Ako budete primljeni na nau online scenaristiku radionicu vaa ideja za scenarij prvo e pod mentorskim vodstvom biti

razraena i zaokruena u bazinu filmsku priu s poetkom, sredinom i krajem, tj. uvodom, zapletom i raspletom. U ovoj fazi jo ne moraju postojati sve kljune toke prie, kao ni detaljna radnja i dijalog. Tako formulirana pria predstavljati e svojevrstan provizorni ili radni sinopsis. U sljedeoj fazi izradit ete scenoslijed (engl. step-outline), tj. popis svih scena u filmu, od kojih je svaka opisana u svojim kljunim sastavnicama radnje, ali u svega nekoliko reenica. U scenoslijedu nema dijaloga likova, ali je pria kompletna, te se moe ocijeniti njen ritam kroz raspored scena. Ponekad se moe napisati i tritment (engl. treatment), to je neto proireniji scenoslijed (od 10-30 stranica, bez numeracije scena), u kojemu je svaka scena opisana s vie detalja, a dozvoljeno je povremeno navoditi i manje segmente dijaloga kako bi se itatelja informiralo o tipu dijaloke stilizacije i o karakterizaciji likova. Nakon scenoslijeda, pristupa se izradi prve verzije scenarija (engl. first draft). Po obavljenoj analizi prve verzije, pie se druga (korektivna) verzija scenarija (engl. second draft). Naa scenaristika radionica tu prestaje, iako time nije nuno iskljuena autorova potreba za pisanjem daljnjih verzija, sve dok rezultat ne bude optimalan. Originalna filmska ideja, tj. ideja za filmsku priu, ponekad se moe izraziti i u jednoj reenici (loglajn), ali - da biste imali dovoljno prostora za formuliranje vae zamisli - ideja koju ste nam odluili poslati za pristup scenaristikoj radionici mora imati, osim obvezatnog loglajna, najmanje 15 redaka ako se radi o kratkometranom filmu, a najmanje 30 redaka ako se radi o dugometranom filmu, TV-seriji ili TV-serijalu (1 redak = cca 60 slovnih mjesta). Poeljni su neto dui tekstovi u kojima se, osim bitnih elemenata prie, nalaze i informacije o izvoritu autorove inspiracije, autorskim intencijama, nainu na koji su zamiljeni glavni likovi, postojeim filmovima s kojima bi se planirani projekt mogao usporediti i sl. Ne ustruavajte se opisati sve to vam se ini korisnim kako biste predstavili vlastitu filmnsku ideju! Loglajn (engl. logline, ponekad i tagline) je "udarna reenica" ili "jednoreenini saetak" scenarija, tj. filma. Koristi se (u reklamama, najavama i sl.) kako bi se na jezgrovit nain predstavio budui film, ili kako bi se producent ili producentska tvrtka zainteresirala za (potencijalni) scenarij. Loglajn se moe sastojati i od 2-3 reenice, ili od jedne due zavisnosloene reenice. Primjeri:
Graanin Kane re. O. Welles, SAD 1941. Novinski tajkun Charles Foster Kane umire sam u svojoj ekstravagantnoj palai Xanadu, izgovarajui jedinu rije pupoljak. U pokuaju da dokui znaenje te rijei, novinar kree u potragu za ljudima koji su radili i ivjeli s Kaneom. Oni priaju svoje prie u seriji flebekova i otkrivaju mnogo o Kaneu, ali nedovoljno da rijee zagonetku njegovih posljednjih trenutaka ivota.

(Ovo je samo jedna od moguih verzija loglajna za ovaJ film.)

Casablanca re. M. Curtiz, SAD 1942. Rick Blaine, vlasnik nonog kluba u Casablanci, saznaje da je njegova stara ljubav, Ilsa, u gradu sa svojim suprugom Victorom Laszlom. Laszlo je jedan od voa francuskog pokreta otpora, a budui da su mu nacisti za petama, Ilsa oekuje da e im Rick pomoi da pobjegnu iz zemlje. Rick je isprva sudran prema Ilsi koja ga je svojevremeno napustila u Parizu, ali kad sazna da je ona za to imala dobre razloge, odlui pobjei s njom koristei iznuenu tranzitnu dozvolu. No, taj plan ima i svoje nalije...

(Ovo je samo jedna od moguih verzija loglajna za ovaj film.)

Bjegunac re. A. Davis, SAD 1993. Dr. Richard Kimble, krivo optuen za ubojstvo svoje ene, koristi nesreu zatvorskog autobusa i bjei, pokuavajui istovremeno izmai progoniteljima, na ijem je elu odluni zavezni erif, i pronai pravog ubojicu svoje supruge.

