01 Dzamije Prostor

19 [2011] 1 [41]
ZNANSTVENI ASOPIS ZA ARHITEKTURU I URBANIZAM A SCHOLARLY JOURNAL OF ARCHITECTURE AND URBAN PLANNING
SVEUILITE U ZAGREBU, ARHITEKTONSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB, FACULTY OF ARCHITECTURE ISSN 1330-0652 CODEN PORREV UDK | UDC 71/72 19 [2011] 1 [41] 1-280 1-6 [2011]
PROSTOR
POSEBNI OTISAK / SEPARAT OFFPRINT
Znanstveni prilozi Scientific Papers
92-113
Alen uni
Moderna i suvremena islamska arhitektura u Hrvatskoj

Izvorni znanstveni lanak UDK 726:72.036(497.5)19/00
Modern and Contemporary Islamic Architecture in Croatia

Original Scientific Paper UDC 726:72.036(497.5)19/00
Sl. 1. S. Plani: Minareti Poglavnikove damije, Zagreb, 1941.-1944. (srueni 1948.) Fig. 1 S. Plani: Minarets of the Headmans Mosque, Zagreb, 194144 (destroyed in 1948)
Znanstveni prilozi | Scientific Papers
19[2011] 1[41]
PROSTOR
93
Alen uni
Sveuilite u Zagrebu Arhitektonski fakultet HR - 10000 Zagreb, Kaieva 26 Izvorni znanstveni lanak UDK 726:72.036(497.5)19/00 Tehnike znanosti / Arhitektura i urbanizam 2.01.04 - Povijest i teorija arhitekture i zatita graditeljskog naslijea lanak primljen / prihvaen: 29. 5. 2011. / 9. 6. 2011. University of Zagreb Faculty of Architecture HR - 10000 Zagreb, Kaieva 26 Original Scientific Paper UDC 726:72.036(497.5)19/00 Technical Sciences / Architecture and Urban Planning 2.01.04 - History and Theory of Architecture and Preservation of the Built Heritage Article Received / Accepted: 29. 5. 2011. / 9. 6. 2011.
Moderna i suvremena islamska arhitektura u Hrvatskoj Modern and Contemporary Islamic Architecture in Croatia
damije u Hrvatskoj islamska arhitektura liturgijska arhitektura meuratna Moderna mesdidi u Hrvatskoj
Ovim su straivanjem inventarizirane i okvirno vrjednovane sve projektirane i izvedene islamske graevine religijske namjene nastale u Hrvatskoj tijekom 20. i 21. stoljea. U valorizacijskom pogledu zakljueno je da rije o autorski relevantnom, dosad gotovo nepoznatom sloju hrvatske arhitekture vremenski pozicioniranom od razdoblja meuratne moderne do danas, s djelima istaknutih arhitekata i likovnih umjetnika poput Stjepana Plania, Zvonimira Pogaja, Omera Mujadia, Juraja Najdharta, Demala elia, Mirze Goloa, Duana Damonje i dr. Posebno je vana i injenica da su za rjeenja novih damijskih sklopova i islamskih centara viekratno provoeni javni arhitektonski natjeaji (Zagreb, Rijeka).
mosques in Croatia Islamic architecture liturgic architecture interwar Modernism masjids in Croatia
The research resulted in a list and rough evaluation of all designed and built Islamic religious buildings created in Croatia during the 20th and 21st centuries. The evaluation led to the conclusion that the buildings belong to the so far unknown part of Croatian architecture that has been created since the interwar modernism. The buildings have also been designed and furnished by relevant architects and artists like Stjepan Plani, Zvonimir Pogaj, Omer Mujadi, Juraj Najdhart, Demal eli, Mirza Golo, Duan Damonja and others. Equally important is also the fact that architectural design competitions have recurrently been held for the complexes of Islamic centres and mosques (Zagreb, Rijeka).
94
PROSTOR
1[41] 19[2011] 92-113 A. UNI Moderna i suvremena islamska arhitektura u Hrvatskoj
UVOD1 INTRODUCTION
loj zemlji ivi 56.777 muslimana, odnosno 1,28% populacije (prema popisu stanovnitva iz 2001.); u Zagrebu je prema istom popisu bilo 16.215 muslimana (2,08%), gdje su druga konfesionalna skupina po brojnosti.11 Uz 23 manja molitvena prostora - mesida,12 u Hrvatskoj su zasad u funkciji samo dvije damije (u Zagrebu i Gunji), a u Rijeci je u tijeku izgradnja tree.13 Istodobno s doseljavanjem muslimana Bonjaka i konstituiranjem prvih medlisa u veim gradovima javljaju se i inicijative za izgradnju vjerskih zgrada. Ambicioznim projektima za izgradnju gradskih damija u 20. stoljeu prethodila je tek jedna mala bogomolja za vojnike muhamedance, nastala oko 1864. godine u Puli u sklopu austro-ugarske mornarike vojarne Marije Terezije (jo postoji u ruevnom stanju).14 I dok je povijesni sloj tursko-islamske arhitekture u Hrvatskoj dijelom zabiljeen kao spomenika batina - moderne i suvremene
1 Istraivanje je provedeno na Arhitektonskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu u sklopu znanstvenog projekta Urbanistiko i pejsano nasljee Hrvatske kao dio europske kulture [ifra: 054-0543089-2967], voditelja prof.dr. sc. Mladena Obada itarocija i Atlasa hrvatske arhitekture XX. stoljea [054-0000000-362], voditelja prof.dr.sc. Andreja Uchytila. Tema je saeto izloena na 4th International Conference on Hazards and Modern Heritage: The Importance of Place, CICOP [Sarajevo, 13.-16.6.2011.: uni, 2011.]. Detaljniji prikaz pripremljen je kao ispitni seminarski rad na kolegiju Hrvatska arhitektura 20. stoljea voditelja prof.dr.sc. Andreja Uchytila, kojemu se zahvaljujem na korisnim komentarima i uputama tijekom izrade seminarskog rada. Posebnu zahvalnost dugujem dr.sc. Zlatku Karau na poticaju za istraivanje ove teme, specifinim znanjima o arhitekturi islama koje mi je prenio te na pomoi prigodom dorade teksta i njegove prilagodbe formi znanstvenog lanka. 2 Kara, 2010. 3 Mauran, 1998; Moaanin, 1999; Hasanbegovi, 2007: 21-28 4 Kara, uni, 2011. 5 Kara, 2011. 6 Omerbai, 2010: 378. Postoji i I. izdanje knjige istog autora i istog naslova [Omerbai, 1999.], no kako je ovo II. izdanje proireno, u daljnjem e se tekstu citirati samo ta novija bibliografska jedinica. 7 Prvi muslimani u Zagrebu zabiljeeni su 1878. nakon austrijskog zauzimanja Bosne; iz 1883. potjee prvi muslimanski grob na Mirogoju; C.-k. islamsko vojno duebrinitvo u Zagrebu osnovano je 1915.; prvi graanski imam imenovan je 1919.; prvi muftija 1922.; zagrebaki Dematski medlis (vjerska opina) osnovan je 1934.; Kotarski erijatski sud djeluje od 1935. [Jurki, 1943: 40-43; Tralji, 1943: 101-106; Mufti, 1997: 32, 33, 46; Omerbai, 1997: 109-110; iak-Chand, 1999: 451-464; Duvnjak, 1999: 1-17; *** 2006.c: 404; Hasanbegovi, 2007.b: 31-86, 154-161; Hasanbegovi, Nani, 2009: 10, 13-15; Omerbai, 2010: 380, 382, 386, 388, 390, 391, 597]. 8 Hasanbegovi, 2007.b: 48-51, 459-469 9 Tralji, 1943: 102-103; Omerbai, 1997: 109-110; *** 2006.c: 404; Hasanbegovi, 2007.b: 59, 384-386; Omerbai, 2010: 380, 382, 383, 384 10 Medlis [ar.] vijee, savjet, odbor vjerske zajednice u nekome mjestu [kalji, 1985: 452] 11 Hasanbegovi, Nani, 2009: 9 12 Mesdid [ar.] manja muslimanska bogomolja bez minbera i minareta, u kojoj se ne klanja podnevna molitva petkom duma, ni veliki Bajram-namaz [kalji, 1985: 460-461]
ontekst i polazita - Povijesni sloj islamske arhitekture u Hrvatskoj, loe ouvan i donedavno gotovo nepoznat, vee se za razdoblje turske okupacije naih krajeva, uglavnom tijekom 16. i 17. stoljea.2 Osmanlijska su osvajanja poela 1493. Krbavskom bitkom, a njihovo teritorijalno irenje zaustavljeno je tek stoljee kasnije, nakon Sisake bitke 1593. godine.3 Snana islamizacija veeg dijela hrvatskog prostora u to je doba imala za posljedicu orijentalnu preobrazbu naih gradova4 i izgradnjom brojnih tursko-islamskih graevina (damija, hamama, turbeta, tekija i dr.),5 pri emu su posljednje turske gradnje u nas iz vremena oko 1680. godine. Kao manifestni simboli islama takve su zgrade sustavno ruene ve u prvim godinama austrijsko-hrvatske reconquiste krajem 17. stoljea, dok su preostali muslimani u tim turbulentnim godinama ili iseljeni, ili pokrteni (u Lici njih ak 1700).6 Nakon dva stoljea islamske nenazonosti u Hrvatskoj muslimani se tek poetkom 20. stoljea postupno vraaju, ponajvie u Zagreb zbog poslovnih razloga, vojne slube ili kolovanja.7 Prema popisu iz 1910. u Zagrebu ih je bilo samo 35 (u cijeloj dravi 204), a nakon to je Hrvatski sabor na prijedlog pravaa priznao islam kao jednu od slubenih religija (1916.),8 njihov se broj viestruko poveao (nakon Prvoga svjetskog rata u popisu iz 1919. bilo ih je 3145, godine 1931. ve 4750).9 Danas u Hrvatskoj ima 15 medlisa,10 a u cije-
Moderna i suvremena islamska arhitektura u Hrvatskoj A. UNI 92-113 19[2011] 1[41]
PROSTOR
95
damijske gradnje gotovo su nepoznate u naoj novijoj arhitekturi,15 pa i uope u meunarodnom kontekstu islamske arhitekture 20. stoljea, njena vrjednovanja i specifine interpretacije.16
ZAGREBAKE DAMIJE ZAGREB MOSQUES

