Dr. sc.

Nenad Rogulj Kinezioloki fakultet u Splitu PRIMJENA TEHNIKO-TAKTIKIH ELEMENATA RUKOMETNE IGRE U NASTAVI TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE Nastava tjelesne i zdravstvene kulture u osnovnim i srednjim kolama ograniena je skromnim fondom sati, nezadovoljavajuim materijalno-tehnikim uvjetima te preobimnim nastavnim planom i programom. Sukladno tome nastavnik tjelesne i zdravstvene kulture prisiljen je prioritetno koristiti one nastavne sadraje koji u postojeim uvjetima mogu ostvariti znaajan i to cjelovitiji utjecaj na uenika. U takve sadraje svakako spadaju sportske igre, a osobito rukomet. Rukometni sport kao vrijedan nastavni sadraj pogodan je za primjenu u kolama jer u kratkom vremenu proizvodi pozitivne promjene na uenikov bio-psiho-socioloki potencijal. Rukomet je dinamina i kompleksna sportska igra koja u cijelosti angaira uenika, a posebno utjee na: zadovoljavanje osnovne uenikove potrebe za kretanjem; skladan morfoloki status uenika putem svestranog razvoja svih miinih skupina; unapreenje motorikog potencijala u cjelini, a posebno u domeni brzinsko-eksplozivnih i kordinacijskih sposobnosti; razvoj funkcionalno-energetskih kapaciteta u aerobnom i anaerobnom podruju; razvoj kretivnosti u motorikom izraavanju i tehnike dotjeranosti; unapreenje situacijske snalaljivosti i motorike inteligencije u uvjetima sueljavanja s protivnikom; razvoj smisla za suradnju i kombinatoriku; jaanje odgovornosti prema grupi i postavljenim zadacima; pozitivnu emocionalnu razdraenost vidljivu u radosti i uivanju u igri; stimuliranje motivacijskih procesa, osobito motiva sportskog postignua;

 smanjenje emocionalnih tenzija i stabilizaciju prostora.

konativnog

Rukomet dakle ueniku istovremeno omoguava da se kree, igra, nadmee, tjelesno razvija , surauje, jaa, raduje i jo mnogo toga. Bogatstvo i raznolikost elemenata rukometne igre omoguavaju njihovu primjenu i u sklopu drugih nastavnih sadraja, a ujedno predstavljaju i sredstva za svestrani razvoj fizikih kapaciteta uenika. Evidento je meutim da bi rukometni sport mogao imati veu zastupljenost u osnovnim i srednjim kolama, kako u okviru redovne nastave tjelesnog i zdravstenog odgoja tako i kroz izvannastavne i izborne aktivnosti. Kod rada s poetnicima treba najprije obraivati jednostavnije strukture koje su sline prirodnim oblicima kretanja, poev od kretanja bez lopte, a zatim prijei na voenje, hvatanje i dodavanje lopte te utiranje i varke. Tek kada se dobro ovlada elementarnom tehnikom s loptom i bez nje u napadu i obrani, moe se prijei na sadraje individualne, a potom skupne i kolektivne taktike. Slijedom principa postupnosti u obradi tehniko-taktikih elemenata vano je da se svaki element naslanja na prethodni i da s njim ostvaruje funkcionalno-sadrajnu vezu. Nakon usvajanja pojedinog tehniko-taktikog elementa slijedi njegovo uvjebavanje, a dugotrajnije uvjebavanje slijedi i nakon to je obraena odreena grupa sadrajno slinih elemenata. Osnove situacijskog pristupa u nastavi U novije vrijeme u radu s poetnicima, a i starijim uzrasnim kategorijama sve vie prevladava tzv. situacijski metodiki pristup zasnovan na integrativnoj pripremi kojim se nastoji na istom satu simultano unapreivati to vie dimenzija ulenika. Situacijski pristup posebno iskazuje svoju vrijednost u radu s mlaim uzrasnim kategorijama te u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture u koli.

