CCP 76 (2015.), str.

199233

Ascendere historiam. Zbornik u ast Milana Kruheka ur., Marija KARBI Hrvoje KEKEZ Ana NOVAK Zorislav HORVAT, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2014., 678 str.
Hrvatski institut za povijest objavio je 2014. godine zbornik kojim se zahvaljuje i odaje
poast nekadanjem ravnatelju i djelatniku, te osnivau i dugogodinjem voditelju Odjela
za srednjovjekovnu povijest te ustanove, Milanu Kruheku. Zbornik ini 36 radova ija se
tematika tie ponajprije hrvatskog srednjovjekovlja i ranog vijeka, podruja kojim se dr.
sc. Milan Kruhek u svojim znanstvenim istraivanjima ponajvie bavio. U djelo ulaze i
radovi moderne i suvremene hrvatske povijesti, a posebnu cjelinu ini i ona o utvrdama,
upravo zbog velikoga broja radova o obrambenoj arhitekturi u bibliografskome opusu dr.
sc. Kruheka.
Nakon Predgovora (9), Tabula gratulatoria (10) te biografije (11-13) i bibliografije
Milana Kruheka (15-26), koje su priredili Hrvoje Kekez i Ivan Majnari, u prvu, srednjovjekovnu cjelinu zbornika, uvode Ivan Botica i Tomislav Galovi tekstom Codex Corbaviensis (29-40). Autori navode djela i ustanove u kojima se moe pronai graa kako
bi potaknuli izradu zbog velikoga povijesnog znaenja veoma potrebnoga regionalnog
zbornika o srednjovjekovnoj Krbavi te krbavskim knezovima. Mario Kevo i Ana Novak u
radu koji slijedi, Podjela kastruma i vlastelinstva Greben krajem 14. stoljea: neki aspekti unutarnjeg razvoja svjetovnoga vlastelinstva (41-65) bave se razvojem tvrdog grada i
vlastelinstva Grebena te povijeu njegovih vlasnika u vie etapa.
Slijedi prilog Brune kreblina Pripadnici plemike zajednice iz Klokoa na zagrebakom
Gradecu u 15. stoljeu. Primjer uloge plemstva u formiranju urbanih elita (67-80). Autor navodi primjere doseljenih plemenitih klokokih obitelji te, pratei njihove enidbene
veze sa uglednim obiteljima, kao i vane slube koje su obavljali, objanjava njihovu rastuu ulogu u javnom ivotu Gradeca. Petar Tarnok od Makaa (de Machkas), kapetan
Senjske kapetanije (1486. 1492.) tekst je Vedrana Klauera (81-94) u kojem uz analizu
Makaevih aktivnosti u Senju nastoji razumjeti klju po kojemu je kralj Matija Korvin
birao svoje slubenike.
Na temelju javnosti manje poznatih biljenikih privatno-pravnih isprava Zoran Ladi
istrauje podrijetlo, zanimanja te drutveni poloaj doseljenika u Pore u radu naslovljenom Doseljenici i stranci iz Hrvatske, Slavonije i istonojadranskih komuna u kasnosrednjovjekovnom Poreu (95-112). Jadranka Nerali u prilogu Dva pokuaja preotimanja prihoda operarije katedrale iz druge polovine 15. stoljea: primjeri Zadra i Trogira
(113-126) analizom objavljenih dokumenata i onih novopronaenih, korespondencije i
postupaka osoba ukljuenih u sporove, iznosi sluajeve preotimanja prihoda.
Slijedi rad Vinicija B. Lupisa Beneficij biskupa Vida Ostojia (127-142). Autor objanjava znaenje beneficija, iznosi nove injenice o biskupu i njegovu djelovanju te prvi
obrauje biskupov grb te genealogiju korulanskih Ostojia. Posljednji rad srednjovjekovne cjeline zbornika jest Srednjovjekovni peat grada Skradina Ante Birina (143150), koji je rekonstrukcijom i analizom peata dao prinos do danas nedovoljno istraenoj
hrvatskoj sfragistikoj batini.

