UNIVERZITET U TRAVNIKU PRAVNI FAKULTET U KISELJAKU

PRIVREDNO PRAVNI SISTEM I POLITIKA EU

PRAVNI SISTEM EU
Studenti: Osmi Emir Index br. 1018/11 Vidimli Sanel Index br. 1001/1
Kiseljak, maj/svibanj 2012. godine

Mentor: Prof. dr Marki Marinko

UVOD
Proces

zapoeo 1951. godine (6 drava) 5 proirenja Europska Unija, Maastricht 1992. godina 27 drava lanica Himna Zastava Moneta Euro 29.10.2004. godine Ustav EU

PRAVNI SISTEM EU
Temelj

- u Osnivakim ugovorima EU sui generis pravni sistem razvijao se i prilagoavao potrebama i specifinostima integracije Europe Nema karakteristike ni pravnog sistema drava lanica ni sistema meunarodnih organizacija Specifian sistem pravnih pravila acquis communautaire (naslijee, steevina zajednice)

PRAVO EU
KOMUNITARNO PRAVO

PRIMARNO

PRAVO Osnivaki ugovori, dodaci, protokoli, konvencije i izjave uz pojedine ugovore

SEKUNDARNO

PRAVO (izvedeno, derivativno) Pravni akti institucija EU

3 STUBA EU - AKTI

U prvom (I) stubu tj. u EZ, lan 249 Ugovora o EZ-u: uredbe, direktive i odluke pravno obavezujue i preporuke i miljenja U drugom (II) stubu (zajednika vanjska i sigurnosna politika), lan 12. Ugovora o EU, Vijee ministara usvaja: Zajednike akcije i Zajednika stajalita U treem (III) stubu (policijska i pravosudna saradnja u krivinim predmetima), lan 34. Ugovora o EU,: Zajednika stajalita, Okvirne odluke, Odluke i Konvencije Meunarodni sporazumi kojima se ureuju odnosi izmeu EU i meunarodnih organizacija i treih drava svstavaju se izmeu primarnog i sekundarnog prava EU.

EUROPSKI SUD

Institucija EU zaduena za ouvanje, razvoj, tumaenja i provedbu prava EU uvar ugovora Luxembourg 1988. godine Sud prve instance Opti sud Uloga Europskog suda, kao institucije, je da osigura da se pri primjeni i tumaenju Osnivakog ugovora potuje pravo (lan 220. UoEZ). Sud pokrenuo proces tzv. konstitucionalizacije Ugovora - Osnivaki ugovori za pravni poredak EU predstavljaju normu prepoznavanja, tj. pravilo prema kojem se ocjenjuje koje vrste pravnih normi vae u kontekstu tog pravnog poretka. Mjerila vrijednosti tog pravnog poretka postoje, dakle, unutar samog poretka, a nisu vanjska mjerila. Konstitucionalizacija Ugovora omoguila je odvajanje pravnog sistema EU od sistema drava lanica. Taj je sistem autonoman u odnosu na pravne sisteme drava lanica EU, jer ne ovisi o naelima tih sistema ni u nastanku, niti u nainu primjene, ve posjeduje i razvija vlastita pravila.

ORGANIZACIJA SUDA

27 sudija i 8 nezavisnih advokata Mandat 6 godina, svake tri djelimina zamjena Savjetodavni odbor (tijelo, 7 lanova, bivi lanovi Suda, lanovi Vrhovnih sudova i priznai advokati od kojih jednog predlae Europski parlament) Advokati funkcija davati miljenje Sudu, nezavisno, nepristrasno (uvijek po jedan (1) iz F, GB, D, E, I, ostali (3) rotiraju iz drava lanica Sud sudi u plenumu ili u sudskim vijeima (3-5) ili u Velikom vijeu (13) Organizacija Suda, kao i postupak pred njim, ureeni su Statutom Suda, koji je sadran u Protokolu uz Osnivaki ugovor i njegov je sastavni dio, te u Pravilima postupka. Sekretar Suda - Sekretarijat

NADLENOSTI I POSTUPCI SUDA EU

Nadlenosti Europskog suda su ograniene. Europski sud ima nadlenost da vodi nekoliko razliitih vrsta postupaka, koji se mogu voditi po osnovu posrednih i neposrednih tubi. Najvaniji su postupci: 1. Prethodni postupak (Postupak koji pred Sudom pokree nacionalni sud postavljati pitanja tumaenja i pitanja valjanosti prava Zajednice); 2. Tube protiv drave lanice (na zahtjev Komisije ili drave lanice utvruje da li neka drava lanica kri neku od obaveza utemljenih u pravu EU); 3. Tube za ponitenje akta Zajednice (ovlaten je ponititi akt koji donese institucija EU - zahtjev Sudu mogu podnijeti institucije EU - Vijee, Parlament, Komisija i u odreenim sluajevima Europska centralna banka, drave lanice, ali i pojedinci sve pravne i fizike osobe); 4. Tube zbog propusta (isto kao i kod ponitenja); 5. Tube za naknadu tete (Institucije, drave lanice te pravne i fizike osobe ovlatene su pred Europskim sudom zahtijevati da im institucija EU naknadi tetu koju je uzrokovala protupravnim (ne)djelovanjem, (ne)injenjem;

OSTALE NADLENOSTI DOGOVORI

1.

