Gustave Le Bon Psihologija gomile

Skup zajednikih karaktera, to ih nasljedstvo daje svim pojedincima nekog plemena, sainjava duu toga plemena. No kad se izvjesni broj tih pojedinaca stopi u gomilu, da zajedno radi, ui nas opservacija, da iz same injenice njihovog ujedinjenja proizlaze izvjesni novi psiholoki karakteri, kojih nije bilo u plemenskim karakterima i koji se od njih bitno odvajaju. Prouavanje socijalnih pojava ne moe se odvojiti od prouavanja naroda, od kojih su te pojave proistekle. Prouavajui socijalne pojave, valja ih dakle postepeno ispitivati s dva vrlo razlina stajalita. Tad emo doi do toga, da su izvodi istog razuma vrlo esto u opreci s praktinim razumom. Filozof, koji ispituje socijalne pojave, ne smije zaboravit da one uz svoju teoretsku vrijednost imaju i praktinu. Kad to utvrdi, mora biti vrlo obziran u zakljucima, koje bi mu u prvi mah nametala logika. Ovu mu rezervu nalau jo i drugi momenti. Kompliciranost socijalnih injenica je tolika, da ih. ne moemo obuhvatiti u njihovoj cjelini i predvidjati uinke njihovog uzajamnog uticaja. Pored toga se ini, da se iza vidljivih injenica ponekad kriju tisue nevidljivih uzroka. Vidljive socijalne pojave oito su rezultat nesvijesnog rada, koji je esto nepristupaan naoj analizi. Gomile su bez sumnje uvijek nesvijesne; no i ta nesvijesnost moe biti jedna od tajni njihove snage. Razum je ovjeanstvu previe nov pojam i jo previe nedotjeran, a da bi nam mogao razotkriti i nadomjestiti zakone nesvijesnosti. U svim naim postupcima nesvijesnost ima veliku ulogu, a razum vrlo malu. Nesvijesnost utjee kao sila, koja je jo nepoznata. Uvod era gomila Veliki prevrati, koji dolaze prije promjena civilizacije, kao npr. pad rimskoga carstva i nastanak arapskog carstva, ine se na prvi pogled, kao da su determinirani znatnim politikim promjenama: invanzijama naroda ili obaranjem dinastija. Uistinu vane promjene, naime one, iz kojih proizlazi obnova civilizacija, zbivaju se u idejama, shvatanjima i vjerovanjima. Veliki historijski dogajaji vidljivi su efekat nevidljivih promjena u ljudskom miljenju. Dananje razdoblje donosi jedan od onih kritinih mome nata, kad je ljusko miljenje na putu da se promijeni. Temeljem ove promjene dva su osnovna faktora. Prvi je destrukcija religioznih, politikih i socijalnih vjerovanja, iz kojih proizlaze sva naela nae civilizacije. Drugi je stvaranje sasvim novih ivotnih uvjeta i miljenja uslijed modernih otkria znanosti i industrije. U vrijeme, kad su se uzdrmala i izginula sva naa stara vjerovanja, kad se stari stubovi drutva pomalo rue, mo gomila je jedina sila, koju nita ne ugroava i kojoj ugled moe samo rasti. Doba, u koje stupamo, bit e uistinu era gomila. Jedva jedno nas stoljee dijeli od vremena, kad su glavni faktori dogadjaja bili tradicionalna politika drava i suparnitva vladalaca. Danas vie ne vrijede politike tradicije, indi vidualne tenje suverena i njihovog suparnitva, ve je naprotiv glas gomila zadobio svu vanost. Poznavanje psihologije gomila danas je posljednje utoite dravnika, koji hoe, ne da vladaju gomilama, to je ve postalo preteko, ve da barem one ne zavladaju njime. 1. Dua gomila Ope karakteristike gomila U obinom smislu rije gomila oznaava skup pojedinaca bez obzira na njihovu narodnost, zvanje ili spol i bez obzira na sluaj, koji ih je okupio. Jasno je, da samom injenicom, to se