Temeljne odrednice situacijskog pristupa su sljedee: 1. to vie koristiti igru, razliite modalitete igre nastale ciljanom izmjenom pojedinih pravila, a osobito karakteristine i uestale situacijske isjeke igre. 2. to vie nastavnog vremena posvetiti radu s loptom, odnosno nastojati da se u provedbi individualnih, skupnih i zajednikih kineziolokih sadraja uvijek koristi lopta. 3. Tehniko-taktike elemente uvijek provoditi u kretanju, kombinirajui intenzitet, obim i nain kretanja kao na utakmici. 4. U radu to vie koristiti suprotstavljenog obrambenog igraa u uvjetima situacijskog sueljavanja. 5. Edukacijski proces posebno bazirati na skupnim vjebama u kojima participira dodava, realizator i brani u cilju unapreenja situacijske suradnje. 6. U radu maksimalno koristiti faznu izmjenu aktivnosti napada i obrane, odnosno trenane sadraje sloiti u vremenskom slijedu koji odgovara utakmici. 7. Posebnu panju posvetiti vjebama koje stimuliraju nadmetanje i natjecateljski karakter. 8. U radu to vie koristiti vjebe koje stimuliraju individualnu motoriku kretivnost igraa. 9. to vie primjenjivati sintetiki metod rada koji objedinjuje tehniku, taktiku i fiziku pripremu. 10. Optereenja u nastavi varirati i poveavati u skladu s onim na utakmici, to znai da se pojedini tehniko-taktiki element najprije uvjebava u olakanim uvjetima bez prisustva suprotstavljenog igraa, zatim protiv djelomino i u potpunosti angairanog igraa, a na kraju i u teim uvjetima od onih koji se javljaju na utakmici (protiv vie suprotstavljenih igraa).

Situacijskim pristupom nastoji se u nastavnom procesu izbjei ili minimizirati sljedee: 1. 2. 3. 4. Dugotrajna teorijska uputstva. Statinost u radu s malim brojem ponavljanja. Dugotrajna kretanja bez lopte. Sadraje i strukture koje nemaju kinezioloke srodnosti s onim na utakmici.
3

5. Razdvojenost fizike, tehnike i taktike pripreme. 6. Analitiki metod rada. 7. Sredstva i pomagala neprimjerena kineziolokoj strukturi rukometa 8. Provedbu nastave u sredini i prostorima neprimjerenim rukometnoj aktivnosti. 9. Pretjerano inzistiranje na kombinatorici i statinim taktikim aktivnostima bez prisustva protivnika. 10. Pretjerano inzistiranje na unaprijed zadanim i usko usmjerenim modelima taktikog djelovanja. Prednosti situacijskog spram klasinog rada su sljedee: 1. Racionalnije i uinkovitije se koristi vrijeme. 2. Nastavni proces je intenzivniji. 3. Bolja je motivacija u radu jer nastava ima natjecateljski karakret a sadraji su zanimljivi. 4. Manje je zahtijevan u materijalno-tehnikom organizacijskom i financijskom smislu. 5. Jednostavniji je za planiranje i programiranje. 6. Nadarena djeca prije dolaze do izraaja Prednost situacijskog spram klasinog naina rada je nedvojbena. Dobro programiran i kvalitetno proveden situacijski rad bit e odlino prihvaen od djece i doprinjet e brzom i stabilnom unapreenju njihova cjelokupna potencijala i portske uspjenosti. Temeljni preduvjeti za situacijski rad su nastavnikovo detaljno poznavanje strukture rukometne igre i elementarnih metodikih principa. Osim razliitih poligona, pogodni sadraji za nastavu iz rukometa u koli su elementarne i modificirane rukometne igre, te vjebe na principu vrpci bez kraja. Primjena elementarnih i modificiranih igara na osnovi rukometa Igra kao fenomen je izuzetno zahvalan nastavni sadraj za primjenu kod svih dobnih kategorija uenika. Sama injenica to igra automatski podrazumijeva simboliko sukobljavanje dvaju suprostavljenih protivnika, ime se zadovoljava osnovna ljudska potreba za nadmetanjem i usporeivanjem, dovodi igru u prednost spram ostalih nastavnih sadraja. Osim potrebe za
4