(Ovo je samo jedna od moguih verzija loglajna za ovaj film.) O pravilnom nainu formatiranja i stilu pisanja scenarija moete proitati u odjeljku "formatiranje scenarija" u glavnom izborniku. Po kriteriju duine, scenariji (filmovi) dijele se u sljedee kategorije: 1. kratkometrani: cca do 30 min. 2. srednjemetrani: cca 45-60 min. 3. dugometrani: preko 70 min, najee 90-110 min. Scenarij moe svojom duinom upasti i u podruje izmeu navedenih kategorija, ali tada se radi o nestandardnoj duini koju je tee uklopiti u uobiajene programske nie, pa tako i plasirati. Scenarij jedne epizode TV-serije moe imati sljedea trajanja: 1. cca 20-25 min (uglavnom "sitcomi", ponekad i "sapunice") 2. cca 45-60 min (svi anrovi) 3. cca 60-90 min (rjei sluajevi kraih mini-serija) Pravilno formatiran scenarij ima u prosjeku onoliko stranica koliko je predvienih minuta trajanja filma ili pojedine epizode TV-serije. Sinopsis (engl. synopsis) je saeti prikaz (1-2 str., 30 redaka/str., 50 - 60 slovnih mjesta/redak) ukupne radnje filma. Sinopsisom je nuno obuhvatiti sve bitne toke uvoda, zapleta i raspleta filmske prie, ne ulazei u detalje. Dijalog likova ne navodi se u sinopsisu. Primjer sinopsisa:
Transamerika re. D. Tucker, SAD 2005. Kalifornija, sadanjost. Sabrina ("Bree"), ustvari

transeksualac imenom Stanley koji se sprema na operaciju promjene spola, dobiva telefonski poziv od Tobyja, sedamnaestgodinjaka koji se predstavlja kao Stanleyev sin. Bree objanjava svojoj prihoterapeutkinji Margharet da je kao Stanley imala samo jedan seksualni odnos sa enom, ali da nije znala za postojanje Tobyja. Margareth inzistira da Bree sredi svoje odnose s Tobyjem prije no to dobije dozvolu za operaciju. Bree odlazi u New York, predstavljajui se kao kranska misionarka, kako bi platila jamevinu za Tobyja koji je zavrio u zatvoru zbog prostitucije. Saznavi da je Tobyjeva majka mrtva, Bree vodi Tobyja na put do Kentuckyja kako bi ga povjerila na brigu njegovom ouhu. Putem saznaje da je ouh seksualno zlostavljao Tobyja u djetinjstvu, kao i da je Toby otkrio tijelo svoje majke nakon to je izvrila samoubojstvo. Bree i Toby nastavljaju put kroz Arkansas prema Texasu, gdje se upoznaju s grupom transseksualaca. Meutim, Bree i dalje taji pred Tobyjem svoj jo uvijek aktualni spolni identitet, kao i svoje oinstvo. U nastavku puta Toby sluajno ugleda Breein penis dok ona mokri, te se razljuti jer mu je tajila svoj spol. U Novom Meksiku primaju auto-stopera koji ukrade njihov auto. Lokalni kauboj im potom pomae i vozi ih do kue Breeinih roditelja u Phoenixu u Arizoni. Kad Breeini roditelji doznaju da im je Toby unuk, nude mu da ostane ivjeti kod njih, ne otkrivajui mu svoje srodstvo. Toby pokua zavesti Bree, nakon ega mu ona konano priznaje da je on njezin sin. Toby odlazi. Bree se vraa u Kaliforniju i podvrgava se uspjenoj operaciji promjene spola. Toby, sada takoer u Kaliforniji, nalazi posao kao glumac u porno filmovima. On posjeuje Bree i meu njima dolazi do pomirenja.

Sinopsis koji nam elite poslati mora biti spremljen u "rtf." ili "word doc." formatu. Serijalizirani igrani TV program obino se dijeli na: 1. TV-serijal, tj. (danas uobiajeno) mini-seriju: brojano unaprijed odreen niz nastavaka/epizoda (od 2 do 20 i vie), koje objedinjuje jedinstveni zaplet i likovi, a rasplie se dovrenjem prie u posljednjem nastavku. 2. TV-seriju, tj. kontinuiranu seriju: brojano neodreen niz nastavaka/epizoda u kojemu je svaki nastavak zaokruena fabularna cjelina sa zasebnim zapletom, a objedinjujue sastavnice svih nastavaka su zajedniki likovi, anr, veina lokacija i dr. Ovakve serije obino se nastavljaju sve dok ima interesa za njih, a karakteristini anrovi su "sitcom" (kratka situaciona komedija) i "sapunica" (melodrama iz svakodnevnog ivota), ali i kriminalistika drama, kao i serija iz nekog profesionalnog miljea (bolnica, odvjetniki ured, forenziki tim i sl.). "Sitcom", "sapunica", ali i neke kontinuirane serije iz profesionalnog miljea najee se piu za ogranien broj stalnih lokacija (obiteljski stan, bolnica, sudnica i sl.), a snimaju se najee u studiju, u relativnom kontinuitetu, s vie kamera. Autor scenarija pri pisanju treba imati na umu te parametre. FORMATIRANJE SCENARIJA Zato je vano pravilno formatirati scenarij*? Svi znamo da dobra ambalaa ne moe spasiti lo proizvod, pa tako ni pravilno formatiran scenarij ne

