POLITIKA I SIGURNOST (Izet Beridan) O pojmovima i njihovom sadraju 1.

POLITIKA je mo, sposobnost posredovanja u odreenim drutvenim i unutardravnim, meudrutvenim i meudravnim odnosima, odnosno mo uticaja na rjeavanje tih odnosa; mo je centralni pojam kada je poltika u pitanju. Kada posmatramo ua i/ili ira poimanja politike, moemo ih razvrstati u 3 osnovne skupine: - Politika kao umijee voenja drave - Politika kao izraz interesa na linom, grupnom ili optedrutvenom nivou - Politika kao vulgarizirani izraz za sve vrste ljudskog ponaanja (pojedinca, grupe, drave) u vidu prevare, nehumanog ponaanja, lanih izjava, zlobe. 2. DRAVA je osnovni i najznaajniji oblik politikog organizovanja drutva, posebno historijski nastala dimenzija politikog sistema koja obuhvata najviu vlast nad stanovnitvom koje ivi na odreenoj teritoriji. Elementi drave: - Teritorij - Stanovnitvo - Suverenitet (najvia vrhovna vlast) - Svijest o pripadnosti - Sposobnost stupanja u odnose s drugim dravama (prema konvenciji, Montreal, 1933) 3. SIGURNOST je stepen zatienosti ljudi od razliitih oblika ugroavanja, zatita materijalnih i kulturnih dobara u linoj i drutvenoj svojini, zatita drutva i njihovih vrijednosti, cjelovita zatita naroda, nacije, drave, svjetske zajednice od svih vidova ugroavanja, a podrazumijeva i stepen zatienosti od ugroavanja na kosmikom i planetarnom nivou ivota uopte i ljudskog roda u cjelini. Nacionalna sigurnost podrazumijeva integralnu funkciju i stanje na nivou i unutar jedne drave. U njemu je sadran i pojam nacionalne odbrane (stanje i funkcija drave u cilju zatite njenog suvereniteta). Pojam vojne odbrane je sadran u pojmu nacionalne odbrane. Regionalna sigurnost podrazumijeva stanje meunarodnih odnosa i sigurnosno-politiku funkciju i djelatnost u nekoj regiji (EU, NATO).

4. SIGURNOSNA I ODBRAMBENA POLITIKA je jedinstven politikofilozofski, ideoloki, dravno-politiki, dravno-nacionalni, vojno-politiki, pa i nauni pogled na pitanja rata, sigurnosti i odbrane. To je skup osnovnih opredjeljenja i rjeenja o organizovanju i pripremanju drave, drutva, nacije, pokreta za odbranu i zatitu u ratu i drugim oblicima ugroavanja. Proistie iz: - ukupne moi jedne drave, drutva ili pokreta - meunarodnih odnosa na regionalnom i svjetskom nivou - geopolitikog i geostrategijskog poloaja drave - prakse drugih drava u pogledu rjeavanja pitanja sigurnosti - historijsko-politike tradicije drave, nacije... - tradicije i opte kulture u sigurnosnom pogledu rata, mira i odbrane - karakter unutranje i vanjske politike - iskustvo svih, posebno savremenih ratova i drugih oblika ugroavanja drava i njenih graana - ideologije manje ili vie prihvaene od strane jedne drave ili drutva 1

uslove za vojne-politiko svrstavanje u razliite saveze, koalicije i unije ostali vani faktori koji mogu uticati na sigurnost

Funkcija- djelatnost drave, drutva, pojedinca Stanje- u dravi, meu dravama, ljudima, u kosmosu

5. DOKTRINA ODBRANE je jedinsten sistem usvojenih stavova, skup fundamentalnih principa kojima se rukovode drave, drutva, narodi ili pokreti u ostvarivanju ciljeva odbrane o organizaciji za odbranu, pripremi oruanih snaga za voenje oruane borbe i voenje oruane borbe radi postizanja dravnih, nacionalnih, politikih, vojnih i drugih ciljeva odbrane. Postoje: - Doktrine optereene ideoloko-politikim okvirima - Predimenzionalne doktrine - Doktrine koje uvaavaju realitet faktora koji ih odreuju 6. STRATEGIJA NACIONALNE SIGURNOSTI OPTA STRATEGIJA SIGURNOSTI podrazumijeva teoriju i praksu, umijee i vjetinu u oblasti sigurnosti (i odbrane), odnosno skup zadataka i pravaca praktinog djelovanja politikih i vojnih organa drave, naroda, pokreta, i pogledu sigurnosti, u miru, pripremanja za odbranu i voenje oruane borbe. POSEBNA STRATEGIJA SIGURNOSTI Strategija gerilske odbrane Nuklearne strategije Strategija masovne odmazde Strategija elastinog odgovora Strategija borbe protiv terorizma Strategija podrazumijeva aktivnosti koje se se direktno bave ostvarivanjem ciljeva u ratu i miru. 7. NACIONALNI SISTEM SIGURNOSTI (NSS) je organizacija, funkcija, djelatnost i mjere koje jedna drava poduzima u interesu svoje sigurnosti. Najznaajniji element nacionalnog sistema sigurnosti je odbrana. Struktura sistema nacionalne sigurnosti 1. Funkcije sistema nacionalne sigurnosti 2. Snage sigurnosti 3. Djelatnosti sistema sigurnosti 4. Mjere sistema nacionalne sigurnosti 1. Funkcije sistema nacionalne sigurnosti - Funkcionisanje politikog i ekonomskog sistema - Nacionalna odbrana (oruana borba) - Zatita javnog reda i mira - Zatita, spaavanje i civilna zatita - Socijalni, pravni i drugi aspekti sigurnosti - Ekoloka sigurnost - Zatita poretka - Ostale funkcije sistema sigurnosti 2. Snage sigurnosti - Organi drave ( srednji nivo vlasti, lokalni nivo vlasti, preduzea, graani) - Organizacije, agencije, slube i direkcije u nacionalnom sistemu sigurnosti ( oruane snage, policije, granine carinske policije i 2

slube, agencije, organi i jedinice civilne zatite, inspekcijski organi, pravosudni organi) - Drutvi i njegove komponente 3. Djelatnosti - utvrivanje i provoenje sigurnosne politike - izuavanje pojava od znaaja za sigurnost i odbranu - razvoj strategija sigurnosti - planiranje u oblasti sigurnosti i odbrane (neoruani oblici odbrane) - kontrola i nadzor sistema nacionalne sigurnosti - zatita integriteta sistema nacionalne sigurnosti 4. Mjere - utvrivanje i proglaavanje vanrednog stanja - utvrivanje ratne opasnosti - mjere pripravnosti - proglaavanje ratnog stanja

Funkcije sistema nacionalne sigurnosti POLITIKI I EKONOMSKI SISTEM- ovaj sistem je mogue posmatrati u 3 situacije u kojima se drava moe nai: - u uslovima mira i harmoninog drutvenog ivota - u uslovima ugroavanja ivota graana, materijalnih dobara - u uslovima rata U nabrojanim situacijama osnovno mjerilo uspjenosti drave jeste njen nivo funkcionisanja politikog i ekonomskog sistema. Politiki i ekonomski sistem jedne drave u meunarodnim odnosima ima svoju nadnacionalnu dimenziju; rije je o mjestu u meunarodnom poretku, o nivou politike i ekonomske saradnje sa drugim dravama. Nivo funkcionisanja politikog i ekonomskog sistema jedne drave je u direktnoj korelaciji sa sistemom sigurnosti te drave. Sistem sigurnosti nije profitabilan sistem, upravo je suprotan iziskuje ekonomska ulaganja, vieznano troenje ekonomskog potencijala u interesu sigurnosti. NACIONALNA ODBRANA- najvaniji segment sigurnosne politike jeste njena odbrambena politika koja gradi sistem odbrane. Osnovni cilj sistema nacionalne odbrane jeste: - pripremanje drave i drutva u miru za oruanu borbu - funkcionisanje drave i drutva u uslovima rata; on funkcionie prema stavovima odbrambene politike a to su: priprema za oruanu borbu i njeno voenje u ratu, neoruanu odbranu i neoruane funkcije organa drave u ratu i u miru ORUANA BORBA: obostrano masovno planiranje i organizovana primjena oruanog nasilja koje provode oruane snage zaraenih strana zbog ostvarivanja politikih, ekonomskih, vojnih i dr ciljeva. RAT I ORUANA BORBA: oruani sukob jeste obostrana upotreba oruja izmeu dvije ili vie drava, politikih struktura ili grupa unutar jedne drave. Postoje sukobi: niskog i sukobi vieg intenziteta. Oruje je sredstvo namijenjeno za unitavanje ivih bia i materijalnih dobara. Postoje: - prema namjeni: vojniko, lovako i sportsko oruje - prema izvoru energije: hladno i vatreno - prema nainu djelovanja: eksplozivno, hemijsko i bioloko

