AZILI ZA BESKUNIKE

TATJANA MIJATOVI

DEFINICIJA

Pravna definicija beskunika varira od drave do drave

Ljudi koji sebi ne mogu obezbjediti i zadrati stalan, siguran i adekvatan dom ili nemaju fiksno, stalno prenoite. Moe oznaavati i ljude kojima je prenoite u azilu za beskunike, centru za zagrijavanje ili sklonitu od porodinog nasilja, u kartonskom sklonitu ili u nekoj drugoj ad hoc situaciji.

TIPOLOGIJA BESKUNITVA I STAMBENE ISKLJUENOSTI

bez krova nad glavom

FEANTSA / ETHOS

konce ptualn a kateg orija 1

OPERATIVNA KATEGORIJA

IVOTNE SITUACIJE

OPA DEFINICIJA

osobe koje ive u tekim uvjetima

1.1

javni prostor ili na otvorenom

ive na ulicama ili javnim prostorima, bez sklonita koje bi se moglo smatrati prostorom za ivot osobe koje nemaju stalno boravite ve koriste prenoite ili sklonite skromnog standarda

osobe u nunom smjetaju

2.1

prenoite

3.1 3 osobe u smjetaju za beskunike 3.2 3.3

hosteli za beskunike privremeni smjetaj prelazni potpomognuti smjetaj ene smjetene zbog nasilja u obitelji i oekuje se da e njihov smjetaj trajati krae vrijeme imigranti primljeni ili na kratkotrajnom smjetaju dok se ne rijei njihov useljeniki status bez raspoloivog stanovanja prije izlaska iz ustanove ostaju dulje u ustanovama zbog nerijeenog stambenog pitanja stanovanje nije osigurano (pri navrenju 18. godine) dugotrajni smjetaj i skrb za bive beskunike (uobiajeno dulje od 1 godine) zbog nedostatka stanova ivi u stanu ali ne obinom ili posebno lociranom zauzimanje stana bez stanarskog stambenog prostora odnosno nezakonito zauzimanje stana nezakonito zauzimanje zemljita gdje su izdani nalozi za deloaciju kada davatelj zajma ima zakonski nalog za vraanje posjeda policija postupa tako da osigura siguran smjetaj za rtve obiteljskog nasilja nije namijenjeno za stalni boravak provizorno sklonite, koliba ili straara polutrajna baraka ili kabina odreeno kao neprimjereno stanovanje prema zakonu ili graevinskim propisima prelazi nacionalni standard odreen za gustou nastanjenosti prema povrini stambenog prostora ili odnosu povrine obitavalita i broja soba gdje se oekuje da e se ovakav smjetaj trajati kratko vrijeme

Imati dom podrazumjeva (tri podruja): imati odgovarajue obitavalite (ili prostor) koji je u iskljuivom posjedu osobe i njegove/njezine obitelji (fizika domena) biti u mogunosti odravati privatnost i odnose (drutvena domena) i imati zakonsko pravo na koritenje (pravna domena). etiri su osnovna oblika ili koncepta: bez krova nad glavom bez stana, kue nesigurno stanovanje i neadekvatno stanovanje

osobe u sklonitu za ene

4.1

sklonite za ene privremeni smjetaj / prijemni centri smjetaj za radnike imigrante kaznene ustanove

bez kue, stana

osobe u smjetaju za imigrante

5.1 5.2 6.1

osobe koje bi trebale biti putene iz institucija

6.2

zdravstvene ustanove

6.3 osobe koje primaju dugoronu potporu (zbog beskunitva) 7.1 7.2

djeiji domovi stambena skrb za starije beskunike potpomognuti smjetaj za bive beskunike privremeno kod rodbine / prijatelja

8.1

nesigurno stanovanje

osobe koje ive u nesigurnom smjetaju

8.2

podstanari bez ugovora o najmu

8.3 9.1 9 nezakonito zauzimanje zemljita 9.2

nezakonito zauzimanje zemljita provedba zakonske odluke (najam) povrat imovine (vlasnitvo)

10

osobe koje ive pod prijetnjom nasilja

10.1

incidenti koje je zabiljeila policija

11

neadekvatno stanovanje

osobe koje ive u privremenim nekonvencionalnim stambenim nastambama osobe koje ive u neprimjerenim stambenim uvjetima

11.1 11.2 11.3

pokretne kue nekonvencionalne graevine privremene nastambe zauzimanje nastambi neprimjerenih za stanovanje

