Geodetski Fakultet

Geografski informacijski sustav je

sustav za upravljanje prostornim podacima i osobinama pridruenih njima. To je raunalni sustav sposoban za integriranje, spremanje, ureivanje, analiziranje i prikazivanje geografskih informacija. Slui za stvaranje interaktivnih upitnika (istraivanja koja stvara korisnik), analiziranje prostornih informacija i ureivanje podataka. Tehnologija geografskog informacijskog sustava moe se koristiti za: znanstvena istraivanja, upravljanje resursima, imovinsko upravljanje, planiranje razvoja, kartografiju i planiranje puta.

 Jo prije oko 30.000 godina crtei na zidovima u piljama blizu Lascaux-a u Francuskoj. Ti rani zapisi slijedili su dvoelementnu strukturu modernog geografskog informacijskog sustava: slikovna datoteka povezana je s atributnom bazom podataka. Godine 1967. razvio se prvi pravi svjetski operacijski GIS u Ottawi, Ontario, Kanada. Osnovao ga je Roger Tomlinson, a nazvan je "Kanadskim GISom" (Canadian GIS; CGIS).

 Geografska informacija (geoinformacija) je informacija kojoj se mogu odrediti:

1. 2. 3. Lokacija koordinatni sustavi pomou kojih odreujemo poloaj objekata Oblik (geometrija) oblik objekata koje ucrtavamo Opis (atributi) pruaju opis objekata Kombinacija ovih triju osnovnih geoinformacija jest GIS. Digitalizacija je proces prevoenja analognih planova u digitalni oblik, a dijeli se na: 1. Skeniranje 2. Georeferenciranje (Geokodiranje) 3. Vektorizacija Geodetski digitalni planovi, povezani s bazom podataka koja sadri njihove podatke, tvore ZIS.

 Prikupljanje podataka ili snimanje podataka je unos informacija u sustav. Postoje razliite vrste metoda koje se koriste:
Terestriki (totalna stanica) GPS Daljinsko snimanje (letjelice ili sateliti sa senzorima koji ukljuuju kamere, digitalne skenere i LIDAR) Aerofotogrametrija (DOF) Satelitsko snimanje (elektromagnetski ili radiovalovi odaslani s aktivnog senzora kao to je radar)

 Prikupljeni podaci se obrauju, prikazuju i analiziraju u softverima koji podravaju rastersku i vektorsku grafiku te mogunost povezivanja s vanjskom bazom podataka (Excel, Access, SQL) ili kreiranja unutarnje baze podataka (Object Data). Slobodni programi (freeware) GRASS GIS gvSIG ILWIS Quantum GIS (QGIS) Komercijalni programi AutoCAD Map, Autodesk ArcGIS, Esri GeoMedia Professional, Intergraph MicroStation Bentley Map, Bentley Systems

 GIS podaci predstavljaju objekte u stvarnom svijetu pomou digitalnih podataka. Objekti stvarnog svijeta se mogu podijeliti na 2 apstrakcije:
Neprekinuta polja (kontinuirani objekti) Zasebni objekti (diskretni objekti)

Za prikazivanje apstrakcija u GIS-u, na digitalnim planovima, koriste se 2 tipa podataka: rasterski i vektorski.

 Tip rasterskih podataka sastoji se od redova i stupaca elija gdje se u svakoj eliji sprema pojedinana vrijednost. To su slike, a osnovni podatak rastera jest pixel. Podaci mogu biti pohranjeni u raznim formatima slikovnih datoteka kao to su TIFF, JPEG, BMP, GIF, PNG
U geodeziji su to najee skenirani analogni planovi.

 Tip vektorskih podataka za prikaz objekata koristi geometriju poput toaka, linija ili poligona.
Postupkom (ekranske) vektorizacije dobivamo vektorski prikaz nekog rastera.

Vektorski podaci se moraju napraviti "topoloki ispravnim" prije nego to se koristi u naprednoj analizi. Spremaju se u DWG, DXF, DGN, DWF, SVG, CDR
Vektori

 Prilikom vektorizacije, greke koje napravimo su nezaobilazne (ukoliko se radi o veim poslovima). Vektorski podaci moraju biti geometrijski toni da bi mogli napraviti bilo kakvu vrstu topologije. Programi nam pruaju mogunost automatske pretrage i ispravljanja odn. uklanjanja pogreaka.
Autodesk Map 2004 ima alat Drawing cleanup koji slui za ispravljanje uobiajenih greaka koje nastaju prilikom vektorizacije te pojednostavljenju podataka.

 Topologiju koristimo kako bi definirali konkretno odreene objekte da bi kasnije mogli izvravati razne analize ili postavljati upite o geometriji objekata te da bi imali pristup odreenim podacima u realnom vremenu.

Tri su vrste topologije koje moemo izraditi ovisno o vektorskim podacima:

1. vorna definira meusobni odnos toaka 2. Mrena definira linije koje ine linearnu mreu 3. Poligonska definira poligone koji predstavljaju zatvorena podruja
(objekte, katastarske zemljine estice, opine, upanije, drave, itd.)

 Kada imamo geometrijski tonu i izraenu topologiju, moemo krenuti u analizu podataka tj. postavljati upite, to je jedan od ciljeva GIS-a. Tematska analiza je jedna od najee koritenih analiza u GIS-u. To je proces prikazivanja karakteristika i svojstva podataka objekata koristei grafike elemente. Ako ispunite objekt bojom ili mu promijenite boju, tip linije, simbole, tekst ili druge znaajke informacija, dobit e te tematski plan. Njime moete jednostavnije i bre prikazivati neke podatke ili vriti usporedbe podataka.

 Koristei sposobnosti Autodesk Map-a za tematsko dizajniranje, moete definirati podatke koje elite prikazati, promijeniti svojstva podataka koje elite analizirati, odrediti parametre za prikazivanje i stvoriti legendu da objasnite pojedine boje, simbole ili druge promjene koje te koristili na krati ili planu. Autodesk Map prua alat Topology Thematic Query za izradu tematskih karata koji koriste boje, ispune, formate linija, simbole ili tekst za prikazivanje topologijskih informacija.

Literatura: Autodesk Map 2004 AutoCAD: Help and Support URL 1: GIS
http://hr.wikipedia.org/wiki/Geografski_informacijski_sustav (studeni 2012.)

URL 2: List of geographic information systems software

http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_geographic_information_systems_software

(studeni 2012.)

Radovi prikazani u ovom radu izraeni su na predmetu ZIS u Geodetsko tehnikoj koli u Zagrebu na predavanjima prof. Armanda Slavieka.