Professional Documents
Culture Documents
TRUDNOA
Trudnoa
i ljeto
Strah od nepoznatog
ODGOJ
BEBA
Zatita
DIJETE
od sunca
Upoznajmo opasnosti
Vrijeme za nas
Koliko je vana zajednika igra?
Prvi dani
issn 1845-4216
u vrtiu
to roditelj mora znati
aminosunce.hr www.m
jednosmjerna komunikacija: zvuk se uje samo od osobe pod nadzorom kontrola dosega: kod loeg prijema, aktivira se zvuni alarm na prijemniku, domet 300 metara s kopom za remen
dvosmjerna komunikacija: zvuk se prenosi u oba smjera (s prijemnika na predajnik i obrnuto) tako da moete komunicirati s osobom pod nadzorom s muzikom funkcijom: moete birati izmeu 5 uspavanki prikaz temperature prostorije na prijemniku
digitalni, beini babycontrol set za Video i Audio nadzor displej u boji 2,8" (7,1 cm) visoke razluivosti proireni infracrveni noni nain rada dvosmjerna komunikacija: zvuk se prenosi u oba smjera (s prijemnika na predajnik i obrnuto) tako da moete komunicirati s osobom pod nadzorom s muzikom funkcijom: moete birati izmeu 5 uspavanki prikaz temperature prostorije na prijemniku
www.skolske-knjige.hr
www.hama.hr
Maloprodajna poslovnica: Hama centar, Masarykova 13, Zagreb, tel: 01/4856 339
www.
maminosunce
Impresum
.hr
Izdava: Latrija d.o.o. Glavna urednica: Andrea Hribar Livada Marketing: Snjeana Korajac 01/6198 913 snjezana@latrija.hr Urednitvo: 8. Podbreje 25c, Zagreb tel: 01/ 6198 924 fax: 01/6198 787 urednistvo@ maminosunce.hr www.maminosunce.hr Grafika priprema: Latrija d.o.o. Tisak: Denona d.o.o., Getaldieva 1, Zagreb Izlazi pet puta godinje. Sljedei broj izlazi u rujnu 2012.
Urednitvo ne odgovara za sadraj objavljenih tekstova te informacije u oglasima. Svi tekstovi slue iskljuivo u informativne svrhe, a u sluaju bolesti ili potekoa, potraite savjet lijenika.
uvodnik
lipanj 2012.
Dragi moji! Stiglo nam je i ljetno Mamino sunce, a u njemu pregrt ljetnih tema. Ljeto nosi svoje ljepote, ali i opasnosti. Moja je djevojica po prvi puta ila na kolski izlet i to s jednim spavanjem u hotelu :) Vjerojatno je to meni puno tee palo nego njoj. Sluala sam suprugov glas razuma pa zatim bakin glas razuma pa su me tjeili kolege s posla... I tako sam napokon rekla "Ma da, pretjerujem, sve e biti u redu..." I vratilo se moje dragocjeno dijete s dvodnevnog izleta s potpuno od sunca opeenom koom. Naime, plan puta je bio takav da su se djeca dva dana po 4-5 sati oko podneva kupala u moru. Moja mala svjetlooka plavuica, sve ove godine uvana od zlog sunca, ljubiastog lica, prsa i ruku, zajedno s gomilom istih takvih crvenokoaca, izlazi iz autobusa. A meni u glavi: "Znala sam!" I tako - to dalje rei... uvajte ih najbolje to moete. Sunce je opasno - nemojte ekati da se uvjerite sami. Moda niste znali kako ete najbolje zatititi vae najmilije od sunca, ili samu sebe ukoliko ste trudni, moda niste znali to uiniti u sluaju alergije na ubod insekta ili pak pri opekotinama... O svemu tome moete saznati u novome broju. Uivajte sa svojima najmilijima, uvajte sebe i njih, a ja vam elim predivno, bezbrino ljeto i vidimo se ujesen :) Andrea
NAJBRI PRETPLATNICI IZ PROLOGA BROJA KOJI SU OSVOJILI POKLON PAKET NESTL: Doris Brajuha,Pula Nevia Pupovac, Daruvar Ana Frkovi, Crikvenica Izabela Mrvelj, Zagreb Petra Luji, Sveta Nedelja Ana Barili, Zagreb Kristina Mandi, Zaprei Zvjezdana Topi Beria, Zaprei Jaklenec Martina, Rakov Potok Sandra Knajp Flinta, Krievci Vesna Jurkovi, Zagreb Ana Matijevi, Sveta Nedelja ana Muci, Vrgorac Tea Andrijaevi, Gradac Ivana Raffaelli, Split Iva Zeli, Zagreb Dijana Filipovi, Mirkovci Helena Jurko, Trilj Gabrijela Lovri, Osijek Sanja Sokol, Varadin
Mamino sunce
i postanite sretni vlasnik...
20
PAKET SADRI: 1x itne pahuljice 8 itarica Keks, 1x itne pahuljice 8 itarica Kakao, 1x mlijeko sa itaricama Vanilija, 3x lutkice za prst i 1x NAN 3
Naa pretplata je tako malena jer se odnosi samo na trokove potarine. Iznosi svega 49,00 kuna! Ispunite opu uplatnicu, njome uplatite 49,00 kuna na na raun u RBA: 2484008-1102215427 te kopiju uplatnice s narudbenicom poaljite na nau adresu Latrija d.o.o, 8. Podbreje 25c, 10020 Zagreb, na fax: 01/6198 787 ili poaljite potvrdu o uplati sa svojim podacima na e-mail adresu urednistvo@maminosunce.hr. Uplatu takoer moete izvriti Internet bankarstvom te na isti nain poslati podatke i potvrdu. Time ste se pretplatili na svih 5 brojeva koji izlaze u godini dana te oekujte prvi sljedei broj Maminog sunca na svojoj adresi!
OVOM NARUDBENICOM NEOPOZIVO NARUUJEM GODINJU PRETPLATU MAMINO SUNCE (pet brojeva) IME I PREZIME: ADRESA: POTANSKI BROJ: VLASTORUNI POTPIS:
Uz ovu narudbenicu, molimo poaljite kopiju uplatnice.
Sadraj
Trudnoa i ljeto 8 Poremeaj rasta djeteta 12 Antenatalna skrb 16 Majinstvo ne treba putovnicu 24 Alergije na ubode insekata 28 Fizioterapija kod opekotina 32 Dijeta prema krvnim grupama 38 Zatita djece od sunca 42 Fizikalna terapija u trudnoi 50 Vrijeme za nas 54 Prvi dani u vrtiu 60 Smokve i ljive u slubi probave 68 Odabir nosiljke 70 Zakanjeli razvoj 72 to ponijeti na godinji 74 Beba dolazi 76 Dnevnik mame 78 Nagradna igra 86 Galerija maminih sunaca 88
72
42
16
38
54
Trudnoa i ljeto
strah od nepoznatog
ionako optereeno tijelo u drugoj polovici trudnoe.
Trudnoa svakako nije bolest, ali pridravanjem jednostavnih savjeta i malih trikova znatno si moete olakati svoj dan: elektrolitski balans u tijelu, jer ne samo da gubimo tekuinu znojenjem kroz kou, disanjem, mokrenjem nego i elektrolite. Stoga ne bi bilo na odmet unos tekuine koja u sebi sadri elektrolite i minerale (npr. Donat Mg) ili na vrak noa stavite sol i rastopite je u aju ili vodi, naravno i to razumno jer pretjerani unos soli takoer nije primjeren tijekom trudnoe sluajte svoje tijelo; na bilo koji znak umora, slabosti, vrtoglavice uzmite vrijeme za sebe, ako ste u mogunosti legnite, s blago povienim nogama i nakon 20ak minuta krenite dalje, ukoliko opa slabost ne prolazi uz naglaenu vrtoglavicu, zujanje u uima i svjetlucanje pred oima hitno potraite lijeniku pomo medicinsku ustanovu
Vrlo esto ljetni mjeseci za trudnice znae pojaanu nelagodu. Poviene temperature, poveana vlaga pojedinim trudnicama dodatno oteavaju
sve svoje planirane aktivnosti tijekom dana obavite tijekom ranojutarnjih sati (do 10 ujutro) ili tijekom kasnijih poslijepodnevnih sati nakon 18 h), izloenost povienoj temperaturi i vlazi pojaano umara jer je na cirkulacijski sustav optereen rashlaivanjem tijela, ali i stalnom opskrbom krvlju kroz posteljicu (700 ml/minutu) izuzetno je vaan adekvatan unos tekuine, jer morate imati na umu da u vaem tijelu raste jo jedan sustav, dnevni unos mora biti vei od 2 litre tekuine, bilo kroz tekuinu bilo kroz hranu (npr. lubenice), idealno bi bilo kada bi svakih sat do dva u tijelo unijeti 2-4 dcl tekuine (vode). Vaan je
koristite pokrivalo za glavu, zatitne krema za sunanje, odjeu i obuu koja vas ne stee i koja vam je ugodna
vodite rauna o vrijednostima tlaka, ukoliko zamijetite njegov rast (>135/95) uz oticanje ruku i nogu i glavobolju javite se u
prim. dr. sc. Ulla Marton, dr. med. specijalist ginekologije i porodiljstva
oticanje posebice nogu znatno je izraenije tijekom ljetnih mjeseci, jer se tijelo pokuava rashladiti irenje kapilarne mree, ali zbog optereenosti cirkulacijskog sustava ne moe se regulirati povrat tekuine iz periferije. U svakoj situaciji kada moete noge podii na povieno podignite ih, ako je mogue iskoristite svaki mogui trenutak da legnete i noge podignete na naslon dvosjeda/trosjeda/kreveta. Sav nakit sklonite (prstenje, piercing) im zamijetite oticanje. Nikako nemojte koristiti diuretike, za zdravlje je znatno povoljnije koritenje prirodnih diuretika -kao to je svjei perin (npr. sitno nakosani perin u kravljem siru) ili aj od koprive, naravno sve u umjerenim koliinama. Kreite se tijekom ranog jutra ili u predveerje, krenite na tjelovjebu prilagoenu trudnicama. Pokazalo se kako je vjebanje tijekom trudnoe izuzetno korisno. Joga, pilates, nordijsko hodanje,
plivanje pokazali su se kao tjelesna aktivnost izuzetno prihvatljivi za trudnice. U svakom sluaju ekstremne sportove kao to su ronjenje, skakanje padobranom, jahanje ili kontaktni sportovi treba izbjegavati. Tijekom tjelovjebe treba sluati svoje tijelo i ii do granice boli, na bilo koji znak treba usporiti i uzeti odmor. Kegelove vjebe pokazale su se uinkovite i primjenite ih i tijekom trudnoe.
7
10
plivanje je svakako jedna od aktivnosti koja je dobrodola tijekom trudnoe, istodobno tijelo bez velikog optereenja na kraljenicu je aktivno, trudnica je osloboena osjeaja teine i pritiska, naravno pod uvjetom da je voda ugodna tijekom plivanja
unos alkohola apsolutno ne dolazi u obzir, fetusi nemaju enzim za razgradnju alkohola u svome tijelu tako da on ima direktni metaboliki uinak na fetus, broj cigareta treba smanjti na minimum - efekt cigareta je poznat (manja poroajna teina), prehrana takoer prilagoena kako samoj trudnoi tako i godinjem dobu, pokuajte postii izbalansiranu prehranu koja mora sadravati to vie voa, povra i integralne namirnice (kruh, tjestenina). Obroci moraju
biti manji, ei i raznovrsni, imajte na umu higijenske navike (pranje ruku i prehrambenih namirnica). Pokuajte se hraniti kao to se savjetuje u poznatoj prehrambenoj piramidi. Unos ribe barem jednom tjedno, nemojte pretjerivati s tunom i rotiljem (zbog tekih metala i karbona). Ukoliko koristite basilicu nemojte hranu dodatno soliti.
Ljeto je pred nama, najvanije je da svoju okolinu prilagodite sebi i time ete lake prebroditi ljetne mjesece.
prim. dr. sc. Ulla Marton, dr. med. spec. ginekologije i porodiljstva Poliklinika za ginekologiju i porodiljstvo dr Marton A. Hebranga 20, Zagreb e-mail: info@ginekologija-marton.hr Tel.: 01-4811336 Fax.: 01-4811342 GSM: 098-355769 www.ginekologija-marton.hr
TO JE NORMALAN RAST? Brzina rasta definirana je kao prirast u visinu izraen u centimetrima u godinu dana i razliita je u razliitoj dobi.
