Uvod U Geoinformatiku

OSNOVE GEOINFORMATIKE
Uvod u geoinformatiku
GPS
PODACI DOLAZE IZ RAZNIH IZVORA
REZULTAT OBRADE
OSNOVNI POJMOVI, DEFINICIJE I INTERDISCIPLINARNOST
OSNOVNI POJMOVI
Vezano uz ovaj kolegij treba razjasniti tri osnovna pojma:

geoinformacije
geoinformatika
geoinformacijski sustavi
7.5.2013.. Osnove geoinformatike
Uvod u geoinformatiku Osnovni pojmovi, definicije i interdisciplinarnost
GEOINFORMACIJA
Geoinformacije ili georeferencirane (geoprostorne) informacije su takve informacije koje su neraskidivo vezane uz lokaciju na, iznad ili ispod zemlje. Rije je o kompleksnim informacijama, jer je prostorna komponenta kompleksan atribut s posebnim osobinama. Geoinformacije su rijetko statine, pa treba uzeti u obzir i vremensku komponentu.
Kako razlikujemo obinu od geoprostorne informacije?
INFORMACIJA
OBINA to? GEOPROSTORNA gdje? (x2,y2) (x1,y1) VINKOVCI ? PRELOG ? (x3,y3) (x4,y4)
koliko?
PRIMJER: broj buotina kod mjesta Otok
NUMERIKA INFORMACIJA + PROSTORNI ASPEKT = GEOPROSTORNA INFORMACIJA

7.5.2013.. Osnove geoinformatike Uvod u geoinformatiku Osnovni pojmovi, definicije i interdisciplinarnost
GEOINFORMATIKA
Def. br. 1
Geoinformatika je praktina i struna primjena znanosti i tehnologije ukljuena u prihvaanju, objedinjavanju, analizi, upravljanju i prikazu geoprostornih podataka (Department of Geodesy and Geomatics Engineering, University of New Brunswick, Canada).
GEOINFORMATIKA
Def. br. 2
Geoinformatika obuhvaa znanstvene temelje suvremenih digitalnih metoda prikupljanja prostornih podataka, modeliranje prostornih informacija, metode apstrakcije i generalizacije geopodataka, specifinosti prostornih i prostorno-vremenskih baza podataka, matematiko-statistiku obradu geopodataka, osmiljavanje usluga baziranih na lokaciji korisnika. Geoinformatika ili geoinformacijska znanost je znanstvena disciplina koja predstavlja temelj geoinformacijskim sustavima.
Jezgru geoinformatike ine prostorne informacije koje su tradicionalno, ali i sadrajno, vezane uz geodeziju kao znanost o izmjeri i prikazivanju (kartiranju) Zemljine povrine (Helmert, 1880).
GEOINFORMATIKA
Specifinost geoinformatike Posebna vrsta informacijske tehnologije jedinstvene po tomu to su podaci potpuno ili djelomino prostorni.
Nova interdisciplinarna znanost, temeljena na na suradnji irokog mnotva znanstvenika, od onih iz podruja raunalne tehnologije do geo-znanstvenika u irem smislu (geografija, geologija, geodezija, kartografija itd.).
10
GEOINFORMACIJSKI SUSTAVI
Geografski ili geoinformacijski sustav (GIS) nije lako jednoznano definirati. Za neke je GIS skup programskih alata, a drugima je filozofija, odnosno nain donoenja odluka o podacima sakupljeni u jednoj, centralnoj bazi.
GIS je tehnologija kojom se prikupljaju prostorni podaci, te omoguava na brz i efikasan nain analizu podataka, njihovo manipuliranje i spremanje, s ciljem da se kreiraju nove informacije i izlazni proizvodi prvenstveno u grafikom obliku. GIS je dakle, udrueni prikaz sume podataka, odnosno baza topolokih i atributnih podataka o prostoru.
11
DISCIPLINE U GEOINFORMATICI
Geoinformatika se po mnogima smatra i znanou 3. milenija a po jednoj od modernijih definicija obuhvaa 3 temeljne discipline:
GEOINFORMATIKA
DALJINSKA ISTRAIVANJA (REMOTE SENSING)
GIS (GEOGRAPHICAL INFORMATION SYSTEM)
OBRADA SLIKA (IMAGE PROCESSING)
12
INTEGRACIJA RAZNORODNIH STRUKA KROZ PROCESE U GEOINFORMATICI