mnogo pojedinaca nadje sluajno na okupu, oni ne dobivaju znaaj organizirane gomile. Hiljadu pojedinaca, koji se sluajno okupe na nekom javnom trgu, bez odredjene svrhe, nikako ne sainjava gomilu s psiholo koga gledita. Nestajanje svijesne osobnosti i orijentacija osjeaja i misli u odredjenomu smislu, u emu se nalaze prvi znaci gomile, koja e se organizirati, ne zahtijeva uvijek istodobno prisutnost vie pojedinaca na jednoj taki. Hiljade odijeljenih pojedinaca mogu u izvjesnim asovima, pod dojmom izvjesnih estokih emocija, kao to je npr neki veliki narodni dogajaj, dobiti znaajke psiholoke gomile. Nije lako tono opisati duu gomila, jer se njena organizacija mijenja ne samo prema plemenu i sastavu zajednica, ve i prema prirodi i stepenu podraaja, kojima su te zajednice naklonjene.No ista potekoa nastaje i u psiholokom prouavanju bilo kojeg pojedinca. injenica, koja najvie udara u oi kod psiholoke gomile, je ova: makar kakvi su pojedinci, koji je sainjavaju, makar kako su srodni ili nesrodni u nainu ivota, zanimanju, znaaju ili inteligenciji, oni ve samom injenicom, koja ih je preobrazila u gomilu, dobivaju neku zajedniku duu, kojom osjeaju, misle i rade na nain sasvim razliit od onoga, kojim bi mislio, osjeao i radio svaki od njih zasebno. Psiholoka je gomila privremeno bie, sastavljeno od heterogenih elemenata, koji su se na as ujedinili, koje sainjavaju neko ivo tijelo, ine svojim udruenjem novo bie. Pojedinac, koji je dijelom psiholoke gomile, on nije vie svijestan svojih djela. Kod njega, kao i kod hipnotiranog pojedinaca, izvjesne su podobnosti unitene, a druge se mogu dovesti do stepena krajnje granice u kojoj on ne mari na posljedice svojih postupaka u datom trenutku . Pod dojmom sugestije on e se s neodoljivom estinom baciti na izvrenje izvjesnih postupaka. Gomila je intelektualno uvijek inferiornija od izoliranog ovjeka, da ona s obzirom na osjeaje i postupke, to ih ti osjeaji izazivaju, moe prema prilikama biti bolja ili gora. Sve ovisi o nainu, kako je gomila sugestionirana. Osjeaji i moralnost gomila 1. Impulsivnost , pokretljivost i razdra1jivost gomila - Gomila je igraka svih vanjskih podraaja; Motivi, kojima se ona pokorava, dosta su snani, da izbriu osobni interes; Kod gomila nije nita unaprijed promiljeno. 2. Sugestivnost i lakovjernost gomila. Njihovo pokoravanje sugestijama; izjednaenje naunika i budale u gomili; razni primjeri iluzija, kojima su privreni svi pojedinci gomile. 3. Pretjeransot i jednostranost osjeaja gomila - Gomile ne poznaju ni sumnju, ni neizvjesnost i uvijek zapadaju u krajnost 4. Netolerantnost, autoritarizam i konzervatizam gomila. - Ponasanje gomila pred jakim autoritetom; esti revolucionarni nagoni gomila ne spreavaju ih, da budu vrlo konzervativne; one su svojim nagonom nesklone promjenama i napretku. 5. Moralnost gomila - Moralnost gomila moe prema sugestijama biti mnogo nia ili mnogo via od moralnosti pojedinaca, koji ih sastavljaju. Gomile rijetko vodi interes, koji je od vee esti iskljuivi pokreta izoliranoga pojedinca. Ideje, razmiljanje i uobraavanje gomila Ideje gomila - Osnovne i prolazne ideje; istovremeno postojanje oprenih ideje; promjene, kojima se moraju podvrgnuti vie ideje, da postanu pristupane gomilama. Razmiljannje gomila - Gomile nisu pristupane utjecajima razmiljanja. Razmiljanja gomila uvijek su vrlo upitno. Uobraavanje gomila - One misle u slikama, te se slike redaju bez ikakve veze - Na gomile naroito utjee udesna strana stvari. - udesnost i legendarnost su prava pot pora civilizacija