konvencionalno oruje je ono uobiajeno koje se koristilo u prethodnim ratovima a nekonvencionalno je neuobiajeno, ono koje se koristi za masovna unitenja tj. nuklearno, hemijsko i bioloko oruje. Rat jeste sveobuhvatan i intenzivan sukob drava, vojnih saveza ili razliitih drutvenih snaga unutar jedne drave, u kojem se u provoenju nasilja obostrano, masovno i organizirano koristi vojna sila i vodi oruana borba, zbog ostavrivanja odreenih politikih, ekonomskih, vojnih i dr ciljeva. Ratna vjetina predstavlja dijalektiko jedinstvo nauke i vjetine; to je teorija i praksa pripremanja i voenja oruane borbe, i jedna od najvanijih disciplina u sistemu vojnih nauka. Vjetina se dijeli na: strategiju, operatiku i taktiku. Operatika je operativni nivo koji povezuje strategiju i taktiku predstavljajui kampanju-opearciju, kao primarno sredstvo ratovanja na operativnom nivou. Operatika ili operativna vjetina je grana ratne vjetine; predstavlja teoriju i praksu pripremanja, organizovanja i izvoenja operacija. Taktika grka rije taktikos=tie se vrstanja vojske. Odnosi se na vojsku i njeno djelovanje u borbi. U irem znaenju ona predstavlja odreeni oblik ponaanja u politici gdje se djeluje planski i promiljeno, proizilazi iz strategije i operatike. Ona je proizvod nauke i umjetnosti. Dakle, ona je umjetnost i vjetina pobjeivanja u bojevima i borbama, podrazumijeva upotrebu vatrene moi i manevra, integraciju razliitih rodova i neposrednu eksploataciju uspjeha zbog ostavrivanja pobjede nad protivnicima, kao proizvod procjene i kreativnosti. Oruana borba je obostrano masovna, planirana i organizovana primjena oruanog nasilja koje provode oruane snage zaraenih strana, u cilju ostvarivanja politikih, ekonomskih, vojnih i dr ciljeva. Dakle, cilj je fizikom silom u ratu unitavati i onesposobljavati ivu silu, borbena i dr materijalna sredstva protivnika pokuavajui ga prisiliti na poslunost, potiniti ga svojoj volji. Oruana borba zavisi od ljudskog, materijalnog, prostornog i vremenskog faktora. Rat i oruana borba vode se na ratitu. Ratite se najee sastoji od odreenog broja vojita, a svako vojite od odreenog broja bojita. Ratite je prostor na kojem se vodi rat, na kojem su angaovane oruane snage zaraenih strana u oruanoj borbi. Obuhzvata: kopno, more, vazduni i kosmiki prostor. Osnovni elementi: vojite, strategijski pravci, objekti i strategijsko teite. Vojite je dio ratita, predstavlja integralnu cjelinu u pogledu strategijskooperativnih uslova, zahtjeva komandovanje (more, kopno i zrak). Bojite jeste dio vojita, prostor na kojem se izvodi boj, borbe i dr borbena djelovanja (npr. na moru, bojite je dio pomorskog vojita). Oblici oruane borbe: 1. gerilski, odnosno partizanski 2. frontalni 3. kombinovani oblik panjolski guerilla=mali rat; borba samostalnih malih odreda, naroito partizana u planinama. Partizan je pristaa, pristalica, privrenik, gerilac, stranar; to su borci snaga narodnooslobodilakog pokreta koji djeluju samostalno ili u suradnji sa jedinicama regularne vojske s ciljem da se neprijatelj oslabi, uniti i protjera s okupiranog teritorija. Frontalni, lat. frons=elo, proelje, prednja strana stroja ili borbenog rasporeda vojske. Podrazumijeva prostor, pojas, zamiljenu liniju na kojoj se suoavaju, direktno suprotstavljaju vojne formacije zaraenih strana. Kombinovani oblik podrazumijeva jedinstvo oruane borbe, usklaenje frontalnih oruanih snaga sa ueem gerilskih jedinica na frontu ili pozadini fronta. Vidovi borbenog djelovanja: 1. napad (ofanziva) 2. odbrana (defanziva)

Napad je odluujue oruano djelovanje. Njime se omea neprijateljevo napadno djelovanje, osiguravaju uslovi za iznenaenje. Odbrana ima za cilj odbijanje i usporavanje napada neprijateljskih snaga. Oblici borbenog djelovanja: 1. operacija- neki oblici djelovanja, radnje, posla; u vojsci to je svako planirano vojno djelovanje. Prema vidu borbenog djelovanja: napadne i odbrambene. Prema prostoru i snagama: kopnene, pomorske, zrakoplovne ili kombinovane. U operacijama uestvuje veliki vojni potencijal. 2. boj- jedan od osnovnih oblika borbenog djelovanja. Sastoji se od niza borbi usklaenih po cilju, mjestu i vremenu, a u interesu cilja samog boja. Za svaki boj odreuje se vid djelovanja, snage i sredstva za izvoenje. Moe biti: napadni i odbrambeni. Izvodi se na kopnu, moru i zranom prostoru. Osnovni elementi: pokret, vatra i udar. 3. borba- osnovni i najmasovniji oblik borbenog djelovanja, koji neposedno izvode pojedinci, grupe i taktike jedinice na odreenom prostoru, u odreeno vrijeme i pod jedinstvenom komandom. Moe biti: napadna i odbrambena. Izjednaava se sa bitkom i bojem; to je sukob dvije volje suprotstavljenih i antagonistikih ciljeva. NEORUANA ODBRANA I NEORUANE SIGURNOSNE FUNKCIJE DRAVE U MIRU I U RATU Svi programi civilne odbrane znae odbranu civila i njihove imovine nasuprot odbrani oruanih snaga i vojnih objekata. Civilna odbrana je provoenje svih humanitarnih zadataka iji je cilj da se zatiti civilno stanovnitvo, da se omogui da se ono oporavi od neposrednih dejstava rata, neprijateljstva ili katastrofa i da mu obezbijedi neophodne uslove za opstanak. Ukljuuje aktivnosti: upozorenja od opasnosti, evakuacije, spaavanja, protivpoarnu zatitu, upravljanje sklonitima, dekontaminaciju, snadbijevanje i sl. U novije se vrijeme razumijeva i kao upravljanje krizama. Podrazumijeva mjere i zadatke: - preventivno djelovanje organa vlasti drave u cilju spreavanja ugroavanja drave, dijela drave, ljudi i materijalnih dobara - funkcionisanje ekonomskih, privrednih, energetskih, saobraajnih i dr resursa u miru, vanrednim okolnostima i ratu - neprekidan rad drutvenih i upravnih djelatnosti: obrazovanja, zdravstva, informacijskih sistema, nauke, kulture... - zatita javnog reda i mira - zatita ljudi, mateijalnih, kulturnih i dr sredstava - meunarodna saradnja u preventivne svrhe; prouavanje i primjena iskustava iz prolih kriza, ratova i oblika ugroavanja Zakonodavna i izvrna vlast su najodgovornije za provedbu ovih zadataka i mjera (vlade i ef drave). ZATITA, SPAAVANJE I CIVILNA ZATITA Civilna zatita je najznaajniji dio djelatnosti zatite i spaavanja. Civilna zatita je organizovanje, priprema i funkcionisanje zatite i spaavanja ljudi, materijalnih, kulturnih i dr dobara i vrijednosti od posljedica ratnih i teroristikih djelovanja, prirodnih tehnolokih katastrofa, saobraajnih i dr nesrea. Dva osnovna nivoa civilne zatite: samozatita i mjere zatite (spaavanje). Samozatita je samopomo ili angaman svakog graana u pogledu sopstvene samozatite i pomoi drugima u porodici, najuoj ivotnoj sredini i mjestu ugroavanja ili nesree. Iskazuje samoinicijativu. Mjere civilne zatite se institucionalizuju i definiu u skladu sa nacionalnim interesima, sa potrebama i procjenama stepena i obima ugroavanja. Neke od mjera: 5

uzbunjivanje sklanjanje ljudi, materijalnih i dr dobara evakuacija zbrinjavanje ugroenih i nastradalih zanraivanje radioloko-hemijska i bioloka zatita zatita i spaavanje od ruenja zatita i spaavanje na vodi i pod vodom zatita i spaavanje od poara zatita od neeksplodiranih ubojitih sredstava prva medicinska pomo zatita i spaavanje ivotinja i ivotnih namirnica asanacija terena zatita ivotne okoline zatita i spaavanje u rudnicima zatita bilja i biljnih proizvoda

ZATITA USTAVNOG PORETKA, JAVNOG REDA I MIRA Prijetnje po ustavni poredak i nacionalnu sigurnost su izvanjske naravi, pa treba graditi sisteme nacionalne sigurnosti koji e odravati njihove izvanjske dimenzij, organizovati mjere i snage nacionalane odbrane i sigurnosti. Niz je takvih opasnosti: terorizam, politika previranja, kriminal i korupcija, trgovina narkoticima i orujem, naruavanje integriteta drave i sl. SOCIJALNI, PRAVNI I DRUGI ASPEKTI SIGURNOSTI Siromatvo, socijalne razlike, depopulacija ili nesrazmjerni porast populacije, nivo obrazovanja, epidemije, porast ovisnika, emigracije...su izvori ugroavanja.

EKOLOKA ZATITA I SIGURNOST Ekologija (starogrki oikos=kua, dom) je nauka o odnosu organizama prema okolini, nauka o nainu ivota i simbolizuje prirodnu zajednicu ivih organizama i neivih elemenata prirode. Najvei uticaj na prirodnu okolinu ima ljudska zajednica, koja se mora brinuti za balans izmeu iskoritavanja prirode i uvanja iste. Snage sigurnosti Drave svoj sistem sigurnosti i njegovo funkcionisanje potiu organizacijom snaga od ije strukture zavisi i uspjenost integralnog sistema nacionalne sigurnosti. Organi drave su najvii dravni organi i najodgovorniji su (zakonodavna, izvrna i sudska vlast). Organizacije, agencije, direkcije u sistemu nacionalne sigurnosti One su produena ruka zakonodavne, izvrne i sudske vlasti. Oruane snage: vojna mo je ukupni potencijal kaoalicije, drave, nacije ili pokreta. Ui pojam je vojna sila. Vojna sila je opta sposobnost kaolicije, drave, nacije ili pokreta da potencijale vojne moi organizovano upotrijebi u interesu pobjede u oruanoj borbi. Vojna mo se ispoljava preko vojne sile. Ui pojam su oruane snage: posebna organizacija u dravi koja se obuava za voenje borbe u ratu. Sinonim je vojna organizacija. Po obliku se dijele na: profesionalne i kombinovane. Profesionalne sa svojom rezervom- kada se vojna organizacija popunjava licima koja se primaju na slubu na odreeno vrijeme, tj. U radni odnos u svojstvu 6

oficira, podoficira, vojnika i dr lica za kojima u oruanim snagama ima potrebe. Kombinovane sa svojom rezervom i regrutivnim sastavom postoje: PRVI TIP- kada je jedan dio oruanih snaga profesionalnog karaktera a dr dio se popunjava privremeno pozvanim licima na obuku (a koja za to vrijeme naputju svoja radna mjesta mimo vojne organizacije) DRUGI TIP- je trokomponentnog karakter, podrazumijeva opu vojnu obavezu (zakonom propisana obaveza graana da odreeno vrijeme slui oruanim snagama, da se nakon toga odazivaju na pozive obuke, vjebi ili oruane borbe u ratu). Komponenta 1: stalni dio, tj profesionalni oficiri, podoficiri, vojnici i dr lica oruanih snaga Komponenta 2: promjenjivi dio, tj regruti Komponenta 3: rezervni dio povremeno se obuavaju lica za mobilizaciju i uee u ratu; to su lica iz reda graana drave. ORUANE SNAGE U MIRU I U RATU Savremeni razvoj meunarodnih i geopolitikih odnosa uslovljavaju da se politika sigurnosti razvija kako u ratu, tako i u miru, pa su oruane snage poprimile i neke druge funkcije kao to su zatita nezavisnosti drave, suvereniteta i teritorijalnog integriteta (tj graana); ouvanje mira; pruanje humanitarne pomoi; pomo civilnim organima; sudjelovanje u izgradnji drave. ORGANIZACIJA I USTROJSTVO DRAVNOG BUDETA Oruane snage su najee najvei potroa dravnog budeta. Prirodni ambijent u kojem se obuavaju oruane snage je presudan za unutranju organizaciju i ustrojstvo. Uglavnom se one dijele na: kopnene, pomorske i zrane snage. Velesile ukljuuju i zrano-kosmike snage. U oruane snage ukljuene su i slube: finansijska, pravna, zdravstvena, graevinska, transportna...za razliku od svih drugih dravnih organa, oruane snage predstavljaju zasebnu birokratsku instituciju. Ta priroda se odraava formaciju (oblikovanje, uobliavanje, formiranje), inove i oznake. Upravljanje nad njima zove se komandovanje. Formaciju ine jedinice i ustanove. Jedinice se dijele na taktine, operativne i strategijske. Ustanove obezbjeuju materijalne, tehnike, administrativne, zdravstvene, obrazovno-nastavne i druge potrebe. inovi su obiljeja nivoa starjetintva, tj statusa u vojnoj hijerarhiji. Mogu biti podoficirski i oficirski. Oznake jesu znakovi, obiljeja koja ukazuju pripadanje samim oruanim snagama jedne drave njihovom vidu, rodu ili slubi. POLICIJE, AGENCIJE, DIREKCIJE, SLUBE, INSPEKCIJE I DRUGI ORGANI SIGURNOSTI Policije (grki police = grad, drava: lat politia = dravna uprava, a odnosi se na ukupnu dravnu djelatnost iz ega je nastalo niz pojmova poput policija, police, polizia...). one pored oruanih snaga, imaju pravo koritenja fizike sile. Agencije (lat agere = raditi, tjerati, ustanova, preduzee koje se bavi sakupljanjem i irenjem vijesti). Specifini organi drave koje se bave obavjetajnom i protivobavjetajnom djelatnou. Direkcije, uprave i zavodi (lat directio = uprava, rukovodstvo) Inspekcije (lat inspectio = nadzor, pregled, kontrola, nadgledanje) Ostali organi u sistemu nacionalne sigurnosti drave formiraju druga stalna ili povremena tijela i organe koji imaju izmeu ostalog i diplomatsku ulogu.

