tilxilxluil[luxunn_

iz sakupljeno djelaaiji suautori Ibn el-Hanbali, Kajjimel-Dzevzijja Ibn Redzeb i EbuHamidel-Gazali ofthe Soul fte izvornika: Purification Naslov ISCENIE DUSf, nadova, Prijevod prerna Prvim izvorim prijevoda: Recenzenri DtenanHANDZIC

D crscEl{JE l"i
p r e m a p r v l m l z v 0 r r m
Priredio: AhmadFARID

-!-l

nr

o libris, d.o.o. Sarajevo,200s.

preveia: na Sengleskog bosanski ha EHArlC

Urcdnik: Izedin SIIGLo

dE'*
Sarajevo, 2005./1426.H.

I.

AUTORA PREDGOVOR
pripadaSvemogucem allahu. Njega molmo Qvaka slava od r,Jza pomocl oprost.Njemuse uLjeiemo zla nassarnihr naSihloiih djela. Koga Allah uputi, niko ga ne moze zavesti na pogreian put, a koga Allah zavedena pogreian put, niko ga ne moze uputiti. Svjedoimda nema drugog boga osim daje Allaha,|edinog,bezdruga ili Njemu ravnoga.l sv.iedoim Nekaje Allahovmir MuhammedNjegovrob i Njegovposlanik. i salavat poslanikaMuhammeda,njegoru asnuporodicu, na i u do ashabe onekoji ih sli.jede pravinosti Sudnjegdana. fedan je posianik ovog naroda od najvazntih zadatakazbog kojih Muhammed,sallallahualejhi ve sellem,poslanjesteoi5enje duse.Allah, govorei ovoj misiji, kaie: o "On je On.tj Koji je neukima, posl.lo irned, njih Poslanika, da im kazuje Njegove Znake, i da ih oiti, i Kfljizi i Mudrosti ih ttauti, premda su prije bili u otoj zabludi."(El-DZunua,2)' Stoga,onaj ko se istinski nada Allahu i Sudnjem danu treba pokazatiposebaninteresza oi5enje vlastite duIe, jer Allah je povezao uspjehSvoga roba sa istotomnjegovedue,nakon puta zakleo. Ku'ranusene mozenati nijedna Stosejedanaest U zakletvapoput ove:
'U tekstujekoritenprtevod Kur'ala protdr. EDesa Kariia, op.prev.

i:"

-t

"Tako Mi Sunca i svjetlosti jegove, i Miese.a kad go prcti lstopice, i dafla kod ga oiituje, i o kad ga zakrije' i neba, i Onoga Koji ga sazda, i Zemlje, i Ofloga Koii je ruvflomuiifli, i dule,i OnogaKojije stvori,paje tadahnu da nade lta zlo joj je, o ita dobro je, uspjet te onaj ko je 1-10) oiisti,a izgubitte oflaj kojije uprlja:' (Ei Serns, ili : Rijei tazkiat zna ottLstiti isistiti,rijet zekatima isti korijen, s obzirom na to da se zekatomisti bogatstvo,Priznavajui Allahovo pravo nadjednim njegovimdijelom. Postaloje teko za nas da se okoristimo kr,ji.gamatakaika (knjiga o temama koje utjeau na emocije) koje su naPisaie prve generacijemuslimana. Veinu jih ine velike knjige nekoliko tomova, a mnogim je muslimanima koje saainjava slabe pristup takvim knjigama.Povrh toga,estosadrZe oteZan odlutili da nainimo i fabricirane prijenose.Stoga smo se kolekcijunaipouzdanijihiziestaja, koje su nam predoilineki leii utenjaci ija ekspertiza na polju dave:imam Semsudinibn el-Kajjim,Ibn Radiabel Hanbalii imam Ebu Hamid el Gazaii. Naiaje iskena Zeljada ova knjiga postanekorisnim izvorom i naposlijetkuse pokazekao blagodatna Dan kadani bogatstvo ni djeca neaebiti od koristi, .ier niko neie imati koristi osim onih koji dodu saistim srcem. Sraka slara pipada Allahu i sta je moi Njegow. On je nai gospodari Njemu sesvivraiano.

I\t.!lit'li( L

ISKRENOST
od losihelerrrenata znati:otislili \vojunamjeru svilr Tskrenosl namiera da Allahu.osrgurli ie svaka Is ciljempribliTavalja koja leti iza djelaibadetaiPosluinosti iskliuivoradi Njegovog o To zadovoljstva. je neprekidnopomno razmiSljanie Stvoritelju' do tog stupniada sezaboravistvorenje. Iskrenostjeuvjet da Allah primi dobradjelauirjena sukladno Posianikovom,sallallahu alejhi ve sellem, sunnetu. Allah naretluju Kur'anu: 'A narcileno im je sarnoda Allahu robujt, do Mu odonokao iistirjernici ejeru ispol/ijedaju" (EI Bejjiru1,5) sallallahu prenosi je jedan iovjek dolaoPoslaniku, da Ebu Umatne ""Sta je s iovjekomkoji nam sepridtu2i u i alejhivesellem, rckao: Polanik, je slavui plijen?" samo stekne da botbi,onjegova namjera "On netePtimiti t1i!h1" eovjek odgowri: sallallahu alejhivesellem, "On rekao: neie je tri pufa ponorioPitanjei svakiPutje Poslanik prima samoona tljelauiinjenas ptiniti niifa." ztltifi reie:Allah A zadovoljstto."'2 Njegoto da iiston namjerom sestekne
I Sdn,r,En-Nesai, (rrab el-DZih 6| 2si hafrz Hadi'er, ir, Fathe!'Ka.l lbn ad, 6/2.8.

da sallallahu alejhiw Ebu Seitlal Hudri prenosi je Poslonik, 'Allah rekao hutbina Optosnom hadiu: ie blagosloviti sellem, na jer ko svakoga iuje overijeii i svakoga ih rczumije, tno,ebiti ko je da onikojima preneseno zfianje otli kojiie ga nojbolje ovo n prcna kojima ,jernikane trcba zumjeti. Postoje stl,ali tri srce posveiivanje Allahu, neprijateljstvo Pakost: ili djela osjeiatinikakvo imatlamuslimana i lojalnost vetini.'\ sovjetownje Ovdjese misli da ove tri stvarijaajusrce,i svakoko se u njima istakne imat ie srceaistood svake vrstepodmuklosti, pola/arenosti zla. Rob se moze osloboditiieitaDasamo i pomoiu iskrene pozrtvovanosti, Allahu Kur'anu kako kaZe da Muie Iblisrekao: ",,.osirn iskrefh (Sacl:s3) o$ih T|ojih tobora!" "O Prenosi da su pravovjerni se uobiavali rei: vlastitobiie, budi odano,i bit aei istol'Kadase bilo kakvaovosvjetska sreaa, kojoj vlastitobienadepriiatnost premakoioi mu u i srce tezi,uplete nasibadet, onaumanjivrijednost u tada istoae je zaokupljen na5ihnaporai uniSti naiu iskrenost. Covjek dobromsreom utopljen svoje i u strasti iudnje;rijetkoje da i sunjegova privremenih djelai ibadet oslobodeni ciljeva Zelja i ovvrste. ovogserazloga Iz kae ie svako osigurajedal da ko momenat istinske poboznosti Allahu u ovom Zivotuuspjeti, jer je poboznost rijetkai od izuzetne vrijednosti, uklanianje a neistoia srcujeste u naporan zahtjevan i poduhvat. Poboznost syih iz bilo iesteustvariuklanjanie reistoa srca, da ih je malo ili mnogo,tako da .je namjerapribliZavanja Allahu slobodna svih drugih motiva,izuzevpostizanja od
I Sartfi,Ibn Madiej takoderIbll Hibban,Mevartdez Zenan, stt.47,pa izvoruZaidaibn Sabita.

koji od doisamo onoga voli Ovo zadovoljstva. moZe Niegovog mislimao onomsvttu,da u koji Allaha, je do te mjereobuzet ovomsvijelu prema za mieqta ljubav srcu niegovom neostaje iak djelirna, i u i morabiti odana iskrena svim o"oba C)vikva ko svako Uz nuZdu. rijetkeizuzetke, kadajede,pije i obavlja zatvorena za naieda suata PoboZnosti njega nijeovakav djela osobekoja svakodnvna Ovakvaljubav karakterizira svojomljubavljupremaAllahu i ahiretu'i ona ie svladana Isto tako, onogaija je dua istinskuodanost. predstavljaju statusom ovim svijetom, ljubavljui zaokupljenoiiu svladana da toliko prePlaviti, ove ili autoritetom, ie ga karakteristike biti primljena, neae ili bilo da je to namaz Post, djela, njegova osimu rijetkimsluiajevima Lijek protiv ljubavi prema ovom svietu jeste udaljavanje pohlepe ovim za uniStavanie sebe, ielja ovowjetskih odsamoga Ovote' zatim' svijet. i svijetom iitenjeu pripremizaslijedei biti postatistaniem e srcai iskrenu poboznost jednostavnije mislidaih iniisk-reno postiii.Imamnogodjelazakojedovjek jer ali zadovoljstva, on ie obmanut, ne uvida radi Allahovog manikavosti. niihove klanjatiu prvom safu u Prenosise da ie oviekuobiavao na dan dzamiji.Jedan je zakasnio namazi tako ie klanjaou kadasugaliudi vidjeliu se Osjeavii nelagodno drugomsafu. u i shvatio da suuZitak zadovoljstvosrcukoje drugomsafu, ie bili je osjeiao zbognamaza zbogtogaito.ievidio dagaliudi tu stanje neoPiPljivo videi zbogtogamu sedive Ovoje suptilno, onih kojimaAllah Izuzev zaitiiena. i djelasu rijetkood njega stvariOni delikatnih pomaie, malibroj ljudi sviestan ovako ie dila loia naSudnjem kao dobra svoja kojiovoneuvidevidjete u danu, suoni koii susPomenuti Allahovimrijetima: to

A od Allaha ie im se ukazati kazflo koju nisu bili slutili. I ukazot ie ifi se fljiholo zlo djela koja su ponili!' (Ez-Zuner, 18) 47 "Ti 'Hoiete rcci: li da wts izrlijestitfio o djelitna Mi gubitnika ovih, tiji te trud u Ziyotu a ovomeeijetu dolekood njih biti', a o i ie - da je dobro ono lto tine - snovati"(Kehf,103104) "PoboZlra je osobaona koja prikiva stvari koje |akubje rekao: su dobre,na isti naiin na koji skrivastvari koje su losel' "lskrena El-Sousijerekao: poboZnost znaiizgubiti sposobDost da se bude svjestai svoje poboinosti, jer onaj ko uspije identificirati poboZnostu svojoj poboznostijeste osobakojoj nedostaje poboinostl' Razmatratipoboznost iestediviti joj se, je a divl.ienje levolja, a ono 3to je iisto oslobodenoje svake nevolie. Ovo znaii da djela moraju biti oiitena od svakog .amodivlenja dielimakoraga za posljedicu nore. "Mnogo je Ejjub je rekao: teeljudima oisriti svoju amjeru negoizvriiti bilo koie djelo:' Neko je rekao: "Biti poboZan nakratko znai zauvijek biti spaSeD, poboznostjertetkal' ali Suheilje bio upitan: "Staje najteie jednom biiu?" Odgovorio je: "Poboznost,kada vlastita linost Demadobru sreiu da je njome obdarenal' El Fudejl.je rekao:"Ostavitid.ielo radi ljudi znaii rraZitidihovo divljenje. Djelo uinjeno radi njihovog divljenja znai druge pripisivati Allahu. Poborostje kada llah oslobodi od oba ova stanja:'

I\tghtvll'2.

NAMIERE PRIRODA
"Namjeravam uraditi to amjera nije izgovaranjerijei: i tol'To je prelijevanjeiz srca koje teaePoPutosvajanja nadahnutihAllahom. ponekadje teiko. Osobi, ije je srce Ponekadje jednostavno, izuzetno keposno, jednostavnoje imati iskrenu aDlieru,u Takvaosobaima srcekoje teZika korijenima vetini sluajeva. ko.iaveomaiesto procvjetadobrim djelima.A onima dobrote, ija srca tez ovosvietskim Pitanjima,i njima su zaokupljena, djela tskoje postiai iskrenu namjeru, tako da ak obavezna ibadtapostajuzamornai muna. "Zaista je: sedjelacijene rekao alejhivesellem, Poslanik, sallallahu torjek dobiti ono lto je naunio prena namjeri i zaistuie svaki pa svojimdjelom, ko budeuiinio hidLru u ine Allaha i Njegovog a Poslaniku' je njegova hidira hidira Allahu i Njegovom Poslanika, da dobitiili radi Zene bi se ko budeutinio hirlruradi materijalne je njegova hidira za onoza lto ju je ndutnio-a njofie aaenio, "Ovaj je hadistreainasvogznanjai Imam Ei Safirekaoje: "Zaista da sedjelacijenepremanamjeri" znae sujedino Rijei: djela koja su uinjenasukladnosunnetuprimljena, a nagrada
aBuharii Muslim.
11 -

slijedi ukoliko je namjeraiskena, ftdoiroje Poslanik, sallallahu 'Djela rekao: supremanjihovom alejhiw sellm, khodu.'' "svaki ie iovjek dobiti ono to je Daurnio Slino tome, rijeti: svojim djelom'znaeda nagrada zadjeloovisio Damjerikojaje je iznio ovo naelo, iza tog diela.Nakon Sto Poslanik, sallallahu "...pa alejhi ve sellem,daljekaie: ko bude uinio hidiu u ime je Allaha i NjegovogPoslanika, njegova hidzra hidzra Allahu i N.iegovom Poslaniku, ko bude uinio hidru radi materijalne a dobiti ili radi iene da bi se DjomeoieDio,njegovaje hidZra za ono za Stojuje naumio." Takoseprividno istovjetna djelamogu nzlikovati, jer.je kod svakeosobenamjeraza njih razliita,po stupnjudobrogi loaeg. Dobre namjerene mijenjaju prirodu zabranjenihdjela.Neuld ne smiju pogreirlo protumaiti znaaenje ovog hadisa,i tako misliti da dobra Damjeramoze zabranjena djela pretvoriti u prihvatljiva. Gore navedeni hadis podrazumijeva iskljuiivo ibadet i dozvoljenadjela,a ne zabraDjena. Ibadet i dozvoljena djela mogu se pretvoriti u zabtanjena, zbog namjereko.jaiza njih sto.ii, dozvoljena a djela mogu namjerompostati dobra ili loia, ali lo3adjela ne mogu postati ibadetom,ak ni uz dobru namjeru.6
t BJi^ri, Kitabel-Kader, ttl49g. 6 ovo je predstavljeno u hadisukoji biljeiMuslim u svom sartt,, u kojem Ebu Zerr prenosida je Poslanik, saliallahu alejhi ve sellen, 'lmat tekao: iete nagraduza sadaku, iak i kada imate spolniodnos sa syojin suprugama: Ashabi na to rckoleiDa li iemo uistinu biti aagade za ,adovo\avanle na:ih 'tnstt? 4 on in adsovou Ako inatc /abranieni odnos. itnte grileh.t,to tako ukthLoinare dorvol)t odno<. imatenayadu..ImrmEn-Nevcvi rekro. Ovrj hadis ,e J$no ukaruie dozvoljena po.raiu da djeltr dielrma pokorno"ri. ukotrko r/. Je niih dobrdnrmierd. rpoln,Jkt posrdje dielo,brderJ je ucrnjen dko u7

u nedostacima samom dilu' Kadaje losa namjerapoPraena tada su njihovateiina i kaznauveaane. hvalevrijednodjelomora imatikorijen u tvrstoj nam)eri' Svako iedino tada moie biti smatranovrijednim nagrade Temeljno je naelojesteda je namjeraza djelo samoibadetAllahu Ako ustvari da nala namiera se hvalimo tadase isla djelaibadeLa djela Sto pretvaraiu djelanePokornosti. se ticedozvo)ienih u u koja ih moie Pretvoriti odlitnadlela sra ukJjuiujunamieru, koja mogu iovjeka primaii Allahu i dodijeliti mu dar Njegove blizine.

Vrijedxost ntrfliere Omer ibn el-Hattab,nekaje Allah zadovoljannjime, rekaoJe: "Najbolja su diela ona kada se ini ono to je Allah nardio' ostavljaono Stoie zabranioi ima iskrenanamjera za sve Sto Allah od naszahtijeval" "Mnoga mala diela postaju fedan od laiih predakarekaoje: velikirn zbog namjera. Mnoga velika djela, s druge stran, namjere" postajumalim zbognedostatne
'r taiornzenomkro jto ie toi, oa 'tii"a".it ',rmicrd:7bh)avanje Ulto 'polnogodnosldobiri n,aaa ce'e lao rezultat az.;.. n"'reaio, Att.rh, svoiei ,eninetisro'ei 'pre'avanie polom.Nor auvanje ;ravovierno poz'an'h pogledami.li ili rabrinjcnihodnosakro i labranierltr drugadobranamjera. svaka -Tahz:bel (rrr/ije,klkomurebio I l Asmdi \erevj. /l"l.Ebul'hrkdi je poieo uvidio da i usao d/rmrjudabi necto u obr.rt, iednom rlikom rrr putem LoJim dotaoi nsdo nJ remlji se 8J )e mu rJilu"o din"r.Vrorio narro rekrvir: llo2danijemoi molda ali ondr g. o'ra"ig,le g'r,1e drugom pnpadrneRome

r3

Vr
"Nauite o namjerama, ie lahja Ibn Ebu Kesirrekaoje: ir njihova vaZnost od vaZnosti veaa djela." prilikomuoovjeka Ibn Omerjejednom kojije,dokjeoblaiio "O BoZe! ihrame,rekao: Nijet tinim uiniti hadZi umru." "Nisu Zatimmu.irekao: li, usWari,ljudi koieobavjetava5 oni o svomnijetu?Nije Ii Allah Onaj Koji veazna3taje u tvom srcu?"3 Niiet ne treba izgovarati tokudilaibadeta, u zbogtoga je Sto dobranamjera jedinou srcu. Vrijednost znanja. i poduo.vanja Postoje mogiajetiu Kur'anu koji dokazuju vrijdnost znanja i njegovog prenoienja. UzviSeni AllahkaZe: Allah te uzdiii na stepefle dostojafistvene od one ws koji ieruju i kojimaznoriedato je." (El-Mudtddele, 11) "Zar suistiofkojiaaju i oni kojirc maju?" (Ez-Zufter,9) U hadisu kaie:"Kado se Allahnekome dobro, lnupodari ieli On nzumijeyanje rjerc.'e Poslanik, sallallahu alejhiw sellem, takoder je rekao:'Allah put olakla u DZennef svakotne kloti u potrczi ko za
znanjem.lo Kretanjeputem znanjaodnosisena kretanjesamimputem,kao lto je odlazaknaskupoveuleme,kao i na pratnju metafziikog puta, kao lto su izuavanie pamaenje. i
s Sahih, Daa'hi'l-ulumlet-hikari, str.19. YBuharii Muslim. 'oMuslim,2ll17.

unje onom vierovatno znati daAllah olaksa hadis Navedeni na uklanjajui muprepreke putuiolakiavajui kojitrati znanje, "Imali neko je od predaka rekao: putovanje. mu njegovo ledan pa ko traziznanje, da mu u tomemoZemo Pomoai?" Ovajsehadistakoderodnosii DaPut koji vodi ka Dennetu i njega koji danu, je praviput,te ono stoje ispred na Sudnjem onoito slijdi. Znanie istotakoi najkaiput do Allaha.Ko godideputm ie Znanje, najkraaom stazom. do stigne Allahai Dzenneta znanja Zbog dvojbe sumniiavosti i neznanja, izvodiiz tame, takoder, knjigunazvao Svjetlom. togajeAllahSvoju prenosi je Allahot da ibn da i biljeie Abdullah Omer Buhari Muslim "Uistinu, uzeti rekao: Allahneie abjhivesellem, sallallahu Poslanik, ljudi, Ziwteuienih ga zkarjeoduzimajuii od ljudi,vetuzimajuii Tada ie nijedan jedan jedanvotsve neostane po dok uzimajuii sud' neutene stojewde.Tratte odnjihdadonesu i za Ijudiuzeti i do njihove zalutalosti bez ito oniie ga dofjeti znanja, te dovesti sti uzrokovdhj a zalutalo drgih." rekao bio Kadaje Ubadaibn es-Samit uPitano ovomhadisu, najvee, Podize koje znanie je:'Ako hoete, uvamkojeje reii ljudi:to je poniznostl' stupanj Prvoimakorist jer dvijevrsteznanja. On je ovorekao postoje Allahu,Njegovim imenima, To o u srcu. .ieznanje Uzvisenom kojenareduie strah, djelima, i Njegovim svojstvimaNjegovim na NjegaOvo revnost, ljubav, molitw i oslanjanje poStovanje, "Oni euiti Kur'an, kaZe: je korisnoznanje. TakoIbn Mesud daljeod njihovih grla.Kuran nosi korist ali on needosei usadil' srce samo kadadosegne i u njemusevrsto

15 -

"Postoje je dvi.ie wste znanja: znanjejezika, El-Hasan rekao: kao koje moie biti protiv sinaAdemovog, tostoji u hadisu: je ili za ili protiv vas" i znanjesrca,koje ie korisno Kr'an jestekorisnoi podizestupani ljudi, znanje. Ovo drugoznanje znanje kojesrceupijai kojega ispravlja. Ljudi to ie unutarni znanje najeziku: oni koji gaimaju,niti bilo niti olahko uzimaju prema i kao koji drugidjeluju njemu, takoononestaie, ito i oni ga imajunestaju Sudnjem kadafe sftorenja biti koji na danu, dovedena polaganje na raunal'

l\tglrrll.f 3.

SRCA VRSTE
T)as kao ito se srcemozeopisatiZivim ili mrtvim, ono se od u lJmo:e Posmatrali pripadnosll lednoJ tri wste, a to su: zdravostce,mrtvo srcei bolesnosrce.

Zdralo srce na Iedino oni ko.ii dodu sa zdmvim srcembit le spa$eni AllahkaZe: danu. Sudnjem "Na Donu kad ni imetak ni sinovineie od koristi biti, bit espalefli o i koji Allohu iista srcadodt' (Ei Suara,88 89) "To srcastoiislijedee: ie srceiisto od zdravog Pri odredeniu strastikoja dovodiu pitanjeono 5toje Allah naredio svake je Oslobodeno bilo kalwih ili osporava 3to je zabranio. ono toga, Kao posljedica dobru. Niegovom porivakoji proturjee ili osimNjega je nekoga neega oboavanja zaitieno svakog Poslanika' sallallahu i ne trazi sud ni od koga do Njegovog za voljno iskl.iutivo Allaha, Onotopruiajeste alihivesellem. upuaujuai Njemu'u sve uz ili s ljubavlju, potpunooslanjanje, ljubav Kada posveenosti. voli, njegova nadii iskrenoj strahu, prezire ito On Prezirono je na Allahovom putu.Ako prezire, r: -

tt M\lslim,Kitabet-taharu, 3199
- 1 6

12-

Kada daje,daje za Allaha. Ako zad,rLava, zadrLava Allaha. za No ipak, nista od ovog neie biti dovoljno dok slijedi ili rzima za vodita ikoga osim NjegovogPoslanika, sallallahualejhi vc sellemi Rob sa zdravim srcem mora svojesrce posvetiti kraju svoga puta i ne zasnivati svojadjelai govorni na kome do Allahovom Posianiku,sallallahualejhi ve sellem.Ne smije dati prednost ni.jednoj vjeri, rijeima ili djelima, nad onim od Allaha i NjegovaPoslanika, sallallahualejhive sellem.Allah kaZe: "O vjer ici, ne l;urite s oillukano pred Allahont i Njegom Poslonikom,i AIIaha se bojte! Dokto, Allah sveiuje i sve znal' (El-Hudurat, 1)

prolaznim uZivanjima. Pozivano je ka Allahu i ahiretu iz a daljine,ali ne odgovarana savjet, umjestotoga sliiedi svakog Zivot ga ljuti i godi mu, a strasti lukavogSejtana. spletkarskog, iine gluhim i slijepimrrza sve,osim za ono Stoje zlo. ga Druziti se sa osobomovakvogsrcaznaii izazivatibolest,Zivot osobiznai ie s njom poput uzimanjaotrova,abiti skloDtakvoj potpuno uDitenje.

Bolesno srce Ovo je srce u kojem in,a i Zivota ibolesti. Nekada ga ovo prvo odava, a nekadadrugo, a slijedi ono Sto njime usPije dominirati. U njemu ima ljubavi za Allaha, vjere u Njega, iskrenosti prema Njemu i oslanjanjana Niega, i to je ono i sto mu daje iivot. U njemu takoder ima zudnje za strSau da ih iskusi Puno je itezi te zadovoljstvom, irD daje predl1ost dva do kojegamoZedovesti ni5tenjaOno slu5a samodivljenja, jednog koji ga pozivaAllahu, NjegovomPoslaniku, pozivaoca: sallallahualejhi ve sellem,i ahiretui i drugog koji poziva ka ovogasvijeta.Odgovaraonomekoji prolaznimzadovoljstvima u tom momentu ima viseutjecaja. i Prvo je \rce 2ivo. pokorno AIlahu, ponizno oslecaino svjesno;drugo je krhko i mrrvo; treaekrivud izmedu sPasa ili uniitenja.

Ml'tvo stce Njegovo je stanje suprotno od stanja zdravog srca. Ono ne poznajesvogaGospodarai ne aini mu ibadet onako kako je On naredio,kako On voli, ni na nainkojim je On zadovoljan. Umjesto toga, ono se drZi svojih strasti i 2elja,ak i kada je vjerovatno da ae prouzrokovati Allahovo nezadovoljsfvoi ljutnju. Ono obo2avadruge mimo Allaha, a njegova ljubav i Djegova mrinja, njegovo davanje i njegovo zadrzavanje, proistjeuiz njegovihhirova, koji su mu od najveie vaznostii draimu od Allahovogzadovoljstva. Njegovihirovijesu njegov predvodnik, liegoveslrasti.njegov \odit. njego\o nc,,nirnJe njegovvocla, njegovineproiiieni porivi njegovpokreta. Ono je uronjeno u sopstvene brige postizanjaovosyjetskihciljeva. Opijenoje vlastitim dopadanjima ljubavljupremabrzopletiDr, i

'' Prenosise od Ebud-Dardaada je Poslanik,sallallahualejhi ve "lzaialju&a premaneiemutttini ws slijcpimi gluhin v sellem, rekao: Ahmed, nl Mrsned, s/194. Hadis je Ebu Davud, EI Adab, 14-38:' ok:rakterisan hsen. kao

Znaci zdravogstca h!|nt l.i. 1. i ono bilo zdravo, moraotiaiiz ovogsvijeta stiina Da bi srce ljudi.ODo kao drugi,i tu senastaniti da ie jedanod njegovih i uzimaono stomu je Potrebno ie na ovomsvijetuprolaznik, jtoje Poslanik, rekao: sallallahu vesellem, olejhi vraiasekuti. Tato "Btulite ovom ili Sto kao svijetu stronci prolaznici."'' je u srctr na iivi Zeli lo bolestj, onovise ovajivijet.ono na njemu sve vi3e ljudi. dok nepostare iednimod njegovih dok vlasnika seon nevratiAllahu, dok muisvoga srce Zdravo i mu On ne budedovoljan ne pridruZiMu se,poput nekoga dosegne je voilen nagonomi koji naposlijetku ko voli, ko ljubaviPrema nistaosimnjegove Nije voljenoga. mu potrebno viSe Njemunijednoobraaanie nije Njemu,i nakonobraaanja potrebusluZenja bilo Njemu nadmaiuje potrebno. SluZenie komedrugom. Kadaovo srcepropustisvoj dio uienja Kur'anai obraaanja tada ibadeta, njegovvlasnik propisanih djela Allahu,ili injenje os.iea zalostnegooprezniiovjek koji Patizboggubitka veu bai prilikedagazaradiOnozudidasluZi, novca propustene ili Zudizahranomi piem. osoba kaoito izgladnjela "Svakome je zadovoljan sluZen)em je: ko ibn Jahja Muazrekao ko da njemu sluzi;i svakome Allahu,sveaebiti zadovoljno o u nadezadovoljstvo razmiSljanju Allahu,svi ljudi te nai o u zadovoljstvorazmiiljanju njemu." djela, unutranje brigu:dasvaniegova Ovosrce samojednu ima Allahu Ono misli i svesto izrekneprdstavliaju Poslunost
t' B'rhari, Kitabe.rikak, rt-233.
2 l -

I SRCA ZNACI BOLESTI SIMPTOMI ZDRAVLJA NJEGOVOG

src.r Zflaci bolesnog
staDja, rce roba moZebiti bolesno,uz ozbiljno pogoranje toga. eak moze i umrijeti' a da to i ne shvati a nesvjesno Simptomi njegovebolsti ili znaci njegovesmrti jeste to da losim dielima, niti ona.iijeje srcenije wjestaDteteDanesene je uznemirenzbog svoganeznanjao istini ili zbog Pogre5nih vjerovanja. S obzirom na to da Zivo srce osjeti bol koii je rzultat svega o svog ruznog na sto naide.a kror prePoznavanie neTnanja istini (do stupnja koji odgovaranjegovomnivou svjesnosti), kao da ono je sposobno prepoznap oietak ProPasti, ipoveaDje ali zaustavljanje, ponekad iestine lijeka potrebnogza Djegovo korakana ono daieprednosttrpljenju boli nad poduzin-ranjem mukotrpnom putu lijeenjal Neki od mnogih znakovabolesti srcajesu njegovookretanje od dobrih djela ka stetnim, od dobrih lijekova ka sramotnoj bolesti.Zdravosrcevisevoli ono lto je korisnoi ljekovito,ngo ono Stetno;s bolesnim srcem sluajje suprotan Najkorisnija odrZivostza srcejester'jera,a najboliije lijek Kur'aD.

viie vodi ratuna o svom vremenu nego tto najzlobniji ljudi vode rauna o svom novcu, na nafin da nee biti uzalud KadastaDe namaz,svenjegove na ovosvjetske brige potroseno. i strepnje nestaju, a pronalazi utjehu i sreau u obozavanju Ne spominjatiAllaha,niti se unara svogaGospodara. prestaje Njemu, a ne odrzavaintimne vezeni s kim osim od sluenja s onom osobom koja ae ga uputiti Allahu i opominiati ga na je Njega.N,egova painja na ispravnostdjelaveaod paZnjena samodjelo.Onoje presavjesno provjeravaDju li su lamjere u da za djelaiskrenei iste, bi za posljedicuimale dobra djela. da Takoder,i usprkos ovome, ne samo da potvrduje Allahovu velikoduinost, Sto je omoguio da uini ovakva djela, vei potvralujesopstvene nesavrienosti nedostatke njihovom i pri finjenju.

njegovifi zeljam'ti dobroi Pofiie zlo jedino karla to odgovara ta hirotirxd:" On je, neka je Allah zadovoljannjime, Postaviosrca,kada su iskuienjima,u dvije kategorije: izloZena prvo, srcekoje je izloieno iskueniu, Prihvataga Poput ostavlia niemu crnu mrlru. na koja upijavodu. lskuSenje spuZve upijati svakoiskuienjekoje muje ponudeno,sve Ono nastavlja dok ne potamni i postanpokvareno,a to je ono ito se misli "izvrnutim iamceml Kadado ovogadode,dvije ga opasne pod bolestisvladajui uranjajuga ka uniStenju. Prvaje ona kod koje ne razluiuje dobro od zla,do te mjere da dobro i poriezlo.Ova bolestmozetoliko da ga ne prepoznaje obuzme,da ono vjerujeda je dobro zlo i obratno,da je sunnet bida i obratno,daje istinalai i da je laistina Druga je kada za svogsucapostavljasvoieZeljei strasti,iznad onogaernuje uio Poslanik,sallallahualejhi ve sellem'tako da postajerobom vlastitih hirova i naklonosti; drugo, isto srce u kojem sija svjetlo viere i iz kojeg Kada se iskuSenje isijavabljetavilo. Pokazetistom srcu poPut ovoga, ono mu se usprotivi i odbije ga, a niegovo svietlo i prosvjetljenre rastu.

Uzroci bolesti srca Isku5enjakojima je srce izloino jesu ona koja iine srce bolesnim.Postoj iskuSenja e strastii naklonosti. Iskuienjastrasti uzrokuju pokvarenostnamjera i volie, a iskuenja nakloDosti smanjujuznanjei vjerovanie. Huzelfe ibn el-leman, nekaje Allah zadovoljan njime, rckao je: "Poslanik, je: 'kkuiefijasujedno sallallahu alejhi ve sellem, rekao srcu.Na svakomsrcu kojega pihrdti ostdje Pojedno predstavljena crna mrlja, a na svakom srcukoje ga odbije ostojeoznaka iistoie, takodaPostoje drre wstesrca: tomnosrce, seokrefiulopostalo koje i kojemnikadaneie naikoditi PoputPrevnutogtamca,i iisto srce, iskuienje clo|jc Tem\e r ?beta. sve Tamno'r,e 'amo prepoznajc

taM$lim, Ktab el-inan,2/170(uz drugaiti redosltedrijei).

2:l

Sut iif govor

I\ryhn'ljt 3.