natjecanjem, putem igre u cijelosti se zadovoljavaju brojne druge uenikove potrebe, a osobito ona za kretanjem, isticanjem, kreativnim motorikim izraavanjem, socijalnom afirmacijom, druenjem, samopotvrvanjem i mnoge druge. Igra ravnomjerno i u potpunosti angaira sve velike sustave organizma, a osim fiziko-funkcionalnih kapaciteta, maksimalno su angairane konativne i kognitivne funkcije. Primjenom igara u mogunosti smo na vrlo jednostavan i svrhovit nain dozirati tjelesna, umna, duevna i socioloka optereenja. Pravilnim izborom igre i njenom primjerenou odgovarajuem uzrastu uenika moemo ciljano ostvarivati brojne nastavne zadatke i prema potrebi postii znatan napredak u fizikoj, tehniko-taktikoj, psifosociolokoj i teorijskoj pripremljenosti uenika. Kod primjene igara treba poeti s elementarnim i jednostavnijim igrama, a zatim postupno prelaziti na sloenije koje su slinije rukometu. U donjem pregledu navedeno je nekoliko takvih igara pogodnih za primjenu u koli. LOVICA - SPAS LOPTA Jedan uenik je lovac i lovi ostale koji se slobodno kreu na ogranienom prostoru. Kada dodirne nekog uenika, taj nastavlja igru kao lovac. Meu uenicima koji bjee cirkulira jedna ili vie lopti koje se nastoje dodati najugroenijem ueniku jer se ne smije uloviti uenik koji je u posjedu lopte. LOVICA VOENJEM LOPTE Uenici su slobodno rasporeeni u prostoru i vode lopte. Jedan uenik je lovac koji nastoji rukom dodirnuti nekog od ostalih uenika kako bi ovaj nastavio igru kao lovac. KRAA LOPTE Uenici se slobodno kreu u ogranienom prostoru. Polovina uenika vodi loptu, a druga polovina nastoji doi u posjed lopte oduzimanjem i izbijanjem lopte. ZADRAVANJE LOPTE DODAVANJEM Igrai su podjeljeni u dvije ekipe. Ekipa koja je u posjedu lopte nastoji to due zadrati loptu meusobno je dodavajui, a druga ekipa primjenom individualne obrane ometa dodavae te nastoji presijecanjem i oduzimanjem osvojiti loptu, nakon ega oni zadravaju loptu dodavanjem unutar svoje ekipe. Igra se moe ograniiti tako da kada ekipa ostvari zadani broj
5

dodavanja (npr. 10), druga ekipa mora izvesti neki kazneni zadatak. GAANJE OKVIRA VRATA Igra se u potpunosti odvija po rukometnim pravilima, osim to nema vratara, a pogodak se postie tako to se loptom pogodi okvir vrata. SJEDEI RUKOMET Igra je pogodna za primjenu u dvoranama manjih dimenzija. Igrai su podjeljeni u dvije ekipe. Pogodak se postie kada se loptom pogode vrata koja se mogu obiljeiti i dvjema strunjaama. Igrai ne smiju ustajati, dakle igraju sjedei ili u takvom poloaju da su tri ekstremiteta uvijek oslonjena na pod. Igra se s loptom smije kretati samo voenjem ili kotrljanjem lopte u opisanom poloaju. ODBOJKAKI RUKOMET ZRANICOM Igrai su podjeljeni u dvije ekipe. Igra se unutranjom loptomzranicom koja se smije samo odbijati, voditi i nabacivati svim dijelovima tijela. Zranica se ne smije obuhvaati rukom i nositi, tako da se voenje, dodavanje i utiranje vri iskljuivo kratkotrajnim kontaktom u vidu odbijanja. Cilj je da se zranicom pogode vrata koja mogu biti rukometna ili neka vea obiljeena povrina. RUGBY RUKOMET Igrai su podjeljeni u dvije ekipe. Igra se po rukometnim pravilima izuzev to je cilj igre da se lopta postavi na tlo iza protivnike osnovne crte ( 1 bod) ili poloi u vrata (2 boda). NOGOMETNI RUKOMET Igrai su podjeljeni u dvije ekipe. Unutar prostora 9 metara igra se nogomet tako da se smije igrati samo nogom ili glavom, a pogodak se moe postii jedino unutar 6 metara. Van prostora 9 metara igra se rukom po rukometnim pravilima. GAANJE MEDICINKE Dvije ekipe igraju prema rukometnim pravilima, a cilj igre je da se loptom pogodi medicinka koja je poloena u protivnikom vratarevom prostoru na crti 4 metra.

