Mehanika 1

Tehnika mehanika -
Statika
2 sata tjedno
Nastavnik: Romeo Vlahov
Literatura:
1. Boris Kulii:
Tehnika mehanika -

statika s vjebama
2. Alenka Knez
Radna biljenica iz mehanike
Pribor:
Biljenica -

velika bez crta
2 trokuta, estar, kutomjer
Depno raunalo s trigonometrijskim funkcijama
Elementi ocjenjivanja:
Znanje:
4 pismena ispita,
usmeno ispitivanje
Programi:
5 programskih zadataka
Odnos prema radu:
domai radovi, biljenica,
aktivnost...
Trigonometrijske funkcije
-

definicije sinusa i kosinusa
1
1 1
1
cos x
x
r
x
= = = o
1
1 1
1
sin y
y
r
y
= = = o
Sinus kuta o
Kosinus kuta o
Sinus je omjer izmeu
nasuprotne katete i
hipotenuze u
pravokutnom trokutu
Kosinus je omjer izmeu
prileee katete i hipotenuze
u pravokutnom trokutu
-trigonometrijska (brojevna) krunica)
-

definicije tangensa i kotangensa
-trigonometrijska (brojevna) krunica)
3
3
3
3
1
x
x
y
x
ctg = = = o
2
2
2
2
1
y
y
x
y
tg = = = o
Tangens kuta o
Kotangens kuta o
Tangens je omjer izmeu
nasuprotne katete i
prileee katete u
pravokutnom trokutu
Kotangens je omjer izmeu
prileee katete i nasuprotne
katete u pravokutnom trokutu
-

primjena trigonometrijskih funkcija na pravokutan trokut
-

vrijednosti trigonometrijskih funkcija za neke kuteve
c
a
= o cos
o cos
a
c =
866 , 0
12
30 cos
12
=
= c
c
b
= o sin
o sin = c b
5 , 0 85 , 13 30 sin = = c b
cm c 86 , 13 =
cm b 93 , 6 = Definicije funkcija
Vrijednosti funkcija
44444 , 0
18
8
cos = = =
c
a
o
) ( 180 o | + =
Definicije funkcija
Vrijednosti funkcija
= 61 , 63 o
= + + 180 | o
) 90 613 , 63 ( 180 + = |
= 39 , 26 |
-

primjena trigonometrijskih funkcija na sve trokute
SINUSOV POUAK
a c b : : sin : sin : sin = | o
c
b
=
|
o
sin
sin
a
c
=
|
sin
sin
a
b
=
o
sin
sin
Sinusi kutova unutar bilo kojeg trokuta odnose
se isto kao stranice nasuprotne tim kutovima.
-

primjena trigonometrijskih funkcija na sve trokute
KOSINUSOV POUAK
ab
b a c
2
cos
2 2 2
'

= o
' 2 2
cos 2 o + + = ab b a c
| cos 2
2 2
+ = ab b a c
| o =180
'
c
a
=
|
sin
sin
) ( 180 | o + =
) 120 20 ( 180 + =
= 40
a c = | sin sin
=
40 sin
20 120 sin
sin
sin
| a
c
cm c 95 , 26
643 , 0
20 866 , 0
=
=
a
b
=
o
sin
sin
b a = o sin sin
=
40 sin
20 20 sin
sin
sin
o a
b
cm b 64 , 10
643 , 0
20 342 , 0
=
=
sin : / sin : /
o cos 2
2 2
+ + = ab b a c
45 cos 25 18 2 25 18
2 2
+ + = c
cm c 8 , 39 =
ili preko kuta
o cos 2
2 2
+ = ab b a c
cm c 8 , 39 135 cos 25 18 2 25 18
2 2
= + =
= = = 135 45 180 180 o o
cos45

= 0,707
cos135

= -0,707
Domai zadatak:
Udbenik:
stranica 6
zadatak 1.
zadatak 2.
zadatak 3.
zadatak 4.
zadatak 5.
Vektori
-

definicija vektora
Skalari:
-

masa
-

temperatura
-

vrijeme
-

snaga ...
Jednoznano su odreeni
samo s jednim podatkom, npr:
25 kg, -5C, 12 s, 100 W ...
Vektori:
- brzina
-

ubrzanje
-

sila
-

moment sile ...
Jednoznano su odreeni s tri
nezavisna podatka:
1. pravcem djelovanja
2. intenzitetom (veliinom ili modulom)
3. smjerom
pravac
djelovanja
smjer
veliina
(intenzitet)
Vektori
- oznaavanje vektora
pravac
djelovanja
smjer
veliina
(modul, intenzitet)
a ili a
a
oznaka vektora
oznaka modula (veliine)
poetak
(hvatite) vektora
kraj (vrh)
vektora
Vektori
- grafiki prikaz vektora
Primjer:
Prikazi grafiki vektor sile veliine 300 N koja djeluje na pravcu p.
cm
N
M
F
1
100
Mjerilo sile:
cm
N
N cm
cm
N
N
M
F
F
F
3
100
300 1
1
100
300
Duina vektora:
hvatite
(poetak)
vektora
vrh (kraj)
vektora
d
u
l
j
i
n
a

v
e
k
t
o
r
a
p
F
Vektori
-

zbrajanje 2 vektora
a b b a c
-pravilo paralelograma
-pravilo trokuta
Primjenjuje se kad su hvatita
vektora u istoj toci.
Rezultirajui vektor je
dijagonala paralelograma.
Primjenjuje se su vektori
nanizani jedan na drugi
Rezultirajui vektor je
trea stranica trokuta.
a b b a c
c b a e
Vektori
-

zbrajanje vie vektora
-

poligon vektora
Vektori
-

analitiki prikaz vektora (projekcije vektora)
-

projekcija vektora na os

x
cos a a
x
-

projekcija vektora na os y
sin a a
y
a
a
x
cos
a
a
y
sin
Vektori
Uvod u statiku
-

definicija i podjela mehanike
Mehanika - gr.mehane (o) =stroj, orue
Mehanika prouava gibanja, uzroke gibanja (sile) te ravnoteu materijalnih tijela.
-podjela mehanike
prema podruju djelovanja
Uvod u statiku
-

definicija i podjela mehanike
STATIKA

- prouava ravnoteu vanjskih sila koje djeluju na neko tijelo koje je
u stanju mirovanja ili jednolikog gibanja po pravcu
KINEMATIKA

- prouava gibanja tijela ne uzimajui u obzir uzroke gibanja (sile)
koji su to gibanje proizveli.
DINAMIKA

- prouava ovisnost izmeu sila i gibanja
NAUKA O VRSTOI

- prouava ravnoteu vanjskih i unutranjih sila te
deformacije koje nastaju

pod utjecajem vanjskih sila
Uvod u statiku
SI -

sustav jedinica
Osnovne jedinice
- za masu: kilogram

(kg)
-

za duljinu: metar

(m)
-

za vrijeme: sekunda

(s)
-

za jakost elektrine struje : amper

(A)
Izvedene jedinice:
-

za silu (F) 1 Newton

(njutn), [1N]
(
=
2
1 1 1
s
m
kg N a m F =
-

za rad (W)-

1 Joule

(dul), [1J=1Nm]
-

za snagu (P) -

1 Watt, [1W=1J/s=1Nm/s]
-

za tlak (p) -

1 Pascal

(paskal), [1Pa=1N/m
2
]
Uvod u statiku
-

pojam sile
SILA (F)

- je veliina koja uzrokuje da tijelo prijee iz stanja mirovanja u stanje
gibanja i obrnuto. Takoer sila uzrokuje promjenu oblika tijela.
Vrste sila:
vanjske

-

djeluju izvana na tijelo
unutarnje - djeluju izmeu estica tijela, suprostavljaju se vanjskim silama
aktivne

-

uzrokuju ili pomau gibanje (sila tee, sila vjetra...)
pasivne-

pruaju otpor i spreavaju gibanje (sila trenja, otpor zraka...)
korisne

-

npr. sila trenja kod konica,
tetne

-

npr. sila trenja kod leaja
Uvod u statiku
- grafiki prikaz sile
Sila je vektorska veliina.
Odreena je pravcem djelovanja, veliinom (modulom, intenzitetom),smjerom te
hvatitem.
) (
) (
N F
cm F
F
oznaka vektora sile
oznaka modula (veliine) sile
ili
Uvod u statiku
- grafiki prikaz sile
Primjer:
Grafiki prikai silu od F= 450 N iji pravac zatvara kut od o=45

prema
pozitivnom dijelu osi x.
cm
N
M
F
1
100
=
Mjerilo sile:
Duljina vektora sile:
cm
N
N cm
cm
N
N
M
F
F
F
5 , 4
100
450 1
1
100
450
=
= = =
x
F
o=45
Uvod u statiku
-

analitiki prikaz sile (projekcije sile)
o cos = F F
x
o sin = F F
y
F
F
x
= o cos
F
F
y
= o sin
Sila se analitiki prikazuje preko svojih projekcija u pravokutnom koordinatnom
sustavu.
Projekcija sile na os x
Projekcija sile na os y
Uvod u statiku
-

o cos
1 1
= F F
x
| cos
2 2
= F F
x
cos
3 3
= F F
x
o cos
4 4
= F F
x
projekcije sila na os x
o sin
1 1
= F F
y
| sin
2 2
= F F
y
sin
3 3
= F F
y
o sin
4 4
= F F
y
projekcije sila na os y
Uvod u statiku
-

N F F
x
2 , 173 866 , 0 200 30 cos
1 1
= = =
N F F
x
150 ) 5 , 0 ( 300 120 cos
2 2
= = =
N F F
y
100 5 , 0 200 30 sin
1 1
= = =
N F F
x
8 , 282 ) 707 , 0 ( 400 225 cos
3 3
= = =
N F F
y
8 , 259 866 , 0 300 120 sin
2 2
= = =
N F F
y
8 , 282 ) 707 , 0 ( 400 225 sin
3 3
= = =
Domai zadatak:
Udbenik: stranica 25
zadatak 1
zadatak 2 (a i b)
Uvod u statiku
-

Uvod u statiku
-

statiki sustavi sila
komplanarno
konkurentni
komplanarno
paralelni
opi sluaj
kolinearni sustav
Uvod u statiku
-naela statike
Prvo naelo statike:
Dvije sile su u ravnotei ako su ispunjeni uvjeti:
1. imaju isti modul (veliinu, intenzitet)
2. imaju suprotan smjer
3. djeluju na istom pravcu.
2 1
2 1
F F
F F
=
=
2 1
F F =
Drugo naelo statike:
(teorem o premjetanju sile)
Hvatite sile moemo pomicati uzdu

pravca djelovanja,
a da se djelovanje sile ne promijeni, tj. sila je klizni vektor.
Uvod u statiku
-naela statike
Uvod u statiku
-naela statike
Tree naelo statike:
(naelo o nezavisnosti djelovanja sila)
Djelovanje sila ostaje nepromijenjeno bez obzira kojim
redoslijedom se sile nanose pri formiranju trokuta sila.
Uvod u statiku
-naela statike
etvrto naelo statike:
(zakon akcije i reakcije -

3. Newtonov aksiom)
Svaka sila (akcija) izaziva protusilu (reakciju) koja je po
veliini jednaka akciji, ali je suprotnog smjera.
Uvod u statiku
-naela statike
Peto naelo statike:
(veze i reakcije veze)
Mjesto gdje se dva ili vie tijela uzajamno dodiruju nazivamo
vezama. U njima se prema etvrtom naelu javljaju reakcije veze,
tj. sile jednake aktivnoj sili, istog pravca, ali suprotnog smjera.
Uvod u statiku
-naela statike
Peto naelo statike:
Uvod u statiku
-naela statike
Peto naelo statike:
Uvod u statiku
-naela statike
Peto naelo statike:
Uvod u statiku
-naela statike
esto naelo statike:
(vezano tijelo i slobodno tijelo)
Svako vezano tijelo mogue je razmatrati kao slobodno ako uklonimo
sve veze, a njih zamijenimo silama veza (reakcijama veza). Tijelo e
zadrati ravnotean poloaj. Reakcije veza uvijek imaju suprotan
smjer od mogueg gibanja tijela.
Uvod u statiku
-naela statike
Primjer :
1. Ucrtaj sile veza u tokama dodira.
Domai zadatak:
Udbenik:
stranica 29
zadatak c i d
Uvod u statiku
-naela statike
Kolinearni sustav sila
- uvod
Kolinearne sile

djeluju na istom pravcu, a mogu biti istog ili suprotnog smjera.
Djelovanje dvije ili vie sila moemo zamijeniti jednom silom koja ima isto
djelovanje kao i sile koje je tvore.
Tu silu nazivamo rezultantna sila

ili rezultanta

F
R.