KOJA SU OSNOVNA RAZDOBLJA RASTA? Postoji est karakteristinih razdoblja rasta fetalno (9 mjeseci u majinoj utrobi) dojenako (od roenja do 1. godine)
12
Kada treba zatraiti miljenje pedijatra endokrinologa? Ako je vae dijete rastom na 5. centilnoj krivulji ili ispod, ili ako krivulja rasta djeteta s vremenom pada iz vie u niu centilu (npr. u jednoj godini dijete je visinom na 50. centili, a slijedee godine na 25. centili, to znai da dijete unutar godinu dana uope nije naraslo), javite se pedijatru endokrinologu, koji e pretragama ustanoviti mogue uzroke. Ovisno o dobivenim rezultatima lijenik moe zapoeti i lijeenje. rano djetinjstvo (od 1. do 3. godine) kasno djetinjstvo (od 3. do 10. godine) pubertet (izmeu 10. i 14. godine) adolescencija (izmeu 14. i 18. godine)
prirast je najvei, oko 25 cm rast je neto sporiji, prosjeni je prirast oko 13 cm dijete raste 6-9 cm godinje dijete raste oko 5 cm godinje
13
smanjeno stvaranje hormona rasta, to dovodi do zaostajanja u rastu. HORMONI Hormoni su proizvodi lijezda s unutranjim luenjem. Oni se krvlju prenose u razne dijelove tijela, gdje ostvaruju svoje djelovanje. Posebno vanu ulogu u poticanju rasta imaju: hormon rasta, hormoni titnjae, inzulin, spolni hormoni i IGF (inzulinu slian faktor rasta). TO JE UZROK NEDOSTATKA HORMONA RASTA? Nedostatak hormona rasta nije esto stanje, a moe biti priroen ili steen. Ako je nedostatak hormona rasta priroen, moe biti nasljedan ili nastaje zbog nekog oteenja u vrijeme trudnoe ili poroaja. Ako je pak steen, najei je uzrok tumor u hipofizi ili u njezinoj blizini ili je pak uzrokovan lijeenjem tumora (operativnim putem, zraenjem). Infekcije ili ozljede toga podruja takoer mogu dovesti do nedostatka hormona rasta. U neke djece uzrok je nedostatka hormona rasta nepoznat. KOJE SU POSLJEDICE NEDOSTATKA HORMONA RASTA? Nedostatak hormona rasta moe biti izoliran ili u kombinaciji s nedostatkom drugih hormona hipofize. U sluaju potpuna nedostatka hormona hipofize djeca obino imaju lutkast izgled lica, udubljen korijen nosa, glas im je visok, debeljukasta su (posebno je izraeno nakupljanje masnog tkiva oko pojasa). U dojenakoj dobi takva su djeca sklona hipoglikemijama (niske razine eera u krvi). U djeaka uoava se i malo spolovilo. U djece s izoliranim nedostatkom hormona rasta, kao i u kombinaciji nedostatka drugih hormona hipofize, javlja se zaostatak u rastu, koji se moe uoiti ve u prvoj godini. KAKO PRATITI RAST DJETETA CENTILNIM KRIVULJAMA? Rast djeteta prati se redovitim mjerenjem visine. U dojenadi visinu je potrebno mjeriti
svaka tri mjeseca dok se mjerenja u djece predkolskog i kolskog uzrasta provode dvaput godinje. Trenutanu visinu (isto tako i teinu) lijenik ucrtava na krivulju rasta, koja se nalazi u zdravstvenom kartonu svakoga djeteta. Krivulje rasta nainjene su na temelju statistiki obraenih podataka velikog broja zdrave djece. Na njima su u centilama oznaeni normalni rasponi rasta za svaku godinu ivota, posebno za djevojice i djeake. Centilne krivulje rasta osobito su pogodne za dugorono praenje razvoja djeteta. Djeca nakon druge godine uglavnom slijede svoje centilne krivulje visine (i teine). Kada god mjerenja ukau na pomicanje izvan prvobitne centilne krivulje, valja pomisliti na mogunost postojanja ozbiljnijeg zdravstvenoga problema. Da biste lake procijenili visinu svojega djeteta, priloena su dva primjera koja moete pratiti na priloenim krivuljama rasta: a) Ako je dijete visinom na 5. centili (npr. djevojica u dobi od 8 godina, visine 120 cm, sjecite njezine visine i dobi nalazi se na 5. centili), to znai da je 95% djece iste dobi i spola vie od njega, a samo 5% je niih. b) S druge strane, ako je dijete visinom na 90. centili (npr. djeak koji je u dobi od 9 godina, visine 145 cm, sjecite njegove visine i dobi nalazi se na 90. centili), to znai da je samo 10% djece iste dobi i spola vie od njega, a ostalih je 90% nie. KOJE SU PRETRAGE POTREBNE U SLUAJU SUMNJE NA USPORENI RAST? Nakon to se tono izmjeri visina, izrauna brzina rasta (cm/godinu) i odredi starost kostiju (na osnovi rendgenske snimke ake), uzima se uzorak krvi za osnovne laboratorijske pretrage te odreivanje razine IGF-a i hormona titnjae. Testovi za mjerenje razine hormona rasta rade se kada se na osnovi klinike slike i prethodno navedenih pretraga sumnja na njegov nedostatak i kada su iskljueni drugi mogui uzroci zaostajanja u rastu.
14
Hormon rasta stvara se i izluuje cijeloga ivota u hipofizi, lijezdi smjetenoj na bazi lubanje. Hormon rasta nuan je za normalan rast djece te ima vanu ulogu u regulaciji metabolizma (mijene tvari), kako u djece tako i u odraslih.
LIJEENJE HORMONOM RASTA? Lijeenje hormonom rasta provodi se u djece sa smanjenim rastom u koje je dokazan njegov potpun ili djelomian nedostatak. Hormon rasta po svom sastavu je bjelanevina koja se razgrauje u elucu i mora se primjenjivati iskljuivo u obliku potkonih injekcija. Hormon rasta izluuje se u zdravih osoba svakodnevno, dok je najjae luenje nou. Stoga se i lijeenje hormonom rasta provodi svakodnevnim injekcijama uveer prije odlaska djeteta na spavanje. Kako bi se olakalo lijeenje hormonom rasta, sam se hormon daje putem posebnih brizgalica. Igle koje se stavljaju na brizgalice moraju biti vrlo tanke, kako bi lijeenje bilo to bezbolnije. Doza hormona rasta odreuje se zasebno za svako dijete, a ovisi o tjelesnoj teini djeteta, povrini tijela i odgovoru na provedeno lijeenje. KADA ZAPOETI LIJEENJE HORMONOM RASTA? to se ranije zapone s lijeenjem hormonom
rasta, rezultati lijeenja bit e bolji te e i konana visina djeteta biti primjerenija. KOLIKO SE DUGO PROVODI LIJEENJE HORMONOM RASTA? Lijeenje hormonom rasta u svrhu postizanja to normalnije visine djeteta traje dok ne srastu krajevi kostiju (zavretak puberteta). Zbog ostalih korisnih uinaka lijenici esto preporuuju nastavak lijeenja i nakon puberteta. JE LI LIJEENJE HORMONOM RASTA UINKOVITO? Ako se hormon rasta daje djeci koja ga uope nemaju ili ga nemaju dovoljno, te ako se s lijeenjem zapone na vrijeme, rezultati su lijeenja veoma dobri.
Tekst je sponzorirao: Novo Nordisk Hrvatska d.o.o. Orekovieva 20a, Zagreb www.novonordisk.hr
15
Antenatalna
skrb
N
apredak medicine, skrb za trudnice i rodilje, uz poboljanje opih ivotnih uvjeta smanjio je rizik i za majku i za dijete u tolikoj mjeri da je jo 1933. godine M. Kerr mogao izjaviti kako antenatalna skrb sigurno doprinosi smanjenju perinatalne smrtnosti, pobola majki i djece i trajnih oteenja. Danas je i u Hrvatskoj perinatalno umiranje djece smanjeno do minimuma od oko 5 godinje. Zbog toga sada nastojimo smanjiti i pobol novoroenadi. Naime, reducirajui mortalitet u opasnosti smo povisiti proporciju hendikepiranih. Npr. danas preive mnogi prijevremeno roeni, ali uz teke neuroloke ispade. Na sreu, uzroci umiranja slini su ili jednaki uzrocima trajnih oteenja i kontrolirajui ih, vjerojatno smanjujemo oba
Trudnoa i poroaj stoljeima su bila razdoblja neizvjesnog ishoda, a meu pukom vrijedila je izreka kako je rodilja jednom nogom u grobu. Pomor djece u poroaju i nakon njega bio je golem
Modern nepovoljna ishoda. a Perinatalni antenat alna mortalitet je udjel skrb uk ljuuje mrtvoroenih, sprjea vanje, umrlih u poroaju prepoz navanje i tijekom prvih i lij svih bo 6 dana nakon lesti i pa eenje to stanja k poroaja u oja mog lokih u ugroz ukupnom broju trudno iti u i uzro roenih izraen kovati bolest i li smrt m u promilima, ajke odnosno zbroj fetalne i djetet a i rane neonatalne smrti. Umiranje djece od 7-28 dana po poroaju je kasni neonatalni koja mogu ugroziti trudnou i pomor. Umiranje starije djece uzrokovati bolest ili smrt majke do unutar prve godine ivota i djeteta u svezi s trudnoom, je smrtnost dojenadi. Svjetske poroajem i babinjem, ali i statistike u perinatalno umrle obrazovanje trudnice i njene ukljuuju sve plodove nakon okoline i socijalnu skrb za navrenih 24. /22./ tjedna obitelj. gestacije i teine od 500 i vie Vano je biti dovoljno fleksibilan grama. i moi prilagoditi skrb za Moderna antenatalna skrb svaku pojedinu trudnicu, ukljuuje sprjeavanje, posebice za one koje boluju prepoznavanje i lijeenje svih od neke kronine bolesti, bolesti i patolokih stanja
16
odnosno, u raznim sredinama, prilagodba e ovisiti o profilu lijenika, medicinskog osoblja, laboratorija, materijalnim izvorima, kulturalnim, etnikim osobitostima sredine i navikama. Nain voenja skrbi u novije vrijeme mijenja se jer je nepredak znanosti pokazao da mnoge poremetnje koje se manifestiraju kasno tijekom trudnoe nastaju zapravo vrlo rano, u vrijeme koncepcije ili implantacije. Pored toga sve vie smo svjesni da i mnoge konstitucionalne bolesti
odrasle dobi, npr. dijabetes ili koronarna bolest vuku porijeklo iz antenatalnog razdoblja. Stoga se antenatalna skrb nerijetko protee na prekoncepcijsko razdoblje i sasvim ranu trudnou, a ne vie samo na trei trimestar i razdoblje uoi samog poroaja. Svjetska Zdravstvena Organizacija dri perinatalni mortalitet i mortalitet dojenadi pokazateljima kvalitete i organiziranosti zdravstvene slube pojedine drave.
Ciljevi antenatalne skrbi su: Traenje, dijagnostika i lijeenje preegzistentnih bolesti trudnice (eerna bolest, srane bolesti, hipertenzija, kronine infekcije, bubrene bolesti, slabokrvnost, TBC, AIDS...) Prepoznavanje i lijeenje poremetnji zdravlja trudnice vezanih uz trudnou (prijetei pobaaj, prijetei prijevremeni poroaj, gestoze, uroinfekcije, kolestaza....) Prepoznavanje (sprjeavanje) i zbrinjavanje fetalnih komplikacija: malformacije, zastoj rasta djeteta, infekcije...) Davanje savjeta, informiranje, obrazovanje majke i oca, pripremu za poroaj Plan nadzora danas se jo uvijek razlikuje od sredine do sredine i ovisi o nainu organiziranosti zdravstvene skrbi (dostupnost babice, lijenika ope medicine ili razvijena specijalistika sluba). Svugdje je meutim jednako vano: prvi pregled uiniti to prije nakon postavljanja dijagnoze trudnoe prvi pregled uiniti svakako prije poetka II (III tromjeseja) uestalost pregleda planirati u ovisnosti o zdravlju trudnice. Danas zanosi mnogo starijih ena ili onih koje prethodnih godina, zbog osnovne bolesti, nisu smjele ni pomiljati na trudnou. Mnoge od njih trebaju lijeenje, a sve posebnu
18
skrb tijekom trudnoe. One smiju zanijeti, spontano ili postupcima izvantjelesne oplodnje, ali im zbog dobi ili zdravstvenog stanja ishod trudnoe moe biti zadovoljavajui samo uz ozbiljnu i dobro voenu skrb tijekom trudnoe. Osim toga, ve sada moemo lijeiti i dijete u maternici, a ukoliko ih dovoljno rano prepoznamo, u budunosti emo in utero korigirati i priroene anomalije.