IGRE NA OSNOVI MODIFIKACIJE RUKOMETNIH PRAVILA Veom ili manjom izmjenom pravila mogue je stvoriti veliki broj igara na osnovi rukometa i primjenjivati ih u zavisnosti koje dimenzije elimo razvijati kod uenika. Navodimo samo neke: rukomet bez voenja lopte; rukomet bez polaska sa sredita nakon primljenog pogotka; rukomet bez ogranienja broja koraka kod kretanja s loptom; rukomet s ogranienim brojem dodavanja; rukomet, realizacija slabijom rukom, dvjema rukama, iza lea, iz nabacivanja i slino; rukomet s doputenim prekrajem - ekipa koja naini propisni prekraj osvaja loptu. Primjena vjebi na principu vrpce bez kraja Vjebovni zadaci na principu vrpce bez kraja izuzetno su pogodni za primjenu u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture. Za provedbu ovih vjebi dostatan je manji broj lopti (1-2), a upravo su loi materijalno-tehniki uvjeti i nedostatak rekvizita jedan od osnovnih razloga koji onemoguavaju nastavnike u kvalitetnoj provedbi nastavnog procesa. U vjebovnim zadacima temeljenim na principu vrpce bez kraja, moe sudjelovati vei broj uenika koji individualne tehniko-taktike elemente uestalo ponavljaju u skladnom zajednikom djelovanju. Osim velikog broja ponavljanja kojima se povoljno utjee na razvoj tehnikih i taktikih znaajki i pravilnost kretanja, ove su vjebe motivirajue za uenika i tjeraju ga na maksimalni angaman i koncentraciju te od njega zahtjevaju ozbiljnost i odgovornost, jer ako bilo koji uenik pogrijei, cijela se vjeba privremeno prekida. Moe se rei da su vrpce idealno rjeenje za kolu u situaciji kada imamo samo jednu ili dvije lopte, veliki broj djece u nastavnom procesu i malo raspoloivog prostora. Stoga se u prednjem tekstu navodi nekoliko najednostavnijih vjebi kojima se obrauju osnovni elementi tehnike (dodavanje lopte, ostavljanje lopte i drugo). Pojedine vjebe mogu se intezivirati i obogatiti uvoenjem jo jedne lopte, izmjenom redosljeda kretanja lopte i uenika ili dodjeljivanjem posebnih zadataka (npr. dodavanje iz skoka).