CETIRIOTROVA SRCA
rTtreba znatida je svaka nepokornost otrov ta rrce i uzrol I njeBovebolesli i uniltenra. Njenaposljedicaje5tesketanje volje s puta koji ie suprotanAllahovom, tako da se njegova bolestrastei postajesveopasnta.Ibn el Mubarakveli: "Vidio sam kako lola djela ubijaju srce,/ I njegovoponitenje m,e |oditi ka / Orisnostio njitta. / Odlraianje od.lolih cljela Oaivljujesrce,/ A ptotivljenje saftoth sebi najbolji je put ka tome,' Ko god vodi ratuna o zdravlju i ivotu svogasrca mora se osloboditi uinaka ovih otrova, a zatim srce svoje zaitititi, izb.iegavajui nove. Ako uzme neki otrov greikom, mora pouriti da ukloni niegov uiinak, okrenuvise pokajanju i trainju Allahovogoprosta,kao i injenjudobrih djelakoja ie izbrisatinjegovalota djela. Pod Cetiri otrova podrazumijevajuse nepotrebdi ili suvini govot nekontrolirani pogled, prekomjernouzimanie hrane i loie drutvo.Od svih otrova,ova etiri su najrasprostranjenija i najviseutjeuna dobrobit srca-

alejhi sallallahu da od se IJ el-Musnetiu prenosi Enesa je Poslanik, "Vjera vce iorjeka fjeprcwa dok njegovo nqe. rcklo: w sellem, isprawlo,a njegovosrce nie isPralno dok lji nisu zaitiien-i od da pziia. " O to pokazuie .iePoslanik'sallallahualejhi niegovog a kaouvjeltisto(evjere' i5to(r'i srca cistocu postavio veiellem. srca. jezika kao uvjet istoae "Ne prcPuitaitese Tirnizi bilje hadis koji prenosiIbn Omer: govoru,a da senePrisjeiate Alldha,jer prekomjetni prekolnjernom 'pouo, Lez ,pon,nionja Allaha iini 'rtc neotetl1him a osoba 'nalutlaljenija t6 s osoba neoqclritimsrccm od Allahajeste je: njime rekao nekaje Altah zadovoljan Omer ibn el Hattab, "Osobakoja mnogo govorijesteosobakoia iesto ini greSke, a ini loadiela Za Dzehennem esto onaj koji testo ini greske, l' je ovako estgreinik Prednost." je alejhivesellem' sallallahu Muaz'Podanik, U hadis kojiprenosi "Hoiei kontrolu nad svim Ii da ti kaiem koko da postignei rekao: "O stari'sroj hoiu:' Poslatlik Na ovim?" to Muazodgovori: Poslanite' "KontrcIiii ovo" Na to Muaz uPito: iezik izmedu dva prsta i rete: "lesmo odgowrii za onolto kaiemo?" alejhive sallallahu Poslanik' Ii "Neka gubitka! zbogtvog tvojamajkabudeuctijeljerc reie, sellem,

t5DaiJhad,El Mwzati, l/234; i Et'lraki u djelu El'Ihja,8l1539 t6 Daif had,T||im\zi,Kitab ez'zuh d' 7-92,garih niko 8a n Prenosi ibn Pominje,l/43' osi; Ibrahimaibn Abdullaha Hatiba,kogasahabi koir mu sePriPisuje' da je ovo iedan8a.ib-irdd,' rekav(i 17Daif-had,lbnH:b^n, Bejhki, El-lrakit1njeSovom izdanjuEli El lhjaa,8l \541.

jezika ito bau ljude na njihova lica Postoji iita veie o.l Posljeclica li tt (ili je rekoo njihotertoseve) D2ehennem? u na 'posljedicama jeziki' jeste kazna za Ono Sto se misli pod kazivanje zabranjenihstvari. ovjek pomou svojih djela i rijeii sije dobro ili loe.Na SudDjeDr daDupoZnjetiplodove e dobrog ili loeg.Oni koji siju dobre rijeii i djela,Zanjuasti blagoslov, oniko.ji siju zle rijeti i djela,ubiru samoZaljenje a i tugu. U hadisu prcnosi koji EbuHurejte stoji:"Najveii uztociulaska Ijucli jesu u Diehennem drije stvori:ustai stidnidijelovi."te Ehu lTurejre prenosida je Alldho! Poslanik, sallallahualejhi vc "eovjek sellem, rekao: kazuje ijeii iijih posljedica nije svjestan, a zbogkojih bivaPoslan .lubineDLehennema su viie najc u koje nzmak izmeduistoka zapada.'2o i "Covjek kti hodis bilje,i Tinllizi uz neznatne nejednakosti: kai.e fiello ito sllatra bezazlenin, zbogtogate biti baien u dubine a Diehennem uda ene edatn a lj s deset rlina.'' go "Pitaa Ukbeibn Amir rekaoje: som Posla ika ita je najboLje bi tla "Cuvoj bili spaieni?" Podanik, sallallahu alejhive sellem, rete mi: svojjezik, utitli suoju kuiu dot'oljnom oiuvanjetvoje za priwlnasti i iali zboglolih djela;'1

alejhi ve sallallahu se prenosi da je Poslanik, ihn Sa'da Od Sehla "Svakome moie garuntirati20 svojjezik i nitlt'] ko sellefi, rckao: DZennet'r3 ja garcntiram tijesta, tlik' njine,pre osiddje R)sla je EbHurcFe, eka Allah zadovoljan "Neka svakoko tjeruje u Swlnji rekao: sallallalrialejhiw sellem, aa iuti dafigovoi dobroili nekd Tako govor moze biti dobar kada je pohvalan,i lo, u tom je sluaju haram. 'Sve je: Ademolo ito djeca rckao alejhivesellem' sallallahu Poslanik, oci dobroi odt'raianja zla fid kaiu jesfe Podslicanja Prctivfijih,osim je Alloha,neka uzriien Or." Ovo biljezTirmizi i i spomirjanja Ibn Madie po izvoru Umu Habibe' neka je Allah zadovoljan njome.:5 Omer ibn el-Hattab posjetio je Ebu Bekra, neka je Allah zadovoljanobojicom, i vidio ga kako Prstimr 1'uesvoj jezik' "stanil Neka ti Allah oProsti!"Ebu Bek odgovori: Omer ree: "Ovaj mjestal'r6 me je jezik doveona opasna "Tako mi Allaha, osim Koga netrla Abdullah ibn Masud veli: dugu zatvorskuosudu' osim drugog boga, nista ne zasluzuje "Neka moj iezik govori moga jezika." Takoder je znao reai:
z! Buhari,Kitaber-tikak,I 1/30s u djeluK'rael l,udud' t2 It13 ' 'aEl Buhari, Kitab'e"'rikak' 1l/308i Muslin, Kitab el inan' 2lI8 PorpunihJd glasr: Nela s"aoko vt?tuje u Allaha i Sud'y dan u iovh aoa,oni,aa suti t eka'vakako vteru)P Allahai sudni'daa u pr Ludr veliLoduian na ion su'iedu t neka'vakokovjeruje Attdtto gostu i Sdnjidan budelelikodu:an Prenasrom 2 O v r jh a d ijs h a s e n i l : c ; e g r i r m i / i u K r i a b en h u d u t l 6 t t M d d i e e l t b Ne kao kl.r'ilicrruo &a'en Sdrr Prcno'i u Ktabet iranL'TnniriP,.rIe ,bn g" nikooiim Muhcmmeda i/rd. ibn Hani\a '6 Ebu 8a l:ila, Bejhekii Es-sujutikarakteriir kao/?ase'

'" Sarrrl-lr,r/is. Tinniri.tl-Hrkim s,hrb,. t' Sahih-heuiis,'fitfziiAhmed, iakoderEl Haknn i Sahabi. 'o Buharin,(rra er riftakiMus)im u djel\rKitabez zuhud. ztTirmizi. Kitabez-zuhd, orke da jehndishasen gaib. D Tnnizi tt Ktab ez-zuhr.J neznatno uz drugaaijislijedrijeii, on kate daje haclis ldsa,. ovaj red rijeibiteri Ebu Nailn u ll Httd,.

dobro, i bit ie od koristi; suzdrZisekazivanja zlih stvari i bit ae siguran;u suprotnomaesamonaaiZalostl' "Covjek EbuHurejreprenosidaje Ibn Abbasrekao: nete osjetiti ljutnju ni zbogkojeg diela tijela,kao Stoaeosjetiti vedibies ili jezika, osim ako ga Dte koristio da govori ono zbog njegovog lto je lijepo ili podstiaena dobro." "Onaj El-Hasal je rekao: ko ne mozeiuvati svojjezik ne moie razum.jeti svoj rlirl' Najmanje Stetnamahanajezika jeste govor o onome Sto se je nekogane tife. Slijedeai hadisdovoljanda ukazena tehrost "U ovenrahane: /jepot'a jerlnog lama iovjeka spada to dasekloni i onoga ga sefie tiie.''1 ito Ebu Ubejde prenosi da je El-Hasal rekao:"fedal od znakova AllahovognapuStanja robajestekada uini prezaokupljeniDl ga onim ito ga se ne tiel' "Svako Sahl.jerekao: ko govori o onome Stoga se De tie li5en je iskrenostil'Kao Stoje veranije pomenuto,ovo.jenajmanje Stetnamahanajezika. Postojeml1ogogore,poput: klevetanja, traanja, opscelog i zavodijivog govora, dvolinog govora, hvalisanja, prepiranja, rjeikarja, pjevanja, laganja, ismijavanja, izrugivanjai neistinitosti. Takoder, postoje mnogemahanekoje mogu utjecatinajezik,povestiniegovo srcei dovestido gubitka sreie i zadovoljstvaa ovom svietu, te gubitkam, uspjeha i dobiti na onom svijetu.Allah je Onaj Kome se okreemoi obraano za pomoa.

NekontrolinniPogledi
daje onomekoiigleda Nekontroliranipogledima za posljedicu 'llLu onoga"to vrdi u privlrtno ono ilo glcdur da on u'.rduje vrstaPokvarenosti nekoliko Ovomemote uslrJedili ;vojesrce. Ono toslijedijesu nekeod njih u srcu ovjeka. alejhivesellem, rckoo:"Pogled sallallahu se Prenosi daje Poslanik, On ko s1usti pogled, ic svoj S..3akome je otrovndslijela iejtafiova. na mupotlaritisvjeiinukojuiepronaii u svome''r.u Dan ktldnGd jer Sejtanulazi sa pogledom, on s njim Putuje,vetom brzinom od vjetra koji puie kroz prazan Prostor On tini da ono sto vidimo izgledaljepie nego sto uistinu jeste,te to pretvara u o Tadamu dajelaznaobeanja [agradi, idola koji srceobozava. djela,koja pali vatru strasti u njemu, i podstiena zabrarljena iskrivljenaslika. ovjekne bi utinio da ne postoji u Ovo odvraia srceiiniga zaboravnim vezisvainim pitanjima sebei njih' i tako gubi Ono biva postavljenoizmedu sarnoga pravi put i upada u zamku slrasti i nezDanjaAllah Uzviseni rekaoJe: "I ne slijedi onog iije smo *ce da Nas spominie svoj! slijedi i tije ttmarnim uiinili M, i koji strost je djelo od Istine daleko;' (El KehJ28) Nekontrolirani pogled uzrokuie sve tri nevolje. Reenoje da izmetlu oka i srca Postoji neposrednaveza; ako su oi
'3 Dai, Et Taberani, 8/63rE]-l-hkim, El-Mrnedlek,4/ll4; Ahmcd, El MLtsnerl,5/264.

'1 Sahih, Tftmizi, Kitabez zuhud,6t607;AhIIled,, Et-Musne.!, t/20ti es sa ti, EL-Fath ar-Rabbant, t9l2s7rhadisbr. t2 u Nevevtevomdjetu " Cetrdeset hadi\d'

pokvarene, onda ih srceslijedi.Ono tadapostajepoPut gomile i smeta na kojoj su nakupljenesve neistoe truleii, tako da u njemu nema mjesta za ljubav prema Allahu, upuaivanja da N,mu, De posto.iisvjesnost ie On prisutan, te tal<vosrce radi Njegove blizine - samostvarisuprotnovim nemaradosti mogu senastanitiu ovakvomsrcu, Allahu: Nekontroliranipogledznati neposluinost "Ti rcci tjerflicina ila obore svojepoglede,i da iwaj stidna njesta s|oja, to im je iednije! Allah zbiljo zna sre ito otti ih!" (En Nr 30) jenaovom svijetu Samoona.ikojislijediAllahovenaredbesretan iiedino i rob posluianAllahu uspjetina onom svijetu. Povrhtoga,kadapustimopogledda slobodnoluta,tadasenase srce puni tamom, bai kao Stoonda kada oborimo pogled, u U naesesrcenastanisvjetlost. istoj suri UzvieniAllahkaie: ' j A IIahj e srjetl ost nebenrti Z emlje! PI imj erj esv etlosti tarna u kojoj svjetiljko je! A svjetiljka Njegore kao je ! stoklenici, o staklenica koo zvijezda blije:teta koja sepali s blagoslor)Ijerngdrteto ttaslinora, ii istoinogo, i zapa&roga! UIje njegoto gotovo do sija,prcmila go votro fje f dotokla!9jetlost flad svjetlom! Allah upuiuje svjetlosti Srojoj koga O hoie i Allah narodi ljudima primjere Svoje,a Allah zbilja zfla sraku stvo/!" (En'Nr 35) Kada .ie srce u svietlosti,bezbrojnadobra dolazemu iz svih smjerova.Ako je u tami, oblaci zla i nevolja stizu iz svih smjerovadasenad niim nadviju.Slobodnolutanjepogledaini srcenernoanimda razazna istinu od lazi,sunnetod novotarije;

a obaranjepogleda u ime Allaha Uzvienogomoguauiemu ostrouman,istinski i istaknuti uvid. "Svakomeko obogati Pravovjerni je ovjek jednom rekao: sunneta, unutlanju duiu a slijedenjem svojevanjskoponaanje odvratiPogled odzabranjenog, obogatipomnim promiSljaniem, sve izb.iegava StojesumnjivePrirode,te sehrani samoonim Sto je halal -unutarnji poglednele nikadazakazatii' Allah ae onome ko odvrati Nagradeza djela jesu raznovrsne. pogled od onoga to ie Allah zabranio Podariti neizmjerno svjetlonjegovomunutarnjempogledu. P rekomj erno uzimanj e hrane Uzimanje malih koliina hrane jami nieZno srce, jak strastii blag larav intelekt,ponizno vlastitobiie, oslabljene Neskomnost u jelu uzrokujesuprotneosobineod onih hvale vrijednih. alejhi sallallahu sam El MikdanibnMa'tilakribvelii'Cuo Poslanika, a nemaniita :to mozenaPunitL daje rekao: Ademov Sin vesellem, st p d govog omaka. olj i tifi e izazvatveieAlldhotonezadot stva ote nje je dovoljno odrZisrojusnaguA akomora do mu Nekoliko zalogaja jedfiu treM naPunihtanom,drugu nopunitistonak,onda neka lakiegdaflja'?e trctinuPiiem,a tretu onaviplaznuzbog Prekomjernost jelu podstiaena injnjemnogih zabranjenih u djela. Ona ini tijelo sklonim nepokornostiAllahu i iini da ibadeti posluinost izgledajuzamornim, a ova su zla samaPo sebi dovoljna. Pun stomak i prekomjernostu jelu uzroci su
" Sdlr Ahned, dnl t7 Es Mrned,41132, Sa ri. El FatheLRabbani, 188; ifi, 7 Tnmizi, Kibb ez-zuhud,| 5r.

-3()

3r

mnogim loim djelima i smetnji ibadetu.Onaj koji se sauva zla prejedanjasprijefio je vliko zlo. Sejtanuje jednostavniie kontrolirati osobukojaje hranomipiaem napunilasvojstomak, "Puteve Sejtanove ograniite postoml'ro zatosekaZe: Prenosise da je jednom prilikom skupinamladiaiz plernela Israelana ainilaibadeti dosloje vrijeme da prekinu post.Tada je jedan od njih ustao i rekao: "Nemojtepreviie jesti, jer aete piti, a onda aeteprevise oDdaprevise spavati, tako iete previSe i toga izgubiti:' Poslanik,sallallahualejhi ve sellem,i njegovi ashabi,neka je Allah njima zadovoljan, neri.ietko bili gladni.Premdaje su razlog tome estobio Dedostatak hrane, Allah je SvomePoslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, odredio najbolje i najpovoljnije uvjete.Zbogtogasu Ibn Omer injegovotacprije njega,usprkos obilnim koliinamahranekoje su im bile dostupne, svelisvoje jelu na one Poslanikove, navike u sallallahualejhi ve sellem. "Od Prenosisedaje Aia,nekajeAllahnjome zadovoljan, rekla: vremenakadasu doili u Medinu, pa do Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, smrti, Muhammedova,sallallahualejhi ve sellem,porodica nikada nije pojela svoj hljeb napravljenod Zitasvakenoai u tri noi zaredoml'rr "Onajkoii Ibrahim ibn Azamveli: kottrolira svojstomakmoZe kontrolirati i svoj drn, i svakoko kontrolira svoju glad, moie kontrolirati svojelijepo ponaianje.Nepokornost premaAllahu najbliiai osobikojaje sita i ii je stomakpun, a najudaljenija od osobekojaje gladnal'
r0Daf; ne nalazi u veiniizvorasunneta, se alije spomenutcazaltevom i djeluEl-Iftja,8/1a88. 't Brhaji, Ktab eI utina, 91549i Mt)s!im, Kitabez zuhud,81105.

Loedruitlo jeste velikih bolest kojajeuzrok druZnje hronina Npotrebno mijeanje i Kolikosu putalo5adruStva midusobno nepravdi. velikodu5nosti, usadivlineslogu ljudeod Allahove oslobodili vremena, makarto wijeme pa koju ni prolazak srca, u njihova nije da takodugotrajalodaje bilo dovoljno seplaninistoPe, drustva,ovjekmoze takvog mogaoukloniti. U odrZavanju takoi onomzivohr' gubitka, kakou ovom, korene uoiti treba za DruStvo roba trebabiti korisno.Da bi to postigao, da i biti Pazliiv ih nepomi.iesa, podi.ieliti ljudeu etirikategorije pronati z1o s jer kadasejedna njih Pomijeia drugom, moZe od put do niga. jesu oni ijeje druitvo PoPuthrane: Prva kategorija i ono je prijekopotrebno, noui danju.Kadaoiek jednom samo dok sene potrebe, to dmstvonaPuita on tu ispunisvoje ljudi koji imaju i u rodenovizahtjevi,takoiz dana dan.Postoje Njegovih spletkama znanjeo Allahu,Njegovimnaredbama, njihovihlijeenja, srca te neprijatelja, o bolestima i natinima Poslanika, sallallahu Njegovog oni koji Zele dobrokod Allaha, s i alejhive sellem, Njegorih robova.Drugovanje ovakvim uspjehje sampo sebi. l.iudima je sastavljena od onih ijeje drultvo Druga kategorija kadasebolest samo poputlijeka.Oni supotrebni PojaviKada je ovjekzdrav,potrebaza njima nije prisutna Medutim, neophodno sredstva za s provoalenje vremena njimaponekadje kadasepotreba poslove, i za Zivot, savjete tomu sliino-Onda ispuni, njihovodruitvo trebaizb.iegavati

:t3 -

Treda kategorija jesu oi ite je drujtvo Stetno. Mijesanje s ovakvim ljudima jeste poput bolesti, sa svom raznolikoSiu i razliitim stupnjevima,snagamai slabostima. DruZenjes jednim ili s nekima od rjih jestepoput neizljeive hroniine bolesti.Ako ovjek ima njih za drustvo, neaeimati koristi ni a ovom ni na onon {etu, a zasigurnoeizgubjti i na polju vjere i ivota zbog niih. Ukoliko ie njihovo druitvo obuzeloovjeka stvorilo opstoinost i najakim osnovama, onda to postajefatalnom,zastraiujuaom bolesti. Medu ovim liudima jesu oni koji Diti govoredobro o koje se moie okoristiti, niti pailjivo sluajudruge da bi se o njihov govor okoristili. Oni ne poznaju svoieduei postavljajusvoja bita u njihova zakonita mjesta. Kada govore, njihove rijei padaju na srca sluiatelja poput batina, a puni su divljenja i uzitka zbogsvojihrijei. Oni uzrokuju nevolje onima koii su u njihovom druSti.,u, a smatrajuda su slatki miris samogskupa.Kada Sute, teii su od masivnestijene, prete5kida bi seponijeli ili iak povukli.r, Sveu svemu,mije5anje bilo kim ko je loSza neiiju du5uDete s dugo traiati,pamakarto mijeanje nemoguae bilo izbjeti. Jedan od najneprijatnihaspekata Zivotaovjekovogjeste ga muai da osoba s kojom.je mijeianje neophodno.U takvom odnosu, rob se moZe prihvatiti liepog ponaSanja, predstavljajuaiga samovanjskimizgledom,a uzasavajuai od njegaunutarnjim se biem,svedok mu Allah ne podari put da se izbaviiz ,evolje i sredstva serijeii ovakvesituacii. da
r T P r e n o s r s e d a jS a f i . n e k j e A l l J h / r d o v o t j r n n i i m e . r e k r o : . . U v , i e k eLs krdddo\xdnd osob,r :iedne pokr.rj mene. srrrnrna koioj,jediuvijek ,zgreda od onenr kojojjasjedimt nrz,

kob To sama oni etvrtakategori.iajesu iijeje drustvo liudi Mnogi :erumili nestaie irlva jepopul lrovanja, pronalazi (u ljudiPunivier"kih i novot3rija To u spadajuovukategoriju. Poslanika' uienje puta,oni ko.iinaPustaju s zavodenja Pravog Ono i se sellem, zalaZu zadrugavjerovanja. alejhive sallallahu i bidatom, obratno ovjekkoji.je iole Dazivaju Stoje sunnet ne pamtan trba sjeditiu niihovomdrustr'uili se s njima je srca jer,u suprotnom, rezultat smrt njegovog ili, u mijeiati, bolest. po ozbiljna sluaiu njega, najpovotnijem Ono ito srcu daie Zil,ot i o/sktbu za je Potrebno znati da je ibadetneophodan dobrobitsrca na ovjekovog, isti nainna koji su hranai pieneophodni za tiielo.Svasu loia djelapoPutotrovnehranei neizbjezno da tetesrcu.ovjekosjeaa Potrebu ini ibadetGospodaru jer potrebi Njegovom za Uzviienom je u stalnoj Pomoti. se stanja tijelaovjek drzi strogih povoljnog U cilju odrZavanja uzima dobru hranu u propisa.On navikom i nePrestano te intervalima, je brz da se oslobodi jednakimvremenskim ne5to loie. pojede ukolikogrSkom tetnih elemenata, slca aovjekovog jesteod mnogoveae Medutim,dobrostanje stanjetijela omoguaava varnostinegostanjetijela.Povoljno mu da vodi zdrav Zivot na ovom svijetu,a dobro slce mu ivieno blaienstvo iivotna ovomsvijetu sretan omogutavamu na slijedeiem. smrt srcaima za Kako smrt odvajaiovjekaod ovogsvijeta, jejednom: rekao Pravoierniaoviek posljedicu vjenu oevolju. "Kako je samoudnoda ljudi tuguju za onim ij je tijelo

3 5 -

umrlo,a nikada tugujuzaonim ie je srce ne umrlo,a smrtje srca mnogoozbiljnija!" Takoje ibadetprijekopotreban dobrobitsrca.Vrijednoje za spomenutislijedetadjelakoja suneophodnarrce: spominjanje za Uzvisenog Allaha, uenje Kur'ana, traZenje Allahovog oprosta, injenjedove, donoaenie salavata Allahovogposlanika, na sallallahu alejhivesellem, namaz i noiu.

l'o{lnr4i,'6

KURANA I ALLAHA UEENJE SPOMINJANJE

jesle srce ono za Allaha je Spominjanje Tbn Teimija napisao: je izvadite iz Ilto 1"uod, za ribu l slasedesis ribomkada je ibnel Kajiim u svoj<;lknjiziEl-Vabil lmamSemsuddin vode?'' koristi koie nosi zikrullah' skoro osamdeset es-sajjibzapisa.o na itaoca ovukniigu iemo nekeod njih, a upuaujemo Navest velikvriednosti. zbognjene i AllahajesteosPksrbaza srcei za dulu Ako je Spominjanie poPuttijelakojemsteoduzeli on our-"t" ouj"ku, Postane hranuga ejtana' Allaha takoderudaljava Potiskuje i Spominjanje Monogi Uzvisenog, Samilosnog, slama;nosi zadovoljstvo ga odijeva u sreiu i ladost, iz brigei poti5tnost srca, uklanja Allahaogrnutje srce osvjetljava i lice,a onaj koji spominje i blagosti sieZine Ono ulijevaljubav plaltom dostoianstva, NiemuOno, svega i strahod Njega uPuivanie premaAllahu, Njegovihrobova, Allahovo sPominjanie iakoder,poveava kaZe: kakoseu Kur'anu "sjetajtesevi Mene, iu sei Ia sieiati vas:' pa (EI-Bekate,152)

- 3 6

Y
Allaha, eak i kadabi ovo bila jedina nagradaza spominjanje to bi bila dovoljnamilost i ast, ierje takvo srceuvijek oslobodenoi svjesrolo5ih djela. Premda je spominjanje jedno od najjednostavnijihoblika ibadta, milost i astkoje ono za sobomnosi ne n]oie sedosei ni na iedan drugi naain. Ebu Hurejrcprenosiclaje Poslanik, "Ko salla ahu alejhivesellem, rckao: budeizgovarao:'La ilaheilLeL Lahu vahdehu letike lehu,Iehulmulku ve lehulhamduye huye la '(Nema ala kulli iej in kadi' hogaosimAllahaledinoga, Koji Sebi rarnoganema, je Njemupripaddsvdvlasti zahyahost, Njegova i mo( iznadsvega)', cinelno stotitru po da deset Puta,ke:ll je oslobodio tobova,abit ie muupisdno stotinudobtihdjela, izbrisano a stotinu Ioiih,a bit te i togadanazaltitenod iejtanasve dok noi nefiastup| toga,rliko ne moZeuiiniti ne:to vrednijeod toga,osim onoga Osim koji viie pta izgoyoriayeiieii.'\3 Diebif plenosi daje Poslanik,sallallahualejhi vesellem,rekao:"Za 'Subhanal-Lahi '(Slavljen onoga izgotori: ko je vebi hamdihi' neka UzviieniAllah i rcka Mu je hvala)',bit ie u D,ennetuzasaden "Velianje Ibn Mesud,nekaje Allah zadovoljan njime, rekaoje: Allaha, nekaje uzvisenOn, drale mi je nego da potrosim isti broj dinara (broj koliko puta Ga veliam)na Allahovom putul' Spominjanje Allahajeste lijek zatvrda srca.ledanje ovjekrekao "O El-Hasanu: Ebu Saide, ialim se na tvrdoiu moga srca." On mu na to odgovori:"SmeKaj ga spominianjem Allaha."Mahul je rekao:"Spominjanje Allaha znak je zdravlja,a spolninjanje
uBuhari, Kifd, ed-daayat,ttl2lt: Muslim, ,(ifa ez zib yed-dua, l7/16. raSahih, Tirmizi, (itd ed ddavat,9l433.

"Koie je je pitao Selmana: ljudi jesie poPut bolestil' aovjek"Nisi li proitaou Kur'anu: ia;soile al"toi'l u on tnu ie rekao: 'I sjeiati se Allaha posluittost nrjt'eia:" ie \Fl-A krbLtt,451 rekao: sallallalnalejhiw sellem' rla EbuMusoprenosi je Poslanik, "Onaiko spominie na Allaha u odnosu onogakoji Ga nesPominje na poput iivog u odnosu mrog''s 1e*e AbrluUahibn Bsrpre osi da je jedan iovjek rckaoPoslaniku' "Zaista je pnoproPisa lama' ml lxi Po alejhivesellem,: sallallahu ti mu reie:"Neka je jezik lto kaii nelto tu uvijekmoti izrriavati"On Allaha'\6 Ilzviienog orl uvijekvla2an spominjanja za dobresviedoke roba AllahaPo\ecava Stalno!pomintar)je da koje ga spreiava krene danu Ono je sredstvo na Sudnjem stranputicom,kao to je klevetanje,prenoienje rijeti i tomu govori sn;. Jezik ili spominje Allaha i Njega se sjeia ili stvari. PogreSne otvorena,otvoren mu je izlaz ka Kome su vrata sPominjanja njegorom Cospodaru Uzvlsenomi Hvaljenom kroT koii je Cepronaciono ilo lrazi Ako nadeAllaha na3ao sve Ako je propustipriliku, ProPustio sve Postoji nekoliko natina spominjanja Allaha: spominianje Allahovih imena, Niegovih svojstava, slanje Njega i uputivanie hvale Njemu. Sveovo moze imati formu' kao sto "Neka je hvala Allahu"; "Nema "N"tu i", i" slavlienAllah'; toea o.im'Allaha.Co\jek moie !pominjatiAllahakaziva1uci I Allah U?vi3eniHvalleni primierrce: isvojstva' irnena Njgova
ts Bvhari.Kitabed'.taal'aL, el-Hakim,I('iab ed'dua'11495' 11/208; \6 Tirmizl, Kitabed-daaYat,9l3 14
3cl

-:lu

rob ili ujesvetoNiegov kale i uCini'l napominjuiionotoje kao;"AllahUzvieni i ili Or naredio ono toie On zabranio, to Hvalieni naretlujenam to i to, a zabranjuje i to': Allha robovi Niegovimogu spominjatigovoreii o Njegovim jeste anajbolje Allaha uenie Kur'ana, blagoslovima, spomirjanje jer ono sadrZi lijek zawaku bolestsrca. Allah Uzvileni kae: "O ljudi, doila eam od Gospodara je pouko i valega lijek za ono ltoje t grudifia, i PrariaSstazo, milost i ujemicima(Junus, ) !' 57 " U Kur'aru Mi objatljujerflooro lto je lijek i flost (Elvjemicirr1a," krd, 82 ) je Svaka bolest rezultat strasti sumnii, Kur'an liiek za srca ili a ie pomou i eboje.U njemu ima dovoljnojasnih znakova dokaza kojih se mozerazluiti istina od neistine,tako da lijei svaku bolest sumnje kojaunistava znanie, razumiie!'anie i percepciju, omoguiujui ljudima da vide stvari ooakvima kakve one uistinuiesu. Svako ko prouavai dozvoljavada mu srce upi.ie Kur'an prepoznat istinui lai, i moieih razlikovati, kaoSto je e ba$ u sta[iu razlikovatinoa i dan. jer On lijei bolestikoie sejavljajuusljedsbasti, seu njemu nalazemudrosti dobar i koristansaviet. Ovim sepreporuu.ie izbjegavanje ovowjetskihdobiti i teznjaka ahiretu. Poslanik,sallallahualejhi ve sellem,rckao je: 'Onaj ko tli da roli Allahai Njegowg Poslanika uti Kur'ani'7 neka
37Saif, munkar. Pogldati komentar na ovaj hadis n djelv Tahzib ettahzib,21222,Ibn HadLe\bsan el-Mizan,21183El-DZamies-sasir, i 6/150,Es-Sjuti.

neka pribliZiGospodaru, najboliinainda seovjek Kur'an.ie rekaoje jednom On. Hababibn el-Erat ie Hvaljeni Uzvisen "Pribliri se Allahu to moies vi$e i uPamti da je ovjel<u, a najbolji nain onai koiim je On najzadovoljniji, to je da rijeil' koristisNjegove "Ko voli Kur'an tai voli i Allaha i Poslanikal' Ibi Mesudveli: "Da njime,rekaoje Osmanibn Affan,nekaje Allah zadovoljan ufenja im nikada ne bi bilo dovoljno srca uistinuista, suvasa Allahovih rijeii' Takoje raikorisni.iastvarzaAllahovogrobada GanePrckidno spominje: 'A doista, Allahorom stcasesrniruiuPi svakorfl (AtRa'd,28) sponeflu:' i Itujige Allahove,nekaie uzvi5en Najbolji zik jesteuenje On. slavljen

Poglavlje 7.

TRAZEN]E ALLAHOVOG OPROSTA

prostje itit od tetnih posljedica lo$ihdjela, niihovog te prikdvanja. Trarenie oprostaspominjese neprestano u Kur'anu, na nekimmiestima naredeno: je a "I oplosta od.Allaha tnZite, Allah *ilja platta i j samilostan e!" (El-M uzzammil, 0) 2 Na drugim mjestimaAilah hvali onogakoji tmZi oprost: "I oti koji buduoptostu oseit.lana ttuZili-.:' (AIuImrdn,17) A na nekimnamkateda On opraitaonome oprost ko traZi: Akoji toujekzlo kaktotud| ilipterna sebirrepturdu ueifli, pa sepotom Allahu za oprostobroti, taj te rtidjeti da Allah grijehepuita i .la je sornilostan," (En-Nkd, 110) Trazenje oprosta se esto vezuje pokaianje, za kadaseoprost jezikom. traZi Pokajanje ostavlianie djelasvojimsrcem losih ie i tiielom.Trazenie oprostasliti dovi, u smisluda se Allah, ukolikoteli, odaziva opraltaonomekoji to od Njegatra. i Ovoj e naroitosluai adaduad,olazi srcakoje opterceno k iz je lo3imdielimaili seupuuie dobunajpovoljnijem njeno u za

namaza kao usli$avanje. sto je rano julro ili odmah nakon stvori sinu:"Sine' svome jednomrekao Pr"nori." d" 1"Lukrnun oProstimi; naviku da iezikom svoiim izgorarai rijei: Allhu' odbiti roba ko,i mu ier postgi'doba danau kojem Allah nee seobr.acal' "esto trazite Allahov oprosl u svo''rm El-Hasanie rekao: gdjegod kou-u,"o.tolo-, n" putu,na arliji,na sastancima' biti kadadevamoprost Podarenl' Nikadaneznate da ste. alejhivesellem',tekao: sallallahu da EbuHureireprenosi je Poslanik' "Tako Mu i mi'Aiaha,molimsezaAllahovoprost upuiujem kajanje ile odsedandeset fl4dan:'s Ptta alejhivesellem' sallallahu je da ibu Hurejre rekao je tuo Poslanika, lCoviek uniogijeh, je rckao: potinio AIIahu' je Pa kakokaL: ima li sametirch n1; Pa op;osiAllahje rekao:'ZnaMoj robda on svomc nu? i c*iooi. xoji ipraltagrijehe Pomaze oPraltam gtijeh'Paje rckao: pa Pot1io rob)!Proiloie ,temena, je torjek oPet Zna^ rete: GoEodar Njegott poinio gijih pa mi oprosti' sam A\|ahu, nu? i grijehePomaze opraJra i UoirLAdooni^idotpodara, Koji tovjek nekogurenena potiniio3 robu Svome . Panakon Opraitam 'Znali Moj robda on imaGospodara pa iehan 'i"1ii grijeh, Atlahreie: ini rbuRobe' svome mu? grijrn,, poma2e opraitam ofrii, -" s^ttl Podario ti optost. kako 2elii. tri ovo On, nekaie uzvien, je rekao puta' svaki jer oprost je nastavljao podaren Ovo znaida ie ovjeku grijeh'ini seda je ovo bilo fot au g" tr"ii k"an je poinio
ts B\rtrari,Kitab ed-daal'at,lll lol $ Buhari, Kifo et-teehid, l3l466i M|u'sl\m, Kitab ez-zikr Yed-dua' 1717S.

primjenjivo dok njegovo sve traienjeoprosta u sebinosilo nie namjeru posli.je da ponovigrijeh. Aia, nekaje Allah zadovoljan njome, reklaje: .,Sretan onaj je ko (naSudnjem danu)nade medusvojimdjelima mnogodova zaoprost." Drugim rijeima, traenje Allahovog jestelekza sva oprosta loia djela. 'Ovaj Katadeje rekao: Kuranupuiujenaprepoznavanje bolesti i njenog lijeka.Vaiabolest vali griisi, vasie lijek trazenje su a Allahovog oprostal' Ali n Ebu Talib,nekaje Allah zadovoljan njime, rekaoje: 'Allah ne dajenadahnuie trarenjeoprosta za nijednomro6u kogaieli kazniti."