- Puko uobraavanje uvijek je bilo osnovkom vlasti dravnika - Kako se predouju fakti, koji su kadri da djeluju na uobraavanje gomila. Religiozni oblici koji se odnose uvjerenja gomila Kad se blie ispituju uvjerenja gomila, u vjerskim epohama, kao i u velikim politikim pokretima, kakvi su zaredali u posljednjemu vijeku, moe se utvrditi, da ta uvjerenja uvijek po primaju specijalan oblik. Ovaj osjeaj ima vrlo jednostavne karakteristike: oboavanje nekog neodredjenog, vieg bia, bojazan od arobne moi, koja mu se pridaje, slijepo pokoravanje njegovim odredbama, nemogunost shvatanja njegovih dogmi, elja za njihovim irenjem, tenja, da se svi, koji ih ne prihvataju, smatraju neprijateljima. Netolerantnost i fanatizam bezuvjetni su pratioci religioznog osjeanja. Oni su neizbjeivi kod onih, koji misle, da posjeduju tajnu zemaljske ili vjene sree. Ove dvije crte nalaze se kod svih ljudi u skupini, kad ih pokrene neko uvjerenje. 2. Miljenje i vjerovanje gomila Udaljeni faktori i miljenje gomila Faktori, koji odredjuju miljenja i vjerovanja, dvojake su vrste: udaljeni faktori i neposredni. Udaljeni faktori su oni, koji ine gomile podobnima, da poprime izvjesna uvjerenja, a sasvim nepodobnima, da prihvate izvjesna druga. Neposredni faktori su oni, koji niui se na taj dugi rad, bez kojega ne bi imali efekta, izazivaju aktivno uvjerenje gomila, to jest uobliuju ideju i razvezuju je sa svim njenim posljedicama. Po ovim neposrednim faktorima nastaju revolucije, koje burno diu zajednice na noge; po njima velika veina uzdie nekoga na vlast ili rue vladu. Medju udaljenim faktorima ima openitih, koji se nalaze na dnu svih miljenja i vjerovanja gomila, a to su: pleme, tradicije, vrijeme, uredbe, odgoj. Pleme - Pleme predouje sugestije predaka. Tradicija - Tradicije se sastoje u mislima, potrebama, osjeajima prolosti. One su sinteza plemena i obaraju se na nas sa svom svojom teinom. Ljude, pogotovo kad su u gomili, vodi tradicija, oni lako mijenjaju samo imena i spoljanje oblike. Najvjerniji uvari tradicionalnih ideja, koji se najupornije protive svakoj promjeni, zacijelo su gomile i to naroito one kategorije gomila, koje sainjavaju kaste. Vrijeme - U socijalnim, kao i u biolokim problemima jedan je od najodlunijih faktora vrijeme. Vrijeme je jedini pravi stvaratelj i jedini veliki razara - Vrijeme ini, da iza kaosa moe nastati red. Politike i socijalne uredbe Ideja, da uredbe mogu ukloniti drutvene nedostatke, da je napredak naroda posljedica usavravanja uredbi i vladavina, te da se socijalne promjene mogu naprosto dekretirati, ta je ideja jo uvijek openito rasprostranjena. Iz nje je polazila francuska revolucija i savremene se socijalne teorije takodjer na nju oslanjaju. Ni najupornija iskustva nisu jo mogla ozbiljno uzdrmati ovu veliku zabludu. Uredbe i vladavine su produkti plemena. One ne stvaraju neko razdoblje, ve razdoblja stvaraju njih. Narodima se ne vlada, kako bi to htjeli asoviti hirovi, ve kako to zahtijeva njihov znaaj. Potrebni su vijekovi, da se stvori neki politiki reim i vijekovi, da se promijeni. Uredbe nemaju nikakvu unutarnju vrlinu, one nisu same sobom ni dobre ni loe. One, koje su u datom asu za dati narod dobre, mogu biti drugome loe. Nastava i odgoj - danas se nalazi ideja, da je nastava sposobna bitno promijeniti ljude i da njen rezultat poboljava ih ili ak izjednauje. Samom injenicom ponavljanja postala je ova tvrdnja jednom od najnepokolebivijih dogmi demokracije. U ovoj taki, kao i u mnogim drugim, demokratske su se ideje nale u dubokom nesuglasju sa injenicama psihologije i

iskustva. Vie odlinih filozofa, medju njima i Herbert Spencer, nisu se trebali muiti, da dokau, da nastava ne ini ovjeka ni moralnijim ni sretnijim, da ona ne mijenja njegove nasljedne nagone i strasti, da je ona ponekad pogotovo kad je jo zlo vodjena mnogo vie tetna, nego li korisna.