moe prodati nekvalitetan sadraj. No, s druge strane, nepravilno formatiran scenarij moe oteati itanje i tako umanjiti ansu da filmska pria bude optimalno doivljena od strane itatelja. Osim toga, samo scenarij standardiziranog formata moe se procijeniti u odnosu na planirano trajanje filma, pri emu je uobiajena formula pri prosjenoj gustoi dijaloga: 1 str. scenarija* = 1 minuta filma. Iako je u Hrvatskoj tolerancija prema nepravilnom formatiranju jo uvijek znatna, autori koji apliciraju na inozemne fondove ili koprodukcijske institucije trebali bi znati da nepravilno formatiran scenarij esto nee ni biti uzet u razmatranje. Svojevremeno smo imali priliku itati recenzije nekolicine domaih scenarija od strane zapadnoevropskog filmskog agenta kojega je angairala jedna naa producentska kua, a veina recenzija zapoinjala je upravo primjedbama u vezi formatiranja. Specijalizirani softver ili "kuna radinost"? Specijalizirani tekst-procesori za formatiranje scenarija (Final Draft, Page2Stage, Movie Magic Screenwriter i dr.) pruaju udobnost pisanja pri kojoj ne morate razmiljati o parametrima formata, ve se ti parametri automatski nude i apliciraju. Veinu takvih tekst-procesora moete uplatiti i odmah skinuti s interneta, naravno ako ste vlasnik neke od poznatijih kreditnih kartica. Page2Stage moete skinuti besplatno, a on jedini ima i hrvatsku inaicu programa, to znai da neke template (obrasce) koji se inae automatski nude na engleskom (za NO, DAN, PRETAPANJE i sl.) neete morati brisati i iznova pisati na hrvatskom jeziku. Iako svaki program za formatiranje scenarija nudi mogunost da tekst otisnete na pisau, ponekad ete poeljeti svoj scenarij samo proslijediti e-mailom na eljenu adresu. U tom sluaju primatelj na svom raunalu mora imati isti specijalizirani program u kojemu ste pisali scenarij, ili svoj scenarij prije slanja morate spremiti u "rtf" formatu, to svaki bolji tekst-procesor nudi kao opciju. Kada u nekom univerzalnom tekst-procesoru (npr. Wordu) otvorite tekst "preveden" u "rtf" format, najee ete dobiti pogrean prikaz naih slova , , , i . To moete jednostavno i brzo ispraviti opcijom "find-replace" u "edit" izborniku, i to na sljedei nain: selektirajte slovo koje elite ispraviti i otvorite opciju "findreplace"; slovo koje treba mijenjati ve e biti uneseno u liniju za nalaenje, a vi jo samo morate unijeti zamjensko slovo u liniju za zamjenu i pokrenuti proces s opcijom "replace all". Ako ne elite kupovati specijalizirani softver, ve scenarij kanite napisati u svom univerzalnom tekstprocesoru, tada je poeljno formatirati neki od "stilova" pisanja, koji se obino nude u izborniku "format", i to prema specifinim parametrima za pisanje scenarija, o kojima e biti rijei u narednim odjeljcima. Izbor fonta Scenarij se pie iskljuivo fontom "courier", tj. "courier new", veliine 12. Radi se o neproporcionalnom fontu kod kojega svako slovo zauzima jednak prostor, za razliku od proporcionalnog fonta (npr. "times new roman"), kod kojega je, primjerice, "i" ue od "m". Stoga e scenarij pisan u "courieru" imati uvijek jednak broj slovnih mjesta po retku, a to e pomoi itatelju (uz ostale standardizirane parametre) da lake procijeni vremenske proporcije scenarija. Masna slova (bold), kosa slova (kurziv, italics) i podvlake (underline) ne pripadaju profesionalno formatiranom scenariju*. Zaglavlje scene

Svaki scenarij je podijeljen na niz scena, pri emu pojedinu scenu objedinjuje zajednika lokacija/prostor i doba dana. Svaka promjena jednog od ta dva parametra ini novu scenu. Scena poinje zaglavljem u kojemu stoji naznaka radi li se o interijeru ili eksterijeru, naziv lokacije, te doba dana. Primjerice: INT. MARIJIN STAN - DAN Ili: EXT. ULICA U PREDGRAU - NO Specifinije naznake doba dana (sumrak, zora, jutro, poslijepodne i sl.), unose se samo ako su posebno vane u kontekstu scene. Brojani parametri formatirane stranica scenarija Tipina stranica scenarija izgleda ovako: (VANA NAPOMENA: U svim sljedeim primjerima na ovoj stranici razmak izmeu odjeljaka, zbog softverskih ogranienja, ne odgovara ispravnom formatu koji bi trebao iznositi 1 slobodni redak.)
INT. SUTERENSKI HODNIK ZGRADE - DAN RUICA SLAVUJ (37), ozbiljna ena brinog izraza lica i neskriveno prosijede kose, spusti se oprezno stepenicama u suterenski hodnik. Zidovi su puni mrlja od vlage, a buka se posvuda ljuti. Ruica zastane pred starim vratima od nelakiranog drveta, te pokuca. Usput pomirie zrak s gadljivim izrazom lica. Vrata odkrine CRNI (40), bljedoliki, mravi i neobrijani mukarac, uznemireno gledajui u Ruicu. Ona se malo odmakne. RUICA Gospodine Crni... To sam ja. Crni ne reagira, samo viri kroz vrata. RUICA (OPET) Ruica Slavuj, iz Centra za socijalnu skrb. CRNI Gdje su oni drugi? RUICA Koji drugi? Nema drugih. Dajte, pustite me da uem! Crni se nevoljko odmakne od vrata i propusti Ruicu u stan. INT. CRNIEV STAN - DAN