SNAGE ZATITE, SPAAVANJA I CIVILNA ZATITA Upravni organi drave, organizacije, direkcije, agencije civilne zatite, tabovi civilne zatite, jedinice civilne zatite, povjerenici civilne zatite, operativni centri civilne zatite, slube zatite i spaavanja. PRAVOSUDNI ORGANI 1. Tuilatva 2. Sudovi 3. Ombudsman (zastupnik, povjerenik) 4. Advokati (lat advokat = prizvati, dozvati) DRUTVO, NJEGOVE KOMPONENTE I SIGURNOST Svaki ovjek ima pravo na odbranu, samoodbranu, samozatitu i samopomo. Npr mnoge drave su obezbijedile tj odobrile kupovinu i noenje oruja svojim graanima u interesu samoodbrane. U svrhu zatite imovine se koriste razna tehnoloka sredstva. Djelatnosti sistema sigurnosti To su cjeline, skupine poslova koje razliiti dravni organi i organizacije obavljaju u interesu cjeline sistema. Te cjeline su: 1. Utvrivanje i ostvarivanje sigurnosne politike 2. Izuavanje pojava od znaaja za odbranu i sigurnost 3. Razvoj strategije sigurnosti 4. Planiranje u oblasti odbrane i sigurnosti 5. Nadzor i kontrola sistema nacionalne sigurnosti 6. Zatita integriteta sistema nacionalne sigurnosti Mjere sistema nacionalne sigurnosti 1. Utvrivanje i proglaavanje vanrednog stanja je teret zakonodavnoj i izvrnoj vlasti 2. Utvrivanje neposredne ratne situacije samo u neureenim dravama rat moe poeti a da dravni organi prethodno ne poduzmu odreene i ozbiljne mjere na unutranjem meunarodnom planu. Prepoznavanje ratne opasnosti je najodgovornija zadaa drave. Najodovornije tijelo je parlament i na njemu je odgovornost za proglaavanje ratnog stanja. 3. Mjere pripravnosti predstavljaju niz aktivnosti koje organi drave, planirano i organizovano treba da poduzmu, kako bi drava i drutvo to lake prelo iz mirnodopskog u ratno stanje. 4. Mobilizacija lat mobilis = pokretan, pomian, promjenljiv; predstavlja planiran i organizovan prelazak oruanih snaga u druge strukture sistema nacionalne sigurnosti, dravnih organa, privrednih i drugih organizacija iz mirnodopskog stanja na ratne uslove rada i organizacija na teritoriji drave kojoj prijeti rat ili je ve poeo. 5. Proglaavanje ratnog stanja svakom ratu prethodi politika kriza. Postoje pravedni i nepravedni ratovi. Nije svaki oruani sukob rat. Rat se moe voditi, a da se niti jedna politika o toj injenici ne izjanjava, niti je priznaje; ili je jedna strana pobija ili jedna strana oruani sukob (koji nije rat proglaava ratom). Kada ce nadleni organi proglasiti ratno stanje zavisie od procjena njihovih organa, a u skladu sa optom situacijom na prostoru cijele drave; te zavisi od politikog sistema i ustavnih rjeenja pojedine drave.

Demokratski nadzor i kontrola komponenata sistema nacionalne sigurnosti Oruane snage su osnova u pogledu konstituisanja dravne (nacionalne) moi. Mo moe da se zloupotrijebi na razne naine, pa postoje: dravni udari, vojni puevi, graanski ratovi, revolucije, totalitarni reimi, autokratije... Vojni udar ili vojni pu je preuzimanje vlasti u jednoj dravi od strane cijelih ili dijelova njenih vojnih snaga; tj jedna dravna struktura pokuava preuzeti vlast u vlastitoj dravi. Dravni udar ili dravni pu jeste nelegalan nain promjene, preuzimanja vlasti u jednoj dravi upotrebom najee neke vrste sile. Graanski rat je masovan ili intenzivan oruani sukob izmeu razliitih politikih struktura unutar jedne drave. Revolucija je prevrat, preokret, buna, ustanak; temeljna nasilna promjena drutvenog poretka koja nastupa kao rezultat prethodno nagomilanog nezadovoljstva, drutvenih protivrjenosti i sukoba. Moe se javiti kao: - Socijalna: grupa koja nasilnim sredstvima pokuava izmijeniti tj poboljati svoj drutveni poloaj - Politika: obaranje postojeeg politikog poretka i vlasti i njihova zamjena drugim. U irem smislu radikalna, korjenita promjena veih razmjera unutar jednog drutva Totalitarizam je nain ostvarivanja vlasti u jednoj dravi od jedne politike strukture, njene elite ili jedne linosti na njenom elu (npr faizam, staljinizam). Osnovni razlozi za potrebu nadzora i kontrole: 1. Mo koju u sistemu nacionalne sigurnosti ubrizgava drava je njen najskuplji sektor. Tu je koncentrisan veliki dio budeta i nacionalnog dohotka, pa je to meta za manipulacije i razne vrste zloupotreba (npr nezakonito troenje) 2. Upravljanje, rukovoenje (i komandovanje) sistema sigurnosti to dovodi do opasnosti od zloupotrebe, krenja zakona i ustava 3. Trajnost planiranja, izvravanja pojedinih zadataka, misija i operacija.tajnost-opasnost od zloupotrebe Nasuprot demokratije stoji samovolja pojedinca ili politike elite na vlasti. Visok i dugotrajan stepen samovlasti i totalitarizma esto proizvodi svojevrsne oblike militarizma. Militarizam opisuje politiku upotrebe vojne sile na unutranjem i vanjskom planu; prevlast vojnih inilaca u dravnom i drutvenom ivotu jedne zemlje (npr faizam i nacizam). Postoji i thnoloki militarizam koji prijeti (globalno) razvojem i proizvodnjom nuklearnih borbenih potencijala i dr sredstava za masovno unitenje. esto je o upotrebi ovih sredstava odluka u rukama jednog ovjeka ili neke manje grupe (elite), a to predstavlja neizrecivu prijetnju svjetskom miru. Zemlje zapadne liberalne demokratije osporavaju pojedinim dravama pravo na posjedovanje i proizvodnju nuklearnog borbenog potencijala. Dvije injenice su neosporne: 1. Svaka zloupotrena nacionalnog sistema sigurnosti ostavlja negativan trag u dravi 2. Svaki krupni poremeaj u dravi nadrasta samu dravu i utie na globalnu sigurnost Mo u dravama imaju: - Elite vlasti (kroz zakonodavnu, izvrnu i sudsku vlast) - Drutvo (CD, NVO, udruenja graana, mediji, javnost) - Meunarodni odnosi, meunarodno pravo i svjetska javnost

Pretpostavke za demokratski nadzor i kontrolu komponenata nacionalne sigurnosti Sistem sigurnosti podrazumijeva spektar funkcija i djelatnosti koje imaju za cilj zatitu drave i njenog suvereniteta zbog zatite njenih graana i njihovih prava. Nadzor i kontroal podrazumijevaju subordinaciju njihovih vrilaca, a kontrola je sastavni dio nadzora. Ndzor obiljeava proces a kontrola je do procesa. Osnovne pretpostavke za demokratsku kontrolu: U totalitarno ureenim dravama ne postoje pretpostavke Stepen demokrtskog dostignua definie pretpostavke za kontrolu i nadzor Hans Born- tri vrste kontrole oruanih snaga: 1. Vertikalna kontrola- kontrola od vrha na nie tj parlament i vlada kontroliu oruane snage 2. Horizontalna kontrola- vre instrumenti drutva (mediji, udruenja, istraivaki instrumenti) 3. Samokontrola- interiorizacija drutvenih vrijednosti u vojnoj organizaciji Vertikalna kontrola se moe provoditi na 6 naina: budetska kontrola zakonodavstvo mikro menadment imenovanja istrage sukob interesa u okviru oruanih snaga Hadi- Vrste kontrole vojske i policije: 1. tehnika 2. politika 3. pravna Babovi- Kontrola i nadzor nad policijskim strukturama. Moe biti: 1. unutranja 2. spoljna (civilna): - politika (u nadlenosti vlade i parlamenta, odluivanje o ulozi policije) - sudska (provode je tuilatvo i pravosue) - graanska (uticaj graana na rad policije) Nadzor i kontrolu je mogue posmatrati kroz tri dimenzije i nivoa: nivo nadlenosti organa vlasti drave uticaj razliitih elemenata drutva interna kontrola tj komponente nacionalnog sistema sigurnosti unutar same sebe zakonodavni organi tj parlament je najodgovorniji i najznaajniji faktor nadzora i kontrole. U nadlenosti parlamenta ulaze: - utvrivanje sigurnosne politike - odluivanje o veliini, sastavu i kadrovskom kapacitetu - odluivanje o budetu - odluivanje o opremanju i naoruavanju - odluivanje o uslovima upotrebe u ratu i u miru