Neposredni faktori miljenja gomila Slike, rijei i formule - Prouavajui ponaanje gomila, vidjeli smo, da na nju djeluju naroito slike. Ovim se slikama uvijek ne raspolae, no mogue je izazvati ih shodnom upotrebom rijei i formula. Ako se vjeto upotrijebe, imaju one svu tajanstvenu mo, koju su im nekad pridavali arobnjaci. One diu u dui gomila najstranije oluje, a znaju ih i utiati. Iluzije - One se nalaze u osnovima svih civilizacija - Gomile vema vole iluzije od istine. Iskustvo - Samo iskustvo moe uvrstiti u dui gomila istine, koje su postale potrebne i razoriti iluzije, koje su postale pogibene - Iskustvo djeluje samo poduvjetom, ako se esto ponavlja Razum Slab utjecaj na gomile - Na gomile se moe djelovati samo putem njihovih nesvijesnih osjeaja Voe gomila i njihova sredstva uvjerenja Voe gomila im se nadje na okupu izvjestan broj ivih bia, bila to gomila ljudi ili opor ivotinja, ona se instinktivno stavlja pod vlast jednog glavara. U ljudskim je gomilama taj glavar esto samo vodja, no kao takav ima on vanu ulogu. Gomila je posluno stado, koje se ne bi nikad moglo rijeiti gospodara. Sredstva za akciju voa Kad se radi o tom, da se za as povue sa sobom gomila i da se potakne, da izvri neki in valja na nju djelovati brzim sugestijama, da je gomila upoznata sa izvjesnim prilikama, a naruito onaj koji hoe da je povue sa sobom posjeduje osnovu tj. presti. To se postie vrlo jasnim postupcima: tvrdnjama, ponavljanem i zarazom. Presti Sve, sto god je vladalo svijetom, ideje ili ljudi, nametnulo se je poglavito onom neodoljivom silom, koju oznaavamo kao presti. Presti moe oznaivati izvjesne osjeaje, kao divljenje ili strah. Presti je zapravo neka vrsta gospodovanja, to ga neki pojedinac vri na na duh. Razliite vrste prestia mogu se svesti na dva glavna oblika: steeni presti i presti osobni. Steeni presti je onaj, to ga daju ime, mo, reputacija. Osobni presti naprotiv neto je individualno, to moe postojati zajedno s reputacijom, slavom, moi i biti po njima uvreno, ali moe i bez njih postojati. Granice promjenjljivosti i miljenje gomila Stalna vjerovanja - Vjerovanja i miljenja gomila sainjavaju dvije odvojene klase. Na jednoj su strani velika stalna vjerovanja, koja traju vie vijekova i na kojima poiva cijela civilizacija, takva su na priliku bila nekad: feudalni pojmovi, kranske ideje, ideje reformacije, takva su danas: naela narodnosti, demokratske i socijalne ideje. Na drugoj su strani esta i promjenljiva miljenja, koja proistiu iz openitih pojmova: takve su teorije, koje u izvjesno vrijeme vode umjetnost i knjievnost, kao to su npr. one, koje su proizvele romanticizam, naturalizam, misticizam itd.