Skrb za ve roeno nezrelo i bolesno novoroene razvija se jednako tako brzo i uspjeno. Premda postoje dvojbe, najnovije studije potvruju usku povezanost izmeu perinatalnog ishoda, odnosno ranog neonatalnog umiranja i kvalitete antenatalne skrbi i pokazale su da ukupni perinatalni mortalitet ve danas moe biti dodatno smanjen za oko 35% ukoliko se uspiju sprijeiti sve one perinatalne
smrti koje medicina moe sprijeiti . Kvalitetna antenatalna skrb moe smanjiti uestalost raanja pothranjene djece i za 7-11% smanjuje udjel prijevremeno roenih , a upravo to su ona djeca koja najee umiru ili tijekom trudnoe ili nakon poroaja. Nelijeive bolesti (malformacije, hidrops, metabolike poremetnje nespojive s preivljenjem) to su rijee to je dijete nezrelije. Npr. samo 7% onih najmanjih, do 1500 grama poroajne teine, ima neizljeivu bolest i umiru zbog nje, ostali umiru zbog poremetnji vezanih uz nezrelost. U skupini djece tee od 2500 grama, 66% onih koji umiru imaju neizljeivu bolest, a u 34% postoje potencijalne mogunost izlijeenja. Antenatalna skrb treba sprijeiti upravo te smrti. Naglasak je stavljen na rije kvaliteta skrbi, a ne jednostavno na broj pregleda. Perinatalni pomor, neonatalni pomor i smrtnost majki jako se razlikuju od drave do drave, ak i u razvijenom svijetu. Npr. smrtnost novoroenih u najbogatijoj zemlji svijeta, SAD, je 1986. bio dva puta vii no npr. u Japanu ili vedskoj, perinatalna smrtnost i smrtnost majki dva puta via no u Finskoj. Unutar bogate Kanade pak naena je velika razlika u smrtnosti djece ili majki izmeu ruralnih ili gradskih podruja. U nas je godinama, u usporedbi s
20
razvijenom Europom kojoj teimo, perinatalni pomor bio bar dvaput vii. Danas smo ponosni na perinatalnu smrtnost koja je smanjena na oko 5 i jednaka je kao u najbolje organiziranim sustavima zdravstvene slube Skandinavije. Ustanovljeno je da nacionalni dohodak i bogatstvo drave ne garantira uspjean perinatalni ishod majke i djeteta. Zakljueno je da osim obrazovati kvalitetne strunjake i posjedovati usavrenu tehnologiju, ono to valja uiniti kako bi perinatalni ishod bio optimalan je organizirati i provoditi antenatalnu skrb. Dri se da je intenzivan nadzor tijekom trudnoe i djece nakon poroaja u Institucijama III razine potreban u oko 15% trudnoa. Samo za Hrvatsku s oko 40.000 poroaja godinje to znai da 6000 trudnoa i poroaja moraju voditi najiskusniji porodniari uz pomo najrazvijene tehnologije i za bar toliko djece trebaju brinuti najiskusniji neonatolozi uz najrazvijeniju tehnologiju. Ovakva je skrb vrlo skupa, a zahtijeva i dovoljno vremena i prostora i motivirano, visoko obrazovano srednje medicinsko osoblje. Sve ovo ekonomski optereuje zdravstvo svake drave i bilo bi neracionalno i rastrono, svu opremu, prostor i visokospecijalizirane strunjake imati u rodilitima u
kojima je broj poroaja nizak / ispod 1000 godinje/ i imaju relativno mali broj trudnoa i djece kojima je potrebna posebna skrb. Pokazalo se jeftinijim organizirati rodilita u nekoliko hijerarhijski precizno organiziranih nivoa, stupnjeva. U svijetu i u Hrvatskoj ve postoji regionalizacija
mogunost operacijskog zavretka trudnoe i moguu sterilizaciju. Oprema je bolja, omoguen je nadzor nad blaim poremetnjama trudnoe. Postoji jedinica za skrb novoroenadi i pedijatar. Ovaj posao obavljaju regionalne bolnice s rodilitima do oko 2000 poroaja godinje. Sve trudnice u kojih, zbog osnovne bolesti i poremetnje postoji, ili se tijekom trudnoe uoi, opasnost po zdravlje ili ivot majke ili djeteta, trebaju biti, najranije to je to mogue, upuene u rodilite III. razine. U toj, tercijarnoj instituciji, osigurana je potpuna opstetrika i neonatalna skrb. Mogu je nadzor i lijeenje svih poremetnji trudnoe, voenje svih poroaja i skrb za svu novoroenad. Takve institucije posjeduju sve tehnoloke mogunosti neophodne u nadzoru trudnoe, poroaja i skrbi za novoroene, brinu se za praenje najnovijih znanstvenih studija o unaprijeenju, zbrinjavanju i lijeenju takvih trudnoa i organiziraju obrazovanje djelatnika svih triju nivoa. Naravno da ovakav tip institucije zahtjeva osiguranje svih uvjeta za rad u skladu sa svjetskim standardima (tel, fax, internet) i stalnu suradnju sa svjetskim centirma. Jedna tercijarna institucija dovoljna
Dri se da je intenzi van nad zor tijekom trudno djece n ei akon po roaja u Instituc ijama II I razine potreba n u oko 15% trudno a
zdravstvenih institucija koje provode perinatalnu skrb / rodilita/ u tri stupnja: U malim rodilitima I. razine provodi se uobiajena antenatalna skrb za trudnoe u kojih je predvidiv normalan poroaj i obavljaju se normalni, vaginalni, runi poroaji. U nas sve poroaje obavljaju primalje i ginekolozi, no u svijetu je doputena organizacija rodilita I. stupnja samo s primaljom i lijenikom ope medicine (general practitioner, neka vrsta obiteljskog lijenika). U rodilitima II. razine osigurana je specijalistika skrb, u svijetu to ne mora uvijek biti opstetriar, a ukljuuje
22
je za potpunu skrb za oko 1 milijuna stanovnika. Cost-effective analize najveih svjetskih centara pokazale su veliku djelotvornost i isplativost ovakvog tipa organizacije antenatalne skrbi. U jednoj pokrajini Kanade tijekom 20 godinjeg rada na tri nivoa perinatalni mortalitet smanjen je s godinjih 19 na 5 Tri su komponente koje upravljaju smanjenjem uestalosti umiranja novoroenadi: stopa umiranja prema poroajnoj teini /birthweight-specific mortality rate, BWS-NMR/, raspodjela novoroenih po poroajnoj teini /birthweight distribution/ i simultane promjene oba parametra. To znai da se smanjenjem udjela novoroenih najniih
poroajnih teina /LBV-low birth weight, < 2500 grama i VLBW- very low birth weight infants, < 1500 grama, smanjenjem umiranja u toj skupini, a posebice smanjenjem obaju parametara jako smanjuje neonatalni pomor. Koristei jedinice intenzivne njege novoroenadi najvieg stupnja u tercijarnom centru /neonatal intensive care unit grade III- NICU level III/ ameriki su autori uspjeli smanjiti umiranje novoroenadi s ishodinjih 16.7 na 5.5. Uspjeh objanjavaju smanjenjem umiranja djece poroajne teine iznad 1500 grama i vjeruju da e rezultate jo poboljati unaprijeenjem preivljenja onih jo manjih. Analizirajui
rezultate Zavoda za perinatalnu medicinu nekih naih velikih Klinika pokazano je da smo kvalitetnom skrbi novoroenih smanjili umiranje djece iznad, ali i ispod 1500 grama poroajne teine. Posljednjih se godina sve ee u tercijarne centre iz udaljenih krajeva Hrvatske alju intrauterinim transportom (tzv. Transport in utero) ugroene trudnice i djeca. Ekspertna se skrb tako prua ugroenim trudnoama i onih ena koja inae ne bi bile ukljuene u skrb najkvalitetnijih centara pa su rezultati za cijelu Hrvatsku jednaki onima u velikim svjetskim centrima.
23
Majinstvo
i kulturu ljudske civilizacije, od paleolitskih prikaza enske plodnosti (Venera iz drukije oblike umjetnosti zvane majinstvo.
ne treba putovnicu!
Ne moete porei duboko ukorijenjen arhetip majke boice i zatitnice kroz povijest Willendorfa), egipatskih boanstava (Mut- boica majinstva), budistike Bodhisattve i nama najblieg katolikog tovanja Marije, majke Isusa Krista. I dok vanost majinog lika stoljeima ostaje ista, zbog razliitih kultura i vjerovanja, diljem svijeta nailazimo na neto
TRUDNOA
BOLIVIJA Nema pletenih papuica za bolivijsku novoroenad! Vjeruje se da pletenje u trudnoi izaziva omatanje pupane vrpce oko novoroenetovog vrata.
GVATEMALA ene u ovoj zemlji, osobite one majanskog podrijetla, borave u kui svih devet mjeseci iekivanja kako bi se zatitile od izlaganja zlim duhovima, bolesti ili neprijateljstvu drugih.
MEKSIKO Ukoliko u trudnoi imate velikih problema s muninom, novoroene e imati punu glavu kose. Takoer, meksike ene se kupaju samo u toploj vodi, vjeruju da vrua vode moe dovesti do problema s cirkulacijom, a hladna voda moe ukrutiti miie zdjelice i time dovesti do dugog i napornog poroaja.
INDIJA Indijci vjeruju da trudnice tijekom pomrine moraju boraviti u kui kako im se ne bi rodilo dijete s rascjepom usnice ili drugim deformitetom. ak i obrazovani ljudi ire ovo praznovjerje.
POLINEZIJA Tijekom trudnoe cijela zajednica brine o tjelesnom i mentalnom zdravlju trudnice. Udovoljava se svakom njenom hiru, a primalja je redovito posjeuje da bi je masirala.
ESKIMI Zabranjeno je napuhavati balone ili mjehurie zbog vjerovanja da ta radnja moe izazavati prijevremeno prsnue plodnih ovoja.
VICARSKA Vjeruje se da se spol djeteta moe otkriti pogledom u ogledalo. Djeaci poveavaju majinu ljepotu, a djevojice je slabe.
24
DARIVANJE
KINA Darivanje prije roenja djeteta se smatra vrlo nesretnim u kineskoj kulturi. Mjesec prije termina poroaja, majka trudnice nabavlja neophodnu odjeu za novoroene, a tri dana nakon poroda posjeuje majku i dijete te nadopunjava s potrebnim. GRKA Roenje djeteta predstavlja veliku sreu i cijeloj zajednici. Nekoliko dana nakon poroaja, novoroene daruju lanovi obitelji i prijatelji sa zlatnim ili srebrnim noviima ili dragim kamenjem.
JAPAN Kada je dijete staro 7 dana, samo lanovi ue obitelji dolaze na sveanost oschichia, gdje otac i majka djetetu nadjevaju ime. ira obitelj i prijatelji moraju priekati nekoliko mjeseci da vide dijete i estitaju roditeljima.
KUPIRANJE BOLI
MAROKO Marokanska babica, gabla, trudnici maslinovim uljem masira eludac i stidnicu kako bi se olakao prolazak djeteta. Takoer, priprema biljne ajeve od mente, majine duice, klinia i cimeta za ublaavanje boli kod kontrakcija. GVATEMALA ene u Gvatemali vjeruju da pijenje tekuine nastale kuhanjem ljubiastog luka u pivi ubrzava poroaj. RI LANKA Zbog velikog utjecaja budizma, koji donosi da su poroajne boli povezane s grijesima iz prethodnih ivota, ene su ponosne to mogu trpjeti bol.
BABINJE
BALI Prvih nekoliko mjeseci posveeno je brizi i njezi majke i djeteta. Prvih 105 dana dijete ne smije dotaknuti pod, stoga je uvijek ili u majinom, ili u naruju drugih lanova obitelji. KUBA Majka koristi estomjeseni rodiljni dopust koji je u potpunosti plaen.
KANADA Osim 15 tjedana rodiljnog dopusta samo za majku, postoji jo 35 tjedana rodiljnog dopusta kojeg mogu koristiti mama ili tata te tako rasporediti svoju brigu oko djeteta.
KINA Takozvani sjedei mjesec, mama je osloboena svih svojih obaveza da bi ostala u krevetu, oporavljala se i uspostavljala vezu s djetetom.
26
Alergije
na ubode insekata
Dolaskom ljeta vie vremena provodimo na otvorenom, na livadama, umama i plaama pa ujedno poveavamo mogunost uboda raznih insekata
i izaziva lokalizirane ili ope simptome. Stoga je vrlo vano alac odmah ukloniti iz koe. Za razliku od toga ose i strljeni nemaju nazubljeni alac pa mogu ubosti vie puta. Otrov pela najopasniji je u proljee. Pele i bumbari napadaju kada su uznemireni. Smrtna doza pelinjeg otrova za ovjeka je 500-1500 uboda. Alergijska reakcija na ubod pele obino se dogaa ljudima koje je puno puta ubola pela (vie od 80 puta) dok se na ubod ose senzibilizacija moe razviti ve pri prvom ubodu. Ose i strljeni su agresivniji kukci koji napadaju i kada nisu uznemireni, naroito u kasno ljeto i jesen. Koliina alergena koje otputa strljen je mnogo vea nego kod ose i pele. Razlog nastanaka lokalne i sistemske reakcije nakon uboda insekta su otrovi koji sadre alergene i razliite medijatore upale. U opoj populaciji uestalost alergijskih reakcija na
amo mali broj insekata uzrokuje alergijske reakcije kod ljudi. To su najee opnokrilci: pele, ose,
strljeni i bumbari te mravi. Pele imaju nazubljeni alac koji nakon uboda ostaje u koi zajedno s mjehurom iz kojeg se i dalje otputa otrov
28
ubode opnokrilaca iznosi 0,4-1,2%. Kako izgledaju alergijske reakcije na ubode insekata? Nekoliko minuta nakon uboda moe se pojaviti samo lokalna reakcija u vidu boli, crvenila i otekline, a samo katkad mjehur ili naknadna infekcija. Lokalizirane reakcije su kod veine osoba rezultat toksinosti, a ne alergije. Kod senzibiliziranih osoba nastaje sistemska reakcija koja se moe podijeliti u 4 stupnja intenziteta. Prvi stupanj manifestira se pojavom urtika, a u drugom se uz urtike pojavljuje i oteklina, munina, proljev i povraanje. U treem stupnju pojavljuje se oteano disanje, sviranje u prsima, oteano gutanje i smetenost. Za etvrti stupanj je znakovit pad tlaka, kolaps, gubitak svijesti, lividnost koe i sluznica, inkontinencija stolice i mokrae. Kako se postavlja dijagnoza preosjetljivosti na ubode insekata? Nakon razgovora s bolesnikom dijagnoza se potvruje alergolokim testovima na koi i krvnim pretragama te provokacijskim testom. Vano je napomenuti da je testiranje mogue 6-8 tjedana nakon alergijske reakcije na ubod insekta. Od testova na koi izvodi se test ubodom (prick). Uz to iz krvi se odreuju
ukupna i specifina IgE protutijela te IgG protutijela. U sluaju nesklada anamneze i testa na koi provodi se provokacijski test potkonim injiciranjem istog pelinjeg ili osinjeg otrova. Zbog velike mogunosti sistemske reakcije takav se test izvodi u visoko specijaliziranim ustanovama. Kako se lijee alergijske reakcije na ubode insekata? Lokalne se reakcije lijee primjenom hladnih obloga i primjenom protuupalnih krema uz peroralni antihistaminik po potrebi. U lijeenju sistemskih reakcija primjenjuje se adrenalin (pomou autoinjektora koji si osoba moe sama injicirati), kortikosteroidi, antihistminici te po potrebi amninofilin i kisik. Takoer se savjetuje provoenje hiposenzibilizacije koja traje 3-5 godina, a provodi se davanjem postupno rastue koncentracije alergena (otrova opnokrilca) u bolnikim uvjetima. Obzirom na mogunost pojave kasne, odgoene reakcije (nakon 8-12 sati) potrebno je hospitalizirati sve osobe koje su imale sistemske reakcije.