10

Sutina demokratskog nadzora i kontrole jeste podreenost zakonodavnoj, izvrnoj i sudskoj vlasti. Fenomen tajnosti predstavlja prepreku za demokratski nadzor i kontrolu. Neprimjerena i nepravovaljana tajnovitost ne doprinosi ni regionalnoj ni meunarodnoj sigurnosti. Zbog toga se organizuju, razvijaju modeli informisanja domae i svjetske javnosti o odbrambenim i sigurnosnim poslovima, te ih ini otvorenima i transparentnim. Transparentnost predstavlja omoguavanje uvida domaoj i svjetskoj javnosti u rjeenja, odluke i postupke dravnih institucija na podruju funkcija od opteg drutvenog znaaja. Otvorenost predstavlja mogunost uticaja institucija civilnog drutva, javnosti na ta rjeenja, odluke, postupke. Jedan od naina razvoja metoda transparentnosti o otvorenosti jeste publiciranje tvz bijele knjige o odbrani, odnosno obavjetajne metode upuene javnosti. Bijela knjiga je pojam koji asocira dobru namjeru, a otvorenost simbolizuje otklanjanje tajnovitosti i sumnjiavosti. Dakle, osnovni parametri demokratskog nadzora i kontrole su njena civilna, javna i parlamentarna narav. Cilj joj je prevlast nevojnih struktura vlasti i drutva nad vojnim. Ona ima i unutranju kontrolu; dvojakog je karaktera: hijerarhijsko-upravno-personalni i kompetencijski karakter se osnosi na kontrolu u relacijama nedreeni-podreeni institucionalni karakter tj postojanje unutranjih organa kontrole i inspekcije Poseban akcenat se stavlja i na fenomen ograniavanja nekih ljudskih prava pripadnicima vojnih i policijskih struktura (lica). Npr zabrana uea u politikim partijama, sindikalnog organizovanja i prava na trajk, zabrana praktikovanja vjerskih sadraja. Civilno upravljanje oruanim snagama i civilno-vojno-policijski odnosi Pojam civilna kontrola bi trebao da ima neke veze sa odnosom moi izmeu civilnih i vojnih grupa. Hagminton civilno-vojne odnose posmatra kao jedan vid politike nacionalne bezbjednosti, glavnu komponentu politike vojne bezbjednosti. U osnovna operativna pitanja vojne politike ubraja tri osnovna pitanja: 1. kvantitativna- vezana za veliinu, regrutovanje i snadbijevanje vojnih snaga 2. kvalitativna- tiu se organizovanja, sastava, opreme i razvoja vojnih snaga 3. dinamina- vezana za koritenje vojnih snaga Varijante civilne kontrole po Hantingtonu su: - subjektivna minimalizuje vojnu, a maximalizuje mo civilnih grupa - objektivna maximalizuje vojni profesionalizam Drava i drutvo su prolazile i prolaze kroz raliite situacije od kojih su prepoznatljive tri: 1. mirnodopsko stanje i mirnodopski civilno.vojni odnosi 2. predratno stanje drave, drutva i oruanih snaga 3. ratno funkcionisanje dravne politike i njene vojne sile Parlamentarni nadzor nad sektorom sigurnosti: principi, mehanizmi i prakse DIO 1: utvrivanje koncepta sigurnosti i akteri: izazov sa kojim se suoavaju parlamentarci Promjena sigurnosti u svijetu koji se mijenja (poglavlje 1): demokratsko drutvo je ono u kojem se omoguava ljudima da svoje stavove prenesu na 11

izabrane predstavnike, a opet mogu i dalje uestvovati putem javne debate. Demokratske institucije uspostavlaju mehanizme kojima se konflikti rjeavaju mirnim putem i kompromisnim rjeenjima, pa se na demoktratiju gleda kao na sistem koji je po prirodi povezan sa mirom i sigurnosti. Sigurnost nije sama po sebi cilj, nego treba da funkcionie u korist dobrobiti graana. Nacionalna sigurnost postaje ljudska sigurnost gdje na prvo mjesto stavlja ovjeka i zajednicu. U praksi drave u tu svrhu koriste: preventivne mjere: za izgradnju mira, spreavanje sukoba itervencije: koriste se onda kada ne uspiju druga nastojanja reaktivne mjere: mjere pruanja pomoi u toku ili nakon rata (izgradnja centara za raseljena lica, davanje azila izbjeglicama, humanitarna pomo) Pored pruanja sigurnosti ljudima putem vojnih faktora, postoje i drugi faktori koji prijete sigurnosti: - politika prijetnja (politika nestabilnost, terorizam, zloupotreba prava) - ekonomske prijetnje (siromatvo, finansijska recesija) - ekoloke prijetnje (nuklearne katastrofe, globalne ekoloke promjene) - socijalne prijetnje (kriminal, prenapuenost, manjine, imigracije, oboljenja) Od pojedinanih sigurnosti drava do sigurnosne saradnje meu dravama: danas se prijetnje sigurnosti u jednoj dravi mogu lako preliti na cijeli region, i ak ugroziti mir u svijetu. Vrste sigurnosnih aranmana: 1. kolektivna odbrana- sporazumom izmeu dvije ili vie drava obavezuju se uesnice da e jedna drugoj pomoi u sluaju napada izvana (npr NATO i organizacija amerikih drava) 2. kolektivna sigurnost- zajednica je saglasna da e odustati od upotrebe sile i da e pomoi svakoj lanici zajedice u sluaju da druga lanica pribjegne upotrebi sile (npr UN) 3. kooperativna sigurnostpovezuje kolektivnu sigurnost sa sveobuhvatnim pristupom sigurnosti. irok pristup sigurnosti je multidimenzionalan, daje prednost multilateralizmu, mirnim rjeenjima, drave su glavni akteri u sigurnosnom sistemu, naglaava vrijednost stvaranja navika voenja dijaloga na multilateralnoj osnovi Relevantnost parlamentarnog nadzora (poglavlje 2): Postoji miljenje da sigurnosna politika jeste prirodni zadatak izvrne vlasti, a parlament je manje adekvatna institucija zbog vremenske procedure i nedostatka potpunog uvida u neophodnu strunost i informacije. Meutim, parlament nadgleda rad izvrnih organa. Najmanje etiri razloga zbog kojeg je ovaj nadzor bitan: spreavanje autokratske vladavine nema oporezivanja bez zastupljenosti; parlament vri nadzor nad koritenjem dravnog budeta stvaranje zakonskih parametara (parlament razmatra nacrte zakona) parlament je kontakt do javnosti, graanstva Izazovi pred parlamentarnim nadzorom (bar 3 aspekta): 1. zakoni o tajnosti 2. pitanja nabavke naoruanja, spremnost vojnih jedinica 3. meunarodna saradnja moe dovesti do iskljuenja parlamenta iz procesa 12

Uloga i nadlenost parlamenta i drugih dravnih institucija (poglavlje 3): Zajednika nadlenost: parlament i vlada imaju razliite uloge, ali i zajedniku nadlenost da odre kvalitetno funkcionisanje sektora sigurnosti, nadleni su za odnose izmeu lidera i vojnih lidera. Podjela uloga: izvrna, zakonodavna i sudska vlast ispunjavaju osnovne uloge u dravnoj sigurnosnoj politici. Osim toga, bitnu ulogu igra i graansko drutvo i mediji, ombussmeni i glavni revizori. Politika odgovornost: sigurnosne slube trebaju biti odgovorne svakoj od osnovnih organa vlasti (Z; I; S). Principi demokratskog i parlamentarnog nadzora: drava je jedini akter koji ima legitiman monopol nad upotrebom sile parlament je suveren i njemu je odgovorna izvrna vlast parlamet odobrava i daje revizije za trokove parlament proglaava i ukida vanredno stanje ili ratno stanje principi dobre uprave i vladavine prava se odnose na sigurnosni sektor osoblje sigurnosnog sektora je odgovorno sudovima organizacije sektora se politiki neutralne DIO 2: nadzor nad dravnom sigurnosnom politikom, koncipiranje dravne sigurnosne politike (poglavlje 4): Sastavni elementi: sigurnosna politika obuhvata osnovne odluke u vezi sa sigurnosnim sektorom koji utiu na vanjsku i unutranju sigurnost, daje smjernice za vojnu doktrinu. S obzirom na injenicu da parlament predstavlja interese i probleme graana, bitan je i neophodan njegov angaman u dravnoj sigurnosnoj politici. Ona uvijek treba ispunjavati vrijednosti i principe koji su utvreni ustavom ili poveljom. Parlament prolazi kroz 4 faze prilikom utvrivanja sigurnosne politike drave: 1. faza: utvrivanje, parlament ima ogranienu ulogu prilikom utvrivanja nove politike. Glavni zadatak pripada nedlenim vladinim organima i ministarstvima. Parlament moe da ima ovdje bitnu ulogu ukoliko postojea politika zadovoljava potrebe i tenje graana, te i u traenju revizije ukoliko je to potrebno. 2. faza: odluivanje, parlament ovdje moe da ima bitnu ulogu. Kada dokument doe na parlament, onda je on vlasnitvo parlamenta i njegova direktna odgovornost. U ovoj fazi parlament vri najvaniji uticaj kroz budwt, takoe ima bitnu ulogu u mobiliziranju i poveanju javne potpore. 3. faza: realizacija, parlament u ovoj fazi treba da detaljno ispituje vladine aktivnosti, te moe da intervenie ukoliko vlada napravi ozbiljne greke. 4. faza: ocjena i nauene lekcije, vlada je nadlena da daje ocjene i rezultate predouje parlamentu. Nevladin sektor takoe provodi ocjene sa svoje strane, a parlament moe da ovlasti konsultante da provedu posebne revizije rada. Dravna sigurnosna politika i meunarodni propisi (poglavlje 5): Meunarodni principi: ograniavaju ili podravaju dejstvo dravne sigurnosne politike. Npr lanice UN-a moraju da: - rjeavaju meunarodne sporove mirnim putem - u meunarodnim odnosima suzdravaju od izricanja prijetnji i upotrebe sile Deklaracija generalne skuptine meunarodnog prava (1970) priznata je kao autentino tumaenje Povelje UN-a. Prema tome, principi koji moraju da se potuju su: 13

suzdravanje od prijetnji i upotrebe sile mirno rjeavanje meunarodnih sukoba nepovredivost granica i teritorijalnog integriteta drave pravo naroda na samoopredjeljenje i ivot na vlastitim teritorijama suverena jednakost drava i nemijeanje u unutranja pitanja potivanje ljudskih prava saradnja meu dravama ispunjavanje obaveza u dobroj vjeri, koje su preuzele iz meunarodnog prava

