SADRAJ

UVOD.........................................................................................................................................1 OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE...........................................................................................2 Geotermalna energija..............................................................................................................4 Energija plime i oseke.............................................................................................................4 Energija valova.......................................................................................................................5 ENERGIJA SUNCA...................................................................................................................7 Karakteristike energije sunca................................................................................................11 2.2. Osnovni principi direktnog iskoritavanja energije Sunca............................................12 2.2.1. Solarni kolektori......................................................................................................12 2.2.2. Fotonaponske elije.................................................................................................13 2.2.3. Fokusiranje suneve energije..................................................................................15 ZAKLJUAK...........................................................................................................................17 LITERATURA..........................................................................................................................18 Knjige:.......................................................................................................................................18 Obnovljivi izvori energije, http://www.izvorienergije.com/obnovljivi_izvori_energije.html, 29.01.2012.................................................................................................................................18 Povijest koritenja energije sunca, http://www.obnovljivi.com/energija-sunca/50-povijestkoristenja-energije-sunca, 30.01.2012......................................................................................18 Energija sunca, http://eko.zagreb.hr/print.aspx?id=85, 30.01.2012..........................................18 Naini aktivnog i pasivnog iskoritavanja energije sunca, http://www.centarenergije.com/obnovljivi-izvori-energije/energija-sunca/86-nacini-aktivnog-i-pasivnogkoristenja-energije-sunca, 30.01.2012......................................................................................18 Akumulacija suneve energije u obiteljskim pasivnim kuama, hrcak.srce.hr/file/94763, 30.01.2011.................................................................................................................................18 Karakteristike energije Sunca, http://www.centar-energije.com/obnovljivi-izvorienergije/energija-sunca/85-karakteristike-energije-sunca, 30.01.2012.....................................18 POPIS SLIKA...........................................................................................................................19

UVOD
Osiguranje dovoljnih koliina jeftine energije i zatita ovjekovog okolia temeljni su zahtjevi za ostvarenje odrivog razvitka nae civilizacije. Istraivanja i usavravanja tehnologija za uporabu obnovljivih izvora energije provode se u mnogim podrujima ljudskog djelovanja pa tako i u graditeljstvu. Izgradnja novih zgrada i boravak ljudi u njima kao temeljna ljudska potreba na poetku 21. stoljea, imaju vrlo kompleksne i vane zahtjeve koji e znaajno utjecati na opi razvitak. Europska Unija u posljednja dva desetljea, s ciljem sigurnije opskrbe energijom, poduzima sveobuhvatne mjere protiv neracionalne potronje energije i posljedinog zaganenja atmosfere otpadnim plinovima (emisija CO2). Potencijalno najvei izvor obnovljive energije je Sunce, uarena plinovita kugla ije zraenje dolazi na Zemlju. Suneva energija je sigurna, neprekidna i najmanje tetna za okoli. Temelj je ivota na Zemlji i stalni pratilac razvoja ljudskog roda. Predmet ovog rada je istaknuti vanost Sunca i suneve energije u svakidanjem ivotu, energija koja je gotovo neiscrpna te se moe iskoristiti na mnogo razliitih naina. Svrha ovog rada jest prikazati obnovljive izvore energije te se posebno usredotoiti na energiju sunca te naine njezinog iskoritavanja. U seminarskom radu koritene su razliite znanstvene metode poput: metoda analize i sinteze, metoda komparacije i metoda desrkripcije. Rad se sastoji od etiri sadrajne cjeline. U uvodnom dijelu ukratko se prikazuje tema rada, predmet, svrha rada, koritene znanstvene metode te kratak pregled sadraja. U prvom poglavlju ''Obnovljivi izvori energije'', openito se govori o obnovljivim izvorima energije s osvrtom na sve izuzev energije sunca to je naziv drugog poglavlja. U drugom poglavlju govori se o samoj energiji sunca, njenim karakteristikama te osnovnim principima koritenja. U zadnjem dijelu rada, zakljuku, kratko je zakljuen seminarski rad.

OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

Obnovljive izvore energije moemo podijeliti u dvije glavne kategorije: tradicionalne obnovljive izvore energije poput biomase i velikih hidroelektrana, te na takozvane "nove obnovljive izvore energije" poput energije Sunca, energije vjetra, geotermalne energije itd. Iz obnovljivih izvora energije dobiva se 18% ukupne svjetske energije, ali je veina od toga energija dobivena tradicionalnim iskoritavanjem biomase za kuhanje i grijanje, od 13 do 18%. Od velikih hidroelektrana dobiva se dodatnih tri posto energije. Prema tome, kad izuzmemo tradicionalne obnovljive izvore energije jednostavno je uraunati da takozvani "novi izvori energije" proizvode samo 2,4% ukupne svjetske energije. 1,3% otpada na instalacije za grijanje vode, 0,8% na proizvodnju elektrine energije i 0,3% na biogoriva1. Taj udio u budunosti treba znatno poveati jer neobnovljivih izvora energije ima sve manje, a i njihov tetni utjecaj sve je izraeniji u zadnjih nekoliko desetljea. Sunce isporuuje Zemlji 15 tisua puta vie energije nego to ovjeanstvo u sadanjoj fazi uspijeva potroiti, ali usprkos tome neki ljudi na Zemlji se smrzavaju. Iz toga se vidi da se obnovljivi izvori mogu i moraju poeti bolje iskoritavati i da ne trebamo brinuti za energiju nakon fosilnih goriva. Razvoj obnovljivih izvora energije (osobito od vjetra, vode, sunca i biomase) vaan je zbog nekoliko razloga:

obnovljivi izvori energije imaju vrlo vanu ulogu u smanjenju emisije ugljinog dioksida (CO2) u atmosferu. Smanjenje emisije CO2 u atmosferu je politika Europske unije, pa se moe oekivati da e i Hrvatska morati prihvatiti tu politiku,

poveanje udjela obnovljivih izvora energije poveava energetsku odrivost sustava. Takoer pomae u poboljavanju sigurnosti dostave energije na nain da smanjuje ovisnost o uvozu energetskih sirovina i elektrine energije,

oekuje se da e obnovljivi izvori

energije postati

ekonomski

konkurentni

konvencionalnim izvorima energije u srednjem do dugom razdoblju. Nekoliko tehnologija, osobito energija vjetra, male hidrocentrale, energija iz biomase i suneva energija ekonomski su konkurentne. Ostale tehnologije su ovisne o potranji na tritu da bi postale ekonomski isplative u odnosu na klasine izvore energije. Proces
1

Obnovljivi izvori energije, http://www.izvorienergije.com/obnovljivi_izvori_energije.html, 29.01.2012.

prihvaanja novih tehnologija vrlo je spor i uvijek izgleda kao da nam izmie za samo malo. Glavni problem za instalaciju novih postrojenja je poetna cijena. To die cijenu dobivene energije u prvih nekoliko godina na razinu potpune neisplativosti u odnosu na ostale komercijalno dostupne izvore energije. Veliki udio u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora rezultat je ekoloke osvijetenosti stanovnitva, koje usprkos poetnoj ekonomskoj neisplativosti instalira postrojenja za proizvodnju iste energije. Europska zajednica ima strategiju udvostruavanja upotrebe obnovljivih izvora energije do 2010. godine u odnosu na 2003. godinu2. To znai da bi se ukupni udio obnovljivih izvora energije poveao na 12% 2010. godine. Taj plan sadri niz mjera kojima bi se potaknule privatne investicije u objekte za pretvorbu obnovljivih izvora energije u iskoristivu energiju (najveim djelom u elektrinu energiju). Dodatno, drave Europske unije (EU) zadale su si jo jedan ambiciozan cilj da poveaju udio obnovljivih izvora energije 20% cjelokupne potronje energije u EU do 2020 godine. Zbog trenutne financijske krize u kojoj su se nale najvee drave u Europskoj uniji, vjerojatno je da plan nee biti proveden u potpunosti.
Slika 1. Sunce kao uarena kugla

Izvor: Povijest koritenja energije sunca, http://www.obnovljivi.com/energija-sunca/50-povijest-koristenjaenergije-sunca, 30.01.2012.