Pogltvljt:8.

DOVA
aavemosuii i UzviaeniAllah naredio nam je da Mu se Jobraimo dovomi obeiaonamda ie namseodazvati: 'A Gos1odar rekao 'ZoltiteMefle!Od't4'at u je vai pred titn do robltju wn s;! zbiljL, o i koji seohole ce Meni, u Diehennem tt po"iZefli!"' (El-Munin,60) Neka je slavlien Svmoguii Allah, Koji je bezgrani'no On i velikoduian beskajnomilostiv. je uiniodaje ovjekova i niegovih Potreba njegovihnastojania dova za ispunjenjem nosi nagndu,djelokoje On od koi" za sobodieloibadta a ako ukorava ie naPuiteno' i zahtiievazako;eOn slrogo nieea kao to tineonikojisuopisani oholi' rekao: alejhiw sellem' sallallahu da EbuHejrc Preftosi je Poslanik' "onaikojini tini dori Allahuizazit'a srd'bu'aa Njegovu "NetraZiod siflaAdemoeog da U praur je onajkoji je rekao: flisu lttutanikada zatvorefia' poirebu,Tra2i Onogeija od / puni ljltt ne i'hi ie srditna onekojiod Njega ttaie,/ A siflAdemor je akood njegatraZi!:' kaze: u AllahUzvieni Kur'anu
aa Hasan, Trmizt, Kitabed'(laaeat9/313i lbn lMad'e Kitab ed'dua' Kitabed'dua,t|491 Et-Hakrm. 2/12581

"Onaj Koji seodozivaflesretnikukad ga zazote,i Koji otklafljazlo!" (En-NenL62) A koda te robei Moji za Menepitaju, Ja sarn, doista, blizu! Odazivamse ,nolbi ,nolitelia ka.la Menemoli."(El-Bekare, 186) "Poslanik, En-Numan Bedir ibn veLi: sallallahu alejhivesellem, rekaoie'Dovajeibadet', ondajeprouio a slijedeai ajet: 'A GoEodarta! rckao je:'Zovite Mene!Odaant u %m se! Zbilja, oni koji seohole prcd tirn do lobuju Meni, u Dehenrem uti ponizefi!"" ie (El-Mumin,60)al Premanavedenom ajetu,veomaje sigurnoda ie na dolr.r,koja zadovoljava odredene zahtjeve, odgovoreno. biti Ovo ie zatim potvldeno slijedeiim hadisima: Allah je vjetan,i kadaiovjekdigne svoje rukepri dovi,AIIahzbog Svoga stidanetedozvoliti ih spusti da fiezadovone i prazne.'\z EnesPrenosida je Poslanik, sallallahualejhi ve sellem,rckao: "Nemojte jer odustajati dotte, je untenonajkoji neiini doru.'\3 od "Nijedan musliman uiini dovuAllahu a da mu nije datajedna ne orltri stvati:ono po'uruje punjefije onoga je tlaZio, je ito satuvana zanjega Sudnji za Dan ili spreava gazadueslitnenevolje, da osim ako,jeonoito traZiloie ili kida rodbinske wzela
" Hasan, Tirmizi, Kit+b ed-daayat, 9/311; ll-Hakim, El Mltstedftk, l/491;En-Nevevi, Xl-Xzkar, 525. str. a' Haran, Ttrm\zi, Kitab ed-daayat, 91544; Ibn Madt e, el-Hzkim, Kitab ed-dua, ll49TtEh'd!D^\,ttd, Kitabed-dua,l/497. a3Dal El-Hakim, El-Mustedrek, 1/493;Ibn Hibban, El-Ad'iiie, str 596. 4 Sahih, Tnmizl, Kitabed-daayat,91923.

je: njime'rekao nekaje Allah zadovoljan Omeribn el-Hattab, IN" u.i*- ." ,u oagovoi,vei za samudonr; jer svakokoga odgovor eft"f, nna"ftn" au "elni dovu odmahpriziva Njegov kadauini dowl' PoZelinosti Pfi doYi za wemena dolu' kaoStosu Medunjimaje i odabirposebnog ramazan' ' mjesec Petak ranojutro dala Arefata, godi$njica kada i tu Takoder sPadaiu Povoljniuvjeti' kao stoie vrijeme Putu kojeseborena Allahovom vojske oadaklsa,kaaizlaze da Prcnosi i" ir"n rr"t Uao t" n"lazimo na sedidi EbuHurcjre je tekao:'Allahu ro.bve alejhi sellem' "45 ' i"i-i"tt""tf, t tt llahu se di d2 dove da e i p ""iuiiii r"ir tr r t * a, ai' apoui aitesvole ka st na Poslanik' i i.." ""6tr i na wijeme izmeduezana ikameta "Dova aana izrfiedu uiinjena rckao aleihiveselletn satiallahu ie: 16 u biti ne[e odbij.na Dobroje biti odluiani ugeren i ikaneta vesellem' akjhi sallallahu '"i)lir,liti" auiouooau"i*";. f i dovi Poslanik' ' ni optosti akoze.litili: reii: "a "Ltie rteba Allahu za Allaha kada biti vei mi ako2elii" Eeba odlutan smilui se Allahu, da naljefitiAIIaha iini fieltomimo ne neitomoli,iet niko moze okenuti se voke.n'Takoder Niepove ie dobrobitiPodabdestom' ag oia uei.i i ponovitidovutri puta
asM\slim, Ktab es'salah,41200' Eb.u 4 sahih, Tnr izi, Kitab es'salah' 1t624' Kitab ed-daa1/at'10153: Dawud, Kitab es'salah'21224' 47El-Bnhari, rjtab et-tevhi4 r3l448i Kitab ed'daavat' 1U l3q Muslim' Kitab ez-zikt ved-, 17l 1. koji Prenosi asM\lim, Kitabel-dzhad'I2l I52 Ovoje dio dugoghadisa niime' FluSuud. nekaie Allah zadovolian

Dovu trebazapoeti slavei Allahai spominjanjem Njegovih imena svojstava, i traienjem Njegovogblagoslova i donoenjem salavata Njegovog na PoslaDika, sallallahu alejhi ve sellem. Zatim onaj koji iini do}1l treba opisatisvojpotrebei uputiti molbu, te zavraitisvo.ju dov'udonoienjem viie salavata na Poslanika, sallallahu alejhive sellem, slavei zahraljujutise i i Allahu,Uzvienom, Svemoanom. Vazno da je potreba onogakoji uputujedour istai da ne .ie traii neito Stoie zabranieno stokidarodbinske ili veze. Onajkoinidovunetreba insistiratina neodloznom ispunjenju svojihpotreba, niti reii: "Molio sam se Allahu,ali On nije usliiiomoju dorrr." u Hltleiepleftosi je Poslanik, E da sallallahu alejhivesellem, rekao: Allah ie udiliti syaku valu dovu,izuzet, ako nestrpljirikalete:'Trao oli nijebilousliieno."\e i sam, Postanete Ibn Battalveli:"Ovo znaida osoba poine oajavati, aki pa ostavi dovu,kaodaje on onajko.iiseudostojio uputi dovu, da ili smatra jamcem odgovorpa tako svojudovu dovoljnim za oekuje e od Gospodara da odgovorusliieditiodmah,bez ikakve odgode,nitiAllahovodgovorna smaniujeNjegovu a dovu apsolutnu moi, niti Njegovo usliSavanie zahtieva stvorenia ni najmanje umanjuje ne vriednostonoga Onjeste." to Ovaj hadis ukazuje na jedan od pohvalnih manira pri upuaivanju dove, to.ieda trebabiti strpliivi ne oiajavatiza a potvrdnim jer odgovorom dor.rr, ovimsepokazujepokornost na i apsolutoo oslanianie Allaho.rn na pomo.
f

9. I'o'lltrtlit

NA SALAVATA POSLANIKA, DONOSENJE VE ALEJHI SELLEM SALLALLAHU

Ebu Huteire ka'e se da j? Podanik lhadru koji Prenosi

deset''a donese Allahna njega salant, dobrihdjela' je dobrodjelozaPisano kaodesel Naime, iedno ve alejhi sellem' sallallahu na " 1"""s'"";. calavata Poslinjka moie utiniti' stvarikojemusliman jedna o najvredniiih je u upitao vriiednosti Allahovim neko Ibn el Arebirekaoje:'Ako "f, uraidobro djelo, ie desetosttuko nagtailen bit r-tif.-"' vriiednosti' imavelike da i;i o"'"t , lb0).reii aemo u njima a donoienje f"run"-rt.;i-au sedobro djeloudesetostrui' alejhive sellern' sallallahu *f"t"" "" AllahovogPoslanika, ko to uini deset dakle,dajeonome i".i. '".i"."a.U- djelo' koj-e, rekao poslanik' alejhive sellem' sallallahu " Oz"i*tu. na iedan salavata onogako donese deset J'J" ,qff"ft 'salavat donese premaiu]e na robove sj'anje A na Poslanika. Allahovo injenicom sedaljepotvrduje Ovo dobrihdjela. umnoZavanje robu ko.iiGa sesjetipodarioto da 'e se da je Allah Uzviseni
soMuslim,Ktia&es-rdlai'4/128

donese icdan na rckao:'Ko mene U t"ii,tunian, tt sel!?m

a' Br$ari, Kitab ed-daayat, 1l/140; Mushn, Kitab ez zikr ,/ed-.Jua, t7 t51.

On njegasjetiti.Isto tako, rob koji se sjeti Njegovogposlanika, sallallahu alejhi ve sellem, nagradenje time Sto ie se on, Posiarik,sallallahu alejhi ve sellem,sjetiti njega.', El lraki_je rekao:'Allahov blagoslovna roba nije Njegovom robu jedina nagrada,jer kao ito nam reenou sllJeem ie hadisu,Or takoderbil.jeZi desetdobrih djelaza roba, a ukloni desetloiih djela,i podigne Svogroba za desetderedia.,, Enes Malikprenosidaje poslanik,sallallahu ibn alejhive selleln, 'Ako_san rekao: ja spomenut neiiem pisustvu, ontla keba tla u donesete solavat nene, a ko donese na salavat mene na jealnam, Allah,iena njegadonijeti puta."U d.rngojverziji deset hadisastoji: "Ko clonesejedan salavotna mene, ALlahie no njegadonijeti deset, izbrkoti mu deset loiih djela i podiii ga za deset deredia.'Et Poslanikove,sallallahu alejhi ve sellem, rijeii: .Ako sam ja sPofiefiutu netijefi prisstyu, da trcbada dofiesete o salavatna rrene"ukazuju na obavezusalavata ovakvojsituaciji.Za ovo u postoii dokaz t hadisu: "ladan je onaj u tijem sam prisustvu spomenut, nealonese a salayal mene.'52 na poslanik,sallallahualejhi ve Ibn Mesud prenosi da je sellem, rekao: 'Allah ima melckekoji lebtiei tlolazemeni da ne izl)ijeste o salavatima moj ufimet na mene koje donosi.,\)

aleihive sallallahu da prenosi je Poslanik, Ibn Mesudtakoder "Najbli donltbit te o i koji a menina Sudnjem rekao: sellem,
salovttt.'5i donose flefie testo sallallaht't na donositisalavat Poslanika' Najbolieiepetkomesto alejhi ve sellem.Evs ibn Evs prenosida je Poslanik,sallallahu "Zaista va! najvedniji dan petak' je Jer alelhi ve sellem,rckao" u tom danuje umto i u tofi danu te ie na tdj dan *vorcn Adem, salavate a mene' petkomdonosite dan Pa iesto nastupitiSudnii ga upitali:'OAllahov Tadasu biti ier te oni zaista mefpredoteni" predoieni nali salavati,kada te tvoje tijelo Poslanite,kakoie ti biti otlgovori: alejhivesellem' sallallahu Poslonik' vet biti fttsPadnuto?" "Zaista Allah zemljizabranio vjerovjesniko''5 tijela je Ebu alejhivesellen, Mesud sallallahu na O formisalavata Poslanika, nam da prenosii'Sjedili P|ustvuSa ibnUbade'kada smo el"'Etsari 'Poslanik, je: alejhivesellemBaiit ibn Sa'drekao siollallahu ie doloo 'O salawte tla Allah namje naredio donosimo AllahovPosloniie, sallallahtalejhive a na tebe, kako.la to iinimo?'AllahovPoslanik' lutio je. Bili smo uznenireninjegol'ot lutfijom' i zaZeljeli sellem, smo rla ga to nije upitao Kotlatno, Poslanik,sallollahu alejhi ve Allahu moj,smilujseMuha medui jegovon reie:'Recite: sellem, lbrahimui njegovom Potomstvu kao Dotomstvu, ito si sesmilovao ka.o Muhamnedai kjegol)o Potomstvo' lto Allahu, blagoslovi O moj i Ibhima i fljegovo si btigoslovio PotomstroDoistasi ti hvdljen vjeia;.'A ondauiinite taslifi kao ito stenautili"'6
5a Hasan,'li(mizi, Kitabel v;l/, 2/607tIbn Hibban'Mevtl/idez'zeman' str.594. (ita er'sdl'ft' s5Sat'ift.lbnMadze, b el'dZenaiz, rl524tEb'rDaavud, Knd Et'Hakimj rekao: Hadisje ^"a, ti e"n *'R,.bbani' 6te z'iizoi, dieluICIabel dzut a' t1278' sdhil,l'u svome 56Mtslim, Kitab es salat,41123 51 -

' sarir, lbm5-Sun -,1nat.ct n v,.ttcy'eh.. Tr kode, lri \s2. i^ pogtedalr N.:"i. /.1.* r et.Kuthn ot.t 25.ritmizi. K ab .d. ddavat. li,r:i. Fj.l a/5lliAhmed,t/ Mrr"pd. t/20tj Et Hdkrm. Kr/db aua tt>qs. d " Srrjl. Almed Fl Maj,e.i. LJ84 [n-Ne,ai. Kitab sahv )t43. c< t6n pogtedati: el-Kal,lmvelr: je t.npd sahth: D2etaaut. n, ,t t 23. alhaa
"5O

'

Lv|l)s|t}l, Ktab es satah,4/121.

I'ttsllrlie 10.

NAMAZNOEU
llah kae: "Gospodar

"stakome ras ko od rcklloje: alejhive sellem, sallallahu Poslanik, I i|'otu PonoNl spata,iejtatlzaftie lri tvora okoglave Pri svakom t.sjertre probudite Not ilzgovori'slijedece:jc duga Pa s1ataJ\ko sc scdtug' a. abd1stodveie jeion tvor te odvezcakouzm?te Ailaha. I tre, i ujutro ustafiete ttt snage se P namaz'ollveZe oko obavite srca'na lijenii zamtena lJ ustanete stasrca. suPrctnom, dok su drugi spavali,a stalno zujanle, Ibn Mesudje ustajao moglo se'uti kako dopire do njega do

troj zbiljo zno da klanjai ti moaje od dvije treine oti, i polo|ifiu njezinu i trerru nj ezinu!" (EI-Muzzemmil, 20) "I oni koji bdiju rudi Cospodara svogo,niiice padajuii i stojeiil' (Furhnn,64)

Poslanik,sallallahualejhi ve sellem, rckao je:'Najbolji namaz proPanih jestenotni aamaz.'91 nakon AiSa,nekaje Allah zadovoljan njome, reklaje: "Izmedu jacije i sabaha Poslanik, sallallahu alejhive sellem, klaniaoj eiedanaest rekata.Uinio bi fdsmnakon svakadva rakatai onda klanjao vitr rakatl'58 .iedan Ibn Mesud prenosidaje pred Poslanikom, saLlallahu alejhi vesellem, sPomenut (a da ne obavi namaz). ovjek koji prespatado mre Poslanik, sallallahuolejhi ve sellem,reie: "Toje tovjek u tije se uho pomokrio!ejtan.'5e

poput zujanja Pela' svttanja. "Kakoto da oni koji ostaju budni u noti su El-Hasana upitali: "Jersu bliski lica?" imaju najprivlainija ^Cotpod"tom, Na to on odgovori: jednimdijelomSvoje i On ih obavije ,u ,'*jirn svjetlostil' "ovjek ne ostane je Takoder rekao: Poiini grijeh'i zbogniega budanu no6il' "Nisam stanju u oviku: pravovjernom je |ednom tovjekrekao mu titi b,rd",tu noti, p" mi daj lijeki' Pravovierni odgovori: "Pokotavaj sepo danui On ie te odrZati budnim' medu Mu mkama,u noai:' Njegovim "Jednom je uskm'eno mi rekao: se Prenosi dajeSufanes-Sevli koii zboggrijeha bud"n'u noi tokupet mjeseci da ostarrem samuainiol' Ibn el-Mubarakveli: "Noi kadaie sasvim taflfia, / nadeih kakosu buclni/ Strah / je odagnao niihovsan'pa su o'talibudnima' Dok oni koii se sa / lihonastavliajusvoiim 2tvotima u,uoiim siguinima osjeialu snom:
6aRtrlh.|:i,Kitaber tehedLdtud,3124i M$slilr:-' Kitab el nusafrin' 6165

5? Muslim,8/s4. sB Bufh^ti, Ktab el ritr, 2147a; Mlilt, Kitabet thus!.fin, 6/t6. 5e Buhari,Ktab ertehedZdZud, 3128; Muslim,Kitabet-musaftin, 6t63.

53

Ebu Sulejmanveli: "Budni liudi su zadovoljnijisvojom budnosu noai negolisu oni ljudi koji seigrajuzadovoljni u svoiom igrom.Da nije noi,ne bih volioviie iivjti na ovom svijetul' lbn el-Munkadir kae: "U ovom Zivotu ostaju samo tri zadovolistva: budnost u nodi, susret sa svojim bratom i obavljanje obaveznih namaza dzematu. u

t\glu iett BEZ DJEL.'ANJE ovosvJETSKIH ZADOYOLJSTAVA

sallallahu Poslaniku' doiao Fbul-Abbases Saidiveli: Covjekje nautime eiemu Poslaniie itekao'OAllahov Lakihi veselten' sallallahu ie lto kaaunim,voljet meAllah,a i ljudi!Poslanih i svijelu Allah ovom rete'mu:Nefiojbili Privrzen ve aleihi sellem, lto onome ljudiinaju i ljudiie te biti Nemoi Ptivrien ieie voljeti. eoljeti:'nl da Ovai hadispokazuje Allahvoli onekoji vodeiednostavan Ziuoin^ ouornsvijetu Reienoje da je voljeti Atlahanajbolje je u stanle kolemogekmo,ebiti, a jednostavan Zivotnajbolii biti. uvjetu koiemsemoze suzdriavanjestrasti za iivot podrazumijeva Jednostavan u stvarima, nadi za Primitkomneiegaboljegi ovosuietskim ie Polrebno shvatilida Da wedn'ijeg. bi seovo laKe PostiSlo' u bezwijedne udena ovom svijetu su stvarizakojimaljudi na na oilnosu oIIoemusenadamo onomsvrjetu' i Kadaznamoda ono StoAllah ima ostaje' da je iivot koii uvidjetida je ovaj Zivot slijedibolji i tra.iniji'onda moZemo istoPii on na pop,.rt koadaledaostavljenog suncu: seuskoro
6rHdsdn, Madze, ' Krtabez-zuhud,2ll373 lbn

-54

nestane. Medutim, ahiret, biti,nikada nestaje. u ne Zeljaiovjeka da zamiieni ovajZivotzasliiedei ojaana izvjesnoiu su da ie dvarivota neusporediva. U Kur'anu pronalazimo opise ovogi slijedeeg Zivota: 'Ali vi steviie pod ,tjecajefi svijet, ovogo, svijet a onoj boAi i vjean (El-EIa,16-17) je, je!', "Vi Zelite prolazno blagosrtijetaowga, a Allah Zeli o aj svijet:'(EI Enfal,67) 'Oni se nduju 'ivotu ovosvjetskome, vot je a ovosvjetski spram2ivotaonosvjetskoga strariica tek prolano :' (Er- ad,26) R' Hadisi,u kojima se prekoravaju ovosvretska dobrai opisuje niihova bezvriiednost Allaha, kod jesumnogobrojni. DZebir ibn.Abdullah prenosi ie poslani|. da sallallahu alelhive seue.m,prolazio trznicom. suseokupili njegove strane. Ljudi sa obje je Tada naiiao na tlrtvu kozukojaje imola viona kraikeuii, i, "Ko uzeije, rekao: od ns ieli dobitiovom dirhem?', rekoie: Oni ''Ne 'elimo daje dobijemo za ita,bezl,riedna On rcie:.Zelite ni je." Ii daje dobijete d'aba?"Oni rekoie:',Tako Allaha,ne,ni kada nam bi bila 1)a, sunjene takonale, a i nrtva je."ZotimAllahov jer u:i Poslaailc sallallahu alejhi vesellem, reie:"Takomi AIIaha,ovajje svretthanjewijedankodAllahanego ovou vaiim oima.'n2 je Preno,siodlbnSeddada Fahrija je poskn*,sallallahu se el. da atejhi uesellem, rek.ao: swjet usporetlbi Ovaj u s buduiim je5lc lahiretom) t,aokadaneko vas od stavi prstu okeansvoj Zamislite koliko vam osh e vode kadaga izvadite.'6!
62Mrslim, Kitab ez-zuhud,t8193. 6t Mnslim,Kitabe\-Dennetu w nainuha, tZ ltgt.

alejhi sallallnhu se Ptenosi od lbn Sahlaibn Sadadaje Poslanik' "Daje Altahu owj sl)ijet je vijedan koliko bilo le sellem'rekao: napije'v vode dao On mulice, nebi nevjeniku ni dasenanjemu svijeta, ovog znaii Zivietiiednostavno okenutiseod svihstvari niih i ostanete Ne ier su onetakobeznaajne. muiteseoko nzdtLdni. ne je: "Biti suzdrZan ovogsvijeta od rekao ibn Junus Maisarah ili ono da znai trebazabranlivati toje Allahdozvolio rasipati sigurniiiu u Priiebiti da je to stanje kojemje ovjek novac. njegovo onomeStoie u Allahovimrukamanegou njegovim: njegov u istoiekaoi stanje drugimsituacijama' stanje nesretno kitikuju isti ie kao stavpremaljudima koji ga s razlogom " hvale premaonima ko.iiga opravdano a tri navodeai fazeili Polotaja, sveseti'u On ie ovo objasnio zbogkojegje Ebu Ovo djelovatrja. je razlog a srca, ne frzikog zT rekaodaniko8ane lrreba atizahid' Sulejman jesteonaiu kojemje rob wjesniiionogaito je u Prvi polozai Ovaipolozai ito.ieu njegoYim negoonoga rukama Allahovim uvirenja' t zdtavog iakog proizlazr'a "Kojeje tvojebogatstvo?" uPitalisu: Ebu Hazimaez-Zahida "Dvije ae vrste bogatswa odagnatisvaki strah od On ree: olome Sto u povjereni Allaha i nepriwZenost siromastva: A. ljudi imaju:'A ondagaupita$e: zarseneboiissiroma$tva?" "Kakosemogubojatisiromastva moj kada Na to on odeovori: i sve posieduje Sto naZemljii nanebesima ono sve je Gospodar je niih i sveono 31o ispodzemlje?" ito ie izmeu

e Sahih garib,Tkriiizi' Kitabez-zuhud,616ll -

- 5 0

"Sutina jednostavnog je iivljenja jestebiti El-Fudail rekao: UzviSenim, Moaniml' zadovoljan Allahom, "Onajko je zadovoljan onajko ,ivi jeste rekao: On je takoder jednostavno, oDje bogat.Onajko ima pravuvjeru,ko ima a povjerenja Allahau svim svojimposlovima u zadovoljan .je je Allahosigurao, mu teostaneneprivrien stvorenjima onimSto iz straha nade,i takvim djelovanjem i shvatida je potraga za je jednostavnoga. bezvrijdna, postigao korisnost ovowjetskim mealuljudima, i akoneposjeduje Oni najbogatiji iak niiednu stvarna ovomsvijetul "Smrtje je Ammartakoder veli: dovolj uitelj, an vjera dovoljno bogatstvo,ibadetjedovoljno a djelo." "lstinsko Ibn Mesud veli: vjerovanienije nastojanjeda se zadovoljeliudi, inei ono $to de donijeti Allahovo nezadovoljstvo; zavistpremaonom kome je Allah dao niti viie, niti kivnja drugogzbogonogaito Allah nije dao tebi. Allahovuopskbu ne prMaii tek samoovjekova opreznost, niti je odbijazloba&ugog aovjeka. Allahje Svojom pravdom, sveznaniemmudroau i uinio radosti uzivanje pmtiocima viere i zadovoljstva. oaji tug! pratiocima a nepovterenja i nezadovoljstva." Dtugi polotai jestepoloZajroba koga zadesi neka nevolja, kao ito i npr. smrt djetetaili gubitakbogatstva, njegova a i,eIja z \agradom zbog prihvatanjagubitka veaaje od ielje za nadoknadivanjem izgubljenog. Ovo je rezultatpotpunog povjerenja. Ali, neka je Allah zadovoljan njime, iekao je: "Onom ko vodi jednostavan livot lahkoje izdratinevoljui' od na3ihpredaka je: rekao "Kadane bi bilo nevolja na Jedan ovomsvijetu, onajbismostiglipotpuno na siromaSni."

i onogrobakoii na Pohvalu kitiku jestepolozaj Treipoloaj Ako svelzauzmemiesto vainosti u eleda podiednako. ito pohvalu nad kudeniem, ii"nouorn.r.u, ondapreferira zzvrat more Plouzrokovati njegovo naPultalie mnogo dobrog iz strahaod osude,a injenjamnogo losegzarad drugihljudi srcumiljenja pohval. Ovo znaida njegovom prema Istinii jeste ljubav nisuvaina,a onostoje uistinuvazno pridobijanjeAllahovogzadovolistva 'lslinsko vjerovanie nastoianie se da niie je Ibn Mesud rekao: Allah ljudi ineiono imeAllah nije zadovoljaoi' zadovolje putu ne mareclza Njegovom je pohvalio onekoji $eborena "Onaj ko skromnoZivi miilieniedrugih.EI-Hasan rekao: ie da ieste onai ko ; svomsrcunadeda kaZe 8aje nekodrugi u je lmam Ahmedbio upitanda li Mislim da iome nama$iol' "Da,ako moie zivjetiskomno,Paie odgovorio: bogatiovjek niti kadamu sebogatstvo niii zadovolian Pove'a, tu'an kada tadamotel' mu sesmanji, "Postojetri Sto onoga senaziva vrste IbrahimibnAzemrekaoje: pohvalewijednog djela' a prinude,drugi zuhd: prli je rel,lltltat izbjegavanie je obavezno, Izbjegavanjeharama treiopreznosti. sumnjivog jeste halala moe biti Poh!'alno, a izb)egavanie mudrol' za svijeta nekuahiretsku nestood ovoga koiazamiieni Osoba nazvati odriesedunjalutkihkoristiPaie mozemo vriiednost moie dovestido zaridoft, alr i skoman ,ivot uz odricanje wijednosti,i u urivaniana ovom sviietuna utrbahiretskih se ahiretjeonoega odritu ovom;luaju "Ti uz rekao: sesnalaziS Pravovjernom oieku nekojednom ie "Ti iolje negototo ia iniml' A on odgovori: manjemnogo

-5u

jer stvaii u iivotu u si ekstremniji ovome, ia sebiuskauiem a niie kojene trajui zakojenagrada sigurna, ti sebiuskraujes uz u Niko ne mozebiti ekstremniji svomsnalazenju ahiret. malood ovogai' uskaiivanje Obinokadapriamoo zuhdu,podrazumljevamo prije no onosvjetskih. nekih od ovowjetskihzadovoljstava je emuimamo samood onoga Medutim,mogue apstinirati "O je lbn el-Mubarek, kadamu senekoobratio: pristup. Zato ", je OmetibnAbdel-Aziz, onie Zahidel rckao:"lstinski zafrid ier koje i bogatstvo muie ponudeno, zadovoUstva odbioogromna se aia imamwlo malotogaega moguodreii:' "Poznavao ljudei drurio sesa sam el-Basri rekaoie: El-Hasan ko.jesenisu radovalekadasu im stvari ovogsviieta skupinama od pristizale, sutugovale kada neltoizgubile ovogsviieta. bi niti odpraiine. od Zivotnaovomwijetubioim je bezwedniii fedan godina, danikada a nije godinu $ezdeset ili niih mogaoje Zivjeti njega i koja imaoodjeCu aegapotpunoprekiti, neito izmedu da zemlje hranuzakoju bi rekao mu sepripremiu niegovoi ili elima kui.Kadabi palano,oni bi bili na woiim nogama, i piljubljenim uz zemlju,sa suzama njihovim obrazima na Ako na Danu. tainobi seobraali Allahudaih sauva Sudnjem bi i bi uinilineto dobro, neprestano zato bili zahvalni molili nisubili sauvani od Allahada od njih primi. Takomi Allaha, Nekaje Allah zlih djela,ali su bili spaseni stailim kajanjem. zadovoljan njima i nekaim podari SvoiuMilost." Postoie fazezuhdai ti prva je povlaerte ovosvietskog zivota,ak i ako postoji iz velika elja za njim ili tenja srca.Vlastito ie biie jos uviiek ga; ovim ali zaokupl.ieno svijetom, oiek sebori i suzbiia
-

ovom svijetui neprienost druga j kada oiek Postigne U uz obitava vrlo malo,s ciljemda zato budenagraden ovom Ovo ono uz obitavanje maloieste tooiekazaokuplja sluaiu, postlgao ima dva; da ie stanjeoieka koji da dirhemdabi kojoj oi ekvoljno ostaviwijet po straru, trciaief^za on faza,r je bezpomislina to Sta napustioTo je onajkoii je zamiienio ili za polomljenogrta dragulj, je poputonogkoiije pri komad kod kaPije kraljaspri.leen da nastojanju udekod nekog Psom ulazak odlukaoje Parnju i omoguiiosebi otpadak, Baciv$i Psa kapiji' stoii ovajPas, naAllahovoi Sejtanjekao u kaljeveodaje. premdaje kapijaSirom On nastoiiodrtatiti liude od ulaska, a u zabaciti slranu, da koji otPadak mozete a oNorena,svijetje o tomevi6ei nePomislite.

()1 -

6tl

I'oghn'ljc 12.