, a sile koje je zamijenila
njezinim komponentama.
Postupak pronalaenja rezultante nazivamo sastavljanje sila.
Sastavljanje sila se moe vriti grafikim

i analitikim (raunskim) postupkom.
1
F
2
F
1
F
2
F
2 sile
1
F
2
F
1
F
2
F
3
F
3
F
4
F
vie sila
-

sastavljanje 2 sile istog smjera
Primjer 1:
Na nekom pravcu djeluju dvije sile F
1

=200 N i F
2

=300 N na materijalnu toku .
Sastavi zadane sile u rezultantu.
1
F
2
F
R
F
2 1
F F F
R

A) Grafiki postupak
cm
N
M
F
1
100
B) Analitiki postupak
cm
cm
F
F
3
2
2
1
N
cm
N
cm M F F
F R R
500
1
100
5
N N N F F F
R
500 300 200
2 1

Rezultanta je vektor od poetka
prve sile do kraja druge sile!
1
F
2
F
R
F

-

sastavljanje 2 sile suprotnog smjera
Primjer 2:
Na materijalnu toku djeluju sile F
1

=500 N i F
2

=-300 N u horizontalnom pravcu.
Odredi veliinu rezultante zadanih sila.
A) Grafiki postupak
cm
N
M
F
1
100
cm
cm
F
F
3
2
5
1

N
cm
N
cm M F F
F R R
200
1
100
2
N N N F F F
R
200 300 500 ) (
2 1

prve sile do kraja druge sile!
2 1
F F F
R

-

sastavljanje vie sila istog smjera
Primjer 3:
Na materijalnu toku u horizontalnom pravcu djeluju sile F
1

=15 kN, F
2

=20 kN i
F
3

=10kN. Odredi veliinu rezultante grafikim i analitikim postupkom.
1
F
2
F
R
F
3 2 1
F F F F
R

A) Grafiki postupak
cm
kN
M
F
1
10
kN
cm
kN
cm M F F
F R R
45
1
10
5 , 4
kN kN kN kN F F F F
R
45 10 20 15
3 2 1

prve sile do kraja zadnje sile!
3
F
cm cm cm
F F F
1
3
; 2
2
; 5 , 1
1

OPENITO

(za vie sila)

n
i
i n R
F F F F F
1
2 1
...
-

sastavljanje vie sila razliitog smjera
Primjer 4:
Na materijalnu toku u horizontalnom pravcu djeluju sile F
1

=3000 N, F
2

=-4000 N
F
3

=2000N. Odredi veliinu rezultante grafikim i analitikim postupkom.
1
F
2
F
R
F
3 2 1
F F F F
R

A) Grafiki postupak
cm
N
M
F
1
1000
N
cm
N
cm M F F
F R R
1000
1
1000
1
N N N N F F F F
R
1000 2000 ) 4000 ( 3000 ) (
3 2 1

prve sile do kraja zadnje sile!
3
F
cm cm cm
F F F
2
3
; 4
2
; 3
1

OPENITO

(za vie sila)

n
i
i n R
F F F F F
1
2 1
...
-

uravnoteenje sustava
Kolinearni sustav sila se moe uravnoteiti

tako da se umjesto rezultante
postavi sila istog iznosa, ali suprotnog smjera.
Tada bi rezultanta bila jednakla nuli (F
R

=0), tj, kraj zadnje sile bi se poklopio s
poetkom prve.
-

neuravnoteeni sustav
(postoji rezultanta)
-

uravnoteeni sustav
(ne postoji vektor
rezultante, F
R

=0)
1
F
2
F
R
F
3
F
1
F
2
F
4
F
3
F
Sustav kolinearnih sila je u ravnotei

ako je zbroj svih njegovih komponenti
jednak nuli (tada je i F
R

=0).
0
1

n
i
i R
F F
Domai zadatak:
Udbenik:
stranica 34
zadatak 4., a i b
zadatak 5., a i b
Komplanarno-konkurentni sustav sila
- uvod
Sustav sila iji pravci djelovanja se sijeku u jednoj toki, a nalaze se u istoj ravnini
naziva se komplanarno-konkurentni

sustav sila.
Rezultanta takvog sustava se moe odrediti grafikim i analitikim postupkom.
Primjeri komplanarno -

konkurentnog sustava:
-dvije sile istog hvatita
-dvije sile razliitog hvatita
-sustav sila
-

2 sile istog hvatita -

grafiki postupak
Paralelogram sila
2
F
1
F
R
F
2 1
F F F
R

+ =
Rezultanta je jednaka dijagonali paralelograma.
Paralelogram se konstruira iz poznate dvije stranice.
F R R
M F F =
Rezultanta dvije sile istog hvatita se grafiki moe odrediti pomou
pravila paralelograma

i pravila trokuta.
-


grafiki postupak
Paralelogram sila
to je kut (o) izmeu komponenata vei to je rezultanta manja.
< 90 o = 90 o
> 90 o
Primjer:
2
F
1
F
R
F

-


grafiki postupak
Trokut sila
Druga sila se najprije paralelno nanese na vrh prve sile.
Rezultanta je jednaka treoj stranici trokuta.
2 1
F F F
R

+ =
F R R
M F F =
-


grafiki postupak
Trokut sila
Primjer:
-


grafiki postupak
Trokut sila
2
F
1
F
R
F
Isti rezultat se dobije ako se prva sila nanese paralelno na vrh

druge.
Rezultanta je jednaka treoj stranici trokuta.
2 1
F F F
R

+ =
F R R
M F F =
-


grafiki postupak
Trokut sila
Primjer:
-


grafiki postupak
Trokut sila
Smjer rezultante se suprostavlja smjeru zadnje sile.
Ovakav trokut sila se naziva otvoreni trokut
Otvoreni trokut sila je onaj gdje sve sile
nemaju

isti smisao obilaenja.
Otvoreni trokut uvijek daje rezultatnu.
-


analitiki postupak
A) Kosinusov pouak
Koristi se ako su poznate obe komponente i kut izmeu njih.
Kad je o= 90

(pravokutan trokut) moe se koristiti i Pitagorin pouak.
o cos 2
2 1
2
2
2
1
+ + = F F F F F
R
) 180 cos( 2
2 1
2
2
2
1
o + = F F F F F
R
Rezultanta se moe dobiti primjenom kosinusovog

i sinusovog

pouka te
pomou projekcija sila.
-


analitiki postupak
B)

Sinusov pouak

se koristi kad su poznate dvije komponente i jedan kut u
trokutu ili dva kuta i jedna komponenta.
SINUSOV POUAK
a c b : : sin : sin : sin = | o
c
b
=
|
o
sin
sin
a
c
=
|
sin
sin
a
b
=
o
sin
sin
Sinusi kutova unutar bilo kojeg trokuta odnose
se isto kao stranice nasuprotne tim kutovima.
C)

Metoda projekcije sila
-


analitiki postupak
1 1 1
coso = F F
x
2 2 2
coso = F F
x
1 1 1
sino = F F
y
2 2 2
sino = F F
y
x x Rx
F F F
2 1
+ =
y y Ry
F F F
2 1
+ =
2 2
Ry Rx R
F F F + =
Rx
Ry
R
F
F
tg = o
-

2 sile istog hvatita
Primjer 1
Dva radnika vuku neispravan auto prema slici. Grafikim i analitikim postupkom
odredi poloaj i veliinu rezultante. F
1

=400 N, F
2

=500 N, o
1

=35, o
2

=330
2
F
1
F
R
F
A) grafiki -

paralelogram sila
cm
N
M
F
1
100
=
N
cm
N
cm M F F
F R R
760
1
100
6 , 7 = = =
cm
cm
F
F
5
2
4
1
=
=
= 358
R
o
R
o
35
30
-

Primjer 1
2
F
1
F
R
F
B) grafiki -

trokut sila
cm
N
M
F
1
100
=
N
cm
N
cm M F F
F R R
760
1
100
6 , 7 = = =
cm
cm
F
F
5
2
4
1
=
=
= 358
R
o
R
o
35
30
-

Primjer 1
C) analitiki -

kosinusov pouak
2
F
1
F
R
F
65
115
+ + = 65 cos 2
2 1
2
2
2
1
F F F F F
R
423 , 0 500 400 2 500 400
2 2
+ + =
R
F
N F
R
95 , 760 =
+ = 115 cos 2
2 1
2
2
2
1
F F F F F
R
35
ili iz:
Kut rezultante o
R

se moe dobiti
iz sinusovog pouka
-

Primjer 1
D) analitiki -

sinusov pouak
2
F
1
F
R
F
65
115
R
F
F
2
115 sin
sin
=
o
5955 , 0 906 , 0
95 , 760
500
115 sin sin
2
= = =
R
F
F
o
= = 55 , 36 ) 5955 , 0 ( arcsin o
35
o
R

'
= = 55 , 1 35
'
o o
R
R
o
= = = 45 , 358 55 , 1 360 360
'
R R
o o
-

Primjer 1
E) analitiki -

projekcije sila
N F F
x
66 , 327 35 cos 400 cos
1 1 1
= = = o
N F F
x
433 330 cos 500 cos
2 2 2
= = = o
N F F F
x x Rx
66 , 760
2 1
= + =
N F F F
y y Ry
57 , 20
2 1
= + =
2 2
Ry Rx R
F F F + =
027 , 0
66 , 760
57 , 20
=
= =
Rx
Ry
R
F
F
tgo
N F F
y
43 , 229 35 sin 400 sin
1 1 1
= = = o
N F F
y
250 330 sin 500 sin
2 2 2
= = = o
= = 55 , 1 ) 027 , 0 ( arctg
R
o
N F
R
94 , 760 =
-

Domai zadatak:
zadatak 1
Radna biljenica:
stranica 6 -

zadatak 1
-

2 sile razliitog hvatita
Sile razliitog hvatita se dovedu u isto hvatite pomicanjem sile po pravcu
prema 2. naelu statike (sila je klizni vektor).
-

Primjer 1:
Kolotura dizalice optereena je silama F
u

= 4 kN i G = 3 kN.
Koliki je pritisak na leaj koloture i koji kut zatvara pravac sile pritiska s vertikalom?
Kut izmeu pravca sile F
u

i vertikale je o=30.
-

Primjer 1: -

grafiki postupak
cm
kN
M
F
1
1
=
kN
cm
kN
cm M F F
F R R
7 , 6
1
1
7 , 6 = = =
cm
cm
u
G
F
3
4
=
=
Paralelogram sila
=17 |
|
-