Multilateralni ugovori npr Povelja UN-a, 4 enevske konvencije i 2 dodatna protokola Bilateralni ugovori npr starteki ugovor o smanjenju naoruanja (izmeu SSSR i SAD). Ova vrsta ugovora odnosi se na izraavanje prijateljstva i nenapadanja. Oni mogu obuhvatiti i konkretnu vojnu pomo u sluaju potrebe. U sklapanju ugovora bitno je ukljuiti parlament i javnost. Uloga graanskog drutva i medija (poglavlje 6): Graansko drutvo: organizacije koje se nalaze izmeu drave i privatnog ivota osoba i zajednice. Ono ima potencijal da bude protutea dravnoj moi, te se moe suprotstaviti tome da drava predstavlja nekoliko interesa ili odabranih grupa. Takoe, ono moe da bitno utie na donoenje odluka vezanih za sektor sigurnosti (npr NVO). Mediji: slobodni i nezavisni mediji mogu da utiu na sadraj i kvalitet pitanja koja se iznose kroz javne debate. Tako da je sloboda medija kljuna komponenta demokratije. Oni imaju pravo da prikupljaju i distribuiraju informacije vezane za polje sigurnosti koje su od javnog interesa i odgovorni su da daju vijesti koje su istinite, tane i pravine. Svaka zemlja ima zakone o slobodi tampe, a naravno i meunarodni zakoni garantuju slobodu tampe, miljenja, izraavanja. Parlament i javnost: demokratski nadzor moe biti djelotvoran kao princip dobre uprave, samo ako je i javnost upoznata sa osnovnim pitanjima, te uestvuje u debatama. Parlament treba da osigura dostupnost informacija i dokumenata vezanih uz pitanja sigurnosti (npr web stranica). Takoe, komunikacija treba da bude dvosmjerna zbog mogunosti sudjelovanja i nadzora od strane graana, zbog poveanja povjerenja javnosti u parlament, zbog potpore od strane javnosti ime se postie konaan cilj i svrha, a to je demokratska stabilnost. Pogled na sigurnosnu politiku s aspekta gendera (poglavlje 7): Gender je relativno nova sfera i gleda se na njega kao na bitan parametar po pitanju sigurnosti, tj ene imaju jednaka prava kao i mukarci i doprinose rjeavanju pitanja sigurnosti. Ovdje se treba pristupati iz dva ugla: 1. sigurnosna politika se mora fokusirati na gender sensitivna pitanja i rjeavati ih; mogua rjeenja se moraju prouavati i trebaju se uvesti strukture kako bi se potovala prava i interesi ena 2. bitno je promovisati sudjelovanje ena u oblasti sigurnosne politike prelaskom iz tradicionalne odbrane na sigurnost graana, enama je data nova ansa. To se odnosi na pitanja sigurnosti koja, pored upotebe fizike snage i obuke, ukljuuje i istraivanje i nformacione tehnologije i obavjetajni rad. Svaki 14

mirovni proces koji ignorie potrebu i ulogu ena je neprirodan, te samim tim i nestabilan. ene kao i mukarci, su rtve i akteri rata i oruanih sukoba, ali obino ne drugaije naine i u razliitim oblastima. ene, takoe, trebaju da se vie ukljue u parlamentarne komisije za pitanja odbrane. DIO 3: osnovne operativne komponente sektora sigurnosti Vojska (poglavlje 8): Funkcije vojske-nove funkcije vojske (+stare, tradicionalne): zatita nezavisnosti drave, suvereniteta i teritorijalnog integriteta, graana: gotovo sve oruane snage prolaze kroz reformu, tri su osnovna procesa ferormi: - demokratizacija - prilagoavanje novoj sigurnosnoj kumi - internacionalizacija (saradnja sa drugim zemljama) ouvanje mira na meunarodnom planu ili misije provoenja mira: zbog spreavanja konflikatai prelijavanja konflikata preko granica, destabilizacija regiona, raspadanja privrednog sistema i stvaranje nekontrolisanih tokova izbjeglica, zbog stvaranja veeg stepena drutvene sigurnosti i sigurnosti graana pruanje humanitarne pomoi: odravanje reda, obezbjeenje hrane, medicinskih i dr resursa, odravanje komunikacije i omoguavanje prevoza pomo civilnim organima tj unutranja sigurnost: vojna podrka je potrebna civilnim organima zbog prijetnji kakve su teroristiki napadi, organizovani kriminal, nezakonita trgovina drogama sudjelovanje u izgradnji drave: doprinos izgradnji drave odvija se kroz prisustvo mladih ljudi koji (iz razliitih slojeva i etnija) rade zajedno-funkcija vojske je ovdje asimilacija; funkcija pruanja mogunosti za edukaciju Druge vojne organizacije na nivou drave (poglavlje 9): Druge vojne organizacije se jo nazivaju paravojne organizacije. Predstavljaju andarmeriju, carinske slubei granine garde, ukoliko su ove snage obuene u vojnim taktikama, opremljene kao vojne snage i djeluju pod vojnim autoritetom u sluaju rata. Tijesno su povezane sa vojskom. Funkcije: 1. kontrola granica, traganje za ilegalnom trgovinom robama i ljudima 2. kontrola masovnih pobuna 3. odravanje reda i mira u vanrednim situacijama, zatita efa drave i znaajnih objekata Strukture policije (poglavlje 10): Policija u demokratskim drutvima: karakteristike rada policije: potivanje vladavine prava obezbjeenje javne sigurnosti u skladu sa ljudskim pravima transparentnost, nadzor i kontrola demokratski rad policije je proces odozgo prema dole (odgovara na pitanja graana) Graani u demokratiji imaju pravo da oekuju pravedan, nepristrasan i predvidiv tretman kada se nalazi u rukama policije. Policija mora potovati svaije pravo na ivot. Policijske organizacije su instrumenti izvrne vlasti i tako uivaju monopol legitimne sile. Zbog toga se esto koriste kao instrument zloupotrebe, nasilja i potiskivanja ljudskih prava i korupcije. Iz tog razloga su potrebne posebne garancije prema kojima policijske organizacije moraju imati diskreciju i operativnu neovisnost, moraju potovati nepristrasnost u potivanju zakona i 15

djelovati profesionalno. proporcionalnosti.

Upotreba

sile

mora

biti

skladu

sa

pravilom

Tajna i obavjetajna sluba (poglavlje 11): Iako obavjetajne slube zavise od izvrne vlasti, parlament ima osnovnu ulogu u praenju njihovih aktivnosti. Priroda obavjetajnih slubi se odnosi na prikupljanje i analizu informacija. Takve mjere zahtijevaju visok stepen povjerljivosti. Sistem provjera i balansa moe sprijeiti izvrne organe vlasti ili parlament od zloupotrebe obavjetajne slube u vlastite politike svrhe. Parlamentarna komisija za nadzor treba imati garantovan pristup informacijama, ulogu u imenovanju efa slube i nadzor nad budetom. Pored parlamentarnih postoje i komisije za nadzor. Parametri za obavjetajne slube u demokratskim drutvima: OBIM: nadzor je esto po obimu ogranien DEBATA: nadzor nad obavjetajnim slubama je manje otvoren u demokratskim drutvima nego nadzor u drugim oblastima. Javne debate nisu obino otvorene i potpune. Potuje se povjerljivost informacija PODJELA ZADATAKA: uglavnom su u dravama odvojene unutranje obavjetajne slube od vojne obavjetajne slube OBUKA OSOBLJA: je kljuni aspekt nadzora SKIDANJE TAJNOSTI: obino nakon nekog vremena informacije bivaju dostupne javnosti. Ova mogunost odgode moe olakati demokratsku kontrolu

Privatna sigurnost i voje kompanije (poglavlje 12): Drava ima monpol nad legitimnim koritenjem sile. Meutim, pojavljuje se novi fenomen pod nazivom privatizacija sigurnosnih funkcija. Uglavnom zemlje izale iz rata ili proaple drave poseu za ovakvim kompanijama. Ohrabrujue je to to su aktivnosti ovih kompanija pod kontrolom dravnih mehanizama. Postoje tri osnovne grupe: 1. Plaenici- osobe koje su specijalno unajmljene da sudjeluju u zajednikim djelima nasilja sa ciljem zbacivanja vlade ili podrivanja dravnog poretka i njenog teritorijalnog interriteta na bilo koji drugi nain. 2. Privatne vojne firme- to je vrsta modernih korporacijskih plaenika koji rade za profit. Uglavnom su sastavljeni od penzionisanih osoba snaga sigurnosti. Usluge: borba, operativna podrka, savjeti, obuka, naoruavanje, prikupljanje obavjetajnih podataka, spaavanje talaca 3. Privatne zatitarske firme- usluge: zatita preduzea i imovine. Time suzbijaju kriminal. U praksi firme esto kombinuju vojnu i zatitarsku stranu. DIO 4: dravna sigurnost pod lupom parlamenta: uslovi i mehanizmi Uslovi i djelotvoran parlamentarni nadzor (poglavlje 13): Uslovi su: 1. Jasno definisanje ustavne i zakonske ovlasti: veina ustava propisuje da je izvrna vlast nadlena za sigurnosne slube i da je izvrna vlast odgovorna parlamentu 2. Uobiajene prakse: bitno je da se utvrde i odre navike i prakse parlamentarnog nadzora podranog drutvenim normama 3. Resursi i strunosti: nadgledanje se nalazi pod faktorima: faktora vremena i strunosti i dostupnosti informacija 16

4. Politika volja predstavlja osnovni uslov za djelotvornu parlamentarnu kontrolu nad sektorom sigurnosti Parlamentarni mehanizmi primjenjeni na sektor sigurnosti (poglavlje 14): Tri uobiajene mogunosti za sticanje informacija od vlade: Parlamentarne debate: pruaju mogunost razmjene miljenja i prikupljanja informacija u vezi sa injenicama i vladinim namjerama. Parlamenti koriste sljedee karakteristine mainerije: - Opu debatu- ispitivanja se najee javljaju u toku debate - Interpelacija- prikupljanje informacija i nju upuuje lan parlamenta ministru, njom trai da neto objasni. Interpelacijom se pokreu generalne debate i njom se provode politike sankcije. Ovo je najdjelotvornija procedura jer se ministri direktno pozivaju na odgovornost - Zahtjev pred ljetnu pauzu- u britanskom sistemu interpelacija je nepoznata, ovaj zahtjev za ljetnu pauzu je slian interpelaciji. Zahtjev se alje prije da bi vlada imala vremena razmotriti pitanja ali se ne glasa - Pitanja- cilj pitanja je da se dobiju konkretne informacije, intervencije, te da se iznesu eventualne zloupotrebe i da se trai lijek Parlamentarna pitanja i upiti vladinim dunosnicima: pitanja mogu biti u pismenoj ili usmenoj formi. Ovlasti izvrne vlasti da neke informacije ili dokumente oznae kao povjerljive su ograiene. Zakon navodi tano koji dokumenti mogu biti tretirani kao povjerljivi, period povjerljivosti, pravila objavljivanja Parlamentarna istraivanja: istrage vre parlamentarne komisije koje potom daju izvjetaj o aktivnostima. Istrane komisije se koriste za izuavanje posebnih pitanja. Parlament daje instrukcije lanovima kako da prikupljaju informacije i kako da napiu izvjetaj. Parlament mora biti potpuno informisan o svim pitanjima po kojima izvrna vlast preuzima akcije. Ovlasti: - Izbor teme i obima parlamentarne istrage - Posjete vojnih baza i drugih objekata sigurnosnih slubi - Prikupljanje informacija od predsjednitva, vlade, uprave ili osoblja - Uzimanje dokaza - Organizovanje javnih i zatvorenih sasluanja Parlamentarne komisije za odbranu ili sigurnost (poglavlje 15): Parlamentarni nadzor obuhvata vie komisija kao to su: komisija za odbranu, za vanjske poslove, za budet ili finansije, za obavjetajne slube i pitanja, za industriju i trgovinu, za nauku i thnologiju, za unutranje poslove. Ovlasti i sredstva: neke parlamentarne komisije nemaju pravo same prikupljati dokaze, dok druge imaju gotovo neograniene ovlasti za prikupljanje dokaza iz vanjskih izvora. Neke imaju ovlasti da usvajaju ili utvruju neke zakone, dok druge samo ispituju postupke i mjere izvrne vlasti i dodjele budetskih sredstava. Nivo strunosti i sredstava se odnose na nivo kapaciteta i stabilnost osoblja, kapacitet istraivanja i njegov karakter. Ombudsmen (poglavlje 16): On se bavi pritubama graana u vezi sa odlukama, mjerama ili propustima javne uprave. Bira ga parlament ili ga imenuje ef drave ili vlada. titi graane od