SPECIJALISTIKA DERMATOVENEROLOKA ORDINACIJA Vesna Magdi-Jelavi, dr. med. spec. dermatovenerolog Ulica kneza Trpimira 5a, Velika Gorica Tel: 6214-569
30
FERZYM
(REVOLUCIONARNA I ZDRAVA SIMBIOZA MILIJARDE PROBIOTIKIH BAKTERIJA I PREBIOTIKA ZA UKLANJANJE POTEKOA I ZDRAVIJU PROBAVU)
IZ ZNANSTVENIH LABORATORIJA TVRTKE SPECCHIASOL Mudrost iz prirode samo za Vas! Bioloka dopuna hrani u obliku ivih fermenata mlijene kiseline obogaenih vitaminima. Milijarde ivih i aktivnih probiotikih bakterija odgovornih za zatitu i ravnoteu crijevne mikroflore u kombinaciji s izabranim prebioticima (Baobab, akacija, inulin), vitaminima i oligoelementima. REVOLUCIONARNA tehnologija "Dvostruki sloj":ovojnica koja titi i garantira postojanost i djelotvornost bakterija tijekom prolaska kroz probavni trakt te ih titi od vanjskih utjecaja. Siguran, inovativan i uinkovit oslonac Vaeg zdravlja. Proizvodi: FERZYM Plus kapsule FERZYM Fast suspenzija - u boicama za brzo djelovanje FERZYM JUNIOR suspenzija - u boicama za djecu uz dodatak B.Infantis i B.adolescentis 7 milijardi probiotikih bakterija (10 razliitih sojeva za odrasle i 12 za djecu) po kapsuli/boici. REVOLUCIONARNA tehnologija "Dvostruki sloj": ovojnica koja titi i garantira postojanost i djelotvornost bakterija te zatitu od vanjskih utjecaja INOVATIVNI izbor kombinacije prebiotikih vlakana koja pospjeuju rast i razvoj "dobrih" bakterija (Baobab, akacija, inulin) vitamini : B1, B2, B6, B12, PP, pantontenska kiselina oligoelementi i minerali: eljezo, cink, mangan, fosfor i kalcij. bez dodatka kvasca i mlijeka odgovorne za zdravu crijevnu mikrofloru i za uklanjanje poremeaja probave izazvanih: antibiotskim terapijama, loom prehranom, putovanjima u egzotine krajeve, prilikom zatvora ili dijareje prirodna dopuna hrani za jaanje imuniteta
moje zdravlje
izazvati ozbiljne psiholoke i emocionalne probleme kod opeene osobe zbog oiljaka i deformacija. Takav pacijent dobiva posebnu pozornost. Vaan aspekt predstavlja prepoznavanje loeg raspoloenja i negativnih emocionalnih stanja kao to su krivnja, depresija, ljutnja, gorina Medicinsko osoblje kojim je pacijent okruen mora poticati pozitivne emocije i optimizam u cilju lijeenja i postizanja dobrih rehabilitacijskih ciljeva. Kod lijeenja ovakvog pacijenta potreban je dobar interdisciplinarni i holistiki pristup.
Temper atura od 44C predsta vlja granin u tempe raturu za nast anak opekot ine
Za procjenu teine povrede se koristi metoda odreivanja postotka povrine tijela koja je zahvaena opekotinom. U tu svrhu se koristi PRAVILO DEVETKE kao metoda koja je uvrijeena u cijelome svijetu, a govori o tome da je povrina tijela podijeljena na segmente koji sadre oko devet posto ukupne povrine tijela.
32
PRAVILO DEVETKE
Glava, vrat i lice 9% Prednji dio grudnog koa 9% Zadnji dio grudnog koa 9% Trbuh sprijeda 9% Projekcija trbuha odozada 9% Svaka natkoljenica 9% Svaka potkoljenica 9% Svaka ruka 9% Perianalni dio 1% Za razliku od odraslih, kod male djece, glava i vrat ine vie od 21% ukupne povrine tijela. Povrina opekotine vea od 10% kod odraslih i 5% kod djece te vie od 5% ako se radi o dubokim opekotinama zahtjeva bolniku njegu i primjenu terapije. Lijeniko iskustvo je pokazalo da u sluaju preko 50% opekotinom zahvaene povrine tijela nastupa smrt u najveem postotku sluajeva. Prema tome, ozdravljenje je mogue samo kod opekotina ija ukupna povrina zahvaa neto manje od 40% povrine tijela. Temperatura od 44C predstavlja graninu temperaturu za nastanak opekotine. Od 44-51C svaki stupanj sve vie poveava tetu u zahvaenim tjelesnim stanicama. Od 51C vrlo brzo dolazi do unitavanja stanice, a od 60C koagulacija nastaje trenutno.
KLASIFIKACIJA OPEKOTINA
Opekotine prvog stupnja (Combustio erythematosa) se
oituje u pojavi crvenila koe koja je lagano oteena, bolna i topla. Postoji eritem bez plikova i drugih oteenja. Ove povrede skoro najee nestaju poslije nekoliko sati, a najvie za 5 do 7 dana i ne ostavljaju nikakve tragove na koi. Opekotine drugog stupnja (Combustio bullosa) imaju izgled opekotine prvog stupnja, ali se na nekim mjestima razvijaju bule (mjehuri) ispunjeni bistrom i ukastom tekuinom. Nakon 3 do 4 dana poslije povrede, mjehurii se smanjuju, a za 10 do 12 dana obino nestaju. Opekotine treeg stupnja (Combustio necrotica) predstavljaju odumiranje (nekrozu) pojedinih ili svih slojeva koe, a katkad i potkonog i miinog tkiva. Nekroza moe biti suha ili vlana. Pri suhoj nekrozi koa je vrsta, suha, crne ili tamnosmee boje, sa jasno vidljivom granicom povrede. Kod vlane nekroze koa je ukasta, oteena, vlana i ponekad pokrivena mjehurima. Tkivo kod ovakvih opekotina ima izgled kuhanog ili peenog mesa. Opekotine etvrtog stupnja (Carbonisatio) su opekotine koje su praene izraenim oteenjem miia, tetiva, kostiju, krvnih ila, ivaca i zglobova, bez obzira na njihovu lokalizaciju. Specifinost opekotina
moje zdravlje
4. stupnja je brzi razvoj sekundarnih promjena u tkivima uslijed subfascijalnog edema, progresivne tromboze, ali i oteenja unutranjih organa. Ovakve opekotine se obrauju hitnim kirurkim tretmanom Opekotine predstavljaju traumatizam koji je uvijek u poetku lokalni, a potom postaje problem opeg stanja bolesnika. Opekotine osim lokalnog djelovanja mogu izazvati i indirektne promjene cijelog organizma to predstavlja opekotinsku bolest. Temperatura koe ostaje
dugo vremena poviena i nakon termike povrede pa je jako vano to prije ohladiti kou kako bi se smanjile posljedice djelovanja poviene temperature. Na taj nain djelujemo na smanjenje bola, zaustavljanje prijenosa topline kroz tkivo s ogranienjem staninog oteenja i zaustavljanje kapilarnog oteenja. Oteavajui faktori kod opekotina su kombinirane traume, druge bolesti (dijabetes, tumori, otpornost na antibiotike), smanjenje imuniteta, starost pacijenta i dr.
Komplikacije opekotina su: - Infekcije kao najee komplikacije i najei uzroci smrti kod opeklina - Ugroenost imunolokog sustava - Funkcionalna i estetska oteenja - Povean rizik od razvoja raka na mjestu opekotine - Trovanja ugljinim monoksidom kod poara - Srani udar koji moe biti uzrokom zastoja rada srca - Insuficijencija nadbubrene lijezde - Akutna nekroza bubrega - Gubitak tekuine - Prekid cirkulacije.
34
Rehabilitacijski proces je vaan dio lijeenja opekotina kojoj je cilj poboljanje funkcionalnosti i kvalitete ivota, povratak obitelji i radnoj sredini. Razlikujemo fizikalnu terapiju u akutnoj fazi bolesti, subakutnoj i kroninoj fazi bolesti. Da bi se postigao rehabilitacijski cilj, fizioterapeuti koriste razne alate, kao to su kineziterapija (terapija pokretom), manuelna terapija, neuroloka terapija i dr. Razlikujemo proces rehabilitacije u tri faze: U akutnoj fazi se daje naglasak na prevenciji zglobnih kontraktura, skraenja miofascijalnog tkiva, komplikacija dinog sustava i smanjivanju edema. U subakutnoj fazi se ciljevi odnose na poveanje miinog tonusa, posturalne adaptacije kao i aktivnostima svakodnevnog ivota. Kronina faza fizioterapije je usmjerena na smanjivanje posljedica oiljnog tkiva, lijeenje posljedica neurolokog i lokomotornog sustava, povratak pacijenta drutvenom ivotu, obitelji i radnoj sredini. Kontraindikacije za fizikalnu terapiju su loe ope stanje bolesnika, presaivanje koe (potrebno 5-10 dana mirovanja), ozljeda miia ili tetive. Rehabilitacija djece s opekotinama trai multidisciplinarni dobro koordinirani pristup tima s ukljuivanjem roditelja
OPIS TERAPIJE
Vjebe koje se izvode uz pomo fizioterapeuta spreavaju nastanak kontraktura, dok samostalno izvoenje vjebi od strane pacijenta pozitivno djeluju na poboljanje cirkulacije, metabolizma i poticanje rada muskulature. Vjebe protiv otpora od strane terapeuta djeluju na jaanje muskulature. U sluaju neuroloke ozljede, ali i jaanja vie skupina miia odjednom se koriste pokreti gdje se potie akcija cijelog kinetikog lanca, a ne samo izoliranih pokreta (proprioceptivna neuromuskularna facilitacija). Vjebe istezanja i vjebe za mobilizaciju skraenih miofascijalnih lanaca. Posturalna prilagodba, uenje prelaska iz leee u sjedeu poziciju u krevetu, pravilnog sjedenja, prelazak u kolica, ustajanje, stajanje, vjebe hodanja i balansa. Aktivne i pasivne vjebe djeluju takoer i na sprjeavanje
hipertrofije oiljka kao i mogue kontrakture uzrokovane oiljkom. Koristi se i kompresivna terapija koja takoer djeluje na spreavanje hipertrofije oiljka. Edemi se tretiraju odizanjem zahvaenih dijelova tijela i limfnom drenaom ukoliko nije kontraindicirana u ranoj fazi rehabilitacije. U sluaju potrebe, preporuljivo je koritenje pomagala i ortoza za vrijeme rehabilitacijskog procesa. Kako rehabilitacijski tijek ide prema kraju, one se odbacuju u cilju neovisnosti u svakodnevnom ivotu. Radna terapija je takoer od vitalnog znaaja u smanjenju i sprjeavanju oteenja, tjelesnih funkcija i struktura, kao i vraanju i odravanju pokretljivosti. Pacijenti koji imaju rekonstruktivni kirurki zahvat, zahtijevaju ponovnu procjenu i lijeenje prema potrebi. Kroz cijeli proces rehabilitacije je vrlo vano da se osim spomenutog, u sluaju potrebe koriste usluge strunjaka za postizanje psihikog zdravlja i dobar estetski rezultat.
Bojan Nasteski, bacc. physioth., ravnatelj Ustanova MEDEOR Koturaka 71, 10000 Zagreb Tel: 01/6171 274 Fax: 01/6171 299 Mob: 091/513 40 60 e-mail: medeor@medeor.hr www.medeor.hr
35
zatita djeteta
HAMA sigurnosna brava
ifra:104995
jednostavan za koritenje i
montiranje na sve glatke i iste povrine s 3M ljepljivim jastuiima
PAZITE NA SV
HAMA zatita prstiju od priklijetenja
ifra:104993
VOJE DIJETE!
HAMA nono svjetlo Amber
ifra:113960
moe se rotirati za 360 senzor koji pali i gasi nono svjetlo tedna LED tehnologija
www.skolske-knjige.hr
www.hama.hr
Maloprodajna poslovnica: Hama centar, Masarykova 13, Zagreb, tel: 01/4856 339
38
Orvas Hotels, tel. + 385 (0)21 735 393, fax: + 385 (0)21 735 090 e-mail: orvas-hotels@orvas.hr, skype: booking.orvas.hotels, www.orvas-hotels.com
Ako e dijeta za koju se odluite biti popularna dijeta prema krvnim grupama, vano je da takvu dijetu provedete na pravilan nain kako bi ishod dijete bila savrena figura.
koji su prisutni na vaim krvnim stanicama. Vezu izmeu eera koji odreuju krvnu grupu i hrane otkrio je utemeljitelj dijete po krvnim grupama dr. Peter DAdamo koji je svoje otkrie prezentirao u nekoliko knjiga kako bi pomogao ljudima da rijee problem s vikom kilograma. Naime, u svojim istraivanjima dr. DAdamo otkrio je da u svakoj hrani postoje proteini zvani lektini ija je glavna osobina da se veu sa eerima. Kada se hrana razgrauje, lektini se oslobaaju iz hrane te ulaze u krvotok. U krvotoku lektini iz hrane nailaze na eere na krvnim stanicama
Dijet a prem a krvn im gr teme upama prilag lji se na oen om ti prehr pu ane z a sva krvn ku u gru pu
i veu se na njih. To dovodi do sljepljivanja krvnih stanica u manje ili vee grupe, a to zatim vodi k mnogim zdravstvenim i probavnim problemima poput loeg probavljanja hrane, bolova u trbuhu, dijabetesa, gojaznosti i mnogih drugih.