Primjer 1: -

grafiki postupak
cm
kN
M
F
1
1
=
kN
cm
kN
cm M F F
F R R
7 , 6
1
1
7 , 6 = = =
cm
cm
u
G
F
3
4
=
=
Trokut sila
=17 |
-

Primjer 1: -

analitiki postupak
Kosinusov pouak
o cos 2
2 2
+ + = G F G F F
u u R
+ + = 30 cos 3 4 2 3 4
2 2
R
F
kN F
R
76 , 6 =
Sinusov pouak
cos 2
2
2
+ = G F G F F
u u R
=
=
150
180
o
R
u
F
F
=
|
sin
sin
295 , 0 150 sin
76 , 6
4
sin sin = = = |
R
u
F
F
ili iz :
= = 16 , 17 295 , 0 arcsin |
Domai zadatak:
Udbenik:
stranica 39
zadatak 2
Radna biljenica:
stranica 9
zadatak 4.
-

-

ravnotea 3 sile
R s
F F

u R
F
G
F

Sile F
R

i F
s

su jednake po iznosu,
ali suprotnog smjera
-

ravnotea 3 sile
otvoreni
trokut sila
zatvoreni
trokut sila
-

ravnotea 3 sile
Tri sile su u ravnotei kada:
1. se sve tri sile sijeku u jednoj toci
2. sile ine zatvoren trokut sila
Zatvoreni trokut sila je onaj gdje sve sile
imaju isti smisao obilaenja.
Sile u zatvorenom trokutu ne daju

rezultantu, F
R

=0.
Trea sila u trokutu je jednaka po iznosu kao i
rezultanta prve dvije, ali je suprotnog smjera.
-

ravnotea 3 sile
Primjer 1
Na vornom limu spojena su dva tapa u kojima djeluju sile F
1

=300N i F
2

=200N.
Grafikim i analitikim postupkom odredi poloaj treeg tapa u odnosu na prvi i
silu F
3

koja mora djelovati u tom tapu da bi konstrukcija bila u ravnotei.
Primjer 1
a) Grafiki postupak
2
F
1
F
3
F
cm
N
M
F
1
100
N
cm
N
cm M F F
F
250
1
100
5 , 2
3 3

cm
cm
F
F
2
2
3
1

-

ravnotea 3 sile
120
3

=140
Primjer 1
b) Analitiki postupak
-

ravnotea 3 sile
Kosinusov pouak
120 cos 2
2 1
2
2
2
1 3
F F F F F
) 5 , 0 ( 200 300 2 200 300
2 2
3
F
N F 57 , 264
3

Sinusov pouak
60 cos 2
2 1
2
2
2
1 3
F F F F F
1
3
sin
sin
F
F
98197 , 0 60 sin
57 , 264
300
sin sin
3
1

F
F
ili iz :
1 , 79 98197 , 0 arcsin
60 1 , 79
3

1 , 139
3

-

ravnotea 3 sile
Domai zadatak:
zadatak 1. (a,b i c)
Radna biljenica:
stranica 10 zadatak 5
Rastavljanje sile na 2 komponente
Rrastavljanje sile na 2 komponente je postupak kojim iz zadane sile pronalazimo
njene komponente.
Primjer A:
Potrebno je rastaviti silu G na dvije komponente F
1

i F
2
U grafikom postupku koristimo
trokut sila ili paralelogram sila
U analitikom postupku koristimo
najee sinusov pouak

za trokut koji
tvore rezultanta i njene komponente.
Primjer B:
Potrebno je rastaviti zadanu silu F na dvije komponente F
1

i F
2

kojima je
poznata veliina, ali se trae pravci djelovanja.
Primjer 1
Treba odrediti silu u uetima AB i AC koja
dre svjetiljku teine 25N, ako ue
s horizontalom zatvara kuteve od 15.
G = 25 N
1

=
2

=15
cm
N
M
F
1
10
cm
N
cm M F F F
F
1
10
8 , 4
2 , 1 2 1

cm
G
5 , 2
2
F
1
F
a) Grafiki postupak
N F F 48
2 1

Primjer 1
G = 25 N
1

=
1

=15
1
sin
sin
F
G
G F sin sin
1
30 sin
25 75 sin
sin
sin
1
G
F
N F 3 , 48
1

N F F 3 , 48
1 2

30
2 1

75
2
180
180
Primjer 2
O vertikalni zid oslanja se kugla objeena o ue
AC. Ue zatvara kut od 30

prema zidu, a teina
kugle je 600 N.
Treba odrediti silu u uetu i pritisak kugle o zid.
a) Grafiki postupak
cm
N
M
F
1
200
cm
G
3
B
F
A
F
cm
N
cm M F F
F A A
1
200
4 , 3
N F
A
680
cm
N
cm M F F
F B B
1
200
7 , 1
N F
B
340
G
F
tg
B

30
60
) 90 ( 180
Primjer 2
Za pravokutan trokut vrijedi:
30 600 tg tg G F
B

N F
B
2 , 346
Silu F
A

moemo izraunati npr. iz kosinusa kuta ,
ili iz Pitagorinog pouka.
A
F
G
cos

30 cos
600
cos
G
F
A
N F
A
8 , 692
2 2 2 2
2 , 346 600
B A
F G F
N F
A
7 , 692
Primjer 3
Teret od 500 N uvren je pomou dva
elina tapa. Grafikim i analitikim
postupkom odredi sile u tapovima AB i BC
a) Grafiki postupak
1
F
cm
N
M
F
1
100
cm
G
5
2
F
cm
N
cm M F F
F
1
100
5 , 2
1 1

N F 250
1

cm
N
cm M F F
F
1
100
35 , 4
2 2

N F 435
2

G
F
1
30 sin
Primjer 3
Za pravokutan trokut vrijedi:
5 , 0 500 30 sin
1
G F
N F 250
1

G
F
2
30 cos
866 , 0 500 30 cos
2
G F
N F 433
2

Primjer 4
Teret teine 50 N objeen je icom o zid i strop.
Odredi sile u icama AB i AC.
a) Grafiki postupak
cm
N
M
F
1
10
cm
G
5
2
F
1
F
cm
N
cm M F F
F
1
10
6 , 3
1 1

N F 36
1

cm
N
cm M F F
F
1
10
5 , 2
2 2

N F 25
2

G
F
1
105 sin
45 sin
G F 45 sin 105 sin

1
105 sin
45 sin 50
105 sin
45 sin
1
G
F
N F 6 , 36
1

Primjer 4
G
F
2
105 sin
30 sin
G F 30 sin 105 sin

2
105 sin
30 sin 50
105 sin
30 sin
2
G
F
N F 9 , 25
2

Domai zadatak:
Udbenik:
stranica 53-55
zadatak 1., 3.,4., 6.
Radna biljenica:
stranica 19
zadatak 2.
Sastavljanje sustava sila
Rezultanta sustava sila se odreuje grafiki pomou poligona sila, a analitiki
metodom projekcije sila.
Plan poloaja sila
Poligon sila
A) GRAFIKI POSTUPAK
2
F
1
F
R
F
3
F
4
F
Rezultanta sustava je sila koja zatvara poligon sila.

B) ANALITIKI POSTUPAK
1 1 1
cos F F
x
2 2 2
cos F F
x
1 1 1
sin F F
y
2 2 2
sin F F
y
nx x x Rx
F F F F ...
2 1
ny y y Ry
F F F F ...
2 1
2 2
Ry Rx R
F F F
Rx
Ry
R
F
F
tg
3 3 3
cos F F
x
4 4 4
cos F F
x
3 3 3
sin F F
y
4 4 4
sin F F
y
n
i
ix Rx
F F
1
n
i
iy Ry
F F
1
Metoda projekcije sila
Primjer 1
Na materijalnu toku A djeluje sustav sila.
Grafikim i analitikim postupkom odredi
veliinu rezultante i njen pravac.
F
1
= 200 N

1
= 45
F
2
= 250 N

2
= 150
F
3
= 150 N

3
= 270
Plan poloaja sila
Poligon sila
cm
N
M
F
1
100
cm
N
cm M F F
F R R
1
100
4 , 1
N F
R
140
122
R
a) Grafiki
2
F
1
F
R
F
3
F
R
F

b) Analitiki
Primjer 1
F
1
= 200 N

1
= 45
F
2
= 250 N

2
= 150
F
3
= 150 N

3
= 270
N F F
x
4 , 141 45 cos 200 cos
1 1 1

0 5 , 216 4 , 141
3 2 1

x x x Rx
F F F F
N F F
x
5 . 216 150 cos 250 cos
2 2 2

N F F
x
0 270 cos 150 cos
3 3 3

N F F
y
4 , 141 45 sin 200 sin
1 1 1

N F F
y
125 150 sin 250 sin
2 2 2

N F F
y
150 270 sin 150 sin
3 3 3

N F
Rx
1 , 75
150 125 4 , 141
3 2 1

y y y Ry
F F F F
N F
Ry
4 , 116
b) Analitiki
Primjer 1
F
1
= 200 N

1
= 45
F
2
= 250 N

2
= 150
F
3
= 150 N

3
= 270
N F
Rx
1 , 75
N F
Ry
4 , 116
2 2 2 2
4 , 116 1 , 75
Ry Rx R
F F F
54 , 1
1 , 75
4 , 116
'

Rx
Ry
R
F
F
tg
N F
R
2 , 138
2 , 57
'
R
2 , 57 180 180
'
R R

8 , 122
R

Primjer 2
Na materijalnu toku A djeluje sustav sila.
silu koja e uravnoteiti sustav
F
1
= 300 N

1
= 30
F
2
= 250 N

2
= 180
F
3
= 400 N

3
= 225
F
4

= 200 N

4

= 300
Plan poloaja sila
Poligon sila
cm
N
M
F
1
100
cm
N
cm M F F
F
1
100
5 , 3
5 5

N F 350
5
60
5
a) Grafiki
2
F
1
F
5
F
3
F
5
F
4
F

b) Analitiki
N F F
x
8 , 259 30 cos 300 cos
1 1 1

x x x x Rx
F F F F F
4 3 2 1

N F F
x
250 180 cos 250 cos
2 2 2

N F F
x
8 , 282 225 cos 400 cos
3 3 3

N F F
y
150 30 sin 230 sin
1 1 1

N F F
y
125 180 sin 250 sin
2 2 2

N F F
y
8 , 282 225 sin 400 sin
3 3 3

N F
Rx
173
y y y y Ry
F F F F F
4 3 2 1

N F
Ry
306
N F F
x
100 300 cos 200 cos
4 4 4

N F F
y
2 , 173 300 sin 200 sin
4 4 4

Primjer 2
F
1
= 300 N

1
= 30
F
2
= 250 N

2
= 180
F
3
= 400 N

3
= 225
F
4

= 200 N

4

= 300
b) Analitiki
N F
Rx
173
N F
Ry
306
2 2 2 2
306 173
Ry Rx R
F F F
76878 , 1
173
306