Pokretljiva miljenja gomila - Iznad stalnih vjerovanja, nalazi se sloj miljenja, ideja, misli, to se neprestano radjaju i umiru. Neke od njih traju samo po jedan dan, to je i najvanije rijetko preivljuju jednu generaciju. Promjene, koje nastaju u tim miljenjima ponekad su vie povrne, nego stvarne i uvijek nose peat plemenskih osobina. 3. Klasifikacija i opis raznih kategorija gomile Klasifikacija gomila Polazna toka bit e nam obino mnotvo. Najnii se oblik mnotva javlja, kad je ono sastavljeno od pojedinaca, koji pripadaju raznim plemenima. Ovdje nema drugih zajednikih veza, nego volja poglavice, koja se vie ili manje potuje. Iznad ovih razliitih plemena nalaze se one, koje su pod utjecajem izvjesnih faktora stekle zajednike karaktere i napokon sainile pleme. One e predoiti specijalne karakteristike gomila, no ovim e karakteristikama vie ili manje gospodovati plemenske osobine. Ove dvije kategorije mogu se pod utjecajem faktora, pretvoriti u organizirane ili psiholoke gomile. U tim organiziranim gomilama moi emo utvrditi slijedeu podjelu: Hetrogene gomile : anonimne (npr. uline gomile); neanonimne (porota, parlamentarne skuptine itd. Homegene gomile : sekte (politike sekte, religiozne sekte itd.); kaste (vojnike kaste, sveanika kasta, radnika kasta itd.); klase (graanska klasa, seljaka klasa itd.) Heterogene gomile One se sastoje od bilo kakvih pojedinaca, bez obzira na zanimanje i inteligenciju. Jedan osnovni faktor, pleme, ini, da se razliite heterogene gomile dosta duboko meusobno razlikuju. Dua plemena gospoduje potpuno duom gomile. Ona je moni supstrat, koji postavlja granice njenim oscilacijama. Homeogene gomile Homogene gomile sadravaju: 1. sekte, 2. kaste, 3. klase . Sekta oznaava prvi stepen u organizaciji homogenih gomila. Ona obuhvata pojedince ponekad vrlo razliita odgoja, zanimanja, milieu-a, koje medjusobno ne vee nita osim njihovog vjerovanja. Takve su na priliku religiozne i politike sekte. Kasta predouje najvii stepen organizacije, za koji je gomila podobna. Dok sekta obuhvata pojedince vrlo razliitih zanimanja, odgoja, milieu-a, vezane samo zajednikim vjerovanjem,kasta obuhvata samo pojedince istoga. Klasu sainjavaju pojedinci raznih porekla, sakupljeni: ne zajednikim vjerovanjem, poput lanova sekte, ni zajednicom zvaninih zanimanja, kakvi su lanovi kaste, ve izvjesnim vrlo slinim interesima, ivotnim navikama i odgojem. Tzv. kriminale gomile Kad gomile nakon izvjesnog razdoblja uzbudjenja, zapadnu u stanje obinih nesvijesnih automata, vodjenih sugestijama, tad ih ja oito teko kvalificirati, no ni u jednom sluaju ne valja ih kvalificirati kao kriminalne. Zloini gomila imadu redovito svoj motiv u nekoj monoj sugestiji i pojedinci, koji su u njima uestvovali, uvjereni su, da su se pokoravali dunosti, to nikako nije sluaj kod obinih zloinaca. Openiti karakteri tako zvanih kriminalnih gomila su oni isti, koje smo konstatirali kod svih gomila: sugestivnost,

lakovjernost, pokretljivost, pretjerivanje ,u dobrim i zlim osjeajima, oitovanje izvjesnih oblika moralnosti itd. Porotnici Ovi mjeoviti suci pruaju prekrasan primjer neanonimne heterogene gomile. Tu nalazimo sugestivnost, prevlast nesvijesnih osjeaja, slabu podobnost za razmatranje, utjecaj vodja itd. Porotnici nam prije svega daju krasan primjer o slaboj vanosti, to je u pogledu presudjivanja ima duevni niveau raznih elemenata, koji sainjavaju gomilu. Vidjeli smo, da inteligencija ne igra nikakvu ulogu, kad je neka skuptina pozvana, da dadne svoje miljenje o nekom pitanju. Danas su izbori porota zapravo u rukama opinskih odbornika, koji primaju ili odbacuju, po svojoj volji, prema politikoj i birakoj zauzetosti, koja zasijeca u njihovu situaciju... Veina izabranih se sastoji od manje uglednih trgovaca, koji se prije nisu birali i od inovnika izvjesnih administracija... Poput svih gomila porotnici se vrlo