STANJA VLASTITOG BIEA

Allaha, usprkos njihovim rarlititimikolama 1|ni koii tra2e \/f i prak5ama, seu romeda.ie slaiu vlastiro postavljeno biie izmedusrcaiNjega. stiiavanjevlastitogbia, odvraanjem Jedino i ignoriranjem njegovih hirova, njihovim svladavanjem, vodi ka Allahovomcarstr,rr omoguava pribliZavarrie i Njemu. Postoje dvijewsteljudi.Jedni onikojejenjifovne/s su savladao i uniitiojer sumu seprepustili pokorilinjegovim i poticajima. Drugi suoni koji susavladali 'le/i i uainili daseon pokorava svoi onome mu narede. Sto "Put Nekoje od uienih rekao: onih koii traie Allahazavriava sesavladavanjem njihovihvlastitih bia, njih samih,jer onajko porazisvoie biie uspijeva pobjetluje, gubitnikje onajkoga i a njegovobiie savlada." Uzvieni Allahkale; " Stosetite onogako tlaioje i aieot volio viie ha svijetu oeome, pa, zbiljo, D2ehennem njemu je prebivaliite. A ito se tie onogako se budepred Gospodarofi svojirnbojaostajaria, i dulu od sbasti uzdt2ao, zbilja, Di:ennet te prebirali:te fljego@:' bit (E -Naziat,37-41)

na na Bienavodiovjeka loia djela, veuljubavpremaovom Svojimrobovimada seboje svijetunegoonom,a Allah kaZe je bide vlastitihpoticaia. Srce suzdrzavaiu od sli.iedenia Njega, jednog u pozivaoca izmedu dvijeswari. ove Onoslua razapeto a Ovdjeleii izvornevolie iednomtrenutku, drugogu drugom. bia: Kur'anu,Allah opisujetri staniavlastitog i lzazo\a.U prijekorno biei ono kojeupornoini zlo.Tako smireno bie, dali ovjek jednobie, ima i.ia suseljudi podijeliliu miSlenju ili ova susvoistva tri stanja tri biaa. ljudi koji imaju znaoje objasnjenje, i Prvomilljeniezastupaju je da ovadva stava nisu sufijama. Istina a drugosepripisuje Biae u kontradiktorna. je jedanentitet, smislusvojesuitine,a tipa, o svojstvima. od .iedno tri navedena ovisno niegovim Spokoj no ttla stito bie Kadaje bile mirno u Allahovojblizini, spokojnokada se Mu se za Niemu,eesto Njegovoime pomene, svese obraaa je da Ga srtne, prisnost Njegovoi os.iea u okeie, nestrpljivo kojoj seu trenutku duia.To je dusa blizini,ondaje to smirena smrti kaze: "O ti duio snrhefia, fioti se srlomeGospodotu pa a zad.otoljna, i On zadoeoljafltobotfl, uili neilu Moj!:' rcbove Moje,ndi u DZenflet (EI-Fedat,27 30) njime,rekaoje: "To je lbn el-Abbas, nekaje Allah zadovoljan kojaje spokojna kojavjerujei' i dua "To je duia vjernika,smirenaonim Stoje je Katade rekao: ija.ieduia takvau potpunom miru i Allah obeao. Ona.i ie

a'3 -

imenima svojstvima, i znanjem Allahovim o zadovoljan svojim o i Poslaniku, sallallahu alejhi onim toie On rekao Sebi Svom smrti,o onim Stoie On rekaoda duueka ve sellem, Poslie i duie, njenomboravkuu brzehu slijedudogadaja <idlasku danu,i to do te mjereda to skoromoi vidjeti na Sudnjem Mu svojim oima.On sepokoravaAllahovojvolii i zadovoljan niti ne nezadovoljstvo prituibu, a niegova sepredaje, izrazava svojimdobitima, ne sevjeranikada mijenja. seneveseli ne On mnogopriieflego3to oajava nevol.ii, znada suodreden u ier je prijenegoSto stvoren, aki kakoAllahkae: sugazadesile, 'Nema udesa nijednenetolje bezAllahovevolje!A ko u Allaha vjerje,on ,toputit ie Ptaeorrrsttzom njegovo Allah svaksh'arzfiode!" srce! (EtTagabun,) 1I duia pripadarobu koji, Mnogi naiprcirekli su da ovakva zna kadaga zadesi nevolja, da .jeona od Allaha,prihvatije i pokoriseNiegovoj volji. s Spokojkoji u sebinosi ihsafiizvfteiz uieravajuie upoznatosti Allahovom odredbom,to seodraiavapokornoSu, a iskenoiu i ibadetom.Ni.iednoj,elii, volji ili snazinarike ne moie sedati prednost Njegovom vol.jom naredbom;ne i morepostoiati oad privlanost premaiemuStoproturietiNjegovim svoistvima; nemoie postojati ielja kojaseprotiviNjegovoj odredbi a ak akosetakvoSto desinekome, i ondaon to iednostavno odbaci kaoSaputanje bi on radijepao s nebanego ieitanovo. Uistinu tobi ostvariotakvo ito u sebi.

alejhive sellem, sallallahu Ovo je, kakoje to rekaoPoslanik, brigekoja prati loSa Njomeje ovjekspa5en vjera.6s istinska i sPokoju iitku o zabrinutosti njima,zahval.iujui dielai svake koieu sebinosioketanjeAllahu. znanjem Alcose.nakonsumnje,smiri ivrslim vjerovanjem, zaboravnosti, nakon prisjetanjem neznanja, nakon Pokajaniem istinomnakon nakonhvalisanja. iskrenosu nakonpobune, telje, piisnosti nakon neobuzdanosti prevare,poniznosu je to smirena du5a onda skomnoiunakonrazmetania, sna srce oslobada Pasil'nog wjesnostikoja ovo Sveje posljedica - kaokadaje tovjek njega ispred Dinneta i osietljavapalae zavikao: "O dulo, budi na oprezu! / Ponozi thi srojim nastoianjem U dobar danu/ Zadobijei notima tannim, / Pa da na Sudnjem onin: iivot fia visifiama na zbog On je u svombudenjuprePoznao tegaje stvoren, lto tj. u odrediste, smrti pa do ulaska vjeno enaiaiod momenta Shvatio kakoovajiivotbrzoProlazi, Dzehennem. Dzennetili ie i potomstvokakounilti svakoga za kakojenepouzdan njegovo i u podigao ovojsvjetlosti rekao: ko gavoli.Takoseodluno "O,teiko,nefli:to ja sofltosprurn Allahapropustih!" (Ez-Zu e/,56)

65 se M\slim, Kitab e|-iftafl,2/153.Prenosi od Ebu Hurcjreda j rekao: 'Neki od ashaba Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem,do\Ii su i rekli 'Nalli srcimanelto za lto sePonosiftoda Pramo smo u nali/,... fiu: ih pita: Ieste li zaista to Pronaili?' Oni odgovorite: Da On i,n On 'To tinska vjera. ' rcie: ie 6 5 -

Takoon kene snovim poetkomu svom,ivotu, uz nadoknadu propuitenog povratak ZivotonogStoieumrlo. i u Sada uspravne se glavesuoala klopkama kojima seprije s s susretao i hvata ukostac vremenom svoiu se s uz novootkivenu snagu, bi prijepro5la koja pohaj njega uinila propusti i da sve ooDro. Tada shvati, u svjetlu svog budenja i svega$to mu Allah .ie podarioda nije u staniuizmjerjti i pobroiatisve blagodati Allahoveili watiti svojdug.Sovim saznanjem, prepoznaje svo.je manjkavosti greske, djelakojaje poinio,nepokornost i loia r. zanemadvanje mnogih prala i duinosti. Njegovoje biie slomljeno, niegovo tiielo ponizno,i on pdstupaAllahu a je spuiteneglave.On uviila Allahonr velikodulnost, u isro a vrieme vidi i svoja loia djelai pogreike. On, takoaler u svjetlu svogbutlenja,shvatakoliko je wijeme dragocjenobitno.On otkrivadaje onood suitinske i vanosti za \jegovobuduae blagostanje sene smijeprctiaiti,te koie postdetako Stediv ga troji samou injenju da dobrih djela i onogaito e ga pribliZitiAllahu,ier gubljenje vremena ie sjeme neuspjehaialjenia, njegova i a pazljiva upotreba korUen je uspjehazadovolistva. i Stoga, suposljedice ovo same svjesnosti i onoga itoiepoveaava. Ovo su prvi koracismirene du{ena njenomputu ka Allahui aruIelu,

Ptijekomo bie ono koje sene mozesmiriti ni se Kae da je prijekornobiCe se sjeea mijenjai prePravlia, u jednomstanju.Ono se esto voli se pokorava i izbjegava, i mrzi, raduiesei i zaboravlja, i opfe se. udovoliava prihvata odbija, i tuguje, rekao el-Basri da se Takoder kaZe je to bievjernikaEl-Hasan "Uvijekviditeviernika govori: i kakoseprekoravasamsebi je: iDa li samovo ielio?Zaito samovo utinio?Da li bi ovobilo boljenegoono?"' bilo se danu:svako kdvi za djela, kivi na Sudnjem Biaesebe mnogozla,ili za ako losadjela, je onajkojije Poinio zasvoja ako manjkavosti, je onaikojije tinio dobradiela. svoje kaie daie sveovotaano. lmam Ibn el-Kajjim krivnje prijekornog biia: onokojeje vrijedno di Postoje evrste rtijedno biejesteono koieje Puno i ono kojenije.Prijekora Bie koje biee nepokorno kogakiv Allah i meleki. neznanja, nije uijedno priiekora Posjeddka iesteono koje kivi svoga svimoaPoiima Allahu,usPrkos u za manjkavosti poslusnosti naiinjenim u tom smjeiu. Ovo biie nije stvarnoPriekora vrijedo. Naipohvalniiabiajesuonakojaseprekoravajuzbogmanikavosti kitiku drugih Allahu.Ovo je biekojepodnosi u poslusnosti tako da mu niko ne u naporu da dobije Njegovozadovoljstvo, obozavanje Allaha je niegovo kada u Pitanju moie prigovoriti Allahovprijekor Ovobieneieosjetiti Sto se tie biia koie prihvati svojadjela onakvim kakva ona kitiku drugih, jesu,bezsamokitikei kojene morapodnesiti
6 7 -

atoznaidanemorebiti iskrenu poslusnosti Allahu,toie ono biekojeAllahprekorava. Bite koje upoflo ini zlo Ovo je biie ono koje samo sebekanjava. Samomsvojom prirodomnavodiposiednika svako na loedjelo.Niko sene moZe osloboditi njegovog bezAllahove zla pomoi. TakoAllah u suriJusufkaze suprvziElAziza: o 'Ja sebe ne pnvdat4 jer je duia, doisto, zlu ,loklofljeno, osimo ekojoj seGospodar smiluje! moj A Gospodar moj, zbilja, grijeheprcita i sarflilosttt t je:'.UtlsuJ 53) dobrotirrstva Njegove i samilosti premavama, nikoseod vasne bi nikadaoistio od gtijeha! Ali Allah istionogokoga On hoce!Allah sve tujei see fla!" (En Nu1|21) Upueni smo na dovu:"Svaka hvalapripada Allahu,slavimo Niega traiimo Njego.v! i pomoi Njegov oprost. Utieemo se Njemuod zlau namasamima od zlanaih i djelai'66 Zlo sekije.ubiiu iono gatjeradatini loia diela. Kada Allah bi ostavio robasamog svojimbiiem,robbibio unisten sa izmedu svoga i zla kojernteli, ali ako mu Allah podari uspjehi zla pomoa, aeopstati. on Utjeemo Uzvisenom se Allahuod zlau namasamima zlanaiih djela. i
66 Sahih-hadis,Eb\uDawJd., Kitab en fkah, 6lt53i Ibn Madi:e,Ktab ennikoh,11609.
6ll

Allah,takoder, kale: 'A da nijeAllahota

moze stan)e premda njegovo se biae Stoga, je jedanentitel, el'Pmnere' biaakoje uPorno 'ini zlo,en'neJs pro]mii"niti,'o 'oreko bica' do el priiekornog en'nefs lewweme smirenog bia' ie el en-nefsmutnainne'ito kajnjicilj savrienstva i Smirenobie ima melekana pomoi,koji mu olakiava u dobro bite,takoda onoieli ono qa. usaduje uDuauie Melek takoder djelaMelek dobrih i,g"rnoje wijednosli st'o oro i" Sve nakaznosl mu i stitibiieod loiihdjela uJ'.azuje na njiho!'u koiaie sve jeza Allahai od Niegadolaziod due u svemu, Sto smrrena, ini biia koje nePrestano zlo jesteSejtanOn mu Saveznik neistinu' i velikenagrade dobiti' ali u niegausaduje obedava I nadom da i On gapoziva navodi iini zlo On gavodii mami seono de kojima u onimoblicima pogre3nosli pred"stavlianjem i diviti povinovali smirenobiei njegovmelek odnosno el En-nefs mut ainne, u vierovanjewsto, nepokolebljivo zahtiievaiusljedeae: g.fi"fiul"ainog, bez druga,te moralnuvrijednost'Pohvalno strahod priiateliima' roditeljima' pr" Allahtl, oonasani. u na illuh". po,puno oslanjanje Njega' obraianleNjemu j oiekivanja Allahu'suzbiianie priblizaianje svimpiranjima, na sprem;ost smrti onostoioj slijedi jeste e'?slrane' s poma8ata,druge i sejlana nieSovih Zahtjev Stoj ,r1, "t-" i"r", odnoinobiekoje uPornoini i teZizlu' a ovoga od suprotno svega utiecaja biiu jesteda se oslobodi smirenom izazov Nailezi Ako zapo'ne ovu borbu lada el'emmerc' ieitanai en-nefs bi'e' a akopobijedi el-levveme Prijekorno oio oo*ul" en nels ak i ako Allah cl-mulmainne u io'rUi, Jnau pist4e en'nefs

primi jedno dobrodjelo,ovjek pomouniegauspjeti, te ali i;ejtanien-nefs el-emmere odbijaju potaknubie utini ak da da ijednotakvodjelo. Nekood onihkojima datoznanje Allahu je i iniima samima "Kada zasigurno da je bar iedno veli: bi znao moje primljeno Allaha, bihbiosretniji smrri djelo kod tada Dri je negoli putnik ondakadaugleda svojuporodicu.'; bdullah "Kada ibnOmerka2e: bihznao dajeAllahprimio jednu moiu sedzdu, mi vi$ene bi bilo draeg tada izgubljenog priyatelja o smrti same." Er-nej6 el-emfiere potriei tinj zlo,ti ie otvoreno protivi Kada predsta\r i ,cn-n{s.el-.mutnairne. drugospomenuto neKodoDrodreto.prvo spomenuto predstavi zauzvratlo3e el-emmere en-aefs kaie $elo. En-nefs il-mutmainne dhad da ne predstavUa nista drugo ve samoubistvo, lenu udovicu, siroad protraaeno i bogatstvo. Ono nastoiiuvieriti smireno bideda zekati sadaka nistadrugodo nepoirebni nisu troiak i teret, praznina dzepu, u kojaevoditi ka ovisnosti drugima, o takoda ovjek postaie siromasan. Odgovornost bita za podinjeno Kadabiekojeneprestano zlo,i svlada viemika.tada ini srce je jedinilijekpreispitari i odbaciri. ga po Imamahmedbiliezi i:v:r: O.meTibl Hahaba. je neka Allah zadovotjan njime, daje Poslanik, :l sallallahu alejhivesellem, rekaotpametna osoba jeste oha,koja prcispituje biae priprema za onoSto iza svoje i se je smr,h. tesava jeste osoba onakojaseprepuita svojim slrastima i zuanlama,oiekuje ie Allahpuntti a da njene uzaludne 2ele..\7

neka biljeZida je Omeribn el Hattab, Imam Ahmedtakoder "Preispita.ite biaprije svoja njime,rekao: je Allah zadovoljan biena vagu preisPitani, svoja stavite negolto vi samibudete na na stavljeni niu.Kadassutrapozove prije no ito vi budete bit odgovornost, emnogolaktezatebeakosi ti juerPozvao ilo svoie biie,pauiinitetako prijenego dodete na;dgovornost okupljanje na Konano ier: "TogaDana izlo,eni iete vi biti, fliiefuM skrieefla " 18)"" stearraio reie ostlti sktivena! (EI-Hakka, "Viernik je odgovoran svojebiie i on ga za veli: El-Hasan preispitujes ciljem AllahovogzadovoljstvaSud ie biti slabiji svoja biau danuza oneljudekoji su preispitali na Sudniem ovom iivotu, ali aebiti ostarzaljude koii senisu Pripremili na svoia biial' nainda suprethodno Preispitali "Tako paZnju odlueneito toon voli,pa on kate: Vjernikovu mi Allaha,ja tebevolim i trebamte, ali n postoiinainna je od Kada to daleko koji te moguimati,takoda si mi oduzetl' tadaseon urazumii domaiaja, oijui van njegovog njegovih "Jaovo uistinu nisamieliol Zbog ega je ovo ovoliko rne kaii: vi5esenikadaovim neiu baviti!" Takomi Allaha, obuzelo? da Viernicisu ljudi koji su Kurnomsprijeeni seprepustaju izmedunjih na Poziciju to zadovolistvima; dode ovosvietskim i onogastobi ih moglounistiti.Vierrik ie poputzatvorenika na ovom svijetu koji pokuiavada seoslobodi njegovihokova mu ne i lanaca, povjeravajuii niita' svedo danakadaesresti vrlo dobroznadaje odgovoran On, svoga Stvoritelja. uistinu,
6sAhmed, Krfd ez zuhud,7ll56t El-Bagavi, Sarh osaunneh,l4l3o9; tl-Htljd, 1152. EbuNaim,

";lit ;:,:#):, irlo

-7()

to^t er_kijameh, Er_Hakim, 7/I ss; Er,Mustedrek,

7 r -

zasveito uje, i kaZe, zasveStouinisvojimtiielom.6e vidi i "Neka Malik ibn Dinar kaie: seAllah smilujerobu koii kale: 'Nisi li takav takav? li utinio to i to? Tada prekorj i Nisi ga i postavi svoje na miesto, disciplinira suzbije i njegove strasti u skladus KnjigomAllahaUzvigenog Monog, postane i te njegovvotla i gospodar." Nedvojbenoje dajeodgovornost svakome vieruie Allaha na ko u i Sudnji dan,ko zelida ispravno posravi svoje posloued;ela, i da provjeridaiepreispitao svoje bie. morakontolisati biie On Sta aini,.atane iri aki njegove najbeznaiajnte radnje, ie ier svakipoiedinidah tokom Zivota dragocjen. Moie se'koristiti u. wrhu postizanja jednogod blagakoje ae osiguratistanje btazenst!" kojeie vjeno. god ga protraaiili ga iskoristis Ko ciUem postizanja (e Sletnoga, pretrpjet velikegubitke, to iine a samo ljudis najmanje znania, pameti opreza. i Stvarni opseg tih gubitaka epoznat Sudnjem bit na danu. Allah UzviienikiZe: ' Na Dan kada sr)akioujeknade vidljivo pted soborrrorro ito je dobra urodio, i ono ito ie zla uradio,zateuet ie da se iznedu njih i njegi nade golefio!" (AIubhrdn,30) Itrostraflstvo Postoje dvijewstepreispitivanja vlastitog biia: prvo prethodi djelu,a drugomu sliiedi. Prvi nain jestesamaodlukakoja se donese kada vjernik oldijeva prije djela. Ovoje vrijemewednovaria prije negoato seuoblii namjera. ne idedaljedokneutvrdida jeto obro On i ispravno, niie,on to naDusta. Ako
6' Pogledati Kesircv Ibn g/272;Ebu t/ bidajeyen-nihaje, Naim,Et lrre,

"NekaseAllah njime,veli: nekajeAllah zadovoljan El-Hasan, a wednovanja, ondaako u smilujerobu koji oklijeva trenutku a on vidi daie dielozaAllaha, u niemuustraie, akovidi daieza okonaniai'7o suzdrZi njegovog od on mimo Allaha, se neto neitoaini'a onda kada siluaciiom sebicuisprva Ovosetumai i zastaneuPitase: da pone razmatiati li ie to vrijedno, oviek "Dalijaovo moguuiniti?" on negativan, neae Akoje odgovor i opetie zastati A poduzeti nikakvekorake. akoie potvrdan, "le li za menebolie da ovo uinimili ne uinim?" uDitatise: pokutaja, od on negativan, eodustati svakog Ato je odgovor "Da li se: i on a akoie potwdan, ePotreiPutzastati zapitati i zadovljswanagrade Allahovog je motivovogdjelaPostizanje i ili ie s ciljemdobitimoii, divljenja novca?" Ako je u pitanjuovo drugo,on to neaeuiniti,iak i ako e ga to dovestido ovosietskih dobiti koje su ga Potaklena ovo bita naviku ovo dj"lo,;"t, o top.otnorn, bi imalozaposl.iedicu tinjenju dielaza drugeAllahu,olakanjem da pridruuje Pri a Stoje lakseuiniti za neito ili nekoga nestornimo Allaha, ili nekogamimo Njega,to je teLeuiiniti nestos namjerom zadovolistva postizanja Niegovog se: i Ako ie u pitaniuovo prvo,on jos idnomzastane zaPita "Da li emi biti olakiano inieniu Da ovogdjela? Ii imam Pri priteii u Pomoako mi bude i piiatelje koii e mi olaksati koji potrebna?" uvidi da nemasaveznika Cemu pomoCi, Ako
-o se Ovo kazivanie Dowr.luie safii&hddisomkoji biljeziMudim K'!ab et nan. LIb. iro izvoru Ebu Hurejre,koji Prenosid' je Poddnik aleihi ve sellem,rekao: Nekaonaj ^o vjerujeu Allaha ' sallallahu dan povoridobro ili neka suti:' n'ka onaj ko vjetu)eu Allaha Sudnii i i sunii dai bude wlikodulan premasvomsusjedu; neka onaj ko " gostu vietui; u Allaha i Sudnjidan buie velikodulanprema s1/ott1
7 2 -

onda ie se suzdriatiod injenja diela,baskao ito se i tog Poslanjk, sallallahu alejhive sellem, suzdriaood odredivanja dhada za lj:u.de Meke dok nije imao dovoljno saveznika iz i snage biosigurao da uspjeh. shvatida nemapomoii na koju se moze osloniti pri {*: injenju navedenog diela,tadabi naposlijetku trebao zapoeti s niim.i. uz Allaholrr. voljuon deuspierj. neuspjeha Do moze do{ijedino jedna ovihzasrita ukoliko od nedosraie, kada ier sLr sakupljene, jamteuspjeh. one Drugi nairjeste presipitivanje nakonuinjenog djela. Prvo,preispitivanje dielo ibadetakada ono to ie Allah za odredio nije. porpunosli jli u ispunjeno uiinjenona naibolji moguti natin. Posloji seststvari prema ellahu u djelima ibadera: iskrenost tinieniu, pri ainjenje samou ime Allaha, sltedenje primjeraposlanika, sallallahu alejhive sellem, oprez na ispravnoiinjenie, prepoznavanje Allahoveblagodaiiu tome.te,.nakoncu,svjesnost sopstvenim o manjkavistirna u naclnunregovog ainienja. Osoba preispita svoje biie, ali dali je dovoljno. paZnje napora i usmjerila ovepreduvjere? Ii ih na Da je ispunila svome u pokoravanju? Dr.W, preisplttyanieza dielo koje je bolje ne uiniti nego uiniti. Treae, preispitivanie zbogtogada li.je namjera bila Ajlahovo zadovolrstvo i uspjeh ahiretu, takoimati za.iamien na i uspjeh, ilije, uitvari. namFrabila posrizanje prolaznihouosuleisk;h oooru, takolzgubiti (to semoglo I ono postiii. Posljedoie orjek Sto trebauraditiieste nepaZliivnemaran biti i u, preispitivanj bia. zapoinjati bez ikakvih priprema,te olanko snvatatr poslove samoseokolovrzmati. i Ovo Ceea

se oholih!udi. Ovakva osoba unititi.A ovoje sudbina samo i djelovania uzdase u Allahov ovakvog oglu5ina posljedice i svogabifa ile odgovornosti isPitivanje ofrost.On zanemaruje pona$ania. ovo ne fini, onda Ako o razmislja ishodusvoga te djeladoksenanjih ne navikne, na'leza u zapada loSa olahko teiko da seiz njih izvue svoie biie o pitanjudjelaibadeta' prvopreisPitati Vjerniktreba tada trebapozuriti da Ako shvatida ovdienetonedostaje, ibadeta propustenog bilo nadoknadivanjem stanje, poboljSa u onoga3toie mogaoiniti pogresno svome ili ispravljanjem pokoravanju. djela' zabranjenih o je Zatim,potrebno da sePreispita Pitanju da Ako zakliui je uinionekood niih, morasebrzo okrcnuti zatraiitiAllahovopiosti uinitidobradjelau cilju pokajanju, loihdjelakojasumu zapisana. brisania je o Dalie,trebada sepreisPita onomeu emu bio nemaran' u Ako uvidi da je bio nemaran tinjenju onogazbogiegaje Allahai pribli'i Mu se spominje trebapozuriti da stvoren, srca. otvorenog svojebiezbogriiei koje je izrekao, Dalje,tieba preisPitati oi stvarikojesu niegove nogeuinile, kojesunjegove koraka sezaPitati: Treba u5i ito i obuhvatileonoga sunjegove sluale "Zaito samovo,elio?Zbogtegasamovouinio? kogasam Za Zaito samovouiinio na ovainain?" ovouradio? u rije i svakodjelozapisani dvije knjige Trebaznati dasusvaka "Za Prvaje naslovljena: nose. sobom kojeza odgovornosti zboq 'Na kolikosamdobar natin a koei."m ououradio?",druga: drugo samog tie iskenosti,a ovo uiinio?" Prvo se Pitanie kaie: AllahUzvi$eni diela.
7 5 -

"Do bi On pitao istifioljubive za istiflost tljihovu!,, (El-Ahzdb, 8) Ako te oni koji iitinu govore pitanizasvoiu biti istinitost, e te im biti sudeoo sukladno jta tomekoliko su bjli istinoljubivi, mislisitaie s onimakoii suljudi neistinei

/,3. Poglnvljc

USTRAJNOST
Kor i stI pre i sp it i1t a anj Ovopodrazumijeva: prvo,identificiraoje greiaka biia. Onajko ne prepozna _ greske moze ni ukloniti.Juous Ubejdveli:.,Znam ne ih ibn oko stotinuatributadobrote, ipak ne mogunijedanpronali u pa svomebiiu." Muhammadibn Vasi veli: "Kada bi loa djela dovelado nadmenosti, nebi bio u staniu niko sjeditiu mom druitr.ul, ImamAl.rmed je zapisao da je Ebu ed-Derda rekao:..Nijedan ovjekne lostigne potpunoznanjei razumijevanje ne ako prezire ljudekoji nisubliskiAllahu,a zatimpaznjuusmjedna svoje biei i prezire viae"j jos d.lgo, poznavanje Ailahovih prava. Ovoie bitno, jer , lako iovjek preziresamoga sebe.to ga oslobada oholostii samozadovoljstva im djelima.Ovo otvara svoj wata pokornostii poniznosti fovjka, posljedicu Allahovo za aza ima proisenje niegovo.du3e. oajava svoiimbiemi wstovjerujea On za opstanak biti mogua oprosra, neie bez velikoduinosti i mllosti Allaha.Njegovo pravoda Ga seslalnooboiava. je spominje i daMu sezahvala upuiuie. llah ie ustrajnost, strPivostuainio neumornim vojskom, nePobiedivom sabljom, koniem,neumoljivom ona i pobidajesu tvralavom. nenadmalnom neunistivom, pratioci. nerazdvojivi je pohvalio onekoji sedrzeNjegove i AllahUzvieni Svemoni i Podriava nagradama beskrainim da i knjige, kae ih obdaruje pobjedomOn kaZe: moaii jasnom uputom, Svojom " I sttpite p4,Allahje sastuplinL!" se, (EI-Ahzab, 8) ovoj pratnji,oni ustrajnibit e na dobitkui na Zahvaljujui oni kako zasluZuju, e dobiti Njegove ovom i onom Zivotu, je vodstvo vjeii u'inio u Allah oievidnei skiveneblagodati. On i ovisnimo ustrainostiizvjesnosti kate: "I Mi smoizmedu $ih'tode odredili,koii supo Naioj raredbi upuvoli zato ito su stryliili bili' i u Noie 24) ljeturali!" (Es-Sed2da' ajetevrsto a za vrijedna onekoji ustraju, to je daje ustrainost On kaZe potvrdiozakletvom: 'A akosesttpite, to zbilja za stryljivebolje!" pa ie (En-Nahl,126)

- 7 6

7 7 -

On kae pomou da ustra.inosti i straha Allahaspletke od neprijatelja nakoditi neie Niegovim vjernimrobovima, i ak akosuonei najgore prirode: A ako sttpljivi budete Allaha sebojite,njihova i spletkaearnriita ,taikoditi fleie! Allah, doista, ma in oni ne!"(Aht Imrn,120) Allahje ustrajnostpravotjemost i uainiouvjetom uspjeha: rc ujerflici! Strpite se, i postojarri budite, i nepokolebljitino graticama neknste!I Allahq se bojteda bteuspjeli!"(AIu Imrn, 200) On takoder govorio Svojoj ljubavizaustrajne, strpliive, to je a najveai poticaj svakoga traii Njegowljubav: za ko A Allah strpljiver)oli: (AIuImrn, 146) Allah alje dobre vijestizaonekoji ustraju obeiava tri i im stvari, svaka.od boljajeod svega a njih zbogiegaljudijedni cruglmazaude: 'A stfpljiw obradu} onekoji, ka.l ih nesreca kakva zodesi,govore:'Mi Allaha pdpod.auo i Niernuse vrotumo!' Tokeimo pripadaju blagoslovi njihova oi Gospodora,flost, Takvisuna StqziOrayoi!" i (El-Bekare, 157) t5S Allah je postizanie mjestau Dzennetu izbjegavanje i miesta u DZehennemu uiinio iskljueivom nagradom onih koji su u strpljivosti ustrainj: "Doista safi ih dohasJa flagrudio za oho ito sq *pjeli. Zbilja suoaipra pobjednici!" (El-Muninnn, I1j)

odnosi,Allah ih Uinivi onimana koje seovajajetposebice su i je istakao koii imajustrpliena, ustrajavajuzahvalni za one Na etirimjesta Kurnuon kare: u sreu. razliita ukazanu "Zbiljo su u tone znoci zo swkog ko je sttpljiv i 5; zaht'alnt!"(lbrdhtun, Lukmdn,31;saba,19;E!je Ustrajnost istinskosvojstvo iernika. On seoko nje krete, jo.isel'rati. To je stupkoii poddavavteru,bezkojegne bi pa mogaoispravnostaiati.Onaj ko nema strpljivostine more i ima,ondajetavjemoskudnaslaba. imatinivjere,a ukoliko.ie s srca;akosesusretne oboiavaAllahas polasvoga Takvaosoba vjeru, medutim, uierenijim u svoju on dobrimu Zivotu, postaie od nevolja, seokrene Allahai izgubisveu on kadaga zadesi i onom Zivotu,opredielivii sezadogovoro gubitku. ovom naislesu na aleihis-selam, Doble vijestikoje je izrekao.Isa, ustrainosti,zbogsvoje a zbog njihove sretnika zahvalnostsamo Oni zahvalnosti uzdignutisu na visokestePene. letePomou blazenstva: i do kila ustrajnostizahvale Baste "Notjetite se zo optostotn Gospodararaaega i ja Dhennetofl, je litino kaoiiina nebai Zemlje! PriPraijen je onina koji leruju u Allaha i Niegove posladke. Toje blagodetAllahow On je doruje bllgodeti velike!" komeOnhoie,a Allahje Posjerlflik (El-Hadid.21) dva zahvalnost elementa da Sobzirom suustrajnosti iere, onaj leljno senadaiuai nienom due, ko sebrine o dobrobitisvoje ove ne i ishodu, smijezanmariti dvijesutine. spasu sretnom pribliZitiAllahu,takoda gaOn postavi njih mora On pomou na meduusDieine DankadeGasresti
7 9 -

- 7 8

Zneenjei sultina ustrajnosti "ustrajnost" "strpljenje" koja Arapska sa&r, znai ri.jet ili ukazuj e na suzdrzavanie i samoobuzdavanje. U kontektu Serijata, ona podrazumijeva spreaavanie vlastiteuznemitenosti, pritubi jezika,udarania obrazimai deraniaodjee(kao znaka po ljutrie). Reenoje tojednaod izvrsnih daje osobina posjeduje koje biie, bezkojeje nemogue je snaga uinitibilo stadobro.To biaa kojamu pomaze daie ispravno postavi njomeseokoristi. i Kada imamaDiunaida su upitalitaje ustrajnost, to onjerekao: "Ona znaiine pokazati nezadovoljstvo nalicuprogutavsi nelto gorko." Zun-Nun El-Misri o njoj veli: "Ustrainost udaljavanje je samoga odloiegi priestupa, zadriavanje sebe te mitnoie kada te zadese nemogue nevolje prikazivanje imal dovoljno i da kadajesiromastvo prisutnou tvoioikuail' stalno Takoderje reaenoda je ustrajnost wsto stajanje stalna i liubaznost nevolii, stalno pri te zadovoljstvo njoj,a da sene pri pokaZe nikakav znakZaljenja. je ovjek vidio ovjeka kako seiali Jednog danapravovjerni "Tako svombratu,pa mu je rekaoi mi Allaha, ono tostvarno inisjesteialjenjena OnogKoji je prematebimilostiv, dok se Zalii o orome koji prematebi nemamilostikod sebe bi je da je tebidaol'Takoder reeno: "Kada seZaliiAdetuolom , / Ustvari nli!na Milostilos sifl se / Onofiekoii nema svoie fiilosti:'

dvijevrsteprituibi: Postoje i Allahu UzviienomSvemoanom, je alimo Prva prituibakadase kao ustrajnosti, lto kaie Poslanik Jakub, sto nije nedosljedno nekajemir na njega: "la ial stoj i mukusvojuiznosim Allahu!" (asuJ 86) ",,a menilijepostpljenje ostaje!" Utuf,86) "O ka2e: Boie' Tebise2alim alejhi w sellem, sallallahu Poslaaik, moje i nloje dabosti sfiegenedosntka sposobnosti"Tl zbog o Drugaje pritutba kada se Zalimoo nevolji,Prigovaraiuii s njenojprirodi i !'rsti.Ovaje prituzbanespojiva ustra.inosu, je. i tejoj proturjei iskljuuie je nego arenaustrainosti, kao Arena moai za roba .frmainria Ako rekaoAllahu: alejhive sellem, sallallahu stoje Poslanik, je ja flecu zabinuLali Tvoja Moi fieni biti Ti tlisiljut na nene, sellem, alejhive sallallahu s OvonijeusuprctnostiPoslanikovim, "Nikome dat nije loLjiili vetidat odustrcjftostial kazlvatjert: nekanevoliaArena kogaje zadesila Ovo seddnosina onoga dode, ali, u ustrajnosti ovomsluajujevela, Prijeno ito nevolja bitnijaje. moaii zdravlja arena je u kojavodi roba Diennetili Dtehennem. \4astito biiejahalica uko)iko jezabide tosuuzde zazirci zajahalicu; i ono Ustrainost odlutat u bilo kojemPravcu. de iu nema,

7t Daif,El H^jsz.mi, ez MedZmd zetuiA'6135. 7'Ddl dio prethodnog hdisa. 73Brh^ri, Kitab ez-zekat,31335:' Mrlim' Kitab ez'zekat,7| 144-

8<r

El Hadiadi rekao.iejednom:"Obuzdalesvojabia,jer se moguvinuti ka svakojakim nesreaama. seAllah smiluje Neka svakome na svoje ko biestaviuzdei zazirke, usmjeravajui ga zazircima posluinosti ka Allahu,a uzdomga odvraajui od neposlusnosti. Strpljivoizbiegavati to.jeAllah zabranio ono lakleie nego trpjeti kaznu kojuononanosi.' Posto.ie dvije vrstepoiva koja povode biie: jedanie aktivni poriv hrabrdsti, drugije inhibirajuia a snaga obuzdavanja. Istinska sutinaustrajnostijeste usmjeravanje prve vrste energije korisnom, koristenje ka te drugevrstezaizbjegavanje Stetnog. Postoje ljudi koji ustrajavaju redovitom u obavljanju no.nog namaza izdriavajuteret posta,no, ipak, nemajuslagu da i sesuzdrZe zabranjenog od pogleda. Postoje drugi koji mogu to uiniti,ali nemaiuenergiju ustraiuu injenju da dobrogi zabranjivanju ili u borbi,dihadu. zla, Reeno "Podnosenje, strpljenie ustrajnost i ie: iesu ono ito saiinjava hrabrost biia."Sliinaovomkazivanjujeste poslovica: "Hrabrost je sposobnost seustraje da nakratkol' Strpljivopodnosenje opretno je uznemitenosti. Tako Allah Uzvieni kaie daie ljudi u DZehennemu reii: "Zalili semi ili trpjeli, swjedno,ran je, spasa nan netubiti!" (Ibfihin,21)

Vtste ustrajnosti ovisnoo namieri:ustrajiost u tri Postoie vrst ustrajnosti u ustrajnost suzdrzavanju i inje;iudjelaibadeta posluinosti, pri i djelai neposluinostiustrajnost suoienju od zabranienih vrijemenevore ne takoda seovjek naljutiza sasudbinom, je:"ovjek moraimati laredbe O ovetri razliiitevrstereeno da i nevolje ih izdriil' da zabrane ih izbjegava daih postuje, i ustrajnosti' kategorizirania nain Podnoenja Postoiijoiiedan a to iu uitrainostPri kojoj Postojiizbor i ona pri koioj ne pri i je postoji. Prvospomentavredniia vaZnija' ustrajnost ier je ie i<oloj'ne-aiora uobia.ina za sveliud,primjetna kod svoiimizborom' ustrajnost nepokazuju svihonihko.ji u alejhisselam' Poslanika-lusufa, ustrajnost Iz ovogie razloga onogasto od vaZnija podnoenia El supruge Aziza, odbijanju u kadasugabacila bunar nanijela braa sumu njegova naredbe iTmedu On bez ne Covtek mo2e srrPljivosti sePrelama i j isPuniti se zabranakojih moraklonili koiumoraj:poStovati zakoju koja odreti,sudbine moraii svojimtokomi blagodati OnomeKoji ga odrZa\aKako ljudska se mora zahval.iivati do mora ustrajavati dana istom,oviek uvijekostaje situacija iivotu dijeli se u ssretne ovom smrti. Sves imese ovjek i strastim slaze s njegovim jednasepodudara na dvijevrste: bili a 2eljama drugane.On morau obaslutaia s njegovim ili bogalstvo lnoi od kao su vrsta' Sto zdravlje aliprv strpljiv. strPlienje: traii vae njega u prvo,on ne trebaimatipovjerenie njih' zbognjih se ne trebada buduuzrokom ne treb; oholiti ili ruino ponaati, u3-

