Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Save to My Library
Look up keyword
Like this
9Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Ljubav i Stockholmski Sindrom

Ljubav i Stockholmski Sindrom

Ratings:

4.5

(2)
|Views: 13,948|Likes:
Published by Mladenac
Prvi dio članka opisuje elemente koje prepoznajemo kod nasilnim i manipulativnih osoba (bolje je opisano u "kako prepoznati pacijenta")
Drugi dio članka opisuje kako okolina treba reagirati kad im se bliska osoba nalazi u takvoj vezi, i kako ostvariti najkvalitetnij pristup žrtvi

nap. Stockholmski sindrom je naziv kad žrtva stane u obranu napadača i zlostavljača. Činjenica je da se čudimo kad su osobe i dalje u nasilnim vezama. No to rade nesvjesno, i to je mehanizam da bi sebe spasile od većeg zla.
Prvi dio članka opisuje elemente koje prepoznajemo kod nasilnim i manipulativnih osoba (bolje je opisano u "kako prepoznati pacijenta")
Drugi dio članka opisuje kako okolina treba reagirati kad im se bliska osoba nalazi u takvoj vezi, i kako ostvariti najkvalitetnij pristup žrtvi

nap. Stockholmski sindrom je naziv kad žrtva stane u obranu napadača i zlostavljača. Činjenica je da se čudimo kad su osobe i dalje u nasilnim vezama. No to rade nesvjesno, i to je mehanizam da bi sebe spasile od većeg zla.

More info:

Published by: Mladenac on Feb 17, 2009
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF or read online from Scribd
See more
See less

11/20/2013

pdf

 
Article Provided byMental Health Matters
Ljubav i Stockholmski sindrom: Misterijvoljenja zlostavljača
 Napisao dr. sc Joseph M. Carver Prijevod:Ljudi se često šokiraju sa svojim psihološkim stanjima i reakcijama. Oni depresivni su šokirani kadse sjete kako su se htjeli ubiti. Pacijenti koji se oporavljaju od ozbiljnih psihijatrijskih poremećajase često šokiraju kad se sjete simptoma i ponašanja tijekom bolesti. Pacijenti s bipolarnim poremećajem mi često kažu "Ne mogu vjerovati da sam mislio da mogu utjecati na vrijeme pomoćumentalne telepatije!" Česta reakcija je "Ne mogu vjerovati da sam to učinio!". Najiznenađeniji tijekom ambulatnog rada su bili indivdualci koji su bili u kontrolirajućim i nasilnimvezama. Kad se veza završila, često su komentirali kao "Znam što mi je radio, ali ga još volim","Ne znam zašto, ali želim ga natrag", ili "Znam da ludo zvuči, ali mi nedostaje". Nedavno sam čuo"To ne ma smisla. Ima novu djevojku i nju također maltretira...a ja sam ljubomorna!". Prijatelji irođaci su još više iznenađeni i šokirani kad čuju takve komentare i svjedoče povratku njihovihvoljeni u nasilne veze. Kod se situacija nema smisla sa društvenog gledišta, ima li smisla s psihološkog gledišta? Odgovor je – Da!Dva kriminalca sa strojnicama su ušli u bansku 23. 08. 1973, u Stockholmu, u Švedskoj. Dok suPucajući iz pištolja, bjegunac iz zatvora Jan-Eric Olsson je najavio preplašenim bankovnimslužbenicima "Zabava je tek počela!". Dva pljačkaša banke su držali četri taoca, tri žene i muškraca,slijedećih 131 sati. Taoci su bili vezani s dinamitom i držani u sefu dok nisu spašeni 28.8.Poslije spašavanje, taoci su pokazali šokantno ponašanje s obzirom da im se prijetilo, da su bilizlostavljani, i da su se bojali za svoje živote više od pet dana. U medijskim intervjuima, bilo je jasno da su podržavali otmičare i zapravo se bojali policije koji su ih došli spasiti. Jedna žena se čak i zaručila za jednog od kriminalaca i osnovala zakladu za obranu otmičara. Jasno je, da su se taociemocionalno "vezali" za svoje otmičare.Dok je psihološko stanje kod taoca postalo poznato kao "Stockholmski sindrom" zbog publiciteta – emocionalno "vezivanje" s otmičarima je poznata priča u psihologiji. To se prepoznalo prije punogodina i to primijetilo u studijama drugih otmičara, zatvorenika i nasilnim situacijama kao što su:
zlostavljana djeca
istučene/zlostavljane žene
ratni zatvorenici
žrtve kulta
žrtve incesta
situacije kad su kriminalci držali taoce
ratni logori
kontrolirajuće veze i veze gdje bilo zastrašivanjaKao zaključak, emocionalno vezivanje za zlostavljača je zapravo strategija preživljavanje za žrtvezlostavlanja i zastrašivanja. Reakcija "Stockholmski sindrom" kod zaoca i/ili u nasilnim situacija je
 