Rx
Ry
R
F
F
tg
N F
R
5 , 351
5 , 60
R
Primjer 2
F
1
= 300 N

1
= 30
F
2
= 250 N

2
= 180
F
3
= 400 N

3
= 225
F
4

= 200 N

4

= 300
N F F
R
5 , 351
5

Domai zadatak:
Udbenik:
stranica 72-73
zadatak 4., 6.
Radna biljenica:
stranica 16
zadatak 4.
Statiki moment sile
Statiki moment sile (moment sile) s obzirom na neku toku je
umnoak veliine sile (F) i njezina kraka (l) do zadane toke.
Krak sile

je najkraa udaljenost

pravca sile do toke rotacije
(tj. okomica iz toke na pravac sile)
] [Nm l F M
Moment izaziva rotaciju

tijela
oko toke pa kaemo da je moment
zakretno djelovanje sile.
Vea sila i vei krak daju vei moment.
Moment je jednak nuli ako uope
nema sile ili ako nema kraka

(tj. kad pravac
sile prolazi kroz promatranu toku).
Statiki moment sile
Statiki moment sile moe biti pozitivan i negativan.
Moment je pozitivan

ako nastoji izazvati rotaciju
u smjeru kazaljke na satu.
Moment je negativan

ako nastoji izazvati rotaciju
suprotno od smjera kazaljke na satu.
(Ova pravila su utvrena dogovorom, a moe se uzeti i obrnuto)
pozitivan moment
negativan moment
+
-
Statiki moment sile
Primjer 1
Koliki je statiki moment sile koja djeluje na ruicu zglobno vezanu u toki A
prema slici, ako je zadana sila od 250 N, a njen krak iznosi 30 cm?
] [Nm l F M
] [ 7500 30 250 Ncm M
] [ 75 Nm M
Moment je negativan jer rotira ruicu suprotno od
smjera kazaljke na satu.
Statiki moment sile
Primjer 2
Na polugu AB uvrenu u toci A djeluje sila u toki B pod kutom 30

prema slici.
Treba odrediti statiki moment sile ako je F= 300 N, a duljina poluge je 50 cm.
25 300 l F M
A
1. nain
(odrediti krak sile )
sin sin a l
a
l
30 sin 50 l
cm l 25
] [ 7500 Ncm M
A

] [ 75 Nm M
A

Statiki moment sile
Primjer 2
Na polugu AB uvrenu u toci A djeluje sila u toki B pod kutom 30

prema slici.
Treba odrediti statiki moment sile ako je F= 300 N, a duljina poluge je 50 cm
a F M
y A

2. nain
(odrediti silu koja djeluje na kraku a)
] [ 7500 50 150 Ncm M
A

] [ 75 Nm M
A

Sila F se moe rastaviti na 2 komponente, Fx i Fy.
Komponenta Fx

ne stvara moment oko toke A
jer njen pravac prolazi kroz tu toku.
Komponenta Fy

je okomita na polugu pa tvori
moment na kraku a.
sin sin F F
F
F
y
y
30 sin 300
y
F
N F
y
150
Statiki moment sile
Primjer 3
Na momentnom kljuu je podeen iznos momenta 1,2 Nm. Kolikom silom treba
djelovati na kraj kljua da bi se dobio podeeni moment ako je duljina ruice 50 cm?
a F M
o

a
M
F
o
5 , 0
2 , 1
F
N F 4 , 2
Statiki moment sile
Primjer 4
Kolika smije biti duina konzole prema slici ako maksimalni moment u toki A
smije iznositi 10 kNm? Maksimalni teret koji djeluje na kraju konzole je 2,5 kN.
l G M
y A

y
A
G
M
l
m l 62 , 4
60 sin G G
y
866 , 0 5 , 2
y
G
kN G
y
165 , 2
165 , 2
10
l
Statiki moment sile
Primjer 5
Koliki je statiki moment sile F=450 N u odnosu na os z, ako je promjer kola 35 cm,
a sila djeluje pod kutem 45

u odnosu na vertikalu, a u ravnini paralelnoj s osi z?
2
45 cos
d
F M
z

Silu F projiciramo na ravninu koja
je okomita na os z i dobijemo
komponentu Fcos45.
Ta komponenta na kraku d/2 ini
moment oko osi z
2
35
707 , 0 450
z
M
Ncm M
z
6 , 5567
Komponenta Fsin45

je paralelna
sa osi z i ne vri moment oko nje.
Nm M
z
68 , 55
Domai zadatak:
Udbenik:
stranica 81
zadatak 7., 8. i 9.
Radna biljenica:
stranica 26 -

proitati
Statiki moment sile
Statiki moment sile
Par ili spreg sila
Par (spreg) sila tvore 2 sile jednake po veliini, paralelnih pravaca i suprotnog smjera.
Spreg sila proizvodi rotaciju,
tj. djeluje kao moment.
Par ili spreg sila se javlja kod upravljaa vozila, runog narezivanja navoja,
runih navojnih prea i slino.
Statiki moment sile
Par ili spreg sila
a F M
Moment para sila ovisi o veliini jedne sile i razmaku izmeu njih,
a ne ovisi

o poloaju toke za koju se rauna.
) ( a l F l F M
A

a F l F l F M
A

Moment sila oko toke A:
Par ili spreg sila
Statiki moment sile
Spreg sila moe biti pozitivan i negativan.
Pozitivan

je ako nastoji izazvati rotaciju u smjeru kazaljke na satu.
Negativan

je ako nastoji izazvati rotaciju suprotno od smjera kazaljke na
satu.
+
-
Domai zadatak:
Udbenik:
stranica 81
zadatak 7., 8. i 9.
Radna biljenica:
stranica 26 -

proitati
Statiki moment sile
Momentno pravilo
Momentno pravilo

(Varignonov pouak) glasi:
Moment rezultante sila s obzirom na neku toku jednak je algebarskom zbroju
momenata koje ine komponente te sile za istu toku.
2 2 1 1
r F r F r F
R

2 1
M M M
R

Openito za bilo koji broj sila:

n
i
i i R
r F a F
1
n
n
i
i R
M M M M M
...
2 1
1
Primjer za dvije sile
Momentno pravilo
Primjer 1
Na reetkastu konstrukciju djeluju sile F
1

= 100 N, F
2

= 200 N i F
3

= 300 N.
Odredi ukupni moment svih sila za toku B.
m l 2
1

Duljine krakova
3 3 2 2 1 1
l F l F l F M
B
R

4 300 82 , 2 200 2 100
B
R
M
Nm M
B
R
836
m l 82 , 2 2 2
2 2
2

m l 4
3

3 2 1
M M M M
B
R

Momentno pravilo
Primjer 2
Na polugu prema slici djeluje vlastita teina G=50 N u teitu T i sila F=400 N u
toki A. Koliki je ukupni moment okretanja za toku O, ako je a=100 mm i b=300 mm?
Duljine krakova
2 1 2 1
l F l G M M M
O
R

200 400 6 , 86 50
O
R
M
Nm M
O
R
67 , 75
30 cos 30 cos
1
1
a l
a
l
mm l 6 , 86 866 , 0 100
1

30 sin ) ( 30 sin
2
2
b a l
b a
l
mm l 200 5 , 0 ) 300 100 (
2

Nmm M
O
R
75670
Momentno pravilo
Primjer 3
Na homogenu kvadratnu plou ABCD djeluju sile F
1

=200 N i F
2

=200 N.
Odredi veliinu momenta rezultante s obzirom na toke A, B, C i D.
2 1
M M M
R

Nm M
D
R
1600
a F a F M
D
R

2 1
4 200 4 200
D
R
M
za toku D
za toku A
a F F M
A
R

2 1
0
za toku B
4 200
A
R
M
0 0
2 1
F F M
B
R
Nm M
B
R
0
za toku C
0
2 1
F a F M
C
R
4 200
C
R
M Nm M
C
R
800
Nm M
A
R
800
Momentno pravilo
Primjer 4
Na reetkasti nosa

djeluju sile F
1

= 300 N, F
2

= 90 N, F
3

= 540 N i F
4

=600 N.
Odredi rezultirajue momente za toke A i D.
3 5 , 1
4 1 4 1
F F M M M
A
R
za toku A
3 600 5 , 1 300
A
R
M
Nm M
A
R
1350
za toku D
4 2 1
M M M M
D
R

5 , 1 5 , 4 5 , 1
4 2 1
F F F M
D
R
Nm M
D
R
945
5 , 1 600 5 , 4 90 5 , 1 300
D
R
M
Domai zadatak:
Udbenik:
stranica 84 i 85
zadatak 3., 5. i 6.
Radna biljenica:
stranica 29
zadatak 2.
Statiki moment sile
Komplanarno-paralelni sustav sila
Komplanarno -

paralelni sustav sila ine sile koje su meusobno paralelne.
Rezultanta paralelnih sila i njen poloaj se moe odrediti:
a) grafiki
-

metodom lananog (verinog) poligona

sila
b) analitiki
-

zbrajanjem sila (za odreivanje veliine rezultante) i primjenom
momentnog pravila (za odreivanje poloaja rezultante)
-dvije sile
-vie sila
Dvije paralelne sile
Primjer 1
Na materijalno tijelo u tokama A i B djeluju sile
F
1

= 600 N i F
2

= 400 N. Grafikim i analitikim
postupkom odredi veliinu i poloaj rezultante,
ako je l=2,5 m.
a) Grafiki postupak
cm
N
M
F
1
200
cm
N
cm M F F
F R R
1
200
5
P

-

polna toka
1
2
3
1
2
3
a
R
N F
R
1000
m a
R
1
One dvije polne zrake koje u
lananom poligonu omeuju
neku silu, sijeku se

na pravcu
te sile u planu poloaja sila.
2
F
1
F
R
F
R
F
cm
m
M
L
1
1
plan poloaja sila

lanani (verini) poligon sila
cm
m
cm M a a
L R R
1
1
1
Dvije paralelne sile
Primjer 1
F
1
= 600N
F
2
= 400 N
l = 2,5 m
400 600
2 1
F F F
R
N F
R
1000
Veliina rezultante
Poloaj rezultante u odnosu na toku A
(iz momentnog pravila za toku A)
l F a F
R R

2
a
R
R
F
1000
5 , 2 400
2

R
R
F
l F
a
2 1
M M M
R

m a
R
1
Rezultanta dvije paralelne sile je
jednaka njihovu zbroju, a nalazi se
izmeu sila i to blie veoj sili.
Dvije antiparalelne sile
Primjer 2
Na tijelo u tokama A i B djeluju sile F
1

=150N i
F
2

= -300 N na udaljenosti l =25 cm.
veliinu i poloaj rezultante.
a) Grafiki postupak
cm
N
M
F
1
100
cm
N
cm M F F
F R R
1
100
5 , 1
P
1
2
3
1
2
3
a
R
N F
R
150
cm a
R
50
One dvije polne zrake koje u
lananom poligonu omeuju
neku silu, sijeku se

na pravcu
te sile u planu poloaja sila.
2
F
1
F
R
F
R
F
cm
cm
M
L
1
10
2
F
1
F
cm
cm
cm M a a
L R R
1
10
5
Dvije antiparalelne sile
Primjer 2
F
1
= 150N
F
2
= -300 N
l = 25 cm
) 300 ( 150
2 1
F F F
R
N F
R
150
Veliina rezultante
l F a F
R R

2
150
25 300
2

R
R
F
l F
a
2 1
M M M
R

cm a
R
50
R
F
2
F
1
F
a
R
A
l
Rezultanta dvije antiparalelne sile je
jednaka njihovu zbroju, a nalazi se
izvan sila i to sa strane vee sile.
Sustav paralelnih sila
Primjer 3
Na gredu prema slici AB djeluju sile F
1