Suneva radijacija glavni je pokreta veine obnovljivih izvora energije, ali ima i nekoliko izvora koji ne potjeu od nje. To su geotermalna energija i energija koju moemo dobiti od plime i oseke te energija valova.

Ibidem str. 2

Geotermalna energija

Geotermalna energija odnosi se na koritenje topline unutranjosti Zemlje. Da bi se ta energija iskoristila, razvijene su mnoge tehnologije, ali pojednostavljeno moemo izdvojiti dva osnovna naina: izravno i neizravno. Izravno koritenje znai koritenje vrue vode koja izbija (ili se ispumpa) iz podzemlja. Ono moe biti raznoliko: od koritenja u toplicama, za grijanje kua ili staklenika, za pojedine postupke u industriji (npr. pasterizacija mlijeka). Indirektno koritenje geotermalne energije znai dobivanje elektrine struje. Ovdje se princip rada ne razlikuje bitno od klasinih termoelektrana na ugljen ili mazut - razlika je samo u nainu na koji se dobiva vodena para. Ovisno o temperaturi vode (ili pare) u podzemlju razvijeno je nekoliko razliitih tehnologija. Prednost ovog izvora energije je to da je jeftin, stabilan i trajan izvor, nema potrebe za gorivom, u pravilu nema tetnih emisija, osim vodene pare, ali ponekad mogu biti i drugi plinovi. Slabosti proizlaze iz injenice da je malo mjesta na Zemlji gdje se vrela voda u podzemlju ne nalazi na prevelikoj dubini - takva podruja, tzv. geotermalne zone vezane su uz vulkanizam ili granice litosfernih ploa. Kako su to esto i potresna podruja sama gradnja postrojenja zahtijeva poveane trokove. esto su udaljena od naseljenih podruja, pa se stvaraju trokovi prijenosa energije, a ponekad su zatiena pa gradnja nije doputena (npr. NP Yellowstone). Meu zemljama koje prednjae su SAD, Filipini, Meksiko, Japan.

Energija plime i oseke

Energija plime i oseke dolazi od gravitacijskih sila Sunca i Mjeseca. Za sad jo nema veih komercijalnih dosega na eksploataciji te energije, ali potencijal nije mali. Ta se energija moe dobivati tamo gdje su morske mijene izrazito naglaene (npr. ima mjesta gdje je razlika izmeu plime i oseke vea od 10 metara). Princip je jednostavan i vrlo je slian principu hidroelektrane. Na ulazu u neki zaljev postavi se brana i kad se razina vode digne proputa se preko turbine u zaljev. Kad se zaljev napuni brana se zatvara i eka se da razina vode padne. Tad se voda po istom principu proputa van iz zaljeva. U jednostavnijem sluaju voda se proputa kroz turbine samo u jednom smjeru i u tom sluaju turbine su jednostavnije (jednosmjerne, a ne dvosmjerne).

Slika 2. Najpoznatija elektrana na uu rijeke Rance u Francuskoj

Izvor: Obnovljivi izvori energije, http://www.izvorienergije.com/obnovljivi_izvori_energije.html, 30.01.2012.

Glavni problemi kod takvog iskoritavanja energije plime i oseke su nestalnost (treba ekati da se razina vode digne dovoljno, ili da padne dovoljno) i mali broj mjesta pogodnih za iskoritavanje takvog oblika energije. Najpoznatija je elektrana na uu rijeke Rance u Francuskoj (slika) izgraena 1960-ih koja jo uvijek radi. Rusija je izgradila malu elektranu kod Murmanska, Kanada u zaljevu Fundy, Kina nekoliko elektrana, ali niti jedna od tih zemalja nije ostvarila znaajan napredak. Alternativni nain koritenja odnosi se na lokaciju elektrana u morskim tjesnacima gdje se zbog kanaliziranja plimnog vala poveava njegova energija, a da pogon generatora koristile bi se podvodne turbine sline kao kod vjetroelektrana. Na isti nain nastoji se iskoristiti i energija morskih struja, ali je ta tehnologija jo u povojima.