U sporovima izmeu zaposlenih u institucijama Europske unije s tim institucijama 2. Nadlenost Suda drave lanice mogu uspostaviti i meusobnim dogovorom da rjeavanje nekog meusobnog spora povjere Sudu 3. Pojedinci u situacijama kada se za zatitu svojih prava, koja im dodjeljuje novi europski pravni poredak, ne mogu obratiti Europskom sudu, ovlateni su da zatitu potrae pred nadlenim nacionalnim sudom.

SUD PRVE INSTANCE I OSTALE SLUBE SUDA

Prvostepeni Opti sud, 1988. godine Luxembourg Prema Ugovoru iz Nice, ini ga barem jedan sudija iz svake drave lanice Nema nezavisnih advokata Radi u vijeima od tri ili pet sudija, Velikom vijeu i plenumu, a moe i putem sudije pojedinca Nadlenosti Suda prve instance: 1. sporovi po tubi fizikih i pravnih lica protiv akata komunitarnih institucija, odnosno zahtjeva za njihovo ponitenje ili zbog njihovog pasivnog dranja odnosno nedjelovanja, 2. sporovi po tubi za naknadu tete, 3. sporovi po tubi drava lanica Komisije, 4. sporovi po tubi drava lanica protiv Savjeta u vezi sa mjerama iz razliitih oblasti (ekonomije, vanjske politike, itd.), 5. sporovi protiv nadlenih komunitarnih agencija, 6. sporovi dodijeljeni mu na osnovu arbitrane klauzule u privatno pravnom ili javno pravnom Ugovoru, 7. postupanje po zahtjevu nacionalnih sudova za tumaenje Osnivakih ugovora i komunitarnih propisa. Sekretar Suda Odjel za istraivanje i razvoj Prevoditeljska sluba Odjel za odnose sa javnosti

ZAKLJUAK

EU je jedinstvena nadnacionalna organizacija europskih suverenih demokratskih drava 1951. godine, Ugovor u Parizu (Zajednica za ugalj i elik) 1957. godine, Rimski ugovor (EEZ i Euratom) 1952.-58. godine, 6 drava 1959. godine, EFTA, A, Dan., N, P, S, CH, GB 1967. godine, 3 zajednice stupaju u jednu EZ sa zajednikim tijelima i ostvaruje se carinska unija 1973. godine, Danska, V. Britanija, R Irska 1974. godine, ECU zajednicka europska valutna jedinica 1979. godine, uveden EMS 1981. godine, Grka 1986. godine, Portugal i panija 1989. godine, pad Berlinskog zida, (09.11.) i 03.10.1990. godine ujedinjenje Njemake 1992. godine, 07.02. Maastricht-ski ugovor potpisan, 01.11.1993. godine stupa na snagu, EZ prerasta u EU 1995. godine, Austrija, vedska i Finska 1998. godine, 01.06., Europska centralna banka (ECB), cilj: stabilnost cijena 1999. godine, uvoenje Eura kao sredstva plaanja bezgotovinski novac (11 drava), zavretak III faze EMU (1990.-1999.) 2002. godina, 01.01. uvoenje novanica Eura kao sredstva plaanja (12 drava) 2004. godine, Kipar, eka, Estonija, Maarska, Latvija, Litvanija, Malta, Poljska, Slovaka i Slovenija 2007. godine, Bugarska i Rumunija

Glavna sjedita: Brissel, Strasbourg, Luxembourg, Frankfurt 27 lanica 500.000.000 stanovnika Povina Unije 4,3 mio km2 Slubeni jezici: 20, najzastupljeniji engleski lanstvo u EU garantuje politiku stabilnost i sigurnost dravama lanicama Preko 60 godina osigurava lanicama mir i blagostanje, prosperitet, ekonomski razvoj, itd. Razvija Komunitarno pravo kao III pravni sistem u svijetu Brine o pravima sloboda i osnovnom pravu na ivot Konvencija o ljudskim pravima i temeljnim slobodama 1950. godine