Geodezija Daljinska istraivanja Geografski informacijski sustavi (GIS) Geografski informacijski sustavi (GIS)
Fotogrametrija
Geotransformacije (prorauni, prilagodbe)
Digitalna obrada slika
prikupljanje podataka
korekcije podataka
analiza podataka
izlazni podaci
13
PRIKUPLJANJE PODATAKA
14
Geodezija
Daljinska istraivanja
DEFINICIJE GEODEZIJE
GEODEZIJA* (engl. SURVEYING) kod nas se pod tim pojmom smatra zemljomjerstvo, (terenska) izmjera. Za ovu znanstvenu disciplinu i struku postoji vie definicija: znanost o dobivanju prostornih informacija o tokama na povrini Zemlje (danas i drugih planeta). Upravo su koordinate taj klju za dobivanje korisne prostorne informacije jer se u geometriji preko njih lako odredi povrina nekog podruja. znanost o izmjeri Zemljine povrine i njezinom prikazivanju na planovima i kartama
GEODESY (engl.) pod ovim pojmom sve se vie misli na viu geodeziju (zap. Europa). Pojam survey(ing) u VB i SAD podrazumijeva niu geodeziju ili (samo) geodeziju.
7.5.2013.. Osnove geoinformatike Uvod u geoinformatiku Prikupljanje podataka
15
Geodezija Daljinska istraivanja
ZNAAJ GEODEZIJE U SVAKODNEVNOM IVOTU
poznavanje granica pruanja neke pojave (poplava, odron, epidemija i sl.) moe nam pomoi u donoenju optimalnih odluka; moraju se uvijek poznavati granine (rubne) koordinate upravo nam geodezija daje koordinate na terenu i tako igra kljunu ulogu u dobivanju prostornog izgleda geoprostorne informacije
Uvod u geoinformatiku Prikupljanje podataka
16
GRANE GEODEZIJE U DVA ZNANSTVENA PODRUJA
Prema slubenoj znanstvenoj klasifikaciji u Republici Hrvatskoj, znanstveno polje geodezija dijeli se na sljedee grane: primijenjena geodezija pomorska, satelitska i fizikalna geodezija kartografija fotogrametrija
Moe se rei da geodezija pripada prirodnim znanostima kada istrauje oblik i dimenzije Zemlje. Kada se bavi izmjerom zemljita ona pripada tehnikim znanostima.
17
GEODEZIJA I GEOINFORMATIKA
Geoinformatiku danas najvie prisvajaju upravo geodeti, esto je nazivaju i geomatikom. Brojne promjene u geodeziji u posljednjih 40 godina (posebno u posljednjem desetljeu) uslijed razvoja satelitske i raunalne tehnologije utjecale su ak i na promjenu naziva geodetskih drutava, asopisa, geodetskih uilita, pa i itave struke (primjer).
18
GEODEZIJA I GEOINFORMATIKA
Geoinformatika znai integraciju matematiko-fizikalne geodezije s fotogrametrijom, daljinskim istraivanjima, kartografijom, geografskim i zemljinim informacijskim sustavima, te multimedijskom komunikacijom. Razvojem informacijskih, prostornih i raunalnih znanosti, klasina geodezija pretvara se od analogne u digitalnu, od statike u dinamiku i kinematiku, prelazi od naknadne obrade podataka na obradu u stvarnom vremenu, od lokalnog pristupa sve vie na globalni, a geodetski se inenjer pretvara u geoinformatiara.
19
DALJINSKA ISTRAIVANJA - znanost o dobivanju informacije o objektu ali bez fizikog kontakta mjernog instrumenta s objektom istraivanja.
DI - tehnike dobivanja podataka iz daljine, koja moe iznositi nekoliko centimetara, stotine metara, stotine pa i tisue kilometara, instrumentima najee postavljenima u zrane i satelitske letjelice.
20
DI i klasina izmjera tehniki gledano i geodezija je daljinsko istraivanje jer su koordinata ili kut dobiveni koritenjem optikog instrumenta koji nije u kontaktu s objektom promatranja. Ipak, u znanstvenim krugovima DI ipak predstavljaju znanost koja generira fotografske informacije sa satelitske platforme ili aerosenzora.
DI su puno bra tehnika od klasine izmjere jer se njome dobiva cjelokupan izgled terena promatranjem fotografije odnosno snimaka (engl. imagery) podruja, dok klasinom geodezijom geodet dobiva samo cjelokupnu predodbu podruja tek nakon rekognosciranja terena koje je uvijek manje tono.
21
OBJEDINJAVANJE PODATAKA
Geodezija +
PITANJE
Daljinska istraivanja
Geodetska tehnika (terenska izmjera) daje nam set koordinata a daljinsko istraivanje fotografiju.
Kako tretirati podatke iz dvije razliite tehnike prikupljanja podataka? Mogu li se ti podaci grupirati zajedno i mogu li biti smjeteni na istom mjerilu?
22
OBJEDINJAVANJE PODATAKA
ODGOVOR
Geodezija + Daljinska istraivanja
Konani cilj svega ovoga je dobiti geoprostornu informaciju koja je u biti kombinacija prostorne informacije i numerikih (neprostornih) podataka.To moe biti obina karta (koja prikazuje prostorno pruanje podruja istraivanja neke pojave) na kojoj je takoer prikazana informacija o pojavi (gustoa naseljenosti tj. raspodjela stanovnita u zemlji). Ovo zajedno je tkz. geoprostorni niz (skup) podataka (engl. geospatial dataset). Podaci iz oba izvora mogu biti grupirani i smjeteni na karti istog mjerila budui da i zajedniki izlaz (engl. output) od obje vrste podataka moe biti koriten za produciranje karata, odnosno geoprostorne informacije.
23
24
KOREKCIJE PODATAKA
25
Geotransformacije (prorauni, prilagodbe) Digitalna obrada slika
GEOTRANSFORMACIJE (PRORAUNI, PRILAGODBE)
Podaci i greke
Bilo koji podatak danas moe biti zapisan s grekama (primjer).