- 3 2

niegove Zalosti, trebada raspolaze ne njima na naainna koji Allahnije odobrio. drugo,ne trebabiti zaokupljen njihovimpostizanjem; trete,moraustrajati ispunjenjuinjenju u i propisanog u vezis dijelomkoji pripada Allahu; eetvrto, mora ustrajati naporima ih ne pove6ava u da kroz dobitikojesuharam. Reeno "I mumini i kafiri u stanjusu istra.jati .je: kada ih teskoaa zadesi, samo ali istinski u stranju istrajati su u iernici lagodnosti." Abdurrahman ibn Avf veli: "Zadesila nas je nesrea, mi i smo izdrZali bili strpljivi,ali kadasmo uZivali lagodnosti, i u nismomogli ustrajati." ZbogtogaAllah upozorava vjernikeo zaokupljenosti preoptereaenosti ili novcem, suprunicima ili potomstvom. Uzviienii Svemoani, On, kaze: "O fiernici, nekavasneodwoiaju ifieci vaii i djeca yaia odsjeiatja na Allaha!" (El-Munafkh, g) Druga vrsta,ko.iane slijedi strastii Zelie, jesteili u vezi s pitanjima kod kojih za ovjeka postojiizbor,kao Stosu djela pokornosti nepokornosti, ona kod kojih on ne postoji, ili ili kaoStosunevolie. Mozdaizboi postojiu samom poetku, ali n u zavrsetku, nakonSto vet u toku. su Stoga, postoie kategorije ustrainosti: tri ove prvo, to !u pitanjaza koja postojiizbor,a ona . qva podrazumtevaju djela. pokornosli nepokornosti. bilo ili U.vezis djelimapokornosti, potrebno da ov.jek je ustrajeu niihovom injenju, samom jer bilu,ponjegovoj prirodi,odbojno
*

Primierice' ibadetomslulenjem. i Stojeukljueno emnogotoga sporost, bielijenoje i Pleferim vlastito namaza pfi obavljanju je naplavljeno tvrdim srcemkoje ako je praeno posebice te strasti, mijeianjusljudimakoii i loimdjelima teii slijedenju ustrajnost naredbe. plaianjuzekata, Pri Allahove zanemaruju jadnih karakteristika potrebnisu zbogzlobnihi i strpljivost ustrajnost u dzihadu, hadza uestvovanja i biia. Pri obavljanju je potrebna zbog kombiniranihdvajuprethodnonavedenih i a karakteristika,to sulijenost zlobnost. u strPljenje tri situacije: Robtrebapokazati na usm.ierujui ibadeta, prvo, prije obavljanja PaZDju svo]u djela; pri iskrenost obaanju izbjegavajuai pri uporno$u obavljanju, drrgo,u toku ibadeta, ili neega, nemarlost, sukladnonajiskenijo.i izostavljanje pokretima ometusrce da fizikim te namiri, nedozvoljavajui predUzviienimAllahom; od mira u potpunojpokornosti sve ito moze izbrisati treie, n kor, ibadeta,izbjegavajuti znaida ne smiiebiti OvakvostrPljenje za nagradu uinjeno. i time toje posluian hvalitisetime,objelodanivii zadovoljan tajna' ono je pailjivoispitivanie Sto bilo skrivena predljudsko Allaha,i kao i tajnaizmeduniga Uzviienog Djeloje ovjeka tajni Ako on o njemugovori, u takvozabiljezeno.ie carst!'u javnogznanja u i uklonieno Postavljeno carstvo onoje odatle nakon za Tako,ne smijemisliti da nemapotrebe ustrainosu djela. fi zavr$etkazikog situacija jasnai iednostavna djelanepokornosti, U sluaju ie izbjegavanju djelajeste ovih pomodrobuu strPljivom NajveCa od od odricanje lo$ihnavikai udaljavanje onih koji Potiute koz drutenjei razgovor; navike
t,5 -

drugo, postoje pitanja u kojima ovjek nema izbora, koja nije u moguanostiizQeii kao ito su nevolje, bilo one koiima aovjeknije uzrok smrt ili bolest,ili one za koje jeste, fizikonasiljeili verbalnozlostavljanje. U vezi s prvim, postoje etiri poznata poloa.ia:poloZaj nesposobnosti nosenia levoljom, ato ukljuujeuznemirenost s i prituzbe; poloiaj strpljive ustrajnostii poloiaj prihvatanja i zadovoljstva polozaj zahvalnosti, ko.iemse nevoljavidi i pri kao blagodat,tako da je onaj kogaje zadesila nevoljazahvalan Onom Koji ju je nanio. U vezi s drugim, dakleonim emuje uzrok ovjek, posto.ie ova poloraia, i ioi etiri dodatna:poloai oprosta,poloiaj etiri istoae srca o pitanju zadovolja.r^nj^ Leljeza osvetom,poloZaj noguanosti da se to uini i polozaj pri kojem se s kivcem ophodi ljubazno; trete, postoje pitania koja prouzrokuje sam iovjek, jednom kada se dese i preuzmu kontrolu nad njim, on ali viie nema izbora,nije u mogunostida ih promijeni ili da se oslobodinjihovoguinkana niga.

Vt ij edn ost i u straj no st i UmmuSeleme, je Allah zadovoljan neka njome, prenosi je tula ria "Nema Poslanika, sallallahu alejhiw selkm, je rekao: da muslimano koji kadaga zadesinevoljakae,kao ito mu je Alloh nareciio:'Mi jS6), o Allahu ptipadafio i mi seNjefiu vratorrlo!'(EI Bekara, Bo,e, nagradi me u mojoj nevolji i poslije nje daj mi bolje,a da mu Allah hepodaribolje."

"Kada EbuSeleme umto,rcklasarn:'Koji je Zatimje nastavila: iija je Porcdica Ptta dijedil'1 ie muiiman 'Poslanika, bolii od EbuSelene' sam Hidiri?' Tada u alejhiw sellem' jegovoj sallal[ahu fii je Podario i da je ono rekla !!:onam Allahnoredio kaiemo, On alejhi sellemllo ve sallallahu bnk sNjegoimPoslanikom, rckao: alejhi sallallahu w sellem' prenosi je Podanik, da EbuHurejre "svemotni rekao:'la iskrene Svoje za kao D2ennet nagtadu je imam ljudi jedxog najboljih oW svijeta od koji, robove, kadaim uzmem nagtadi"l5 se i strpljtuinadaju Allahovoj (tj.snttuj, ostanu je ic sdhihhadisazabilje2enoda Aiia ncLa Allah kniiee IJ dviic ve aleihi 'ellem sallallahu preno,t je Poslanik tla zadovolpniiome to pa zadesievolja, makar biosartlo rekao:;Svakim 4iniku koga loiihdjela''u iz ce zauzvrat seizbrisati njegovih trnom, ubod alejhiw sellem' sallallahu da Ebu Hurejte Prcnosi je Podanik' "vi"rnik,e srrtece telkoiana svojifitijelotl u.bogatstrtt' s tekoot tist potPutlo odgtijeha'" Allaha sve potomst;u dokfiesrctfie "ZaliLi seAllahovom Poslaniku' smo prelnsi: Hobabibn el-Aras Kabe'. je leinouhladu dok o alejhi sallallahu t esillem, nalojsituaciji' 'Holes tn2iti od li smo na n1t, a etava i; bila spuStcnao|rtai Rekli On za Hoicih zamoliri nos? rcie:'Metlu do litoho io. poiogne? u zamci PriPrenljenoj pr4euoi,tl"riik je z aobiti zdtoten onima nakon;Lo muSlavu plu rprcpolotili bi nieg.onda donijeh 'amo-'a kosril' njcgowh s grebenalom zelteznim surl"gorl nesopotupali
7aMlslim. Ktab e!'dzenaiz, 61220 7' Rnhari, Kitab e?rik,lk' rrl24r. silah' 76 B$ari, Kitab el'marza, lollll, Muslim' Ktla' el'birr ws t6lr29. 71 Ahmed,El-Musned,21287;Et'Tirmizi, Kitab ez'zuhud'71a0;El' H^kirn,Kitabar'rikak' 41124.
lt /' -

- 8 6

a ipaksveto nije bilo dovoljno seotbekne da svoga dina. Takomi Alkha! Ovajdin bit ceupotpunjeh,jahai ie biti u stanju a putovoti otl Sanaa HaiLrameuta bojesenikoga, do ne osimAllaia ili vuka, da fienanese njegovim :tetu ovcama, yi ste ali nestrpljit i!"1s "Da Naii supreciznalirei: nemanesrea, sasvim osiromaeni stiglibismona ahiret." Komentiraiuii aiet: "I mi smoizmeda toile odledili,koji supo Naioj njih Naredbiupuiivali zatolto su strptji,i biti, i u Noie ojeteA)rstorjerclali!" (EsSedAe, 24) "Kada Sufan.ibn Ujejnaveli: su htjeli Urvi ibn ez-Zubejru amputiratinogu,rekli su mu: 'Hoiei li da ti damq napitak pa da ne osjetiibol?la on im odgovori: Allah mi je daoovu nevoljuda-meiskua mom strplieniu, hoauli iai protiv u pa Njegove volje?"' Omeribn Abdul-Aziz kale:"Kada Allahrobupodariblagodat, pa mu,je onda oduzme, robstrpljivo a podnese gubitak, ga n nagradi blagodari bol.iom onekojumu je oduzeo.', od Kada.se Bekres-Siddik, Ebu nekaje Allah zadovolian niime, razbolio, ljudi mu doili u posjetu, a rekli su mu: "Da li da ,.Vea zovcmo doktora te pregleda?', im odogovori: da On meje "I .,Ono Doktorpregledao." Sta je On rekao?'l ti upitaiega. iio ielim, Jato uinjm." Prenosise da je Said ibn Dubejr rekao: .,strpljenje je prihvalanje nevolje Alaha koju je On na nlega'.prrstio, od nregovo pnznanje mu je Allah to uratunaoi n.jegova da nada
?3 Bruuuuuuuuuuuuuuuithddddddddddddddddi, takoder Knab el-iktum t2/3t5, Kitab Manakib el_ensar,

da egaAllahzato nagraditi. Covjek moie biti u unutarnjem staniu straha paDike, njegovom i ali primjenom samokontrole, samo strpliivost se moie vidietiu njegovom ponasanju:' "Strpljenje Ibn DZubeirove j prihvatanie riei: nevoljeod Allahakojuie On na niega spustio'jesu objainjenje kao rijeti: "Njemu pripadamo." Ovdje ovjekprihvatada on pripada Allahu,i daAllahinitohoe onimlto mu pripada. s Njegove rijeti: ':..njegova nadada ega Allahzato nagraditi'jesu kao "I Njemu objanjenie rijei: se waiamo."To znaida kada se vratimo svomeGospodaru, ie nas nagraditiza naie On strpljenje,jer nagrada strpljenje nikada za nije izgubljena.

_ 8 B

t9 -

I\rglal,Uc 1. I

ZAHVALNOST
je na OnomeKoji J ahvalnost zahval.jivanje velilodu3nosli l--tda1e blagoslov. Zahvaln treba atitri osobin bezkojih ost im e. setesko mozesmatrati zahvalnoSu. suunutarnj To prizanje i uvazavanje blagodati,otvorenokazivanie njoj i koristenjenie o kaosredstva ibadeta. Zahvalnost tiaesrca, se Srceje znanie ljubav za i iezikai udova. premaNjemu,jezikje zaupuiivanjehvalei slave Njemu,a udovi za koritenie svrhupokoravanja u OnomeKomeje zahvala upu6ena, uzdrravanje injenja te od djelanepokornosti. Allah,Uzvieni Svemoni, i povezao zahralnostvjerovanje. je i On kae ne trebakaznitionaNiegova da stvorenja Mu se koja zahvaljuiukojau Njega i vjeruju. ka2e: On "Pa,zalto bi ws Allah kaZnjavao stezahlalfli i ako akoler{ete!" (En Nk,147) Uzviseni, takoder, dasezahvalni kate istiu ostalih od Njegovih robova zbogmilostikoiuim On ukazuje. TakoOn kale: A Mi tako jednedrugintana kuinjustavljamo bi da oni koji ne4erujurekli:pazarje hjima,miuo nas, Allah prcsuosvojublagodat?' zar Allah dobro e A poznaje Njefi zahvolne?" one (El-En'am, 53)

je Ono i nezahvalne. ime On najvise On diieliliudenazahvalne a jeste i oni nezadovoljan nezahvalnost nezahvalni,najrtednti i onizahvalni: jesu kodN.jega zatrvalnosl "Mi njemu na Pratu stazu ukazujemo: ili je pa on!' lnsn'3) zahvalan,ili nezahvalan (EI"I kada Gospodar objavi:Ako zahvalti btdete voi i, blagodati u Ia vama ueeati,o ako budete tezahvalni, pa, kama Moia ^estoka ie biti!" (Ibrhrm,7) uslovio poveaanje U ovim ajetima,Allah je zahvalnosu blagodati' Njegovih granica poveavanju u Ne blagodati. postoji i nemagranicu.Uzviseni Njemu bai kao Stoni zahvalnost uinio ovisnimo Njegovoj Allah veliki je dio nagrade Svmeoni volii.On kae: bojite,po Allah ce,as opskrbiti' A akoseoskudice Allah doistas'e ua akohtje.lne,iz blagodotiSroje, 28) i ,nudatje!" (Et-Te|,be' oprostitce:'(gl-Mnide'40) hode A korne "Iz srca njihoih Ott egubost ofutnniti i kone 15) htjedne Alloh ie oprostiti:'(Et'Tet'be, kadana nju upuuie: nagradi granice Svojoj On ne postavlja nagraditi!"(Alu brian, 45) emo A zahvalne jtan,saznaoza wijednost Kada ie Allahov nePrijatelj, on i najvisih stania' je iednood najuzviseniiih a zahvalnosti,to ljudi je usmjerio ka snage udaljavanju od nje: svoje "Zotit t tlt in prilLziti i sptijeda,i svaga,i zdesna' liudi da su Ti i slijew! I fleiei fla, Boie, Ti eeinu E'raf'17) zah alni!" ( El9 r -

-9C)

Allah je opisao zahvalnemealuNjegovim robovima kao one kojih je mala: A rnaloje oflih Mojih robova zohtal (Saba,13) hj'

Poslaniku, sallallahu alejhive selle!-r, Allahje naredioSvome Svoga Gospodara ajetu: u dagovorio velikodunosti "..,i o blago.latiGospodara s1/ogo kazuj ti!" (Ed-Duhd,11) Uzviseni je Allah zadovoljankada je uinak Niegove premaNjegovom robu otit, jer ovoje po sebi velikoduSnosti koji oblikzahvalnosti govorizasebe.3' "Mi slno Kadabi Ebu el Mugiru upitalikakoje, on bi rekao: velikodu5nosti, a nesposobni budemo da utopljeni Allahovoj u dovoljnozahvalni. On se prema nama odnosi s najveom a premdaMu mi nismopotrebni, mi premaNjemu ljubavlju, potpunosti premda smoLr ovisnio poitovanje, ne pokazujemo Njemul' "Kadarobazadesi nevolja, Allah mu podaritri Sarihje rekao: ostrijano ito vieru,da ni.ie stvari: onane utjeiena njegovu da je odredeno, desila swila." vei i je moglabiti, i da se,kaoSto "Kako junus ibn Ubejdprenosida su Ebu Gunejma upitali: "Uhvaen izmedudvijeblagodati koje sam sii" On odgovori: je od njih izvrsnija: moja supo prirodi takveda ne znamkoja loia djelakoje je Allah od meneskrio,tako da me niko ne meni kojuje Allah ili za moZe njih zadirkivati, prisnost Prema ja a Njegovih stvorenja,koju,zbogmojih diela ne usadio srca u zasluujemi'
3l Ovo repotvrdeno Kitabel'adab.8tl0b biljeTiTrrmizi hadisom koJeq koieg eld, iria, qjti5, po rrvoruAmraibn suajbr, i EI Hrirm. Klrab 'rlhllahu orrcidjed, u lojemdojid, je Poslantk r mu preno'e n'esov blagodatt .lejhr vea.ellem.rek"o, Allah voli da lidi utinak NteSo\th ovajhad,ckao sdhiu 'vom na Nlepovonrobu Sejh Sakirkld5incrrr 6708. El Musnedu,
<)3 -

Prenosise da,je Poslanik,sallallahu alejhi tteselLefi,u tloii stojao na namazudok mu nogenisu otekle. Upitalisu ga:'.Za!toto tini: kadd ti k Allah oprcnio svetvojeproile i buduiigrijehe?" On reie: 'A kakoda aebudem zahvalan rcb?'re Polanik,sallallahu alejhivesellem, jednom rckaoMuazu:.,Tako je mi Allaha,tisi mi drag!Panezaboravi na krajusvakognamaza da ka'e!:'OAlhhu,pomozi da Te mi spominiem, Ti budei mhtalan da i da Ti dobroslum]'8o Zahvalnost dovedena vezu s Allahovom velikodujnoiiu i je u to Je ono Stoje poveiava.Omer ibn Abdel_Azizveli: .,Spojite Allahow velikoduSnostprema vama s valom zahvalnoiiu premaNjemu." Ib,n prenosi da je Ali ibn Ebu Talib, neka je ,Ebu.ed-Dunja Allah zadovoljannjime, rekao iovjeku iz plemena Hamazan: 'Allahova je velikodunost povezana sa zahvalnoiu, a zahvalnost povezana poveaanjem je s Njegovevelikoduinosti. Allahova se velikoduinost neeprestati povedavati osim ako zahvalnost Njegovihrobovaprestane.,' El-Hasanvelii "eesto govoriteo Njegovojveljkodunosti, je jer kazivanjeo njoj zahvalnost."
?eRuh?:ri, Kitab ertehe(lzdZud,3/ 14; Muslim, Kitab sifat et-krjanah, 3aAhmed. Fl,Mu<aad,5t2aS.24z: El1akill|, Mar[at e_sahabah Jt27Jl rn Nesar, K'lrb er-saliy i/51

Sufanie u vezis a.ietom: "Zato ti osta Mene

i ofiog ko ovaj govorporie, odaklei neznaju,pribliZolat emo se:' ifi (El-Kalen,4a)

rekao da Allah njima uini pdvlanim Svoje blagodati, a zadrava sposobnost buduzanjih zahvalni. im da Drugi su rekli da uvijek kadaovakviljudi poinegrijeh, On im uputi blagodat. eovjekje jednornupitaoEbu Hazima:"O Ebu Hazime,Sta je zahvalnost oiiju?" On odgovori:"To ie otkivanje svega dobroga videi skivanjesvega sto loeg videi' Sto 'A .Ako ovjekje rekao: ltaje zahvalnost uiju?" ree: On ujei ne$to dobro, razumie$, akouje$ to a neto loie,to odbacii.', .Ne eoiek je upitao: ita je zahvalnost n ruku?"On mu ree: koristi ih dabi uzeoono Stoniie tvoje,a ne spreiavajih da daju ono5toje Allahovudiol' Zatimupita:'AStaiezahvalnost stomaka?'lna dobiodgovor: to "Daje niegova strana hranu,a viazaznanje.,'(tj. ne niZa za da trebabiti pretrpan hranom.) "Staje Na pitanje: zahvalnost stidlih miesta?'l mu odgovori on aretom: "I koji sloja splovilawaju, osirnod Zenasvojih ili orih kojeposjedujunjihote desnice, takvi neie eto biti ukoreni!- a koji traic preko toga,eto tah,i stl prcgonitelji!'(El-Mu minan,5-Z) ,Ako eovjekupita:"Staje zahvalnost stopala?" mu ree: On ujeio smrti kreposnog oieka koii je koristiosvoja stopala u
- 9 4

kao ondaih koristina isti nain dobrihdjelai ibadeta, injenju je umro bio nekoko ti je bio koji da i on, a akouje je ovjek od onoga ie or inioi budi zahvalan Sto mrzak,ondaseudalji Allahu Allahu.A onajko koristi samosvoijezik zazahvaljivanje a da je ne odiee iestepoputonogko sepokije ivicomsvoje a koristini navruini,DiNadnoCi, takodaod nienema obude. ili ni na snijegu kisi:' "Dato nam svomebratu: Uenije tovjek jednomnapisao ie usprkosnaiim mnogim djelima Allahovihblagodati, toliko da tako nepokornosti, da nismou mogunosti ih Poblojimo. za budemo zahvalni: najboljanaa da za Ne znamo kojunajvie je daih uinimoili zanaianajgora djelazakojanam omoguio dielakoieie od nasskio."

95-

I\tglu,lic i,5.

NA OSLANJANJE ALLAHA POTPUNO

na T)otpuno oslanianie Allaha jesteiskrenaovisnostsrca (ovjekovimnaporimau Potraziza nieSovim -f o Allahu u Sto interesimai samozaititiod svega je za njegovoblagostanje sviietu: itetno, i na ovom i na sliideem 'A ko se Allaha boji, On ie mu na izlaz neki i I odaklesei ne nada On cega opskrbiti! ko seosloni je doeolja,t!"(Et-Talak' 2'3) na Alloha, On mu Osobakojasebo.iiAllahaiu cijelostisenaNjegaosloni,uvidjet za dostatne ovaj svijet eda su za njegaove dvije karakteristike i, njegov din. "Cuo njime' veli: Omer ibn el Hattab,nekaje Allah zadovoljan biste rckao:'Kada alejhiw sellem, sallallahu samkakoje Poslanik, bi za On se svioslonilina AIIahaonakokako trebodo seoslonite, oPskfuukao ito to tifli za Ptice,koje se ujutro vas uistinu osigurao probude gladne, vataju sesiteu sumrak.'"' a temeljno Ebu Hatim er-Razirekaoje da ovaj hadisusPostavlja na daie oslanianje Allahajedno od najvainijih srdstava naelo da bi sepostiglaopskba i odrzivost.
3? Tirmizi. Ktra, ez z hud,Tl8lEl H^kim, Kitabar rikak.4l3ro Sahih. - 9 6

"Oslanjanje AllahajestesuStinski dio na veli: ibn Said Dubejr ovjeka medutim,ne spreiava Biti vjere." u stanjuoslaniania, koje j Allah odredio Svojim da koristi nainei sredstva namiedakoristimo i zakoni,naredio To stvorenjima. suNiegovi pouio ie da sna Njega nas a naiinei sredstva,u istoijem u da sekoristenatini i sredstva Niegovom Napori oslonimo. na naSimudovimajesupokolnost,a oslanjanje univerzumu Allahkaie: jeste vjerau Niega. srcima u Njega naim "o (En-N,1) 7 bdite!" leflici! Na oprezu "Onajko sumnia djela(tj. nastojanie sezaradi da u SahlkaZe: sunneta'a ko sumnjau za Zivot)sumnjau samuvaljanost vjerul' u na oslanjanje Allahasumnia samu a alejhive sellem, sallallahu je Oslanjanje stanjePoslanika, se ponasa a da nastojanje se za:adiza Zivotjestesunnet, ko ne alejhive sellem, smije sallallahu Poslanika, stanju sukladno sunnet. njegov napustiti u znaisumnjati i naine sledstava je: "Zanemarivati Reeno znai naine sredstva i povjerenjeu aPotpuno potrebu Serijata, Allaha)' tevhida(Postojanja dvojbuu stvarnost tri Postoje vrstedilakojeimarob Allahov: s Svojimrobovima, kojeje Allahpropisao prvo,djelaibadeta od spasavanja Dlehennema da obzirom ih je uiniosredstvima se a istodobno treba Onasemorajuiniti, u i ulaska Dzennet. ni ishod,jr nemasnage na oslanjati Allahaitraiti ovakav a Zeli, Sve moaiosimod Niega. 5toOn Uzvi5eni vesedesilo, desiti sve$toOn ne ieli, neiesenikada ko.iu Onajko neispuninekuod obaveza muje Allahnametnuo sukladno i Zivotu slijedeiem' na kaznjen ovom dabude zashrZu.ie

ibn odredio. i Seriiatu kakoie Allah UzviSeni Jusuf Asbatveli: "einite ono Atoainitepoput ovjeka kogamogusPasiti samo na djela,i u cijelostiseoslanjajte AllahaPoPutonog njegova kojesumu vei odredene." nevolje kogamoguzadesiti ovo i drugo,djelakojaje Allahuiniodijelom g i'ivota zakoiaie prilikomgladi, da robovima rekao tine,kaoito suidenje Svojim u hladna vruaini,zgri.iavanje pijenje pri)ikom 2edi, sklanjanje predstavlja obavezu. takoder, i na hladnoai, sl einiti ovadjela, napustajuai Stetu Onajko ih ne uini,do mjereda sebinanosi je da premdaie savllenosposoban ih uini, nemaran i ih, kaznu. zasluuje a uiinio dijelomZivota, da treie, dielakojaje Allah opaenito za izuzetak bilo kogroba nisuneophodna. Allahmozenainiti zakogaOn to eli. djela, kojihjejdnouzimanie od Postoji nekoliko vlstaovakvih pitanje: je razliite odgovore slijedefe na Ulema ponudila lijeka. "Da li je bolesnoj onih koii osobiboljeuztilijek ili, u sluaaju se potpunooslaniaju Allaha,suzdrlavati od uzimania na se lijeka?" na odgovora ovopitanje. Postoje boljeznana dva na Imam Ahmed kazeda je oslanjanje Allahabolje za onog kazivanje Poslanika, sallallahu ko gaima.ImamBuharinavodi "Sedamdeset ljudi iz moga uii hiljada ummeto alejhive sellem: ili To ie u Diennet polaganja bez rauna kainjavanja. suoni koji rukjama,neproriiu od drugih ne traie da ih lijete zabranjenim putem ptica i dtugih zrtako%\ne lijeie svoja tijela budutnost paljenjem, kojiseu potpunosti i oslanjaju svoga fio Gospodara.'\1
33Bu,hari, Kitabar-tikak,lI l3o5i Mlj-.'n, KitobeI iman,3la9.

dajePoslanik' kaze lijeka, uzimanje kojaodobrava Onaulema, uobiiavaouzimati liiek' a on je aleihi ve sellem, sallallahu hadisodnosise a inio samoono Stoje najbolie, navedeni na talismana, koju se iskeno gledas dvoibom' na uDottebu a na voditika oslanjanju drugemimo Allaha' koji ier moe.u ilijetenjem s Pomofu iziednaaeniproricanjem su sukl-adno pa{enja. rekli MudahidIkime, En Nehaii nekolikona5ihpredaka "Nikomenije dozvolieno nastojanje-da potpunonapustiti su: ovog svijetaza lijeienjenevolja' se koristenaiini i sredstva prestalo sedovodiu vezusa da sasvim ije osimonome je srce sworenjimal' "Moeli seoviek u angazirati uPitalisu: ibn Ishaka Ravejha "Moie' akoje On ratu bez ikalor'ih Priprema?" je odgovorio: ne u ibn Abdullaha DZubejra, suprotnom moiei' DoDut

I'ttglorljt I6-

LJUBAV PREMA ALLAHU

Uzvrsenog jesre i Svemoanog, konainicilj \/olieti Allaha, Y svihpoloiaia vrh svihstanja. i Doseg uv;i stanje istinske ljubavi prema Allahu, svaki poloiajko.ii sliedijeste njegovplod i grana izrasla niegovog iz korijena, tto suZudnia, kao prisnost i zadovoljstvo. Svakipoloajkoji mu prethodiieste korak naprijed, stosupokajanje, kao ustrajnostodticanje, i zuhd. Najkorisnija, najiskenija, najuzvisentanajvisa i ljubavuistinu jesteljubavpremaOnom za Kogasu srcastvorena vole, da te za Kogasu stvorenia oZivljena oboiavaju. da Allahje Onaj Komesesrca okeu u ljubavi, uzvisenju, hvaljenju, poniznosti, pokornosti oboavanju. senemoZe i Tako oboZavati osim niko Allah.To.jesavriena ljubavpopraiena potpunom pokornoiu i poniznosau. UzviSeni Allah voli se samou Njegovo ime u svakom mogutemsmislu. osimNiega Sve voli sezbogljubavi koja im se uzvraa. objavljene Sve knjige,porukeposlanika, svjedoe ljubavkojaje za Njega, kao i prirodri poticajikoje je On stvoriou svim Svojimrobovima, intelektkojim ih je obdario blagosolov imje podario. i koji Src, kakosazrijeva, poine osjeiati ijubav prema svakome koje pa kolikoli je veaa milosrdan ljubazan i prema njemu. njihova ljubavzaNjega Koga iz izviresvaljubaznost?!

jednaod jeste stvorenra uzivaiu dobrou kojemNjegova Svako a blagodati, ODie jedan,bezdrugaili bezgraninih njegovih ravnoga: Sebi "Od Allaha je sva blagodotkoiu imate,a i kad ras glasflo Njega zazivate!" vi nenlja pogodi, oPet (En-Nahl,53) "Ima ljudi koji kumie, a neAllaha, uzimaju,po ih wle kaolto setoli Allah! Ali,oni koji tjetuju, Allaha zlotinitelji znoju'kad budu joi vile wle! O,da samo mot ugledalipanju, do te samoAllah posjedovoti koZnjavoti!" svu,i da te Allohl,estoko (El-Bekare, 165) "O vjernici! Akoneki od vosod lere svojeotpadne, Alloh ie doista ,niestotaktih ljudi dovesti ljude koje On loli, i koji Njegot'ole,1/jerfliciflaponin' l Na nerjenicifltoosoflre! Allahortotptu oni cese prijekora heiestrcpjeti:' boiti, ni odijeg (EI-Maide,51) nee se zakleo da ovjek alejhive sellem, sallallahu Poslanik, aleihive sallallahu biti istinskivjernik dok mu on, Poslanik, on ovjetanstva oca ne sellem, budedraii od djeteta, i cijeloga je takodr rekaoOmeru alejhive sellem, sallallahu Poslanik, "Cak i dokti jcl njie: je neka Allahzadovoljan ibn el Hattabu, somoga.'us tlra\i od tebe nisam Ovo znati da nisi iskeni vjernik dok tvoja ljubav Prema o\"u ne alejhivesellem, dosgne razinu sallallahu Poslaniku,
3aBu,had, t5 Kitabet-inan, I t5.Mrslim, Kitabel-iman,2l 35Bu.hari, Kitabel inan ve nutur,Ill523-

alejhive sellem, iznadnassamihs6 sallallahu Ako je Poslanik, Sto o pitaniuonoga mi volimoi fto to u sebinosi,ne zasluzuje negomi i li ondaAllah UzviSeni viSenaie ljubavii divljenja sami? oni robovima, daje toneito Sto vole bilo Sve On da.ie Sto Svojim davanje i nasna ljubavpremaNjemu.Niegovo ili ne,upuiuje zadrZavanje, i nesreaa On odreduje sra koie Svojim Njegovo Njegovo ponizavanj i uzvisivanje robova, egova Ni stvorenjima, pravda milost, i oduzimanje Zivota, i Niegovo davanjeponovno i prikivanjeloihdjelarobova, Njegova samilost, velikodunost molitvi Svojih Njegovoprosti strpljivost, Njegovo uslisavanie premda o njimane ovisi- sveovoupuiujesrcada On robova, i Gaobozavajuvole. dio nekome drugom, ta Ako bi ovjek utinio i najmanji ovoga njemu. osoba bi mogla ne suzdrZati svoje od ljubaviprema srce i Koji Kakorob da ne voli cijelimsvojimsrcem tijelomOnoga je neprestano premaniemu,usprkos milostivi velikodusan njegovim lotim djelima? Allahova milostna robaspuitas nebesa, loa se a djelarobova uzdiZu sazemlje Njemu. se ka Allah Svojom milosu traii ljubavi prijatelistvo roba,premda prizivaAllahovu On o njemu ne ovisi.Rob,s drugestrane, premdaje ljutnjusvojom nepokornoiu ilo5im djelima, njemu Njegova pomoa potrebna. Niti Allahovamilost niti Niegova vlikoduinost prmarobu ne odvrafarobaod neposluinosti. isti nafin, nposluinost Na
36 Kao ito AIIhkaZe "yj erotjesnikje ?reii vjernicimaod njih sanih;' (El Ahzb,6)
1O2

Allaha,dZ5 , od pruzanja ne i loia djelaovjekova odvraaju blagodati. se Povrhtoga,onajkogami volimo i ko voli nasmoZe ovako llzviieniovo ini dabi a interesa, Allah viastitih ponaati"zbog pruziokorist nama s Svakos kim trgujemonePoslovati Damaukoliko ne i uinit e sve da oekuie te prolitirati od datetransakci.ie, da mogunosti profitirana jedanili drugi to je u niegovoj naiin. allaliUzvii"nitrguje s namada bi nam omogu'io da s Niim' lransakciie i naibolji najveci napravimo Proliliz nase dobrihdjela,pa sve kao se Tai<o iednodobrodjelopiSe deset djelopiie se a ili dobrihdjela, aki vi3e, lo5e do sda; stotina i kaojedno, mozebrzobiti izbrisanoa Zatim,stvorioje nasza Sebe, sveostaloza nas'i na ovom ljubav i i onom sviietu.Pa ko drugi onda viie zasluzuje osim zadovolistvo Njega? itrazimoieste trebamo u stvotenja' tomsmislu, 5to Sve mi,ai sva On kod Njega. je najvelikoduiniiiOn dajeSvoiimrobovima 5lo neSo Ca upitaju' Jk sto neeo im ie potrebno' i Prije viSe za i poveiava njega djelom dobrim rs on iezdouolian malim Sve toSadjela 'toje naZemliii neizrecena oprasta naeradu.On :Nari Mnogobrojnost nezbunjuju moli nanebesima seNiemu. robovaUstinu,e molbeNjegovih stalne Ga niti Ga zamaraju u onim On zadovoljan ustrajnim moliNi a zadovoljstvo' koji robovima traie Njegovo On je zadovoljan kada liut na oneko]i to oe ine.On je nezadovoljan vidi roba lora njegova djelaa ipakskriva koii neposlu3nog ne obavlja milost niegaa rob za On dok d;eta ih roUsamne "krije. ima samoga. za Dema sebe
1O3

On ga poziva na Svojeprihvatanjei milost kroz Svojusamilost i velikoduinost,a on odbija.On je poslaovjerovjesnike uinio i znanim Svojezavjete.On, neka je uzviien, pribliZi se i kaZe: "Ima li neko ko Mene zove,pa da mu odgovorim na molit\,ll? Ima li neko ko trazi Moj oprost,pa da mu oprostim?"3? Pa kako onda da Ga srcane vole,kadaOn, i niko osim Njega, daje nagradu, odgovara na molitvu, praita greike, opra5ta grijehe,skrivaloia djela,uklanjaZalosti tugu? Samoje On vrijedan spominjanja,zahvalnosti,oboiavanja i slave.On ie najvelikoduSniji bi ca se pitalo, najslobodniji da da podari, najmilostiviji da oprosti,naimoaniji da pomogne i najpouzdaniji bi senaNjegaoslonili.On je milostiviji prema da Svomerobu nego to.jemajka milostivaprema svomedjetetu. On je zadovoljnijipokajanjemskruienoggreinika nego toje fovjek sretniji kadapronadesvojujahalicu sa svom opskbom na njenim ledima,nakon stoju.je izgubio u neplodo.j zemlji i izgubiosvakunadu opstanka. On je Vladar,bez partnera,Jdini,Kome nemajednakog.Sve aenestatiosim Njegovoglica.Niemu see pokorava, osim ako je s Njegovomnaredbom, niti ne pokorava, da On to ne zna_ a a On je zadovoljanposluSnimrobom zbog njegoveposluinosti, premda se to nte moglo desitibez Njegovepomoti i podrike. On prastai oprastainakon nepokoravanja Njemu. A opet su
3? Mnslim biljeii u svom Snlrlfta, Kitab salatel-nusaftin le kastuha, 6/36,da EbuHurejre prenosi daie Poslanik, saltallahu alejhivesellem, rekao,?Vai Gospodar Uzyiienii Svemoini, sraku se leier spuitana nebesa su nana naibLiau toA kop po'tednf trcinp no;i i ki2?: tna line^oko M? rcve. da odgovorinna nolbu?Ina li nekokaod Mpnc pa ne:totuzt, pada nu udovoljm? lna h nckoko !ru2iMoioprca,pa da

Njegovapravaona koja sena'vieodbijajui zanemaruju. On je na)bliZisvjedok,najprefrnjenijizaititnik, najiskreniji u od On Svojoirijei i naipravedniji svih sudaca. zna tajebita "Doista,Gospodor moj flod svakomstr.tfi tuvat!" je (Hud,57) On biljeZi djela i odreduie zivotno vrijeme Svojih robova Njemu su znanetajne srca,a nevidljivo otkriveno.Svakoiudi za Njim, okei seponizno prema svjetluNiegovoglica, a um da ie u potpunosti nesposoban shvati bit Njegovogbia. Svi srcei um svjedoteda Mu nema dokazi s kojima se suoaavaju je ni(ta ravno.SvjetlomNjegovoglica osvijetljena svakatama, je a i nebesa Zemlja su obasjani, svestvorenodovedeno u red. Njega ne obr.lzimasan niti mu to dolikuje. Diela poinjena su noau predoena mu prije zore,a ona poiinjena daniu prije sumraka. Onje skiven istimsvjetlom,a akobi seveouklonio' tada bi bljetaviloNjegovog s!'jetla obuhvatilo sva Niegova zahvaienaNjegovimpogledom. stvorenja Ljubav prema Allahu Svemonomdaje Zivot srcu i odriava osjetimdost ili osjetiuspreh, duu.Srcene iskusi zadovoljstvo, ukoliko nema ol.l ljubav Ako srcizgubi ovu pa ak ni Zivot, ljubav,tadaje gubitak koji podnosi,veii od onogakadaje vid uskraien oku, a sluh uhu. srcakadaje liSenoljubavi Premasvom Stvoritelju, Propadanje Izvoru i Istinskom Bogu, mnogo je gore od tiiela koje viie nema duu.Istinu prepoznajusamo iivi ljudi, jer rana ne boli mrwoga. "Onaj ko voli ne pronalazi drugo Fath el-Mavsili veli: Allaha i zanemaruje sPominjanje zadovol.jswo zivotu i ne u na trenutak."