=2kN,
F
2

=4 kN, F
3

=1,5 kN i F
4

=1,5 kN.
veliinu i poloaj rezultante.
a) Grafiki postupak
cm
kN
M
F
1
1
cm
kN
cm M F F
F R R
1
1
9
P
1
2
3
1
a
R
kN F
R
9
m a
R
4 , 6
2
F
1
F
R
F
R
F
cm
m
M
L
1
2
cm
m
cm M a a
L R R
1
2
2 , 3
3
F
4
F
4
5
2 3
4
5
Dvije polne zrake koje u lananom
poligonu omeuju neku silu, sijeku se

na pravcu te sile u planu poloaja sila.
Vie paralelnih sila
5 , 1 5 , 1 4 2
4 3 2 1
F F F F F
R
kN F
R
9
Veliina rezultante
13 9 5 2
4 3 2 1
F F F F a F
R R
4 3 2 1
M M M M M
R

m a
R
33 , 6
Primjer 3
F
1

= 2kN
F
2

= 4 kN
F
3

= 1,5 kN
F
4

= 1,5 kN.
R
R
F
F F F F
a
13 9 5 2
4 3 2 1

9
13 5 , 1 9 5 , 1 5 4 2 2
R
a
Postupak izrade lananog poligona
7.

ucrtati poloaj rezultante
kroz sjecite prve i zadnje
zrake, izmjeriti a
R
1
2
3
1
2
3
a
R
2
F
1
F
R
F
R
F
1.

nacrtati sile u mjerilu u planu poloaja sila
2.

sa strane crtati poligon sila
6.

preslikati polne zrake paralelno na
plan poloaja sila
4.

proizvoljno odrediti polnu toku P
One dvije polne zrake koje u lananom

na pravcu te sile u planu poloaja sila.
3.

odrediti rezultatnu
plan poloaja sila
lanani (verini)
poligon sila
PONAVLJANJE
5.

povui polne zrake iz polne toke do
hvatita i vrhova sila koje tvore poligon
Domai zadatak:
Udbenik:
stranica 120
zadatak 6. i 7b.
Radna biljenica:
stranica 30, zadatak 3
Rastavljanje paralelnih sila
Primjer 1
Sila F = 5 kN djeluje na gredu AB. Koliki se
pritisci javljaju u osloncima A i B?
a) Grafiki postupak
cm
kN
M
F
1
2
cm
kN
cm M F F
F
1
2
5 , 1
1 1

P
1
z
2
1
2
z
kN F 3
1

2
F
1
F
cm
m
M
L
1
2
plan
poloaja sila
lanani (verini)
poligon sila
cm
kN
cm M F F
F
1
2
1
2 2

kN F 2
2

z -

zakljunica
One dvije polne zrake koje u lananom

na
pravcu te sile u planu poloaja sila.
Primjer 1
Sila F = 5 kN djeluje na gredu AB. Koliki se
pritisci javljaju u osloncima A i B?
2 1
F F F
Veliina sile F (rezultante)
Moment rezultante s obzirom na toku A
10 4
2
F F
2 1
M M M
R

10
4 5
10
4
2
F
F
kN F 2
2

2 5
2 1
F F F
Iz 1)
kN F 3
1

2)
1)
Primjer 2
Dva radnika nose teret G
T

= 600 N na dasci
AB = l = 5m. Koliki teret nosi svaki radnik ako
je teina same daske G
D

=100N?
a) Grafiki postupak
cm
N
M
F
1
100
cm
N
cm M F F
F
1
100
7 , 4
1 1

P
1
z
2
1
2
z
N F 470
1

2
F
1
F
T
G
cm
m
M
L
1
1
cm
N
cm M F F
F
1
100
3 , 2
2 2

N F 230
2

3
D
G
3
Primjer 2
Dva radnika nose teret G
T

= 600 N na dasci
AB = l = 5m. Koliki teret nosi svaki radnik ako
je teina same daske G
D

=100N?
2 1
F F G G
D T

Veliina rezultante
5 5 , 2 5 , 1
2
F G G
D T
5
5 , 2 5 , 1
2

D T
G G
F
N F 230
2

Iz 1)
N F 470
1

2)
1)
5
5 , 2 100 5 , 1 600
2

F
230 100 600
2 1
F G G F
D T
Primjer 3
Treba rastaviti silu F= 300 N na dvije
komponente koje djeluju u pravcima p1 i p2.
a) Grafiki postupak
cm
N
M
F
1
100
cm
N
cm M F F
F
1
100
2 , 5
1 1

P
1
z
2
1
2
z
N F 520
1

2
F
1
F
cm
m
M
L
1
1
cm
N
cm M F F
F
1
100
2 , 2
2 2

N F 220
2

Primjer 3
Treba rastaviti silu F= 300 N na
Dvije komponente koje djeluju u
pravcima p1 i p2.
2 1
F F F
Veliina sile F (rezultante)
2 5 , 1
2
F F
2 1
M M M
R

2
5 , 1 300
2
5 , 1
2
F
F
N F 225
2

225 300
2 1
F F F
Iz 1)
N F 525
1

2)
1)
Domai zadatak:
Udbenik:
stranica 129 zadatak 2.
zadatak 6.
Radna biljenica:
stranica 45, zadatak 1.
Uvjeti ravnotee
Grafiki uvjeti ravnotee
Dvije sile su u ravnotei kad su zadovoljeni uvjeti:
(prema 1. naelu statike)
-

imaju isti modul (veliinu)
-

suprotnog su smjera
-

djeluju na istom pravcu
2 1
F F
Da bi tijelo bilo u ravnotei mora zadovoljiti uvjete ravnotee.
Postoje grafiki i analitiki uvjeti ravnotee.
Tri sile su u ravnotei kad:
-

se njihovi pravci djelovanja sijeku u jednoj toki
-

i kad tvore zatvoren trokut sila
Uvjeti ravnotee
Zatvoreni trokut sila je onaj gdje sve sile
imaju isti smisao obilaenja.
Sile u zatvorenom trokutu ne daju

rezultantu, F
R

=0.
Trea sila u trokutu je jednaka po iznosu kao i
rezultanta prve dvije, ali je suprotnog smjera.
Uvjeti ravnotee
Vie sila (sustav sila) je u ravnotei kad
-

tvore zatvoren poligon sila
-

tvore zatvoren lanani poligon sila
Da bi lanani poligon bio zatvoren
moraju se prva i zadnja polna
zraka poklapati.
Ako je zatvoren poligon
sila, a otvoren lanani
poligon, tijelo nije u
ravnotei jer se javlja
moment koji rotira tijelo
poligon sila -

zatvoren
lanani poligon sila -

otvoren
Uvjeti ravnotee
Analitiki uvjeti ravnotee
Komplanarno konkurenti sustav sila je u ravnotei ako je
rezultanta sustava jednaka nuli.
0
2 2

Ry Rx R
F F F
0
1

n
i
ix Rx
F F
0
1

n
i
iy Ry
F F
Da bi opi sustav sila bio u ravnotei mora i statiki moment biti jednak nuli
0
1

n
i
i R
M M
1
2
3
-

algebarski zbroj projekcija na os x

svih sila je jednak nuli
-

algebarski zbroj projekcija na os y

svih sila je jednak nuli
-

algebarski zbroj momenata svih sila

u odnosu na bilo
koju toku ravnine je jednak nuli
Uvjeti ravnotee
Primjer 1
Na vratilu se nalazi remenica teine
G=3,5 kN. Grafikim i analitikim postupkom
odredi reakcije u osloncima (leajima) A i B.
a) Grafiki postupak
cm
kN
M
F
1
1
cm
kN
cm M F F
F A A
1
1
4 , 1
P
1
z
2
1
2
z
kN F
A
4 , 1
B
F
A
F
cm
cm
M
L
1
30
cm
kN
cm M F F
F B B
1
1
1 , 2
kN F
B
1 , 2
Uvjeti ravnotee
Primjer 1
G=3,5 kN
0
1
n
i
ix
F
0
1
n
i
iy
F
0
1
n
i
A
i
M
1
2
3
-

nema sila u osi x
0
B A
F G F
0 150 90
B
F G
150
90 5 , 3
150
90
G
F
B
kN F
B
1 , 2
Iz uvjeta 2:
1 , 2 5 , 3
B A
F G F
kN F
A
4 , 1
Uvjeti ravnotee
Primjer 2
Na gredi AB duljine 4 m nalaze se kolica s razmakom
osovina kotaa 1 m. Kotai su optereeni teinama
G
1

=2000 N i G
2

=1000 N. Grafikim i analitikim
postupkom odredi reakcije u osloncima A i B.
a) Grafiki postupak
cm
N
M
F
1
1000
cm
N
cm M F F
F A A
1
1000
6 , 1
P
1
z
2
N F
A
1600
B
F
A
F
1
G
cm
m
M
L
1
1
cm
N
cm M F F
F B B
1
1000
4 , 1
N F
B
1400
3
2
G
1
2
z
3
B
F
A
F
Uvjeti ravnotee
Primjer 2
G
1

=2000 N
G
2

=1000 N
0
x
F
0
y
F
0
A
M
1
2
3
-

nema sila u osi x
0
2 1

B A
F G G F
0 4 5 , 2 5 , 1
2 1

B
F G G
4
5 , 2 5 , 1
2 1

G G
F
B
N F
B
1375
Iz uvjeta 2:
B A
F G G F
2 1
N F
A
1625
4
5 , 2 1000 5 , 1 2000
B
F
1375 1000 2000
A
F
B
F
A
F
Domai zadatak:
Udbenik:
Radna biljenica:
Uvjeti ravnotee
Uvjeti ravnotee Uvjeti ravnotee
Primjer 3
Poluga AB je oslonjena u toki C i optereena
silama F
1

=200 N i F
2

=500 N. Grafikim i analitikim
postupkom odredi poloaj oslonca C i reakciju u njemu.
a) Grafiki postupak
cm
N
M
F
1
200
=
cm
N
cm M F F
F C C
1
200
5 , 3 = =
N F
C
700 =
cm
m
M
L
1
1
=
cm
m
cm M a a
L C C
1
1
3 , 4 = =
m a
C
3 , 4 =
P
1
2
3
1
2
3
2
F
1
F
c
F
c
F
a
c
Sila F
c

je jednaka
rezultanti sila F
1

i F
2

, ali
ima suprotan smjer.
Uvjeti ravnotee
Primjer 3
F
1

=200 N
F
2

=500 N
0 =
y
F
0 =
A
M
1
2
0
2 1
= + F F F
C
0 6
2
= + F a F
C C
C
C
F
F
a
6
2

=
m a
C
28 , 4 =
500 200
2 1
+ = + = F F F
C
N F
C
700 =
700
6 500
=
C
a
6
2
= F a F
C C
Primjer 5
Na polugu djeluju sile F
1

=200 N i F
2

=300 N koje s gredom zatvaraju kuteve =60
i |=45. Grafikim i analitikim postupkom odredi mjesto gdje treba postaviti oslonac
C da bi poluga bila u ravnotei, te smjer i veliinu reakcije u osloncu
a) Grafiki postupak
Sila F
c

je jednaka
rezultanti sila F
1

i F
2

, ali
ima suprotan smjer.
2
F
1
F
c
F
cm
N
M
F
1
100
=
cm
N
cm M F F
F C C
1
100
4 = =
N F
C
400 =
cm
m
M
L
1
1
=
cm
m
cm M a a
L C C
1
1
7 , 2 = =
m a
C
7 , 2 =
a
c
a
c
=106
C
o
C
c
F
Uvjeti ravnotee
Primjer 5
F
1