Podaci koji dolaze iz prirode nisu nikada bez greaka jer mi jo uvijek ne moemo (do danas) mjeriti prirodne pojave eljenom tonou. Promjenjivost prirode nam oteava izgraditi sustav koji se sam prilagoava prema promjenama u prirodi.
Svi podaci koji su dobiveni iz prirode (to ukljuuje geodetski izmjerene koordinate i snimke dobivene DI) uglavnom nisu pouzdani i konzistentni. Iz tog razloga mjereni podaci trebaju biti korigirani da se dovedu u zajedniki referentni okvir. To e nam osigurati pouzdanu analizu tijekom duljeg vremena.
Uvod u geoinformatiku Korekcije podataka
26
GEOTRANSFORMACIJE (PRORAUNI, PRILAGODBE)

Korekcije terenske izmjere

U sluaju geodetske izmjere, postoji poseban postupak kojim se korigiraju apsurdni, pogreni ili pristrani podaci. Nakon analize tonosti mjerenja prelazi se na korekcije i redukcije mjerenja i to koritenjem brojnih statistikih i/ili stohastikih (vjerojatnosnih) tehnika (PAAR, 2006).
a) b) c)
(a) precizno a netono, (b) tono a neprecizno, (c) tono i precizno.

7.5.2013.. Osnove geoinformatike Uvod u geoinformatiku Korekcije podataka
27
DIGITALNA OBRADA SLIKA
Korekcije podataka dobivenih daljinskim istraivanjima Postoji vie tipova greaka (to je uope greka u sustavu mjerenja? primjer) povezanih sa sirovim nizom podataka dobivenih s daljinskog senzora a tipina greka koja se javlja kod satelitskih snimaka jest radiometrijska greka.
Kada daljinski senzor snima slike Zemlje, atmosferski um (npr. naoblaenje, buka u atmosferi i sl.) bi mogao izmijeniti ono to bi senzor izmjerio u normalnim uvjetima. Zbog tog uma crni objekt moe izgledati kao sivi i moe doi do pogene interpretacije (primjer).
28
DIGITALNA OBRADA SLIKA
Korekcije podataka dobivenih daljinskim istraivanjima Umjesto prorauna prilagodbe kao kod terenske izmjere, u DI postoji posebna disciplina (grana) za primjenu korekcija digitalnih snimaka digitalna obrada (digitalno procesiranje) slika (engl. image processing, digital image processing). U konkretnom sluaju radiometrijske greke primjenjuje se radiometrijska korekcija. Primjena korekcije nije jedini cilj digitalne obrade slika, ona je puno vie od toga. Postoje razni algoritmi (kompjuterski programi/softver) koji automatski mogu izvriti korekciju podataka.
29
ANALIZA PODATAKA
30
FOTOGRAMETRIJA
Geografski informacijski sustavi (GIS) Fotogrametrija
to dalje s korigiranim podacima?
S podacima dobivenih terenskom izmjerom kartu je lako dobiti jer imamo koordinate. Kako dobiti kartu iz satelitskih snimaka?
Satelitski snimci su tehniki gledano, fotografije. Jedan nain dobivanja karte bio bi da nacrtamo direktno na snimak konture podruja koje elimo. Meutim ako mjerimo udaljenost meu tokama A i B, ona iznosi x cm. ak i da je to prava udaljenost na Zemlji, moramo je tono izmjeriti fotogrametrijom.
Uvod u geoinformatiku Analiza podataka
31
FOTOGRAMETRIJA
Fotogrametrija