Ruica oprezno koraa kroz polumrak sobe, zakrene hrpama starih novina i ispreturanim namjetajem. RUICA Hoete upaliti svjetlo, molim vas! CRNI (sebi u bradu) Svjetlo... ta e joj svjetlo! Crni pouri do prozora i razgrne stare pliane zavjese sa suterenskog prozora, zagraenog reetkama. CRNI (OPET) Evo vam svjetla, tu je svjetlo, ne treba vam elektrika! Jel ima svjetla? Ima! Ruica pogleda oko sebe. Sa stropa visi gola arulja, zamotana u alu-foliju. S dvaju stolnih lampi skinuto je sjenilo, a arulje su takoer omotane folijom.

Svaka pravilno formatirana stranica scenarija treba imati sljedee brojane parametre: gornja margina: 1,8 - 2,6 cm ; donja margina: 1,25 - 3,75 cm ; lijeva margina opisnog teksta: 3,17 - 5,0 cm ; desna margina opisnog teksta: 2,5 - 3,17 cm ; lijeva margina imena lika: 9,25 cm ; desna margina imena lika: 7,5 cm ; lijeva margina dijaloga: 7,5 cm ; desna margina dijaloga: 5,75 cm ; izmeu zaglavlja scene i opisnog teksta, kao i izmeu opisnog teksta i dijaloga, stavlja se 1 redak razmaka. Ostali parametri a.) U zagradi ispod imena lika dozvoljeno je opisno navesti nain na koji lik izgovara dijalog, primjerice:
CRNI (sebi u bradu) Svjetlo... ta e joj svjetlo!

Ili:
MARIJA (ironino) Ba si krasan!

Ili, kada je u sceni vie likova, a iz dijaloga se ne moe razaznati kome se govornik obraa:
TOMISLAV (Mariji) A i ti bi mogla malo pospremiti!

Navodi ove vrste mogu se pojavljivati i vie puta unutar dijaloga pojedinog lika:
TOMISLAV Pusti me, ne elim se opet svaati! (okrenuvi se prema prolaznicima) A vi, to gledate! Nije vam ovo

kino! (ponovo prema Mariji) Hoe ti tu stajati do naveer?

Meutim, s upotrebom ovakvih navoda treba biti umjeren i unositi ih samo kad je to nuno za razumijevanje konteksta, jer upute glumcima, u naelu, dio su redateljskog a ne scenaristikog posla. b.) Kada se lik prvi put pojavljuje u scenariju, navodi se velikim slovima. Time je itatelju (redatelju, producentu) olakan pregled svih likova, tj. glumakih uloga u buduem filmu. Marginalni likovi koji nemaju dijaloga, a koje najee igraju statisti, ne navode se velikim slovima pri prvom pojavljivanju. c.) Donedavno je vrijedilo pravilo da se i znaajni zvukovi, koji nisu posljedica vidljive radnje, piu velikim slovima. Primjerice:
Darko se sakrije iza ugla i nasloni na zid. PUCANJ PITOLJA! Darko oprezno proviri u dvorite i ugleda siluetu ovjeka koji tri kroz veu prema ulici. Uskoro se zauje i CVILJENJE AUTOMOBILSKIH GUMA.

Navoenje zvukova velikim slovima trebalo bi pomoi montaeru zvuka da pripremi potrebne tonske zapise. Meutim, u posljednje vrijeme ovo pravilo se naputa, a montaer zvuka ionako se ravna prema redateljevoj knjizi snimanja, a ne prema scenariju, pa stoga ovakvo isticanje zvukova nije nuno. Poneki (uglavnom ameriki) scenaristi velikim slovima piu svaku rije koju ele istaknuti, ukljuujui i rekvizitu, kljune rijei ugoaja, pokrete likova i sl., no takva praksa, prema naem miljenju, unosi zbrku i oteava itanje. d.) Kada neki lik govori, ali se pritom ne vidi u kadru, jer govori, primjerice, iz druge prostorije, ili se njegov glas uje preko telefona, uz njegovo se ime u zagradi stavlja naznaka OFF ili O.S., to u oba sluaja znai "off screen", doslovno - "izvan ekrana", tj. "izvan kadra". Primjerice:
MARKO (dovikujui) Ima li pive? LUKA (O.S.) Kako bi je bilo kad si juer sve popio!

e.) Kada ujemo glas lika ili pripovjedaa koji nije fiziki prisutan u sceni, tj. kada on govori iz nekog drugog (udaljenog) prostora i/ili vremena, ne nuno odreenog, ili kada se radi o tzv. unutarnjem monologu lika koji je prisutan u sceni, njegov govor se naznauje kraticom V.O. (engl. "voice over", doslovni prijevod: "glas preko"). Primjerice, govor pripovjedaa koji se ne pojavljuje kao lik u filmu:
EXT. ZAGORSKO SELO - DAN Pogled iz zraka na tridesetak seoskih kua s dvoritima, poredanih uz krto asfaltiranu zablaenu cestu. Niz gipsanih lavljih glava na ogradama, vienih po dubini. Maak skoi iz vrebajueg poloaja i uleti u talu kroz

rupu u drvenim vratima. PRIPOVJEDA (V.O.) U jednom od slikovitih sela Hrvatskog Zagorja, u kojemu su svaku ogradu krasile gipsane glave hrvatskih lavova, ivio je ponosni izumitelj ekoloke miolovke za bezbolni miomor, Martin vori.