=200 N
F
2

=300 N
0 =
y
F
0 =
A
M
2
3
0 =
x
F
1 0
2 1
= +
x Cx x
F F F
0
2 1
= +
y Cy y
F F F
0
2
= + l F a F
y C Cy
iz 1
x x Cx
F F F
2 1
+ =
+ = 45 cos 60 cos
2 1
F F F
Cx
707 , 0 300 5 , 0 200 + =
Cx
F
N F
Cx
1 , 112 =
y y Cy
F F F
2 1
+ =
+ = 45 sin 60 sin
2 1
F F F
Cy
707 , 0 300 866 , 0 200 + =
Cy
F
N F
Cy
3 , 385 =
iz 2
Uvjeti ravnotee
Primjer 5
F
1

=200 N
F
2

=300 N
0 =
A
M 3
0
2
= + l F a F
y C Cy
iz 3
N F
Cx
1 , 112 =
N F
Cy
3 , 385 =
2 2 2 2
3 , 385 1 , 112 + = + =
cy cx C
F F F
N F
C
3 , 401 =
3 , 385
5 1 , 212
2

=
=
Cy
y
C
F
l F
a
m a
C
75 , 2 =
4371 , 3
1 , 112
3 , 385
'
= = =
Cx
Cy
c
F
F
tgo
= 8 , 73
'
c
o
= = 8 , 73 180 180
'
c c
o o
= 2 , 106
c
o
Primjer 6
Kutna poluga moe se okretati oko toke O. U toci A djeluje sila F
1

=500 N. Kolika
sila F
2

treba djelovati u toci B da bi poluga bila u ravnotei ako ona djeluje pod kutem
45

prema vertikali? Kolika je reakcija u osloncu O i njen kut prema pozitivnoj osi x?
a) Grafiki postupak
Sila F
O

je jednaka
rezultanti sila F
1

i F
2

, ali
ima suprotan smjer.
2
F
1
F
R
F
cm
N
M
F
1
200
=
cm
N
cm M F F F
F R R O
1
200
5 , 4 = = =
N F
O
900 =
cm
cm
M
L
1
200
=
a
o
= 68
O
o
O
F
cm
N
cm M F F
F
1
200
4 , 2
2 2
= =
N F 480
2
=
Uvjeti ravnotee
Primjer 6
F
1

=500 N
0 =
y
F
0 =
O
M
2
3
0 =
x
F
1 0
2
=
x Ox
F F
0
1 2
= F F F
y Oy
0 400
2 1
= a F F
iz 3
2 , 424
400 500 400
1
2
=
a
F
F
iz 1
OB
a
= 45 sin
N F 5 , 471
2
=
OB a = 45 sin
600 707 , 0 = a
cm a 2 , 424 =
= = 45 sin
2 2
F F F
x Ox
707 , 0 5 , 471 =
Ox
F
N F
Ox
35 , 333 =
iz 2
1 2 1 2
45 cos F F F F F
y Oy
+ = + =
500 707 , 0 5 , 471 + =
Oy
F
N F
Oy
35 . 833 =
Uvjeti ravnotee
Primjer 6
F
1

=500 N
N F
Ox
35 , 333 =
N F
Oy
35 . 833 =
2 2 2 2
35 , 833 35 , 333 + = + =
Oy Ox O
F F F
N F
O
55 , 897 =
35 , 333
35 , 833
= =
Ox
Oy
O
F
F
tgo
499925 , 2 =
O
tgo
) 499925 , 2 ( arctg
O
= o
= 2 , 68
O
o
Domai zadatak:
Udbenik:
Uvjeti ravnotee
Teita
Teite je toka u kojoj je sakupljena sva teina tijela.

n
i
i
G G
1
Teite je sredite (hvatite) sustava paralelnih sila kojima sila tee
djeluje na neko tijelo.
Teita

Teite moe biti unutar tijela, ali i izvan njega.

Tijelo oslonjeno u teitu je u ravnotei.
Teita
Teite duina
Teite jednostavne
duine (tapa) se nalazi
u njegovom sreditu.
Teita osnovnih krivulja
Teita
Teite jednostavnih homogenih ploha
Teite simetrinih ploha i profilnih nosaa nalazi se u sjecitu njihovih
dijagonala ili na sjecitu osi simetrije.
Teita
Teita
Teita
Teita
Teite sastavljenih homogenih ploha
Teite sastavljene (sloene) plohe se odreuje tako
da se ona rastavi na jednostavne plohe
Teite se moe odrediti grafikim i analitikim postupkom.
a) Grafiki postupak
Teita
Teite sastavljenih homogenih ploha
Koordinate teita
2 1
2 2 1 1
0
A A
x A x A
x
2 1
2 2 1 1
0
A A
y A y A
y
Openito za n ploha
A
x A
x
n
i
i i
1
0
A
y A
y
n
i
i i
1
0
Teita
cm x 2
1

cm y 6
2

69 , 1 4 4
0 2
y x

3
4 4
3
4
0
r
y
cm y 69 , 1
0

cm y 5
1

cm x 69 , 5
2

Primjer 1
Analitikim postupkom odredi
teite plohe prema slici.
4 10
1
A
2
4
2
2 2
2

r
A
12 , 25 40
2 1
A A A
Teita
Primjer 1
2
12 , 65 cm A
2
1
40 cm A
2
2
12 , 25 cm A
12 , 65
69 , 5 12 , 25 2 40
2 1
2 2 1 1
0

A A
x A x A
x
12 , 65
6 12 , 25 5 40
2 1
2 2 1 1
0

A A
y A y A
y
cm x 42 , 3
0

cm y 38 , 5
0

A
1

= 40 cm
2
A
2

= 25,12 cm
2
A = 65,12 cm
2
x
1

= 2 cm x
2

= 5,69 cm x
0

= 3,42 cm
y
1

= 5 cm y
2

= 6 cm y
0

= 5,38 cm
Teita
Primjer 1
Teita
Teite oslabljenih homogenih ploha
Teite oslabljene plohe se odreuje slino kao i kod sastavljene plohe.
Teite se moe odrediti grafikim i analitikim postupkom.
a) Grafiki postupak
Teita
Teite oslabljenih homogenih ploha
Koordinate teita
2 1
2 2 1 1
0
A A
x A x A
x
2 1
2 2 1 1
0
A A
y A y A
y
Openito za n ploha
A
x A
x
n
i
i i
1
0
A
y A
y
n
i
i i
1
0
Teita
Primjer 2
cm x 20
1

cm y 40
2
cm y 30
1

cm x 30
2

40 20 60 40
2 1
A A A
2
1600 cm A
Teita
Primjer 2
1600
30 800 20 2400
2 1
2 2 1 1
0

A A
x A x A
x
1600
40 800 30 2400
2 1
2 2 1 1
0

A A
y A y A
y
cm x 15
0

cm y 25
0

A
1

= 2400 cm
2
A
2

= 800 cm
2
A = 1600 cm
2
x
1

= 20 cm x
2

= 30 cm x
0

= 15 cm
y
1

= 30 cm y
2

= 40 cm y
0

= 25 cm
Teita
Primjer 2
Domai zadatak:
Udbenik:
stranica 171
zadatak 1.(1. i 8.)
stranica 177
zadatak 1.(2.)
Radna biljenica:
stranica 77, zadatak 1a.
Teita
Teita
Teite pravilnih geometrijskih tijela
paralelopiped piramida
stoac
Teita
Teite pravilnih geometrijskih tijela
valjak prizma kosa prizma
Teita
Teite sloenog homogenog tijela
Koordinate teita
5 4 3 2 1
5 5 4 4 3 3 2 2 1 1
0
V V V V V
x V x V x V x V x V
x

V
x V
x
n
i
i i
1
0
V
y V
y
n
i
i i
1
0
V
z V
z
n
i
i i
1
0
Teita
Primjer
Odredi koordinatu z
o

teita eline
zakovice, ako su njene dimenzije u
mm prema slici.
35 5 , 12
2 2
1
h r V
3
1
9 , 17171 mm V
Volumen tijela
3
2
2 , 16755 mm V
3
20 4
2
1
3
4
2
1
3 3
2

r
V
2 , 16755 9 , 17171
2 1
V V V
3
1 , 33927 mm V
2 1
2 2 1 1
0
V V
z V z V
z
Teita
Primjer

3
20 4
3
4
0
r
y
mm y 49 , 8
0

Teite polukugle (polukruga)
mm z 5 , 17
2
35
1

mm y z 49 , 43 35
0 2

1 , 33927
49 , 43 2 , 16755 5 , 17 9 , 17171
0

z
mm z 3 , 30
0

Ukupne koordinate teita
Pappus-Guldinova pravila
Ova pravila slue za izraunavanje povrine i volumena rotacijskih tijela.
Rotacijska tijela su ona koja nastaju rotacijom neke povrine oko zadane osi.
Prvo Pappus-Guldinovo pravilo
Povrina plohe koja nastaje rotacijom neke duine
oko zadane osi izraunava se tako da se duljina
duine pomnoi s opsegom krunice koju opie
njeno teite.
0
2 x l A
Drugo Pappus-Guldinovo pravilo
Volumen tijela koje nastaje rotacijom neke plohe
oko zadane osi jednak je umnoku povrine te
plohe i opsega krunice koju opie njeno teite.
0
2 x A V
0
2 x l A
Primjer 1
Polukrug radijusa 60 cm rotira oko osi z i tvori krug.
Kolika je povrina, volumen i teina kugle, ako je
specifina teina =78 N/dm
3
?
Povrina kugle
60
2 2
d O
l
cm l 4 , 188

60 2 2
0

r
x
cm x 22 , 38
0

22 , 38 2 4 , 188 A
2
45220 cm A
0
2 x A V
p

Volumen kugle
2
60
2
2 2

r
A
p
2
5652 cm A
p

22 , 38 2 5652 V
3
1356602 cm V
Teina kugle
78 6 , 1356 V G
N G 105815
Primjer 2
Izraunaj teinu zamanjaka koji nastaje
rotacijom plohe prema slici oko osi z
ako je specifina teina materijala =73 N/dm
3
.
Dimenzije su u cm.
Koordinate teita pojedinih ploha
cm x 80
1

cm x 60
2

cm x 25
3

Povrine ploha
2
1
800 40 20 cm A
2
2
600 20 30 cm A
2
3
1000 20 50 cm A
Ukupna povrina
1000 600 800
3 2 1
A A A A
2 2
24 2400 dm cm A
2 , 5 2 24 2
0
x A V
Koordinate teita
Teina tijela
73 7 , 783 V G
N G 1 , 57210
Primjer 2
3 2 1
3 3 2 2 1 1
0
A A A
x A x A x A
x

dm x 2 , 5
0

24
5 , 2 10 6 6 8 8
0

x
Volumen tijela (2. Pappus Guldinovo pravilo)
3
7 , 783 dm V
Domai zadatak:
Udbenik:
stranica 191 zadatak 1.(1)
stranica 192

zadatak 3.
Teita
Statika stabilnost
Vrste ravnotee
Ako je tijelo oslonjeno samo u jednoj toki, ono e biti u ravnotei samo onda ako
je ta toka u teitu ili na vertikalnom pravcu koji prolazi kroz njegovo teite.
a) Stabilna ravnotea
Kad se pomaknuto tijelo vraa

u prvobitan
poloaj ono je u stabilnoj ravnotei.
Stabilna ravnotea nastaje kada je teite
tijela ispod

oslonca.
Statika stabilnost
Vrste ravnotee
b) Labilna ravnotea
Kad se pomaknuto tijelo ne vraa

u
prvobitan poloaj ono je u labilnoj
ravnotei. Labilna ravnotea nastaje
kada je teite tijela iznad

oslonca.
c) Indiferentna ravnotea
Kad tijelo ostaje u pomaknutom poloaju
ono je u indiferentnoj ravnotei. Ona
nastaje kada je teite tijela u osloncu.
Statika stabilnost
Tijelo ili konstrukcija moraju biti u stabilnoj ravnotei

da bi se sprijeilo prevrtanje.
Uvjeti stabilne ravnotee:
1. tijelo se mora oslanjti na podlogu u najmanje tri toke koje
nisu na istom pravcu
2. teite tijela mora biti unutar podnone plohe
stabilna ravnotea
labilna ravnotea
prevrtanje
Statika stabilnost
] [Nm a F M
p