17

krenja prava, zloupotrebe poloaja, greaka, nesavjesnog postupanja, nepravinih odluka i loe uprave. Ovlasti: - Da istrauje rad vlade - Eliminira nepravilno ponaanje administracije - Podnosi izvjetaj vladi, podnosiocu albe i zakonodavcu Ombudsmen za odbranu prati vojsku u ime graana odnosno parlamenta. Istrauje rad nadlenog ministra tj ministra slube sigurnosti, uglavnom vojske. Moe ga imenovati parlament, a u nekim zemljama ministar odbrane. Postoje zakonske odredbe ta i u kojoj mjeri ombudsmen smije da iznosi aktivnosti javnosti. Ova institucija je poveala povjerenje javnosti u sektor odbrane. Ova institucija prua zatitu osobama koje slue vojni rok od zloupotrebe u vojsci. U tom pogledu se ne smije dovesti u pitanje vojna hijerarhija ili da se smanji vojna gotovost. Obilazak objekata slubi sigurnosti (poglavlje 17): Relevantnost- ovaj metod posjete razvija dijalog i gradi povjerenje i razumijevanje izmeu politiara i vojnih lidera. U pritvorima i zatvorima obilazak u cilju otkrivanja sluajeva maltretiranja i spreavanja zlostavljanja. Uslovi za obilazak- obilazak parlamentaraca mora biti iskoordiniran sa relevantnim ministarstvom. Neoekivane posjete se mogu protumaiti kao nedostatak povjerenja u vojsku, zaobilaenje hijerarhije. To je ograniavajui faktor za parlamentarce, jer se vojska moe pripremiti do posjete i pruiti sliku koja ne odgovara stvarnom stanju. DIO 5: nadzor nad slubama sigurnosti u akciji: posebne okolnosti i operacije Vanredna stanja (poglavlje 18): rat, unutranji sukob ili druge vrste vanrednog stanja. U tim sluajevima vojska i sektor sigurnosti podlijeu meunarodnim principima i garancijama (npr meunarodno humanitarno pravo). 1. Ratno stanje: prema povelji UN-a lanice e se suzdrati od upotrebe ili prijetnje sile, ime se ograniava upotreba sile. Parlament je duan da nadgleda da li izvrna vlast potuje ova pravila tj da ne prekorauje ovlasti. Kontrola od strane parlamenta se vri na ljedee naine: - prema Ustavu parlament objavljuje rat ili mir - izvrna vlast eka odobrenje od parlamenta - izvrna vlast obavjetava parlament o eventualnim angaovanjima koja mu parlament nije odobrio 2. Vanredno stanje: ono prijeti pravnom poretku i javnom redu. To mogu biti: epidemije, katastrofe i sl. Objavljuje se u posebnim okolnostima, ne ugroavajui demokratska naela. Ovo stanje je samo privremeno. - Meunarodni principi- princip legaliteta se odnosi na saglasnost koja mora biti uspostavljena izmeu objave i mjera koje su usvojene, te saglasnost izmeu objave vanrednog stanja i meunarodne legislative konkretn zemlje. Mora postojati saglasnost i izmeu unutranje legislative i meunarodnog prava - Pravna priroda- akti (objava, ratifikacija) koji je ine i mjere koje se usvajaju moraju biti u skladu sa vladavinom prava - Funkcija parlamenta- parlament objavljuje vanredno stanje da izvrna vlast ne bi bila jedina nadlena za usvajanje ove odbrane 3. Dugotrajna i de facto vanredna stanja: to su vanredna stanja koja parlament obnavlja godinama (nekada decenijama), gdje sektor sigurnosti moe dobiti razvezane ruke i veliku slobodu, gdje se ugroava demokratija s obzirom da parlament kao zastupnik naroda, biva ugroen u ovom sluaju. 18

Ouvanje unutranje sigurnosti (poglavlje 19): Pravni sistemi podrazumijevaju i ona stanja koja ne moraju biti proglaena vanrednim stanjem. Takva stanja se odnose na prijetnje i sl. Tada se izvrno0j vlasti daju neke ovlasti (npr privremena restrikcija, ukidanje nekih prava kako bi se zatitila neka druga i sl). Rizici: Neprecizna definicija opasnosti Davanje pretjerane ovlasti izvrnoj vlasti Militarizacija policijskih snaga Spreavanje rada parlamenta i sudstva Liavanje slobode (legislativa): - Onih osoba koje prijete nacionalnoj sigurnosti (prema pretpostavkama) - Onih osoba koje prijete nacionalnoj sigurnosti ( a za ta je izvrna vlast sigurna) Terorizam (poglavlje 20): Nasilje protiv civila; autobombe; samoubilaki napadi; elja za publicitetom. Ovo je prijetnja koju drava mora sprijeiti. Usko je povezan sa kriminalom, te drava ukljuuje i vojsku i policiju i graninu slubu ( tj sve snage sigurnosti). Tri pristupa borbe protiv terorizma: Antiteroristike mjere 8uiniti ljude, javni ivot, zgrade i infrastrukturu manje osjetljivim) Protuteroristike mjere (otkrivanje identiteta terorista i zaustavljanje napada) Upravljanje krizom (stabilizacija problema nakon napada) Sigurnost i informacione tehnologije (poglavlje 21): Informacijska tehnologija doprinosi ouvanju sigurnosti, ali dovodi i do novih opasnosti (zloini, terorizam, krenje ljudskih prava i sloboda). Elektronski kriminal- zloupotreba pomou tehnologije (hakeri i virusi). Zbog toga treba podizati svijest o rizicima po informacione sisteme, pomagati saradnju javnog i privatnog sektora, podsticati povjerenje u informacioni sistem. Vijee Evrope- konvencija za zatitu pojedinaca u pogledu raunarske obrade osobnih podataka. Meunarodne mirovne misije (poglavlje 22): One nastoje da se izvode u skladu sa Poveljom UN-a zbog ouvanja mira i sigurnosti. Postizanje mira: upotreba diplomatskih sredstava i pregovora za mirno rjeavanje konflikata Ouvanje mira: odnosi se na konflikte u unutrnjosti drave (nekada se odnosilo na meudravne konflikte) UN dri neprijateljske strane na mirnom odstojanju, te pomau u izgradnji mira Provoenje mira: vijee sigurnosti je dalo ovlasti dravama lanicama da bez saglasnosti strana, mogu provoditi akcije, tj mjere za postizanje cilja (zaljevski rat, Somalija, Ruanda, Haiti, BiH, Albanija, Istoni Timor). Izgradnja mira: pomaganje graana i njegovanje mira nakon sukoba Humanitarne misije: pruanje humanitarne pomoi Ukljuenost parlamenta u procesu odluivanja o slanju trupa van zemlje: 1. Snana uloga parlamenta: prethodno ili naknadno odobrenje parlamenta 19

2. Ograniena uloga: ogranienje Ustavom ili Zakonom gdje parlament po tom pitanju moe samo voditi debatu 3. Bez uloge: kada ne moe ak ni da vodi debatu o slanju trupa. Odluka je tada u rukama izvne vlasti. Obuka: trai se dodatna obuka vojnih snaga koji se pripremaju. DIO 6: finansijski resursi: ostvarivanje djelotvorne budetske kontrole nad sektorom sigurnosti Sigurnost i mo novca (poglavlje 23): Parlament i proces utvrivanje budeta: parlamenti imaju zakonsku ulogu u usvajanju budeta za sigurnost i praenje. Parlamentarni nadzor po ovom pitanju: 1. Priprema budeta: izvrni organi predlau budet ali parlament moe doprijeniti tom procesu 2. Odobrenje budeta: parlament taj proces analizira i nadopunjava 3. Izvrenje budeta: parlament vri reviziju 4. Revizija: provjerava da li je dolo do zloupotrebe sredstava Utvrivanje budeta: osnovni uslovi su odgovornost i transparentnost za postizanje djelotvornosti utvrivanja budeta. Revizija budetskih rashoda (poglavlje 24): Parlament treba osigurati da je glavni revizor: Imenovan od strane parlamenta i da ima jasan mandat Da ima zakonska i praktina sredstva i resurse za obavljanje posla nezavisno od drugih organa vlasti Da je nezavisno ovlaten da podnosi izvjetaj parlamentu i komisiji za budet On mora biti nezavisan i autonoman Finansijski nadzor ured za reviziju mora potvrditi tanost, pouzdanost svih organa izvrne vlasti i javnih odjela, mora ispuniti misiju jurisdikcije. Zakonski nadzor mora potvrditi da su rashodi u skladu sa zakonom. DIO 7: ljudski resursi u sektoru sigurnosti: osiguranje profesionalizma i demokratskog nadzora Unapreenje demokratske vrijednosti (poglavlje 25): Demokratsko obrazovanje i stav oruanih snaga trebaju biti unaprijeeni kako bi se vojska integrirala u drutvo i prestala biti prijetnja demokratiji. U suprotnom prijeti opasnost od vojnog udara, neodobrene aktivnosti, potronje i zloupotrebe sredstava, te opasnost od krenja ljudskih prava. Unaprijeivanje podrazumijeva stvaranje mehanizama u vojsci koji vode ka podizanju svijesti vojske i potivanje demokratskih vrijednosti. Unatranji poredak sektora sigurnosti podrazumijeva: - Ograniavanje ustavnih prava oficira - Usvajanje ili revidiranje zakona o regulaciji zakona o sluenju vojnog roka, vojni kazneni zakon, uspostavaljanje pravnog okvira u skladu sa enovskom konvencijom - Nepotivanje zakonskih naredbi pretvoriti u dunost vojnika Udruge i sindikati neke drave zabranjuju a neke odobravaju pridruivanje sindikatima. Vijee Evrope o pravu na udruivanje sigurnosnih snaga kae da vojska ima pravo na udruivanje ali zabranjen im je trajk; kada vojska nije u akciji imaju pravo da uestvuju u udrugama, da se pridruuju udrugama koje