Ili, govor lika koji je prisutan u sceni, ali govori iz nekog drugog (kasnijeg) vremena:
INT./EXT. GORANOV AUTO -- DAN Goran vozi autoputom i pjevui neku pjesmu koja se uje s radija. GORAN (V.O.) Dok sam toga jutra vozio prema moru, jo nisam znao da e za nekoliko sati moj ivot upasti u kozmiku crnu rupu koja e me bespovratno preseliti u novu dimenziju, dimenziju nesretno zaljubljenih.

Ili, govor lika koji je prisutan u jednoj sceni, a zatim se u sljedeu (i druge) scene prenosi samo njegov glas:
INT. SVEUILINA PREDAVAONICA -- DAN Sredovjeni profesor stoji pred velikom ploom na kojoj je nacrtana skica ljudskog mozga. PROFESOR Prosjeni ljudski mozak ima oko 13 milijardi neurona koji svi imaju sposobnost meusobnog povezivanja. INT. KOMIN STAN -- DAN KOMA (15) lei trbuhom i nogama na krevetu, a laktovima na tepihu, zombijevski umrtvljen "nintendo" igricom koju opsluuje prstima preko depne igrae konzole. PROFESOR (V.O.) Meutim, ako se ne opskrbljuju korisnim vanjskim podraajima, neuroni ostaju nepovezani i propadaju. Komine zakrvavljene oi, tupi pogled i podonjaci. PROFESOR (OPET)(V.O.) Propadanje neurona je nepovratno i rezultira umanjenim intelektualnim sposobnostima.

Ili, govor lika koji se nalazi u sceni, ali se javlja svojim unutarnjim glasom, tj. - kao to se uobiajilo rei - unutarnjim monologom:
INT. BUCKIN STAN -- DAN Bucka sjedi sama za kuhinjskim stolom, glave poduprte dlanovima, zurei u napunjenu plastinu vreicu pred sobom. BUCKA (V.O.) Znam da sam debela, ne morate me svi tako gledati! Uzet u samo jednu tangicu, ostalo u baciti! asna rije! (Podignuvi prstom rub vreice) Joj, ali ne smijem baciti ovako u ambalai, jer... kasnije u to pojesti iz kante, znam ja sebe... Moram razmotati svaku tangicu i zgnjeiti je s onim korama od luka u kanti!

(*U hrvatskoj inaici programa Page2Stage prevoditelj je preveo ove skraenice, pa se tako umjesto O.S. nudi I.K. (izvan kadra), a umjesto V.O. nudi se G.P. (glas preko). No budui da te hrvatske skraenice (jo) nisu prihvaene u praksi, smatramo da je bolje drati se engleskih, tj. internacionalnih skraenica.) U profesionalno formatiranim scenarijima*, pogotovo amerikim, mogu se uoiti jo dva tipa navoda: f.) Kada jedan lik govori dvaput ili vie puta uzastopce bez replike drugog lika, uz njegovo se ime u zagradi navodi OPET (engl. CONT'D, skraeno od continued = nastavljen), primjerice:
RUICA Gospodine Crni... To sam ja. Crni ne reagira, samo viri kroz vrata. RUICA (OPET) Ruica Slavuj, iz Centra za socijalnu skrb.

Ovakva naznaka trebala bi pomoi glumcima na itaim probama da se bre snau prilikom itanja dijaloga, no u nas se rjee koristi. g.) Kada se dijalog jednog lika nastavlja bez prekida na sljedeoj stranici, to se moe naznaiti rijeima JO (engl. MORE) i OPET, primjerice:
RUICA Gospodine Crni, o meni ovisi hoe li vam drava oduzeti Vinku.

(JO) ----------prijelom stranice----------RUICA (OPET) Proli tjedan sam vam rekla da dijete ne moe ivjeti u takvim uvjetima. Gdje je ona?

h.) U pravilu, scene se u scenariju ne numeriraju (to je obaveza u knjizi snimanja). i.) Opisi pokreta kamere, planova i kutova snimanja u naelu ne spadaju u scenarij iz najmanje dva razloga: a) Pokreti kamere, planovi i kutovi snimanja u redateljevoj su ingerenciji, pa bi se radilo o uzaludnom trudu, pa i pretencioznosti scenarista; iznimku donekle ine scenariji* u kojima je scenarist ujedno i redatelj, ali i tamo navedeni opisi mogu biti prihvatljivi samo ako bitno pridonose razumijevanju scene, tj. njenog ugoaja b) Opisi parametara snimanja ometaju tenost itanja i prohodnost scenarija. j.) Manji prekidi vremenskog kontinuiteta unutar iste scene (tzv. elipse), kao i promjene mikrolokacije, u pravilu se naznauju skokom u novi odjeljak i tranzicijskom naznakom REZ NA: ili PRETAPANJE NA:. Primjerice, vremenski skok od nekoliko minuta do nekoliko sati, pri emu se ne mijenja bazina lokacija i doba dana, moe izgledati ovako:
INT. MARKOV STAN - DAN Marko izvadi iz friidera limenku piva, otvori je i iskapi u jednom dugom gutljaju. PRETAPANJE NA: Marko spava obuen na krevetu, s nogama koje mu vise koso preko ruba i s limenkom piva u ruci poloenoj na prsa.