Fotogrametrija znanost ali i tehnika mjerenja pomou kojih se iz fotografskih snimaka izvodi oblik, veliina i poloaj snimljenog predmeta (Braum, 1976). Postoje dvije grane: analogna i digitalna. Analogni sustav ukljuuje mjerenja koritenjem optikih i mehanikih ureaja, dok digitalni sustav mjerenja vri pomou raunala. Koritenjem fotogrametrije moemo iz satelitskih snimaka producirati kartu koja je jednako dobra kao tradicionalna karta dobivena terenskom geodetskom izmjerom. Ako se radi o snimcima iz aviona govorimo o aerofotogrametriji. A ako su snimci s terena, govorimo o terestrikoj fotogrametriji.
32
GEOGRAFSKI INFORMACIJSKI SUSTAVI (GIS)
Geografski informacijski sustav (GIS) je raunalni sustav koji je prostorni ekvivalent tradicionalnog sustava za upravljanje bazom podataka. Jedina razlika je u tomu to on upravlja prostornim podacima kao normalnim podacima ali sa znanjem o njihovoj prostornoj dimenziji. Po najpoznatijoj i najkraoj definiciji to je sustav za upravljanje prostornim podacima i osobinama pridruenih njima. GIS se temelji na prostornoj znanosti tj. grani matematike poznatoj kao topologija. Zbog te injenice GIS se u osnovi bavi prostornim odnosima izmeu objekata u n-dimenzionalnom prostoru te manipulacijom istih prema korisnikim potrebama. U openitijem smislu GIS je orue "pametne karte" koje doputa korisnicima stvaranje interaktivnih upita (istraivanja koja stvara korisnik), analiziranje prostornih informacija i ureivanje podataka.
7.5.2013.. Osnove geoinformatike Uvod u geoinformatiku Analiza podataka
33
GEOGRAFSKI INFORMACIJSKI SUSTAVI (GIS)
preklapanje karata za urbanistiko planiranje
34
Fotogrametrija
SLOJ I TEMA
Geografski informacijski sustavi (GIS)
Karta dobivena fotogrametrijskim tehnikama koja sadri prostornu informaciju (koordinate i kutove) postaje na ulaz u GIS i ujedno u njemu postaje sloj (engl. layer). Npr. karta gustoe naseljenosti je sloj u GIS-u, u tradicionalnom geografskom smislu to je tematska karta. Kao takva predstavlja temu u GIS-u pa se i naziva tako - tema. Obina (netematska) karta prikazuje samo geografsko pruanje nekog podruja. Pojam sloj esto se izmjenjuje s pojmom tema. Sloj je vie openit pojam, moe se takoer odnositi na obinu kartu. Tehniki gledano, to bi bila planimetrijska karta koja prikazuje x,y lokacije toaka u dvodimenzionalnom prostoru.
35
Prava analiza podataka u GIS-u
U GIS unosimo razliite teme istog podruja. Npr. za neki grad moemo imati teme s gustoom naseljenosti, povrinama pod umama, tipovima tla, itd.. Radimo na njima svima istovremeno u GIS smislu. Operacije (radnje) mogu biti izvrene na svim slojevima istovremeno ili svi slojevi mogu biti spojeni u jedan novi mjeoviti sloj. Taj sloj moe biti analiziran i uinkovit u prouavanju itave prirode podruja. Svaka tema je izdvojeni prikaz jednog predmeta interesa, tj. prikazuje samo ono to je glavno arite teme. Npr. pedoloka tema prikazuje samo tipove tla, a ne i gustou naseljenosti grada. S GIS-om, moemo kombinirati sve izdvojene podatke da bi nainili prikaz prirode kao cjeline a bilo koje prouavanje sloenog sloja ima isti uinak kao izrada sveukupne terenske studije.
36
Zakljuak nakon GIS analize