Energija valova

Energija valova je oblik transformirane Suneve energije koja stvara stalne vjetrove na nekim dijelovima Zemlje. Ti vjetrovi uzrokuju stalnu valovitost na odreenim podrujima i to su mjesta na kojima je mogue iskoritavanje njihove energije. Veliki problem kod takvog iskoritavanja energije je da elektrane treba graditi na puini jer u blizini obale valovi slabe. To znatno poveava cijenu gradnje, ali nastaju i problemi prijenosa te energije do korisnika. Rezultati u trenutnoj fazi dospjeli su tek do prototipova i demonstracijskih ureaja. Na slici se vidi princip pretvorbe energije valova u elektrinu energiju. Prema slici se vidi da se energija valova prvo pretvara u strujanje zraka, a taj vjetar pokree turbinu. Amplituda valova mora biti velika da bi pretvorba bila uinkovitija (slika 2). 5

Slika 3. Princip iskoritavanja energije valova

Izvor: Obnovljivi izvori energije, http://www.izvorienergije.com/obnovljivi_izvori_energije.html, 30.01.2012.

ENERGIJA SUNCA
Sunce je nama najblia zvijezda te, neposredno ili posredno, izvor gotovo sve raspoloive energije na Zemlji. Suneva energija potjee od nuklearnih reakcija u njegovom sreditu, gdje temperatura dosee 15 milijuna C. Radi se o fuziji, kod koje spajanjem vodikovih atoma nastaje helij, uz oslobaanje velike koliine energije. Svake sekunde na ovaj nain u helij prelazi oko 600 milijuna tona vodika, pri emu se masa od nekih 4 milijuna tona vodika pretvori u energiju. Ova se energija u vidu svjetlosti i topline iri u svemir pa tako jedan njezin mali dio dolazi i do Zemlje. Nuklearna fuzija odvija se na Suncu ve oko 5 milijardi godina, kolika je njegova procijenjena starost, a prema raspoloivim zalihama vodika moe se izraunati da e se nastaviti jo otprilike 5 milijardi godina. Iako je suneva energija uzronik veine izvora energije, u ovom poglavlju koncentrirat u se na direktno iskoritavanje suneve energije. Pod optimalnim uvjetima, na povrini Zemlje moe se dobiti 1 kW/m2, a stvarna vrijednost ovisi o lokaciji, godinjem dobu, dobu dana, vremenskim uvjetima itd. U Hrvatskoj je prosjena vrijednost dnevne insolacije na horizontalnu plohu 34,5 kWh/m2 3. Na karti koja prikazuje insolacijski nivo vidi se da Europa nije na vrlo pogodnom podruju za eksploataciju, ali unato tome u Europi je direktno iskoritavanje suneve energije u velikom porastu. Veinom je to rezultat politike pojedinih drava koje subvencioniraju instaliranje elemenata za pretvorbu suneve energije u iskoristivi oblik energije. Osnovni problemi su iskoritavanja su mala gustoa energetskog toka, velike oscilacije intenziteta zraenja i veliki investicijski trokovi.

Energija sunca, http://eko.zagreb.hr/print.aspx?id=85, 30.01.2012.

Slika 4. Insolacijski nivo Europe

Izvor: Energija sunca, http://eko.zagreb.hr/print.aspx?id=85, 30.01.2012.

Na karti koja prikazuje insolacijski nivo vidi se da Europa nije na vrlo pogodnom podruju za eksploataciju, ali unato tome u Europi je direktno iskoritavanje suneve energije u velikom porastu. U podruju graditeljstva, energija Sunca moe se iskoritavati aktivno i pasivno. Aktivno koritenje Sunevog zraenja podrazumijeva njegovo izravno pretvaranje u toplinsku ili elektrinu energiju. To pretvaranje vri se pomou razliitih urenaja, a najei su solarni kolektori za stvaranje toplinske energije i fotonaponski paneli za stvaranje elektrine energije.