215

Prikazi i recenzije

U cjelinu Rani novi vijek uvodi tekst Hrvoja Petria Prilog poznavanju socioekonomskoga razvoja ivanekoga i vinikoga kraja (prostora nekadanjeg Gornjeg polja) u
srednjem i ranom novom vijeku (153-166). Autor posebnu panju posveuje vezi socioekonomskih kretanja s centralitetom naselja. Analizirajui komorske popise slavonskih
vlastelinstava Milan Vrbanus (167-185) istrauje Razvijenost alodijalnoga gospodarstva
na slavonskim vlastelinstvima sredinom 18. stoljea te donosi uvid u nain privreivanja
slavonskih vlastelinstava. Poredbeno istraivanje Sretnog grada Frane Petria i Kunika
Josipa Stjepana Reljkovia tekst je Zlate ivakovi Kere (187-195) u kojemu, unato
razliitosti prilika u kojima su ivjeli navedeni autori, pronalazi poveznice tih spisa te
iznosi njihove gospodarske ideje u Slavoniji.
Lovorka orali i Maja Katui su u radu Hrvatski vojnici u posljednjim danima Mletake Republike kapetan Nikola Bolica i njegovi Fanti oltramarini (197-208), na temelju popisa vojnika kapetanije kojeg prilau uz rad, rekonstruirale prilike u kojima je ona
djelovala. Vojnom se povijeu kroz prikupljene informacije krajikih zapovjednika bavi
i Nataa tefanec u prilogu Osmanski zapovjednici i struktura osmanske i habsburke
vojske na hrvatskom dijelu krajita (prema pijunskim izvjeima iz 1570-ih) (209-227).
Autorica obrauje brojnost i strukturu osmanske vojske te reakcije koje su te informacije
izazvale u Beu, te donosi i cjeloviti transkript koji je nastao na temelju spomenutih izvjetaja. Zlatko Kudeli predstavlja Izvjee krievakog pukovnika Johanna Josepha Herbersteina o Svidnikoj (Maranskoj) biskupiji iz 1666. godine (229-247), koje obrauje
problematiku crkvene unije pravoslavnih krajinika s Katolikom crkvom te djelovanje
biskupa Gabrijela Mijakia. Graa za vojnu povijest u samostanskim kronikama i kanonskim vizitacijama 18. stoljea (249-262) rad je Maje Matasovi i Tamare Tvrtkovi
(249-262), koji prua informacije o raznim dogaajima iz svakodnevice u mjestima u
kojima je bila stacionirana vojska.
Robert Holjevac pie O spisu Markantuna de Dominisa Hridi kranskoga brodoloma,
tiskanom u Londonu 1618. (263-277). Iznosi Dominisove radikalne stavove bliske protestantskoj teologiji te kritike Rimokatolikoj crkvi. Kulturni posrednici i kulturni transferi
u ranom novom vijeku Janez Vajkard Valvasor i Pavao Ritter Vitezovi (279-299) prilog je Zrinke Blaevi u kojem komparativnom analizom karaktera i modaliteta kulturnih
razmjena obrauje ivote i djela navedenih kulturnih posrednika u 17. stoljeu. Na osnovi
alegorijske freske akovekoga dvorca Ivana Juki u radu Dvorske dame izvan bekog
dvora: kako su kreirale drutveno-politiko ozraje hrvatskoga ranonovovjekovnog prostora? (301-314) donosi novu interpretaciju freske te potvruje utjecaj privatne sfere na
politike odluke habsburkih vladara.
Genealogiju i uspon obitelji Evangelista na osnovi oporuka te enidbenih ugovora iznosi
Marijan Sivri u prilogu Rod Tributini Evangelisti (Vangelisti) starinom iz Jajca u
sredinjoj Bosni i njegov uspon u Dubrovniku od sredine 15. do poetka 17. stoljea (315325). Studija Gze Palffyja pod naslovom Najstariji prikazi hrvatskih zastava iz 16. i 17.
stoljea. Jedinstveni izvori za prouavanje povijesti hrvatskih dravnih i nacionalnih simbola (327-346) predstavlja najstarije i javnosti dosad jo nepoznate prikaze hrvatske zastave
tekstom i slikom. Slijedi rad Ivana Mirnika Jacob Spon, George Wheler i jedna zadarska
numizmatika zbirka iz 17. stoljea (327-356). Autor kroz zapise spomenutih uenjaka
216