] [Nm b G M
s

p s
M M
p
s
M
M

] [Nm M M
p s

Moment stabilnosti
Moment prevrtanja
Koeficijent sigurnosti (stabilnosti)
2 5 , 1 do
Da bi tijelo bilo u stabilnoj ravnotei
moment stabilnosti

mora biti vei od
momenta prevrtanja.
toka
prevrtanja
Statika stabilnost
7 , 0 10000 a F M
c p
1 39240
2

l
G M
s
7000
39240

p
s
M
M
Moment stabilnosti
Moment prevrtanja
Primjer 1
Na kamion u zavoju djeluje centrifugalna
sila od 10 000N. Koliki je njegov koeficijent
stabilnosti ako mu je ukupna teina 39,24 kN?
F
c
= 10000 N
G = 39240 N
Nm M
p
7000
Nm M
s
39240
6 , 5
Statika stabilnost
Primjer 2
Koliki je koeficijent stabilnosti brane
hidroelektane duljine 200 m poprenog
presjeka prema slici. Sila pritiska vode
iznosi 500 MN, a specifina teina
betona je 10 kN/m
3
.
l =200 m
F

= 500 MN

= 10 kN/m
3
Koordinate teita
m x 66 , 16 50
3
1

x x 10
2
m x 66 , 26
2

m x 5
1

Statika stabilnost
Primjer 2
l =200 m
F

= 500 MN

= 10 kN/m
3
Povrine
2
1
500 50 10 m A
2
2
1250
2
50 50
m A
2
2 1
1750 m A A A
Koordinate teita
1750
66 , 26 1250 5 500
2 1
2 2 1 1
0

A A
x A x A
x
m x 48 , 20
0

Statika stabilnost
Primjer 2
l =200 m
F

= 500 MN

= 10 kN/m
3
Teina brane
m m
m
kN
V G 200 1750 10
2
3

kN G 000 500 3
l
=
2
0
0

m
A
Moment prevrtanja (za toku A)
a F M
p

Moment stabilnosti (za toku A)
) 60 (
0
x G b G M
s

) 48 , 20 60 ( 3500
s
M
MNm M
s
320 138
2
50
500
p
M
MNm M
p
500 12
Statika stabilnost
Primjer 2
l =200 m
F

= 500 MN

= 10 kN/m
3
l
=
2
0
0

m
A
MNm M
s
138320
MNm M
p
12500
12500
138320

p
s
M
M

07 , 11
Domai zadatak:
Udbenik:
Statika stabilnost
Puni ravni nosai
Uvod
Nosa

je dio konstrukcije koji prima i nosi neko optereenje.
Nosa

se oslanja na drugu konstrukciju ili na podlogu preko oslonaca.
Osovina nekog vozila kao nosa.
G -

optereenje
A i B -

oslonci (leaji)
Puni ravni nosai
Vrste nosaa
Nosai mogu biti:
a) prostorni

-

sile na nosa

djeluju u prostoru
b) ravni

-

sile djeluju u jednoj ravnini
Vrste nosaa prema konstrukciji:
a)

puni
b)

reetkasti
Puni ravni nosai
Vrste nosaa
Vrste punih ravnih nosaa prema obliku:
a) nosa

s dva oslonca
(prosta greda)
b) nosa

s dva oslonca i
jednim prepustom
c) nosa

s dva oslonca i
dva prepusta
d) ukljeteni nosa

(konzola)
Puni ravni nosai
Vrste nosaa
Vrste punih ravnih nosaa prema optereenju:
a) nosa

optereen pojedinanim
silama (koncentrirano optereenje)
b) nosa

optereen jednolikim
(kontinuiranim) optereenjem q[N/m]
c) nosa

kombinirano optereen
Puni ravni nosai
Vrste oslonaca
Nepomian oslonac

-

ima jedan stupanj slobode gibanja.
vrsto je vezan za podlogu. Pravac reakcije u osloncu
moe biti u bilo kojem smjeru.
Pokretan (pomian) oslonac

-

ima dva stupnja slobode gibanja.
Reakcija u ovom osloncu je uvijek okomita na smjer mogueg
pomaka bez obzira na pravac djelovanja vanjske sile.
Ukljetenje

-

ne doputa nikakav pomak.
Reakcije u osloncu su sila

i moment ukljetenja.
Puni ravni nosai
Vrste oslonaca
Shematski prikaz oslonaca
Nosai mogu biti
Statiki odreeni

-

mogu se rijeiti pomou analitikih uvjeta ravnotee.
Ukupni broj nepoznatih reakcija u osloncima je najvie 3.
Statiki neodreeni nosai

-

ne mogu se rjeiti pomou uvjeta ravnotee.
Ukupni broj reakcija je vei od 3.
Puni ravni nosai
Vrste oslonaca
Primjer proste grede optereen kosom silom
Oslonac A
-

nepomian, reakcija je
kosa. Dobije se iz uvjeta
ravnotee 3 sile.
Oslonac B
-

pomian, reakcija je
okomita na podlogu.
Puni ravni nosai
Rjeavanje nosaa
Cilj rjeavanja nosaa je odreivanje njegovih dimenzija (tzv. dimenzioniranje).
Da bi se nosa

mogao dimenzionirati najprije treba odrediti:
a) reakcije u osloncima
b) najvei moment savijanja (mjesto opasnog presjeka)
c) poprene sile
d) uzdune sile
Nosai se rjeavaju grafiki i analitiki.
Pri grafikom rjeavanju treba nacrtati:
a) dijagram momenata savijanja
b) dijagram poprenih sila
c) dijagram uzdunih sila
Analitiko rjeavanje nosaa se vri pomou analitikih uvjeta ravnotee:
0
y
F 0
M
2
3
0
x
F
1
Puni ravni nosai
Rjeavanje nosaa
Primjer nosaa
rjeenog grafikim
postupkom
Primjer 1
Zadano je vratilo s dvije remenice. Treba rijeiti nosa

grafikim i analitikim
postupkom. Teine remenica su G
1

=100 N i G
2

=500 N.
Puni ravni nosai
cm
N
M
F
1
100
cm
m
M
L
1
1
a) Grafiki postupak
cm
N
M
F
1
100
cm
N
cm M F F
F A A
1
100
6 , 1
P
1
z
2
N F
A
160
B
F
A
F
1 F
cm
m
M
L
1
1
cm
N
cm M F F
F B B
1
100
4 , 4
N F
B
440
3
2 F
1
2
z
3
P'
Primjer 1
H=3,7cm
+
a) Grafiki postupak
Primjer 1
cm y 85 . 0
1

L F s
M M H y M
1 1
Nm M
s
5 , 314
1

cm y 2 , 1
2

Momenti savijanja
cm
m
cm
N
cm cm M
s
1
1
1
100
7 , 3 85 , 0
1

L F s
M M H y M
2 2
Nm M
s
444
2

cm
m
cm
N
cm cm M
s
1
1
1
100
7 , 3 2 , 1
2

Nm M M
s s
444
2 max

Opasni
presjek
Dijagram momenata savijanja
a) Grafiki postupak
Primjer 1
I.
II.
III.
+
-
+
A
F
1
F
2
F
B
F
Poprene sile
Dijagram poprenih
sila D(Q)
I. polje
cm
N
cm M y Q
F
1
100
6 , 1
1 1

N Q 160
1

II. polje
cm
N
cm M y Q
F
1
100
6 , 0
2 2

N Q 60
2

III. polje
cm
N
cm M y Q
F
1
100
4 , 4
3 3

N Q 440
3

F
1

=100 N F
2

=500 N F
A

=160 N F
B

=440 N
a) Grafiki postupak
Primjer 1
Na mjestu maksimalnog
momenta poprene sile
mijenjaju smjer (predznak).
1. odrediti reakcije u osloncima
2. ispraviti lanani poligon
3. odrediti momente savijanja
4. uoiti opasni presjek
5. odrediti poprene sile
6. odrediti uzdune sile
Primjer 1
1. Reakcije u osloncima
0
x
F

0
y
F

0
A
M
1
2
3
0
2 1

B A
F F F F
5 4 2
2 1

B
F F F
5
4 500 2 100
5
4 2
2 1

F F
F
B
N F
B
440
-

nema sila u osi x
0 5 4 2
2 1

B
F F F
iz 3
iz 2
B A
F F F F
2 1
N F
A
160
440 500 100
A
F
Primjer 1
2. Momenti savijanja
m F M
A s
2
1

m N M
s
2 160
1

Nm M
s
320
1

Nosa

ukljetimo na mjestu 1
Presjek 1
Primjer 1
Nosa

Presjek 2
2 4
1 2
F F M
A s
Nm M
s
440
2

2 100 4 160
2

s
M
S desne strane
Nm F M
B s
440 1
2

s lijeva
s desna
Kod promatranja s desne strane
momenti su suprotnog predznaka.
Nm M
s
440
2

Primjer 1
3. Poprene sile
A
F Q
1
I. polje
II. polje
III. polje
100 160
1 2
F F Q
A
N Q 60
2

N Q 160
1

500 100 160
2 1 3
F F F Q
A
N Q 440
3

Puni ravni nosai
Domai zadatak:
Udbenik:
stranica 233 -236
zadaci 1.-

14.
stranica 236
zadatak 15.
Primjer 2
Prosta greda duljine l = 5 m optereena je po cijeloj duini specifinim
optereenjem q = 1000 N/m. Treba rijeiti nosa

grafikim i analitikim postupkom
Puni ravni nosai
cm
kN
M
F
1
1
cm
m
M
L
1
1
5 1000 l q F
q
kN F
q
5
a) Grafiki postupak
cm
kN
M
F
1
1
cm
kN
cm M F F
F A A
1
1
5 , 2
P
1
z
2
kN F
A
5 , 2
B
F
A
F
cm
m
M
L
1
1
cm
kN
cm M F F
F B B
1
1
5 , 2 kN F
B
5 , 2
q F
1
2
z
Primjer 2
H=3cm
a) Grafiki postupak
Primjer 2
D(Ms)
+
0
L F A sA
M M H y M
kNm M
s
2 , 1
1

cm
m
cm
kN
cm cm M
s
1
1
1
1
3 4 , 0
1

za x=0 m
za x=0,5 m
L F s
M M H y M
1 1
kNm M
s
8 , 1
1

cm
m
cm
kN
cm cm M
s
1
1
1
1
3 6 , 0
2

L F s
M M H y M
2 2
za x=1 m
a) Grafiki postupak
Primjer 2
D(Ms)
L F s
M M H y M
3 3
kNm M
s
3
4

cm
m
cm
kN
cm cm M
s
1
1
1
1
3 1
4

za x=1,5 m
za x=2 m
L F s
M M H y M
4 4
cm
m
cm
kN
cm cm M
s
1
1
1
1
3 9 , 0
3

kNm M
s
7 , 2
3

kNm M
s
15 , 3
5

cm
m
cm
kN
cm cm M
s
1
1
1
1
3 05 , 1
5

za x=2,5 m
L F s
M M H y M
5 5
a) Grafiki postupak
Primjer 2
Opasni
presjek
D(Ms)
za x=3 m
kNm M M
s s
3
4 6

za x=3,5 m
kNm M M
s s
7 , 2
3 7

za x=4 m
kNm M M
s s
8 , 1
2 8

za x=4,5 m
kNm M M
s s
2 , 1
1 9

za x=5 m
kNm M M
s s
0
0 10

3. Kritini presjek
kNm M M
s s
15 , 3
5 max

a) Grafiki postupak
Primjer 2
4. Poprene sile
+
-
a) Grafiki postupak
Primjer 2
Primjer 2
2 2
l q
F
F F
q
B A