"Onajko voli uvijekje s jednomje rekao: Pravovjerni ovjek koristeiisva i uvijekspominje s aeznjom, Ga Niim: neprestano i zadovoljstva."sa raspoloiva sredstvanavaflradiNjegovog rekao: u ovjekje pjesmi "I voli Gospodara Mu, svoga sluaeti voljetlo&a:' "Navikniseda jednaZena selefaveli: Savietujuii svoie dijete, od voliS Allahai bude posluian, oni koii imajutdftl,r, Mu svoj ier je ibadet dotludostepena kojem niihovom na tijeluodbojno sve pokua poslusnosti. ih prokleti($eitaD) Ako nagovoriti da osim neto loe, tadaseto lo5e d.ielo postidii izbjegne zbog ih uine naeina kojeieodbiieno." na Abdullah el Mubarak ibn kaZe; "Neposluian prema si Allahu,/ A ipakjo! uvijektrrdi! da Ga volii,/ Tako Allaha, gnusno, U srako/ mi owbo je ponalanje / sfslu, Biobi Mu poslulan je twja ljubav da iskrena,ler onaj / / ko ,oli wijek je poslulan voljenome." su / Jeroni koji volerobovi l\gltt'lja l7

ODRIDBOM ALLAHOVOM ZADOVOLJSTVO

ilo o onoga ne proaiko7 dvaslania pitanju fiovjek moze Bili i stanje slrPliivosti. zadovolian zadovoljstva slanje \-t voli: koju a je wijednaosobina, strPljivost obaveza ovjek hvale ie moraispuniti. ljudi ko.ii su zadovoljnisvjedocisu U nekim situacijama Svoje kadaOn isku$ava Ko Onoga iskusava i mudrosti ljepote ito odredi. u i robove videdaje On uvijeku Pravu svemu Ko Onoga savrSenstva uzvienostii moei, su Ponekada svjedoci u utaPaju ovaNjegova do ih iskuava te mjereda spotPuno bol nikakm tako svojstva, da neosieaiu i oni mogupostiii samo koji imajuvelikoznanje Ovajpolozaj svemo sto u zadovoljstvo je ljubavTako moguiei dapronalaze Kogavole jer ih zadesi, im dolaziod Onoga Razlika izmeitu zatlowljstro i strplieflja biaa i sPreavanje obuzdavanje Strpljivostpodrazumijeva koz kojeprolazi, usPrkos u zapadanja ogorenost, Patnjama kao i okonati' u nadi da ie se nevoljakoja ga je zadesila nestrpljivosti tijela obuzdavanje da nini loie,zbogsvoje

Ovo sepotvrdujehadisom koji biljeZiBuhariu svomSaliftr. Prenosi 'Ko seod Ebu Hurejredaje Poslanik, sallallahu alejhive sellm, rekao: bude neprijateljjednom Mome robu, kogasan la odabraoi koji je Meni blizu, Jau tom ovjeku navijestiti rcL Niin seMoj tob ne noie Meni yiie pribliti nego onim iime samga Ia ndu'io. Moj serob Meni postEeno ibadcta(nafte)pa ga Ja za1'olin. A Pribtizattllrtenjen dobororoljnog kada ga zalolim, njesoyaljubay prcma Meni preol/Iada,?a njegovsluh kojin nula bud.e sano mdi Mene:ruka njeSolakojotnprihlnta samondi Mene radi; noga njegoltakojom ide, ide sano rudi Mefte. O1/akaro1rjek, ako kod Mene neito zatraZi,Ia nu udoyoljin, a ako se Meni utjeie, la ga zaititith."Takoder, hadisje zabiljezen En,Nevevijevom u djelu E/Arbain En Nevevi,hadisbr. 38.

je Bitizadovoljan,sdruge strane, osjecaj olakSanja prihvatanju pri Bozijeodrdbei nezabrinutost momentu prestanka u nevolje, aki u molrentu kada naszadesi. Zadovoljstvo olakiavasvaku patnju, jer je srce utopljeno u duh izv.jesnosti znanja. Ako i zadovoljstvo dobije na intenzitetu,ono takoderuklanjai samo iskustvonevolje. Prenosi od Enesa Maliko daje Poslanik, se ibn sallallahu olejhive sellem, rekdo:"Kada Allah nekoga voli,On ga stati u iskuienje; jer oni koji su zaclovoljni, Allah te biti zadovoljan njima,a oni koji ttisu zadovoljni, Allah nijezadovoljan ima.'8e ni nj "Svojom Ibn Mesud, neka .ie Allah zadovol.jan njime, veli: mudroiiu i pravdom, Uzviieni Allah ispunio je izvjesnosti zadovoljstvo osvjeienjen, radoiu,a u sumnjui nezadovoljstvo i postavioje tugu i Zalost:' Komentirajuaiajet: "Nefia u.leso nijed e fievolje ltez Allahove volje! A ko u Allaha vjeruje, Ofi ie naputit Pravom Stozotl tlegovo srce!AIIah staku stvar zxade! " (Et''lhgdbun, l1) Alkame kaZe:"Ovo se odnosi na nesreu ko)a zadesiroba: on zna daje ona od Allaha, tako seon s njom pomiri i zadovolian je njomi'

O ajetu: "Koji gotlda uradedobrodjelo, bili' muiko ili 2ensko i k tomeu Bogabudu vjerovali,Mi iefto dati niitlo i da ptove u ziltotu lijepome, zbilja ih a flajljeP notin nagtadomnjihovon fiagroditi zd ono ito su " fli! (En'Nahl,97) "Dobar je Zivot biti zadovoljan Ebu Muavijja el-Esvarveli: uvjerenl' njime' vidio je Alija ibn Ebu Talib, neka je AIIah zadovoljaD "O Adijja ibn Hatima tuinog, te gaje upitito: Adijj, zaito si tako "Kako ne budem ovakavkada su da tuzan?"On mu odgovori: oba sina poginula, a moje oko iskopano?"Alija mu reel rltlti "O Adijj, onaj ko je zadovolianAllahovom odredbom uistinu eje osjetiti i biti za nju nagraden'a onai ko nije zadovolian Njegovomodredbomuistinu ejeosietitii Allahaeobezvrijediti njegovadjelal' kojj ie bio na saDrli i zatekao Ebu ed Derdaposjetioje ovjeka "U ga kako veliia Allaha, te mu rekro: Prvu sil Allah Zeli od nasda budemo zadovoljnisvimeStoOn odredil' "Onaj onim 5toima, ko bude zadovoljar, Ei Hasanel Basriveli: i bereketno'a onai Allah ae utiniti da mu to bude dol'oljDo ko nije zadovoljan,Allah mu to neie uiiniti dovoljnim niti bereketniml "]a Ofier ibn Abdul Aziz kaze: nemamniStatome veseliosim onogaza Stoje Allah odredio da se desil'lednom su ga upitali: "Stagod Allah Uz'ieni i Moini "Sta On ti zelis?" je odgovorio: odredi."

3e Tirrizi, Kitabaz-zuhud,7/77, klasificiran rdsdr-gartr;Es,Sujuti, kao Dt DZamies'sagir, 2/4s9 klasificiran ldrer. kao ,

Abdul-Vahidibn Zeid kaZe: jeste najveia zadovol.ian kapija premaAllahu, dtennet ovog ,ivota i mjesto smiraiaza lobove." "Neie Takoder reeno: biti boliegpolozaia ahiretuod na .je na onoga kojemebiti oni zadovoljni imtoAllahodredi bilo u svakomwemenu. Onai ko uziva stanjezadovoljstva ie bit podignut na najbolji poloZaj." Otkdvsijednogjutra izgubio daje jedan veoma mnogo kamila, "Tako Amp u pustinji req mi Onog iji samja rob, da ne bi nekih zavidnihi zlobnih nepdjatelja, bih imao zadovoljstvo ne da vidim svoiekamilejo$ Zivei u njihovom toru i netoza ito je Allah odredioda sene desi."

I Poglavlje 8.

NADAU ALLA}IA
ono lto mu ie vo ie smirenostanjesrcakoje oaekuje us &ago. Ukoliko sredstva, Pomokojih mote proizai je onda njegovo staniebolie izostanu, ono to srceoiekuje, gluposti ludost.Medutim,ako je ono sto opisatiterrninima termin nadanije Podoban izvjesrro, ondani izvjesna oekuje "Zeliobih da sunce jer da seono opi$e, npr.ne moZeserei: "Zelio dapadakia." rei: bih u izade zorull ali semoZe srcenauili su nasda je ovai $et poPut Oni koji prouavaju svijetu'da na za zemljekoja seobraduje plodove slijededem a je srce zemlja, kao Poput ierovanjekaosjeme, djelaibadeta e i kanale osiguravanj pripremezapodobne oranjazemliei njene neplodnuzemlju,u vode.Srcekoje voli ovaj wijet Predstavlia nitane more izniknuti Sudnjije dan kao kojoj iz sjemena Nijedno sieme dan zetve,i svakoanleono sto je Posiiao. riietkourodi vierene mozeiznsti, a vjerovanje osimsimena morala. je srce ntemunedostaie plodomako losei akou Isto kao $to sjemelre iztastau neplodnojzemlji, tako se ovjekovanada u Allahov oprost more porediti s nadom farmera. Ako neko traga za plodnom zernliom, stavi u nju doda zemlji svepotrebno,ukloni korov i dobro,zdravosieme, i a sve3tomozeoteratiili uniltiti rastusieva, ondasiedne eka

11()

111 -

Allahov'u blagodat oblikuNjegovog u spreavanja nepovoljnih i tetnih insekata,sve do konanog vremenskihuvjeta plodova njihov zrelosti, seto ekanje sazrijevanja i i tada moie oznaiti nada. kao Medutim,akonekozadije sjeme okorielu, u neplodnu zemlju koiaje na isuviae visoko.irazini bi semoglanatopiti da vodom, te ne uiini nistaimebi osigurao brigu za posuano, zatim a sjedne iekaUetru, senjegovo tada ekaDjemoze oznaiti samo kaoludosti glupost, ne kaonada. a TakoseterminnadajedinomoZe upotrijebitizaekanje koje podrazumijeva teznjui Zudnju senesto da dogodi,nakon3to su upotriiebljena sredstva sva koja e potpomoai ostvarenje Zelje, to suonasredstva suu ovjekovoj a koja moii i izboru. One stvari ko.fenisu pod domenomiovjekovekontrole,a koje su iskljuivo domenuAllahove u milosti,takoderigraju znaajnu ulogu.Allah.ieUzviseni stanjusprijeiti Stetne u sve pojave prepreke, On takoZeli. i ako Ako rob posijesjemeierovanja, zalijeva posluinoiiu i ga ibadetom, oistisvoje od losihi Stetnih srce elemenata,zatim a ekana Allahor,.u blagodatu obliku NjegovogodrZavanja ovjekovog stanja ivrstim, svedo njegove smrti, a zatimmu podari izwstankraj i Svojoprost,ondaje njegovoekanje uistinunadanje najboljem. UzviieniAllahkaler "Doista, oni koji vjeruju i koji seiselezarad vjere svoje, koji sena Allahoruputu borc, i takvineko se Allahovojuilosti tadaju. A Allahpraita i sarflilostan je; (El-Bekata.2r8)

Ovo znai da su ovi ljudi vrijedni nade u Allahovu milost. Allah nije ograniionadu u Njega samo na njih, jer se i drugi mogu nadati,ali je istakaonjihovo nadanjekao uistinu dobro osnovano. Onaj koga niegovo nadanje uputi ka oboiavanju Allahu, a on odvrati ga od neposlusnosti, se iskeno nada, a nada koja vodi osobuka pasivnostii utoPlienostiu ioia djelapredstavlja tek glupostpod krinkom. je Potrebno istaaida onaj koji senadamora isPunititri uvjeta: Prro: potrebnoje da mu je dragoono emusenada; drrgo: potrebnoje da gaje strahda to ne izgubi; f/ele:potrebnoje da nastojatipostili ono emsenada. ni nije povezaDo siednim od navednihpreduvjeta' Ako nadanje samogasebe nadanjeje sasvim tada je to puko zavaravanje druga stvar Ko Onaj koje pun nadepun ie i straha. ide putem poiuri, kada da ie ProPustiticilj koiem se nada ga obuzmestrah, olejhivese.llem ' tekoo: sallallahu da EbuHwe\e Prctlosi je Poslanik, "Onaj u tanu not, a ko ktene pljatkekrene ko seboji nePrijateljske je Allahovo blago ieljenogcilja.Budite a oprezu! do rano stigne je Dienne|no se! Probudite Allahovo blago thagoi vrijedno.

'o Hasar,Tirmizi, Sfat el-Kiiana, 71146' garib; kl^sif\citankao hasen 4/307 ](rlaeFrakaik' El-Hakirn, takodr,
' 13 -

il!

Uzvienii Svemoini Allah veli: "Ti 'O rcci: fobovi , oji koji ste pretjerivoli prefiM sebi,pred Allohovomsomiloitu efiojte oojavati! Allah ie zbilja ste grijehe oprostiti!' On grijehe pfiita i sarnilostafl (Ez-Zumea je!" 53) "Doista, Gospo.lor tvoj sr)ijetu grijehe proita:' (Er-Ratl,6) OmeribnAbdel-Aziz prenosi svoga nekajeAllah obojicom od oca, je Poslanik, zadovoljan, da sallallahu alejhivesellen,rekao: "Uvijek katlamudimanumre, Allah bacidata ili krltnnana fijegovo fijestou D:ehennem.'el Prenosi odOmera el-Hattaba, je Allahzadotoljan se ibn xeka rtjime, da su Posloniku, sallallahualejhi te sellem, doteli zatvorenike. Metlu njima je bilajedna iena kojaje traiila nekoga nasi. Karlaje u pronallabebu meduzarobljenicima, uzelajujeu naluije,pastavilct uz svoje grudi i punilaje da doji. Tado Podanik, je sallallahu alejhi ve sellem,rekao: "Da Ii mLi! da bi ova iena ikada bacila svoje dijeteu wtrul" M rckosmo:"Tako Allaha,ona nikadane bi nam bacilasvojeclteteu votru svedokje onopod nlenomzdititom i moii! Zatim je Poslaik, sallallohu alejhive sellem, rckao:'Allah je nilostiviji prcmaSvojimrobovima nego aetla ora premasvome djetetu.'s7 Prenosi od EbuHurejtedaje tuo kako poslanik, se sallallahu alejhi vesellem, je ka2e:"Karla Allah stNo/io styorctia,Onje odredio elto za Sebe,uz Njega jasnoodredba potyrduje:'Dota noja i je koja je

gnjeva"e3 milostwia otl moga alejhit'e je sallallahu tla se Prenosi orl Enesa je iuo kako Poslanik, Ademovi sirovi'svedokMene Allah veli:'O rekao:"lJzviieni sellem, tu i pozivdle od Menetra,ite, oPtostil van ono ito stetifli inei stignudo oblaka i sinovi, dti vali Srijesi O zamjerci. Ademovi r'.1ia1 sinovi' va l oprostio Ademovi O oPrcst,Jabih i na nebu da zatraZite skorotolikovelikimkaoito je Zemlja,i da s da mi dodete grijehom druga'do/tiobih ratu a Meni okrenete,da Mi nePripisujete seonda tolikovelikkaolto je ot1a"e1 skoro oProst "Po mom miljenju, najgora vrsta )ahja ibn Muaz veli: da samoobmanejeste neko prekomjernogrijei,i onda senada ili oprostu,a da ne osjetinikakvu griinju savjesti; oekivatida esepribliZiti Allahu, a da Mu sene pokoravai ne iini ibadeti nagradu, posluinogineti griiehe;ili oekivati ili tratiti staniste a ne uiniti niSta vrijedno; ili nadati se u "Allaha Moinog i svih nakonpreloracenia granic'r Uzvi!enog Nadasli se oprostu ako nisi hodio tim putem?Brod ne Plovi po suhom.e5

't Mnsli]rf],Kitab et-tevba, l7 l85. e' Bllh^rj,Ktab el-a.Lab, I0l426tMrslim, Kitobet tevba,| / t7r.

e3B',th^ri, Kitabet tel'ba't7168 MU:sl]lm, Kitabba'del t ahiy,61287; g ls24tklasificiran hasan'glrib 'a Hasan, kao Tirmizi, (l.rla,ed'daia, '5 Ibn Hibban u svoioj kniizi Revzatel-Ukala,str 284, navodi da je Haruner-Rdiidr' rekao:Krenuo'Jrnda\idim DiesniklbulArahiii. 'iernih,ikadJ meje tidio. relao \Jm mu: Da li si ti i.oouiednik.r 'lesamlOnda mi je rekao: Daj 'ni Eul-;\tahiiia.;iesnik?'On rete: jezgrovito la sammu izrecitovao: l' u saviet nek;likitihovai nekabude 'N,Lodo n" or"ro, usuom od 'nr1t 'a\ i ah tn:i*a;!it n UviicL Znalda'u srijele'N U t,onn satiairina t 'tanna i usniireneki tebi,t Ma kaklo orui,ie ilitaw da ni imali / NadaiLisc / op/;stu/ akonisihodiotim Putem? Brcd ne Plo1/i suhom Po
rl5 -

h,,!li fu I(). STRAHODALLAHA

je poticaikoiirn Allah roboveSvojepozivai nagoni Qlrah L-rprerna znrniu r djelovanju ciliem pribliZarania . Njemu. Srce osjeabol i strepnju kada uvidi da je StetaneizbjeZna. Strahje onajkoji spretava nepokornost navodina oboZavaDje i i sluienje. Kada strah nedosta.i, tada su posljedicanemar ismionost u finjenju gri.ieha,a prekomjeri strah rezultira stanjembeznadeinosti oaaja. i Strahod Uzvi5enog Allaha ponekada izvire iz znanjao Njemu, o Njegovim svojstvima, znanjada bi za Njegabilo od nevelike brige da izbriie Zemlju i nebesa, da Ga niStane moie sprijeiiti i da uini ono StoZeli. Ponekada Njegovim uzrokorn veliki je broj ovjekovihloih djela. Ponekadaskup sva tri navedena elementa: stupani ovjekovog straha zavisi od njegove svjesnosti sopstvenim o greikama,od moi, samodostatnosti i slaviAllaha, te i{enice da se On ne drZi odgovornim za ono Stoutini, a Njegovirobovi da. Osobakoja se najviie boji svogaGospodarajeste koja ima ona najviie znania o Njemt i sebr samoj.Zatoje Poslanik,sallallalu alejhive sellem, rekao:"Tako Allaha,odsvihljudija imamnajviie mi znanjao Allahu i ja Ga senajviiebojim.'t6
'6 Buhari, K'idb el-adab, 10tst3; Mtustnn,Kitab ett'azait, l51106i po izvoruAiiinom, DekrjeAllah zadovoljan njome.

"O uenil"On je ImamaEi Sabijajednomsu oslovilis: "Ne,la to nisam' uieni je onajko seboji Allaha' odgovorio: ier kaze: i kaoito On, Uzvi5eni Svemoini, 'I Allahaseboie Njegotih otri robova uienii" od (El-Fat,28) Oni koji seboieAllahL i Onai ko osieiastrahnije onajko plae briie svojeoi' vei kaznuZun-Nula el_ donijeti moZe onajko napuitasvetomu "Kadaje On strah?" je odgovorio: robauistinu Misriiaupitalisu: "Kad; zaititu traziAllahovu kao ie; istomstanju ibolesnikkoji produljiti:' mogla bolest da iz straha bi senjegova "Koseboji neegaon odtogabjeii' el-Hakimveli: Ebul-Kassim ibn Njemul'El-Fudejl Ijjad a onajko seboii Allahatri Prema s te kaZe:"Ako nekopitada li seboji3Allaha'ne odgovaraj dal 'ne'jer bi to zna'ilo da u ni ali jer bi slagao, ne odgovaraj sa n Njega vjerujeSl koja diela bi a strasti' loa zabranjene sagolijevaju au Pomo straha ubrzomu postanu PlezrrvDna' draginaovjeku postala uskoro onomeko ga Zeli'ukoliko odbojan kao Stomed iostane baS srce tijeloi isPunjava priPitomljava Strah otkriieda je otrovan. mrnjai Arogancija' poniznosau smirenou i pokoroosiu, te zavistiz njeganestaju, ga On isPuni'kroz strahod Njega kazni,i tako srcen postane o i kroz razmisljanie Njegovoj niim drugim do Njime' nema brige o tom zaokupljeno na i i samoga sebe ulaiuinapore preispitivajuii razmi3ljanju, oprezDln srcepostaje oulu AllahovomRob koji ima ovakvo s nePrestano ukorava trenutkom, i dahom svakim nadsvakim
117 -

za svo.ie uDutarnjemisli, djela i rijei.Njegovoje staniepoput stanjaosobekoja je uhvaena pandZe u lava,a da ne zna da li aeje 11apustiti idozvolitijoj da pobjegne ieje napastii ubiti. ili Takoon, i unutm i svana, postaje zaokupljen onim ega boji. se U njemu ema prostora ni za ita osim za onim egase boji. Ovo je stanjeosobekoja je preplavljena strahomod Allaha.

alejhit'esellen,veli:"Nijeda rjet/tik kojiPusti sallallahu Poslanik, Allahuneieti u Valtu,osimako suzuiz sttuhd PrcmdIlzvilenom vtutiuvime'e7 semlijeko "Ko seboji Allaha bit tim strahom Al Fudejlibn lijad kaZe: upuenna svo dobrol' "NikadasenisambojaoAllahaa danisampronaiao Es-Sibliveli: kako sevrata mudrosti i uputePremaNjemu otvaraju:' "Svakolosedjelo viernika nosi za sobon |ahja ibn Muz veli: strahod kaznei nadu za oprostom;' dvije posljedice: Uzviieni Allah u Kurnu kaZe: "Doista,oni koji od sttohapted Gospodarom stojim svogavietuju' i i strepe, oni koii aieleGospodaru svomenikoga ne pridfuiuju, i oni koji Gospodaru oni koji dijeleod onogaatodoto in ie' i ja su srco svofle' eto Puno straha atoie se vratiti Gospoilaru tokvi 1we da dobra djelo ihe' i oni se zbog njih s dntgi a notjeiu!" (El'Mu'minn,57-6l) "Pitalo prenosi je teklo: da njome' je Ai!a,neka Allah zadovoljan li o alejhir sellem, ovimajetima:'Da suto sallallahtt samPoslanika, sallallahu tine sretlstva, bludi kndu?'Poslanik, oni kojipiju opojna kieti, to sltoni kojiredovno o reie,'Ne' Es Sidikova't alejhi'i selten,
e7Sahih,Tirmlzi,Ktabfazail el'dtild,51260i Kitdb az zuh d' 61600l klasificir:nkaosahinftadis 's Es-Si<idik. vjerni,iskieni,ime dato Aisinom ocu Ebu Bekru' nekaje i'kreno\li vi'"rno'lii.Prv"g AllJh ,rdov;ljrn niimr. Tbognregove <cllrllahu rlerhive porvrdivro r.lrnuPoJrnikove uviJek uulr, ier )e nieeiid;ela njegovih iellemporuke.

Koristiod strohaprcmaAllahu
Allah Uzviieri i SlavljeDi daje uputu, milost, zDanjei prihvata od onih koji Ga seboje: "...uputa i Milost za one koji pred Gospodaronr svojin strepe!" (F,l-Eif, 154) "I Allaha sebojeod.Njegohrobota oni uient' (El.Fdtu,28) "Njihova je fiagrada kod jihova Gospotlafa: vrtovi E.le a kroz koje Eku rijeke, u njima vjetno, dovijeka boruvit fu! Allah ces njimo zadovoljaxbiti, o i ofli zadowljni Njine! Onome koji bude strepio od Gospodaraswga - to ie bin!" (El Bejjina,B) Allah je naredioSvojimrobovimada Ga sebojei strahje uitio uvjetom njihovogvjerovanja: "Mehe sebojteako vjertriciste!"(AIuImran, 175) Zatoje nezamislivo vjernik nemastrahod Allaha,bezobzira da kako neznatano bio. Slabostnjegovogstrahasrazmjemaje slabosti njegovog znanjai vjere.

11fl

poste, klanjaju, dajuzekat st/dhuju senjihovadoltradjelaneie i da primiti: eto tokvi iure da dobradjelane."8, Pretlosiseiz izvoraEbu Zern, neka Allah zarlovoljannjime,rlaje je Poslanik, sallallahu alejhiw sellem, proutiosunt iz Kur'anapotevli aFom: "Doista ie sedogoditi kazna tvoga Gospotlara!, (Et-Tur,7) "Jct Zalim je rekao: tidim ono ito vi ne viditei ja tujem ona ito vi ne tujeteNebesd zdjecala imajupravojecati.Takoni Onoga su i u Kogaje moja duia, emaprcstora tak ni lirine ietii prstd Lt kojemnijemelek iniseddu koji AIIahu.Takomi Allaha,kad bte znalionolto ja znam,malobiste smijalii mnogo se biste plakili, ne bisteuaivali ienom wi bisteizaili na ofvoreno tra2iliAllahovu sa i pomot. Volio bih da sam rlrt o koje bi semoglo posjetii doprena e postojati."too Ovajnam hadisukazujela to dakadabismoznali toliko koliko je Poslanik, sallaliahualejhi ve sellem,znao o Allahovoj moi, NjegovojkaznizaonogakoMu sene pokorava, tadabi DaSpla, ialost i shah od onogaito nas ekabili dugovjeni. MoZdase uopie nikadane bismo snijali. AiSa,nekaje Allah zadovoljannjome, prenosi da uvijek kada bi sevjetar promijenio a oluja pojavila,poslanikovo, sallallahu alejhivesellem, ponasanje promijenilobi se,ion bi uznmireno hodaopo sobinaprijedi nazad, izlazeai, sevraiajuii unutra. pa

'0r Sveje ovo bilo zbog strahaod Ailahovekazne kada bi Allahov Abdullah ibn ei-suheir preltosi da uvijek s alejhivescllenlzapo'eo namr?olnza'Llo 'allallahu Poslal)il. r'' niegovihprsa Ut ," ,*f p.po, ,".t; kljuiaju'eg kotla iz sallallahu alejhi Ako razmotrimo stanje ashabaPoslanika' koji su za nJlma ve sellen, i pravovjernihljudi ovog ummeta

ete uvidjt da svima' nlima "iii"ii, t"i," '" oh"rlzaiovo!an ispunieni su a ,r',i-o",o""",it ti"tt najbolje,istovremenobili nl
ono sto strahom od Allaha. Mi' s druge strane' inimo osjeiamo prilino tra"f"U "t1" sliino niihovom, a ipak se sigurnima njime' tekao je: Ebu Bekr es-Siddik,nekaje Allah zadovoljan "Volio bih da sam tek dlakana robu vjetnikul' njim' JednomJe Omer ibt]lel-Hattab'nekaie Allah zadovoljan do ajta: prilikom utio suru Et Tr i kadaje doSao "Doista ie sedogoditi k'lztto troga Gospodata" (Et Tur'7), te su mu ljudi dolazili da tako je snaZnozaPlakao se razbolio' da vide kako je. "Stavimoj obrazuz Kadaje bio na samrti,rekaoje svomesinu: 'Osuden satnna oprocli A ond'rje rekao: )..fli,l au -i alfuf,r i On ne oprosti Pono\ioie o!e rijeti tri Putd pt"pirt "t".' onda preseliona onaj svijet bi ga ispunio strahom' Kada bi klaniao noau i uiio aiet koii
61t96' totB,,\haii.],, badet hali(,6/300;Muslim ,Kital'el istiska' Kitab e<"ahv'3113: Kitab J17: ut sah,h.Ttrntzt.Krab cs-iPmdrlrlr' En-Nesi' Kilab essatahttt/z E.blJDrrud.,
121 -

e' Sahih,Tirmizi,Kitab ertefsir,9/19:Dt H?,ki'-,Kitabet teir,2/393. 'mSdftir, Buhari, Kitab er-ikak, 1l/319; Tirmizi, Kitab ez zuhu(], 6/601.
12rJ

da sam drvo, da me posijekui uniite-roi Ibn Abbasje ispod.svojihoii.ju imao dio koie koja je liiia na rznosanu saldalu zbog njegovog estog plakania. Aliu ibn Ebu Taliba, neka mu Allah ukaie ast,obuzelaie '"ql nakon sto jq zavraio saDahom, ia re.je rekdo: t.:9.1"T r\ (roa prrreni5am vidio niita sli.no a5habima poslanika, sallallahu, alejhi ve sellem.Njihova ie kora bila neuredna, a j':1 olu"1" bjti su.pm(njavi. prostorizmedu jihovrhoiru rzgiedao poput koljena koze. Noi su provodiii ie u molitvi i

"y?*:l s i piakali svojin nad l1lli"" Zelio bih ldarali pogrudima m;estom.

ne bi izlazio danima,pa su mu ljudi dolazili u posjetu, isleii da je bolestan. Njegovo ie:ro plaktnje atinilo dvije t..rmrre 1e Linrle nJegovom na Ltcu. .Allrh lbn,ALrba" je iednomrekao: mu je mnogezernlje uiinio ot]elommu.lrmaDskog urnmetapreko tebe i preko tebesu ..Sve postignule velikepobjede.Omer odgovorio: ter u se 1e naoam da Ne Jesle budemspdsen. Zclimni nagradu kaznu.. ni Osman,ibn Affan. rreka ie Allah zadovolian r)jime.svaki br put kada ie staiaona mezaru, plakao. dok ne bi naL-vasio \vo]u bradu.Znaoje reii: ..Kada srajao bih izmeduDiennet.i i DZehennema, da ne znam gdje bih zavriio, a radije bih da postanemprah prije negojto saznam svo.iu sudbinu.,, Ebu ed-Darda uobriavao reai:.Kada ie bi.reznali;ld vrs teka po\lUesmrti, nikddane birre s apetiLo,n. pili k.io oni nrti Jeli KoJr mnogoZedni. su nili usli u kucuda 5ezStilile, br\le vec

zora' ueniu Kur'ana stojai ili na sedZdi Kada bi nastuprla prov;dili bi je spominjuii Allaha,njihajuli sepoput drvefa na vietrovitom danu, a suzebi im teklniz lice, dok iln se odje'a Takomi Allaha,ini mi seda su ljudi oko mene Jebi nakvasila. je provelinoi u cvrslomsnul Tada u\lao i nikadagaviie tli\u vidlelikakose"mrie'dok g.rnrjeubroIbn Muliim "Kada bismo se zadesiliu drutvu Musa ibn Mesud rekaoje: Sufana,osjeiali bismo se kao da je oko nas vatra zbog straha sLI oiima El-Hasana i panikekoiu smo vrdjeLu niegovitn jenomopisalina sliledeci nacin: Kadabi nam se Pribliiio' najboljega i izgledalo kao da seupravovratiosadienazsvoga bio bi popLllzalvorenlka priiatelia; kada bi 5ieoLl drLl;fvo' a glave: kadabi su i<oea o"udr| na smrl kaznomod''ijecania je posebno za njega spomenuli,bilo bi kao da DZ"ehennem stvoren:' Prenosise da je Zurare ibn Ebu Evfabio imam nekim ljudima je na sabah-namazuUio je suru El Muddessir'Kada stigao do rijeti: 'A kada se u rog puhfie, e to ic tado dan tegoban 8' biti!' (El-Muddessil' 9)

" :ij|iul ij;ffJl::,,ijti";ifil Fi Siliiti:i:: u";iili5lt ileir" EtLt;;;;;;"i; drugairiisreed

iii'i:!'""iiil':iii"fJs
1-l

teiko je uzdahnuoi Paomrtavr"' je Za Abdullahaibn Amra ibn el Asa prenosiseda rekao: "Plaite, ako ne mozete se a Plakati'Pretvarajte da Plaete! kadabi neko od vas Kunem seOnim u Kogaje moja duia, usitinu znao,molili bistese dok ne bisteostalibez glasa' klanjali bistedok vam seledane bi slomilal'ro'
toaEz-Zehabi,Ktab el-iby ' I I r09 '05 El Sahin, Hakim,I.rfabel ahvaal,4ls78

rr3

Poglal,lic 20.