Prve inicijative za izgradnju damije - U doba aneksije Bosne i Hercegovine poetkom 20. stoljea zabiljeeni su prvi poticaji za izgradnju damije u Zagrebu, ponajvie kroz politiko-nacionalno djelovanje Frankove Stranke prava. Ve je 1908. u stranakom glasilu Hrvatsko pravo objavljen tekst o potrebi gradnje damije,17 no to je izazvalo otre reakcije i u katolikom, i u prosrpski orijentiranom tisku. Meutim, obrazloenje pravaa bilo je jasno i argumentirano te se pozivalo na primjere tolerancije prema ve izgraenim idovskim, pravoslavnim i evangelikim bogomoljama koje su imale dostojne lokacije i
13 Omerbai, 2010: 595-657 14 Omerbai, 2010: 13, 382, 617; http://www.medzlis. org/index.php?option=com_content&task=view&id=3&I temid=71 15 Prva studija s tom tematikom prireena je nedavno kao konferencijsko izlaganje. [uni, 2011.] 16 O arhitekturi suvremenih damija u islamskome svijetu (poglavito u arapskim, ali i u europskim zemljama) kontekstualna, valorizacijska i komparativna istraivanja v.: Haider, 1980.; Fethi, 1985.; Khan, 1990.; Serageldin, Steele, 1996.; Holod, Khan, 1997.; Jahi, 2008. 17 Kurtagi-Bratilski, 1908.; Hasanbegovi, 2007.b: 246; Hasanbegovi, Nani, 2009: 18 18 Hasanbegovi, 2007.b: 247; Hasanbegovi, 2007.a: 87-96 19 Jurki, 1943: 40; *** 1944.d; *** 1988: 45; Mufti, 1997: 33; *** 2006.c: 404; Hasanbegovi, 2007.b: 248; Hasanbegovi, Nani, 2009: 18; Omerbai, 2010: 395 20 Jurki, 1943: 42; Mufti, 1997: 34; *** 2006.c: 404; Omerbai, 2010: 396 21 Jurki, 1943: 40; Omerbai, 2010: 395 22 *** 1922.a; Hasanbegovi, 2007.b: 249-251; *** 2006.c: 404 23 U listu Pokret objavljena je karikatura s minaretom damije uza zagrebaku katedralu i natpisom Al Alah il Alah u Zagrebu (*** 1922.b; Omerbai, 2010: 409). Nasuprot tome, iste godine sarajevska Naa pravda poziva na skupljanje milodara za izgradnju zagrebake damije [*** 1922.c; Jurki, 1943: 42]. 24 Jurki, 1943: 42; *** 1944.d; *** 1988: 45; Mufti, 1997: 34; Omerbai, 2010: 396 25 *** 1932.; Jurki, 1943: 43; Hasanbegovi, 2007.b: 251; Omerbai, 2010: 397 26 Demat [ar.] muslimanska vjerska opina, podruje koje gravitira jednoj damiji; u irem smislu svaka opina ili zajednica. [kalji, 1985: 236-237] 27 *** 1943: 5; Jurki, 1943: 44; Tralji, 1943: 106; Hasanbegovi, 2007.b: 251-254; Hasanbegovi, Nani, 2009: 18; Omerbai, 2010: 395. U Odboru Zaklade bili su: muftija Ismet ef. Mufti, dr. Salko Kulovi, prof. Salih Ljubuni, um. ing. Halid Mufti, gra. ing. Sejfudin Mufti, Murat Rizvanbegovi, prof. dr. Ibrahim Rudi i tajnik Medid ini [Mufti, 1997: 36]. Prijepis Statuta v. Hasanbegovi, 2007.b: 465-470 28 MIZZ - Zapisnici Zaklade za izgradnju damije u Zagrebu i zgrada za uzdravanje damije te smjetaj islamskih vjersko-prosvjetnih ustanova (1939.-1945.)
reprezentativne graevine u samom sreditu Zagreba.18 Slian neuspio pokuaj potpore za gradnju moeje u Zagrebu inicirala je 1912. godine Druba Brae Hrvatskog Zmaja za posjeta Husein-bega Bievia,19 nakon ega je uslijedio rat i zamrlo to pitanje. Poetkom 20-ih godina za muslimanske je molitve povremeno unajmljivana dvorana Kola nedaleko od HNK-a.20 Pri Drubi Brae Hrvatskog Zmaja 1920. osnovan je Inicijativni odbor za izgradnju damije, na elu kojeg je bio dr. Ivo Pilar, ali za nekoliko mjeseci Odbor se raspao jer je grad odbio zahtjev za lokaciju.21 Tek 1921. i 1922. iznova je u tisku aktualizirano pitanje izgradnje damije, kako se predlagalo - u maurskom stilu, s lokacijom na Gornjem gradu,22 no uz snaan otpor radikalnog novinstva.23 U promidbi se ponovno osobito isticao dr. Ivo Pilar koji je i prvi uplatio 400 tadanjih kruna donacije. Na zahtjev reis-uleme Islamske zajednice iz 1922. godine gradonaelnik Zagreba Vjekoslav Heinzel pozitivno je odgovorio pa je za izgradnju damije 1924. dodijelio 100.000 kruna, a gradsko je poglavarstvo naelno darovalo i parcelu na Rooseveltovu trgu (na kojoj je poslije izgraen Novinarski dom).24 Potom nije bilo ni rijei o damiji sve do 1932. kada je u sarajevskom listu Islamski svijet objavljen lanak o zagrebakoj damiji s pozivom svim muslimanima za pomo.25 Nakon daljnjega dueg zastoja tek je 1935. godine od strane Dematskog medlisa26 uslijedilo pokretanje Zaklade za izgradnju damije, a 1938. i formalna potvrda njena statuta te utemeljenje Odbora za izgradnju damije, kojemu je iz dravnih sredstava dodijeljeno poetnih 65.000 dinara.27 Potom se intenziviraju aktivnosti na traenju odgovarajue lokacije i izrada prvih projektnih rjeenja.28 Mesdid u vojarni Zrinjski - Nakon to je 1915. uspostavljeno Carsko-kraljevsko islamsko vojno duebrinitvo, u jednoj dvorani vojarne pjeake pukovnije Zrinjski (Rudolfove vojarne na dananjem Trgu F. Tumana)
Sl. 2. Minaret nekadanje damije u mornarikoj vojarni Marije Terezije, Pula, 1864. Fig. 2 Minaret of the former mosque in the Naval Barracks of Maria Theresa, Pula, 1864 Sl. 3. Karikatura protiv inicijativa za izgradnju damije u Zagrebu, 1922. Fig. 3 Caricature showing opposition to the initiative for the construction of a mosque in Zagreb, 1922
96
PROSTOR
ski molitveni prostor za muslimane ostao je u funkciji do otvaranja poglavnikove damije 1944. godine.34 U nedostatku drugoga prostora mesdid je sluio vjerskim potrebama i nakon Drugoga svjetskog rata (1959.-1987.), sve do otvorenja damije u Folnegovievu naselju.35 Projekti Omera Mujadia i Zvonimira Pogaja za damiju na Kraljevcu/Zelengaju Zaklada/Odbor za izgradnju damije unato privremenom rjeenju u Tomaievoj ul., nastavila je potragu za odgovarajuom lokacijom. Grad Zagreb ponudio je 1939. godine nekoliko njih: primjerice ugao Samoborske (dananje Adijine) i Badalieve, zatim ugao Samoborske i Kranjevieve, potom parcelu na Varadinskoj cesti (dananjoj Ul. grada Vukovara) pokraj igralita Graanskoga, a pregovaralo se i o zemljitu u Vonininoj ulici. Razmatrao se i smjetaj damije unutar Botanikoga vrta u Mihanovievoj ul., tako da proelje gleda u smjeru Gundulieve. Spominjao se i Tukanac, zatim Josipovac, Radoeviev Brijeg, a naposljetku i zemljite na Gupevoj zvijezdi. Godinu kasnije (1940.)
Sl. 4. O. Mujadi: Prvi projekt damije na Kraljevcu/Zelengaju, Zagreb (akvarel), 1939./40. Fig. 4 O. Mujadi: First design for a mosque in Kraljevac/Zelengaj, Zagreb (watercolour), 1939/40
bila je ureena prva zagrebaka islamska bogomolja, no ona je sluila samo vojnim potrebama do kraja Prvoga svjetskog rata.29 Mesdid u Tomaievoj ulici - Tijekom 1930-ih godina, ekajui na odluku o izgradnji damije, koju je bilo teko usuglasiti zbog politikih previranja i sukoba meu strankama, Dematskome su medlisu, nakon obraanja gradonaelniku u studenomu 1934., dodijeljena poetkom 1935. dva opinska stana u dvorinom krilu zgrade u Tomaievoj ul. 12. Ubrzo su prilagoeni za prvi zagrebaki civilni mesdid u nevelikoj, skromno opremljenoj prostoriji30 (otvoren 29. studenoga iste godine).31 U to doba u Zagrebu je bilo zabiljeeno ve 1250 muslimana (sa sezoncima do 3000), pa su prostori po svojim dimenzijama bili zasigurno nedostatni.32 Ondje je djelovao i mekteb za pukokolsku djecu.33 Prvi stalni grad-
Sl. 5. Interijer adaptiranog mesdida u Tomaievoj ul. 12, Zagreb, 1935. Fig. 5 Interior of the adapted mescit (small mosque) at 12 Tomaieva Street, Zagreb, 1935
29 Mufti, 1997: 33-34; Omerbai, 2010: 382, 383. Ponegdje se u literaturi netono navodi da je ta prva moeja za potrebe vojnika muslimana otvorena 1934. [*** 2006.c: 404]. 30 Soba za molitvu bila je duga 8-10 m, irine 5-6 m. U zidu je bila izvedena nia mihraba iznad kojeg je bio uobiajeni natpis, a na zidovima Boje ime, ime Muhameda i imena prvih etiriju kalifa. Desno je bio mali minber s tri stube (zapravo kjurs). Ta provizorna prva damija bila je smjetena u sklopu Imamata demata i zauzimala je cijeli prvi kat zgrade. Od nje su jedna vrata vodila u sobu imama, a druga u abdesthanu i spavau sobu imamova pomonika. Na drugome katu bili su smjeteni uredi Muslimanske bogotovne opine i od 1936. studentska menza. Sauvan je nepotpisani projekt adaptacije mesdida iz rujna 1935. s graevnom dozvolom od 4. studenoga, crtan na podlozi izvornih nacrta kue iz 1926. [DAZG [1122] GPZ-GO: sig. 3034]. 31 *** 1935.; Jurki, 1943: 43; Tralji, 1943: 105; Mufti, 1997: 34; Omerbai, 1997: 110; *** 2006.c: 404; Hasanbegovi, 2007: 71, 450; Hasanbegovi, Nani, 2009: 15; Omerbai, 2010: 388, 390, 397 32 Mufti, 1997: 34; Omerbai, 2010: 390 33 Mufti, 1997: 36 34 Opis mesdida i prostora Imamata prema sjeanju Ragiba Muftia, objavljenog u: Mufti, 1997: 37-39; Hasanbegovi, 2007: 73 35 Omerbai, 2010: 397 36 Jurki, 1943: 46; Hasanbegovi, 2007.b: 255-258; Hasanbegovi, Nani, 2009: 20; Omerbai, 2010: 395 37 Mufti, 1997: 36, 45; Hasanbegovi, 2007.b: 256; Omerbai, 2010: 403. Ispod objavljenoga Mujadieva perspektivnog akvarela damije na Zelengaju/Kraljevcu grekom se navodi da je to drugi projekt, no rije je o prvom rjeenju. Nigdje u biografskoj literaturi o arhitektu Pogaju taj se njegov projekt ne spominje. 38 U jednom kasnijem tekstu Pogaj izrijekom potvruje svoje autorstvo tog projekta [Pogaj, 1943: 50]. Ostale atribucije: Hasanbegovi, Nani, 2009: 20; Omerbai, 2010: 397: Uz objavljenu fotografiju makete navodi se samo Mujadievo ime, dok kljuni Pogajev autorski udio nije spomenut. Ovaj Pogajev projekt u strunoj literaturi dosad nije bio poznat pa se ne navodi ni u jednom biografskom prikazu, niti u popisu Pogajevih djela [v. tulhofer, 1993.; Uchytil, tulhofer, Barii Mareni,
PROSTOR
97
predloen je Zelengaj (Kraljevaka uma) u sjevernom podsljemenskom predjelu Zagreba pa je to Gradsko zastupstvo i prihvatilo kao konano mjesto za budui damijski sklop.36 Prvi idejni projekt za damiju na Kraljevcu 1939./40. izradio je slikar i profesor na Likovnoj akademiji u Zagrebu Omer Mujadi.37 Damiju je osmislio prilino konzervativno (gotovo historicistiki) kao monumentalan kubus s plitkom kupolom i rizalitnim volumenom u funkciji divovskoga nadluenog ulaza (poput ivana perzijskih moeja). Izdueni, ritmino postavljeni vitki prozori na bonim proeljima imaju neke elemente moderniteta, no svojim dimenzijama i visokom impostacijom izvan mjerila ovjeka doimaju se tek kao apstraktne svjetlosne cezure. Sa stranje je strane Mujadi postavio dva (!) velika minareta osmanskog tipa. Kako je projekt ostao neizveden, 1940./41. Omer Mujadi izrauje nove nacrte i maketu damije u suradnji s tada 34-godinjim, ve afirmiranim arhitektom Zvonimirom Poga2007: 24-25, 44; Uchytil, Barii Mareni, Kahrovi, 2009: 179-180; T. Pl., 1996: 87; Premerl, 1989.). Nema ga takoer ni u autorovoj ostavtini [HDA-0814; NSK-R 7774]. Prvi je puta maketa damije objavljena kod: Hasanbegovi, 2007.b: 257. 39 adrvan [perz.] kruna ili poligonalna damijska fontana/bazen, poeljno s tekuom vodom; moe sluiti za obredno umivanje (abdest) [kalji, 1985: 578]. 40 *** 1941.b; *** 1941.c; Hrukovec, 1990./91: 166167; Hasanbegovi, 2007.b: 260-261 41 Bogomolja je slubeno nosila naziv Poglavnikova damija pa e se taj naziv rabiti i u ovome lanku [Hasanbegovi, 2007.b: 293, 518-522]. O nacionalno-politikim konotacijama poloaja muslimana u NDH, posebno u Zagrebu v. Hasanbegovi, 2007: 169-245. 42 *** 1941.d: 6; *** 1941.h; *** 1941.i; *** 1988: 17-19; Hrukovec, 1990./91: 167; Hasanbegovi, 2007.b: 261. Istoga dana preuzeti su kljuevi Doma i naloeno je Kuratoriju zaklade Doma njegovo iseljenje u roku od tri dana [Hrukovec, 1990./91: 14, 90]. 43 Datum tog sastanka koji se navodi u literaturi [Omerbai, 2010: 403] vjerojatno nije toan jer su u to vrijeme radovi na adaptaciji Doma trajali ve nekoliko mjeseci, pa inicijativa s damijom na Kraljevcu tada ne bi imala smisla. 44 O odluci o preureenju Doma u damiju u jednom je govoru svjedoio sam Paveli: Kada sam doao ovamo, odmah su mi doli ljudi, koji su mi donijeli dva gotova nacrta za gradnju damije Ja sam ove nacrte pregledao i vidio sam, da bi po njima imala biti sagraena negdje u Kraljevakoj umi, dakle etiri do pet kilometara udaljeno od sredita grada. Ja sam im kazao, da mi vie ne dolaze s ovim nacrtom, ali im nisam stavio do znanja to namjeravam. Opazio sam da je umjetniki paviljon na Trgu N najpodesniji, najzgodniji i najdostojniji da se tamo sagradi damija za muslimane. Tada mi je doao jedan drugi gospodin koji mi je kazao da se ovaj hram umjetnosti nije smio pretvoriti u damiju. Ja sam mu odgovorio: Ovaj hram umjetnosti nosi na sebi ig naeg robovanja (aludira na injenicu da je Dom graen kao spomenik kralju Petru Karaoreviu, op. a.) [Novak, 1948: 800; Mufti, 1997: 46]. 45 N. B., 1943.a; Plani, 1943.c: 54; Dizdarevi, 1944.b; *** 1988: 41; *** 2008: 27; Ivanevi, 2003: 20, navodi da je odluka donesena 14.7.1941. 46 Hasanbegovi, Nani, 2009: 20; Omerbai, 2010: 403
jem.38 I ovaj je damijski koncept bio vrlo slian prvotnome Mujadievu rjeenju, ali razlika je u veoj otvorenosti cijeloga sklopa prema okolini, naglaenomu ulaznom trijemu, i u stvaranju intimnog trga sa adrvanom.39 Arhitektura djeluje lake i profinjenije, manje monumentalno, a asimetrina postava samo jednog minareta u lijevom uglu glavnog proelja odgovara tradiciji bosanskih potkupolnih damija, na koje se projekt oito referira. Izvedba Pogaj-Mujadieva projekta odgoena je zbog poetka rata, a posljednji se put u javnosti spominje krajem srpnja 1941., kada novine javljaju da e se nakon oevida Drutva za poljepanje grada Zagreba na Zelengaju i posjeta poglavniku i gradonaelniku s gradnjom zapoeti u najskorije vrijeme. Govori se o gotovim projektima koje je izradio arh. Zvonimir Pogaj savjetujui se s muslimanskim slikarom Omerom Mujadiem,40 to unosi novo svjetlo u autorske relacije toga dvojca. Damija poglavnika Ante Pavelia u Domu likovnih umjetnosti41 - Prvi se put u javnosti pojavila vijest o prenamjeni Doma likovnih umjetnosti na Trgu N u damiju 14. kolovoza 1941.,42 a 28. veljae 1942. poglavnik Nezavisne Drave Hrvatske Ante Paveli, primivi delegaciju Islamske zajednice,43 konano odbija Kraljevac/Zelengaj kao lokaciju i potvruje prenamjenu Doma u damiju.44 Navodno je tu odluku osobno donio jo u travnju 1941. (po drugim izvorima, u srpnju45 ili kolovozu),46 kada je mimo znanja islamske zajednice naloio Ministarstvu javnih radova izradu
Sl. 6. O. Mujadi - Z. Pogaj: Drugi projekt damije na Kraljevcu/Zelengaju, Zagreb (maketa), 1940./41. Fig. 6 O. Mujadi - Z. Pogaj: Second design for the mosque in Kraljevac/Zelengaj, Zagreb (model), 1940/41
Sl. 7. Z. Pogaj: Skica damije na Kraljevcu/Zelengaju, Zagreb, 1940./41. Fig. 7 Z. Pogaj: Sketch of the mosque in Kraljevac/Zelengaj, Zagreb, 1940/41
98
PROSTOR
osnove.52 Ponajvie su se razlikovali u stajalitu oko broja i poloaja minareta, jer Plani predlae tri munare53 (kako je na kraju i izvedeno), a Pogaj jednu u osi ulice koja je vodila na Kreimirov trg.54 Stjepan Plani u svojem obrazloenju koncepta navodi kako je htio kruni volumen smiriti i fiksirati unutar opisane tlocrtne kvadratne forme, kojoj su tri ugla tri minareta, a etvrti je ulazni sveani predprostor sa stepenicama, klu47 *** 1943: 5-6; Hasanbegovi, 2007.b: 261 48 Zemljak, 1939: 17-23; Ivanevi, 1988: 47-75; Vanita-Lazarevi, 1990; Hrukovec 1991; *** Ivanevi, 2003: 19; *** 2003: 26, 35; *** 2006.b: 158; Radovi Mahei, 2007: 335-338; Hasanbegovi, 2007.b: 265-268 49 Jereb, 1999: 603-605; Hasanbegovi, 2007.b: 268, 486-488; Omerbai, 2010: 404 50 *** 1941.d: 6; *** 1941.j; Hrukovec, 1990./91: 167 51 Vezano za poetak gradnje sastavljen je posvetni kronogram zagrebake damije. Izveden je iz 173. ajeta iz poglavlja Ves-Safft Kurana i oznaava 1360. hidretsku godinu (=1941./42.). U stihu glasi: Ve inne dunden lehumul-galibun (Zaista e naa vojska pobijediti nevjernike), a brojana vrijednost slova daje navedenu hidretsku godinu [*** 1942.d; *** 1988: 30-31]. 52 Paveli je brigu oko izgradnje damije povjerio ministru prometa i javnih radova Hilmiji Belagiu, dipl.ing. gra., koji je pak za projektiranje angairao Plania i Pogaja [*** 1941.i; N. B., 1943.a; Dizdarevi, 1944.b; Dervievi, 1984; *** 1988: 18-19, 27, 41; Mufti, 1997: 47; Hasanbegovi, 2007.b: 270; Omerbai, 2010: 405406]. Pogaj istie da je angaman na preureenju Doma dobio na temelju moga projekta za damiju u Zelengaju [Pogaj, 1943: 50]. 53 Munara minaret 54 *** 1941.e: 8; Hrukovec, 1990./91: 167 55 N. B., 1943.a; Plani, 1943.a: 5; Plani, 1943.c: 55; *** 1988: 28 56 Odluku o izboru Planieva rjeenja donio je osobno ministar Belagi radi pravilnijeg arhitektonskog rjeenja [*** 1941.e: 8; *** 1941.i; Dizdarevu, 1944.b; Hrukovec, 1990./91: 167]; ostalo: *** 1941.a; N. B., 1943. a; Plani, 1943.c: 54; *** 1944.a; *** 1988: 18-19, 20, 2729, 41; *** 1999: 16; Ivanevi, 2003: 20; *** 2003: 54, 56; Hasanbegovi, 2007.b: 270, 526-527; Radovi Mahei, 2007: 337; Uchytil, Barii Mareni, Kahrovi, 2009: 171, 173]. U literaturi se ponegdje netono navodi da su tri minareta projektirali Stjepan Plani i Zvonimir Pogaj (*** 2006.c: 404), iako su minareti samostalna Planieva realizacija. 57 *** 1941.f; *** 1941.i; Pogaj, 1942; *** 1944.a; Dizdarevi, 1944.b; *** 1988: 18-19, 21-24, 41; Hrukovec, 1990./91: 168; Mufti, 1997: 50; Ivanevi, 2003: 20;*** 2003: 54, 58; Hasanbegovi, 2007.b: 270, 523-525; Radovi Mahei, 2007: 337; Uchytil, tulhofer, Barii Mareni, 2007: 24-25, 44; Hasanbegovi, Nani, 2009: 20; Uchytil, Barii Mareni, Kahrovi, 2009: 179-180. Uz ee spominjanje Planievih minareta u literaturi se ponegdje preuuje preinaka interijera, koja je djelo Zvonimira Pogaja [*** 2006.b: 159]. 58 Ni u opsenim autorskim ostavtinama Stjepana Plania [IPU - Arhiv Plani], odnosno Zvonimira Pogaja [HDA-0814], ni u arhivu zagrebakoga Medlisa [MIZZ] nisu pronaeni nacrti preinake Doma u damiju. Meu projektima gradskog arhiva sauvan je samo presjek minareta s tri tlocrtne razine, crtan kao podloga projektu ugradbe dizala u minarete, bez Planieva potpisa [DAZG - [1122] GPZ-GO: sig. 3079]. Publicirana je meutim situacija damije s dispozicijom adrvana i minareta, kao i Pogajev tlocrt prizemlja te perspektivni crte interijera [*** 1988: 21, 23; *** 2003: 53-54], no ovim nacrtima nije bilo mogue utvrditi izvor. Stoga se moe pretpostaviti da su zbog izrazito negativnih politikih konotacija tog projekta dokumentacijski tragovi nakon 1945. ciljano uklo-
