OBILJEJA 1.

ROMATINARSKA:

OVOg

ROMANA:

Vidljiva su u tajanstvenosti kojom je obavijeno Laurino podrijetlo, u intrigama, Laurinom hajdukom ivotu, u tajanstvenosti njezina odnosa s Ferkonjom i babom Hudom. 2. REALISTIKA: Osnovna je tema realistina: prikazuje djetinjstvo i kolovanje seoskog djeaka Ivice Kimanovia i njegovu preobrazbu u graanina. Prikazan je prodor kapitalizma na selo (Medoni), a preko kumordinara ora tip siromanog seljaka koji postaje gradski sluga. Preko Ferkonje pokazuje zametak predstavljaju) 3. NATURALISTIKA: U svojim su postupcima neki od likova motivirani i bioloki - naslijeem (Laura je plod grene Mecenine ljubavi koja, ne znajui, poini incest - postaje ljubavnica vlastitog oca; zlo je u njoj ukorijenjeno 4. MODERNISTIKA: Vrijeme nije izraeno u kontinuitetu, este su retrospekcije. Zavretak romana prikazuje nemo pojedinca da ostvari ljubav i osobnu sreu zbog usuda koji ravna njegovim ivotom. UKRATKO Prvi dio romana opisuje O Iviino djetinjstvo u seoskoj DJELU: sredini. samim roenjem). velegradskog Ivica kriminala. Kimanovi. Predstavljene su dvije sredine: gradska i seoska. Izmeu tih je dviju sredina (i dviju ena koje ih

Drugi dio opisuje mijeanje epizoda iz seoske i gradske sredine drama glavnih likova. Pojavljuje se Medonieva obitelj i u nizu epizoda razvija se drama glavnih likova Ivice i Laure (Mecenina smrt, Iviin povratak na selo, Laurin dolazak u Meceninu kuu, razrjeenje tajne u Laurinu porijeklu i Iviin povratak u grad). Trei dio odvija se u znaku novih zapleta i iznenaenja. Ljubavni trokut: Laura Miha Justa, Miho Laura Ferkonja. Ubojstva: Laura i Ferkonja ubijaju Mihu, a Laura ubija Ferkonju. Novi ljubavni trokut: Laura Ivica Anica u kojem Laura ubija Anicu. Slijedi Laurino pogubljenje i Iviino propadanje, KRATAK ludilo i smrt u zapaljenoj registraturi. SADRAJ:

Ivica Kimanovi veoma je bistro dijete seoskog muikaa Joice zvanog Zgubidan. Na susjednom brijegu ive Mali Kanonik i njegova obitelj, s ijim sinovima, Pericom i Mihom Ivica polazi u kolu. Zbog Iviine bistrine, uitelj i upnik nagovaraju Joicu da ga poalju na daljnje kolovanje u grad, to uspijevaju i ostvariti uz pomo upnika i Joiina roaka Juria, ora, koji radi kao sluga kod bogatog Illusrissimusa koji pak pristaje primiti Ivicu na stan i hranu za vrijeme kolovanja. Illustrissimus je lik misteriozne prolosti, izvanbrani sin vlasnika imanja i supruge upravitelja imanja, a prije preseljenja u grad ivio je razvratnim ivotom (silovao je Doricu, suprugu jednog uglednog seljaka). Kada je Ivici 20 godina, u Mecenin dom stie njegova lijepa roakinja i tienica Laura u koju se Ivica odmah zaljubi, a koja mu ispria kako je nakon oeve smrti odrasla u siromanoj radnikoj obitelji u kojoj je otac pijanac, a sin jednooki grubijan Ferkonja. Bjeei od Ferkonje, u umi je naila na babu Hudu kod koje je provela nekoliko godina, a zatim je dola u grad k Meceni. Nakon to Mecena otkrije Iviinu i Laurinu ljubav, potjera Ivicu iz svog doma pa se on, upravo za Uskrs vraa kui.

Mecena je na samrti, a Laura trovanjem pouruje njegovu smrt. Iste noi Mecenina kua izgori u poaru, or postaje krmar, a Laura s Meceninin novcem dolazi za Ivicom na selo. Meu Meceninim novcem, Laura pronalazi dokaze da je zapravo Mecenina ki (plod silovanja seljakinje Dorice!), a Ivica odluuje nastaviti kolovanje Laurinim novcem. Po povratku u grad saznaje da je Laura u vezi s Kanonikovim sinom Mihom pa raskida s njom. U Ivicu je zaljubljena kanonikova ki Anica koja za njim dolazi u grad i upada u ruke svodnici, od ega je Ivica spaava u posljednji trenutak. Istovremeno se Laura i Miha posvaaju kada ona u jednom njegovom prijatelju otkrije Ferkonju. Ona s Ferkonjom ubije Mihu te kree u bijeg i stvara odmetniku druinu. Potom ubija i Ferkonju i eli zapoeti novi ivot s Ivicom u inozemstvu, ali Ivica se odluuje vjenati s Anicom. Laura sa hajducima upada na samu svadbenu sveanost; Kanonik i Iviini roditelji pogibaju u tom sukobu, Ivica je ranjen, a Anica oteta i ubijena nakon okrutnog muenja (Laura joj odree grudi). Ubrzo potom Laura je uhvaena, osuena i smaknuta, a Ivica slubuje kao registrator u provinciji. Krajem ivota odaje se alkoholu, te u trenutku pomraenja uma spaljuje i sebe i registraturu. KARAKTERIZACIJA LIKOVA:

IVICA: u poetku naivni mladi, koji s vremenom odrasta u patnika. U djetinjstvu je bio sretan, a kasnije ga je ivot uio na sve gore i gore stvari. Prisiljen je na skromnost, rad, siromatvo i seoski mentalitet. Ipak, on voli selo i svog oca i majku. Odlazak u grad ga mijenja. Prisilno odrasta u rezigniranog ovjeka, rastegnutog na vie strana koji ne pronalazi svoj unutranji mir. Njegov lik, kao i ostali, prolazi kroz promjene. U poetku je zbunjeni djearac koji ne shvaa sve to se dogaa oko njega. Nakon toga dolazi faza mladog tienika, koji shvaa okolinu, ali eksplicitno mu je zabranjen svaki komentar: Nakon toga je mladi uhvaen u kotac s dvije ene, da bi na kraju zavrio kao neretni alkoholiar, bez vidljivog cilja na obzoru. JOICA KIMANOVI: Iviin otac kojega nazivaju "zgubidan". Nije poznavao ni pedagogikodidaktikih teorija ni prakse. Seljak naih starih korijena i zlatnih vremena, ne razumije se ni u itanje ni u pisanje. Pa stoga nije mogao proitati nikakve moderne pedagoge. Vesela ljudina, seljaki muzika na tzv. "bajsu". Tako obljubljeni svadbeni veseljak znao je biti kruta svadljivica u naem susjedstvu i jeziav poput kakove babe. LAURA: kljuni faktor u Iviinu ivotu, njegova prva ljubav i ''femme fatale''. Njena ga privlanost u isto vrijeme i privlai i odbija, isto kao to i on nju privlai i odbija. Laura je lik pun suprotnosti i unutranjeg nesklada. Ona ili jako mrzi ili jako voli. Takvi sukobi su od nje uinili hladno neemocionalno bie, koje na kraju zavri hajduei uokolo. Meu ostalim, ona je i glumica, i to takva koja glumi iz osobne koristi. Njezin je ivotni put pun razoaranja i ona na kraju ostaje nezadovoljna isto kao i Ivica. OR: Njegov prividni sjaj zasljepljuje seljake, dok je on u stvari samo Mecenin rob. On je olienje nesklada izmeu elje i stvarnosti, i pokazuje ovjekovu elju da se pretvara da je ono to nije. Njegova je stvarna uloga da se ulizuje Meceni. MECENA: lani dobroinitelj. Njegov dobar glas poiva na neobjanjivoj injenici da ljudi imaju visoko miljenje o njemu (bar oni koji ga ne poznaju). Ipak, to nije ba toliko udno ako se uzme u obzir da je i on jedan glumac. Ne toliko velik kao Laura, ali sasvim dostatan da zavara okolinu. U stvari je priglup i dvolian ovjek, a to se vidi u svakodnevnim prilikama: npr. uenje govora. Iza njegove je povrinske kreposti skrivena razbludnost i hedonizam.

STRUKTURA

DJELA:

Roman sa vieslojnim fabularnim zbivanjima u kome je ukljueno mnotvo likova iz razliitih drutvenih slojeva, pa je roman svojevrsna analiza socijalnih, moralnih i psiholokih sastavnica tadanjega hrvatskoga drutva. ''Ja ispadoh iz odaja Mecene i sretnem na stubama divnu Lauru... Ona mi se nasmijei rajskim, poudnim osmijehom a u crnim oima plamti joj strast i hladnoa, neopisivo milje i ljut prezir, aneoska dobrota i zmijska zloba... sve to u jedan tren...''