20

imaju za cilj zatiti njihove profesionalne interese; pravo na lanstvo u politikim strankama ali u skladu sa zakonom. Profesionalni ethos se gradi na praksama, propisima i strategijama. Svi pripadnici moraju suraivati sa institucaijam drave, obavljati svoj posao profesionalno, te ne zloupotrebljavati poloaj. Profesionalnu etiku trebaju voljno potivati a ne samo prisilno. Na meunarodnoj razini izraena su dva kodeksa: 1. Generalna skuptina (1996.) usvojila kodeks uvara reda koji se odnosi na sve javne slube pored lica u uniformi. Odnosi se na ponaanje, profesionalno obavljanje dunosti i ne krenje ljudskih prava. 2. OSCE-ov kodeks za politiko-vojne aspekte sigurnosti (1994.) odnosi se na sve pripadnike sektora sigurnosti, osobe su pojedinano odgovorne za krenje. Potoju ze princip zakonitosti, demokratije, neutralnosti i ljudskih prava. Vojna jurisdikcija: oruane snage, vojnici podlijeu krivinom gonjenju ako napusti poloaj ili ne izvri zadatak u skladu sa zahtjevima i standardima. Norme prema ovim licima se razlikuju od normi za civilno drutvo. Vojni sudovi nisu dio sudstva, ali moraju biti pod njihovom kontrolom. Kadrovsko upravljanje u sektoru sigurnosti (poglavlje 26): Pravilno kadrovsko upravljanje je od sutinskog znaaja za razvoj profesionalnog sektora sigurnosti koji se dri demokratskih principa i potuje vladavinu prava i vrhovnu civilnu vlast. Parlamenti moraju nadgledati stvaranje i voenje profesionalnih slubi sigurnosti. Oni moraju osigurati izradu i sprovoenje kadrovskih planova, trebaju nadgledati da li se drava ponaa kao pravian poslodavac prema pripadnicima oruanih snaga u pogledu plata, uslova rada, naknada, mirovine i sl. Vojna obaveza i prigovor savjesti (poglavlje 27): Odbrana drave je propisana gotovo svim Ustavima kao obaveza i oralna odgovornost svih graana. U nekim je dravama ova obaveza propisana zakonom kroz sluenje vojnog roka. Regrutacija (novaenje), obavezni vojni rok za graane je esto propisan Ustavom, te pokriven zakonom koji odreuje: Ko podlijee sluenju vojnog roka Trajanje Odgodu (izuzee) Procedure regrutovanja (novaenja) Kazne u sluaju izbjegavanja slube Minimalna i maximalna starosnu dob Meutim neke zemlje su to ukinule jer smatraju da je prolo vrijeme velikih vojski. Alternativno sluenje predstavlja sluenje bez noenja oruja, sluenje u institucijama za socijalnu pomo, NVO... Prigovor savjesti- neki ljudi smatraju upitnom obavezu da brane dravu, a to temelje na moralnim imperativima (npr vjersko propagiranje=NE UBIJ, ili uvjerenja line naravi=NE NASILJE). Neki parlamenti su pojavu prigovora savjesti zakonom regulisali da se ne bi ilo na tetu tih graana (npr SAD, Zapadna Evropa, Grka). Ondje gdje se ne priznaje prigovor savjesti, osobe koje odbiju sluenje podlijeu krivinom gonjenju zbog dezerterstva ili izdaje, emu prijete visoke kazne. UN (2000)- komisija za ljudska prava priznaje pravo svakog pojedinca na legitimno uivanje prava slobode misli, savjesti, religije.

21

DIO 8: materijalni resursi: realizovanje djelotvorne kontrole transfera i nabavke oruja Nabavka oruja i vojne opreme (poglavlje 28): Nabavka treba da zavisi od strategije dravne sigurnosti ili odbrane. Neophodno je da bude u skladu sa resursima. Budet koji se donosi i odnosi na taj dio treba biti transparentan. Parlament je nadlean da nadgleda zakonitost aktivnosti u skladu sa munarodnim propisima, konvencijama... Parlament bi trebao osnivati komisije za nabavku oruja. Odluivanje o nabavci oruja ukljuuje: - Proces procjene rizika - Dugoroni koncept jaanja odbrane - Identifikovanje stvarnih potreba za novom opremom - Odobravanje sredstava - Procjene Trgovina i transfer oruja (poglavlje 29): Parlamenti trebaju imati vanu ulogu u kontroli trgovine i transfera oruja. Pravila trebaju da budu u skladu sa zakonom o nabavci i trgovini. Vlada treba da uspostavi strategiju, zakone, vri kontrolu, sve u skladu sa meunarodnim propisima, da potuje ljudska prava, da bude transparentna, da ne ugroava mir... Evropski kodeks (rezolucija) ima svrhu spreavanja protoka oruja iz EU u nestabilne drave. Meunarodni embargo na oruje-sankcije: imaju svrhu da sprijee nedozvoljeno ponaanje onih zemalja koje prijete miru i sigurnosti. IPU (1889): meunarodna organizacija parlamenta suverenih drava. One imaju status posmatraa u UN i cilj je da se uje glas naroda u procesu meunarodnog pregovaranj. Bitna pitanja su pitanja mira i sigurnosti. Ima za cilj da kroz dijaloge smanji tenzije i izgradi povjerenje. Hantington: Vojnik i drava Oficirski poziv kao profesija (poglavlje 1): Profesionalizam i vojska: savremeni oficirski kor je profesionalna grupacija, a savremeni vojni oficir je profesionalac. Oficiru se poklanja manje potovanja nego ostalim profesijama. Pojam profesije: karakteristike koje je opisuju su: - Strunost- profesionalac je expert sa specijalizovanim znanjem i vjetinama u znaajnoj oblasti ljudskog nastojanja. Profesionalno obrazovanje se sastoji od dvije faze: iroka opta kulturna pozadina i specijalizovane vjetine i znanje profesije - Odgovornost- da vojnik profesionalac prui uslugu kada drutvo to zahtjeva. Drutvena odgovornost razlikuje profesionalca od drugih experata - Pripadnitvo grupi- pripadnici neke profesije dijele osjeaj pripadnosti datoj grupi, to ih izdvaja od laika Vojna profesija: oficirski poziv je najsnaniji kada se pribliava profesionalnom idealu i obrnuto. Dunost vojnog oficira ukljuuje: - Organizovanje, opremanje i obuavanje - Planiranje njenih aktivnosti - Usmjeravanje njenih operacija Pojedinci koji su pripadnici oficirskog kora, a ne upravljaju nasiljem, obino se razlikuju specijalnim oznakama i titulama i iskljueni su iz pozicija vojne komande. Odgovornost i vjetina: vjetina oficira je izvanredno sloeno intelektualno umijee koje zahtijeva sveobuhvatno studiranje i obuku. Drave imaju monopol 22

nad vojnom profesijom. Oficiri su odgovorni prema svom klijentu tj drutvu. Oficirski kor je odgovoran za vojnu bezbjednost do stepena zanemarivanja svih drugih ciljeva. Motivacije oficira su privrenost i ljubav prema svom pozivu i osjeaj drutvene obaveze da koristi taj poziv za dobrobit drutva. Njegovo ponaanje je rukovoeno mnotvom pravila. Njegove se funkcije i dunosti odreuju u odnosu na njegov in. Vojska ima i rezervni vojni kor koji rijetko dostie nivo profesionalne vjetine. Uspon vojne profesije u zapadnom drutvu (poglavlje 2): Nova socijalna kategorija: vojna profesija je bila osnovni proizvod 19 stoljea. Godine 1800. nije bilo profesionalnog oficirskog kora, 1900. takve institucije postoje u svim vanim zemljama. Pet kljunih instrumenata vojnog zanimanja za razvoj profesionalne strunosti: Uslov za prijem u oficirski kor Oblicima napredovanja unutar oficirskog kora Karakterom vojnog obrazovnog sistema Prirodom sistema vojnog taba Kompetencija oficirskog kora

Njemaki i aristokratski oficirski poziv: U feudalno doba postojao je oficirski najamnik. On je procjenjivan prema njegovim finansijama. Rat je bio pljakaki posao. Kraj najamnikog posla doao je 1618 godine uspjesima Gustava Adolfusa. Sljedei nivo je kada oficirski kor postaje najamnik krune. Aristokratske institucije 18-og stoljea: Arisokratsko porijeklo je bilo uslov za ulazak u vojsku. Kupovina poloaja je bilo sredstvo za prijem i napredovanje u svim vojnim branama osim u tehnikim slubama. Bogatstvo i politiki uticaj su prije 1800. godine bili elementi za ulazak u oficirski kor. Politiki uticaj je presudan za postavljanje na najvie pozicije. Aristokratsko porijeklo je bilo uslov i zahtjev za vojno komandovanje. Porijeklo profesionalizma: Augusta 6. 1800 godine Pruska vlada je donijela odluku o najmovanju oficira. Osnovni su principi i ideali koji su dominirali pruskim snagama i gdje je postavljen model za sve ostale vojske. Profesionalizacija se ostvarivala u dva perioda: 1. Period: vrijeme Napoleonovih ratova 2. Period: u treoj etvrtini 19 st procesi primanja su poboljani Porast profesionalizma deava se usljed: porasta populacije, rasta nacionalnih drava, uspona demokratskih ideala. Uspon nacionalizma i demokratije imao je jedan vaan prozvod koji je vodio do porasta profesionalizma, to je nacionalna vojska sa obinim ljudima regrutovanim kroz optu slubu. Pruska je prva drava koja je profesionalizirala vojsku i uvela stalnu optu slubu, koja je trajala 5 godina. Nastanak profesionalnih institucija 1800.-1875. : Razvoj profesionalnih metoda prijema u vojsku je proao kroz 3 faze: 1. Faza: eliminacija aristokratskih elemenata 2. Faza: nastala sa zahtjevom za osnovnim nivoom profesionalne obuke i kompetencije 3. Faza: zahtjev za minimalnim optim obrazovanjem 23