Sl. 8. S. Plani: Trg sa adrvanom i minareti damije, Zagreb, 1941.-1944. Fig. 8 S. Plani: A square with a fountain and mosque minarets, Zagreb, 1941-44
projekta preinake Doma i pokretanje priprema za gradnju. Zanimljiv podatak navodi zagrebaki muftija Ismet Mufti u predgovoru Spomenice otvorenja damije, gdje kae da je Paveliu ta misao leala na srcu, te je jo u emigraciji osobno izradio nacrt damije. Ovaj crte damije sauvao je i donio u Domovinu.47 Inae, monumentalna rotonda Doma iz 1934.1938. djelo je Ivana Metrovia (izvorne nacrte izradili su arh. Harold Bilini, Zvonimir Kavuri, Lav Kalda, Lavoslav Horvat, Ivan Zemljak i Nikola Molnar).48 Metrovi je upravo na poetku radova na gradilitu damije u proljee 1942. (protivei se ve i ranije preinaci zgrade)49 emigrirao u Rim, a potom u Ameriku. Jo za izgradnje Doma 1938. bilo je mnogo polemika oko oblika zgrade, zbog ega je nazivana neestetskom nakazom, ali i protivljenja njenoj postavi na Trgu N jer je zatvarala dotad slobodne vizure prema gradu i katedrali. Pregradnji u islamsku bogomolju suprotstavila se Katolika crkva - od opata i vatikanskog izaslanika do nadbiskupa Alojzija Stepinca - smatrajui kako bi se tim inom muslimanima omoguilo da napokon postignu ono to su 400 godina borbom bezuspjeno pokuavali (aludirajui, dakako, na osmanlijska osvajanja hrvatskih prostora). Iako se u novinama pojavila vijest da e preureenje bivega umjetnikog paviljona u damiju izvriti nekoliko ininira muslimana iz Sarajeva, koji e izvesti i osnovu za gradnju minareta,50 Ministarstvo javnih radova ve je u ljeto 1941. godine51 tu prilagodbu povjerilo akademskim arhitektima Stjepanu Planiu i Zvonimiru Pogaju, koji su prvotno izradili dvije odvojene, bitno razliite
Sl. 9. S. Plani: Situacija Poglavnikove damije s poloajem minareta i adrvana, Zagreb, 1941. Fig. 9 S. Plani: Layout plan of the Headmans Mosque with marked locations of the minaret and fountain, Zagreb, 1941
PROSTOR
99
njeni. Omerbai, 2010: 415, navodi da je cjelokupna tehnika dokumentacija damije zavrila u jednom fotostudiju u Varadinu, koji je bio angairan da registrira radove na adaptaciji Doma 1943. (grekom je otisnuto 1993., op. a.), gdje joj se gubi trag. Moda je to razlog to se ni Planieva, ni Pogajeva izvedba damije ne spominju u njihovim autorskim opusima u novoj Enciklopediji hrvatske umjetnosti [R. I, 1996: 70-71; T. Pl., 1996: 87], kao ni u nekim relevantnim sintezama [Premerl, 1984: 253-274; Premerl, 1989.; tulhofer, 1993: 59-63]. 59 *** 1941.a; *** 1941.e: 8; *** 1988: 20; Hrukovec, 1990./91: 15, 167; Mufti, 1997: 48 netono navodi da je izgradnja poela u ranu jesen; Ivanevi, 2003: 20; Hasanbegovi, 2007: 278, sl. 176 60 DAZG - [1122] GPZ-GO: sig. 3079. U literaturi se zabunom navodi 18.7.1942. kao datum graevne dozvole [Omerbai, 1999: 261], kada je samo sastavljen zapisnik o dokumentaciji, takoer i krivi datum 19.4.1943. [Hrukovec, 1990./91: 15]. 61 N. B., 1943.a 62 U iscrpnom katalogu Planievih radova [*** 2003./04: 41, 106], za adrvan i minarete navodi se datacija 1942. [takoer i Hasanbegovi, 2007.b: 270, 275], iako je njihova gradnja poela jo 1941., dovreni su 1943. [N. B., 1943. b: 9; *** 1988: 32-37], a otvorenje damije zbilo se 1944.; Hasanbegovi, Nani, 2009: 20. 63 *** 1944.c; *** 1944.d; *** 1988: 44-59; Hrukovec, 1990./91: 15; Mufti, 1997: 54; Ivanevi, 2003: 20; *** 2003: 52; Hasanbegovi, 2007.b: 293, navode da je damija otvorena 18. kolovoza. Ponegdje se netono spominje 20. kolovoza [*** 1944.b; Omerbai, 2010: 406]. Investicija je dravni proraun opteretila s ak 32,6 milijuna kuna [Hasanbegovi, 2007.b: 316]. Prema Priblinom procjembenom elaboratu od 24.10.1941. raunalo se s graevnom investicijom od 20,8 milijuna kn [Hrukovec, 1990./91: 15, 94]. Damija je upisana kao nekretnina u ZKU br. 18305, KO Grad Zagreb, K 2344/2, povrine 9634 m2 [Omerbai, 2010: 407-414]. Temeljem zamjene nekretnina izmeu NDH i Obine grada Zagreba Dom je formalno proglaen damijom tek krajem 1942. [NN, CVI, 228 od 19.12.1942.; Hrukovec, 1990./91: 15]. Za daljnje uzdravanje poglavnik je u prosincu 1944. utemeljio vakuf ([ar.] zaklada, zadubina, vjerska imovina [kalji, 1985: 637]) s glavnicom od 20 milijuna kuna [Hasanbegovi, 2007.b: 316, 531-542]. 64 K-, 1942: 7; N. B., 1943.a: 11; Plani, 1943.a: 5; Plani, 1943.c: 56; Dizdarevi, 1944.b; *** 1988: 29, 41; Hrukovec, 1990./91: 95, 169-170; Mufti, 1997: 48; Hasanbegovi, 2007.b: 270; Omerbai, 2010: 415. Projekt ugradbe dizala, koja zbog tednje u konanici navodno i nisu bila postavljena, izradila je 1942. tvrtka Stigler [DAZG - [1122] GPZ-GO: sig. 3079]. 65 N. B., 1943.a; Plani, 1943.c: 55; *** 1988: 29. Graevne je radove na damiji izvela zadruga Lipa, bravarske obrtnici Kralj i Truhan, a kamenarske detalje (osobito adrvan i trg pred ulazom) od bijeloga je brakog vapnenca isklesao majstor Andrija Jurun [*** 1942.b; *** 1988: 25; Omerbai, 2010: 406].
pama i vodoskokom.55 Za izvedbu je odreena inaica po kojoj je eksterijer s minaretima i adrvanom u konanici projektirao Plani,56 a interijer i opremu Pogaj.57 Projektna dokumentacija tog zahvata sauvana je samo djelomino.58 Gradnju je prema jeftimbi zapoelo poduzee ing. Zorislava Franetia 19. ili 21. kolovoza 1941. (gdje se istiu problemi s temeljenjem) i do zime bili su postavljeni donji dijelovi minareta.59 No, toj ranoj dataciji kontradiktorna je injenica to se jo u veljai 1942. kod Pavelia razgovaralo o tome hoe li se damija graditi na Kraljevcu, a osobitu zabunu unosi nadnevak projekta minareta (19. 3. 1942.) i graevna dozvola (5. 6. 1943.)60 pa se moe pretpostaviti da su radovi poeli direktivno, prije formaliziranja projekta. O urbi s pokretanjem preureenja damije govori i sam Plani: Uvjetovana brzina traila je ujedno odmah i gotovo naelno rjeenje uredjenja oko glavne zgrade a u roku od jedan dan trebalo je rieiti barem smjetanje i glavni oblik minareta.61 Izvedba minareta i adrvana dovrena je u proljee 1943.,62 a damija je otvorena 18. kolovoza 1944. godine.63 Minareti su bili izvedeni od betona, visine 45 m i udaljeni od trijema damije 9,3 m. Do njihova je vrha vodilo 190 stuba (predviena je i ugradba dizala),64 a otvori u platu tornjeva i galerija bili su usmjereni prema Meki (JI). Plani se odluio za slobodnostojee minarete koji nigdje nisu doticali izvornu Metrovievu rotondu te stoga imaju masivne postamente, a u likovnom pogledu zanimljiva je koloristika obrada inae bijelih minareta, koji su pri vrhu bili obojani u tamno sivo-ljubiasti ton s linijaturama rombova u buci.65 Unutranjost damije, povrine 1300 m2, bila je ureena tako da istovremeno moe odgovoriti na akustika i tehnika, te obredna i arhitektonska pitanja. Uklonjeni su neki pregradni zidovi, a kruni tlocrt glavne dvorane podijeljen je na 36 segmenata radi postizanja boljeg loma i usmjerenja zvuka. Novi eljez-
Sl. 10. I. Metrovi: Izvorni tlocrt Doma prije preureenja za damiju, Zagreb, 1934.-1938. Fig. 10 I. Metrovi: Original ground floor plan of the Home of the Croatian Association of Visual Artists before it was transformed into a mosque, Zagreb, 1934-38 Sl. 11. Z. Pogaj: Tlocrt preureenja prizemlja damije, Zagreb, 1942. Fig. 11 Z. Pogaj: Redesigned ground floor plan of the mosque, Zagreb, 1942 Sl. 12. Z. Pogaj: Perspektivni prikaz molitvenog prostora damije, Zagreb, 1942. Fig. 12 Z. Pogaj: Perspective view of the prayer hall of the mosque, Zagreb, 1942
Sl. 13. Z. Pogaj: Interijer damije, nova kupola, Zagreb, 1942.-1944. Fig. 13 Z. Pogaj: Mosque interior, new dome, Zagreb, 1942-44
100
PROSTOR
Sl. 14. Z. Pogaj: Interijer damije, mihrab i kjurs, Zagreb, 1942.-1944. Fig. 14 Z. Pogaj: Mosque interior, mihrab and kjurs, Zagreb, 1942-44 Sl. 15. Z. Pogaj: Interijer damije, minber, Zagreb, 1942.-1944. Fig. 15 Z. Pogaj: Mosque interior, minber, Zagreb, 1942-44
no-betonski svod66 s mirnim difuznim pojasom svjetla i zranim slojem izmeu staroga i novoga svoda debljine 2 m sluio je kao toplinski izolator (uz vlastito centralno grijanje). Na prvome katu nalazili su se stanovi za imame67 i mujezine, uz urede za muftije i drugo damijsko osoblje. Drugi je kat bio rezerviran za knjinicu i prostorije za vjeronauk, u podrumu je bila abdesthana,68 a u prizemlju glavna molitvena dvorana.69 Zanimljivo da Pogaj nimalo ne skriva radikalnost svoga zahvata pa u onodobnome tisku izjavljuje: Od itave zgrade biveg umjetnikog paviljona zadrani su samo vanjski zidovi, a sve ostalo je podpuno izmienjeno i prepravljeno.70 Likovni izraz interijera oslanjao se na ornamentalne i matrine nefiguralne ukrase. Pogaj pokuava stvoriti dojam arabeske kao najznaajnijeg motiva novoga damijskog prostora sluei se starohrvatskim pleternim motivima s Drislavove ploe, Branimirova kamena, splitske krstionice, i s drugih povijesnih kamenih spomenika.71 Kaligrafska dekoracija u duini zapisa od ak 1725 m bila je povjerena najpoznatijemu onodobnome sarajevskom kaligrafu Muhammedu ef. Mujagiu,72 a tukaturne ornamente izveo je akad. kipar Jozo Turkalj s jo 12 kipara.73 Zidovi damije bili su obloeni zelenim talijanskim mramorom. Slikane dekoracije izveo je akad. slikar Julije Merli.74 Posebno je bogato rijeena najvanija toka damije - monumentalni mihrab,75 koji je cijeli bio isklesan u brakom kamenu i presvuen listiima od 22-karatnog zlata (sauvan je i danas je izloen u novoj damiji). Lijevo od njega bio je kjurs76 (mala
propovjedaonica), a desno mimber77 (velika propovjedaonica), oba od javorova drva.78 Izvedena su dva mahfila79 (molitvene galerije)
66 Dizdarevi, 1944.b; *** 1988: 41-42 67 Imam [ar.] voa, muslimanski sveenik, poglavar damije, koji ima pravo predvoditi svih pet dnevnih molitava [kalji, 1985: 345] 68 Abdesthana [perz.] prostor za obredno pranje prije molitve namaza [kalji, 1985: 66] 69 *** 1942.c; Pogaj, 1942.; Z. P., 1942.; Ivanua, 1986.; *** 1988: 24; Mufti, 1997: 50, 54; Hasanbegovi, 2007.b: 272; Omerbai, 2010: 416 70 Pogaj, 1942.; *** 1988: 21 71 Pogaj, 1943: 52; Hasanbegovi, Nani, 2009: 21. O takvoj hibridnoj likovnosti, koja ima ishodita u posve razliitom konfesionalnom i kulturnom miljeu, negativno se odredio Ivanevi, 2003: 20. 72 *** 1941.g; N. B., 1942; Pogaj, 1942; *** 1988: 23; Hrukovec, 1990./91: 168-169; Hasanbegovi, 2007.b: 272 73 Obrtniki dio izvedbe kaligrafije i pleterne tuko-ornamentike obavili su zagrebaki umjetniki majstori: Bohutinski, Matijevi, Peri, Ivankovi, Jean, Papi, Radu, Peni, Loboda, Lozica, tigler i Brilly [K-, 1942: 7; Pogaj, 1942; *** 1988: 23; *** 2003: 58; Omerbai, 2010: 406]. Ministarstvo prometa i javnih radova odobrilo je 7.10.1941. za modeliranje reljefa 500.000 kn. Kiparski radovi u interijeru trajali su 10.5.-10.11.1942. [Hrukovec, 1990./91: 15, 92-93, 169-170]. 74 Mufti, 1997: 50; Hasanbegovi, Nani, 2009: 21 75 Mihrab [ar.] ovalna nia u istonom zidu molitvenog prostora damije ili mesdida, okrenuta u smjeru kible, odnosno abe u Meki (kod nas JI), ispred koje imam predvodi grupno klanjanje [kalji, 1985: 463]. 76 Kjurs, urs [ar.] funkcionalno isto to i minber u damiji, samo skromnijeg oblikovanja te slui za obinu dnevnu propovijed u mesdidu [kalji, 1985: 201] 77 Minber [ar.] damijsko povieno propovjedno postolje - govornica, s koje imam ili hatib petkom na podnevnu dunu i na prvi dan oba Bajrama dri propovijed hutbu [kalji, 1985: 454]
PROSTOR
101
- gornji za ene, donji za mujezine.80 Na sredini prostora o kupolu je ovjeen golemi luster sa 140 arulja, teak oko 1000 kg.81 Pod
78 Pogaj, 1942.; Pogaj, 1943: 53; *** 1988: 24; Omerbai, 2010: 415 79 Mahfil [ar.] enska galerija u damiji [kalji, 1985: 440] 80 Mujezin [ar./tur.] pomoni damijski slubenik koji s minareta poziva vjernike na molitvu [kalji, 1985: 471] 81 N. B., 1942.; Pogaj, 1942.; *** 1988: 22; Hrukovec, 1990./91.: 169; Omerbai, 2010: 416 82 Mufti, 1997: 54; Hasanbegovi, Nani, 2009: 21. Inae, u jesen 1945. Dematski je odbor sastavio popis ilima jer su pojedini vani gradski i dravni rukovodioci ve poeli dolaziti u damiju i zagledati u lijepe ilime, no formalnu je odluku o rekviriranju ilima donio Gradski narodni odbor poetkom svibnja 1948. [Hasanbegovi, 2007.b: 436; Omerbai, 2010: 427, 438]. Godine 1957. bezuspjeno je traen povrat damijskih ilima koji su odneseni u Titove rezidencijalne vile na Brijunima [Mufti, 1997: 61; Omerbai, 2010: 446]. 83 Mihrab je otkriven prilikom radova 2002. ispod zazida na kojem je 1952. bila naslikana velika freska Ede Murtia. Trokom zagrebakog Poglavarstva mihrab je demontiran, prenesen, restauriran i izloen u prostorima nove damije [*** 2003: 82, fotografije demontae 114117; Ivanevi, 2003: 21; Omerbai, 2010: 417]. 84 Hasanbegovi, Nani, 2009: 21, 23 85 Hasanbegovi, 2001: 75-90; Kisi Kolanovi, 2009. 86 Galovi, 2003. 87 Dizdarevi, 1944.a; Omerbai, 2010: 415 88 *** 1944.e; *** 1988: 69-70; Hasanbegovi, 2007: 193-194 89 Lorkovi, 1943: 8-9; *** 1988; Hasanbegovi, 2007. b: 293; Omerbai, 2010: 406 90 Potkraj rujna 1945. ministar umarstva Sulejman Filipovi pie Vladimiru Bakariu prijedlog u ime muslimana iz Sarajeva da se zagrebaki minareti srue i da se damija vrati kulturnoj ustanovi za koju je namijenjena [Hrukovec, 1990./91: 111; Hasanbegovi, 2007.b: 425, 551]. Kronologiju takvih inicijativa v. MIZH - Zapisnici sjednica Dematskog medlisa Zagreb (1946.).
je bio obloen parketom i prekriven 41 perzijskim tepihom.82 Dijelovi Pogajeva interijera sauvali su se u zazidu, gdje su otkriveni prigodom nedavne obnove Doma (npr. mihrab),83 a dio mobilijara islamska je zajednica uspjela spasiti jo prigodom poslijeratnog uklanjanja damijskih elemenata (kjurs, minber). Sve je to danas izloeno u muzejskom postavu nove damije u Folnegovievu naselju.84 Iako je Plani-Pogajev zahvat bitno zadirao u izvorni Metroviev koncept negdanjega Doma likovnih umjetnosti - ako zanemarimo politike refleksije cijele ideje85 - ta je graevina preinakom za damijsku funkciju nakratko bila dobila likovno vrijedan novi sloj kao jedna od najdojmljivijih arhitektonskih izvedbi iz razdoblja Drugoga svjetskog rata u Hrvatskoj,86 za koju onodobni tisak navodi da je bila najljepa i najprostranija damija u Europi,87 a jeruzalemski muftija pri posjetu Zagrebu 1943. izjavljuje da zagrebaka damija spada medju najljepe na svietu.88 Uspostavom komunistike vlasti u svibnju 1945. godine zagrebaka je damija - iako autorski relevantno djelo arhitekture i umjetnikog obrta ranih 40-ih godina - zbog izrazitih ideolokih konotacija vezanih za Nezavisnu Dravu Hrvatsku i poglavnika Antu Pavelia (ije je ime i slubeno nosila)89 bila odreena za ruenje.90 Napisi o tome javljaju se ve u lipnju 1945. jer se, uz ostalo, pojavio i navodni problem odravanja damije. U pismu koje predsjednik dematskog medlisa pie reis-ul-ulemi u Sarajevo (rujan 1945.)
