observation of the vibration modes of a loudspeaker cone,
JAES, vol, 30, No 3, 1982.
190. Tamura, M.: Electroacoustic transducers with piezoelectric high Polymer films, JAES, vol. 23, No
l, 1975.
191. Thackeray, D. : Whay your loudspeaker is full of foam, WW, december, 1979.
192. Teuber, W.: Power handling capacity of loudspeakers, AES, London 1987 (reprint 2444, E-l).
193. Thiele, K. H.: Der Dynamik noch gewachsen, FS, No 17, 1982.
194. Thiele, A. N.: Loudspeaker in Vented boxes (I, II), JAES, vol. 19, No 5, No 6, 1971.
195. Tsukagorski, T.: Polymer-Graphite composite loudspeaker diaphragm, JAES, vol. 29, No 10,
1981.
196. Unwin, P.: Loudspeaker coloration, Hi-Fi News & Record review, march, 1974.
197. Vi11chur, E. M.: Commercial acoustic suspension speaker, A, july, 1955.
198. Voelker, E. J.: Control rooms music monitoring, JAES, vol. 33, No 6, 1985.
199. Voelker, G.: Elektrostatischer Hochtonlautsprecher, FS, No 20, 1976.
200. M.: Pasivne skretnice, Zagreb, No 5, No 6, 1980.
201. Walker, P. J.: Wide range electrostatic loudspeakers, WW, may, 1955.
202. Ward, J. W.: Another word on multiple speakers, A, december, 1962.
203. Weckstrom, A. : Directive loudspeaker design, AES, London 1987 (reprint 2448, E-5)
204. Weems, D. B.: Taming the bass-ref1ex, Radio-electronics, february, 1975.
LITERATURA 281
205. Weems, D. B.: Basic principles of bass-reflex Hi-Fi speaker systems, Popular electronics, january,
1974.
206. Williges, H.: Lautsprecher, Nord Mende, No 2, No 3, 1979.
207. Williges, H.: Lautsprecher probleme der Hi-Fi Technik, Ft, No 17, 1968.
208. Wilson, P.: A repeatable technique for listening tests, JAES, vol. 15, No 1, 1967.
209. Yamamoto, T. : High-Fidelity loudspeakers with Boronized Titanium diaphragms, JAES, vol. 28,
No 12, 1980.
Kazalo pojmova
adijabatsko stanje 113
aktivne frekvencijske skretnice 191
active-subtracted skretnice 195
snaga 14
priguenje 34
kratki spoj 102
osobine prostorije 211
labirint 132
160, 161
sredite 222, 227
impedancija 7, 262
AI-Ni-Co-magneti 55
analogije (direktne i inverzne) 265
filtri 195
bas-refleksna kutija 116
6, 102
Besselovi filtri 174
bijeli um 219
brzina zvuka umembrani 35, 45
Butterworthovi filtri 174
Chebishevljevi filtri 174
difrakijska truba 154, 155
difuzori 212
digitalni mjerni postupci 232, 254
dimenzije konusne membrane 43
impedancija 20
15
lopta 6
donji centrator 49
Dopplerova 239
emiter 102
sustav 196
efikasnost 245
eksponencijalna truba 141
eksponencijalne kutije 162
ekspo-refleksne kutije 169
ekvivalentni krug 27
ekvivalentni krug u bas-refleksnoj ku-
tiji 117, 118
ekvivalentni krug u zatvorenoj kutiji
107
ekvivalentni krug s trubom 138
ekvivalentni volumen 109
faktor pretvorbe 26
priguenje 33
elektro-magnetsko priguenje 33, 269
(feromagnetski fluid)
elektrostatski 83
elektromagnetski 4
faktor usmjerenosti 12, 224
faktor dobrote sustava 34,
35
faktor dobrote sustava 34,
35
faktor priguenja 33
fazna karakteristika 226
fazni klinovi 139
feritni magneti 55
FFT - brza Fourierova analiza 234
filler driver 187
filtri konstantnog otpora 177
filtri konstantnog napona i snage 175
Fisherov poliplanarni 63
frekvencijska karakteristika 220
gluha komora 218
gornji centrator 48
frekvencija usta trube 144
snaga 244
237
Heilov 77
Helmholtzov rezonator 117, 125
holografsko snimanje 36
idealni 5
indeks usmjerenosti 12, 224
impulsni signali 219
filtar 163
intenzitet zvuka 262
intermodulacijska 238
KAZALO POJMOVA
ionski 97
stanje 113
kalotne membrane 46
karakteristika impedancije 246
Klipschova truba 166
koaksijalni sustav 196
koloriranje 230
kombinirana savijanja 39
kompleksni zvuk 226
konstantna usmjerenost 145, 152, 159,207
konusna membrana 35
koplanarni sustav 196
korisnost 28
koara 55
kut pokrivanja 12, 145, 224
kut trube 144
laserska interferometrija 36
linearnost snage 67,245
linearno-fazni sustavi 200, 227
L-regulatori razine 184
magnetski sustav 53
magnaplanarni sustavi 81
magnetostriktivni 4
Manta-ray-trube 159
masa isijavanja 7, 7
materijali membrane 42, 66
faktor pretvorbe 9, 26
priguenje 34
frekvencijska skretnica 61, 63
minimalni fazni sustav 273
snaga 243
nazivna snaga 243
niskotonski 63
nominalna impedancija 23
objektivna mjerenja 218
komora 219
operacijska 192
79
osjetljivost 245
otpor isijavanja 6, 7
otvorene kutije 103
ovalni 39
parcijalno tiranje membane l , 36
pasivna membrana 125, 126
pasivne frekvencijske skretnice 176
94
100
pogonska snaga 244
polarni dijagram 12, 13, 226
poliplanarni 62
posebna mjerenja 254
preklopljene trube 147
prijenosna frekvencija 8, 25
prijelomna frekvencija membrane 36
preklopna frekvencija 173
radijalna savijanja membrane 37
redovi filtra 175
rezonantna frekvencija 22
R-J bas-refleskna kutija 131
um 219
smjetaj u prostoriji 213
srednjo-tonski 70
stapna membrana 6
stojni valovi 112
283
savijanje membrane 41
subjektivna mjerenja (sluni test) 258
Thiele-Smallovo 127
tipovi filtra 174
titrajna zavojnica 50
okretanja trube 145
transverzalno savijanje membrane 38
tranzijentni odziv 229
transmisijska linija 132
trube 135
ukupni faktor dobrote 34
usmjerna karakteristika 224
visoko tonski 72
zatitni poklopac membrane 49
zatvorene kutije 104
s trakom 74
s ovjeenjem III
stup 205
Walshov 78

KOLSKA KNJIGA
Zagreb, Masarykova 28
Za
ANTUN ZIBAR
urednici
JOSIP
KREIMIR
Lektorica
ZLATA
Korektori
DA VOR SUILO
ANTE
Naklada 1500 primjeraka
Tiskanje zavreno u 1991.
ISBN 86-03-99073-5
31612/1

Jelenčić, Zvučnici (1991) (Podržava Pretraživanje)

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Jelenčić, Zvučnici (1991) (Podržava Pretraživanje)

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Ivan

You might also like