Glavni cilj je bio da se kroz vojno obrazovanje obezbijedi takva struktura oficira koja e biti otvorena za nove ideje; drugi cilj je bio profesionalno obrazovanje. U Francuskoj su postojale tri institucije za vojno obrazovanje: politehnika, specijalna vojna i mornarika kola. Sistem napredovanja bio je putem senioriteta upotpunjen sistemom selekcije. U Pruskoj je uveden ispit kao preduslov za prijem i napredovanje. Napredovanje iz jednog u drugi in trebalo je da bude od 2-4 god. Sistem kupovine inova oezbjeivao je lojalnost vojske dravi. U Pruskoj je osnovana i ratna akademija. Generaltabni oficiri su manje ili vie ostali anonimni. Obrazovanje oficira je predstavljalo prekretaku polugu u pruskoj vojsci koja ih tjera da se usavravaju u svojoj profesiji, a napredovanje prema zasluzi. Evropski profesionalizam: *Sumirani izvjetaj generala Aptona 1876. * Prijem u vojsku se obavlja putem zavrene vojne kole Ratna akademija obrazuje oficire za vie nauke o ratu Za generaltab se trae oficiri sa najviom profesijom Uvedena su ubrzana unapreenja Godinji i dvogodinji izvjetaji Oficiri se zadravaju samo ako su od koristi vladi Formulisanje profesionalne etike: Nauka o ratu je nauka o razoruavanju ili poraavanju neprijatelja silama, rat nije nista drugo do nastanka politikog odnosa drugim sredstvima. Vojniki um Znaenje vojnikog uma-tri razliite take gledita vojnikog uma: - Prema njegovim sposobnostima - Prema njegovim karakteristikama - Prema njegovim stavovima Vojnik favorizuje agresivnu i ratobornu nacionalnu politiku, da se zalae za organizaciju drutva zasnovanu na lancu komandi. Profesionalna vojnika etika: Postojanje vojnike etike zavisi od postojanja suparnikih nacionalnih drava. Dunost ove profesije je jaanje vojne bezbjednosti drave. Vojnik mora da zanemari linu korist. Nacionalna vojna politika navodi vojnike na: posmatranje drave kao osnovnu jedinicu politike organizacije, podvlae trajne mogunosti rata, protive se ulazu drave u rat osim kad je pobjeda sigurna. Da bi ukinuli rat moramo ukinuti uzrok koji lei u ljudskoj prirodi. Vojnik postupa na osnovu injenica, vrstih brojki, surove realnosti i vremena. Vojnik ima sklonost da sebe vidi kao vjeitu rtvu civilnog hukanja na rat. Oficir mora da ostane politiki neutralan. Vojnik ima predstavniku odgovornost prema dravi, savjetodavnu funkciju i egzekutivu. Vojnika vrlina je poslunost. Vojnika etika prihvata nacionalnu dravu kao najvii oblik politike organizacije. Sila, profesionalizam i ideologija: civilno-vojni odnosi u teoriji VARIJANTE CIVILNE KONTROLE Osnovni problem u vezi sa definisanju civilne kontrole je: kako moe vojna mo da bude umanjena? Generalno govorei, postoje u irem smislu dva odgovora. SUBJEKTIVNA CIVILNA KONTROLA: USPOSTAVLJANJE MAKSIMALNE CIVILNE MOI. Najednostavniji nain da se minimizira vojna mo je maksimiziranje moi civilnih grupa u odnosu na vojne. Postojanje velikog broja civilnih grupa, njihova razliitost i konflikt interesa koji postoji izmeu njih, ini nemoguim maksimiziranje njihove moi kao cjeline u odnosu na vojsku. Maksimiziranje 24

civilne moi uvijek znai maksimiziranje moi neke odreene civilne grupe ili grupa. To je subjektivna civilna kontrola. OBJEKTIVNA CIVILNA KONTROLA: MAKSIMIZIRANJE VOJNOG PROFESIONALIZMA. Civilna kontrola u objektivnom smislu je maksimiziranje vojnog profesionalizma. To je ona podjela politike mi izmeu vojnih i civilnih grupa koja je najpogodnija za stvaranje profesionalnih stavova i ponaanja kod pripadnika oficirskog kora. Na taj nain objektivna civilna kontrola postaje direktno suprotna subjektivnoj civilnoj kontroli. Najbitnija stvar za bilo koji sistem civilne kontrole je umanjivanje vojne moi. DVA NIVOA CIVILNO-VOJNIH ODNOSA OFICIRSKI KOR I POLITIKA MO. Mo je sposobnost kontrolisanja ponaanja drugih ljudi. Mo postoji u dva oblika, formalna vlast i neformalni uticaj. Formalna vlast ima za posljedicu kontrolu ponaanja jedne osobe od strane druge na osnovu njihovih poloaja u jednoj utvrenoj drutvenoj strukturi. Vlast nije inherentna u pojedincu ve je svojstvo statusa ili poloaja. Shodno tome, vlast je ureena, struktuirana ili legitimna mo. Nivo vlasti odnosi se na poloaj koji grupa zauzima u vladinoj hijerarhiji moi. Nivo vlasti oficirskog kora je podignut na najvii stepen ako je postavljen u vrh hijerarhije i ako su mu druge institucije vlade podreene.Neto nii nivo autoriteta postoji ako vojska nema vlast nad drugim institucijama i ako druge institucije nemaju vlast nad njom. U ovom sluaju postoje dvije paralelne strukture vlasti; jedna vojna i jedna civilna. Ovakva situacija znai vojnu nezavisnost. Tree, oficirski kor moe da bude podreen samo jednoj drugoj instituciji koja ima efikasan konaan autoritet. Uticaj. Politiki uticaj jedne grupe prikazan je u etir pokazatelja, pomou kojih je mogue procjeniti oficirski kor. (1) Grupa veze oficirskog kora. (2) Ekonomski i ljudski resursi podreeni vlasti oficirskog kora i njegovih voa. (3) Hijerarhiska meusobna isprepletenost oficirskog kora i drugih grupa. (4) Presti i popularnost oficirskog kora i njegovih voa. Ova etir pokazatelja e pomoi da se u izvjesnoj mjeri odrede pokazatelji politikog uticaja vojske. PROFESIONALNA ETIKA I POLITIKE IDEOLOGIJE. Kao to postoji vie razliitih civilnih grupa ukljuenih u borbu za vlast, tako isto postoji i niz razliitih civilnih etika i ideologija. Vojnika etika je konkretna, stalna i univerzalna. Izraz civilno oznaava samo ono to je nevojno. U ovoj analizi ona e biti uporeena sa etiri manifestacije jedne vrste civilne etike politike idologije. Politika ideologija je skup vrijednosti i stavova koji se odnose na probleme drave. Ideologije koje e biti uporeene sa vojnom etikom su etiri najznaajnije u zapadnoj kulturi: liberalizam, faizam, marksizam i konzervativizam. Liberalizam. Sutina liberalizma je individualizam. On naglaava razumnost i moralno dostojanstvo pojedinca i protivi se politikom, ekonomskom i drutvenom sputavanju line slobode. Vojnik tvrdi da je prirpdan odnos izmeu ljudi konflikt; liberal vjeruje da je prirodan odnos mir. Liberalizam smatra da upotreba razuma moe da stvori harmoniju interesa. Nasuprot vojnikom gleditu, liberalizam smatra da je ljudska priroda promjenljiva i da se moe popraviti obrazovanjem i odgovarajuim drutvenim institucijama. Liberalizam vjeruje da put ka miru vodi kroz institucijalna sredstva, kao to su meunarodno pravo, meunarodni sudovi i meunarodna organizacija. Civilna kontrola u liberalizmu znai otjelotvorenje liberalnih ideja u vojnim institucijama. Faizam. Vojna etika i faizam su u izvjesnim stvarima slini, ali meu njima postoji i jedna fundamentalna razlika. Dok vojniko miljenje prihvata rat, faistiko miljenje romantizuje rat i nasilje. Vojnik priznaje neophodnost i upotrebu sile; faista oboava silu kao cilj sam po sebi. Vojnika etika prihvata nunost vodstva i discipline u ljudskom drutvu; faizam naglaava vrhovnu mo i sposobnost voe kao i apsalutnu dunost podreivanja njegovoj volji. Pogled na 25

ljudsku prirpdu i historiju faista i ljudi iz vojske se u velikoj mjeri razlikuju. Nasuprot vojnikom isticanju univerzalnosti ljudskih osobina, faista vjeruje u prirodnu superijornost izabranog naroda ili rase i u inherentnu genijalnost i vrhovnu vrlinu voe. Marksizam. Marksistiki pogled na ovjeka je fundamentalno suprotan od vojnikog. Za marksistu ovjek je u osnovi dobar i racionalan; njega kvare zle institucije. On je po prirodi u miru sa drugim ljudskim biima. Marksista naglaava vanost ekonomske moi, dok vojnik, slino Makijaveliju, smatra da je superijornost na strani maa. Marksizam odbacuje realnost drave kao odraza grupnog jedinstva, smatrajui da je drava instrument klasne borbe. Jedini ratovi koji on moe da odobri su klasni ratovi i jedine vojne snage koje moe da prihvati su klasni instrumenti. Konzervativizam. Suprotno liberalizmu, marksizmu i faizmu, konzervativizam je u osnovi slian vojnikoj etici. Po svojoj teoriji o ovjeku, drutvu i historiji, po njenom priznavanju uloge sile u ljudskim odnosima, po njenom prihvatanju postojeih institucija, po njenim ogranienim ciljevima, po njenom nepovjerenju u velike zamisli, konzervativizam i vojnika etika su u saglasju. RAVNOTEA OBJEKTIVNE CIVILNE KONTROLE Ostvarenje objektivne civilne kontrole zavisi od ostvarenja odgovarajue ravnotee izmeu moi vojske i drutvene ideologije. U najveem broju drutava odnos izmeu sile, profesionalizma i ideologije je dinamian, odraavajui promjene u relativnoj moi grupa, promjene tokova shvatanja i miljenja i promjene vrste prijetnji nacionalnoj bezbjednosti. Obrasci civilno-vojnih odnosa: Opti odnosi izmeu sile, profesionalizma i ideologije ine moguih pet razliitih idealnih tipova civilno vojnih odnosa: 1. Tip: antivojna ideologija: visoka vojna mo, nizak vojni profesionalizam; ovaj tip u primitivnijim zemljama gdje je profesionalizam zaostao ili u raznim zonama gdje vojska naglo pojaava mo 2. Tip: antivojna ideologija: niska vojna politika mo, nizak profesionalizam gdje je drutvena ideologija toliko prisutna da vojnici ne mogu da izbjegnu njen uticaj 3. Tip: antivojna ideologija: niska vojna politika mo i visok profesionalizam, u drutvima gdje ima malo prijetnje bezbjednosti 4. Tip: provojna ideologija: visoka politika mo i visok profesionalizam, drutva koja se stalno nalaze suoena sa prijetnjama bezbjednosti i koja imaju ideologiju koja gaji simpatije prema vojnikim vrijednostima 5. Tip: provojna ideologija: niska politika mo i visok profesiolanizam, drutva sa rijetkom prijetnjom bezbjednosti a gdje dominiraju konzervativne ili druge ideologije koje simpatiu vojnike stavove.

26