Sl. 16. Z. Pogaj: Interijer damije, mali mahfil za mujezine, Zagreb, 1942.-1944. Fig. 16 Z. Pogaj: Small muezzin mahfili, Zagreb, 1942-44 Sl. 17. Z. Pogaj: Interijer damije, arkadura bonog broda, Zagreb, 1942.-1944. Fig. 17 Z. Pogaj: Mosque interior, aisle arcades, Zagreb, 1942-44
102
PROSTOR
Sl. 18. J. Najdhart: Natjeajni projekt damije na Srebrnjaku / Bijenikoj ul., Zagreb, (maketa), 1969./70. Fig. 18 J. Najdhart: Mosque in Srebrnjak/Bijenika Street, competition entry, Zagreb (model), 1969/70 Sl. 19. J. Najdhart: Natjeajni projekt damije na Srebrnjaku/Bijenikoj ul., Zagreb, aksonometrija prizemlja, 1969./70. Fig. 19 J. Najdhart: Mosque in Srebrnjak/Bijenika St., Zagreb, competition entry, axonometric projection of the ground floor, 1969/70
istie se da je damija jedno javno dobro od ope kulturne vrijednosti, i po svojoj vanjtini i arhitekturi, kao i po svrsi kojoj slui, pa vjerujemo, da bi njezinim pretvaranjem u to drugo bio uniten jedan znaajan kulturni spomenik u ovim krajevima.91 Zgrada ipak ostaje u obrednoj funkciji do 1948. godine (kada postaje Muzej socijalistike revolucije).92 Navodnim pristankom zagrebakih muslimana (prema Rezoluciji)93 i suglasnou Islamske zajednice u Sarajevu, Gradski narodni odbor 9. travnja 1948. izdao je rjeenje o ruenju minareta,94 koje je poelo 13. travnja 1948., a do kraja je mjeseca i dovreno.95 adrvan i predtrg su kao neutralni zadrani i danas su valorizirani kao visokokvalitetna intervencija u javnome prostoru.96 Unutranjost damije je u svim itljivim elementima uklonjena,97 a namjetaj je zaplijenjen. Damija je jedina vjerska graevina u Jugoslaviji planski sruena nakon Drugoga svjetskog rata.98 Problem izgradnje damije nakon Drugoga svjetskog rata - Islamskoj je zajednici zauzvrat ponuena nadoknada, alternativni prostor te predaja inventara i mobilijara iz dotadanje damije, ali to nije provedeno. U dopisima Islamske zajednice istie se da su u ovu graevinu uloena obilna materijalna
91 Mufti, 1997: 59; prijepis dokumenta v. Hasanbegovi, 2007.b: 552-555 92 Nije precizan podatak da se 1941. do 1945. u Domu smjestila zagrebaka damija (Radovi Mahei, 2007: 337), jer je damija otvorena 1944., a u funkciji je bila do 1948., dakle jo tri godine nakon rata. Iscrpnu dokumentaciju o preinaci Doma za potrebe damije i ponovnoj preinaci za izlobenu namjenu v. Hrukovec, 1990./91: 14-15, 71-98, 166-172. 93 Od oko navodno 20.000 zagrebakih muslimana (broj je vjerojatno pretjeran jer je po popisu stanovnitva 1949. u gradu ivjelo 2359 muslimana, op.a.), suglasnost za ruenje damije potpisalo je njih 12, od toga 8 lanova Komunistike partije [Mufti, 1997: 60]. To je meutim komunistikim vlastima dalo legitimitet da provedu ruenje [Hasanbegovi, 2007.b: 557-558]. 94 Rjeenje je potpisao Mika piljak (faksimil v. Hasanbegovi, 2007.b: 432-422, 561; Omerbai, 2010: 436). Ruenje je zapoelo 12.4.1948., a radilo se i po noi sa reflektorima, motornim builicama i drobilicama [Hasanbegovi, 2007.b: 434]. 95 Mufti, 1997: 55-61; *** 2000.b; *** 2006.b: 159; *** 2006.c: 404; Omerbai, 2010: 437. Ponegdje se omakom navodi da su minareti srueni 1949., vjerojatno stoga to iz te godine potjeu prvi projekti preureenja za Muzej [Hrukovec, 1990./91: 16; *** 2003: 62; Ivanevi, 2003: 20; Radovi Mahei, 2007: 337; Uchytil, Barii Mareni, Kahrovi, 2009: 171]. 96 *** 1987.; Horvat, Juki, 1994. (adrvan navode kao fontanu i uz tono Planievo autorstvo datiraju je oko 1940.); *** 1999: 16; Ivanevi, 2003: 20 97 Uklanjanje interijera damije potrajalo je do jeseni 1949. [Hasanbegovi, 2007.b: 436]. Projekt preinake interijera za Muzej revolucije, s potpunim uklanjanjem damijskih elemenata, izradio je 1951., a realizirao 1952. arh. Vjenceslav Richter [*** 2003: 11, 62; Radovi Mahei, 2007: 337].
PROSTOR
103
sredstva Zaklade za izgradnju damije u Zagrebu, koja je osnovana jo prije rata, a koja je sredstva sakupljao jo i prije osnivanja te zaklade ovdanji dematski medlis. Prema
98 Mufti, 1997: 61; Omerbai, 2010: 426 99 Iz dopisa predsjednika Dematskog medlisa Saliha Ljubunia reis-ul-ulemi u Sarajevo od 22.9.1945. [prema: Mufti, 1997: 58]. Zanimljivo je da su komunistike vlasti ve 5.7.1945. napravile procjenu nekretnine na damijskoj K 2344/2 te su joj pripisale prometnu vrijednost od 10,9 milijuna dinara, identinu onoj iz 1939., ime su zapravo anulirale vrijednost ulaganja u zgradu tijekom NDH [Hrukovec, 1990./91: 15]. 100 Prema Rjeenju o ruenju damije od 8.4.1948. [Omerbai, 2010: 436-437] 101 Mufti, 1997: 63 102 Omerbai, 2010: 448. Dravne su vlasti 1950. zabranile vjeronauk u kolama pa je bio mogu samo u prostorima vjerskih zajednica. 103 Omerbai, 2010: 440-441 104 Omerbai, 2010: 442 105 Odbor je imao sljedee grupe: graevinsku, propagandnu, pravnu, financijsku i nadzornu [Mufti, 1997: 6466; Omerbai, 2010: 454]. 106 Razmatrala se kupnja kue u Maksimirskoj ul. 74 [Omerbai, 2010: 456]. 107 Omerbai, 2010: 454-457 108 Donator je bio hadi-Smail Mustapovi [Omerbai, 2010: 458]. 109 Omerbai, 2010: 458, bilj. 282 110 Tako se od Komisije za vjerska pitanja grada Zagreba 5.1.1964. trai odobrenje za izgradnju damije; tijekom oujka Odbor IZ posjetio je Urbanistiki zavod GZ traei moguu lokaciju za damiju; u studenomu se ponovno pregovaralo s Gradskom skuptinom [Omerbai, 2010: 459-461]. 111 Osim damije, u programskom elaboratu predviale su se i prostorije za vjeronauk, knjinica, abdesthana, predavaonica i dr. [Omerbai, 2010: 461]. 112 Iako roeni Zagrepanin obiteljskog prezimena Neidhardt, nakon odlaska u Sarajevo Juraj svoje prezime pie fonetski - Najdhart - kako se potpisivao i na projektima i na objavljanim radovima nakon 1939. [Karli-Kapetanovi, 1990: 9, bilj. 1]. 113 Mufti, 1997: 66; Omerbai, 2010: 463. Slubene biljeke o namjeri izgradnje damije na Srebrnjaku v. MIZH - Zapisnici sjednica Odbora IZ (1970.).
tome ako e se ova damija oduzeti, onda bi trebalo dati u zamjenu drugu.99 Iako je dematu obean prostor u Nazorovoj ul. 24,100 zajednica se morala vratiti u derutni stan u Tomaievoj ulici.101 Tek je 1959. dravnim sredstvima ondje opet ureen mesdid u kojem se odravao i vjeronauk.102 Prva poslijeratna inicijativa za podizanje damije javlja se 1952. godine, kada je od GNO Zagreba, a potom i od Vlade Republike Hrvatske zatraena (i odbijena) dodjela zemljita za izgradnju.103 Godine 1955. otisnuta je bajramska estitka s idejnom skicom nove damije u Zagrebu, no nije poznato na kojem mjestu ni tko je autor rjeenja.104 Uz podrku gradonaelnika Veeslava Holjevca 1961. godine donesena je odluka o namjenskom prikupljanju sredstava, a 1962. osnovan je i Odbor za gradnju damije.105 Za poetak namjeravalo se kupiti kuu koju bi se decentno preuredilo u damiju,106 no to se zbog politikih okolnosti nije smjelo prerano obznaniti. Ali, ta je kupnja propala, pa se tema ponovno aktualizirala 1963.107 Iste su godine Islamskoj zajednici donirane dvije privatne parcele za izgradnju damije na Mihaljevcu,108 imenovan je Odbor za pripremu i izgradnju damije, osigurana su inicijalna sredstva, no grad taj smjetaj nije odobrio.109 Traganje za zemljitem i pregovori s gradom nastavili su se i tijekom 1964. i 1965.110 Islamska je zajednica traila gradilite dimenzija 3060 m za izgradnju sklopa od 1000 m2 , bilo gdje na prostoru od Ksavera do Ul. proleterskih brigada (dananje Ul. grada Vukovara, op. a.).111 Projekt Jurja Najdharta112 za damiju na Srebrnjaku - Grad je tek 1970. islamskoj zajednici za podizanje damije dodijelio zemljite na Srebrnjaku, uz Bijeniku cestu, uz juni rub groblja Mirogoj.113
Sl. 20. J. Najdhart: Natjeajni projekt damije na Srebrnjaku/Bijenikoj ul., Zagreb, proelje i presjek, 1969./70. Fig. 20 J. Najdhart: Mosque in Srebrnjak/Bijenika St., Zagreb, competition entry, faade and cross section, 1969/70
104
PROSTOR
Maksimira - koje su se nale u sporu oko izdavanja suglasnosti i dozvola,119 to se oduljilo do Najdhartove smrti, a zadnji pregovori s tadanjom Opinom Medveak voeni su 1975. godine.120 Prostorno rjeenje novog Islamskog centra temeljilo se na multifunkcionalnom programu (damija, uprava, drutvene prostorije, stambeni dio, vanjski vrtni prostori), s mogunou etapne izvedbe.121 Iako neizveden, ovaj se projekt unutar Najdhartova opusa smatra izrazitim primjerom modelirane arhitekture iz razdoblja plastinosti,122 vrjednovan kao umjetniko djelo snane likovnosti kojim je autor ostvario sintezu slobodne arhitektonske kompozicije i zadanoga multifunkcionalnog programa. U oblikovanju su koriteni svi nuni tradicionalni elementi damije (kupola, minaret, krune forme), ali interpretirani suvremenim
Sl. 21. D. eli - M. Golo: Islamski centar s damijom u Folnegovievu naselju, zapadno proelje, Zagreb, 1979.-1987. Fig. 21 D. eli - M. Golo: Islamic centre with a mosque in Folnegovievo naselje, west faade, Zagreb, 1979-87
Sl. 22. D. eli - M. Golo: Islamski centar s damijom u Folnegovievu naselju, minaret i kupole, Zagreb, 1979.-1987. Fig. 22 D. eli - M. Golo: Islamic centre with a mosque in Folnegovievo naselje, minaret and domes, Zagreb, 1979-87 Sl. 23. D. eli - M. Golo: Islamski centar s damijom u Folnegovievu naselju, mihrab, Zagreb, 1979.-1987. Fig. 23 D. eli - M. Golo: Islamic centre with a mosque in Folnegovievo naselje, mihrab, Zagreb, 1979-87
Za tu ciljanu parcelu povrine 6438 m2 proveden je 1969. arhitektonski natjeaj za rjeenje novog Islamskog centra s damijom.114 Prvu je nagradu osvojio sarajevski arhitekt Juraj Najdhart115 sa suradnikom (ponegdje se navodi kao koautor ili koprojektant) Demalom eliem.116 Natjeajni idejni projekt nikada nije zaao u daljnju razradu (iako se u Najdhartovoj biografiji rad na idejnom projektu protee do 1973.),117 ponajvie zbog potekoa oko prikupljanja sredstava, raznih izmjena u projektnom programu i otpora dijela muslimana prema tome mjestu (uz groblje), te ponovno zbog politikih rezervi prema izgradnji damije, osobito spram minareta koji je trebao biti visok 42 m.118 Uz to, parcela je bila smjetena na podruju dviju tadanjih gradskih opina - Medveaka i
114 Datacija je natjeaja dvojbena jer se u literaturi uz 1969. [Karli-Kapetanovi, 1990: 262; T. Pl., 1995: 626] javlja i 1970. [*** 1991: 76-77]. Takoer se navodi da je rije o javnom natjeaju, odnosno otvorenom [*** 1974: 5; Karli-Kapetanovi, 1990: 262; Mufti, 1997: 66], a drugdje o internom konkursu [kod iste autorice kontradiktoran podatak, Karli-Kapetanovi, 1990: 345]. Iz drugih se pak izvora netono nasluuje da natjeaja nije ni bilo, ve da je izrada idejnog nacrta direktno povjerena prof. Jurju Najdhartu [dopis Odbora za izgradnju od 10.3.1970., prema Omerbai, 2010: 465]. 115 Na elu ocjenjivakog suda bili su prof. Omer Mujadi i dr. Muhamed Kadi, koji u obrazloenju nagrade konstatiraju: Iz priloenih nacrta se vidi da je to monumentalni sklad islamske i suvremene arhitekture, te e damija odgovarati potrebama suvremenog hrama s prateim objektima, kao to je sluaj s damijama u velikim gradovima svijeta [*** 1974: 5-6; Karli-Kapetanovi, 1990: 262; Mufti, 1997: 66]. 116 Karli-Kapetanovi, 1990: 262, 345, elia atribuira na jednome mjestu kao koprojektanta, a drugdje kao suradnika; Mufti, 1997: 66 i Omerbai, 2010: 465-466 piu suradnik; T. Pl., 1995: 626 navodi s D. eliem; u knjiici koju je priredio sam Najdhart, elia spominje kao ravnopravnog autora [*** 1974: 6]; *** 1991: 76-77 i drugdje eli se ne spominje. 117 Karli-Kapetanovi, 1990: 345, u tekstu donosi drukiju dataciju od one u popisu radova na kraju knjige. 118 Mufti, 1997: 69-71. Zanimljivo je da je protiv izgradnje damije na Plenumu CK SKH (Centralni komitet Saveza komunista Hrvatske) 1970. otro istupio Mika Tripalo, a razgovor s delegacijom Islamske zajednice odbila je i dr. Savka Dabevi-Kuar [Omerbai, 2010: 464]. 119 Situacijski nacrt s tlocrtima i proeljima publiciran je u: *** 1974: 9, 11. 120 Karli-Kapetanovi, 1990: 262; Omerbai, 2010: 467. Urbanistika suglasnost Grada za gradnju damije bila je izdana jo 1971., no trailo se propitivanje javnosti [Mufti, 1997: 67]. 121 *** 1974: 8 122 Karli-Kapetanovi, 1990: 261-262 123 J. N., 1972.a: 1; J. N., 1972.b; *** 1972: 5; KarliKapetanovi, 1990: 262 124 Poznato je da je Najdhart 1933.-1935. bio zaposlen u atelijeru Le Corbusiera, te da je Corbusierov utjecaj bitno odredio i njegov kasniji teorijski habitus i projektantski prosede. O refleksijama Ronchampa na Najdhartovu modeliranu arhitekturu i posebice na projekt zagrebake damije v. Karli-Kapetanovi, 1990: 258-260. 125 Karli-Kapetanovi, 1990: 262 126 Razmatrana su jo etiri mjesta, ali zbog raznih se razloga o njima nije dalje razgovaralo, npr. o nacionaliziranom zemljitu Katolike crkve na Horvatovcu [Mufti,
PROSTOR
105
konstrukcijama u armiranom betonu smjelim izvijenim ljuskama - jajastog, sedlastog, leeeg, paraboloidnog oblika.123 Konani je produkt potpuno organina modelacija koja svojim platem na jednoj strani djeluje introvertirano, dok se drugom stranom sklop otvara u odnosu na okolinu. Glavni volumen damije kao da se svojim oblikovanjem, malim otvorima u platu i izvijenou forme referira na Le Corbusierovu kapelu Notre Dame du Haut u Ronchampu, nastalu dvadesetak godina ranije.124 No, Najdhart koristi armirani beton na posve drukiji nain, ne stvarajui monumentalnu statinu arhitekturu, ve mnogo razigraniju i kompozicijski elegantniju od francuskog primjera. Ovaj je projekt transponirana islamska arhitektura u funkcionalne i likovne oblike modernog izraza125 i jedna od najboljih Najd1997: 74-75; *** 2006.c: 404: Omerbai, 2010: 474]. Formalno rjeenje o dodjeli parcele Grad je izdao tek nakon etiri godine, 9.6.1981. [Omerbai, 2010: 482]. Zanimljivo je da je neposredno prije zavretka gradnje javni pravobranitelj tadanje Opine Peenica pokrenuo spor traei da Islamska zajednica plati Gradu razliku za gotovo tri puta veu povrinu dobivenog zemljita od onoga koje su prepustili na Srebrnjaku, ne vodei rauna o razliitim vrijednostima nekretnina na tim dvjema lokacijama [Mufti, 1997: 89]. 127 Karli-Kapetanovi, 1990: 262, bilj. 57; Mufti, 1997: 75; *** 2006.a: 194-195; Omerbai, 2010: 466, 476, 481. Jo je u veljai 1979. prof. eli pozvan da napravi skicu damijskog sklopa, a u oujku 1980. potpisan je ugovor o izradi izvedbenog projekta. Izraiva cjelokupne projektne dokumentacije bio je Institut za arhitekturu i urbanizam Arhitektonskoga fakulteta Univerziteta u Sarajevu. 128 Omerbai, 2010: 476 129 Mufti, 1997: 75; Omerbai, 2010: 483. Projektna dokumentacija i odgovarajue dozvole uvali su se u: GUOUZ - Podruni ured Peenica, no prije nekoliko godina sve je pravosudnim nalogom povueno u sudski spis vezano za jednu tubu protiv Islamske zajednice. Ti projekti nisu nikada vraeni i danas im se izgubio trag (usmena informacija arhivistice Podrunog ureda, prema biljeci povjerenstva uloenoj u praznu kouljicu projekta damije). 130 Omerbai, 2010: 484-489 131 Na ponudbeni natjeaj za gradnju osim Tehnike javili su se i Industrogradnja, Pionir i dr. Formalni ugovor o gradnji s Tehnikom potpisan je 21.10.1981., nakon to je gradnja zapravo ve bila poela [Mufti, 1997: 75, 77, 79, 85; Hasanbegovi, Nani, 2009: 26, Omerbai, 2010: 483, 488]. 132 Poar se dogodio 28.6.1984. [Omerbai, 2010: 516]. 133 Iscrpnu kronologiju gradnje uva: MIZH - Knjiga zapisnika sjednica Odbora Islamske zajednice i odbora za izgradnju damije: I. (12.10.1982.-25.12.1984.), II. (8.1.1985.2.6.1987.). 134 Mufti, 1997: 15, 89, 97; *** 2006.c: 404; Omerbai, 2010: 539. Onodobnu antiislamsku klimu dobro oslikavaju prilozi objavljeni u jugoslavenskom tisku povodom otvorenja zagrebake damije, u kojima se osjeao uglavnom negativan naboj ili suzdranost u komentarima o toj gradnji [npr. Prie s 1001 minareta, Mujo Hrnjica i islam, NIN, 13.9.1987.; O ideji dugoj 75 godina, Vikend, 18.9.1987.; Allah u Zagrebu, Danas, 8.9.1987.; Zagrebaka damija, Arena, 16.9.1987., i dr.). 135 *** 2006.a: 194; Hasanbegovi, Nani, 2009: 53-56 136 Medresa [ar.] srednja islamska vjerska kola [kalji, 1985: 451] 137 Divanhana [perz.] pretprostor, hal, mjesto za okupljanje i razgovor [kalji, 1985: 220]