lako impresioniraju osjeajima. Neumoljivi u zloinima, koji ih mogu dirnuti i koji su uostalom bez sumnje u drutvu najvie omraeni porotnici su naprotiv vrlo blagi u tako zvanim strasnim zloinima. Utjecati na osjeaje porotnika mora biti glavna zadaa svakog dobrog odvjetnika Izborne gomile Izborne gomile, to jest zajednice, koje su zvane, da biraju nosioce izvjesnih funkcija, sainjavaju heterogene gomile; no budui da one djeluju samo na jednu odredjenu toku: da biraju izmeu razliitih kandidata, mogu se kod njih promatrati samo neki od prije opisanh karaktera. Karakteri gomila, koje one uglavnomoituju, jesu: slaba podesnost za razmatranje, nepostojenje kritikoga duha, razdraljivost, lakovjernost i jednostranost. Prva stvar koju kandidat mora imati jeste presti. Ova potreba da kandidat ima presti je od glavne vanosti. No presti nije dovoljan, da obezbijedi kandidatu uspjeh. Izbornik se dri onoga, to laska njegovim poudama i tatinama; treba ga obasuti najveim obnama i ne tediti s najfantastinijim obeanjima. Program, koji kandidat napie, ne smije biti previe kategorian, jer bi mu ga njegovi protivnici mogli kasnije staviti nasuprot, no ni njegov usmeni program ne smije biti previe pretjeran. Neugodnosti openitoga prava glasovanja bez sumnje su tako oite, da se moraju primijetiti. Ne moe se pobijati injenica, da su civilizacije bile djelo male manjine superiornih duhova, koji ine vrh piramide, koje se stranice sve vie ire u razmjeru opadanja duevne vrijednosti i predouju, duboke narodne slojeve. Parlamentarne skupine Parlamentarne skupine predstavljaju heterogene, neanonimne gomile. Unato njihovom razliitom sastavu prema razdoblju i narodima, one su dosta sline po svojim karakterima. U njima se osjea utjecaj plemena. Parlamentarni reim predouje uostalom ideal svih modernih civiliziranih naroda. U parlamentarnim skupinama nalazimo openite karakteristike gomile: jednostranost ideja, razdraljivost, sugestivnost, pretjeranost osjeaja, preteni utjecaj vodja. Jednostranost miljenja jedna je od njihovih najvanijih karakteristika. Kod svih stranaka, naroito pak latinskih, nalazimo nepromjenljivu tendenciju, da se najzamreniji socijalni problemi rjeavaju najjednostranijim apstraktnim naelima i openitim zakonima, koji se mogu primijeniti na svaki sluaj. Parlamentarne su gomile vrlo sugestivne; sugestija, kao i kod svih gomila, proizlazi od vodja, koji imaju prestia. Politike skuptine su ona mjesta na zemlji, gdje se najmanje osjea sjaj genija. Oni tu dolaze u obzir samo po svojoj rjeitosti, koja odgovara vremenu i mjestu, te po uslugama, iskazanim ne otadbini, ve strankama.

Sredstva vodja za uvjeravanje, osim njihovog prestia, jesu faktori, koje smo ve vie puta nabrojali. On mora u prvom redu poznavati arobni utjecaj rijei, formula i slika. On mora imati posebnu rjeitost sastavljenu, od energinog tvrdjenja bez dokaza. Vodje imaju interesa, da zapadaju u najnevjerovatnija pretjerivanja. Vodja moe katkad biti inteligentan i uen, no to mu uglavnom vie kodi, nego koristi. Predoujui zamrenost stvari, doputajui, da se sve objasni i shvati, inteligentnost uvijek ini ovjeka strpljivim i otupljuje intenzivnost i estinu uvjerenja, koja su potrebna apostolima. Veliki vodje svih vijekova, naroito oni iz revolucije bili su strano ogranieni, a oni, koji su bili najogranieniji, vrili su najvei utjecaj. Historija revolucije pokazuje, do kojeg stepena mogu skuptine postati nesvijesne i pokoravati se sugestijama, koje su najopreznije njihovim interesima. Unato svim potekoama svoga funkcioniranja, parlamentarne skuptine predouju ono, to su narodi jo nali kao najbolje za samoupravljanje, a naroito, da bi se to vie oslobodili osobnih tiranstva. Parlamentarne su skuptine zacijelo ideal svake vladavine, barem za filozofe, mislioce, pisce, umjetnike i naunike, ukratko za sve, koji sainjavaju vrak civilizacije