ZIVOTNA OVOM SVIJETU

eodobravanje ovog svijeta,na koje nailazimo u Knjizi i Hadisu,nije usmjerenona njegovvremenskiaspekt, kao

ito susmjene dana noaido Sudnjegdana. i Uzviienii Svemoni Allah podarionam ih je da bi u njima ljudi ko.iiiele mogli pozivati Njegovo i biti Mu zahvalni. ime "Not Nekoje rekao: i dansukaodvijesehare dragocjenosti, za "Nijedan pa pazite u njimaraditel'Mudahid rekao: ta je dan ne dode,a da ne kaie:'O ovjee, do5ao samti danas viSe i nikadati neaudoi,pa pazi staradidok samtu.'Kadadan pioate, zamota i zapeaati, ga niko ne otvori do Allah na se da Sudniem danu." Postoji pjesma kaZc: koja "Zivot je sanoput /Koji 1'odi Baiie/ IIi Vatre. Njegove do / noi su iovjekol)e radionice, A dani hjegotetrihice." / Takojevrijemeovjekov kapital. Podanik. sallallahu alejhivesellem, je: Za oaogkoji rekao izgovori 'Slavljea nekaje je hvala ieu D2ennetu UzviSeni i neka Allah t4u bil zasadena Palma."ta6 Razmisli kolikopalmiuwemenuoviek izgubiprilikuzasaditi. Pravovjerni ovjekrekaoje svoiim gostimakoji su dugo
ta6 Sahih,Tftmizi.

'Ne da ne nikada pokusava sunca Melek Ii oslaiali: Zelite oriai? je alin : Slanida ti nesto rekao safol'utei'Covjek jednom suncel' Prvozaustavi mu iazeml Alinr odgovori: ovog sviieta,na koje nailazimou Knjrzi i Neodobravanje kao aspekt' to prostorni ft"alru, nij" o.*l"t"i"o ni na njegov u njima' su Zemlia'i njeneplanine,mora,riiekei bogatstva da semog Svesu ovo Aliahoveblagodatiza Njegoverobove i tako o ;iim; okoristiti, njimirazmiSliati, PrePoznatijednoiu neka Sworitelja. JeUzvisenNeodobravanje ii,"iltino n;lttouog od kojih na ie usmiereno djela iovjekovana ovom svijelu' 'vet;na jer dobreposljedice, Allahkaie: nemanikakve "Z ailedo i? zivot,ta orom sviieluigra' i zabava' meilu vama' i i sizdonie,i Pordo nadmetanje je nid."tini" u flnoltr)u inetaka i dierc! Nolik ki!i, bilje od nie rctjetike zadieljuje'i ono'poto" i nakon'kile,izbuja, ati ga zatim eid poZutielt' bito:' (El Hadtd' 20) potorn sosllleno u su Na ovomsviietu,liudi podijeljeni dvijevrste' ljudenakon koje odrediSta eka postojanje Prvanegira i k"zna To suonizakojeAllah ovog;itota,ga;l sli;eae,tag'ad" kaZe: 'Onima koji sene nadaju sustehts Namai koii se. smtrol zadoeoljerotom o,'ozefiflim' pa lz flJega NoIifi ne'nomi' nadu,i koii su prc'fia znacitno onoglto su lakvina Vatlobit ie zbog nrebivaliite ;tekli!:']nus,7'8) i u za samo idno'a to ie uZivanie Zivotu Ovi suliudi zabrinuti kaie: a potagaia ryegoim zadovoljstvima' Uzvieni

oni senasladujui ideru boi kao ito stoko dere!A vatra je {ihovo sta ite!!, (Muhathtncd,l2) Drugawstaiesuoni koii prihvataju postojiodredilte da nakonsmrti,gdjesu i nagrada kazna. su oni koii slijede i To vjerovjesnike. sediele u tri kategoriie: koji su prema Oni one sebisamima nepravedni. koji su prema one sebi zlobnii one koji subrzi u tinieniudobrihdjela, Allahovom voliom. Prvq onikojisuprema nepravedni sebi ineveainu. Mnogisuod njih zadovdjni plodovima ovogZivotanjegovih i zadovo'ljstava. sluZeai njimai korjsteti nanain Allahniiedozvolio. se ih koii SvUet seiini naiveiom im brigomi time su zadovolini, samo zDog n,ega voJe mrze. i To su ljudi koji sepoigravaiuaiu paZnju i odvlae ovosvietske privlatnosti. Premda opaenito vjerujuu ahiret,njsu otkrili za Staie ovaisviiet, susvjesni niti daieon samo staiali$te koiem na semoie dobiLi opskrba posljednje za putovanje. U drugkategoriju spadaju koji supremasebizlobni,a ro oni su oni koji uzimaju dozvoljeno ovogsvierai ispunjavaju od svoje duZnosti, ondatragaiu onim Sto izaovihdulnoiti ali za je zbog vlastitog zadovoljstvakako bi uZivali u ovosvjetskim
Iaoosttma.

'A oni koji ne ejetuju,

Ovi ljudi za ovo neae kaznienj, enjihovapotraga biti ali za zadovoljstvom posljedicu za imati snizavanie stupnja njihovog polotaja. Omer ibn el-ilattab,nekaje Allahazadovoljan njime,rekao je: "Kadamoj polozaju Dienrietune bi oslabio, bih vas ya oponaSao vaiem lagodnom u Zivotu, ie Allah nekeliude ali upozorio rekavii:
126

"Odolevam slasti u naslade kojimazo vaie i minue hivotouirtalistef:'61'AhkdJ20) zemaljskog ine oni koji iurno ine dobra djela' oni Treukategoriju Oni se i za-sta ovajsvijet. sukladno ponasaju znaiu shvataiu le da samo bi vidiokoii od au;" tl"t ,,"uiolluie na ovajsviiet djela: njih imaiunaibolta "Doisto eno Mi see ito m Zemlji postojittjoj kao nokit strorili, da bismo njih hkuali ko ie ljeple ti,titi:' (El KehJ7) na dajeAllahsve Ovoznai Postavio Zemljudabinasiskuiao' na vidio ko e izbjegavatizadovoljstva ovom svijetu i traziti na usPjeh onom'Jer: A Mi teflo seei'to,ro,rjoije i golomlediflor'tu'riti: (El-Kehf,8) u Oni koji se natjeu dobrirndjelimasamood ovogsvijeta sallallahu za sto im je neophodno pnt Poslanih o"itn"io ono Sto swjelom? seti(e ja rekao ve aleihi "ellem, ie:"Sta imams ovirn ilrveta'a koji sam ovlgsvijeta'ja piputPutnt.ka "eodmara hladu * svoj zatimnastavi Put1naPustt 8a "Budi je rekao takofut Ometu: alejhiw sellem, sallallahu Poslanik, ili strLfica Putnika'"tog naovofisvijetu PoPut poslusnost Sto u onome jehalal' je iza Kada namjera zadovoljstva smatra Atlaha,tadaseuiivanie u tom zadovolistvu I oboiavanle nagraden za kaodjeloibadeta kojeje ovjek
Kitaber rikak 41310i a' Sahih.Titrmizl, ez-zuhud,7148:El Hal<:m' Kitob i tl. Mesuda omera nekaie Allah zadovoljan p i',;"* u"ii"t'" tos Buhai Sal,itr,
127

Tako.ie Muaz ibn DZebel,neka je Allah zadovoliannjime, "Radujem se nagradi Allahovoj za vrljeme koje sam rekao: ba proveo spavajuai, kao to se raduiemza ono v.ijeme kada sambio budan."lo' "Opskrba iz oholosti i ponosa Seid ibn Diubejr rekao je: odvraavasod ahireta.Opskrbakoja vasne odvrata jesteona koja vam.iepotrebnada bistepostigli ono to.iebolje od same "Kako da ne volim ovaj opskbe." Jahjaibn Muaz je rekao: hranom koja mi daje Zivot' svijet u kojem sam blagosolovljen kada koristim ovaj i,i,tot z ibadet pomoau kojeg au zaraditi "Staje er-RainijauPitali su: nagraduDienDeta?"Ebu Safuana ovaj iivot koji je kritiziran u Kur'anu i koji razbotiti trebaju "Sve " ito radite na ovom izbjegavati? On im ie odgovorio: je, svietu s namjeromkoristi na ovom svtetu pokualeno a sve Storadite da biste imali koristi na onom svijetu nema nista s ovim svietom." "Kako je sladak i dobar ovosvjetskiiivot za El-Hasan veli: mumina, jer bez previSeDaPoiaon od njega uzima opskrbu za Diennet, a kako je grozan ovosvjetskiZivot za ka6ra i munafrkakoji traie noai i od njegauzimaju svoju opskrbu za Diehennem!" rekao: alejhivesellem' sallallahu da EbuMusoprcnosi je Poslanik, "Ko slijedetem volisvojirotna ovotllsvretuutliitovasvoj;ivotfia utliifaw svoj:i1tot sl)ijetu a s.lijetu, ko fili svojZivotfia slijedetem je tlra,e ono ilo trajevjei o o.l a na ovoms\lijetu, trebada vam onogoilo nestaje."tia
'o'Sahih,Muslim,Krrdi,el inaarc, t21207; ptipis\4e Mn zr se L'o Daii Ahmed ibn Hnbal,ElMsned 414t2,El Hakim' Kitab er g k^o sahih,ali Ez'Zehabi odbrcujezbog riftdlr,4/308,klasificiran u nedostatka irned!.
128

"Ovajiivot i slijedei u ravnotezi jesu veli: Aun ibn Abdullah lakiim drugi Postaje kaoda su na vagi.Koji god da prevagne, "Ovaj Zivoti sliiedei jesu je Vehab rekao: i manjevanim." zadovoljstvo Ako izazove iedne' s poput ovieka dvije ene. drugel' srdzbu izazove 'Ako rni se zakunte sejedanod vas da veli: Ebu ed-Derda da ja boji na.lviie Allaha, iu vamsezakleti ie on naiboljimed vamal' "Uinili st Abdullahibn Mesudobratiose ljudima rekavSi: Poslanika' viSe dobrihdjelanego3tosuto ikadauiinili ashabi bolja djelajoi uvUek ali njihova alejhive sellem, sr'r sallallahu i zadovoljstava jer od vaih su seoni okrnuliod ovosvjetskih dobiti'"' Stetnostljubatti prema olom seijetu da ie lmam AhmedzaPisao po izvoruSufiana je lsa' 5in "Ljubavpremaovom rekao: nekaie mir na njega, Meriemin, je novcaopasna posjedovanje zla, svijetuiestekorijensveg a "Koji sulosiuincinjegovii" Odgovorio Upitalisuga: boiesti' i od ponosa im ie: Orraiko ga ima nikadanile siguran od Oni samoobmanel rekole:A ita ako je neko siguran "Njegova ga zaokupljenost 6e On ovih manjkavosti?" reie: Allaha'Uzvisenog dobrogodvratitiod spomin,anja injenjem i Monogi"" od Vatru' a odricanje Liubavpremaovom svijetuisPunjava Baitu' isPunjava ouog "odo,rolfrtuuu t riieta
"r EbuNuajm, 1/136 -El'Hrra, ttl DatJ,po}ledati \81r23' el Medimat Jatat'a'
t29 -

Opijenostljubavljupremaovom svijetukobntaje od opijenosti alkoholom,jer osobakoja je opiena ovim svijetom konano postanerazumnasamou tami svogakabura. "Ljubavprema ovom svi.jetuieste ejtanovo ,ahjaibn Muazveli: vino, a ko se njime opije probudi se tek onda kada je medu hordamamrtvih, ialai medu gubitnicimal Najmanje njeno zlo jeste da odvraaaod spominjanjaAllaha. Gubitnik je svako koga odvraaa niegovo bogatstvo.Ako je srcesmusenoi ne spominjeAllaha, ieitan se u njemu nastani i usmjerava svime onim Stopozeli. Kada iejtan upozna srce s putevimazla, potaknega da uini nekoliko dobrih djela da bi obmanuo njegovogvlasnika da misli kako je on, sveukupno, inilac dobroga.Ibn Mesud je rekao: "Svei jedna osoba na ovom svijetujest poput gosta,a njegovobogatstvoieposudba. OsobanapuSta, posudbase u konaniciotplati.""r a je Reeno da je ljubav prema ovom svijetukorijen svegzla jer unitava ovieko\,'u vjeru na viSenaina: prvo, ta ljubavvodi ka prenaglaiavanju njenevainosti, kadajebeznatajna AIlaha.Tojejednonajveae kod loiedjelo radi kojeg sepridajevanostonomeito Allah smatratrivahfin; drugo, Allah iu .ieosudio.On je ne voli i ne odobrava, osim onogaStojeu njoj, a po propisimajeN.iegovo. Onajko voli ono StoAllah osuduje, ne voli i ne odobravaoDo3to On voli, a podloian je zbunjenosti izazo\,.u, i Njegovomprigovoru i i kao srdZbi;
"Vale I'r Stihsaistimznaenjern kai.e: bogatstvo i yaiapondica/ kodyas su na povJerenlu, sw atoseiul,a a ?oyjercnju Mora senizbjeno /A /

trede, osoba koja voli ovaj svijet uiini zadovlistva i dobiti ovog svijeta svojim ciljern. Da bi ih postigao,koristi i sva sredstva naiie koje m je Allah osiguraoda ga vode k sto pobunuProtivoDoga Njemu i ahiretu.Takvaosobaizraava utini samim mu je Allah namiienio da postigne:on sredstva koia gatrebajuvoditi ka ahiretu uPotrijebiza ciljem, a sredstva zadovoljstava ovosvietskih postizanie Ovo je potpuno iskrrvljavanje onog za Sta su sredstva srce. na a namijenjena, to ukazuje najizoPaenije Allah UzviSeni kai,e: "Mi iefio orrirrla koji ile zirot ovozemtti i gizdu njihoveu niemu,i nimalo podmhiti poslot'e fljegovu A u njemu neie biti oiteceni. to su oni kojima fio ito sjetu samovatn pripad\' sve su uradili oflome propastte, zaludt je sw u orozefinom'irotu tamo lto urodiie i stekole!"(Hd' 15 17) lma mnogo hadisakoji o ovomegovole.Idanod njih prenosi "Cuo sallallahu sam do je Poslanik' Ebu Hurejre, koji je rekao: Sudnjem orjekkoji ie biti pitan ru1 rekao:'Prvi aleihite sellem, pted tovlekkoli1eumrc kaolehid.Bit te doveden Allaha' daiu leste ie ih on nabtojati' blogodati, i Allah ie mu re rla nabtoji Njegove Pa 'Borio samse u ti nio?'eovjekie odgovoriti: Allah te re:'Stasi si dok imeTebe nisamumrokaoiehid'Allohte reii:'Slagao Boriosi s te takoi zvali'Protfunjega sedo bi tezt ali hrabrimlatnikofi,Pa premadolleie ga tuii i bacitiu Uatru' i ie seiqiati naredbe,s licem gd znanje' tovjekakojije stekao Zatim te dovesti Prenio na drugei ptedAllahai Allah ie m rcti do nabroji uiio Kurbfl.Bit ie do|eden Allah iere:'Stasi ti iinia?' blagodati, te ihin nabrojati Njegove P4 'stekoo safi nanje' ptefiioga i utio Kuthn Coijek ie odgovoriti:

13(l

131 -

Allah ie reti:'Slagao Stekao znanje trda"ti'l'voje zadonljstvo.' si. st uiio da bi te zvaLi utenjakom, si Kutbn da bi moglireti da si rlobar uiat, karija,Po su te lako i zvali.'Protivjegt ie seizdati,Mredbc, i yuti i bdcitiu Uotru. s licemPrcmodoljete ga Zatin ie doii torjek je je koga Allah uiinio neianjer o bogdlimi kome podariosvaku yrstubogatstua. ie daveden Bit pretlAllaha,i Allah te mu reii da nabrojiNjegove blagodali, te ih on nabrojati. pd Allah te reii:'Stasi 'Trciio ti iinio?'Covjek odgoyoriti: te samnovacna srnki naiin tn koli si'fi htio da lrclim.'Allahte reii:'Slagao Chio si to da bi te si. velikoduinim a'ali iovjekon, s takoi [o t'oti]i.' pa Protiy4egate se i.dati ntltedbe,s licem i premadoljeie ga vuii i bacitiLL Votru.*tb U ovom hadisu vidimo kako je LjubavpreDraovom svijetu ]iila ova tri ovjekanjihove nagradei uinila njihova djela bezvrednim,utinivii ih prvima koji euii u Dzehennefi; etvrto, ljubav prema ovom svijetu zaokupljaovjeka i spreava da fini djela koja e mu koristiti na sliedeiem ga svetu.Postoje mnogevrsteljudi koji spadaju ovu kategoriju: u oni koje zaokupljenost ovim svtetom odvraaa od islamn i l1jegovih zakona, koji su udaljeniod mnogih svojihvjerskih oni obaveza, koji su udaljeniod obaveze oteZava oni koja njihov plan i zamisao njenog postizanja, kojeodvraa izvriava)usvoje oni da vjerskeobaveze pravovrteme ina pravi nain,pa tako traie u svojevriemei zanemaruju duznosti, ijasu srcazaokupljena oni ljubavlju premaovomsvijetupasenemogupotpunousredsrediti na ibadetkada izvravaju svojevjerskeobaveze, oni ia srca te nisu posluSna Allahu, takoje njihovoizvriavanjeobaveza samo vanjskiprikazbezurrutarnie re0osti. o\ o .u najmanje isk a znarri meduoDimako.iivoleovaj svijet.
ttr Mll.slim, Ktab el-dihad, t3/s0.

Umjereniji oblik ljubavi prema ovom svijetujeste ona ljubav istinskogizvora od odvraia ovjeka niegovog koia jednostavno srca ljubavi prema Gospodaru' a sr"i", a to 1" posveaenost ovosvjetskim i opsjednustost ;ezikaspominjanjuNjega Ljubav u iovjekoveizglede sliiedeiem ograniavaju zivotornneizbjezno zivotu oglani'ava iivotu, ba; kao ito ljubav Premaslijedeaem Zivotn ovom svletu; Djegov peto, ljubav Prema ovon svijetu postaje .glavna je tovjekovt EtesibnMalik' neka Allah zaclottoljan zaokuplienost rekao:"Onaj alelhiw sellem' sallallahu rla niime,prenosi je Poslanik, bogatstvo \llalt e sm1'tttin1esovo ot,in 'vUclom io t" ziokuplien ljLh o|o nicgt:ltakoda r( 2i.ol doci ut"'unr tiegotatlrca okuPtu Allah ie mu avimsvijetom' I ooauditi-nui. Onalkoje zaokupljen oiifia' udaljiti ie siromailvoutiniti |idljivim u njego'/im niegovo na zapisano a ljte od n1ega,doii ie mu samoano ilo je za njega ovomsvijetu"ttl; iesto, onaj ko najvise voli ovaj svtet jeste ona] ko patnja najvile u njemu Pati.NjegovaPatniamoZebiti: njegova da Postigne nastojania njegovog na ovont svijetukao posljedica natjecanjes liudima u njima' ovosvjetskedobiti i niegovo jer pal niegova nta u ber/ehu. je PloPu\liou o\ol)1iivolu i zall icr.rda ie n.:putuda 'retneAllahau takvom priLke. izgibllerre )er stinju da poZeli da Ga nikada ne srtne,i niegovapatn1a ZivotuOvakav u 7a niie u"piopronaiiTamienlka Njega ovom jerietuga bol i zal u kaburu kroz najgorukoznu tovicl proiozr izjestinjegovuduubai PoPutcrva koji iziedaiunjegovotelo

tt3 Sahih, Tirmtzi, Kitab ez zuhud'6lr6s; lbn MndLe'Kitab ez zuhu't' 21t375.

133 -

lz svega ovogamoZesezakljuitida ona' ko voli Zivotna ovom svijetupati na onom svietu, u kaburu i na Danu kadaaesresti svogaGospodara. Allah Uzviieni kaZe: "Neka te fle zodir'uju imeci njihoi ni djecanjihova! Alloh ih samo i;eli na or)omsvijetu time k tztliti i do (Et'Tet 55) saf propadnukao fieyjerflici." ba, Jedanod naiih pravovjernihpredakarekaoje o ovom ajetu: 'Allah ih kanjavakoz njihovo nastojanjeda postignu ovaj svijet,oni te nstatikao rezultatnjihove ljubavi ptema njmu, a oni su nevjernicijer su zaniiekaliAllahovapravau njemu"; sedmo, onaj ko voli ova' svijet i draii rnu je od onog svieta istejedno od najnizih stvorenjai najmaniepametnih: on viie voli iluziju od stvarnosti, snivanjeod popuno budnog stanja,katkovjenu sienuod vjenogblaZenstva ptivrmni i zaklonod trajnogodredista. Onmienia svoiZivotna ahiretuza ovaj koji je tek iluzija.Zivot koji nije nistavite nego prolazea sjenane moie prevaritimuslimanakomeie dat razum. Neki od naihpredakacitirao.ieesto ove stihove: ''O vi ljutti koji tra,ite zadoroljst\1o/ U eijetu koji ie nestati, Zaljubljeflost u sjenu koja whne / Krajnja je glpost." unus ibn Abdul E'la rekao je: "Za mene se ovaj Zivot moi usporeditis ovjekomkoii spava, u snu vidi sveito voli i sve a Stone voli, i dokje u tom stanju,iznenada proudi." se Najprikladnije .je ovai Zivot usporediti sa sjenom: ini se da je stalna,ali u stvarnostito je stalno stanjesmanjivanjai poveaavanja, kadaju pokuias stii i uhvatiti,nees a uspjeti!

u s usporediti Prividenjem Pustinii: se Takocler moZe 'A ofli koiineljentju, njihotadjelasukaou rctnici do Po da snuje vodaje! ka-d privi,teije zakojeiedan Allaha njego dode'niitanenade,anoiite kod niesa po1" ., On nopunitiraiutt niegot!A Allah hrzo N o!" ) obraiunav (En' r,39 starom odbojnom' s usporediti izoblienom, se Takoder moe ko svakoga je zaprosi' i koiaje neiskena obmanjuie enom odordabi skrilasvoju i oblaiseu iaskoSneprelijePe vanistinom' Njeniudvaraii'obmanuti i ruZnou prevrtljivost. ae zaprosit ie naPoslijetku. "Od tebene elimmiraz'samo seodrekne da Onaim kaie: i neprijateljinije nam ahireti ja smozakleti ahireta: da dozvoljeno sesretnemo:' "Nema izigrani njenim lijeima' odgovaraju: Udvarai, ujedinitis voljenimi' koji fri;ekorazaon-e semoraju njenakinka' Kada,medutim,Podignunjenveo' a otkije se i tako se u ,rudo-a" rnnoit^ taSkotaNeki ses njom rastave' s ostati njom' odlue obmanuti' a tereta, drugiostanu oslobode zawilikaotuzni i ,"rno da bi, l"dooglotra nakonvjenanja' Zalosni. ne da ciielisvijet Zurii stige Njenpozivpoziva Takomi Allaha! joi sedivetraie otri ao orpi"t ", u"e do n*spieha' a,op-et' koji ju u lami' i t ui"ainl"ni. njorni daniu noiu Zureda susrelnu nada' i rasulih izoP'eni probudiL J" Ui.. tii;.a"i"g;urta svojoj predaje oni padajupravo u nienu zarnku'a ona ih sudbini.

ri:1.1

1:15

Allah kaZe: " koji senepokaju A (El-Hudurt, 11)

toklli su provi siltrici!"

l\tglo,ljc)t.

POKAJANJE
od ka f Jdaliavanre lo.ih dielaokretan1err OnomeKo .kriva \.,r manikavostizn 5velajnejestetemel.i i oDrlrloii Njernu putuju, poetnoulaganje onih koji 6enaposlijetku imati korist, prvi korak u potrazi za Njegovim licem, klju za ispravljanje sveganeispravnog, to je prva fazau odabiru onih koji e se a Njemu pribliziti. je Pokajanje poetna, srediinjai posljednja stanicaovjekovog Zivota. Onaj ko traii Allaha,nikadaga ne napusta. u njemu On ostajedo svojesmrti. Ako stize na drugu stadcu, nosi ga sa sobom i s njim stize.Pokajanje ovjekovo je poetno stanjei njegovkaj. Allah Uzviieni kaZe: " I Allahu se sri pokajte, o rjer ici, da biste uspjcha itnali." (En-Nr i1) Ovo je ajetiz medirskesureu kojoj seAllah obraaa vjernicima i odabranima.On ih poziva da Mu se pokaju nakon Sto su poSli vjerovati,utinili hidru i uestvovali dzihadu. Zatim u pokajanjeufinio uvjetom uspjeha,i rekao im: "...dabiste Je uspjehaimali", kako bi v.jernicibili svjesnida ie uspjeti samo ako Mu sepokaju,nekanam Allah podari da sli.jedimo njihove korakel

On ljude dijeli na pokajnikei silnike,a treiih nema On naziva one koji se ne okreiu pokajanju silnicima i Prestupnrclma' te kale da od takve osobe nema veaegsilnika, zbog njenog prema Njemu, svojim neznanja o Gospodaru i obavezama diela i gresakama itetnosti soPstvenih "O ljudi' pokajte sallallahualejhi ve sellem,rekaoje: Poslanik, seAllahu! Tako mi Allaha,ja Mu sesvaki dan pokajemviseod sedamdset Puta:"'6 od je Pokajanje okretanjeka Allahu i udaljavanie drultva koji ide ka stranPuticii izazivaAllahov gnjev Postojetri uvjeta valjanosti pokajania ukoliko se djelo tie napuitaDje Zalienja' osjeai prema Allahu UzviSenom: obaveze da loiegdielar odlucnost seono ne Ponovi odsustvo njegovo zaljenia.;er nije Pokrianie valirnobezos;ecaia 'ilav djela le rljegovog tal<1og podrazumijeva o Prih\alliivosli veli: aleihive sellem' sallallahu aini.nt". Poslanrk oonounog "' lOsletaliallenladio je pokajania nemasmisla djelanePohodnoiejerpokajanie loeg Naputanje ako snastavis njegovimainjenjem' Treii ie uviet odlunostda se loie djelo vi6ene ponovi' a u biti ovisi o iskrenostinamierei odluke da seobeianjeodrZi' ll6Sih, Buhafi, rrltor' Ktla, ed'da,'a' Fl lbrr Ahmed H rnbel M!"ed r/1-6Po.i1'-"''.1!l' sJhih. .M"*d-i
seth i,krr l:ic d a P i < n e ds a h t h l d k o d e r ' b r l J e / ri r t r J K r r ' 1 t r

Mustetuek,41243 r3f) r':,7

Neki su uienjacirkli da ponavlianje loSeg diela poniStava pokajanje, tvrdeaida ako se pokajnikvrati loiem djelu,bez obzirana vrijeme, ortdato ukazuje ie pokajanje da neiskreno, i stoga nii valjano. Veaina, medutim,zakljuuje ovo nije da neophodni uvjet. Ako seovjek ogriesipremadrugomiovjeku,tadapokajnik moraispravitigresku nadoknaditi ili tetuosobiaijaje prava oltetio.Poslanik, sallallahu alejhive sellem, rekaoje: "Svako od vasko je duian svome bratuu islamu morataj dugizmiriti danas, prijeno dodevrijeme kadanee novca, samo se biti a ae dobrai loia djelaraunatil"t3 Ova vrstaloleg djelajesteprestup obiestrane, svaka njih od imasvoja odredenaprava. ko.je Onaj uinioloie djelopokazuje svojepokaianie izmirivanjem dugapremadrugom ovjeku, tj. plaanjem svogadijela,i prema Allahu, tj. unutarnjim osjeajem Zaljenja. zaljenjeje lina srvar izmedu njega i Njegovog GospodaraPostoji nekoliko specifinih pokajanja, kojihnavodimo vrsta od slijedeie: prvo, pokaianje klevetanje ogovaranje, za i gdje se postavlja pitanjeda li bi osobuo koju seogrijeSilo njenom u odsustw ttebaloobavijestiti pokajanjU je na taj nain o te upoznati loiim dielomzakojeona,u suprotnom, bi znala. s ne EbuHanifai Maliksmatraju daje upoznavanje osobe koju se o ogrijesilo preduvjet valjanost za pokajanja. svoje Oni miiljenje temelje prelhodno na navedenom hadisu.
ttsB|Jhati,Kitabel-mezalim, 5lt0l i Kitab et rikak,l1/395, po izvoru Ebu Hurejre.
138

Po drugom misljeniu, kojeg se drzi Ibn Tejmijja, ovo njje Allahu On neophono. smatradaje dovoljnoda seosobapokaje ltePom a u tajnosti, da onogao koga se ogrijeiiosPomene a' rijeju istim ljudima pred kojim ga je ogovaraoi klevtao, takoder,mora traziti od Allaha da mu oprosti osoba Njegov ie argument to da ukoliko se oSovarana upozna s time, onda se njoi ukazujena Poinjenolose djelo, a te se prouzrokuju ios veaeteskoae, da se ne postignenista dobro. Allah nije dozvolio taj postuPak,a kamoli ga uinio obaveznimi drugo, pokajanjeza kaalu Dovcamora nositi za sobom vlasniku Ako pokajnik po,tatak ,rovci njegovomzakonskom nemogut ne znakomenovacpripadaili akoje iz nekograzloga jednaki iznos dati kao vratiti novac,tada u njihovo ime mora milostinju. Na Sudnjemdanu oni ie imati pravo izbora:ili da odobrenjegovpostupak,i u tom sluiaju nagradaza milostiniu iesteniihova,ili da ga ne odobre.itako uzmu od njeSove ide za nagrada milostinJu pokajniku' a, nagrade, u rom sluaju. nagraduza milostinju' jer Allah nikadane Ponitava Prenosise da je Ibn Mesud, neka ie Allah zadovoljannjime' Kadaje otisaoda mu Plali' kupio robiniuod jednogcovjeka. Ibt Mesudje uzaludiekao da se viio ie da ie tovjek nes{ao. "O oviekwati, te dao novackao milostinju kazav5i: BoZe'ova Ako odobri ov'usadaku'nagrada je sadaka ime tog ovjeka. u moja,a on prima nagradu a ;e njegova, ako ne,ondaje nagrada iednakumojoj"; treie, kakav ie poloaj onog ko naplati za 'inienje svjedoenje' muzika,laZno kao itoje prodajaalkohola, harama, zatim s pokaje,a novacje jo! uvijek kod njega?
t39 -

fedna skupinauienjaka kaie da on treba vratiti novac onome ko mu ga.jedao,s obziron da on jo5 uvijekpripadaonom ko je platio,ier zaradante halal i za to nemaAllahovenagrade. Druga skupina kaZe da je njegovo pokajanje valjano ako da novac kao milostiniu, jer kako rnoZevratiti Dovackoji je potroie u nepokornostiAllahu?Ovo je tainiji sud. Isti seprincip primienjuje za onogatiji sehalali haram novac do.temlere pomijesajuda viie nie u stanjuda ih razlikuje.On treba dati kao milostinju onoliko koliko smatra da oe;da na haram-dio i oiisti preostali. Allah zna najbolje. "Kada Drugo pitanje: seovjekpokaje svojgrieh, da li seon za waaa u stanjeu koje je bio prie inieniarog grijeha?,, Jednaskupina uleme smatra da se ovjek vrati u isto stanje u kojem je bio prije grijeha, jer pokajanjebri5e loie djelo u potpunosti,kao da senikadanije uinilo. Druga skupinasmatrada sene vraia u isto stanje,tvrdeida, s obzirom da se ketao naprijedprije grijeha,a da ga je D.jegovo aijenjevratilo unazad,on nakon kajanjagubi na udalenosti koju je, da nije poinio grijeh,u meduvremenu mogaopreai. "Ispravan IbD Tejmijja.ierekao: je sud da seneki od pokajnika ne.vrate u svojeprethodno stanje,a neki iak postignu i viji poloZaji postanuboljima negobili prije iinjenla gri.jal Naprimjel poslanikjeDawd, alejhisselam, nakon pokajanja je bio na poloiaju boljernod prvobitnog. Ova metaforamoie rasvijetlitislua': aovjek putovdo je o.jeLaiucr uvjerenim sigurj)im. ie jnaloje i nooao. malo traao, zatim se odmarao| ,pavao. a \aijro jc na divnu baiu punu cvijea, hladne vode i ht"du. Odlufio j"
r.lo

i da nakratkozastae odmori se Dok seodmarao,naPaogaie Vidio je kakomu nistenje neprijatelrkojigajeuhvatioi svezao. prijeti i mislio je da mu je dosaokraj, da fe postati gozbom je ," luuou".,i tako nikada neaestiai na svojeodlediste Dok bio u ovom stanju,pred njim se Pojavinjegovmilosni i briZni otac.Odvezaoga je, rekaomu da nastavis putem i da se uva poredputa Uvjerio gale koji seskrivau zasjedama nprijatelja ali du svedokbude op."zan ibudan, niko ganeaesavladati, ako bude leoprezan,opet ega uhvatiti.Otac mu je rekaoda 'e i'i da odrediitu Da ie Pulnikbio oprezan, ivoditi goka nlegorom njegovo je usredototiosvojemisli i Pripremioseza nePrijatelja, ii putovanjebilo bolje i Prije bi stigao S druge strane,da je i nepaznje ivratio seu Prvobitno staDje zanemarioneprijatelja i ravr,oduinostipremaopasnosti wjesnostsamo zaboravnosti, lahkom metom jo o ugodnojbai, jedDombi Postao