hartovih stvaralakih sinteza koja objedinjuje urbanistiki kompleksno rjeenje, skulpturalnu arhitekturu i odrednice za dizajn interijera. Damija u Folnegovievu naselju - Tijekom 1970-ih godina bilo je predloeno nekoliko novih zamjenskih parcela za buduu zagrebaku damiju, primjerice: u Slobotini, zatim na prostoru izmeu stadiona Maksimir i tvornice Kra, te uz Folnegovievo naselje (podruje Trstik/Borovje), to je naposljetku i odabrano za izgradnju, s obzirom da se 1977. godine dobila parcela od 17.938 m2 povrine.126 Projektiranje je u srpnju 1979. na temelju dostavljenih skica povjereno sarajevskim arhitektima prof. Demalu eliu (Najdhartovom suradniku na prethodnom damijskom projektu) i Mirzi Golou, pri emu su autori nastojali zadrati bitne elemente Najdhartova rjeenja.127 Prve suglasnosti za planiranu gradnju dobivene su u rujnu, izmjena Generalnoga urbanistikog plana provedena je u listopadu, kada je izvreno i iskolenje parcele.128 Graevinska je dozvola dobivena u kolovozu 1980.,129 nakon dvije godine (11. rujna 1981.) postavljen je kamen temeljac,130 a izgradnja je poela 14. prosinca 1981. (Tehnika, Zagreb).131 No, zbog problema s financiranjem i poara na krovitu 1984. godine132 radovi su se oduljili do 6. rujna 1987.,133 kada je napokon otvorena prva, u potpunosti novoizgraena zagrebaka damija, jedna od najveih, a po mnogome i jedna od najljepih u Europi.134 Sklop Islamskog centra protee se na 10.000 m2. Uz suvremenu damiju u Centru su okupljeni i drugi kulturno-obrazovni te drutveni sadraji. Programski cjelina je podijeljena u tri dijela: molitveni, drutveni i stambeni.135 Suteren je namijenjen mladima i sadri medresu,136 djeji vrti i omladinski klub s malim amfiteatrom. Na etai iznad, u razini ulaza i pristupne terase, nalaze se: kongresna dvorana, itaonica, knjinica, uionice za nastavu vjeronauka, uredi i restoran s divanhanom.137
Sl. 24. I. Buljan: Projekt Islamskog centra s damijom, Pula, 2010. Fig. 24 I. Buljan: Design for an Islamic centre with a mosque, Pula, 2010
Sl. 25. F. Muzurovi: Damija, preoblikovanje, Gunja, 1999. Fig. 25 F. Muzurovi: Mosque, redesign, Gunja, 1999
106
PROSTOR
Sl. 26. D. Damonja, B. Vuinovi, D. Vlahovi: Islamski centar s damijom na Rujevici, Rijeka, 2001. (u izgradnji) Fig. 26 D. Damonja, B. Vuinovi, D. Vlahovi: Islamic centre with a mosque in Rujevica, Rijeka, 2001 (under construction)
Cijeli je kat organiziran kao stambeni prostor za imame i sobe musafirhane.138 Odnos arhitektonskih masa takoer prati razdiobu funkcija pa je u naglaenomu junom volumenu samo prostor damije, a u sjevernom su korpusu pratei sadraji. Meusobno su povezani niim traktom s prostranom pristupnom terasom. U cjelini je graevina iznimno snano oblikovno determinirana konstrukcijom, posebice damijskom kupolom paraboline geometrije. Tradicionalna polukruna kupola jednostavnim je izmicanjem dijelova, isjeaka rotacijskih paraboloida, interpretirana na suvremen, dinamini nain. Najistaknutiji segment kupole nosi zenitalno osvjetljenje koje omoguuje prirodno svjetlo u sreditu damije. Akcentnom volumenu kupole kompozicijski je pridruen 42 m visok elegantni minaret s dvjema galerijama.139 Ulaz u Islamski centar jasno je naznaen malom, takoer parabolinom kupolom koja presijeca horizontalu glavnoga proelja obloenog bijelim mramorom. Kompozicija koje je rjeenje izniklo iz prvotnih ideja Jurja Najdharta140 postala je prepoznatljiv vizualni znak toga dijela grada, s jakim simbolikim znaenjem u silueti okolnih naselja.141 Unutranjost samo djelomino prati nekonvencionalnost eksterijera s ipak primjetnim odnosom izmeu tradicionalnoga i suvremenoga. To je najuoljivije kod mihraba oblikovanog kao parabolina nia, ali ne unutar zidnoga plata, ve kao uplji volumen prislonjen uz istoni zid. Meko je oblikovanje primijenjeno i kod minbera koji je gotovo skulpturalno obraen. Po cijelom obodu molitvene dvorane protee se enska galerija mahfila.142 Akcentni dijelovi interijera kaligrafski su oblikovani143 te dekorirani arabeskama u tukaturi i fajansi, a zanatski su u kvalitetnoj stilizaciji u bakru izvedena troja ulazna damijska vrata.144 U gotovo jedinom valorizacijskom tekstu o damiji koji se pojavio u strunoj literaturi Ivo
Maroevi istie da je damija s islamskim vjerskim centrom uspostavila jednu novu arhitektonsku kvalitetu u zagrebakom rubnom podruju istonoga dijela grada. Ona se pojavila na ledini, iznikla kao bijela skulptura, u formama to su ih dijelom mekano a dijelom robusno rijeili sarajevski arhitekti Damija je zgrada u kojoj je prostorni sadraj ponio svu puninu suvremenog arhitektonskog oblika, koji se istovremeno oslanja na tradicijsku arhitekturu. Iako je kupola damije prerezana u tri krike kako bi se dobilo izrazito bogato zenitalno svjetlo, iako minaret nije klasian, iako se cijela pozicija islamskog centra koja je suvremena po oblikovanju jo uvijek moe mekoom svojih linija i naglaavanjem nekih elemenata vezati na orijentalnu arhitekturu, ipak je rezultat spoj modernog miljenja i orijentalne tradicije.145 Maroevi u damijskoj kompoziciji prepoznaje elemente emotivnog racionalizma i strukturalistike arhitekture, te elaborira ekspresionistiki naglasak na volumenima.146
DAMIJE I MESDIDI U DRUGIM GRADOVIMA HRVATSKE MOSQUES AND MASJIDS IN OTHER TOWNS OF CROATIA
Damija u Gunji147 - Prva namjenski izgraena islamska bogomolja u Hrvatskoj u 20. stoljeu (zapravo jo od turskoga doba) jest damija u Gunji,148 posavskom selu nedaleko od upanje smjetenom na samoj granici prema Bosni, otkuda su se tijekom i nakon Dru138 Musafirhana [ar./perz.] besplatno konaite s hranom za putnike, osobito hadije [kalji, 1985: 476] 139 Navodi se i podatak o visini minareta od 51 m [*** 2006.a: 194], takoer i od 45 m [Mufti, 1997: 80]. 140 Demal eli istie da je i u izvedenoj damiji ostalo mnogo toga od koncepcije Jurja Najdharta [Karli-Kapetanovi, 1990: 262]. 141 Detaljan opis prostora Islamskog centra i damije te arhitektonskih detalja i oblikovanja v. Mufti, 1997: 9095; Hasanbegovi, Nani, 2009: 53-69. 142 Mahfil [ar.] enska galerija u damiji [kalji, 1985: 440] 143 Autor je kaligrafije u to vrijeme najpoznatiji bosanski kaligraf Eref Kovaevi [Hasanbegovi, Nani, 2009: 43]. 144 Autor je vratnica ak. kipar efkija Baruija [Hasanbegovi, Nani, 2009: 43]. 145 Maroevi, 1990: 225-227; Maroevi 2002: 98-100 146 Maroevi, 1992: 245, 250; Maroevi, 2007: 180 147 http://www.medzlisgunja.com/index.php?option= com_content&view=article&id=59:islamska-zajednica& catid=38:o-dzematu&Itemid=27 148 *** 1995.; Omerbai, 2010: 634-639 149 SIVZ: Rjeenje o odobrenju gradnje damije u Gunji (br. 109/68, 8.2.1968.) 150 Nadilo, 2001: 744-745 151 FZ-arhiva projekata: Nadogradnja i adaptacija damije Gunja, Projekt za ishoenje lokacijske dozvole [F. Muzurovi, 1.10.1999.] 152 Na podruju Primorsko-goranske upanije ivi vie od 10.000 muslimanskih vjernika [Balen, 2009.a: 10; Omerbai, 2010: 623].
Sl. 27. D. Damonja: Model kupola rijeke damije Fig. 27. D. Damonja: Domes of the mosque in Rijeka, model
PROSTOR
107
goga svjetskog rata doselili mnogi muslimani. Zemljite za izgradnju, povrine 3134 m2, donirala je obitelj andi, odluka o gradnji donesena je 8. veljae 1968.,149 radovi su ab ovo poeli 2. kolovoza iste godine, a damija je otvorena 28. rujna 1969. godine. Molitveni kvadrat unutarnjih je tlocrtnih dimenzija 9,39,3 m. Od 1995. u izgradnji je i Islamski kulturni centar s vienamjenskom dvoranom, uionicama, uredima, restoranom i javnom kuhinjom te smjetajnim dijelom za goste.150 Gunjanska je damija prvotno bila arhitektonski decentna graevina, pokrivena jednostavnim skoenim krovitem i naglaena tek minaretom, a 1999. je prema projektu zagrebakog arhitekta Faruka Muzurovia nadograena i pokrivena armiranobetonskom polukrunom kupolom na oktogonalnom tamburu, te je preureena u interijeru i preoblikovana u vanjtini.151 Naalost, previe doslovno oslanjanje na povijesne obrasce nije dalo novu kreativnu arhitekturu. Damija u Rijeci - Inicijative za izgradnju Islamskog centra u Rijeci152 datiraju jo od 1982., a intenzivnije od 1988. kada je kupljeno zemljite.153 Prvi arhitektonski natjeaj proveden je 1991. godine, od 14 rjeenja za izvedbu je odabrano ono Ahmeda Hadrovia iz Sarajeva, no od izvedbe se zbog brojnih administrativnih i lokacijskih problema tada odustalo.154 Novi natjeaj za urbanistiko-arhitektonsko rjeenje Islamskog centra u Rijeci, raspisan 2001. (Drutvo arhitekata Rijeka),155 donio je heterogene i teko usporedive koncepte koje je ocjenjivaki sud tipoloki razvrstao u: pra153 Omerbai, 2010: 623 154 http://www.medzlis-rijeka.org/ic-rijeka/historijat-izgradnje-ic-rijeka 155 *** 2000.a (objava 2001.): 24; Koi, 2001. Meu est pozvanih autora bio je i Ahmet Hadrovi, dobitnik I. nagrade na prethodnom natjeaju iz 1991., te Duan Damonja ije se rjeenje u konanici i izvodi. 156 *** 2001: 12-15. Nagrade i plasmani na tome natjeaju bili su sljedei: I. nagrada - Daniela Antolinc, Vesna Mravinac, Ajla Hrelja (rad 10); II. nagrada - Branko Orli (rad 09); III. nagrada - Darko Latin, Marko D. Milas, Maroje Mrdulja, Ante Peria (rad 08); pismena priznanja - Dario Gabri (rad 16), Asmir Junuzovi (rad 11), Lejla Kurti, Sead Kurti (rad 15). 157 Navodno je rijeka damija plagirani projekt jedne londonske robne kue (!). http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/ islamski-centar-gradi-dzamiju-u-rijeci.html; http://www. bosnjaci.net/prilog.php?pid=19000 158 AF/AHA: Misiraa, A. (2011.), Islamski centar u Rijeci [13.1.2011.] 159 http://www.nacional.hr/clanak/13344/moja-dzamija-izgledat-ce-kao-golema-skulptura; *** 2008 160 Omerbai, 2010: 627-628 161 http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/pocela-izgradnjaislamskog-centra-u-rijeci.html 162 Oegovi, 2003: 52-55; Balen, 2009.a; Balen, 2009. b: 10; http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/70699/Default. aspx ; http://www.alfacommerce.com.hr/ 163 Za usmene informacije zahvaljujem Maroju Mrduljau i Miljenku Bernfestu.
vokutne, okrugle-centralne i slobodne-razbijene (!).156 Prvonagraeni rad Daniele Antolinc, Vesne Mravinac i Ajle Hrelje iri je kvalificirao kao veoma uspjeno i originalno oblikovan, ali, naknadno se (2002.) pojavila sumnja da je rije o plagijatu, pa je i taj projekt odbijen.157 Napokon je 2003. za izvedbu odabrano rjeenje kipara Duana Damonje s arhitektonskim timom iz zagrebakog biroa ADB,158 inae pozvanog autora na istom natjeaju, iji je rad u redovitoj proceduri bio diskvalificiran zbog kanjenja s rokom predaje. Uz promjenu lokacije i izmjene Generalnoga urbanistikog plana Rijeke za novu je damiju u konanici odreeno podruje Rujevice iznad gradske zaobilaznice. Preraeno Damonjino idejno skulpturalno likovno rjeenje (preradba iz 2007.) autorski su od idejnog do izvedbenog projekta izradili Branko Vuinovi i Darko Vlahovi iz zagrebakog biroa ADB.159 Kamen temeljac poloen je 3. listopada 2009.,160 a izgradnja je poela 12. oujka 2010.161 Budua damija s Islamskim centrom izvodi se na parceli povrine 11.000 m2, s vie od 3000 m2 zatvorenoga multifunkcionalnog prostora s raznim vjerskim, drutvenim, ugostiteljskim, kulturnim i obrazovnim sadrajima. Vrijednost projekta procjenjuje se na 8-10 milijuna eura. Iako sklop nastaje na kosom terenu, u Damonjinu konceptu dominira elegantna bijela horizontala zgrade s velikom krovnom terasom na kojoj se nalazi skulpturalno oblikovana ekspresivna damijska kupola i minaret visok 23 m. Unutranjost kupole, izvedene kao sloena segmentirana paraboloidna ljuska sa staklenim cezurama, bit e dekorirana pozlaenim mozaikom, a proelja e biti obloena kasetama od alumreice u boji bronce, te od inoxa.162 Zanimljivo je da je tri godine nakon donesene odluke o izboru Damonjina rjeenja izrada jo jednoga idejnog projekta 2006. godine povjerena Miljenku Bernfestu i zagrebakom birou AS, no to nije rezultiralo daljnjim angamanom.163
Sl. 28. D. Damonja, B. Vuinovi, D. Vlahovi: Presjek rijeke damije Fig. 28. D. Damonja, B. Vuinovi, D. Vlahovi: Mosque in Rijeka, cross section
Sl. 29. D. Damonja, B. Vuinovi, D. Vlahovi: Situacija Islamskog centra u Rijeci Fig. 29 D. Damonja, B. Vuinovi, D. Vlahovi: Situation plan of Islamic centre in Rijeka
108
PROSTOR
su postojali na nekoliko lokacija i s nerealiziranom damijom za koju je kamen temeljac poloen 1942. na prostoru dananje gradske trnice.165 Danas najstariji mesdid nalazi se u Dubrovniku (1933.) i jedini ima obrtniki kvalitetno ureen interijer u rezbarenom drvu.166 Uskoro se moe oekivati izgradnja damije ili mesdida u Sisku, za koji je 2006. kupljena parcela, a u tijeku je izrada projektne dokumentacije. No, naalost, uz proceduru koja ne obeava kreativno rjeenje.167 Za 2012. godinu najavljena je i izgradnja damije te Islamskog centra u Puli, rijeenog u vidu kvalitetno oblikovane interpolacije, prema projektu arh. Ive Buljan iz biroa URBIS 72 d.d. (2010.).168 Takoer je u planu izgradnja damije u Osijeku, za to je ve kupljeno zemljite.
Sl. 30. D. Damonja, B. Vuinovi, D. Vlahovi: 3D simulacija kupola rijeke damije Fig. 30. D. Damonja, B. Vuinovi, D. Vlahovi: Domes on the mosque in Rijeka, 3D simulation Sl. 31. D. Damonja, B. Vuinovi, D. Vlahovi: Ulazni plato damije u Rijeci Fig. 31 D. Damonja, B. Vuinovi, D. Vlahovi: Entrance platform of mosque in Rijeka
Ostali mesdidi u Hrvatskoj - Osim navedenih damija u Zagrebu, Gunji i Rijeci (u izgradnji), manje islamske bogomolje (mesdidi) postoje u jo 22 mjesta u Hrvatskoj, i to u: Dubrovniku, Rijeci Dubrovakoj, Splitu, ibeniku (zatvorena 1997.), Crikvenici, Rijeci (Grivice i Centar), Krku, Rai, Labinu, Vodnjanu, Puli, Poreu, Umagu, Karlovcu, Maljevcu, Bogovolji kod Karlovca, Sisku, Zagrebu (Tomaieva ul.), Varadinu, Slavonskom Brodu, Osijeku i Vinkovcima.164 Sve su to novije preureeni arhitektonski nezanimljivi prostori u kuama i stanovima ureeni tijekom posljednjih nekoliko desetljea, uglavnom 1990-ih godina. Jo prije Drugoga svjetskog rata postoji tek zajednica u Osijeku (1927.), s mesdidima to
ZAKLJUAK CONCLUSION
Islamska arhitektura 20. stoljea u Hrvatskoj javlja se kao posve nov uneseni sloj koji nije rezultat povijesnoga kontinuiteta i prethodne geneze muslimanskih graevina lokalno formiranih na hrvatskim prostorima. Nakon posljednjih tursko-islamskih gradnji s kraja 17. stoljea, damijske i uope islamske arhitekture u Hrvatskoj nije bilo tijekom barem 250 godina - sve do 30-ih godina 20. stoljea. Tada se zbog snanijega doseljavanja muslimana iz
164 Omerbai, 2010: 595-657 165 Omerbai, 2010: 644-645. Nije poznat autor projekta osjeke damije, niti je nacrtna dokumentacija sauvana. 166 Vrijednost investicije procjenjuje se na 2,5 milijuna eura [Omerbai, 2010: 600-603]. 167 Omerbai, 2010: 631. Ugovor o izradi projekta Islamskoga kulturnog centra s damijom u Sisku neposredno je potpisan 8.5.2011. sa zagrebakim arhitektom Farukom Muzuroviem iz biroa Forum (radijska vijest: HR 1 - Kronika dana, 8.5.2011., 22,00 h). Predraunska je vrijednost investicije 30 milijuna kuna. Naalost, neprovoenje
PROSTOR
109
Bosne osnivaju mjesni demati i medlisi (vjerske zajednice) koji isprva ureuju provizorne molitvene mesdide, ali i pokreu ambiciozne akcije oko podizanja damija. Cilj je provedenog istraivanja bio utvrditi i okvirno valorizirati projektirane i izvedene islamske graevine religijske namjene nastale u 20. i 21. stoljeu, s obzirom na to da njihove inventarizacije ni vrjednovanja dosad nije bilo. U valorizacijskom pogledu moe se zakljuiti da sauvani projekti i izvedene nove islamske gradnje ine autorski relevantan sloj hrvatske arhitekture, vremenski pozicioniran od razdoblja meuratne moderne do danas, i to s djelima istaknutih arhitekata i likovnih umjetnika poput Stjepana Plania, Zvonimira Pogaja, Omera Mujadia, Jurja Najdharta, Demala elia, Mirze Goloa, Duana Damonje i dr. Vana je i injenica da su za rjeenja novih damijskih sklopova i islamskih centara viekratno provoeni javni arhitektonski natjeaji (Zagreb, Rijeka). Dosad gotovo nepoznat korpus nae moderne i suvremene islamske arhitekture interpretacijski je potrebno uklopiti u iri kontekst novih sakralnih i uope liturgijskih gradnji na hrvatskom prostoru,169 koji je i tijekom povijesti, a i danas bio podruje konfesionalne heterogenosti i posljedino provenijencijski, tipoloki i stilski razliite religijske arhitekture. U tome je smislu tema otvorena za daljnja istraivanja i teorijska tumaenja.
Glosarij turcizama Glossary of Turkish Terms