''Ja ni od koga ne trebam i ne traim oprotenja, ni pomilovanja, nego samo od tebe! Od tebe, mili moj! Vrati mi svoju arku ljubav, a ja u za sve vjekove biti tvojom robinjom! Ljubit u prah za tvojim stopama! Gazi po meni, kao po kakvu crvu: samo da sam uza te, samo da s tobom diem, mislim, govorim i ivim! Oh, smiluj se, smiluj!'' Biljeke o piscu: Ante Kovai je romanopisac, novelist, pjesnik, feljtonist, polemiar, prava i primjer tragine sudbine hrvatskog pisca. Roen je u mjestu Oplaznik, Hrvatsko zagorje, 6. VI. 1854. U borbi sa ivotnim nedaama i nerazumijevanjem okoline doivio je duevni slom. Umro je u ludnici u Zagrebu, 10. XII. 1889. Nakon zavrene puke kole koju je polazio u Mariji Gorici, pohaa gimnaziju u Zagrebu. Kasnije nastavlja gimnaziju kao sjemenitarac i nakon mature naputa crnu kolu i upisuje u Zagrebu studij prava. Istodobno studira, radi u odvjetnikim pisarnicama, bavi se knjievnim radom te aktivno sudjeluje u politikom studentskom ivotu. Oduevljeni je pristaa Ante Starevia i pravake misli. Nakon diplome radi u zagrebakim i karlovakim pisarnicama kao odvjetniki pripravnik i intenzivno se posveuje knjievnom stvaranju. Nakon to doktorira uspijeva postati samostalnim odvjetnikom u Glini. Knjievno je zapoeo stvarati oko 1870. g. sastavljanjem umjetniki neznatnijih pjesmotvora u kojima je tematizirao dogaaje iz hrvatske narodne prolosti (Car Bajazet, Hrvoje Hrvati, Ana Cesargradska). Prvih godina nastaju i pjesme osobne, uglavnom ljubavne naravi, zapoeo je pisanje pjesama u kojima je otrom kritikom i satirom prikazivao suvremene nacionalne drutvene i politike prilike (Kameleonu, Velikom patuljku, Pokornome kljusetu i dr). U zadnje se pjesniko djelo posebno uspjeno uklopila travestija Smrt babe engikinje, u kojoj je pravaki Kovai tematsko-stilskom opstrukcijom uzvienoga epa narodnjaka Ivana Maurania Smrt Smail-age engia napao i kritizirao politiku i ideologiju Narodne stranke. Sasvim su protunarodnjaki obojeni i Kovaievi feljtoni Iz Bombaja, objavljeni u Slobodi, koji su uzrokom definitivnoga prekida Kovaieve suradnje s narodnjakom Augustom enoom. enoa je Kovaiu u Vijencu tiskao prve radove i zapaeno je hvalio njegov knjievni talent. Ni u svojoj pripovjednoj prozi Kovai nije mogao bez politikih pogrdnih izraza i otrih satirinih tonova. U noveli Ljubljanska katastrofa, u kojoj opisuje tadanje drutvene prilike u Sloveniji, daje oduka svojoj pravakoj nesnoljivosti spram nijemaca i istodobno se zauzima za slogu izmeu hrvata i slovenaca. U noveli Ladanjska sekta prikazan je naivan i neuspio prodor darvinistike i socijaldemokratske misli u jedno zagorsko selo, a u noveli Seoski uitelj naslovni lik potpuno u pravakome duhu naputa gradsku gimnaziju i pouavanje njemakog jezika, kako bi se posvetio izobrazbi hrvatskog seoskog puka i tako istinski pomogao svomu narodu. Dok je u dimenzioniranju drutvene zbilje svoga vremena bio izraziti kritiar i satiriar, u strogome stilskoformalnome i tehniko-pripovjednome smislu Kovai je mijeao romantiarske i realistike elemente. To se osobito uoava u sredinjem dijelu njegova knjievnoga opusa - u romanima. Baruniina ljubav daleko je od zamisli o realistinome djelu. To je tipski roman zbivanja sa trivijaliziranom fabulom prepunom ljubavnih intriga. Iako su i u

romanu Fikal mnogi prizori nastali na temelju tipinih romantiarskih motiva (spletke, dvoboji, trovanja, fatalne ene), socijalno-kritiki i satirini tragovi u prikazu aristokracije i graanstva u tadanjoj Hrvatskoj jasno su vidljivi. Roman je posvjedoio prepoznatljiv razgovor Kovaieve pravake satire (groteskno-karikaturalni portreti te sklonost sarkazmu i crnomu humoru) koja je razbijala enoinsku tradiciju idilinoga prikaza kompaktne zbilje. Starevievu pravatvu primjerena je iskazana nesnoljivost spram nijemaca te protuilirska ideja. Vrhunac Kovaieve drutvene kritike i uzorni tekst pravake i realistike satire trebao je biti roman Meu abari, kojega je tiskanje ve nakon desetak nastavaka u listu Balkan bilo obustavljeno, jer su se mnogi pojedinci u tekstu prepoznali i otro prosvjedovali protiv autora. Kovai je slikar hrvatskog drutvenoga, gospodarskoga i politikoga ivota, ustar politiki i knjievni polemiar, pisac bujne fantazije, realist, romantik, naturalist, satirik i lirik. Portretist najznaajnijih likova u hrvatskoj knjievnosti 19. st. Sredinje je djelo Kovaieve proze i njegova knjievnoga opusa roman U registraturi. Djelo koristi jednu od glavnih tematskih realistikih preokupacija: razvitak, odgoj i sudbinu mladia Ivice Kimanovia koji sa sela dolazi u grad na kolovanje.