Fotogrametrija
emu sve to, koja je korist? itava ideja o usmjeravanju panje na pojedinane slojeve te njihovom kombiniranju je u identificiranju tema koje utjeu na nae prouavanje (primjer). Konano, cilj GIS-a je da djeluje kao alat (sredstvo) za donoenje odluka za rjeavanje problema velikih razmjera (primjer) a koji k tomu imaju prostorni kontekst.
37
IZLAZNI PODACI
38
Nakon analize dolazi na krajnji rezultat - izlaz (engl. output)

Izlaz moe biti karta koja upuuje na podruja koja su pogodna za odreenu aktivnost na nekom prostoru kao to su npr. poumljavanje, poljoprivreda, rudarstvo, itd. Ovakva karta moe biti samostalno prikazana u GIS-u, a mogu se uz nju generirati i izvjetaji (engl. reports) pa tako na lak i jednostavan nain uz kartu dobijemo i sve relevantne informacije u tablinom obliku. Tablini prikaz mogue je prilikom ispisa dobiti na zasebnom listu ili uz postojeu kartu.
Uvod u geoinformatiku Izlazni podaci
39
ZAKLJUAK
40
TKO I ZA TO UOPE TREBA GEOINFORMATIKU?

Moglo bi se zakljuiti da je geoinformatika alat samo za lokalne vlasti, dravna tijela i bilo koju drugu agenciju ili slubu kojoj je primarni posao rjeavanje problema velikih razmjera ili izrada strategije donoenja odluka. Istina je donekle da je geoinformatika koritena i koristi se za rjeavanje takvih problema ali to definitivno ne iskljuuje mogunost upotrebe geoinfomatike tehnologije i u drugim situacijama.
Geoinformatika se koristi u gospodarskim granama kao to su komunalno gospodarenje (struja, komunikacije, voda), obraivanje zemlje, hortikultura, akvakultura itd. Ipak treba znati da njeno koritenje nema prostorna niti tematska ogranienja. No, geoinformatika je jo disciplina u nastajanju za razliku od mnogih drugih utemeljenih znanosti, i jo nije sveprisutna kao to bi trebala biti. Uskoro e se i taj njezin status promijeniti.
7.5.2013.. Osnove geoinformatike Uvod u geoinformatiku Zakljuak
41
GEOINFORMATIKA U HRVATSKOJ
U Hrvatskoj postoji standardiziran i homogen sustav (CROTIS Hrvatski topografski informacisjki sustav) koji je izradila Dravna geodetska uprava (DGU) zajedno s geodetskim i geoinformatikim tvrtkama. U Nizozemskoj se 80% informatikih podataka temelji na geoinformatici, kod nas tek oko 20-30%. Znaajnije koritenje geoinformacija prisutno kod HCR-a, DGU, Plinacro, Ministarstva obrane, Iskon Internet i dr. (visokointeligentni sustavi s automatiziranom analizom, OODBMS). Osnovni problem kod nas je neinformiranost graana o postojanju i mogunostima geoinformatike. U kuloarima se predlae izobrazba ve od osnovne kole. Internetizacija je uinila da su ljudi kod nas korisnici geoinformatike a da toga nisu svjesni (GUP, katastar, zemljina knjiga i sl.). Ispunjenje obveza prema EU nemogue bez primjene geoinformatike.
7.5.2013.. Osnove geoinformatike Uvod u geoinformatiku Zakljuak
42
GEOINFORMATIKA JE DANAS JEDNA OD ZNAAJNIJIH DISCIPLINA. BEZ OBZIRA NA TO, DA LI JE TO ZNANOST, TEHNOLOGIJA ILI VJETINA ODNOSNO ALAT, TREBA JE U IZVJESNOJ MJERI POZNAVATI PODJEDNAKO U PRIRODNIM I TEHNIKIM ZNANOSTIMA ODNOSNO GDJE GOD JE PREDMET NAEG INTERESA VEZAN UZ GEOGRAFSKU LOKACIJU. GEOINFORMATIKA I POSEBICE GIS E I U BUDUNOSTI BITI SVE VIE BITNI JER VE SADA POSTAVLJAJU STANDARDE PRI IZRADI SVIH VRSTA DOKUMENATA U DIGITALNOM OBLIKU.
Uvod u geoinformatiku Zakljuak
43
LITERATURA
44
LITERATURA KORITENA UZ PRIPREMU KOLEGIJA (nedigitalni izvori)