[* Tumaenje prema: kalji, 1985.]
Abdesthana [perz.] prostor za obredno pranje (abdest) prije molitve (namaza) Bajram-namaz [perz./tur.] jutarnja molitva prvoga dana Bajrama, osobito vana u godinjem ciklusu muslimanskih vjerskih obreda Dervi [perz.] pripadnik religijskoga reda koji njeguje posebne muslimanske obrede, esto na granici vjerskoga misticizma, djeluju u tekijama Divanhana [perz.] pretprostor, hal, mjesto za okupljanje i razgovor Damija [ar.] islamska bogomolja u kojoj se obavljaju sve dnevne molitve, velika molitva petkom (duma) i bajramski namazi; obvezno ima minaret, u interijeru uz mihrab obvezan je i minber; od vjerskih slubenika ima imama-hatiba kolovanog da dri propovijed (hutbu) Demat [ar.] muslimanska vjerska opina, podruje koje gravitira jednoj damiji; u irem smislu svaka opina ili zajednica Duma [ar.] podnevna velika molitva petkom Hamam [ar.] javno kupalite, obino podijeljeno na muki i enski dio, ili na toplu i hladnu vodu Hatib [ar.] imam koji na dumi i bajramskim namazima dri propovijed (hutbu) s minbera Hutba [ar.] propovijed koju hatib s damijskog minbera dri na dumi i za bajramskog namaza Imam [ar.] voa, muslimanski sveenik, poglavar damije koji ima pravo predvoditi svih pet dnevnih molitvi, ukljuivo i dumu Kibla [ar.] orijentacija prema abi u Meki, strana svijeta prema kojoj se muslimani okreu za molitve; kod nas JI Kjurs, urs [ar.] funkcionalno isto to i minber u damiji, samo skromnijeg oblikovanja te slui za obinu dnevnu propovijed ili predavanja u mesdidu
Mahfil [ar.] enska galerija u damiji Medresa [ar.] srednja islamska vjerska kola Medlis [ar.] vijee, savjet, odbor vjerske zajednice u nekome mjestu Mekteb [ar.] muslimanska osnovna vjerska kola Mesdid [ar.] manja muslimanska bogomolja bez minbera i minareta u kojoj se u pravilu ne klanja duma, ni veliki Bajram-namaz Mihrab [ar.] ovalna nadluena nia u istonom zidu molitvenog prostora damije ili mesdida okrenuta u smjeru kible, odnosno abe u Meki (kod nas JI), ispred koje imam predvodi grupno klanjanje Minaret [ar./tur.] munara, vitki damijski toranj s galerijom, s kojeg mujezin poziva muslimane na molitvu (ui ezan) Minber [ar.] damijsko povieno propovjedno postolje - govornica, s koje imam ili hatib petkom na podnevnu dumu i na prvi dan oba Bajrama dri propovijed (hutbu) Mujezin [ar./tur.] pomoni damijski slubenik koji s minareta poziva vjernike na molitvu Musafirhana [ar./perz.] besplatno konaite s hranom za putnike, osobito hadije Namaz [perz./tur.] muslimanska molitva, klanjanje; obavlja se pet puta na dan adrvan [perz.] kruna ili poligonalna damijska fontana/bazen, poeljno s tekuom vodom; moe sluiti za obredno umivanje (abdest) Tekija [ar.] zgrada u kojoj se obavljaju religijski obredi, ali slui i za stanovanje dervia Turbe [ar.] mauzolej, natkrivena grobnica u obliku paviljona Vakuf [ar.] zaklada, zadubina, vjerska imovina
arhitektonskog natjeaja za kreativno rjeenje ovako vanog sklopa snanih simbolikih konotacija daleko je od razine ambicije Islamske zajednice u vrijeme organizacije slinih natjeaja za damiju u Zagrebu (J. Najdhart, 1969.) ili nedavno za Rijeku (D. Damonja, 2001.). 168 http://www.kevljani.eu/index.php?option=com_con tent&view=article&id=239:pula&catid=51:islam&Itemid =68; http://www.24sata.hr/news/pula-ce-dobiti-dzamiju -novac-ce-donirati-i-moamer-gadafi-206336 ; *** 2011. 169 Prvi korak u smjeru meunarodne afirmacije novije islamske arhitekture u Hrvatskoj uinjen je autorovim izlaganjem na meunarodnoj konferenciji CICOP u Sarajevu u lipnju o.g. [uni, 2011.].
110
PROSTOR
Literatura Bibliography
RADOVI VEZANI UZ UU TEMU MAIN BIBLIOGRAPHY