Iskreflo pokajanie UzvieniAliah kaie: "O pokajonjemiskrenim' ernici, pokajteseAllohu vale, vai da,tam Gospoilor ptekrije ruine postpke teku tijeke' no i da tas uvedeu mjske baiie kroz koje Dan u kojem Allah Vjeroviesflika osfiflotiti nete' a ni one kojisu lerotali s ttjifi!" (Et-Tahr'n,8) Da bi pokajaniebilo istinito i iskreno,u njemu ne smije biti varanja, manikavosti i pokvarenosti El Hasan el_Basriveli: "Pokaianie kada ioviek zali sto se neito desilo,te odluti da ie "Pokajanje kada je ,riie nika ,t" po,to,rii'El-Kalbije rekao: to r.tr -

aoiek tra1ioprostiezikom, osjea aljenje srcu, suzdrrise u a "Isknjm tijelomi'Saidibn el-Musajjib rekao: je pokajanjem eistitesvoiedue." Ibn Kajjimveli:"Isknostu pokajanju tIi stvari: ine onamora podrazumijevati lo3a djela pokainika, zanemarujuai sva ne niiednol ju mora popratiti potpuna istinitostodluanost, i tako dapokajniknitioklijeva odlaze niti pokajanje, sakupi nego svu svojuvolju i odlunost iskeno pristupipokajanju; smiju i ne i koje ie pratiti neistoie manjkavosti bi joi moglenajkoditi, takoda budenadahnuta strahom Allaha,naomza onim od ito ie u Njega bojazni svake i od kazne koju On mozenaniieti, a nezeljom zaltitom za imetka, porodice, druStvenog statusa, utjecaja. ljudskom pohvalom zaizbjegavanjem ili njihovekivnje ili raznihteikoa, zadovol.javanjem za Zivotnihprohtjeva, ili zbogneuspjeha i nemoii,ili tomuslitnom,jer sveto umaniuie \,?lianost pokaianjaisk-renosti i premaUzvisenom Allahu. Pryi element iskrenog pokajanja se dielazbog kojegse tiie kajemo,drugi osobekoja se kaie,a trei OnogaKojem se ka]emo. Iskrenost pokajanja podrazumijeva njenuistinitosti svaloia djela.Nedvojbeno da takvopokaianie je zahtiieva ukljuuje i traZenje oprosta, da to vodi bdsaniusvih poinienih a losih djela. Toje najpopunije sawjeno i pokajanje:'lre Za iskeno pokajanje Allahu,iovjekusejame Allahovoprost, j Allahov akiprije seonodesi, no oprost, nakon seupotpuni. Sto Drugimrijeaima, toviek kaje se izmedu Allahova dva opiosra kojamu osiguravaju spas.
tte lbnKajjim, MedaidZ es-Satikin, |3!0.

i Prvi Allahov oprosl jesu dozvola.nadahnuce Pomoina pokajania, koja zauzwat a koia vode do oviekovog sredswa veii AllahovoProst Drugi oProslieste imaiu za posljedicu kae: i prihvatanjenaknadaUzvieni " A optostitei ottoi trojici koja su izostala;kad i'n fia.la ie bila prostrafla, je zetlljL tijesflotnpostala, i kad im u duiama njihovimtiiesflobi' i k^d su shtotili da osimkod Allaha drugogutoiita nema - potornimje optostio bi seoiPokajoli.A AIIah' da je"' pina pokoianiei samilostan dota, (Et'Tevba,118) da Ovdie nas Allah obaviestava je Njegovoprostuslijedio da te kajanja, dajeto i omoguilo seoni uopie naknnjihovog sto kajanja, je dio taine pokaiu.On ie bio uzrokomnjihovog On vel El-Ewel Afiir'Prvi i Posljednji se zbos'ieqa On naziva "omo-euiava posljedica i uzrokje od Njega i tini da sedesi, sve je od Njega. 'ovjekovo a kaie, Allahesto se oviek esto PrastaPokaianie seoklenuo nakonito Gospodaru, jeste oketanjeka njegovom jedna je oPtosta: ;d Njega.Postoiedviie vrste Allahovogi a i dozvola pomo, drugaprimanje nagrada' oketanje poetakie i ima Pokajanje svojpoetak kaj: njegov da za putem, koiije on ljudimanaredio Allaliukoeii Pravim gaslijede: 'I eeo, doista,MogoPutoprcvoga,slijedite"iego! I o puteve fung4poda vas ondauraskol neslijedite (EI'Enhm' 153) spnrnPutaNjegovogal stave

i
I

143

Njegovkaj jestepovratak Allahuna Dan vei odreden, idudi putemkoji ie On propisao, koji vodi ka Dzennetu. se a Ko pokaje Allahuu tijeksvoga Zivota, Allah ie mu seokenuti i ga nagraditi u odredeno vrijeme: "A ko sepokoje i urcdi dobra djelo taj seAllohu, zbilja,isk/e o tatio." (Furkdn,7l)

MoZe se reai to da ovjek saznaje Allahovoj moi, koja se o manifestira u Njegovoj odredbi, a to je da On, Uzvi5eni i Modni, odre<luje ito poeli.Takoder,ovjek saznaje je sve da On savrienstvom Svojemoi odredioda sesrceovjeka okeie i usmjeravaprema svemu Sto On ieli, te da je On izmedu
a^viPLa inipo^v^o (r.,

Osjetljivi i skriveni qspektipokojafljo

Ako razumanoik pogrijesi,mora uzeti u obzir slijedee: prvo, treba razmisliti o Allahovim naredbamai zabraDama, zakljuitidaje u pitanju losedjelo i da ga.jepoinio; drugo, treba razmislitio Allahovim obeianiimaupozorenjima. i sto eu njemu pokenuti strah i navesti da se pokaje; ga treae, trebarazmislitio tinjenici da mu je Allah dao moguanost i sposobnost se pokajei da ga je Allah, da je htio, od toga da mogaozaStititi. Ovo ga vodi k spoznaji Allaha, Njegovih imena, svojstava, mudrosti, milosti, oprosta, blagosti i plemenitosti. Ovo ga dovodi na razinu ibadeta koju nikada ne bi mogao dosei da mu niie dalo znanje lim pitanjima. o ovjekuvidaodnos izmedu Allahovih stvorenjai Njegovihobeaanja upozoreda, i Njegovihimenai svoistava, njihovogmanifestiranja svemu te u stvorenom. Ovim uvidanjem covjeku otvaraju se basieznanja, vjerov.rnja, tajne odredenog,mudrosti koje rijeai ne mogu opisati niti obuhvatiti.

Prepoznavajuti od manifestacija neke Allahove moii, kojesu oite, Njegovom odredbom, iovjek vidi daje on dio uredene, potinjene keacije, nadkojom nema on kontrolu. je siguran On je samo kadagaAllah zaStiti, uspjesan samokadamu Allah a to podari.On ie nevaZan neutjecajan rukamaMoanog, i u Slavljenog. Uvidanjem moi manifestirane Njegovoj u odredbi,ljudi su svjedoci injenice su svesavrienstvo, i mou Allaha, da slava a da su kod njih prisutneosobinekao 5to su manjkavost, nepotpunost, pogrdneosobine ovisnost. i Kako tovjek viie opaia sopstvenu nevaznost, slabost manikavost, i tako viSe uvidaAllahorusvemosavtSenstvo. i premda vidi i sve eovjekspoznaje AllahUzviseDi, da sve mole, skiva uinjena djela, takoZeli, moZe i obzananiti. loa ako a ih Prepoznavaiuai Allah dajevremena da gre5niku, moZega a odmah kaznitiakoZeli, Allahourblagost prema otkriva onome ko seokrene pokajanju,takospoznaje Njegovo El-Haltm, i ime Blagi.eovjek seupoznaje Allahovimdaromoprosta. je s To blagodat N.iega. od Kadastrogosudi,on jepravedan hvaljen, Njegovoprost i ali jeste Niegova milost, neioiekovo pravo. ovjeku radaju a U se zahvalnost, ljubavi kajanje, on spoznaje te Allahovoime Ef Galr, OnajKoji prasta.

Allah vodi Svojerobov kroz stanja poniznosti, pokornosti, pokoravanj izraZavnja i ovisnostio pomoai,a ona imaju etiri faze:poniznostkoja seradaiz potrebei neimaitiDe,Stoje opta poniznostu ibadetui pokoravanju, osobinasvih stvorenja; ito pripadasamoposluinima;poniznostu ljubavi,jer ona' koji voli jesteizrazitoskusn, a stupanjnjegove poniznostisrazmjeran je njegovoj liubavi; i poniznost koja se rada kao posljedica neposiulnosti i loiih djela, koje su same po sebi posljedice nimaatine ovisnosti. i Kada su upotpunjenesveetiri faze,poniznostpred Allahom, pokornost Njemu potpuDaje i savriena.eovjek spoznajeda Allahovo ime Er Rezzak, j Koji opskrbljue,aini nuZnim On ono Stoje opskrbljeno, Er-Ser?iOnaj Koii s\e itrje,l El-Basir, a Ona.iKoji svevidi, ono Stosevidi i iuje. Isto tako i Njegovaimena,EI-CafAt,Onaj Koji mnogo praita, El-Af, Onaj Kojl dajepomilovanje, Ei Tewab, Onaj Koji plirita pokajanje, iine potrebnim onoga kome Allah praita, daje pomilovanje i ije pokajanjeprima. Nemogueje da tovjek ignorira ono toova imena podrazumijevaju zahtijevaju. i Ovo ie istaknuooDajko ima najviie znanjaod svih Allahovih stvorenja, NiegovPoslanik,sallallahualejhi ve sellem,kada je " rekao'. Kad vi nebigrijelili, Allah bi ns zamijeniodrugim natodom koji gtijeii, da Ga moleza oprost, da im oprosti."tza pa Enes Malik el Ensati ibn prenosi je Poslanik, da sallallohu alejhive yileobrcduje sellem, rekao:Allah pokajanju se Svoga robanego neko otl ,,,as kadabi putowo na deviktozpustitlji ona mu pobjegne, a no njoj mu svahrana i voda,paje dugotroii, i izgubiyii syakunadu
tto Mtsltn, Kitab cz zikr yed-dud,t7 165 .

drveta seodmori'i u fokvofi da u tla te je pronaii,legne hladjednog blizhi njegouol devuu neposrednoj ugleda iiaja, odjedanput, stanju i, kokl mtio ttiii, k ;dmalt skoiii uhvatije za Po,/odac o'l silne . moj, Ti si moj rob'a ja sam Troj gosPo'lar! uzvikne:'Bole tadosti, se pogreino izrozivliod silneradosti""' Pretpostavimoda je vauvoljenu osobu zato'io nePrijatelj'i je tako je sprijeioda vam se pridruii, a vi znate da e ovaj ju' Ie da ste i raznimmuaenjima uniitili podvrgnuti neprijaleij mnogobol, z" nju od ovog nePrialeliaier ona je nekokoga ste osoiili. Zatim, zamisliteda ona pobiegneod nePrijatel)a je i dodelam bez prethodnenajave,i tako se iznenaditekad ugledatena vaiim vratima' kako vam laska,nada se vasem zadovoljstvu,Padajuii licem na zemliu pred vaim Pragom' Kako bistesreini bili kadabi vam sevratila ona osobakoju ste odabrali,odobrili njenu bliskosti postavilij iznad vei za sebe koji vasobuzme'Premdanistevi oni svih ostalih?1b je osjeaj i koii ste ie stvorilii podarilisvojeblaEodatiAllah Uzvi{eni im i Mocni ie*teOnaj Koli je stvorioSvoia\tvorenja Podario biagodati,a Allah voli da im blagodatiupotpuni! Svoje istinito5l' ielia iesleda od Allaha zalrazite NasaDosliednia na oProsti zdravlie ovom i sliJedeem irkrenort,'uujerenoit' medu onima 'ija e sviletu. Molimo Allaha da budemo dovabiti: posljednja "St a hrala je za Allaho" Gosl,odaru svjetota" Slavljen si,Gospodaru na!, i sra hl'ala ptip^da Tebi gtjedotim da nemo boga osim Tebe' traZin troi oprost i kaiem se Tebij'
t' t Buhi. Kitab?.|-da'va l l/l0)r Mu'lim- Kria' 11 ji/tJ ved'aua' t t6J: E p o r T v , i r u n e . d n e k aj e A l l r h r a d o v o r r a n r r m e '

ARAPSKIH IZRAZA POJMOVNIK

plurnlod rieti ,ddis. ahadisr ahirel ahiret,drugi svijet,ono ito je s drugestranesmrti, svijet nakon ovogsvijeta uoblasti revidljivog; nijeZivot barzahu, to u nego ivotu Diernetuili Diehennemu. atahr znak, Kr.rrna. stih ajet:mnozina rieti alrr. akida:vjerovanje vjeratemeljeni stvadma ili na kakvejesu,a ne kakvim se zamisljaju. Stoga aqiAah jedino moeu potpunosti se izvesti originalne iz objave Allahai uaenja od Poslanika kojemje objavljena: ovomduhu Kurn i poslanik u Muhammad, sallallahu ale.ihi sellem. ve Allah{eAla: Allah Uzviieni, Gospodarsvih svjetova.Allah, najuzvisenije i silnoime,ukazuje Jedinog, na Stvoritelj, OboZavanog, Gospodara sietova. alim:ueni tovjekmedumuslimanina djeluje koii prema onome Sto zna. Arefal ravnica petanest udaljena milja istoano Mekee kojoj od na sLoji er Brdomilosti.lednod sastavnih dijelova hadZa lebel rahma, jestestajanje refatu,na ili u blizini lebeler rahmaa, na iz,nedt] podneva zalaska i sunca 9. danmjeseca llridzeta, na z inedi dovu. arvah: plural riyeti od rr:1. bara: uzdfzavanje protivljenje i svemusto izzivanezadovoljstvo i Njegova Allaha Poslanika, sallallahu .lejhi ve sellem.

svakodobro kojim obdarujeAllah' a baraka:blagoslov, berekct, eflergua korisnaduhovna suptilna posebice koje se poveaava; ono dozvoljavanjen istoia ljudeili mjesia. da ioia moze tetekrozstvari' percePc!e sPecifinost jeste iistoia,kojajesvjetlo. sama tii;k, ierona je ljekovila i nemrerljiva' j; blolira.ona moie biti preobrazena, izmedu dvije stvmostikoji ih rastavlja berzeh:mealuProstor izmeilu meduprostora obino se koristi u znaenju i povezuje; dusa napusti nakonsmrti,kadar!1ll' koli i ahireta, Potinje d,-rnialuka u tijelo' kadase/l]ft vrata dana' tijel; i ftajedo Sudnjeg u'enjuPoslanika u bilo inovacija, kakva bid'a: Promjena originalnom sellem alejhive sallallahu Muhammada, od suProtnu koja ozna'ava hadisa daii slab,kategorta Allaha sledenjem Poslanika ljudi da oboiavaju da'va:pozivanje uenja'Ptlt alejhi ve sellem,njegovog sallallahu Muhamada, islama. slslemu u i din: vjera;zivljenje, Pokornost poslusDost Posebnom sluiriu u ovom strrre dvlie rlmedu dug razmlenr i oravilapraLsi, Lr 'hlldhu eien santo Pruva itvoriteljaisworenlalllah u Kuranuka:ie: je tsldn."(Alu Imran,19) priblizno4,5granazlata dinar:zlatninovaia, srebra 3 priblizno grma novaia, dirhem:srebreni sto dua:dovaAllahu,moliti Allahazanesto Zelimo pojavavec onakav ovaj svijet,ne kao.kosmika dunja: dunjaluk, <uprotan dnrrelu svrlel ga kakvim i<ku.imo: islama' dtahiliijarlrij'emeneznania, dolaska Prte fard-namaza' u zajednicq smislu tiielomuslimanske dZemaa: slavno u obino diamiji' zajedno, namaz fard svi muslani koii obavfaju na nekom drugom obavljanjunamaza nasuprotsamosialnom mjestu.

rl lJ

149

dzennet:baita, kajnje odrediite i mjesto na kojem ostajumumjni, vjernici na ahiretu. dzihad: borba, posebice borba na Allahovom putu koja za cilj ima uspostam i odbranu islama.Unutarnja borba koja podrazumijeva prorivljenjesvemuimeAllah nije zadovoljan. Vanjskaborbau kojoj se rteju j djelom suprotstavlja kufru. diin: nevidljivabiia stvorena vatrekoja nemadima, a koji zajedno od s ljudima Zivena zemlji. ezanrpoziv na molitvu. chlus-sunnah vel-diemaa: ljudi koji slijede sunnet Posianika. sallallahualejhive sellem,i koji se dize kao zajednica toj osnovi; na ttelo muslimanske zajednice. fakih: ovlek uen u fikhu koji zahvaljujui toln znanju moze dati Pravnrsud. farz: obaveza, obavezno djelo ibadetaili praksedina na naain koji je definiran Serijatom.D rjelise na farrtun ale!a1n,a podrazumijeva obavezu svakom odrasiom muslirnanu i fardun alel-kifala ito je obaveza najmanjejednomodraslommuslimanuu zajednici. fedlr: zora, prvo svjetlo, a posebicewijeme obavljanja namaza poznatogkao s!1. fikh: naukaprimjeneSerijata. fukha:plural od rijei fakih. gusl obredno pranje tijela vodom vodom koje za cilj ima isenje tela za molitlu. hadisr zabiljeZeni govor Poslanika,sallallahualejhi ve sellem,ili o

sukladno Mekekoje je svakimusliman hadi: godilnjehodoaae u obavezan obavitijedanput toku iivotai moguanostima njegovim podrujuoko Kabe HadZje stuP u zastiaenom rituala obavljanje isiama. stvarnosl istina, hakika: dozvoljeno Seriiatom halal onostoJ'e zaltiienoPodruie' takoder zabranjeno; oo tojeSerijatom haram: ili stvar. svetomjesto ali i koji za dobar; kategorta hadis je pouzdanstoga hasen: Prihvatljiv, sali,t-kategorte kao nte tija vjerodostojnost zjamaena u sluaiu hidZra: selidbau ime Allaha lslamskikalendarse raaunaod Hidire iz Meke Mediu, alejhive sellem, sallaltahu Poslanikove, kalendaru po godine gregorijanskorn 522. kojasedesila i htba:govorkoji imam drzi u toku dzuma'namazaposlijedva tin svaki obozavanja ibadet, ibada: godini:Id elida dva glavna u muslimanskoj id: praznik postoje kraj et-fitt koji oznaava i hada, Id adh;,koji je zadnjidanobreda ramazana mjeseca Posta, hadzili umru onoga obavlja ko i ihram:stanje odjeaa ihsan: stanjePotPuneiskrenostiprema Allahu i samon sebil znajui, natinkaodaGamoZemovidjeti' Allahunatakav obozavanje on vidi nas Ga dapremda mi nevidimo, ikamet pozivna/dtd-namaz istaklutiuenjak namaz, molitvu, imam:onajkoji predvodi u vjerovanje, iman: prihvatanje, Povjerenje Allaha. Iman zna'i knjige' poslanike' objavljene meleke, vjerovatiu Allaha,Njegove odredba' i i Sudnjidan,Dzennet Dzehennem svesto je llahova dobrood njei onolose '5r -

nFmu. hadisi-kudsij: reii Allaha koie je izgovorioposlanik, sallaltahu alejhive sellem, kojenisudio Kurna. a

15o

volji Allahovoi, islam: i pokornost mir naainZivota su Zivjeli koji svi je konana poslanici,kojem a formadata poslanstvom Muhammeda, alejhi sellem, stupova ve sallallahu Pet islama svjedoenje, su: Sehadet; namaz;zekati zavrijeme post ramazana; obavljanje hadtajedanput u Zivotq ukoliko zato postoji mogdnost. isned:biljeienje,usmenoili zapisano, imenalancaljudi koji su preneli sa1vali i hadis; sama i imenaovih ljudi. Jedna nauk od uspostavljena nakonsm i Poslarika, sallallahu alejhi ve sellem, jeste procienjivanje vjerodostojnosii hadisa procjenom pouzdanosti ia:no,obavezni namazkoji obavlja se nocu. dan posljednji dan,Sudnji dan,tadaie svi tevmel-kijamar stajanja, koji suZivjeli oZivljeni,njihova biti a djela namjere i izvagane, odredit aesenjihovo vjeinoodrediSte. Takoder poznat Jevm kao el-baas, Dan ustajanja, el-hasr, okupljanja, el-kiama, Dan Danstajanja, Jevrn fevm Dan el-hisab, obrat(rna,Ievm Dan Ievmel-mizan, vaganja, edJevrn din, Dan ivljenia Jevm i el,ahim,Dan drugogsviiera. Sudnjeg Iza danaslijedi vjeanost, Dzennetuili u DZehennemu, zauvijek. Kaba: gradevinau obliku kocke koja se nalazi u sredistu Harema ju u Meki, sagradio ie poslaniklbrahim,nekaje mir na njega, a obnovljena pomo poslanikaMuhammeda, uz sallallahu alejhi ve sellem, poznata kao KuCa Allahova. Kabaje mjestoka kojem se muslimani okretu pri obavljaniumolitve. To ne znai da Allah obitavu Kabi,ni da muslimaniobovaiu Kabu.Allah je Onaj Koga oboiavamo,.r nie ograniten On mjeslom iiiprostorom. kader:Allahova odredba, kojaodreduje svaku podatomsku testicu kojapostoji, takoi sve postoji. a sto od Allahovih imenajeste i Jedno El-Kadirstoznai: Modni, OnajKojiinitoZeli, OnajKoji imamoi nadsvime. Poslanik Muhammed, sallallahu alejhi sellem, ve rekaoie: ''Sveje (El-Muvetta u odredbi.'] imama Malika,46.l.5).

da kadi: sudac,kvalifrciran sudi o svim pitanjimau skladusa Serijatom. onaj koji Prikrivaprirodu kafir: osobakoia ini kufr nevjernik, suProtnood Pojfia mumin postojanjem kafirun: plural od rijei kalr. i onalkoji uci Kurn.slalno isPrdvno Itarija: i osimAllaha dajeMuhammedPoslanik nemaboga kelimeizjava;da na Bozti,nekajemir i sPas ntega to u kibla:smjer kojemseokretepri molitvi,zamuslimaneje Prema Kabi u Meki. "uaenje: ljudimai dzinima,do objava Allahova posljednja Kur'anr kraja svteta, objaena PoslanikuMuhammed,sallallahualejhi ve od i prekomeleka Dzibrilau toku dvadesettri godine, koiih sellem, u Medini Kuran deset je prvih trinaest bilo u Meki,a Posljedniih i ulddazakone pro3iruje, Prethodnih satinjava, l.pravlja, Prema(uie poslanjcima' je mir na niih Kurn neka raniiim oiavaobiavlienih kojije bio aleihivesellem' saUalhhu iuo datoPoslaniku renaivece rte' nile nepismen, mogaoni Pisatini itati.Kurn ie nestvorena posloji u svomoriginalnomobliku u koiem danas Aliahova.Kurn i je i objavljen,ne sadriavajuii nikavepromjene'dodatkeili b sanja -Onaj Kurn iskrenoi uz Pristojnostdobit Ceznanjei koji iita i r-ri u on mudrost,jerje izvormudrostl ovomvremenu' Poslanika' Allahai Njegovog istine,odbacivanje kufr: prikrivanje sallallahualejhive sellem la ilaheillallah: nemabogaosim Allaha. ezahib.plvr^l rlie mezheb rnezheb:Skolafikha, posebnoone etiri velika uenjakaislama: imama Malika, imama Ebu Hanife' imama Safijai imama Ibn Hanbela.

153 -

grad, obino poznat El-Medina kao el-Munevera, Medina: osvijetljeni je zavrsena je gradu kojem preseliou grad, kojem u objava Kurna, i Poslarik, sallallahu alejhive sellem kojemje ukopan Meka:grad u kojem se nalaziKaba,u kojemje roden Poslanik, alejhive sellem, poela sallallahu te objava Kurna. mekoh: neodobren, ne i zabranjen, Serijatu. ali u merr: badis, predaja ashaba od poslanika Muhammeda sadrii koja rieti kojesepripisuju Poslaniku, sallallahu alejhive sellem. je Muhammed er-Resulullahr Muhammad Boijiposlanik, nekaje mir i spas njega. na muhsin: nekoko posjeduje osobinu rilar. mumin: vjernik,onajko.iiposjeduje iman, koji vjerujeu Allahai prihvata Njegovog Poslanika, sallallahu alejhivesellem pluralodrijeaimrmin. muminun; munafik dvolianjak, licemjer;dvoliini muslimanijavno oituju jeziku,li unutarsvoga vjeru na biaodbacuju Allahai Njegovog Poslanika, sallallahu alejhive sellem, stajutiprotiv muslimana na je stranu ka6re. uz Najdublji Dzehennema dio sauvan zalicemjere. munafrkun: pluralrteai n'r?afk. musliman: onajkoji sltediput islama, aineiiobavezno, ostavljajuai postujutigranice zabranjeno, kojejepostavio Allah,sltedetisunnet Poslanika, sallaliahu alejhi sellem, onome ita imamogunosti. ve u za Musliman, definicti,jeste po onajkojijesiguran zastiien, miru s i u ovimsvijetom, komejeobedan onaj Dzennet onomsvietu. na musrik:onajkoji iini Sirk. muSrikin: pluralod rijeirrrdr.ift. nar: vatra dzehennemska, krajnje odrediite i mjesto muienja nevjernikalicemjera ahiretu. i na nevafil: pluralrijeti nafila.
_ 154

znati ratnog u Plijena' ima nefl:dar, isti korijenkaorijeary'al, smislu in dobrovoljni ibadeta. bie. nfs:iluzomo iskustveno nifak licemjerstvo. nufus:pluralod rtei nefs niiice i saviaa, Padanja niz relC* rekat,dio namaza, stajanja, sjedenja. plural od rijeai tekil rer(-at: lunarnog ramazan:mjesecposta,deveti mjesecnuslimanskog dobrog zdravstvenog kalendara,u toku Lojeg svi zreli muslimani Kurna svakidan-Prvaobjava slrnca poste zoredo ialaska od stanja je islama' u Post ramazanjedan od stuPova poelie u rumazunu Diibril. melek takoder ruh: dusa, na davanje AllahovomPutu,Poklonnekomeuz jedini motiv sadaka: davanja. samog koji su vjeru alejhive sellem, sallallahu Poslanila, ashabi sahaba: od direktno njega nauaili islama obi'no sekoristi bez i ispravsn potpun, ikkvihnedostataka; sahih: hadisa vjerodostojnog potPuno zaobiljetavanje opcenllose rane pridjevod es-selef, godine'prva vremena' setefi: ashaba mslimana' prvih Posebice oLiljeZavanje generacija koristi'za zi obil;eZtrvnie vriemesluzi U r niihotih pr;ih potomak dana3nje Muhammeda runnel Poslanrka sjede rl"titrn l.1i ctrslo alejhivesellem sallallahu koji namaza, suobvezni namaz, molitva, Pet salat: Posebice dnevnih i sulajr,dhuhr asr maghrib isha Oni sesastoje a zamuslimane, to islama' od Salatjejedan stuPova rekata. od propisanogbroja i od suzdrzavanje hrane Piea' u post, savm: Posebicetoku ramazana, suca' od odnosa, zoredo zalaska spolnih
155

padanje posebice namazu. sedida: niice, u Sehadet: svjedotenje nemabogaosimAllahai daje Muhammed da Sehadetom ulazi u islamna ovom svietu,a u Niegovposlanik. se je Dzennet onomsvijetu. na izredi, alisukladno JednostavnoSehadet jesteogromnaobaveza dalekoseznim djelovanje sa posljedicama, kako za unutarnju svjesnost, tako za vaniskadjela, i na ovom i na onomsvetu. Sehadetjejedan stupova od islama. sira: povijesna studijao ivotu Poslanika, sallallahualejhive sellem sunnet: naiin, obiajna praksa osobe skupind ili ljudi.Sada ko sti se samoza obiliezavnje prakse Poslanika, sallallahu aleihive sellem, te podrazumijeva i ponasanje generacie prve muslimana Medini, u je djelovalasukladnoonomeAtosu od njeganauiili i prenijela koja to znaniena narcdnugeneraciju je muslimana. Sunnet potpuna naukao ponasanju je sistematski koja uvana izvanuenog ol'vira ovogdruStva, ipak su je sauvali kojimaie prenesenakoji ali oni i nastavljju je slijede da svojimnainomZivora. AllahovPoslanik, sallallahualejhi ve sellem,rekaoie: "Ostavljamvam dvoje.Svedok senjih budete drzali, iete naPmvom bit putu.A to suBotta Knjiga i (El-Muvetta sunnet Njegova Poslanika." imama Malika,46.1.5). poglavije Kurnu,kojeiine ajetitematski sura: u povezani. Sejh: stari ovjek, alim koii posjeduje znanje Allahui Njegovom o Poslaniku, sallallahu lejhivesellem, islamu. te Seitan: davo, posebice (Satana), dtin koji navodiljude dne lblis zli i je dasepobune protivAllaha. Sejtan dio Allahovih stvorcnia, mi se a utieaemo je Allahuod zlako.ie On stvorio. Serijat:put, piavnai drustvena uyjetnosr liudi koja se temeljina Objavi niihovom poslaniku. Posljednji Seriatjeste islamski. ukida On sveprethodno objavljene Serijate. je, s obziromdaje posljednji, On najlaksi slteditijer je primjenjiv sveljudegdjegod da seoni za na nalazili.

drgog ili nekoga neega lose Sirkrneoprostivo djelo,oboiavanje Stoje odtevhida, suprotno drugaAllahu; ili mimoAliaha pripisivanje idola,ito Podrazumteva jednoie Sirkje obozavanje BoZije potr.rda pokusavajuai seOn ograniiinaPreclmr' da Allahu forme pripisivanje i niemu nemaoblika On ioncept,obredili mit, a Allahnije slian senemoZe Pojmitiniti vidieti. Niendokazjeste u mjestu kosmosu. o znanie svem takva: opreznost, osobuda Allahu,ona nadahnjuie strahoPostovanja iskustvo Prema djelakoja su dozvoljena obavlja se uvaloihdjelai da revnosno zadovoljstva izvor Njegovog teslim: upuivanjeselama musiimanima,Pozdravarte'ima: "nekaje mir na tebel Namazse zavrsava "es-selamu alejkuml slrmom. Krna i tefsir:tumatenje objasnjenje losih naPustanje dobrim djelimanakongreiaka, tevba:okretanje okretanjeka suo'avanjusa AllahovogoProsta, diela i traZenje Njemu leda Tvojeokretanie nakonpijasniegokretanja Stvarnim tebi. okretanje jeste stvarnosti Njegovo u smisluAllahje jedanu jednoanajdubliem jednoa, i tevhid:BoZta i svojstvimadjelima. Svojim Svojojbiti, pluralod rijeti alin. ulema: ili i kao Posebna inegriranazajednica umel tijelo muslimana nacrja. u obreda zastienom u mra:manjehodoaasie Meku i obaanje godine' u obaviti tteku cijele UmrasemoZe oko prostoru Kabe. , Allahi Njegov zadovoljni za tvrstodrzanje onoimesu odanost, valar al'valaval Onajkoji posjeduje alejhive seltem sallallahu Poslanik, baravoli u ime Allahai mrzi imeAllaha' izmeduj'cte i sabaha' vitr: neparnibroj rekatakoji se obavljaj i dobaPoslijejacte Prijesabaha r.r se MoZe klanjati svako
157

vudu:obredno pranje ruku,usta, nosa,lica, nadlaktica, glave, uiiju i stopala vodomu ciljuisdenja obavljanje za molitve. zahid: onaj koji prakticirazuhd, oraj ije srce niie privrZeno ovosqetskim uzivanjimazadovoljstvima. i dio zekat:obavezni bogatstva muslimanidaju svake koji godine, obinose pla6au obliku etvrtine viSkabogatstva, Stoje vise a od utvratenog minimuma,koji se nazivannab.Zekatse plaia na nakupljeno bogatstvo, posebice srebro zlato, i robu,odredenu iewu, stokui podzemno mineralno i bogatstvo. sesakupi, eim raspodieli seonimakojimajepotrebno, kakoje definirano Kurnui Hadisu. u jejedanod stupova Zekat islama. zkat el-fitr:manja taksa glavikojaje obaveza po svakogodgovornog muslimana posjeduje koji sredswa sebe onekoji o njemuovise, za i ilanoveobitelji. Plaaa jednomgodisnje, kraj nmazana, se pred pred Id el-fitr. zikrullahr spominjanje Allaha, zikr Svaki ibadetje zikrullah. zuhd:odricanje, iivot bezbespotrebnog i uzmalo.

I
r59 -

15u

obradai tehniiko urdenjel Dizajn,kompjuterska

gzc/rxSil.alt

omerRESULOVIC

Izdavai LIBRIS d,o.o.Saraivo Z^izda,taa^ said Karica

Saraievo' BiH BEMUST, Stampa: BEIRoVIC Zaitampariu: Mustafa

u Pubtikacili crP - Katalogizcij bibliotel<a Nacionaln i uniwe!zitetska sarjevo Bosne i Her.eqovine,

2a-42
prvin izvolima / priredio : plena ISENJE dui prevela Alna Ahhad Faiid ; s enqleskq na bosa.ski - 159 str. , Lib!is,2005. ehajia. - salajew: of The purilication uz rekst biljesle thc .ul. -

Pritevod djIa: Btbliograrija i

1 coBrss.BH-rD4430470

ISBN 9953 636 1? 4 Ahmed 1, Farid,