Analogno gornjem primjeru, ako se mijenjaju mikrolokacije unutar neke makrolokacije, npr. prostorije unutar kue, i tada je mogue naznaiti promjene tranzicijskim oznakama. Primjerice:
INT. LUKINA KUA - DAN U LUKINOJ SOBI: Luka sjedi za raunalom, pogleda zaljepljena za ekran monitora, s rukom koja grevito trza raunalnim miem, pokuavajui slistiti im vie protivnika u "pucakoj" igrici. REZ NA: U KUHINJI: Kristina mehaniki mijea kuhaom bezlinu masu u velikom loncu, zurei rezignirano u ekran malog televizora na kojemu se odvija najnovija epizoda "sapunice*". REZ NA:

U KUPAONICI: Otac pokua ustati iz kade, ali se oklizne i nemono oprui na skliskim ploicama.

k.) Ako je makrolokacija dovoljno velika (bolnica, aerodrom, vojarna, poslovna zgrada i sl.), ili ako se na njoj u kontinuitetu odvijaju dugi segmenti radnje (ponekad i cijeli film), tada je preporuljivo razdijeliti vanije mikrolokacije/prostorije u zasebne scene. Primjerice, u zgradi novinske redakcije:
INT. REDAKCIJA "CRNE KRONIKE" - DAN (...) INT. URED GLAVNOG UREDNIKA - DAN (...) INT. HODNIK U ZGRADI REDAKCIJE - DAN (...)

Ako je makrolokacija neki vei stan ili obiteljska kua u kojoj se odvija veina radnje, mikrolokacije/prostorije takoer je mogue pretvoriti u zasebne scene, primjerice:
INT. MARKOVA KUA - KUHINJA - DAN (...) INT. MARKOVA KUA - DNEVNI BORAVAK - NO (...) INT. MARKOVA KUA - PODRUM - NO (...)

l.) Vremenski skok u prolost, potaknut prianjem ili prisjeanjem nekog lika, zove se FLEBEK. ( Od engl. "flashback". U nedostatku hrvatske inaice, a budui da se radi o standardnom internacionalnom pojmu, predlaemo da se on pie fonoloki kao prihvaeni anglizam). Scenu FLEBEKA potrebno je oznaiti kao takvu, primjerice:
EXT. OBRONAK S POGLEDOM NA GRAD - DAN Ivan sjedi na nepokoenoj travi, zagledan u krovove koji se naziru u izmaglici. Panju mu privue mali jednomotorni avion koji krui iznad grada u neobinim vijugavim putanjama. Ivan se zamiljeno zagleda u letjelicu. FLEBEK INT./EXT. JEDNOMOTORNI AVION - DAN Ivan sjedi na pilotskom sjedalu, a Maja je pored njega. Ivan izvodi male akrobacije letjelicom, naginjui je sad na jednu sad na drugu stranu, ponirui i uzdiui se... Maja vriti i smije se u mjeavini uzbuenja i razdraganosti. KRAJ FLEBEKA EXT. OBRONAK S POGLEDOM NA GRAD - DAN

Ivan pogledom otprati avion koji nestane iza brda. Uzdahne i umorno se svali leima u visoku travu.

Posebni sluajevi a.) Scene u kojima likovi razgovaraju telefonom, kao i druge sline scene u kojima se paralelno odvija radnja na dvije lokacije u kratkim montanim segmentima, mogu se rijeiti ovako:
INT. KOLODVORSKA EKAONICA - NO Sebastijan nervozno ustane s plastinog sjedala, udalji se par koraka od ostalih putnika, izvadi mobitel i nazove broj. INT. VESNIN STAN / INT.KOLODVORSKA EKAONICA - NO Vesna prie telefonu koji zvoni u dnevnom boravku i podigne slualicu. VESNA (na telefon) Molim... SEBASTIJAN (na mobitel) Pa gdje si ti?! ekam ko budala ve pola sata! Jesi na putu? VESNA (na telefon) Sebastijane, ja neu doi. SEBASTIJAN (na mobitel) ta?! Kako to misli?!

b.) Scene koje se odvijaju u automobilima ili drugim vozilima specifine su po tome to na poseban nain objedinjuju interijer (vozila) i eksterijer (prostora gdje se vozilo nalazi ili kroz koji prolazi). Primjerice:
INT./EXT. TVRTKOV AUTO - PARKIRALITE VELESAJMA - DAN Tvrtko s vozakog sjedala promatra kroz vjetrobran kako Frenkijev terenac "hummer" staje na parkiralitu desetak metara dalje. On kratko pogleda Mislava koji sjedi do njega, te obojica istovremeno otvore vrata i poure iz auta. Tvrtko i Mislav pribliavaju se "hummeru", opipavajui svoje pitolje pod sakoima.