1. Balen, I. (2009.a), Damonjina damija od 8 milijuna eura, Slobodna Dalmacija, 66 (18.9.), Split 2. Balen, I. (2009.b), Minaret damije u Rijeci visok 23 metra. U listopadu kree gradnja Islamskog centra na Rujevici, Jutarnji list, 12 (4034 /19.9./): 10, Zagreb 3. Dervievi, . (1984.), Neto oko zagrebake damije, Bosanski pogledi, 77 [pretisak], London 4. Dizdarevi, A. (1944.a), Poglavnikova damija u danima Ramazana i Bajrama, Hrvatski narod, 6 (17.9.), Zagreb 5. Dizdarevi, A. (1944.b), Poglavnikova damija u glavnom gradu Zagrebu, Hrvatski narod, 6 (1112 /18.8./), Zagreb 6. Galovi, K. (2003.), Dom, krv, tlo. Arhitektura u NDH (1941.-1945.), Vijenac, 11 (23.1.), Zagreb 7. Hasanbegovi, Z. (2007.a), Islam i muslimani u pravakoj ideologiji: o pokuajima gradnje pravake damije u Zagrebu 1908., u: Pravaka misao i politika [ur. Turkalj, J. i dr.]: 8796, Hrvatski institut za povijest, Zagreb 8. Hasanbegovi, Z. (2007.b), Muslimani u Zagrebu 1878.-1945. Doba utemeljenja, Medlis Islamske zajednice u Zagrebu, Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb 9. Hasanbegovi, Z.; Nani, S. (2009.), Zagrebaka damija. Turistika monografija, Turistika naklada d.o.o, Zagreb 10. Horvat, J.; Juki, T. (1994.), Zagreb, odrazi u vodi [katalog], Galerija ULUPUH, Zagreb 11. Hrukovec, T. (1990./91.), Dokumenti. Argumenti: Metroviev Dom likovnih umjetnosti 1930-1990 [Zbornik dokumenata i izbor tekstova o izgradnji, namjeni, vlasnicima, preudezbe i prenamjene], HDLU, Zagreb 12. Ivanevi, R. (2003.), Sedam desetljea Doma Hrvatskih likovnih umjetnika 1933.-2003., u: Dom likovnih umjetnika Ivan Metrovi 1938.-2003. [ur. Ivanevi, R. i dr.]: 18-22, HDLU, Zagreb 13. Ivanua, D. (1986.), Zgrada Muzeja revolucije naroda Hrvatske II [*razdoblje damije], Bulletin Muzeja revolucije naroda Hrvatske, jesen/ zima, Zagreb 14 Jereb, J. (1999.), Pismo Ivana Metrovia ministru nastave dr. Mili Budaku iz kolovoza 1941., Hrvatska revija, 49 (3): 603-605, Zagreb 15. J. N. [Najdhart, J.] (1972.a), Batina i novo, Slovo Gorina, Stolac 16. J. N. [Najdhart, J.] (1972.b), Damija u Zagrebu [broura], Osloboenje, Sarajevo 17. Jurki, M. (1943.), Za islamsku bogomolju u Zagrebu, u: Damija u Zagrebu. U spomen otvorenja, Zakladni odbor za izgradnju damije u Zagrebu: 40-47, Zagreb
18. Karli-Kapetanovi, J. (1990.), Juraj Najdhart. ivot i djelo, Veselin Maslea - Biblioteka kulturno nasljee, Sarajevo 19. K- (1942.), Umjetniki reljefni ukrasi u unutranjosti velebne damije u Zagrebu. Hrvatski narodni tropleti kao ures zidova - Posebna galerija za enske - Munara s 200 stepenica i dizalom - Zdenac od brakog kamena s pet vodoskoka - Damija kao vjersko i prosvjetno arite zagrebakih muslimana, Nova Hrvatska, 2 (12.11.): 7, Zagreb 20. Koi, N. (2001.), Efendija Smaji i kri na minaretu, Veernji list, 45 (19.8.), Zagreb 21. Kurtagi-Bratilski, F. (1908.), Damija u Zagrebu, Hrvatsko pravo, 14 (26.10.), Zagreb 22. Lorkovi, M. (1943.), Znaenje zagrebake damije, u: Damija u Zagrebu. U spomen otvorenja: 8-9, Zakladni odbor za izgradnju damije u Zagrebu, Zagreb 23. Maroevi, I. (1990.), Zagrebka arhitekturna kronika (9): Nova damija, Sinteza, 83-86: 225-227, Ljubljana 24. Maroevi, I. (1992.), Zagrebaka arhitektura osamdesetih godina, Radovi IPU, 16: 235252, Zagreb 25. Maroevi, I. (2002.), Kronika zagrebake arhitekture 1981.-1991. [ad Nova damija]: 98-100, IPU, Mala biblioteka, 8, Zagreb 26. Maroevi, I. (2007.), O Zagrebu usput i s razlogom. Izbor tekstova o zagrebakoj arhitekturi i urbanizmu (1970.-2005.): 163-183, IPU, Zagreb 27. Mufti, O. (1997.), Zapisi o gradnjama zagrebakih damija, Islamska zajednica Zagreb, Eminex s.p.o., Zagreb 28. Nadilo, B. (2001.), Cvelferija u ratu i obnovi, Graevinar, 53 (11): 741-745, Zagreb 29. N. B. (1942.), Zanimljive potankosti o unutranjem ureenju damije u Zagrebu. Uz damiju se gradi i vie pokrajnih ustanova, Nova Hrvatska, 2 (31.5.), Zagreb 30. N. B. (1943.a), Zanimljivosti o vanjskom ureenju velebne Poglavnikove damije. Struni prikaz arh. Stjepana Plania, Nova Hrvatska, 3 (39 /14.2./): 11, Zagreb 31. N. B. (1943.b), Velianstvena damija u Zagrebu je dovrena. Ispunjen narodni zavjet, Nova Hrvatska, 3 (81 /4.4./): 9, Zagreb 32. Novak, V. (1948.), Magnum crimen. Pola vijeka klerikalizma u Hrvatskoj, Nakladni zavod Hrvatske, Zagreb 33. Omerbai, . (1997.), O Islamu i muslimanima u Hrvatskoj, u: Mufti, O., Zapisi o gradnjama zagrebakih damija: 103-110, Islamska zajednica Zagreb, Eminex s.p.o., Zagreb 34. Omerbai, . (1999.), Islam i muslimani u Hrvatskoj1, Meihat islamske zajednice u Hrvatskoj, Zagreb 35. Omerbai, . (2010.), Islam i muslimani u Hrvatskoj2, Meihat islamske zajednice u Hrvatskoj, Zagreb 36. Oegovi, N. (2003.), Damiju gradi Damonja, Nacional, 9 (374 /15.1./): 52-55, Zagreb 37. Plani, S. (1943.a), Arh. Plani o vanjskom ureaju velike Poglavnikove damije, Novi list, 3 (544): 5, Sarajevo 38. Plani, S. (1943.c), Graditeljske osobitosti i ukrasi zagrebake damije. 2. Zagrebake munare, u: Damija u Zagrebu. U spomen otvorenja: 54-56, Zakladni odbor za izgradnju damije u Zagrebu, Zagreb
PROSTOR
111
39. Pogaj, Z. (1942.), O unutranjosti damije, Nova Hrvatska, 3 (125 /31.5./; 266 /12.11./), Zagreb 40. Pogaj, Z. (1943.), Graditeljske osobitosti i ukrasi zagrebake damije. 1. Unutranjost bogomolje, u: Damija u Zagrebu. U spomen otvorenja: 50-53, Zakladni odbor za izgradnju damije u Zagrebu, Zagreb 41. Radovi Mahei, D. (2007.), Dom Hrvatskog drutva likovnih umjetnika / Croatian Artists Centre, u: Radovi Mahei, D., Moderna arhitektura u Hrvatskoj 1930-ih: 335-338, kolska knjiga, IPU, Zagreb 42. T. Pl. [Premerl, T.] (1995.), Neidhardt, Juraj, u: Enciklopedija hrvatske umjetnosti, 1: 625-626, LZ Miroslav Krlea, Zagreb 43. Uchytil, A.; tulhofer, A.; Barii Mareni, Z. (2007.), Arhitekt Zvonimir Pogaj, Acta Architectonica, Atlas arhitekture - Arhiv arhitekta 3, Arhitektonski fakultet, Zagreb 44. Uchytil, A.; Barii Mareni, Z.; Kahrovi, E. (2009.), Leksikon arhitekata Atlasa hrvatske arhitekture XX. stoljea1, Acta Architectonica, Udbenici i prirunici 6, Arhitektonski fakultet, Zagreb 45. Z. P. (1942.), Hrvatski muslimani dobivaju damiju na najljepem mjestu Zagreba, Velebit, 5.7., Zagreb 46. uni, A. (2011.), Islamic Architecture in 20th Century in Croatia: Issues of Assessment and Architectural Interpretation, in: The Importance of Place: Proceedings [The 4th International Conference on Hazards and Modern Heritage, CICOP, Sarajevo, 13.-16.6.2011.]: in print, Sarajevo 47. *** (1922.a), Pitanje podizanja damije u Zagrebu, Preporod, 4: 46, Zagreb 48. *** (1922.b), U Zagrebu misle graditi damiju [karikatura], Pokret, 2.6., Zagreb 49. *** (1922.c), [*poziv za prikupljanje milodara za zagrebaku damiju], Naa pravda, 74, Sarajevo 50. *** (1932.), Zagrebaka damija, Islamski svijet, 27.9., Sarajevo 51. *** (1935.), [*otvorenje zagrebakog mesdida], Veer, 16 (29.11.), Zagreb 52. *** (1941.a), Gradnja temelja minareta, Hrvatski narod, 3 (196 /29.8./), Zagreb 53. *** (1941.b), Izraen je nacrt za gradnju damije u Zagrebu. Damija bi se imala smjestiti na jednom od najljepih poloaja na Zelengaju, Hrvatski narod, 3 (28.7.), Zagreb 54. *** (1941.c), U Zelengaju sagradit e se damija zagrebakih muslimana. Suradnja drutva za poljepanje grada Zagreba i Odbora za gradnju damije. - Ve je izraena i osnova za gradnju damije. - Gradnjom e se poeti u najskorije vrijeme, Hrvatski narod, 3 (21.7.), Zagreb 55. *** (1941.d), Zagreb dobiva damiju! Bivi umjetniki paviljon na trgu N bit e preureen u damiju, Hrvatski narod, 3 (14.8.): 6, Zagreb 56. *** (1941.e), Zagrebaka e damija imati tri minareta. Prve predradnje za gradnju minareta ve su poele. - Izvedba se vri pod nadzorom odsjeka za javne radove. - Damiju e graditi ing. Stjepan Plani, Hrvatski narod, 3 (22.8.): 8, Zagreb 57. *** (1941.f), Unutranjost zagrebake damije bit e velianstveno ureena. Sve e stijene biti ukraene mramornom ornamentikom i mramornim stupovljem. - Ureenje mihraba i mindera, Hrvatski narod, 3 (10.9.), Zagreb
58. *** (1941.g), Zagrebaka damija bit e meu najljepima na svijetu, Hrvatski narod, 3 (6.12.), Zagreb 59. *** (1941.h), Naelnik glavnog grada Zagreba najavljuje poetak radova, Hrvatski narod, 3 (181 /14.8./), Zagreb 60. *** (1941.i), Muftija Islamske vjerske zajednice glavnog grada Zagreba o gradnji damije, Hrvatski narod, 3 (182 /15.8./), Zagreb 61. *** (1941.j), Sarajevski novi list [*o izgradnji damije], Hrvatski narod, 3 (247 /19.10./), Zagreb 62. *** (1942.a), [*posjeta poglavnika gradilitu damije], Nova Hrvatska, 4 (99 /28.4./), Zagreb 63. *** (1942.b), [*o gradnji adrvana damije], Hrvatski narod, 4 (460 /26.6./), Zagreb 64. *** (1942.c), Bajram Mubarek Olsun. Znaenje Poglavnikove damije u Zagrebu, Hrvatska domovina, 16.12., Berlin 65. *** (1942.d), Kronogram damije, Hrvatski narod, 4 (534 /20.11./), Zagreb 66. *** (1943.), Damija u Zagrebu. U spomen otvorenja, Zakladni odbor za izgradnju damije u Zagrebu, Zagreb 67. *** (1944.a), Unutranjost poglavnikove damije. Velianstveni znak, Hrvatski list, 25 (26.8.), Osijek 68. *** (1944.b), Otvorenje Poglavnikove damije u Zagrebu, Pokret, 3 (11), rujan, Zagreb 69. *** (1944.c), Poglavnikova damija. Dravni Poglavar uveliao je svojom prisutnou sveanost otvaranja damije, Hrvatski narod, 6 (1113 /19.8./): 1, Zagreb 70. *** (1944.d.), Sveano otvorenje Poglavnikove damije, Hrvatski narod, 6 (1109 /15.8./), Zagreb 71. *** (1944.e), [*posjet jeruzalemskog muftije damiji], Nova Hrvatska, 3 (113 /14.5./), Zagreb 72. *** (1972.), Atelje Juraj Najdhart - slike bez rijei, Arhitektura, 26 (113-114): 5, Zagreb 73. *** (1974.), Damija u Zagrebu / The mosque of Zagreb [ur. Najdhart, J.], Odbor islamske zajednice, Zagreb 74. *** (1987.), Zagrebake fontane - vodi, ovjek i prostor, 34 (6 /411/): 26, Zagreb 75. *** (1988.), Damija poglavnika Ante Pavelia [izbor i sastav Paveli, V.], Domovina: NDH Acta 1941-1945, II, Madrid 76. *** (1991.), Juraj Neidhardt, u: Arhitekti lanovi JAZU, Rad HAZU, 437 (XIV): 74-79, Zagreb 77. *** (1995.?), Islamska zajednica Gunja [deplijan], Odbor Islamske zajednice Gunja, Gunja 78. *** (1999.), Obnovljena Planieva fontana, Komunalni vjesnik, 14 (212 /28.10./): 16, Zagreb 79. *** (2000.a), Raspis natjeaja za Islamski centar u Rijeci, ovjek i prostor, 47 (11-12 /558559/): 24, Zagreb 80. *** (2000.b), Nazivi se mijenjaju - damija ostaje, Veernji list, 44 (13099), Zagreb 81. *** (2001.), Rezultati natjeajaIslamskog centra u Rijeci, ovjek i prostor, 48 (4-6 /563565/): 12-15, Zagreb 82. *** (2003.), Dom likovnih umjetnika Ivan Metrovi 1938.-2003. [ur. Ivanevi, R. i dr.], HDLU, Zagreb 83. *** (2003./04.), Stjepan Plani 1900.-1980. Iz arhiva arhitekta, Gliptoteka HAZU, IPU, Zagreb 84. *** (2006.a), Damija, u: Zagrebaki leksikon, 1: 194-195, LZ Miroslav Krlea, Masmedia, Zagreb
85. *** (2006.b), Dom hrvatskih likovnih umjetnika, u: Zagrebaki leksikon, 1: 158-160, LZ Miroslav Krlea, Masmedia, Zagreb 86. *** (2006.c), Islamska zajednica, u: Zagrebaki leksikon, 1: 404-405, LZ Miroslav Krlea, Masmedia, Zagreb 87. *** (2008.), Islamski centar Rijeka, Islamska zajednica u Hrvatskoj, Zagreb 88. *** (2011.), Pula e dobiti damiju s minaretom od 17 metara. Gradnju eli pomoi i Gadafi, Jutarnji list, 14 (17.1.), Zagreb
OPI, KONTEKSTUALNI I KOMPARATIVNI RADOVI [IZBOR] GENERAL, CONTEXTUAL AND COMPERATIVE BIBL. [SELECTED]
89. iak-Chand, R. (1999.), Islam i muslimani u Hrvatskoj: skica stvaranja muslimanskog / bonjakog sociokulturnog prostora, Migracijske teme, 15 (4): 451-464, Zagreb 90. Duvnjak, N. (1999.), Muslim Community in the Republic of Croatia, Religion in Eastern Europe, 19 (3): 1-17 91. Fethi, I. (1985.), The Mosque Today, u: Architecture in Continuity [ur. Cantacuzino, S.]: 5363, Aperture, New York 92. Haider, G. (1980.), Islamic Architecture in NonIslamic Environments, u: Places of Public Gathering in Islam [ur. Safran, L.]: 123-125, Aga Khan Award for Architecture, Philadelphia 93. Holod, R.; Khan, H. U. (1997.), The Contemporary Mosque: Architects, Clients and designs since the 1950, Rizzoli, New York 94. Ivanevi, R. (1988.), Kruna forma u opusu Ivana Metrovia, ivot umjetnosti, 43-44: 47-75, Zagreb 95. Jahi, E. (2008.), Stilski izrazi u arhitekturi damije 20. stoljea, Prostor, 16 (1 /35/): 2-21, Zagreb 96. Kara, Z. (2010.b), Tursko-islamska arhitektura i umjetnost, u: Hrvatska umjetnost. Povijest i spomenici: 394-415, IPU, kolska knjiga, Zagreb 97. Kara, Z. (2011.), Turkish-Islamic Architecture in 16th and 17th Century in Croatia: Issues of Assessment and reconstruction, in: The Importance of Place: Proceedings [The 4th International Conference on Hazards and Modern Heritage, CICOP, Sarajevo, 13.-16.6.2011.]: in print, Sarajevo 98. Kara, Z.; uni, A. (2011.), Turkish-Islamic urban planning in the 16th and 17th century in Croatia, in: Il progetto darchitettura fra didattica e ricerca: Atti / Architectural Design Between Teaching and Research: Proceedings [1Congresso internazionle di Retevitruvio / 1st International Congress of Retevitruvio, Bari, 2.-6.5.2011.]: 931-940, Politecnico di Bari, Facolt di Architectura, Poliba Pres, Arti grafiche Favia, Bari 99. Khan, K. U. (1990.), The Architecture of Mosque, an Overview and Design Directions, u: Expressions on Islam in Buildings [ur. Powel, R.]: 109-127, Concept Media, The Aga Khan Award for Architecture, Singapore 100. Kisi Kolanovi, N. (2009.), Muslimani i hrvatski nacionalizam 1941.-1945., kolska knjiga, Hrvatski institut za povijest, Zagreb 101. Mauran, I. (1998.), Hrvati i Osmansko carstvo, Golden marketing, Zagreb 102. Moaanin, N. (1999.), Turska Hrvatska, MH: Povijesna knjinica, 2, Zagreb
112
PROSTOR
Izvori Sources
103. Premerl. T. (1984.), Stjepan Plani, graditelj Zagreba, Iz starog i novog Zagreba, 6: 253274, Zagreb 104. Premerl, T. (1989.), Hrvatska moderna arhitektura izmeu dva rata - nova tradicija, NZ MH, Zagreb 105. R. I. [Ivanevi, R.] (1996.), Plani, Stjepan, u: Enciklopedija hrvatske umjetnosti, 2: 70-71, LZ Miroslav Krlea, Zagreb 106. Serageldin, I.; Steele, J. (1996.), Architecture of the Contemporary Mosque, Academy Editions, London 107. kalji, A. (1985.), Turcizmi u srpskohrvatskom hrvatskosrpskom jeziku5 [rjenik], Svjetlost, Sarajevo 108. tulhofer, A. (1993.), Portret akademskog arhitekta Zvonimira Pogaja, Povijest sporta, 24 (97): 59-63, Zagreb 109. T. Pl. [Premerl, T.] (1996.), Pogaj, Zvonimir, u: Enciklopedija hrvatske umjetnosti, 2: 87, LZ Miroslav Krlea, Zagreb 110. Tralji, S. M. (1943.), Muslimani na naem sjeveru u najnovije doba, u: Damija u Zagrebu. U spomen otvorenja: 101-106, Zakladni odbor za izgradnju damije u Zagrebu, Zagreb 111. Vanita-Lazarevi, E. (1990.), Arhitektura Ivana Metrovia na primjeru Doma likovnih umjetnosti u Zagrebu [magistarski rad], Arhitektonski fakultet, Zagreb 112. Zemljak, I. (1939.), Dom likovnih umjetnosti u Zagrebu, Graevinski vjesnik, 8 (2): 17-23, Zagreb
Arhivski izvori Archive Sources 1. Dravni arhiv u Zagrebu, Opatika 29, Zagreb [DAZG]: - [1122] GPZ-GO: Zbirka graevne dokumentacije Poglavarstva grada Zagreba - Graevni odjel: Tomaieva 12 (sig. 3034), Trg rtava faizma (sig. 3079) Gradski ured za opu upravu, Zagreb - Podruni ured Peenica, Zapoljska 1, Zagreb [GUOUZ]: - Pismohrana: projektna dokumentacija i dozvole, ad Islamski centar i damija u Folnegovievu naselju (1980.-1987.) Hrvatski dravni arhiv, Maruliev trg, 21, Zagreb [HDA]: - [0814] OAF: Pogaj, Zvonimir, arhitekt (1906.1971.), kut. 1-5 (Osobni arhivski fond) Hrvatski povijesni muzej, Matoeva 9, Zagreb [HPM]: - ZF: Zbirka fotografija, ad Damija u Zagrebu (1941.-1945.) Institut za povijest umjetnosti, Ul. grada Vukovara, 68, Zagreb [IPU]: - AP: Arhiv Plani, ostavtina arhitekta Stjepana Plania (1928.-1980.) Meihat Islamske zajednice u Republici Hrvatskoj, Tomaieva 12, Zagreb [MIZH]: - Knjiga zapisnika sjednica Odbora IZ i odbora za izgradnju damije: I. (12.10.1982.-25.12. 1984.), II. (8.1.1985.-2.6.1987.) - Zapisnici sjednica Dematskog medlisa (1946.) - Zapisnici sjednica Odbora IZ (1970.) Medlis Islamske zajednice u Zagrebu, Gavellina 40, Zagreb [MIZZ]: - Zapisnici Zaklade za izgradnju damije u Zagrebu i zgrada za uzdravanje damije te smjetaj islamskih vjersko-prosvjetnih ustanova (1939.-1945.) Nacionalna i sveuilina knjinica, Hrvatske bratske zajednice 4, Zagreb [NSK]: - [R-7774] Pogaj Zvonimir, arhitekt, o. 1950., sve. 1 (osobni arhivski fond)
3.
Starjeinstvo Islamske vjerske zajednice u SR BiH, Sarajevo [SIVZ]: - Rjeenje o odobrenju gradnje damije u Gunji (br. 109/68, 8.2.1968.)
Internetski izvori Internet Sources http://www.nacional.hr/clanak/13344/mojadzamija-izgledat-ce-kao-golema-skulptura [8.5. 2011.] 2. http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/islamski-cen tar-gradi-dzamiju-u-rijeci.html [8.5.2011.] 3. http://www.islamska-zajednica.hr [8.5.2011.] 4. http://www.medzlis-rijeka.org/ic-rijeka/histori jat-izgradnje-ic-rijeka [8.5.2011.] 5. http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/pocela-izgrad nja-islamskog-centra-u-rijeci.html [8.5.2011.] 6. http://www.medzlisgunja.com/index.php?opti on=com_content&view=article&id=59:islamska -zajednica&catid=38:o-dzematu&Itemid=27 [13. 5.2011.] 7. http://www.kevljani.eu/index.php?option= com_content&view=article&id=239:pula&ca tid=51:islam&Itemid=68 [13.5.2011.] 8. http://www.medzlis.org/index.php?option= com_content&task=view&id=3&Itemid=71 [13. 5.2011.] 9. http://www.24sata.hr/news/pula-ce-dobiti-dz amiju-novac-ce-donirati-i-moamer-gadafi-2063 36 [13.5.2011.] 10. http://www.bosnjaci.net/prilog.php?pid=19000 [14.5.2011.] 11. http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/ta bid/66/articleType/ArticleView/articleId/706 99/Default.aspx [14.5.2011.] 12. http://www.alfacommerce.com.hr/ [14.5.2011.] 1.
2.
3.
4.
5.
6.
Skraenice u bibliografiji Abbreviations of Bibliography HAZU - Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti HDLU - Hrvatsko drutvo likovnih umjetnika IPU - Institut za povijest umjetnosti MH - Matica hrvatska ULUPUH - Udruenje likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti Hrvatske
7.
8.
Izvori ilustracija Illustration Sources Sl. 1. Sl. 2., 24., 26. Sl. 3. Sl. 4.-6., 14.-17. Sl. 7. Sl. 8. Sl. 9.-11., 13. Sl. 12. Sl. 18.-20. Sl. 21. Sl. 22.-23. Sl. 25. Sl. 27.-31. Foto: T. Dabac, 1944. Omerbai, 2010. *** 1922.b Hasanbegovi, 2007.b *** 1943. HPM *** 2003. *** 1988. *** 1974. Maroevi, 2002. Hasanbegovi, Nani, 2009. FZ ADB, d.o.o.
Dokumentacijski izvori Document Sources 1. Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Kaieva 26, Zagreb: - Atlas hrvatske arhitekture 20. st. [AF/AHA]: Misiraa, A. (2011.), Islamski centar u Rijeci, studentski referat na kolegiju Hrvatska arhitektura 20. stoljea prof.dr.sc. Andreja Uchytila [13.1.2011.] Forum Zagreb, Domobranska 13, Zagreb arhiva projekata [FZ]: - Nadogradnja i adaptacija damije Gunja, Projekt za ishoenje lokacijske dozvole (F. Muzurovi, 1.10.1999.)
2.
PROSTOR
113
Saetak Summary
Modern and Contemporary Islamic Architecture in Croatia
The historical layer of Islamic architecture in Croatia is linked with the Turkish occupation of these regions, mostly during the 16th and 17th C. With the advent of Islam, numerous Turkish-Islamic buildings were erected over most of Croatias territory, and the last Islamic building to be erected was around 1680. As a manifest symbol of Islam, these edifices were demolished within the initial years of the Austro-Hungarian reconquiste at the end of the 17th C. Only after two centuries did Muslims start returning to Croatia at the beginning of the 20th C, mostly to Zagreb. Today, there are around 15 medlis (religious communities) and 56.777 Muslims in Croatia, i.e. 1.28% of the population (according to the 2001 census). Aside from 18 smaller places of worship - masjids, there are only two functional mosques in Croatia. The Zagreb mosques - The first initiatives for the building of a mosque in Zagreb were put forward after Bosnia and Herzegovina had been annexed at the beginning of the 20th C, mostly through the political-nationalist initiative of Franks Stranka prava. A text was published as early as 1908 in the partys newsletter stating that a mosque should be built, which led to turbulent reactions both in the Catholic and the pro-Serbian oriented papers of the time. After a hiatus, in 1938 Zaklada za izgradnju damije, was established and the search for locations and the designing of the first projects were initialized. While waiting for a consensus for the building of the mosque in 1935 the Demat medlis (religious community) was gifted two borough flats at 12 Tomaieva Str, which were soon adapted into the first Zagreb masjid. The foundation for the building of a mosque in 1939 the City of Zagreb offered a number of possible locations. A year later, Zelengaj (Kraljevaka uma) was proposed, which lies in the north part of Zagreb beneath Sljeme, and was accepted, as was the final location for the future mosque complex. The first design plans for the site at Kraljevac were produced in 1939/40 by the painter Omer Mujadi. His design of the mosque tended towards being conservative (almost in the vein of historicism) and was envisioned as a monumental cube with a shallow
risalto cupola dome functioning as a gigantic arched entrance (like the ivan in Persian mosques). As this project remained uncompleted, in 1940/41 Mujadi drew up new design plans and produced a model of a mosque with the architect Zvonimir Pogaj. The architecture itself seems less monumental and more refined and the asymmetrical positioning of one of the minarets in the left corner of the front faade corresponds to the Bosnian sub-cupola tradition in mosques. In February of 1942 the quisling mayor Ante Paveli met with representatives of the Islamic community and Kraljevac was ruled out as a location, but adaptation of the Dom likovnih umjetnosti into a mosque was confirmed. The Dom rotunda itself was built in 1938 and is the work of Ivan Metrovi. In spite of this, as early as 1941, the Ministry conferred the plans for the adaptation of the Dom into a mosque to architects Stjepan Plani and Zvonimir Pogaj who initially drew up two separate and different plans. A hybrid variant was finally chosen and the exterior with minarets and adrvan were designed by Plani, while the interior space was constructed according to plans by Pogaj. Construction started at the beginning of 1942, and the mosque opened in 1944. With the advent of Communist rule in 1945 the Zagreb mosque - although a relevant architectural work from the early 1940s - was condemned to be demolished due to connotations related to the quisling Paveli. However, the building continued to function as such until 1948. With the acquiescence of Zagreb Muslims, the minarets began to be pulled down. The mosque is the only religious building in Zagreb to have been demolished after WWII. In 1964, the City of Zagreb allocated land on Srebrnjak, close to Bijenika Street, to the Islamic community. An internal architectonic invitation to tenders was issued in 1969/70 for the design of the new Islamic centre and mosque. The first prize went to architect Juraj Najdhart and associate Demal eli. Although this particular project was never realized, it is considered to be an excellent example of modelled architecture in Najdharts opus, evaluated as a masterpiece with powerful artistic qualities in which the author managed to
synthesise free architectonic composition and the set multi-functional programme. The project and plans for the mosque at Folnegovievo naselje is design were conferred to architects Demal eli and Mirza Golo from Sarajevo in 1979. Two years later (1981) construction began. However, due to financial issues and a fire in the roof beams in 1984, construction was extended until 6 September 1987 when the first, completely newly built Zagreb mosque finally opened. The complex is divided into three units: the area for worship, the area for socialising and the residential area. Taken as a whole, the objects form is exceptionally and powerfully determined by its construct, especially by the geometrically parabolic mosque cupola. The composition of the accentuated volume of the cupola is augmented by the 42-metres tall minaret. Mosques and masjids in other towns The first Islamic place of worship in Croatia built specifically for the purpose in the 20th century is the mosque in Gunja, a village in Posavina near upanja and on the border with Bosnia. It was completed and opened on 1969. In 1995 construction began on an Islamic Cultural Centre. Based on plans by Zagreb architect Faruk Muzurovi, in 1999 it was further developed and received a cupola, and both the exterior and the interior were adapted. The building of the mosque in Rijeka at Rujevica. The architectonic design for the mosque was signed by the sculptor Duan Damonja and arch. B. Vuinovi & D. Vlahovi 2007. The foundation stone was laid on 2009. There are smaller places of worship (masjids) in 18 other towns in Croatia. All of them have only recently been adapted and are architectonically uninteresting spaces as they are located in houses or flats. Islamic architecture from the 20th C in Croatia appears as a completely new and imported layer and not as a historical extension and continuation of previous styles and typologies originating within the regions of Croatia. In balance, the preserved buildings and also newly constructed Islamic building are a relevant layer of new Croatian architecture and the list of authors includes the names of renowned architects and artists, such Stjepan Plani, Zvonimir Pogaj, Omer Mujadi, Juraj Najdhart, Demal eli, Mirza Golo, Duan Damonja. ALEN UNI [Translated by: Tamara Budimir]
Biografija Biography
ALEN UNI roen je u Zagrebu 1989. i student je Arhitektonskoga fakulteta Sveuilita u Zagrebu. Sudjelovao je na arhitektonskim natjeajima i pohaao arhitektonske radionice, uz ostalo i meunarodnu AA Visiting School of Architecture u Dubrovniku. Dobitnik je Nagrade dekana i pohvala na nekoliko kolegija; demonstrator je na trima katedrama Fakulteta. Surauje na znanstvenom projektu Katedre za urbanizam; sudjelovao je s priopenjima na pet kongresa; objavio je 40-ak radova. ALEN UNI, born in Zagreb 1989, a student of architecture. He has participated in architectural competitions and attended workshops with other international Visiting AA School of Architecture in Dubrovnik. He won the Deans Award and overall praise in many cases, a demonstrator at the three departments of the Faculty. He collaborates in the scientific project of the Department of Urban Planning; involved with communications for five congresses; published some forty papers.