Glavna podruja primjene aktivnih sustava su4: zgrade udaljene od energetske mree, vikendice, farme, skladita (rasvjeta, ventilacija, sigurnosna tehnika...) navodnjavanje, prepmpavanje podzemnih voda, pojilita za ivotinje napajanje elektrinom energijom reklamnih ureaja napajanje ureaja za javne potrebe

Naini aktivnog i pasivnog iskoritavanja energije sunca, http://www.centar-energije.com/obnovljivi-izvorienergije/energija-sunca/86-nacini-aktivnog-i-pasivnog-koristenja-energije-sunca, 30.01.2012.

Koritenje Suneve energije u zgradama na pasivan nain ne trai nikakve nove i komplicirane tehnologije. Sustav funkcionira tako da se pomou dobro ukomponiranih tradicionalnih materijala za graenje, kao to su beton, kamen, staklo, drvo i metal, maksimalno iskoristi snaga vjenog izvora topline Sunca. Temeljni princip pasivnog koritenja Suneve energije sastoji se u tome da se zgrada otvara prema Suncu i koristi njegovu energiju. im Sunca nestane i im vanjski uvjeti postanu nepovoljni, treba se zatititi od gubitaka topline zatvaranjem prema okolini. Realizacija ovih nimalo jednostavnih zahtjeva nalazi se u sveobuhvatnom prouavanju fizikalnih procesa koji se odvijaju nakon prodora Sunevih zraka u unutranjost zgrade. U svakom projektu treba zasebno analizirati to e se deavati s energijom Sunca koja une u zgradu i elemente zgrade prilagoditi tako da se pasivno koritenje Suneve energije provede na praktino izvodiv i ekonomski prihvatljiv nain.

Slika 5. Aktivno i pasivno koritenje suneve energije u zgradama

Izvor: Akumulacija suneve energije u obiteljskim pasivnim kuama, hrcak.srce.hr/file/94763, 30.01.2011.

10

Karakteristike energije sunca

Za ivot na zemlji vrlo je vano elektromagnetsko Sunevo zraenje svjetlost. Snaga zraenja Sunca koja dopire do Zemlje iznosi 173*1012 kW, to nekoliko tisua puta premauje trenutne energetske potrebe Zemlje. Za prosjeni intenzitet uzima se tzv. suneva konstanta ija je vrijednost 10=1353 W/m2, a daje jainu zraenja na granici Zemljine atmosfere5. Dio zraenja neposredno dolazi do Zemlje, a drugi dio se lomi zbog neistoa u zraku (praina, para i sl.) i raspruje, to daje difuznu komponentu zraenja. Energija koja se moe dobiti iz Suneva zraenja uvelike ovisi o valnoj duljini. Pri pojedinim stupnjevima zagaenja, razliita je koliina izgubljenog zraenja. Stvarno iskoristivo, upotrebljivo zraenje Sunca, ovisi i o zemljopisnom poloaju i vremenu izloenosti, podrazumijevajui i godinja doba i doba dana. To u biti znai ovisnost o visini Sunca i kutu upadanja sunevih zraka na povrinu Zemlje. Daljnji faktori su vlanost zraka i koliina oblaka tzv. zasjenjenje, gdje naoblaenje znaajno i trenutno utjee na insolaciju. Na zasjenjenje uvelike utjee i zagaenje zraka od industrije i prometa tj. koliina dima, plinova i pare. Od suneve konstante koja iznosi 1353 W/m2, oko 250 W/m2 izgubi se u atmosferi. Refleksija sa granice atmosfere nazad usvemir iznosi daljnjih 100W/m2. Iz toga proizlazi da je solarno zraenjena povrini zemlje u idealnim uvjetima 1000 W/m26. Na naem podruju, u popodnevnim satima u zimskom polugoditu zraenje ima prosjenu vrijednost oko 250-600 W/m2, dok u ljetnom polugoditu ima vrijednost izmeu 600-1000 W/m2, a refleksija moe iznositi 40-50%7.

Karakteristike energije Sunca, http://www.centar-energije.com/obnovljivi-izvori-energije/energija-sunca/85karakteristike-energije-sunca, 30.01.2012. 6 Ibidem 7 Ibidem

11

2.2. Osnovni principi direktnog iskoritavanja energije Sunca Osnovni principi direktnog iskoritavanja energije Sunca su8:

solarni kolektori - pripremanje vrue vode i zagrijavanje prostorija, fotonaponske elije - direktna pretvorba suneve energije u elektrinu energiju, fokusiranje suneve energije - upotreba u velikim energetskim postrojenjima.