2
5 1000

B A
F F
N F F
B A
2500
5 1000 l q F
q
kN F
q
5
2
x
F x F M
qx A x

u presjeku n-n
2 2
2
x
q x
l q
M
x

] [ ) (
2
Nm x l
x q
M
x

2 2
x
x q x
l q
M
x

Primjer 2
za x=l/2
] [ )
2
(
2
2
Nm
l
l
l
q
M
x

] [
8
2
Nm
l q
M
s
maksimalni moment savijanja

Primjer 2
) (
2
x l
x q
M
x

za x=0 m
za x=0,5 m
za x=1 m
) 0 5 (
2
0 1
0

s
M
kNm M
s
0
0

) 5 , 0 5 (
2
5 , 0 1
1

s
M
kNm M
s
125 , 1
1

) 1 5 (
2
1 1
2

s
M
kNm M
s
2
2

za x=1,5 m
) 5 , 1 5 (
2
5 , 1 1
3

s
M
kNm M
s
625 , 2
3

Primjer 2
za x=2 m
za x=2,5 m
za x=3 m
) 2 5 (
2
2 1
4

s
M
kNm M
s
3
4

) 5 , 2 5 (
2
5 , 2 1
5

s
M
kNm M
s
125 , 3
5

) 3 5 (
2
3 1
6

s
M
kNm M
s
3
6

za x=3,5 m
) 5 , 3 5 (
2
5 , 3 1
7

s
M
kNm M
s
625 , 2
7

Primjer 2
za x=4 m
za x=4,5 m
za x=5 m
) 4 5 (
2
4 1
8

s
M
kNm M
s
2
8

) 5 , 4 5 (
2
5 , 4 1
9

s
M
kNm M
s
125 , 1
9

) 5 5 (
2
5 1
10

s
M
kNm M
s
0
10

kNm M M
s s
125 , 3
5 max

3. Maksimalni moment savijanja
Primjer 2
4. Poprene sile
q A x
F F Q
za x=0 m
za x=0,5 m
za x=1 m
za x=1,5 m
x q F Q
A x

0 1 5 , 2 0
0
q F Q
A
kN Q 5 , 2
0

5 , 0 1 5 , 2
1
Q
kN Q 2
1

1 1 5 , 2
2
Q
kN Q 5 , 1
2

5 , 1 1 5 , 2
3
Q
kN Q 1
3

Primjer 2
4. Poprene sile
za x=2 m
za x=2,5 m
za x=3 m
za x=3,5 m
2 1 5 , 2
4
Q
kN Q 5 , 0
4

5 , 2 1 5 , 2
5
Q
kN Q 0
5

3 1 5 , 2
6
Q
kN Q 5 , 0
6

5 , 3 1 5 , 2
7
Q
kN Q 1
7

za x=4 m
4 1 5 , 2
8
Q
kN Q 5 , 1
8

za x=4,5 m
5 , 4 1 5 , 2
9
Q
kN Q 2
9

za x=5 m
5 1 5 , 2
10
Q
kN Q 5 , 2
10

Puni ravni nosai
Domai zadatak:
Udbenik:
stranica 233 -236
zadaci 1.-

14.
stranica 236
zadatak 15.
Primjer 3
Na vratilu su smjetene 2 remenice teine 350 N i 200 N na razmacima
prema slici. Rijei nosa

grafikim i analitikim postupkom.
Puni ravni nosai
cm
N
M
F
1
100
cm
m
M
L
1
2 , 0
a) Grafiki postupak
cm
N
M
F
1
100
cm
N
cm M F F
F A A
1
100
3 , 1
P
1
z
2
N F
A
130
B
F
A
F
1 F
cm
m
M
L
1
2 , 0
cm
N
cm M F F
F B B
1
100
2 , 4
N F
B
420
3
2 F
1
2
z
3
P'
Primjer 3
H=4cm
+
-
a) Grafiki postupak
Primjer 3
cm y 85 . 0
1

L F s
M M H y M
1 1
Nm M
s
68
1

cm y 5 , 0
2

Momenti savijanja
cm
m
cm
N
cm cm M
s
1
2 , 0
1
100
4 85 , 0
1

L F s
M M H y M
2 2
Nm M
s
40
2

cm
m
cm
N
cm cm M
s
1
2 , 0
1
100
4 5 , 0
2

Nm M M
s s
68
1 max

Opasni
presjek
Dijagram momenata
savijanja D(Ms)
a) Grafiki postupak
Primjer 3
I.
II.
III.
+
-
+
A
F
1
F
2
F
B
F
Poprene sile
Dijagram poprenih
sila D(Q)
I. polje
cm
N
cm M y Q
F
1
100
3 , 1
1 1

N Q 130
1

II. polje
cm
N
cm M y Q
F
1
100
2 , 2
2 2

N Q 220
2

III. polje
cm
N
cm M y Q
F
1
100
2
3 3

N Q 200
3

F
1

=350 N F
2

=200 N F
A

=130 N F
B

=420 N
a) Grafiki postupak
Primjer 3
1. odrediti reakcije u osloncima
2. ispraviti lanani poligon
3. odrediti momente savijanja
4. uoiti opasni presjek
5. odrediti poprene sile
6. odrediti uzdune sile
Primjer 3
0
x
F

0
y
F

0
A
M
1
2
3
0
2 1
F F F F
B A
-

nema sila u osi x
0 2 , 1 1 5 , 0
2 1
F F F
B
1 2 , 1 5 , 0
2 1

B
F F F
2 , 1 200 5 , 0 350
B
F
N F
B
415
iz 3
iz 2
B A
F F F F
2 1
N F
A
135
415 200 350
A
F
Primjer 3
m F M
A s
5 , 0
1

m N M
s
5 , 0 135
1

Nm M
s
5 , 67
1

Nosa

Presjek 1
Primjer 3
Nosa

ukljetimo na mjestu oslonca B
Presjek 2
5 , 0 1
1 2
F F M
A s
Nm M
s
40
2

5 , 0 350 1 135
2

s
M
S desne strane
Nm F M
s
40 2 , 0 200 2 , 0
2 2

s lijeva
s desna
Kod promatranja s desne strane
momenti su suprotnog predznaka.
Nm M
s
40
2

Nm M M
s s
5 , 67
1 max

Primjer 3
3. Poprene sile
A
F Q
1
I. polje
II. polje
III. polje
350 135
1 2
F F Q
A
N Q 215
2

N Q 135
1

415 350 135
1 3

B A
F F F Q
N Q 200
3

I.
II.
III.
+
-
+
A
F
1
F
2
F
B
F
Dijagram poprenih
sila D(Q)
A
F
B
F
Puni ravni nosai

Domai zadatak:
Udbenik:
stranica 254
zadaci 2. i 4.
Puni ravni nosai
Konzola (ukljeteni nosa) je nosa iji je jedan kraj ukljeten, a drugi slobodan.
Usljed djelovanja sile na konzolu u
mjestu ukljetenja se javlja reakcija
F
A

i reakcioni moment M
A

koji se
suprostavlja momentu savijanja
konzole M
s

.
Primjer 4
Na polugu prema slici djeluju sile od F
1
= 200 i F
2
= 150 N. Rijei nosa

grafikim i
analitikim postupkom.
Puni ravni nosai
cm
N
M
F
1
100
cm
m
M
L
1
1 , 0
Primjer 4
Puni ravni nosai
cm
N
M
F
1
100
cm
N
cm M F F
F A A
1
100
5 , 3 N F
A
350
cm
m
M
L
1
1 , 0
P
1
2
A
F
1 F
3
2 F
1
2
3
H=4cm
-
Dijagram momenata
savijanja D(Ms)
a) Grafiki postupak
Primjer 4
cm y 3 . 3
max

L F s
M M H y M
max max
Nm M
s
132
max

cm y 75 , 0
1

Momenti savijanja
cm
m
cm
N
cm cm M
s
1
1 , 0
1
100
4 3 , 3
max

L F s
M M H y M
1 1
Nm M
s
30
1

cm
m
cm
N
cm cm M
s
1
1 , 0
1
100
4 75 , 0
1

Opasni
presjek
a) Grafiki postupak
Primjer 4
I.
II.
+
+
A
F
1
F
2
F
Poprene sile
Dijagram poprenih
sila D(Q)
I. polje
cm
N
cm M y Q
F
1
100
5 , 3
1 1

N Q 350
1

II. polje
cm
N
cm M y Q
F
1
100
5 , 1
2 2

N Q 150
2

F
1

=200 N F
2

=150 N F
A

=350 N
Poprena sila kod ukljetenih nosaa je najvea na mjestu ukljetenja.
a) Grafiki postupak
Primjer 4
Primjer 4

0
y
F

0
A
M
1
2
0
2 1
F F F
A
0 5 , 0 3 , 0
2 1
F F M
A
N F
A
350
iz 1
iz 2
2 1
F F F
A

150 200
A
F
A
M
A
F
5 , 0 3 , 0
2 1
F F M
A
5 , 0 150 3 , 0 200
A
M
Nm M
A
135
Primjer 4
Presjek A

ukljetenje (s desna)
5 , 0 3 , 0
2 1
F F M
sA
5 , 0 150 3 , 0 200
sA
M
Nm M
sA
135
Nm M
sA
135
Nosa

je ukljeten s lijeve
strane, tj. promatramo
ga s desna pa je
predznak suprotan.
Presjek 1
2 , 0
2 1
F M
s
2 , 0 150
1

s
M
Nm M
s
30
1

Nm M
s
0
2

Presjek 2
Nm M
s
30
1

Nm M M
sA s
135
max

Primjer 4
3. Poprene sile
A
F Q
1
I. polje
II. polje
200 350
1 2
F F Q
A
N Q 150
2

N Q 350
1

I.
II.
+
+
A
F
1
F
2
F
Puni ravni nosai

Domai zadatak:
Udbenik:
stranica 281
zadatak 4.

Mehanika 1

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Mehanika 1

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Tehnika mehanika -

Kolinearni sustav sila

Sustav kolinearnih sila je u ravnotei

Komplanarno-konkurentni sustav sila

Isti rezultat se dobije ako se prva sila nanese paralelno na vrh

Komplanarno-konkurentni sustav sila

Komplanarno-konkurentni sustav sila

G F 45 sin 105 sin

G F 30 sin 105 sin

Rezultanta sustava je sila koja zatvara poligon sila.

Komplanarno-konkurentni sustav sila

Komplanarno-konkurentni sustav sila

Komplanarno-konkurentni sustav sila

plan poloaja sila

Koeficijent sigurnosti (stabilnosti)

maksimalni moment savijanja

Puni ravni nosai

Puni ravni nosai

You might also like