39
Sekre tor statu s utje spos e na obn hrane ost proba ve , al podlo i i odreuj e odre nost oso be en Stoga im bolesti m ga pr i dijet a. treba i ne zane marit i
Kako se lektini, prisutni u nekoj hrani, uglavnom veu samo sa eerima koji odreuju npr. krvnu grupu A, ali se ti isti lektini ne veu na npr. eere krvne grupe B, vano je izbjegavati hranu koja bi mogla reagirati sa eerima odreene krvne grupe. Zato za svaku krvnu grupu postoji tono odreena vrsta hrane koju osoba s tom krvnom grupom mora izbjegavati i ona vrsta hrane koju osoba moe
svaku krvnu grupu dijeli jo na sekretore i nesekretore te prema tome prilagoava prehranu. Tako npr. postoji razlika izmeu prehrane za osobu krvne grupe A koja je sekretor i osobe iste krvne grupe koja je nesekretor. Kada govorimo o sekretoru i nesekretoru zapravo razlikujemo osobe kod kojih se eeri koji odreuju krvnu grupu ne nalaze samo u krvi, ve se kod sekretora ti eeri izluuju i u ostale dijelove tijela. Zato kod sekretora eere krvne grupe osim u krvi nalazimo i u ostalim tjelesnim tekuinama poput sline i sluznice probavnog sustava. Za razliku od sekretora, kod nesekretora, eeri koji odreuju krvnu grupu nalaze se samo u krvi, dok ih u ostalim tjelesnim tekuinama nema. Kada su eeri krvnih grupa prisutni u probavnom sustavu, te eere onda kao
40
hranu mogu koristi dobre bakterije probavnog trakta. Dobre bakterije ili probiotici su normalni stanovnici naeg probavnog sustava te je stoga njihova prisutnost i uloga koje obavljaju unutar organizma jako vana. Naime, te bakterije osim to pomau u probavi hrane, ujedno i tite organizam od mnogih tetnih, patogenih bakterija koje bi se nastanile u na organizam kada tamo ne bi bilo dobrih bakterija. S obzirom da osobe koje su sekretori stalno izluuju eere krvnih grupa u probavni sustav, dobre bakterije tako imaju stalni izvor hrane, a osoba sekretor iz tog razloga ima stalnu viestruku korist od tih bakterija. S druge strane, osobe koje su nesekretori ne izluuju eere krvnih grupa u probavni sustav te nema hrane za korisne bakterije probavnog trakta, stoga je tih bakterija u probavnom sustavu nesekretora bitno manje. Zbog manjka dobrih bakterija koje pomau u probavi i zatiti organizma, nesekretori su podloniji probavnim problemima, gojaznosti i bolestima uzrokovanim napadom tetnih bakterija iz okolia. Nesekretori stoga moraju unijeti korisne bakterije (probiotike) preko hrane poput jogurta i slino. Osim toga, uoeno je da nesekretori imaju smanjenu aktivnost enzima koji pomae u probavi masti te bi stoga trebali izbjegavati masnu hranu. Odreivanje sekretor
statusa (sekretor ili nesekretor) bitno je kako bi se u prehranu prema krvnoj grupi mogle uvesti dodatne mjere te bi se tako rijeio problem vika kilograma, ali i sprijeile mogue bolesti.
statusa u nekim sluajevima, razvijeni su i genetiki testovi odreivanja sekretor statusa. Genetiki testovi (DNA testovi) temelje se na odreivanju prisutnosti mutacije u genu FUT2. Nesekretori na odreenoj poziciji u genu FUT2 imaju mutaciju u kojoj je guanin zamijenjen adenozinom. Istraivanja su pokazala da 20% ljudi spada u nesekretore, to znai da svaka peta osoba treba obratiti pozornost na vie faktora kako bi bila uspjena u dijeti. Kako bi ste sa sigurnou utvrdili jeste li vi jedna od tih osoba i kako bi ste bolje upoznali vlastiti organizam, ne propustite se testirati na sekretor status.
41
Zatita djece
Koliko vam god vaa beba izgledala slatko kad dobije boju na obraiima morate znati da je ve tada koi uinjena teta. Teko je zamisliti da e se na tom okruglom licu jednom pojaviti bore, a karcinom koe kao da se dogaa nekom drugom. No oteenja izazvana suncem se zbrajaju iz dana u dan kroz cijelo djetinjstvo. Koa pamti! Do 18. godine ivota koa dobije 80% ukupnog zraenja, a nakon tridesete pokazuje kako smo se ponaali u djetinjstvu. BEBINA KOA JE DRUKIJA OD VAE
Koa vae bebe bre cijeli nego koa odrasle osobe, ali je isto tako osjetljivija na sve ozljede pa tako i na oteenja izazvana suncem. Koa se prirodno brani od sunca stvarajui pigment melanin koji se poput kiobrana rasporedi iznad jezgara keratinocita (stanica koe) i tako smanjuje oteenja.
od sunca
42
No ta zatita kod malih beba jo nije dovoljno razvijena. Proi e i nekoliko godina dok taj obrambeni sustav sazrije. U meuvremenu vi ste duni tititi vau bebu ili dijete od sunca. Obzirom da koa malih beba predstavlja vei postotak ukupne tjelesne mase to i svaka promjena na koi ima vei utjecaj na cjelokupni organizam. Opekline od sunca mogu imati teke posljedice za vau bebu kao to je dehidracija, poviena tjelesna temperatura, ok, niski krvni tlak, nepravilan rad srca.
starijeg od godinu dana ukoliko tjelesna temperatura prijee 38,3 C. U svakom sluaju trebate dijete staviti u hladnu i zamraenu prostoriju i davati mu dosta tekuine. Ako tjelesna temperatura prijee 38,3 C potreban je i antipiretik. Korisno je staviti obloge fizioloke otopine na kou, a nakon toga njeno neutralne losione, a nikako ne primjenjivati alkohol! Ne primjenjujte nikakve lijekove na kou ukoliko se niste posavjetovali s vaim lijenikom.
usvajaju u ranoj djejoj dobi, a tu je uloga vas kao roditelja najznaajnija jer dijete e slijediti va primjer. Kako djetetu ograniavate boravak na otvorenom kada je vani hladno isto biste trebali i kada je sunce najjae. Ba kao to dijete uite prati ruke ili zube pouavajte ga kako se zatititi od tetnog djelovanja sunca. Pojava malignog melanoma, najzloudnijeg raka koe, udvostruuje se svakih deset godina! Studije su pokazale da je pojava karcinoma koe direktno povezana s brojem sunanih opeklina u djetinjstvu. Zato uinite sve kako biste to sprijeili. Redovito pregledavajte kou svom djetetu, a posebice pigmentirane madee prema ABCDE pravilima. Ako primjetite
43
SPECIJALISTIKA DERMATOVENEROLOKA ORDINACIJA Vesna Magdi-Jelavi, dr. med. spec. dermatovenerolog Ulica kneza Trpimira 5a, Velika Gorica Tel: 6214-569
44
46
hrane i ivotnog okolia, zagaenje zraka vezano uz promet te stres. Posebno mjesto meu alergijskim bolestima imaju kone alergijske bolesti (atopijski dermatitis te kontaktni dermatitis) koje se neto razlikuju od dinih alergijskih bolesti te imaju i neto drukije imbenike rizika. Njihova je uestalost izmeu 10 i 25 posto u opoj populaciji, a atopijski dermatitis esto se javlja kao prva alergijska bolest u ivotu. Atopijski dermatitis (atopijski ekcem, neurodermitis) zapravo niti nije primarno alergijska bolest, ali je svrstan u alergijske bolesti jer postoji izrazito visoka povezanost s alergijom te drugim alergijskim bolestima. Atopijski dermatitis predstavlja znaajni rizik za razvoj svih drugih alergijskih bolesti. Atopijski dermatitis je primarno bolest defekta koe kao barijere, a moe biti uroen ili steen. Otprilike u polovici sluajeva postoji uroen defekt barijere koji je uvjetovan poremeajem bjelanevina (filagrina) u koi koji kou ine nepropusnom.
Poveana propusnost koe moe biti i steena kao posljedica pretjeranog odmaivanja (pranja) i iritacije (oteenja) koe. Takva poveana propusnost dovodi do poveanog isuivanja koe i mogunosti prodora alergena kroz kou. Poveano isuivanje koe dovodi do njenog mehanikog oteenja posebice na mjestima pregiba (unutranjost laktova, koljena, vrat) ili na izloenim mjestima (lice, stranjica). Za nastanak osjetljivosti na alergen posebice su vana dva imbenika: poveana propusnost i iritacija (mehanika trauma, oteenje) te su stoga osobe s atopijskim dermatitisom posebno sklone alergijskim bolestima. Stoga je u djece i bolesnika s atopijskim dermatitisom vrlo bitno u prevenciji alergijske senzibilizacije odrati funkciju koe kao barijere, smanjiti izlaganje koe alergenima te smanjiti iritaciju. To znai da koa tih osoba treba to rjee biti u kontaktu s razliitim kozmetikim preparatima te iritansima koji su u sastavu kozmetikih sredstava za pranje i deterdenata. U osoba koje su alergine, a koje imaju kontaktni dermatitis treba izbjegavati izloenost (direktni kontakt koe) s alergenima, a koji su danas najee sastojci kozmetike te sredstava za pranje ukljuujui mirise, konzervanse za deterdente i sl. Vrlo bitnu ulogu u prevenciji imaju izbor i nain koritenja deterdenta za pranje rublja. Svjestan trenutka te potreba korisnika svojih
prozvoda Labud je u suradnji sa strunjacima nae bolnice (Djeja bolnica Srebrnjak) razvio praak Oliver Futura Sensitive, paljivo birajui sastojke kako bi taj praak zadovoljio spomenute uvjete ba za skupinu bolesnika s konim alergijskim bolestima te pruio smanjeni iritacijski potencijal i smanjenu alergogenost. S tako razvijenim prakom provedeno je u naoj bolnici i dermatoloko ispitivanje u skupini bolesnika s atopijskim dermatitisom pokazavi da u toj skupini bolesnika praak Oliver Futura Sensitive ne pokazuje poveani iritacijski potencijal u odnosu na ispitanike zdrave koe te se stoga moe preporuiti za primjenu u bolesnika s atopijskim dermatitisom te ljudima s osjetljivom koom. Opi je savjet da se osim toga rublje ili odjea koja dolazi u izravni dodir s koom u bolesnika s atopijskim dermatitisom ili kontaktnim dermatitisom nakon zavrenog pranja u perilici jo jednom ispere koritenjem programa za ispiranje kako bi se otklonio eventualni viak neispranog praka te da se ne koriste omekivai za rublje jer se oni ne ispiru iz rublja. Takoer treba izbjegavati iritaciju koe pravilnim izborom tkanine koja dolazi u dodir s koom, pri emu treba birati pamuk, a izbjegavati vunu. Posebice treba izbjegavati nekontrolirano nanoenje raznih krema ili masti na ve oteenu kou jer takva primjena moe dovesti do razvoja senzibilizacije (alergijske preosjetljivosti).
48
Fizikalna terapija
u trudnoi
Zglobovi, ligamenti i miii "omekavaju" pod uinkom hormona trudnoe i to je dio normalnog procesa pripremanja organizma za poroaj. Meutim, ova pojava poveava rizik od povreda i bolova, naroito u donjem dijelu lea. Teina bebe, koja se prirodno poveava, vri dodatni pritisak na kraljenicu i zdjelicu utjeui na dranje tijela trudnice.
50
d velike je vanosti voenje brige o sebi i svom tijelu tijekom trudnoe te e svakoj eni uvelike koristiti i programi vjebanja. etnje, plivanje, vonja bicikla, pilates, joga sve su to aktivnosti koje mogu biti dobar odabir za trudnicu. Naravno, postoje i izuzetci od ovog pravila. Pojave li se bolovi u zdjelici ili kriima, trudnica treba provoditi ogranieno vjebanje pod kontrolom fizioterapeuta.