CCP 76 (2015.), str. 199233

opisuje numizmatiku zbirku u kojoj istaknuto mjesto zauzima novac cara Otona. U posljednjem radu te cjeline Crkveno zvono sa sahat-kule u Sanatskom Mostu u sjeverozapadnoj
Bosni (crkvena zvona sa sahat-kula u Bosanskom ejaletu) Ante kegro (357-368) uz priloene fotografije prezentira crkvena zvona koja su otkucavala sate alla Turca od 15. stoljea.
Cjelinu Utvrde koju ine radovi s mnotvom slikovnih prikaza i fotografija otvara
Zorislav Horvat radom Pseudo-kateli krajem 15. i prve polovine 16. stoljea u obrani
od Turaka (371-398), koji su se gradili u svrhu obrane od akindijskih pohoda. Zlatko
Kara predstavlja Srednjovjekovne utvrde, gradine i gradita na podruju akovtine
rekognosciranje i topografija lokaliteta (399-424) te navodi 44 lokaliteta s evidentiranim ostatcima srednjovjekovne obrambene arhitekture. Arheoloka istraivanja Starog
grada Udbine (2008. 2012.) prezentirala je Tatjana Kolak (425-445), odnosno rezultate
istraivanja vieslojnog lokaliteta, arhitekturu Udbine i pokretne nalaze. Marina imek
u radu Od biljeke jednog povjesniara do arheolokoga nalaza (447-462) predstavlja
rezultate zapoetih istraivanja koja su potaknuta biljekom Milana Kruheka u jednom
svojem djelu o postojanju drvenog ardaka na Humu, odnosno dananjem Humaku u
blizini Varadina.
Kreimir Regan u prilogu Gornji grad kninske tvrave (463-495) istrauje jezgru dananje tvrave i prati razvoj kroz devet graevinskih faza, dok Vijoleta Herman Kauri
prilogom Znaaj i sudbina pakrake utvrde kroz povijest (497-513) prati povijesni razvoj grada i utvrde Pakrac. Mira Kolar-Dimitrijevi u opsenom radu Ostaci protuturskih
utvrda u Hrvatskoj (519-550) predstavlja okolnosti i povijest gradnje sauvanih i ruevnih tvrava te izlae potrebu izrade atlasa svih krajikih utvrda.
Cjelinu Dugo 19. stoljee ine etiri rada, a zapoinje prilogom poznavanju povijesti
Karlovakog generalata na poetku 19. stoljea eljka Holjevca, Karlovacki generalat
1802. godine: ustrojstvo, naselja i stanovnitvo (553-571). Autor radu prilae i tablice
pukovnija s popisom naselja i stanovnitva. Vlasta voger u radu Slobodni pojedinci
u slobodnom narodu. Graanske i politike slobode i prava u hrvatskom tisku sredinom 19. stoljea (573-584) obrauje zagrebake listove, njihove ideje te utjecaj na
stvaranje liberalnijega graanskog drutva. Stjepan Matkovi analizirao je Anonimni
beki izvor o banskoj Hrvatskoj u doba prve vladavine Hrvatsko-srpske koalicije (1906.
1907.) (585-598), sastavljen za visoke austrijske vojne i vladajue krugove, a koji
aforizmima progovara o istaknutim osobama, drutvenoj strukturi i politikim odnosima
unutar tadanje banske Hrvatske. Mato Artukovi iznosi Dvije propovijedi nadrabina
dr. Hosee Jacobija. Prilog povijesti hrvatsko-idovskih odnosa (599-625), uz kratak
osvrt na povijest idova u Zagrebu te spoznaju o tolerantnosti Hrvata spram idova u
tome razdoblju.
Posljednju cjelinu zbornika zauzimaju radovi s temama iz 20. stoljeca. Nikica Bari analizira Javno djelovanje Saveza komunista Pokreta za Jugoslaviju u Hrvatskoj tijekom
1991. godine (629-644) i njihov odnos prema vladajuoj stranci, elju za ouvanjem
Jugoslavije i komunistikih tekovina u okolnostima jaanja hrvatsko-srpske netrpeljivosti
i nadolazeeg rata. Jaka Ragu na temelju arhivskih materijala katolike i srpske provenijencije daje Prilog poznavanju ruenja katolike upne crkve sv. Ivana Nepomuka u
Glini (645-665) te opisuje okolnosti i tijek unitenja katolike crkve u Glini. Posljednji
217

Prikazi i recenzije

rad zbornika prilog je imuna Penave Bibliografija radova o Karlovcu u Domovinskom

ratu u kojem iznosi stotinjak najznaajnijih radova navedene tematike (667-678).
Velikim brojem radova koji obiluju najrazliitijim temama i daju doprinos poznavanju
drutvene, vojne, svakodnevne povijesti, arhitekture i arheologije, Zbornik se uistinu
moe smatrati vrijednim djelom i darom Milanu Kruheki za zasluge koje je ostvario u
hrvatskoj historiografiji i formiranju novih narataja hrvatskih povjesniara.
Jelena Pavkovi

218