2.2.1. Solarni kolektori Solarni kolektori pretvaraju sunevu energiju u toplinsku energiju vode (ili neke druge tekuine). Sistemi za grijanje vode mogu biti ili otvoreni, u kojima voda koju treba zagrijati prolazi direktno kroz kolektor na krovu, ili zatvoreni, u kojima su kolektori popunjeni tekuinom koja se ne smrzava (npr. antifriz). Zatvoreni sustavi mogu se koristiti bilo gdje, ak i kod vanjskih temperatura ispod nule. Tijekom dana, ako je lijepo vrijeme, voda moe biti grijana samo u kolektorima. Ako vrijeme nije lijepo, kolektori pomau u grijanju vode i time smanjuju potronju struje. Solarni kolektori su vrlo korisni i kod grijanja bazena. U tom sluaju temperatura vode je niska i jednostavnije je odravati temperaturu pomou otvorenih sistema grijanja. Na takav nain optimalna temperatura bazena odrava se nekoliko tjedana vie u godini nego bez sistema grijanja vode. Postoje i kolektori koji direktno griju zrak. Ti sustavi cirkuliraju zrak kroz kolektore i na taj nain prenose velik dio energije na zrak. Taj se zrak kasnije vraa u grijanu prostoriju i na taj nain se odrava temperatura u prostoriji. Kombinacijom grijanja zraka i grijanja vode moe se postii vrlo velika uteda. U Europskoj Uniji znatno se poveava koliina ugraenih sustava za grijanje vode i prostorija. U 2000. godini prvi put se premaila granica od milijun m2 novo instaliranih sunevih kolektora (instalirano je 1046140 m2 sunevih kolektora). Njemaka i Austrija su lideri u iskoritavanju energije sunca za grijanje. Njemaka kampanja za promociju toplinske energije sunca "Solar Na Klar", pokazuje veliku efikasnost. U 2001. je instalirano 900 000 m2, a u 2000. 615 000 m2 (+46.3%). U odnosu na cijelu Europu u Njemakoj je 2000. godine
8

Ibidem str. 7

12

instalirano vie od 60% sustava. Plan Europske Unije je instalirati 100 milijuna m2 do 2010. godine. Trenutni pokazatelji su da e biti instalirano oko 80 milijuna m2 do 20109.

2.2.2. Fotonaponske elije

Fotonaponske elije su poluvodiki elementi koji direktno pretvaraju energiju suneva zraenja u elektrinu energiju. Efikasnost ime je od 10% za jeftinije izvedbe s amorfnim silicijem, do 25% za skuplje izvedbe. Za sada su jo uvijek ekonomski nerentabilni jer im je cijena oko 6000 $/kW10. Na slici desno prijazan je princip izrade fotonaponskih elija. Fotonaponske elije mogu se koristiti kao samostalni izvori energije ili kao dodatni izvor energije. Kao samostalni izvor energije koristi se npr. na satelitima, cestovnim znakovima, kalkulatorima i udaljenim objektima koji zahtijevaju dugotrajni izvor energije. U svemiru je i snaga suneva zraenja puno vea jer Zemljina atmosfera apsorbira veliki dio zraenja pa je i dobivena energija vea. Kao dodatni izvori energije fotonaponske elije mogu se na primjer prikljuiti na elektrinu mreu, ali za sada je to neisplativo. Fotonaponski efekt poeo je 1839. godine promatrati Henri Becquerel i na poetku dvadesetog stoljea bio je predmetom mnogih istraivanja. Jedina Nobelova nagrada koju je dobio Albert Einstein bila je za istraivanje solarne energije. 1954. su Bell Labs u SAD-u predstavili prvi fotonaponski lanak koji je generirao upotrebljivu koliinu elektrine energije, a do 1958. poelo je ugraivanje u komercijalne aplikacije (osobito za svemirski program). U Europskoj Uniji trenutno je 40% godinji rast instalirane snage fotonaponskih elija. To se naizgled ini kao velik rast, ali u biti radi se o vrlo malim koliinama, pa rast od 40% ne utjee posebno na ukupnu zastupljenost takvih izvora energije. U 2000. godini u Europskoj Uniji bilo je instalirano 183.5 MWp, a to je 43.6% poveanja u odnosu na 1999. I u tom podruju Njemaka je sa 113.8 MWp (ukljuujui 100 MWp prikljuenih na elektrinu mreu) vodea drava u Europi. Kako velik udio moe se zahvaliti Njemakom zakonu o obnovljivim izvorima energije. Po tom zakonu otkupna cijena energije iz fotonaponskih elija je 0.5 po kWh za prvih 350 MWp. Plan Europske Unije je instaliranje 3000 MWp do 2010. godine, ali sadanji pokazatelji su da e do onda biti instalirano oko 1780 MWp11.