DODAVANJE S OKOMITOM IZMJENOM MJESTA Uenici su rasporeeni u dvije sueljene kolone meusobno udaljene 5-8 metara. elni uenik u koloni dodaje loptu elnom ueniku u suprotnoj koloni i odlazi na zaelje te kolone. OKOMITO ZABADANJE S IZMJENOM MJESTA Uenici su rasporeeni u koloni na udaljenosti oko 12 metara od vrata i licem okrenuti vratima. Na crti vratarevog prostora postavljen je jedan uenik (dodava) koji je licem okrenut koloni. Dodava dodaje loptu elnom ueniku u koloni koji je prima u okomitom zaletu prema vratima (zabadanje) i vraa dodavau, nakon ega odlazi na zaelje kolone. PARALELNO ZABADANJE U NASUPROTNIM KOLONAMA Uenici su rasporeeni u dvije paralelno postavljene ali u suprotnim pravcima okrenute kolone, meusobno paralelno razmaknute 4-6 metara, tako da se elni uenici obaju kolona nalaze u istoj razini. Izmeu elnih uenika vri se dodavanje iz zaleta prema naprijed (zabadanje) nakon ega uenik koji je dodao loptu odlazi na zaelje svoje kolone. DODAVANJE U DVIJE KOLONE S DIJAGONALNOM IZMJENOM MJESTA (PARALELNO ZABADANJE) Uenici su rasporeeni u dvije paralelno postavljene kolone meusobno udaljene 5-8 metara.elni uenik nakon zaleta prema naprijed dodaje loptu elnom ueniku u suprotnoj koloni, nakon ega dijagonalno odlazi na zaelje te kolone. DODAVANJE U TRI KOLONE S DIJAGONALNOM IZMJENOM MJESTA (SITUACIJSKO ZABADANJE) Uenici su rasporeeni u tri paralelno postavljene kolone meusobno razmaknute 4-6 metara. elni uenik u koloni nakon zaleta dodaje loptu elnom ueniku u narednoj koloni te dijagonalno odlazi na zaelje te kolone. DODAVANJE U 4 KOLONE Uenici su rasporeeni u 4 kolone koje su postavljene na vrhovima etverokuta stranice 10-20 metara. Lopta se dodaje sukcesivno po kolonama u smjeru obrnutom od kazaljke na satu. elni uenik u koloni dodaje loptu elnom ueniku u desnoj koloni koji je prima u kretanju. Nakon dodavanja uenik

ide na zaelje svoje kolone, kolone gdje je dodao loptu ili u treoj varijanti odlazi dijagonalno u suprotnu kolonu. DODAVANJE U 6 KOLONA Uenici su rasporeeni u 6 kolona, po 3 kolone na duoj stranici pravokutnika. Kolone su nasuprotno orijentirane i meusobnmo udaljene 4-8 metara. Lopta se dodaje u desno, a kada doe do krajnje (tree) kolone, dodaje se okomito na suprotnu kolonu. U ovoj su vjebi mogue razliite kombinacije smjera i redosljeda kretanja lopte, a vjebe se mogu izvoditi i s dvije lopte. KUNSTOVA DIJAGONALA Uenici su rasporeeni u 4 grupe na pozicijama lijevog i desnog krila te lijevog i desnog vanjskog napadaa. Lopta se s krila dodaje daljem vanjskom, a s vanjskog bliem krilnom napadau. Nakon dodavanja uenik uvijek ide za loptom, dakle na poziciju kamo je dodao loptu. IZMJENA MJESTA KRIANJEM Uenici su rasporeeni u dvije paralelno postavljene kolone meusobno udaljene nekoliko metara. U kontinuitetu elni uenik iz jedne kolone ostavlja loptu krianjem elnom ueniku iz druge kolone, nakon ega odlazi na zaelje suprotne kolone. VELIKA OSMICA Uenici su ravnomjerno rasporeeni i kreu se po putanji zamiljenog broja 8, tako da tijekom kretanja povremeno zauzimaju pozicije krilnog, krunog i bonog vanjskog napadaa. Dodavanje lopte vri se samo kada se uenici nau na pozicijama suprotnih bonih vanjskih napadaa, nakon ega uenici nastavljaju kretanje bez lopte na opisani nain. DODAVANJE U TROJCI U KRETANJU Uenici su rasporeeni u 6 kolona, po tri na svakoj strani igralita. elni uenici iz kolona na jednoj strani (trojka) meusobno dodaju loptu u kretanju preko igralita te loptu predaju trojci na suprotnoj strani (elni uenici triju kolona na suprotnoj strani). Nakon predavanja lopte ostaju na zaelju odgovarajuih kolona na toj strani.