 prepoznata u toj situaciji tako da policijski pregovarači za otmice to više ne smatrajuneuobičajenim. Zapravo, često se u takvim situacijama potiče da se poveća šansa taocima da prežive. S druge strane, to također je znak da žrtve koje su doživjele "Stockholmski sindrom" nećesurađivati tijekom spašavanje ili kaznenog progona. Lokalna policija je već davno prepoznala tajsindrom kod istučenih žena koje ne podižu optužbe, plaćaju jamčevinu svojim nasilnim muževima/dečkima, ili čak fizički napadaju policajce koji su ih htjeli spasiti od nasilnog napada.Stockholmski sindrom (SS) se također može primijetiti u obitelji, romantici, ili međuljudskimvezama. Zlostavljač može biti muž ili žena, dečko ili cura, otac ili majka, ili bilo koja uloga kojojzlostavljaču omogućuje da kontrolira ili da ima autoritet.Važno je razumjeti komponente Stockholmskog sindroma kako se odnoste kod nasilnih ikontrolirajućih veza. Jednom kad se sindrom razumije, lakše je razumijeti zašto žrtve podržavaju,vole, čak i brane svoje zlostavljače i kontrolore.Svaki sindrom ima simptome i ponašanja i Stockholmski sindrom nije iznimka. Dok jasni popis jošnije odredio zbog različitih mišljenjai istraživača i stručnjaka, nekoliko osobina će biti navedeno:
Pozitivni osjeća žrtve prema zlostavljaču/kontroloru
 Negativni osjećai žrtve prema obitelji, prijateljima, ili institucijama koje ih pokušavajuspastiti/podržati ili ih osloboditi
Podržavanje opravdavanja i ponašanja zlostavljača
Pozitivni osjeća zlostavljača prema žrtvi
Podrška žrtve, povremeno pomaže zlostavljaču
 Nesposobnost u ostarivanju ponašanja koje bi pomoglo u njihovom oslobađanju iliodvajanjuStockholmski sindrom se ne događa kod svake otmice ili nasilne sitacije. U drugom slučaju pljačke banke gdje su bili uključeni taoci, poslije teroriziranja klijenata i službenika tijekom nekoliko sati, policijski snajperist je pogodio i ranio nasilnog pljačkaša banke. Nakon što je pao na pod, dviježene su ga podigle i digle ga na prozor za još jedan pogodak. Kao što vidite, duljina izloženostizlostavljanju/nasilju i drugi faktori su sigurno uključeni.Otkrilo se da su četri situacije ili uvjeta prisutna koji mogu poslužiti kao temelj za razvojStockholmskog sindroma. Te četri sutaciju se mogu prepoznati kod taoca, jako zlostavljanih, i unasilnim veza:
Prisutnost prepoznate prijetnje za fizičko i psihološko preživljavanje i uvjerenje da jezlostavljač sposoban ostvariti prijetnje
Malo prepoznavanje ljubaznosti nasilnika prema žrtvi
Izolacije samo na pogled (perspektivu) nasilnika
Misao dase ne može pobjeći iz situacijeSmatrajući da svaku situaciju možemo razumjeti kako se Stockholmski sindrom razvija uromantičnim vezama kao što se razvija i u talačkim situacija. Razmotrimo svaku situaciju;
Prijetnja kao opasnost za fizičko i psihološko preživljavanje
Uočena prijetnja može nastati zbog direktnih, indirektih ili metodama koje žrtva svjedoči.Kriminalci ili asocijalni partnerimogu često zaprijetiti životom ili životom prijatelja i obitelji. Njihova povijest nasilja uvjerava nas da otmičar / kontrolor je spreman ostvariti prijetnja ako se ne pokorimo njihovim zahtjevima. Zlostavljač nas uvjerava da jedino naša suradnja štiti naše voljene.Indirektno, zlostavljač/kontrolor često suptilno prijeti da ih nikad nećemo ostaviti ili imati drugog partnera, podsjećajući nas da su ljudi poštenog platili kad nisu poštovali njihove želje. Savjeti sučesto izraženi kao "Znam ljude koji mogu napraviti da drugi nestanu." Indirektno se prijeti pričamazlostavljača ili kontrolora – kako su se osvetili onima koji su ih zeznuli u prošlosti. Te osvetničke priče se pričaju tako da podsjete žrtvu što bi im se moglo dogoditi ako ih napuste.Svjedočeći nasilju i agresiji također se može smatrati prijetnjom. Svjedoćeći nasilnoj naravi prema
 