U progr amim a za tru zastu dnice pljen medi e su cinsk e mas na po ae seb kreve nim tima
koji ograniavaju mogunost kretanja i tada je potrebno koritenje zdjelinog pojasa i pravilnih poloaja tijela tijekom svakodnevnih aktivnost koji ne izazivaju boli.
postiu se kontroliranim vjebanjem sa fizioterapeutom. Vjebanje u trudnoi preporuuje se radi odravanja psihofizike kondicije, prevencije bolnih lea i boljeg dranja. Usto se ublaavaju cirkulacijske tegobe, popravlja san, ali i podie samopouzdanje. Vjebe je potrebno izvoditi polako i pri tome oslukivati reakcije tijela. Prije poetka vjebanja potrebno je prakticirat relaksirajue poloaje te lagana istezanja. Ako se kod nekih vjebi bol pojaava prema niim dijelovima tijela (stranjici, nozi), takve vjebe treba izbjegavati te raditi samo one koje su ugodne. Preporuljivo je svaku vjebu ponoviti pet do deset puta i vjebati dva do tri puta dnevno. Vjebe koje se provode u bazenu (hidroterapija) uvelike rastereuju cijelo tijelo. Ako bol ne poputa ni nakon vjebanja i iri se nie od stranjice potraite savjet lijenika i fizioterapeuta. Postoji niz terapija i aktivnosti koje se provode u specijaliziranim poliklinikama, a obuhvaaju individualne tretmane koji se primjenjuju nakon poetne provjere funkcionalnog statusa trudnice. Od terapija za trudnice najprimjerenije su: Medicinske masae - izuzetno olakavaju bol i pomau odrati tonusa miia i relaksirati miie koji su pod optereenjem. U programima za trudnice zastupljene su medicinske
masae na posebnim krevetima koji su namijenjeni samo njima i ne stvaraju pritisak na plod, a omoguuju iznimnu relaksaciju buduoj majci. Limfna drenaa - pomae kod oteenih i bolnih nogu. TENS struje - suzbija akutnu bol. Cilj svih programa je psihofizika priprema budue majke za poroaj, olakavanje vremena prije poroaja, postizanje potrebne kondicije
koja e olakati poroaj i ujedno stvoriti kvalitetnu bazu za to bre vraanje mlade majke u psihofiziku formu i odravanje eljene linije. Programi Poliklinike Arithera Comfort, uz vodstvo visoko educiranih fizioterapeuta i struan lijeniki tim, nude kontinuirani rad na svim tjelesnim sustavima, ne samo za vrijeme trudnoe, nego i poslije poroaja te na taj nain njeguju tijelo - funkcionalno i estetski.
52
Vrijeme
za nas
I
gra je zabavno sredstvo putem kojeg djeca najlake ue o sebi, drugima i svijetu koji ih okruuje zbog ega je izuzetno vano da se i roditelji igraju s njima. Putem igre djeca eksperimentiraju s pravim ivotnim ulogama, uvjebavaju razliite vjetine koristei svoju matu i istraujui svoju kreativnost. Od iznimne je vanosti za djeji emocionalni, socijalni, intelektualni i fiziki razvoj. Igrajui se djeca ue govoriti, hodati, jesti, kako se ophoditi prema drugima, kako izraziti ono to trebaju ili ele. Djeca predkolske dobi se ne izraavaju verbalno tako dobro kao odrasli. Igrake slue kao rijei, a sama igra kao komunikacija. U igri djeca izraavaju svoje strahove, frustracije, radost, ljutnju, tugu te to odrasloj osobi omoguava dobar uvid u djetetov svijet. Igra je iznimno vana za razvoj svakog djeteta. Kada se djeca igraju, njihov
Igra nema ciljeve kojima slui, ona svoje ciljeve i svoj smisao ima u samoj sebi. Igra nije radi nekog budueg blaenstva, ona je u sebi ve 'srea'! (Eugen Fink)
54
mozak radi i razvija se. Svi smo se u ivotu vie ili manje igrali, no kada govorimo o roditeljskim zadaama, biti ravnopravni partner u djetetovoj igri, moda je jedna od najteih. Zato? Moda zato to su nam jo kao djeci govorili da je igra za djecu, pa onda kao odrasle osobe provodimo svoj ivot bez igre bez pravila. ak i kada se poelimo igrati, imamo osjeaj da se glupiramo i jo k tome osjeamo prijekorne poglede drugih, ozbiljnih i odgovornih odraslih oko nas koji nam daju jasno do znanja da je igra samo za djecu. Uvjere nas da e se djetetova potreba za igrom zadovoljiti u igri s vrnjacima te da e jo k tome kroz nju nauiti socijalne vjetine. Pa zato bi se onda roditelj uope trebao uputati u igru sa svojim djetetom?! U svojoj praksi vrlo esto sugeriram roditeljima, u cilju boljeg upoznavanja djeteta, uzroka njegovog ponaanja ili pak za razvoj njihovog odnosa, da se jednostavno igraju sa svojim djetetom. Mnogi roditelji, pa i oni najentuzijastiniji, klimaju glavom puni razumijevanja izreenog, ali s velikim upitnikom iznad glave. Shvaaju moju poruku, ali jednostavno nemaju ideje kako to uiniti. Mnogi roditelji su spremni organizirati razno razne igre putem kunih projekata, zajednikog crtanja i uenja o razliitim stvarima koje dijete okruuju. Ukljuuju ih u dnevne aktivnosti poput kuhanja, kupovine, vode na izlete, na raznorazne fizike i sline aktivnosti i u konanici vjeruju da su tako zadovoljili sve djetetove potrebe. To je tzv. igranje iz roditelja koje ukljuuje poduavanje, usvajanje vrijednosti i uvjerenja. Roditelj koji se igra iz roditelja
Za djeji je razvo j od neproc jenjive vanos vrijeme ti koje rod itelji provod e s njim au igri
ravnopravan u igri bez pravila osim onih sigurnosnog tipa (dijete ne smije sebe ili roditelja namjerno ozlijediti, ne smiju se unitavati igrake). Taj tip igre uglavnom se moe vidjeti kod same djece uz odraslu osobu koja ih nadzire vodei rauna o sigurnosnim pravilima. Za djeji je razvoj od neprocjenjive vanosti vrijeme koje roditelji provode s njima u igri, da se igra iz djeteta jer se na taj nain razvija intima izmeu roditelja i djece. Tzv. igranje iz djeteta ukljuuje zabavu i uivanje, vrisak radosti iz roditeljskog grla i valjanje po podu. se izrodi u igri. tovie, i meni samoj je bilo teko igrati se na taj nain s djecom kada sam zapoela raditi u vrtiu. Osjeala sam se jednostavno glupo. Moje iskustvo: Vrlo brzo po zavretku studiranja, zapoela sam raditi u vrtiu. Ravno iz akademskih klupa nala sam se meu djecom predkolske dobi kojima uope nije bilo vano znam li teorije iz razvojne psihologije i da li mogu objasniti njihovo ponaanje na temelju genetskih i obiteljskih imbenika, ve da li se znam s njima igrati. To je bilo toliko oigledno da mi je jednom prilikom jedna odgajateljica njeno rekla da se pokuam opustiti dok sam s klincima, oni e me voditi kroz igru. Neko vrijeme osjeala sam da, moja uloga nije da se igram s njima, ve da se moram brinuti i voditi rauna o njihovom psihikom zdravlju te da tu nema mjesta za igru. No, iz dana u dan, osmjesi i jednostavan pristup djece su me oaravali. Njihovo tako iskreno oduevljenje to me vide, tranje prema meni samo da me pozdrave, da mi neto pokau i otvoreno traenje da se igram sa njima, su mi poeli
ne zaboravlja na pristojnost, prikladnost i obazeznu pouku. Ove aktivnosti su od izuzetne vanosti i nezamjenjive za pravilan djeji razvoj, ali u sebi esto sadre pravila igre nametnute od strane roditelja, kao voditelja. To znai da se dijete ui kako slijediti pravila, kako se ponaati u drutvu uz vjebanje odreenih vjetina. No, isto tako, to znai da se dijete prilagoava odraslom i njegovim pravilima, kao to se prilagoava velik dio dana, ako ne i cijeli dan. Meutim, dijete nikada nema pravu, zdravu mogunost da ono bude glavno te da roditelja doivi kao ravnopravnog partnera. Najvie to moe imati jest mogunost odabira te na taj nain utjecati na daljnji razvoj situacije. S druge strane, naalost, vrlo rijetko se susreem s roditeljima koji se igraju sa svojom djecom kao da su i oni sami djeca. Igre kada roditelj zaboravi da je roditelj i kada je posve
56
ispunjavati dane pa sam malo pomalo poela otputati svoje intelektualne, odrasle konice i poela se sputati na njihovu razinu. Poela sam gledati svijet njihovim oima koji je tako drugaiji i esto jednostavniji, matovitiji i arobniji nego svijet odraslih. Oni vide udovita i uju duhove kada netko ulazi u sobu, pozivaju me da se skrivam sa njima ispod stola, a kada se treba suoiti s udovitima, oni e izai i spasiti me. Danas, nakon nekoliko godina rada u vrtiu, veliki mi uitak predstavlja kada se trebam igrati s njima. Uvijek mi je zanimljivo da, kada god se
pojavim meu njima, oni odmah nekako osjete da sam spremna za igru s njima i pozivaju me da im se pridruim. Budui da djeci igraka slui umjesto rijei, a igra umjesto verbalne komunikacije, otkrivam o njima stvari koje se mogu pronai u rijetkim knjigama, a iskustvo koje su mi dali neprocjenjive mi je to intelektualne to duhovne vrijednosti.
ponaanje mogunostima djeteta ime se zapoinje razvijati socioemotivna veza izmeu njih. Igra je djetetovo prirodno sredstvo za uenje - dijete vrlo brzo po roenju poinje imitirati ponaanje roditelja. to se roditelj vie igra s djetetom, poinje se ranije razvijati simbolika igra koja je temelj za uenje o pravilima u meuljudskim odnosima, za uenje djeteta o sebi i svijeta oko sebe. Zabavno je, neoptereeno drutvenim pravilima. Probuuje i Vau i djeju matu, razvija se
58
Precious Planet
kreativnost, dijete se ui rjeavati situacije na nove naine. U ovom obliku igre dijete spontano vjeba i razvija sve aspekte razvoja: razvoj govora i komunikacije, socijalnih vjetina, potie spoznajni razvoj i razvoj motorike. Razvija odnos roditelj dijete, olakava postavljanje zahtjeva i granica u djetetovom ponaanju. Igra je sama sebi nagrada, tada dijete nema potrebu za vanjskom nagradom poput nove igrake Djeci predkolske dobi igra je spontana aktivnost koja ih ispunjava zadovoljstvom i kojom ispunjavaju vei dio svog vremena budnosti.
Program Centra Proventus, Vrijeme za nas, individualiziran je pristup temeljen na znanjima razvojne psihologije, psihologije braka i obitelji, transakcijske analize i terapije igrom. Namijenjen je za sve roditelje s djecom u dobi od 0 do 7 godina koji ele potaknuti razvoj svog djeteta putem zajednike igre te za roditelje koji ele poboljati svoj odnos s djetetom. Provodi se u malim
grupama u prostoru bogato opremljenim s igrakama uz dva voditelja s bogatim iskustvom u radu s djecom i roditeljima. Program omoguava roditeljima stjecanje znanja i vjetina kako komunicirati sa svojim djetetom, te e imati prilike bolje razumjeti zato se djeca ponaaju kako se ponaaju. Program e poeti u listopadu 2012. godine. Za vie informacija o programu moete nazvati na 0958043982 ili pitati mailom na: tatjana@ centarproventus.hr.
59
mr. sc. Darko Sambol, MBA, prof. psiholog - mentor struni suradnik u Djejem vrtiu Rijeka
ada bismo htjeli najkrae opisati kako se osjea dijete koje prvi puta dolazi u vrti, vjerojatno bi bilo dovoljno rei da se ono mora prilagoditi nizu zahtjeva na koje jo uvijek ne moe odgovoriti. Veina djece ne moe kontrolirati svoja emocionalna stanja, naroito ne strah i ljutnju.
nee spavati - ljutnju, to ne moe izmijeniti situaciju, izraavat e vritanjem, zvanjem mame i tate, agresijom usmjerenom na drugu djecu, odgojitelje, stvari itd..
Prvi dani djetetova boravka u vrtiu stresni su koliko za dijete, toliko i za lanove njegove obitelji te osobe koje e se njime profesionalno baviti. Govorimo li u terminima teorije potreba onda bismo mogli rei da ovoj djeci trebamo zadovoljiti potrebu za sigurnou i pripadanjem. Zadatak vrtia je, dakle, osigurati sigurno i stabilno okruje, atmosferu u kojoj se razumiju, prihvaaju i
Prvi dani djeteto va bora vka u vrtiu stresni koliko z su a dijete , toliko lanove i za njegove obitelji osobe k te oje e s e njime profesio nalno baviti
podravaju djetetovi osjeaji. - Hoe li odgojitelj znati kako se brinuti za moje dijete? - Hoe li razumjeti posebnosti i potrebe mog djeteta? - Hoe li voljeti moje dijete? - Hoe li djetetu biti dobro u vrtiu? Dugogodinje iskustvo doputa mi da govorim o nekim tipinim reakcijama roditelja kao to su napetost, suzdranost pri ulasku u prostorije vrtia i pri
60
Njega bebine koe zapoinje od prvog dana nakon rodjenja... Njeno jo od prvog dodira je slogan koji se ve 33 godina vee uz brend Becutan i prenosi priu koja njeguje generacije. Becutan vlane maramice su jo jedan proizvod kolekcije koji nastavljaju tu priu. Imaju mekanu strukturu to ini dodir s osjetljivom bebinom koom izuzetno njenim, vlane maramice s ekstraktom kamilice uinkovito tite kou od upala i djeluju umirujue kod eventualne pojave crvenila, dok vlane maramice s aloe verom hidratiziraju bebinu kou i djeluju blago antiseptino. Temeljito ukljanju neistou, te tite kou od isuivanja, pH su neutralne to e ouvati pH balans zdrave bebine koe. Osim za njegu i odravanje higijene u podruju pelena, Becutan vlane maramice prikladne su i za ienje bebina lica i ruku. Nakon uporabe, koa beba ostaje njena, mekana i njegovana, a i mame ih mogu uvjek posuditi.
komuniciranju s odgojiteljima, dugo opratanje od djeteta, esto praeno suzama (najee majke), zavirivanje kroz prozor, vrsto grljenje djeteta pri ponovnom susretu, rastresenost itd.
dijete ui slijed radnji (dolazak u vrti - odlazak roditelja boravak u vrtiu - povratak roditelja nakon odreenog vremena) - donijeti stvar uz koju je dijete emocionalno vezano (dudu, flaicu, gazu, dekicu, omiljenu igraku i sl.) i uz koju se moe umiriti (tzv. prijelazni objekt) Adaptacija djece traje odreeni period. Kod starije djece to je neto krai period, kod mlae dui. Budite spremni i strpljivi s djetetom taj period jer e dijete biti ljuto na vas i kod kue mogua je regresija u ponaanju (kada se dijete vrati nekim starim navikama - mokrenju u krevet, dudanju dude, sisanju palca, puzanju ako je ve prohodalo)... Prilazite djetetu
s razumijevanjem, jer je njemu taj period vrlo teak, uporno ga uvjeravajte da ga volite najvie na svijetu i da to to morate raditi ne znai da ga volite manje. Nemojte u odgojiteljima gledati svoje neprijatelje" - odgojitelji su vai partneri. Dogovarajte se, pitajte to vas zanima, sugerirajte kako pristupiti djetetu kada je u nekom neraspoloenju... I uvijek imajte na umu da vrti treba biti lijepo mjesto puno igre i zabave i da e sve tekoe prilagodbe proi. Jedino je vano zadrati pozitivan stav prema vrtiu, ali i prema samome sebi. Jer nijedan roditelj nije lo roditelj ako mora raditi. To to ostavljate svoje dijete u vrtiu da razvija nove
62
- vi se pripremite na situaciju da odgoj vaeg djeteta preputate u odreenoj mjeri profesionalcima, tako da jedina osoba koja bude u stresu kod polaska u vrti bude vae dijete. Jer ako i vi prolazite tekoe pri razdvajanju od djeteta, tko e onda ostati pribran da pomogne djetetu u noenju s njegom emocijama straha, izgubljenosti i bespomonosti?