Training Module on the Applications of Geographic Information Systems (GIS) for On-line Governance and Accessing Public Domain Information, UNESCO IIP GIS Project BRUKNER, M. (1994b): GIZIS-osnove, INA-INFO, Zagreb, 204 str. GRUPA AUTORA (1997): GIS u Hrvatskoj, INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Sektor informatike, Zagreb, 566 str. MACAROL, S. (1977): Praktina geodezija, Tehnika knjiga, Zagreb, 723 str. VARGA, M. (1994): Baze podataka: konceptualno, logiko i fiziko modeliranje podataka, DRIP, Zagreb, 217 str. LILLESAND, T. M., KIEFER, R. W, CHIPMAN, J. W. (2003): Remote sensing and image interpretation, 5th. ed. PAAR, R. (2006): Uspostava geodetske osnove za posebne namjene, Magistarski rad. Geodetski fakultet.
Uvod u geoinformatiku Literatura
45
LITERATURA KORITENA UZ PRIPREMU KOLEGIJA (nedigitalni izvori)

BORI, B. (1976): Gauss-Krgerova projekcija meridijanskih zona, Geodetski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 306 str. LOUDON, T.V. (2000): Geoscience after IT, Elsevier, Oxford OLUI, M. (2001): Snimanje i istraivanje Zemlje iz Svemira: sateliti, senzori, primjena. HAZU i GEOSAT d.o.o. za istraivako razvojne usluge, Zagreb, 516 str. BONHAM-CARTER, G. F. (1994): Geographic Information Systems for Geoscientists: Modelling with GIS, Pergamon, New York, 415 pp. PERKOVI, D. (1998): Hidrogeoloki katastar kao dio geografskog informacijskog sustava, Magistarski rad, Sveuilite u Zagrebu, 106 str. FRANULA, N. (1994): Novi pristup kartografiji, Zbornik referata, JP Hrvatske ume i umarski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, str. 11-30
7.5.2013.. Osnove geoinformatike Uvod u geoinformatiku Literatura
46
LITERATURA KORITENA UZ PRIPREMU KOLEGIJA (digitalni izvori)

http://en.wikipedia.org http://www.wgsr.uw.edu.pl/biblioteka/pdf/Miscellanea/35oledzki.pdf http://og.kartografija.hr/2005_06/OG_Predavanja_Barkovic.pdf http://www.hatz.hr/hrv/glasnik/Geometrija%20geodezija%20geomati ka%202-1.htm http://www.kartografija.hr/nac_hrv.pdf http://www.geof.hr/kartogra/opca%20kartografija.pdf http://www.geography.wisc.edu/histcart/ http://hrcak.srce.hr/index.php?show=casopis&id_casopis=53 http://gea.zvne.fer.hr/index.html http://www.gisdevelopment.net/index.htm http://www.ncgia.ucsb.edu/cctp/
47
LITERATURA KORITENA UZ PRIPREMU KOLEGIJA (digitalni izvori)

http://centrin.net.id/~agul/ http://www.tec.army.mil/gis/ http://www.geografija.hr/novosti.asp?id_novosti=226&id_projekta=0 http://rst.gsfc.nasa.gov/ http://www.itc.nl/~bakker/ http://www.geografija.hr/stranica.asp?id_stranice=110&id_substranice =423&id_projekta=8 http://www.kartografija.hr/daljinska.pdf http://web.uct.ac.za/depts/physics/laser/hanbury/intro_ip.html http://www.imageprocessingplace.com/DIP/dip_tutorials/tutorials.htm http://www.wsanford.com/~wsanford/rsipgpsgis.html
48

Uvod U Geoinformatiku

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Uvod U Geoinformatiku

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

OSNOVE GEOINFORMATIKE

PODACI DOLAZE IZ RAZNIH IZVORA

OSNOVNI POJMOVI, DEFINICIJE I INTERDISCIPLINARNOST

Vezano uz ovaj kolegij treba razjasniti tri osnovna pojma:

7.5.2013.. Osnove geoinformatike