Ibidem str. 7 Ibidem str. 7 11 Ibidem str. 7

10

13

Solarni sistemi rade na principu pretvaranja dnevne svijetlosti u elektrinu energiju. Suneve zrake pretvaramo u termiku energiju pomou solarnih kolektora. Fotonaponske elije se sastoje od dva razliito nabijena poluvodia izmeu kojih, kada su izloeni svijetlu, tee elektricitet. Zatvorimo li strujni krug izmeu solarnog kolektora i nekog potroaa, npr svijetiljke, struja e potei i potroa e biti opskrbljen el.energijom, odosno naa svijetiljka e zasvijetliti. Solarni moduli zbog svojih elektrikih svojstava proizvode istosmjernu struju (istu onakvu koju dobijemo iz depnih baterija). Komponente kao to su izmjenjivai (charge controlers), baterije i invertori reguliraju, pohranjuju i isporuuju elektrinu energiju krajnjem potroau. Ovisno o potrebnoj snazi i obima suneve energije koriste se jedan ili vie modula. Izmjenjiva (charge controler) povezuje module, bateriju i potroae te titi bateriju od prevelikog punjenja ili jakog pranjenja. Da bismo istosmjernu el. energiju pretvorili u izmjeninu, potreban nam je inverter. Inverter pretvara istosmjernu elektreinu energiju u izmjeninu (220V) kako bi s njom mogli pokretati razne potroae koji su napravljeni za rad na izmjeninu el. energiju (220V).
Slika 6. Prikaz fotonaposnkih elija

Izvor: Solarni fotonaponski sustavi, http://www.sunato.hr/fotonaponski_sustavi.htm, 30.01.2012.

14

2.2.3. Fokusiranje suneve energije Fokusiranje suneve energije upotrebljava se za pogon velikih generatora ili toplinskih pogona. Fokusiranje se postie pomoi mnogo lea ili ee pomou zrcala sloenih u tanjur ili konfiguraciju tornja. Na slikama su prikazane konfiguracije tipa "Power Tower" i "Dish".
Slika 7. ''Power tower'' konfiguracija zrcala

Izvor: Energija sunca, http://www.izvorienergije.com/energija_sunca.html, 30.01.2012.

Slika 8. ''Dish'' sistem fokusiranja

Izvor: Energija sunca, http://www.izvorienergije.com/energija_sunca.html, 30.01.2012.

"Power tower" konfiguracije koriste kompjuterski kontrolirano polje zrcala za fokusiranje sunevog zraenja na centralni toranj, koji onda pokree glavni generator. Do sada su napravljeni demonstracijski sistemi koji imaju izlaznu snagu i iznad 10 MW. Ti novi sustavi 15

imaju i mogunost rada preko noi i u loem vremenu tako da spremaju vruu tekuinu u vrlo efikasni spremnik (neka vrsta termo boce). "Dish" sistemi prate kretanje Sunca i na taj nain fokusiraju sunevo zraenje. Postoji jo i "Trough" sistem fokusiranja suneva zraenja, koji moe biti vrlo efikasan. Takve elektrane mogu biti vrlo jake: u Kaliforniji je instalirana elektrana snage 354 MW. Kada nema dovoljno energije od Sunca, sistemi koji fokusiraju sunevo zraenje mogu se bez veih problema prebaciti na prirodni plin ili neki drugi izvor energije. To je mogue jer Sunce koristimo za grijanje tekuine, a kad nema sunca zagrijemo tekuinu ne neki drugi nain. Problem kod fokusiranja je veliki potrebni prostor za elektranu, ali to se rjeava tako da se elektrana radi npr. u pustinji. U pustinjama je ionako snaga suneva zraenja najizraenija. Veliki problem je i cijena zrcala i sustava za fokusiranje.