- da bude prihvaajui - da bude podravajui - da daje podrku djetetu i roditeljima - da prati, promatra dijete i vodi biljeke - da planira i osmiljava prostor, igre, aktivnosti itd.
64
povlaenjem i sl.) kod roditelja se javlja nepovjerenje (prema vrtiu, odgojiteljima i sl.), osjeaj nesigurnosti (u sebe kao roditelja, u novonastalu situaciju i sl.) i neke druge emocije. Optimalno vrijeme djetetovog boravka u vrtiu u periodu prilagodbe, ovisno o njegovim reakcijama, odreuju timski roditelji i odgojitelji. Na osnovi tzv. lista za praenje adaptacije prati se i biljei
djetetovo ponaanje. Potrebno je istaknuti specifian, svakom pojedincu prilagoen, interval samostalnog boravka u vrtiu. Taj interval je varijabilan i ovisi o stupnju stresnosti kojeg separacija od roditelja izaziva kod djece. S obzirom da se roditelji teko nose s "negativnim" emocijama svog djeteta vano je pravovremeno terapeutski djelovati, kako ne bi dolo do kumulacije stresa. Tu
ulogu preuzimaju lanovi strunog tima, a najee psiholog ako postoji u vrtiu (razgovor, debreefing, terapeutske grupe i sl.). I za kraj imajte povjerenje u jaslice/vrti, u odgojiteljice koje su i same majke i znaju iz osobnog i profesionalnog iskustva to je potrebno vaem djetetu i vama. Povjerenje e osjetiti vae dijete i time e prilagodba biti za sve laka i bezbolnija!
Cilj je pomoi roditeljima u lakem "preivljavanju" prilagodbe kod njih samih i kod djeteta.
NEKE OD TEMA:
- koje su normalne reakcije koju mogu oekivati kod svoga djeteta - to kao roditelj mogu napraviti prije odlaska djeteta u jaslice/vrti - oekivanja od vrtia - savjeti za "preivljavanje" Svi zainteresirani mogu se javiti na mail darko.sambol@ri.t-com.hr
mr. sc. Darko Sambol, MBA, psiholog-mentor u Djejem vrtiu Rijeka, voditelj edukacija i savjetovanja za pojedince i grupe roditelja
66
Njenost Klorane Bebe gela za pranje kose i tijela Klorane Bebe gel za pranje kose i tijela sadri prirodni antibakterijski surfaktant, koji jami ouvanje proizvoda bez dodatka konzervansa. Testiran je pod nadzorom oftalmologa, dermatologa i pedijatara. Formula je hipoalergena*, bez bojila, alkohola i esencijalnih ulja, kako bi se rizik od alergijske reakcije sveo na minimum. Novo u ljekarnama i specijaliziranim prodavaonicama.
500 ml MPC=112,00 kn
200 ml MPC=74,00 kn
Smokve i ljive
U svakoj ivotnoj dobi uinkovita probava jedan je od osnovnih imbenika nunih za odranje zdravlja
u slubi probave
P
oznata je injenica da je jedan od prvih simptoma bolesti pojava smetnji u probavnom sustavu, bilo da su posrijedi esti proljevi ili zatvor. Problem zatvora crijeva odraava se nedovoljno uestalim, neredovitim i nepotpunim pranjenjem crijeva. Redovito pranjenje crijeva bitno je za sveukupno zdravlje. U protivnom se nagomilavaju tetni produkti probave, uz razvijanje raznih simptoma (nelagoda, osjeaj nadutosti, slabi apetit, umor, glavobolja). Kad kretnje crijeva postanu manje uestale, a stolica tvrda, suha i oteano se ispranjuje, javlja se zatvor. Od zatvora ee pate ene, trudnice, osobe starije ivotne dobi i dijabetiari. Najei uzroci opstipacije su: - zanemarivanje potrebe za pranjenjem crijeva - nedovoljno uzimanje tekuine - preskakanje obroka i nedovoljno vakanje hrane - prehrana koja je zasnovana na fast food hrani - prehrana siromana dijetetskim vlaknima - nedostatak fizike aktivnosti - uzimanje odreenih lijekova - oboljenja debelog crijeva - jai stres. U trudnoi se peristaltika (pokretljivost) crijeva smanjuje, to esto uzrokuje tekoe u normalnom svakodnevnom pranjenju crijeva. Element koji dodatno stimulira pojavu opstipacije kod trudnica su preparati eljeza koje moraju uzimati tijekom trudnoe kako bi zadovoljile poveanu potrebu za tim mineralom. Kako bi se odrala normalna peristaltika, a time i funkcija crijeva, potrebno je voditi rauna o elementima na koje se moe utjecati vlastitim ponaanjem i navikama. Dakle, valja unositi dostatne koliine prehrambenih vlakana, redovito piti
Od zatvo ra ee pate ene, trudni ce, oso be sta rije ivotn e dobi i dijabe tiari
tekuinu, a ako problemi s zatvorom ne izostaju, poeljno je uzeti biljni pripravak blagog djelovanja - Sirup od smokve i ljive. Sirup od smokve i ljive je kombinacija ekstrakata suhe smokve i suhe ljive, jer suho voe ima najveu koncentraciju djelatnih tvari te komoraa i paprene metvice. Suhe smokve i suhe ljive nositelji su laksativnog uinka. Nakon 6-12 sati od primjene Sirupa od smokve i ljive dolazi do pranjenja crijeva. Navedeno vrijeme je potrebno za transport aktivnih tvari koje omoguuju laksativni uinak. Komora i
68
paprena metvica smanjuju greve i nadutost u crijevima. Smokve su bogat izvor prehrambenih vlakana, a visok udio ine vlakna topljiva u vodi. Ta vrsta vlakana povoljno djeluje na regulaciju probave. Suhe smokve imaju trostruko veu koliinu minerala magnezija od svjeih smokava to doprinosi njihovom laksativnom djelovanju. Nadalje, magnezij je jedan od kljunih imbenika koji organizam titi od tetnog utjecaja psihikog stresa. Suhe ljive sadre ak tri sastojka koja pridonose pravilnoj probavi: visok udio netopljivih prehrambenih vlakana, koja su vjerojatno klju prevencije zatvora. Netopljiva vlakna ne mogu se razgraditi u probavnom sustavu, pa u njemu ostaju, apsorbiraju vodu i ine stolicu voluminoznijom, to olakava prolaz kroz crijevo.
sorbitol, prirodni eer koji takoer ima sposobnost upijanja vode i na taj nain pomae u otklanjanju zavora. dihidroksifenil-izatin, tvar koja potie kontrakcije crijeva, to je esencijalan proces za redovito pranjenje crijeva. Prednosti uzimanja Sirupa od smokve i ljive su: - prirodnost: aktivni sastojci su prirodnog podrijetla - ugodan voni okus - prikladno za uporabu: sirup omoguuje proizvoljno doziranje za djecu i odrasle - prikladno i za dijabetiare - blagog djelovanja pa ga mogu koristiti djeca i trudnice. Neki od savjeta za odranje pravilne probave su: zapoeti jutro s dorukom, tako se budi probava i potie rad crijeva. u prehranu ukljuiti dovoljno vlaknaste hrane: voe,
U trud no se p eris i talt (pok ik crije retljivo a st) va s to es manjuj to u e tek zrok , oe uje u no sva kod rmalno ne pra m njen vnom ju cr ijev a
povre i integrale itarice. korisne su namirnice koje bubre i time poveavaju volumen stolice (zobene pahuljice) prehrana treba biti raznovrsna s uravnoteenim koliinama masti, bjelanevina i ugljikohidrata. dnevno piti 1,5 do 2 litre tekuine. Pri tome izbjegavati gazirana pia i alkohol. baviti se tjelesnom aktivnou. Ako problemi s zatvorom ne izostaju, poeljno je uzeti Sirup od smokve i ljive.
69
Odabir nosiljke
i kupovine, jer odabir krive nosiljke moe jako i ozbiljno natetiti vama, a ponajvie razvoju vae bebe
to trebate znati?
Prije nego uope krenete u potragu za nosiljkom za vau bebu, jako je vano znati na to trebate paziti kod odabira
osiljka nije bilo kakva torba u koju ete ubaciti svoje dijete i osloboditi teinu s ruku, a postoji mnogo nosiljki koje upravo ine to jednostavno rastereuju vae ruke, ali istovremeno napinju lea i kraljenicu i stvaraju neprirodan raspored tereta. Nemojte nikada dopustiti da vama ili vaoj bebi tijekom noenja bude neudobno. Vano je odabrati nosiljku koja e u potpunosti odgovarati vaim potrebama i biti besprijekorno prikladna za bebinu dob i motoriki razvoj.
doslovno biti priljubljena uz vas Ukoliko kupujete nosiljku s tako da izmeu vas i bebe smije naramenicama, one trebaju biti stati va isprueni dlan, nita dovoljno iroke i ispunjene kako vie od toga. Kraljenica e u bi amortizirale vae kretnje. tom sluaju, gledajui iz profila, Naramenice se moraju zatezati, biti u laganom slovu C, i to je toliko da poptpuno privuku prirodan poloaj za bebina lea. nosiljku uz va torzo. Dovoljno irok struk koji se vee ili kopa e pojaati udobnost. Kod strukturiranih nosiljki, poznatih jo kao i klokanice jedna od najvanijih stvari na koje trebate obratiti pozornost je irina sjedalnog dijela. On ne smije biti ui od 20 cm, a to je iri to bolje. Naime, beba u nosiljci ne smije sjediti, stoga u nosiljci MORA imati poloaj nogu Pravilan poloaj kukova i lea kao da je u unju, s koljenima Noenje bebe od sebe, u iznad razine guze, ili tzv. poloaju gdje su bebina lea poloaju abice te rub nosiljke na vaim prsima, bez obzira to treba biti tono na bebinom se esto propagira, nije poloaj pregibu koljena. Bebine noge vas moraju obgrliti, koji bi vam bilo koji strunjak pedijatar, fizijatar ili ortoped umjesto da su izbaene prema preporuio. Jedini nain da vani. Nemojte dopustiti da tako nosite svoju bebu je onaj beba visi u nosiljci, niti da joj na rukama ili poloaj buddhe u se kraljenica iskrivljuje u slovo sling marami, no za taj poloaj S. Beba u nosiljci tijelom mora
70
beba mora imati dobru kontrolu vratnih i veeg dijela lenih miia.
prema vani je nemogunost nosiljke da kopira poloaj ruku kada nosite bebu u tom poloaju u kompaktnoj nosiljci. Jedne e nosiljke dobro zatititi lea i povui bebu prema vaim prsima, dok e im noge visiti. Druge, pak nosiljke e uspjeno rijeiti poloaj nogu i kukova sa irokim ukrojem na tom podruju, ali ba iz tog razloga neete moi privui bebu svom tijelu pa e beba biti nagnuta prema naprijed i visjeti s cijelim tijelom, napinjui svoje nezrele miie da se odri u uspravnom poloaju.
ponudit e vam dodatak za novoroene ili posebne naine namjetanja nosiljke za malu ili vrlo veliku djecu. Meke nosiljke, poput sling marame ili marame nemaju dobnu granicu, i njihovo koritenje zapravo ovisi o tome koliki teret vae tijelo moe podnjeti. No isto tako, prema motorikom razvoju bebe i njezinoj dobi, birat ete i poloaje noenja koji su za tu dob prilagoeni i preporueni. kole noenja i babyhandlinga odlino su mjesto za strune informacije o koritenju nosiljki, prednostima noenja i vanostima faze naruja. Ako traite savjet o odabiru nosiljki, na internet portalu
www.pixiekid.hr
pronai ete sve informacije koje e vam olakati odabir i dati bezbroj savjeta koji su vam potrebni da odaberete ba ono to vam treba.