televizijskom uređaju, drugima na cesti, ili nekog trećoj osobi također nam daje signal da bi mogli biti slijedeća žrtva nasilja. Svjedoćeći misli i stavove nasilnika / zlostavljača je zastraSvjedočenje nasilju ili agresiji se može protumačiti kao prijetnja. Svjedočenje nasilnoj naraviusmjerena na televizor, druge na cesti, ili neku treću osobu nam također daje znak da bi mi mogli biti slijedeća žrtva nasilja. Misli i stavovi zlostavljača i kontrolora također je zastrašujuće i prijeteće, znajući da bi mi mogli biti predmet tih misli.
Percepcija "malo ljubaznosti"
U prijetećim situacijama i onima opasnima za život, tražimo dokaz nade – male znakove koji bi tusituaciju mogli poboljšati. Kad zlostavljač/kontrolor pokaže žrtvi malo ljubaznosti, čak da je to izlostavljaču u korist, žrtva će to interpetirati to malo ljubaznosti kao pozitivnu osobinu otmičara.Kod otmica kriminalaca i ratnih otmica, dopuštajući žrtvi da dovoljno dugo žive. Male usluge, kao posjet WC-u ili hrana i voda, dovoljne su da pojačaju Stockholmski sindrom tijekom takvihdogađaja.U vezi s nasilnikom, rođendanska karta (obično poslije perioda zlostavljanja), ili posebna usluga se prepoznaju samo kao pozitivna, nego kao dokaz da zlostavljač baš i nije "sasvim loš" i da bitijekom vremena mogao popraviti svoje ponađanje. Zlostavljači i kontrolori često dobijaju nagraduza nemaltretiranje svojih partnera, kad bi partner inače trpio verbalno ili fizičko zlostavljanje uodređenim situacija. Agresivni i ljubomorni partneri obično zastrašuju ili fizički zlostavljaju uodređenim društvenim situacija, i kad suradnik ili suradnica suprotnog spola mahne u gužvi. Kadvidi mahanje, žrtva očekuje verbalno zlostavljanje i kad se ne dogodi, tu "mali izljev nježnosti" će prepoznati kao dobar znak Isto kao male izljeve nježnosti će prepoznati kao "nježniju stranu". Tijekom veze,zlostavljač/kontrolor bi mogao pričati o svojoj prošlosti – kako su se ružno ponašali prema njemu,zlostavljali, zanemarivali, ili nanijeli nepravdu. Žrtva počinje osjećati da bi zlostavljač / kontrolor mogao svoje ponašanje nastaviti ili još pogoršati, da bi oni (zlostavljači) mogli također biti "žrtve".Suosjećanje bi se moglo razviti prema zlostavljaču i često čujemo kako žrtva Stockholmskogsindroma brani svoje zlostavljanče "Znam da je slomio moju čeljusti i rebra...ali on je imao problema. Imao je teško djetinjstvo!" Pacijenti i zlostavljači mogu priznati da trebaju psihološku pomoć ili znak da su mentalno poremećeni, međutim, to je uvijek nakon što su zlostavljali ilizastrašivali žrtvu. Priznanje je način negiranja odgovornosti za zlostavlanje. Zapravo, poremećeneosobe i kriminalci su naučili tijekom godina da se osobna odgovornost za njihovo nasilno /agresivno ponašanje može smanjiti i čak poricati kriveći druge za njihov odgoj, zlostavljanje udjetinjstvu i sad – video igrice. Jedan je ubojica krivio brzu hranu – poznatu kao "Twinkie obrana".Dok je možda istina da su nasilnici / kontrolori imali teško odrastanje – pokazujući suosjećanje zanjihove priče ne mijenjamo njihovo ponašanje i zapravo, produljujemo vrijeme koliko će vaszlostavljati. Dok su "tužne priče" uvijek kao isprika – nakon nasilnog / kontrolirajućeg događaja – njihovo ponašanje se ne mijenja! Imajte na umu; jednom kad očvrsnete na "tužne priče", započet će jednostavno drugi pristup. Ne znam nijednu žrtvu koja žae "Tučem (kradem, varam, itd) jer memoja Majka mrzi"
Izolacija od mišljenja drugih osim otmičarevog
U nasilnim i kontrolirajućim vezama, žrtva će imate osjećaj da uvijek "hoda kao po jajima" – bojećise izreći ili napraviti bilošto što bio moglo izazvati nasilni/zastrašujući izljev. Da bi preživjeli, počinju vidjeti svoj svijet iz perspektive zlostavljača. Mogli bi postavljati situacije da bi izazvaliizljev, ponašati se tako kako bi zlostavljač bio sretan, ili izbjegavati sfere njegovog života koja bimogla izazvati probleme. Ako bi imali kunu džepu, onda bi naše odluke bile prvenstveno finacijske.Ako je naš partner zlostavljač ili kontrolor, onda se većina naših odluka temelji na našoj percepciji potencijalne reakcije zlostavljača. Mogli bi biti preokupirani s potrebama, željama, i navikama

Activity (9)

You've already reviewed this. Edit your review.
Rubina Schicker liked this
1 thousand reads
1 hundred reads
Milena Rakin liked this
Neka Tamo liked this
Vlatka Galekovic liked this

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->