Drugi primjer:
INT./EXT. TVRTKOV AUTO - NA PUTU ZA SAMOBOR - DAN Trtko vozi starom Samoborskom cestom. Mislav zamiljeno gleda kroz boni prozor.

Optimalan stil pisanja opisnih dijelova radnje a.) Jedno od osnovnih pravila scenaristikog pisanja je da u scenariju smije stajati samo ono to se vidi ili uje, dok se ono to likovi razmiljaju ili osjeaju ne opisuje, budui da se filmski moe izraziti samo neizravno i nepouzdano - kroz radnju i dijalog. (Naizgled kategorian dijaloki iskaz nekog lika o tome to osjea ili misli ne mora doista biti pouzdan. Potpuni uvid u razmiljanja i osjeaje lika ima samo tzv. pouzdani ili sveznajui pripovjeda u romanima i pripovijetkama.) Pogledajmo jedan primjer u koji smo ubacili i nekoliko "uljeza":
INT. LADANJSKA KUA - DAN Dunja oprezno otvori kripava vrata od stare hrastovine i stupi u predsoblje. Goran i Tina uu za njom. S osjeajem tuge zbog izgubljenog djetinjstva, Dunja pogledom prelazi po predmetima koje je zadnji put vidjela prije dvadeset godina. Dunja ue u dnevni boravak i odmah ugleda staru pranjavu lutku na kamenoj plohi kamina. Zagleda se asak u nju, a onda, da Tina i Goran ne bi primijetili suze u njenim oima, pouri drvenim stepenicama na kat.

Dakle, potraimo te "uljeze" koji su se iz knjievnog pisanja uvukli u scenarij! Ve u treoj reenici gornje scene ima ih dva: 1.) "S osjeajem tuge zbog izgubljenog djetinjstva..." - iz onog to se vidi i uje nije mogue pouzdano utvrditi da se radi ba o tuzi zbog izgubljenog djetinjstva, a ne, recimo, zbog alosnog stanja kue ili nekog drugog razloga; 2.) "...predmetima koje je zadnji put vidjela prije dvadeset godina." - ni iz ega vidljivog ili ujnog gledatelj filma nee moi zakljuiti da je Dunja zadnji put bila u toj kui prije dvadeset godina. I u sljedeem odjeljku postoji jedan "uljez": 3.) "...da Tina i Goran ne bi primijetili suze u njenim oima, pouri drvenim stepenicama na kat." - o razlogu Dunjinog kretanja na kat moemo samo nagaati i intuitivno interpretirati ono to vidimo i ujemo u filmu, a u emu presudnu ulogu imaju redatelj i glumci. Da zakljuimo: tri iskaza koje smo prepoznali kao "uljeze" nemaju mjesta u scenariju, jer se ne mogu kategoriki izraziti ponuenom slikom i zvukom. b.) Iz slinog razloga, ni stilske figure (usporedbe, metafore i dr.) nemaju mjesta u opisima radnje. Scenarij ne pripada knjievnosti, ve je svojevrstan jezini nacrt budueg filma, pa je tako i njegov jezini izraz latentan i djelomino se gubi u cjelini gotovog filma. Svaki jezino-umjetniki trud u opisima radnje stoga je uzaludan. injenica da su neki veliki redatelji/scenaristi (Bergman, Kurosava) ponekad pisali svoje scenarije* kao knjievne proze, tj. pripovijetke, izuzetak je koji nas ne bi trebao odvratiti od pravila koje smo iznijeli. c.) Opisni dijelovi radnje piu se iskljuivo u sadanjem glagolskom vremenu - prezentu. d.) Da bi se lake mogli itati i vizualizirati, opisi radnje se uobiajeno dijele u odjeljke. Princip dijeljenja je proizvoljan i intuitivan i obino slijedi zamiljene pravce gledateljeva pogleda na prizor i njegove sastavnice - grupe likova, objekte, kretanja i sl., pribliavajui se ponekad slijedu zamiljenih kadrova budueg filma. Primjerice:
EXT.ULICA - NO Ulina lampa s limenim sjenilom polako se njie na vjetru u

prvom planu, objeena o icu desetak metara iznad ulice. Leptiri i noni kukci lepraju oko arulje. Ulica je pusta. Pedale isluenog brdskog bicikla mahnito se okreu, leajevi osovine ritmino cvile, nepodmazani lanac klepee. ELA KUSTI (15) upire svojim "martensicama" u pedale i zadihano tjera svoj bicikl sredinom ulice. Obuena je u darkersku crninu, lice joj je blijedo i u gru, brie zaostalu suzu s lica. Ela u brzini zaobilazi automobil koji izlazi iz parkiralinog mjesta unatrag, te izleti pred drugi auto koji dolazi iz suprotnog smijera. Cviljenje guma, sirena... Ela se ne obazire i juri dalje. Bicikl se pribliava grupici mladia koji hodaju kolnikom s limenkama piva u rukama. Mladii gestikuliraju prema Eli da uspori, viu, pozdravljaju je, nazdravljaju... Ela gotovo okrzne jednog od njih u prolazu. Elino ojaeno lice u kretanju. Bljeskovi osvijetljenih prozora u prolazu, siluete iza zavjesa, bezlini pogledi s plonika, uline lampe... Elino disanje je pojaano ujno, a isprekidani ritam vie svjedoi o unutarnjem gru no vanjskom naporu.