71
odrasle i drugu djecu.Odnosi s obitelji i onima koji ga okruuju razvija njegovu osobnost, pronalazit e vlastite naine razmiljanja i kretanja. Dijete e moi voziti tricikl, koristiti djeje karice, znat e kojeg je spola, moi e se samo skinuti i odjenuti, igrati se s ostalom djecom, recitirati dio pjesmice, pjevati pjesmicu.
Uite dijete plivati. Uite dijete kako da komunicira sa strancima, a kako da ne komunicira.
POZITIVNO RODITELJSTVO
Nastavite itati djetetu. Ukljuite dijete u kuanske poslove. Ohrabrite dijete da se igra s vrnjacima. Pomognite djetetu da se tonije izraava. Budite jasni i dosljedni u odgoju. Provjerite je li kua sigurna za vae dijete. Uite dijete kulturi u prometu. Budite oprezni dok dijete ui i vozi tricikl. Provjerite opremu za igranje vani. Pazite na dijete dok se igra vani.
72
Ana Metiko
5 godina:
Izrazito je plaljivo, agresivno Ne odvaja se od roditelja bez velikog opiranja Lako gubi koncentraciju i teko je uspostavlja Pokazuje mali interes za igru s drugom djecom Ne reagira na ljude osim najueg kruga Rijetko ili nikad ne koristi matu u igri Veinu vremena izgleda nesretno, tuno ili nezainteresirano Uski mu je krug aktivnost kojima se bavi Ne pokazuje veliki spektar emocija Ima potekoe sa spavanjem, jedenjem, koritenjem toaleta Ne moe razlikovati matu od stvarnosti Ne razumije upute ako ih damo vie u jednoj reenici Ne moe ispravo rei svoje ime i prezime Ne koristi mnoinu ili prolo vrijeme kad govori Ne govori o svojim dnevnim aktivnostima Ne moe sloiti vie od 6 kocki u toranj Ne zna drati bojicu Teko se sam odjeva Ne moe sam oprati zube ili ruke Drastian pad sposobnosti u kratkom periodu
6 godina:
Dijete ne moe nacrtati ovjeka s nogama i rukama, dijelovima lica, odjeom Ne moe napisati svoje ime i jednostavnije rijei, ak ni s grekama Ne prepoznaje svoje napisano ime, "mama", "tata" Ne boji unutar crta i s bojama kakve su u stvarnosti Ne igra se zamiljenim igrama Ne broji ni do 10 Ne pokazuje empatiju, niti privrenost djetetu ili odraslom Ne moe skakati, penjati se Ne moe bacati i uloviti loptu Ne pokazuje interes ili nema snage za aktivne igre
www.ringeraja.hr
73
1 2
4
74
Autosjedalica - kao to znate autosjedalica je obavezna Kolica (zauzimaju mnogo prostora u automobilu pa treba paziti prilikom pakiranja druge prtljage ili posudite kiobran kolica koja su mnogo manja) Lealjka (ovo je ve neto to vam dodatno zauzima prostor u autu pa se i ne mora ponijeti ako imate problem s prostorom u autu... ali u svakom sluaju je praktina na plai, pogotovo za male bebice) Odjea: puno bodija i laganih stvarica i par debljih stvari trenirkica, dukserica (po mogunosti isplanirati za svaki
6 7 8 9
dan da bi se izbjeglo pranje), gumene sandalice, obine sandalice, arapice... Runici (ovo nositi samo ako idete negdje gdje znate da u sobi/apartmanu nema runika koji se mjenjaju svaki dan, ali preporuujemo da uvijek nosite svoje!) Kozmetika: pelene, vlane maramice, ampon, krema standardna, krema za sunanje, elji, etkica i pasta za zube, tapii za ui... Grija za vodu Termosica
10 11 12
16
13 14 15
eirii Ljekarna: sredstvo protiv proljeva i dehidracije, krema protiv insekata, epii protiv temperature , paracetamol, flaster, antiseptiko sredstvo u spreju za rane, toplomjer, kapi u sluaju alergije...
17 18 19
Flaice, dude, tanjuri, pribor za jelo (etka za ienje flaice i malo deterdenta za sluaj da ga u sobi nema) Tuta
Bazeni, lauf, narukvice ... Suncobran (po mogunosti dva) Putni kreveti, posteljinica, prekriva...
Kupai Za izbirljive bebe dobro je ponijeti i svu hranu koju vaa beba papa da ne biste morali kupovati na odmoru, a pri tom mislimo na gotove kaice (povrtne i vone), sokie, ajeve. Jer se moe dogoditi da u mjestu gdje se boravi nema onog to vaa beba voli, a iskustvo je pokazalo da je sve skuplje tamo gdje odete.
Moda je ovaj popis preopiran, ali sigurni smo da e pomoi pri pakiranju na odmor. Naoruajte se strpljenjem, zapisujte to sve trebate ponijeti i pripremite se za dug put. Sretan put elimo!
www.ringeraja.hr
75
da mi knjiga uistinu moe biti najbolji prijatelj na tom putu. Gdje god se nalazila sa svojom bebom, u trenu kad bi zaspala ja bih se uhvatila itanja. Tada sam shvatila da sva literatura o majinstvu donosi odgovore vezane za fizike promjene u trudnoi, a ja sam eljela znati vie o emocionalnom aspektu tog iskustva. I tako sam poela pisati dnevnik, koji se pretoio u vlastitu knjigu. Po emu se Priprema, pozor, start! razlikuje od drugih knjiga o trudnoi i majinstvu? Knjiga je razgovornog tona, kad je itate imate dojam da priate s prijateljicom. Iskrena je, moda u nekim dijelovima dotie bolna podruja, ali opet takve stvari se dogaaju pisalo se o njima ili ne. Ne prodaje ideal da postoji savrena mama. Emocionalno je nabijena i moda u nekim dijelovima
feministiki nastrojena . Sve u svemu totalno drukija od drugih. Glavna majinska uloga: Najvanije je biti tu. U dobru i zlu. Bez prtljaga prolosti i utega budunosti. Dati djetetu prazan papir i kist da sam naslika svoju ivotnu sliku. Va jedini zadatak je dati toj slici zaina koji su besplatni : liicu njenosti, dvije liice strpljenja, 20 g potpore, granicu razumjevanja i sve dobro zaliti ljubavlju. Tabu tebe vezane za majinstvo o kojima se u medijima ili openito u drutvu ne pria: 1. ena nije nuno po defaultu spremna & stvorena za majinstvo 2. Nije ivotna elja svake ene imati dijete 3. Nije nuno imati partnera ili biti u braku za kvalitetan odgoj djeteta 4. Postporoajna depresija
76
Sve to ste eljeli znati o majinstvu, a niste se usudili pitati sada moete pronai u knjizi Priprema,Pozor,Start!emocionalnom vodiu za preivljavanje prve godine. Dijana Poloniju, autoricu & majku dvogodinje Tare, za spisateljsku aktivnost motiviralo je osobno iskustvo & emocionalne turbulencije koje donosi to divno, ali i iscrpljujue razdoblje. KAKO SE POSTAJE SRETNA MAMA?
Sretna mama: ena koja brine o svom izgledu, o stanju svog uma, koja je svjesna svih svojih uloga i u nijednoj ne pretjeruje, ostvaruje se na vie podruja ako ima tu potrebu, radi posao koji voli ili ga bar pokuava nai, nikada ne odustaje od svojih snova, daje se u onoj mjeri u kojoj joj ostaje dovoljno sebe za sebe, zna rei NE, uglavnom je ljubazna i spremna pomoi, pokuava se rijeiti loih obrazaca. Jednom reenicom - ena koja radi na sebi kako bi mogla biti uzor svom djetetu.
Za vlastiiti primjerak knjige posjetite www. pripremapozorstart. com i sve itateljice koje pri ispunjavanju narudbenice u polje komentara upiu
77
moj ivot
Dnevnik mame
Drage mame i one koje to ele postati
Leati na plai, uzeti neke novine, knjigu, lagano tivo pa lei potrbuke i po mogunosti jo odrijemati (naravno u hladu i zatiene odgovarajuim faktorom), scena je o kojoj veina mama moe tek sanjati. Rijetke su one kojima se suprug na ljetovanju samovoljno ponudi kako e pripaziti na najmlae lanove obitelji i to s osmijehom uz napomenu, recimo, Odmori draga, svaki dan ih sprema, vodi, kuha, sprema, isti, presvlai, oblai Moda, ali moda poneki to napravi jedan dan tijekom za veinu sedmodnevnog, uglavnom najdue deset dana dugog ljetovanja. Kad to napravi, veina nas pomisli da zna to mu je na pameti Malo ale ne kodi, naravno, ali injenica je da veina mama osjea svakodnevni umor te da ga ni ljetovanje ne moe izlijeiti, pogotovo to veinu na tom odmoru eka isti posao. Na ovu temu navelo me ljeto pred nama i svakodnevne kie koje su nadam se iza nas, a onda mi je otra pomisao prola kroz glavu. Otkud mi pravo da se alim? Otkud mi to pravo kad sam svim srcem eljela postati majka? Koliko suza je isplakano, koliko boli istrpljeno samo zato to se eli postati roditelj? Ma ne, ne elim pisati srcedrapateljnu priu, ve samo sebe i mnoge druge, umorne mame podsjetiti ba na to, na to iako smo iscrpljene, kraj sebe imamo najvea blaga i da e ta ovisnost o nama jako brzo proi te da emo za njom isto tako brzo aliti. Kao i za svim onim zagrljajima i izjavama koje izmame osmijeh na lice. Na Majin dan nabolji vrtiki opis mame koji sam proitala, glasio je: Moja mama je dobra. Nekad zloesta. Nosi sat. Eto, i sat je bitan detalj, kae Borna. Uglavnom, glavu gore mame, uivajte u izradi kula u pijesku na plai, prolivenom jogurtu, smrvljenim tapiima i zgaenoj banani na runiku. Sve je to dio najbolje prie Biti mama. Pozdrav, drage moje, a posebno one koje e tek postati dio te prie, voli vas mama Helena
78
Djeja knjiica
...i vani trenuci izmeu kupanja i ostaloga nee sigurno biti zaboravljeni. Prvi zubii, prvi koraci, prve rijei: dani nezaboravnih dogaaja bit e zapisani i zabiljeeni meu stranicama Djeje knjiice koje odiu njenim mirisom.
80
POSEBNA PREDNOST
a forma prikladn v oblik lji j dobi - zanim djejo edvjedia probiotskih m je vakan za ODLIAN OKO OKUS
Mali Viola
Sve za Vae male anele, posebna kozmetika za djecu i novoroenad, hrana za djecu, pelene, dude, boice, sve za zubeke, okice i noseke. Obratite nam se s povjerenjem, magistra Mali e Vas rado savjetovati i ponuditi Vam samo najbolje. Brandovi: Tommee Tippee, Avent, Dr. Browns, Curaprox, Mustela, Aderma, Bioderma, Cattier, Alphanova, Sebamed, itd...
Domaineka 4, Zagreb (Vrbani) Web: www.malci-viola.hr Tel: 01/ 553 0473, mob: 098 473 666
Wellness savjetovalite
elite li uiniti neto dobro za svoje zdravlje, za zdravlje vae djece...?
Nazovite nas bez obaveze, a mi emo vam ponuditi besplatne konzultacije s nekim od naih savjetnika.
Nudimo vam savjetovanje pri: prehrani odraslih prehrani djece poremeajima probave mravljenju debljanju prevenciji bolesti problemima s alergijama...
www.jglprobiotici.com
nagradna igra
agradna N
(1x mlijeni desert, 1x itne pahuljice, 1x Nan 3, 1x gotov obrok mlijeka i itarica,3x lutkica za prst) (5 nagrada)
2Poklon paket:
Persil Expert Sensitive praak 1,6 kg Persil Sensitive gel 1,5L Silan Natural Sensitive Almond milk 1l Silan Natural Sensitive Sensitive&Rose1l (3 nagrade)
3Poklon paket:
86
igra!!!
paket: 4PoklonSensitive Oliver arli LOVE
(5 nagrada)
nagradna igra
www.labud.hr
www.herba-laboratorij.hr
Redni broj nagrade koju biste eljeli osvojiti (moe i vie njih):
Kupon za nagradnu igru poaljite na nau adresu: Latrija d.o.o., 8. Podbreje 25c, 10020 Zagreb Dobitnici e biti obavijeteni telefonom. Nagradna igra traje do 30. kolovoza 2012.
87
galerija
Galerija mamin
Dragi nai!
Kao i uvijek, gomila fotki predivnih beba i maliana i nezahvalan posao odabira najslae fotke. Netko e dobiti slikovnicu, ali sve su bebe najslae :) estitamo sretnom dobitniku slikovnice iz prolog broja koju je darovao Egmont!
Dobitnik slikovnice
Mariano Petrovi
Patrik Turi
Tamara pekuljak
Tea
Noa Car
Mia Pirl
88
nih sunaca
Dora uper Amelie Luna Frkovi Krul
Daniel Samardi
Adam Markovica
Maks Gabeli
Ervin Havi
Maja Drinovac
Katja
Ines Slavenski
Tara Erceg
Luka Crnogorac
Kevin
Fotkice svojih sunaca aljite na: Latrija d.o.o., 8. Podbreje 25c, 10020 Zagreb ili e-mail: urednistvo@maminosunce.hr. Poslane fotografije ne vraamo.
89