SITUACIJSKO ZABADANJE 4 VANJSKA S UTRAVANJEM KRILA Uenici su rasporeeni u 6 kolona, etiri na poziciji ravnomjerno postavljenih vanjskih igraa i po jednoj na svakom krilu. elni uenik iz kolone na krilu dodaje loptu ueniku u prvoj (najblioj) vanjskoj koloni i utvrava bez lopte kao kruni napada. elni uenik iz prve vanjske kolone dodaje loptu ueniku u treoj vanjskoj koloni, a ovaj utralom igrau na poziciji krunog napadaa. Po primanju lopte utrali uenik loptu dodaje elnom ueniku na suprotnoj krilnoj koloni nakon ega se zadatak na isti nain nastavlja s druge strane.

PRIKAZ SATA IZ RUKOMETA ZA OSNOVNU KOLU UVODNI DIO - igra lovice, spas dodavanj lopte - igra zadravanja lopte (10 dodavanja) - situacijske vjebe u trojkama: - jedan igra vodi loptu, drugi je pokuava oduzeti izbijanjem, a trei je igra u sredini koji blokiranjem ometa igraa koji pokuava oduzeti loptu - jedan igra dodaje loptu, drugi se otkriva radi primanja lopte, a trei igra kretanjem ometa dodavanje - dva igraa meusobno dodaju loptu i pokuavaju loptom u ruci dotaknuti treeg igraa koji bjei PRIPREMNI DIO - ope pripremne vjebe s loptom u mjestu i kretanju - vjebe statike i dinamike fleksibilnosti s loptom u mjestu i kretanju GLAVNI A DIO zabadanje bez lopte i izlazak do kontakta na principu vrpce bez kraja simuliranje skok uta i obrambeni blok na principu vrpce bez kraja zabadanje u krug paralelno zabadanje iz jedne kolone

10

paralelno zabadanje iz dvije kolone u vidu velike osmice kontinuirano krianje iz dvije kolone u vidu velike osmice Kunstova dijagonala

GLAVNI B DIO opetovo simuliranje udarca u kontinuitetu (osnovni udarac s tla i skok ut) s udarcem na vrata na kraju opetovano simuliranje varke promjene pravca u kontinuitetu sa zavrnicom i udarcem na kraju utiranje s pozicije srednjeg vanjskog (osnovni udarac s tla i skok ut) tako da lopte idu s krila preko bonog vanjskog igraa. Nakon dodavanja igra ide na zaelje kolone gdje je dodao loptu, a nakon udarca zauzima krilnu poziciju vjeba kao prethodna s time da srednji vanjski dodaje loptu krunom napadau koji utira. Nakon realizacije, srednji ide na poziciju krunog napadaa, a kruni napada odlazi na krilo vjeba kao prethodna s time da srednji vanjski varkom promjene pravca kretanja prolazi brania i utira. Nakon realizacije srednji zauzima mjesto brania, a brani odlazi na poziciju krila

ZAVRNI DIO - presijecanje dodavanja u sjedu (3-5 uenika sjede u krugu i meusobno dodaju loptu, u sredini je igra koji nastoji dotaknuti loptu, dodava koji pogrjei ide u krug)

11

PRIKAZ SATA ZA SREDNJU KLOLU UVODNI DIO - igra rugby/rukomet - igra gaanje okvira vrata PRIPREMNI DIO - ope pripremne vjebe s loptom u kretanju - slobodno dodavanje u parovima u kretanju, a na zviduk se radi odreeni zadatak - vulkan sa zadacima GLAVNI A DIO - paralelno zabadanje u paru s udarcem na vrata - paralelno zabadanje u trojci s udarcem na vrata - unutranje, vanjsko i iroko krianje u trojci s udarcem na vrata GLAVNI B DIO - osnovni principi igre 2:1 s i bez krianja - osnovni principi igre 2:2 - osnovni principi igre 3:2 - osnovni principi igre 3:3 ZAVRNI DIO - utiranje sedmeraca

12