e.) Opisi radnje trebaju biti kratki, dinamini, dovoljno ilustrativni, ali nezasieni detaljima. Jedna od estih pogreaka koju ine scenaristi poetnici je da opise prostora i izgleda likova preoptereuju detaljima. Primjerice:
INT. PROFESOROV STAN - DAN Marina stupi u veliku radnu sobu. Sva tri zida pred njom obloena su policama s knjigama od polirane orahovine koje dopiru do stropa. Police su zatiene pominim bruenim staklima, a u jednom kutu su drvene ljestve na tranici, kojima se moe doprijeti do najgornjih polica. Pod je prekriven debelim perzijskim sagom, a ispod pisaeg stola je manji upavi tepih. Prozori su zastrti tekim barunastim zavjesama crvene boje, a svjetlo dopire samo od dvije male stolne lampe s papirnatim sjenilima, te jedne secesijske s obojenim staklenim sjenilom. Lijevo je mali "frojdovski divan", pokraj njega bidermajer stoli s dvije stolice, a desno je duboki koni naslonja s debelim valjkastim naslonima za ruke. Na pisaem stolu najvie se istie gipsani odljev glave antike ene iz Salone. PROFESOR (65) sjedi za pisaim stolom i promatra Marinu kroz debele naoale od kornjaevine. Sijeda kosa mu je briljivo zaglaena, blijedo lice izbrijano, a obuen je u svileni kuni ogrta s bordo-smeim prugama, te sivu svilenu maramu s crnim tokicama, vezanu elegantno oko vrata. Na ruci mu se sjaji zlatni prsten peatnjak. Marina polako krene prema Profesoru. Prije no to je stigla do pisaeg stola, prekine je Profesorov glas.

PROFESOR Dohvatite mi, molim vas, onu knjigu! (pokazujui rukom) Onu tamo.. druga polica, crvene korice, peta s lijeva... Marina prie polici i dohvati traenu knjigu.

Iako e opisi u prethodnoj sceni ponekom itatelju moda pruiti izvjesno zadovoljstvo, oni su u scenariju nefunkcionalni iz nekoliko razloga: 1.) Karakter prostorije, odjee i izgleda neke osobe mogue je naznaiti u reenici ili dvije, a viak opisanih detalja zalazi u djelokrug scenografovog i kostimografovog posla, te nije sigurno da e biti prihvaen; 2.) itateljev interes u scenariju prije svega je usmjeren na radnju, a ekstenzivni opisi ga u tome ometaju i usporavaju; 3.) Opisi objekata su u svojoj prirodi statini, pa stoga mogu itatelju pruiti pogrean dojam o dinamici pojedine scene. Primjerice, opisi u gornjem primjeru odgovarali bi reijskoj postavi u kojoj Marina u tiini razgledava sobu, a pojedinani kadrovi ili venkovi kamere prikazuju ono to ona vidi u realnom trajanju. No, to ako je scena zamiljena tako da Marina odmah krene prema Profesoru? Gdje onda ubaciti sve te opise? Jer gdje god ih pisac scenarija ubaci, oni u itatelja stvaraju dojam prekida radnje, zastajanja, razgledavanja... Rjeenje je stoga, s jedne strane, u reduciranom opisu detalja, a s druge u udruivanju tog opisa s radnjom i raspodjeli u nekoliko segmenata, umjesto jednog statinog bloka. Primjerice:
INT. PROFESOROV STAN - DAN Marina stupi u veliku radnu sobu iji zidovi su od poda do stropa obloeni policama s knjigama. PROFESOR (65) sjedi za pisaim stolom na suprotnom kraju prostorije i promatra Marinu kroz debele naoale, uredan, zalizan, u svilenom kunom ogrtau. Marina krene prema Profesoru, oprezno gazei po debelom perzijskom sagu. Na pola puta, pokraj malog "frojdovskog" divana, zaustavi je Profesorov glas. PROFESOR Dohvatite mi, molim vas, onu knjigu! (pokazujui rukom) Onu tamo.. druga polica, crvene korice, peta s lijeva... Marina prie k polici, otvori kliznu pregradu od bruenog stakla i dohvati traenu knjigu.

Na kraju: ove upute u cjelini obuhvaaju veinu obaveznih parametara za formatiranje scenarija, kao i preporuena rjeenja za najee formalne probleme, no nemogue je obuhvatiti svaku dilemu u vezi formatiranja i stila s kojom se scenarist moe susresti. Stoga se ne ustruavajte iznai i vlastita rjeenja za neke specifine situacije. Ni jedno nestandardizirano rjeenje u polju formatiranja scenarija i stila pisanja, koje se odnosi na neki specifian i ne tako est problem, nee se smatrati pogrekom ako je pregledno i razumljivo.