16

ZAKLJUAK
Ono to je bitno za shvaanje znaenja Sunca za ivot na Zemlji jest da energija sa Sunca do Zemlje dolazi u obliku Sunevog zraenja. U unutranjosti Sunca odvijaju se nuklearne reakcije, prilikom kojih se fuzijom vodik pretvara u helij uz oslobaanje velikih koliina energije. Dio te energije dolazi i do nas te nam omoguava odvijanje svih procesa, od fotosinteze pa do konanog, ono to je u energetici znaajno, proizvodnje elektrine energije. Veina tehnologije obnovljivih izvora energije se na direktan ili indirektan nain napaja iz Sunca. Sustav Zemljine atmosfere je uravnoteen tako da je toplinsko zraenje u svemir jednako pristiglom sunevom zraenju to rezultira odreenim energetskim stupnjem unutar Zemljinog atmosferskog sustava to u grubo moemo opisati kao Zemljina klima. Hidrosfera (voda) upije vei udio dolazeeg zraenja. Najvie zraenja se apsorbira pri maloj geografskoj irini u podruju oko ekvatora, ali se ta energija raspruje u obliku vjetrova i morskih struja po cijelom planetu.Sunce je gotovo neiscrpan izvor obnovljive energije. Solarna energija generirana solarnim zraenjem prema zemlji je 15 000 puta vea nego energija koju konzumira ovjek na Zemlji. Solarna energija ne zagauje te je takoer besplatna. Dakle, cilj bi trebao biti iskoristiti solarnu energiju do najvee mjere. Osim poznatih primjera iskoritavanja suneve energije za grijanje prostora, vode, bazena i za proizvodnju elektrine energije za rasvjeru, solarna energija moe niti primjenjena na mnogo drugih naina.

17

LITERATURA

Knjige:

1. Labudovi B.: Obnovljivi izvori energije, Energija marketing, Zagreb, 2002. 2. Tomi ., Raguzin I.: Obnovljivi izvori energije u Republici Hrvatskoj, Hrvatska gospodarska komora, 2006.

Internet izvori:

Obnovljivi izvori energije, http://www.izvorienergije.com/obnovljivi_izvori_energije.html, 29.01.2012. Povijest koritenja energije sunca, http://www.obnovljivi.com/energija-sunca/50povijest-koristenja-energije-sunca, 30.01.2012. Energija sunca, http://eko.zagreb.hr/print.aspx?id=85, 30.01.2012. Naini aktivnog i pasivnog iskoritavanja energije sunca, http://www.centarenergije.com/obnovljivi-izvori-energije/energija-sunca/86-nacini-aktivnog-ipasivnog-koristenja-energije-sunca, 30.01.2012. Akumulacija suneve energije u obiteljskim pasivnim kuama, hrcak.srce.hr/file/94763, 30.01.2011. Karakteristike energije Sunca, http://www.centar-energije.com/obnovljivi-izvorienergije/energija-sunca/85-karakteristike-energije-sunca, 30.01.2012.

18

POPIS SLIKA
Slika 1. Sunce kao uarena kugla................................................................................................3 Slika 2. Najpoznatija elektrana na uu rijeke Rance u Francuskoj...........................................5 Slika 3. Princip iskoritavanja energije valova...........................................................................6 Slika 4. Insolacijski nivo Europe................................................................................................8 Slika 5. Aktivno i pasivno koritenje suneve energije u zgradama.........................................10 Slika 6. Prikaz fotonaposnkih elija..........................................................................................14 Slika 7. ''Power tower'' konfiguracija zrcala.............................................................................15 Slika 8. ''Dish'' sistem fokusiranja.............................................................................................15

19