01 Dzamije Prostor

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

01 Dzamije Prostor

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

19 [2011] 1 [41]

Moderna i suvremena islamska arhitektura u Hrvatskoj

Modern and Contemporary Islamic Architecture in Croatia

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

1[41] 19[2011] 92-113 A. UNI Moderna i suvremena islamska arhitektura u Hrvatskoj

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Moderna i suvremena islamska arhitektura u Hrvatskoj A. UNI 92-113 19[2011] 1[41]

ZAGREBAKE DAMIJE ZAGREB MOSQUES

1[41] 19[2011] 92-113 A. UNI Moderna i suvremena islamska arhitektura u Hrvatskoj

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Moderna i suvremena islamska arhitektura u Hrvatskoj A. UNI 92-113 19[2011] 1[41]

1[41] 19[2011] 92-113 A. UNI Moderna i suvremena islamska arhitektura u Hrvatskoj

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Moderna i suvremena islamska arhitektura u Hrvatskoj A. UNI 92-113 19[2011] 1[41]

1[41] 19[2011] 92-113 A. UNI Moderna i suvremena islamska arhitektura u Hrvatskoj

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Moderna i suvremena islamska arhitektura u Hrvatskoj A. UNI 92-113 19[2011] 1[41]

1[41] 19[2011] 92-113 A. UNI Moderna i suvremena islamska arhitektura u Hrvatskoj

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Moderna i suvremena islamska arhitektura u Hrvatskoj A. UNI 92-113 19[2011] 1[41]

1[41] 19[2011] 92-113 A. UNI Moderna i suvremena islamska arhitektura u Hrvatskoj

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Moderna i suvremena islamska arhitektura u Hrvatskoj A. UNI 92-113 19[2011] 1[41]

1[41] 19[2011] 92-113 A. UNI Moderna i suvremena islamska arhitektura u Hrvatskoj

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Moderna i suvremena islamska arhitektura u Hrvatskoj A. UNI 92-113 19[2011] 1[41]

1[41] 19[2011] 92-113 A. UNI Moderna i suvremena islamska arhitektura u Hrvatskoj

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Moderna i suvremena islamska arhitektura u Hrvatskoj A. UNI 92-113 19[2011] 1[41]

Glosarij turcizama Glossary of Turkish Terms

1[41] 19[2011] 92-113 A. UNI Moderna i suvremena islamska arhitektura u Hrvatskoj

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

RADOVI VEZANI UZ UU TEMU MAIN BIBLIOGRAPHY

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Moderna i suvremena islamska arhitektura u Hrvatskoj A. UNI 92-113 19[2011] 1[41]

1[41] 19[2011] 92-113 A. UNI Moderna i suvremena islamska arhitektura u Hrvatskoj

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Moderna i suvremena islamska arhitektura u Hrvatskoj A. UNI 92-113 19[2011] 1[41]

Modern and Contemporary Islamic Architecture in Croatia

You might also like