12

12.1

13

osobe koje ive u ekstremno prenaseljenim stanovima

13.1

najvia nacionalna norma za prenaseljenost

www.feantsa.org

IVOT BEZ DOMA

Grad nije dom za sve svoje stanovnike. Zapaanje o ivotu gradskih ljudi bez doma znatno starije od nauno uoblienog. Realistiki opisi nejednakih uslova stanovanja u gradu datiraju od kada postoji pisana istorija grada. Tako npr. po jednom opisu Rima iz 312. godine u gradu, pored palata i porodinih zgrada, najvei je dio stanovnitva ivio u iznajmljenim, esto nehigijenskim, prenaseljenim i skupim stanovima insulama. Po tome kako su stanovali jasno je da nisu mogli biti ravnopravni graani. U Engleskoj se pojam skitnica odnosno beskunika javlja 1383. nakon seljake bune gdje se nadzornicima daje uputa ta mogu uraditi sa skitnicama, a kasnije u istoriji su se rjeavali skitnica i prosjaka tako to su ih slali brodovima u amerike kolonije. Nakon graanskog rata u Americi javlja se veliki broj beskunika mukaraca koji formiraju svoju posebnu kulturu hobohemia a pokret ponovo izlazi na povrinu 30-ih godina 20. vijeka u vrijeme Velike depresije...

IVOT BEZ DOMA

Na naem podruju je socioloko interesovanje za beskunitvo uglavnom prisutno u istraivanjima urbanih sociologa, mada su drutvene dimenzije problema znatno ire.
Postoje neke razlike na koje sociologija treba da obrati panju a zavisne su od niza strukturnih i istorijskih i savremenih karakteristika. Prvenstveno se razlikuju oblici beskunitva. Dok se u velikim gradovima Indije i jugoistone Azije esto moe sresti veliki broj ljudi koji cijeli svoj ivot provedu na ulicama i to se na neki nain smatra ak regularnim oblikom gradskog naina ivota, u gradovima Zapada takva pojava izaziva krajnju zabrinutost drutva i ima naglaen znaaj urbane sociopatoloke pojave. Beskunici nisu samo oni koji nemaju krov nad glavom u bukvalnom smislu rijei, ve i svi oni koji ive u uslovima vjeite privremenosti. Ta privremenost je najee rezultat nerijeenih pravno-administrativnih i urbanistikih okolnosti a ispoljava se kao tzv. bespravna gradnja.

IVOT BEZ DOMA

Bespravna naselja oko velikih gradova su uglavnom karakteristina za manje razvijene zemlje. Oblik grozdova substandardnih naselja, nainjenih od prirunog materijala, bez komunalne opremljenosti, velike gustine i sa socijalno marginalizovanim stanovnitvom, uglavnom se via po obodima velikih gradova u Centralnoj i Junoj Americi, Jugoistonoj Aziji i Africi. U naim uvjetima bespravna gradnja ima sasvim drugaije oblike, kako u fizikom smislu, tako i u pogledu drutvenih uslova koji dovode do njihove pojave. Za svako pravno neregulirano stanovanje u gradu zajednike su bar dvije osobine: 1. Da ono proizvodi odreene drutvene posljedice, to je logino jer je u pitanju pojava koja je rezultat drutvene dezorganizacije u odreenom segmentu i 2. Da se bez obzira na sve razliitosti fizikih i drutvenih karakteristika ovakvog beskunitva, pojavljuju neki oblici drutvene (dravne) intervencije.

injenica je, meutim, da su drutvene posljedice uvjek ispred ovakvih intervencija. To znai da ni u jednom sistemu ne postoje dovoljno efikasne mjere kojim bi se ovakve pojave mogle ukinuti ili preduprijediti. Postoje samo manje ili vie uspjene parcijalne sanacije.

IVOT BEZ DOMA

U gradovima svih istorijskih epoha, centar grada je kao najprivlanija taka na teritoriji grada najprije bio podloan i raznim vrstama propadanja. Iako su drutvene okolnosti nastanka centralnogradske prenaseljenosti, devastiranih uslova stanovanja i strukture socijalnih problema gradske slamizacije razliite, injenica je da ih je bilo u zgusnutom i prostorno zatvorenom srednjovjekovnom gradu, industrijskom gradu s kraja 18 stoljea, kao i da ih danas nalazimo u gotovo svim veim gradovima. Njihove najstandardnije zajednike osobine su: 1. Da su fiziki uslovi ivljenja u kvalitativnom i kvantitativnom pogledu substandardni i 2. Da socijalna struktura stanovnitva po pravilu ima dominantno obiljeje marginaliziranosti. S obzirom da centralnogradski slamovi u gotovo svim velikim gradovima predstavljaju najoevidnije mjesto urbane slabosti drutva ali i da objektivno predstavljaju akutno pitanje kapitalizacije gradskog zemljita (centar najskuplji) tako je i interes lokalnih politika i gradskih vlasti usmjeren na njihovu sanaciju. Ovom problemu je sociologija posvetila angaovano interesovanje, naroito kroz inicijalizaciju i participaciju u konceptima urbane obnove.

IVOT BEZ DOMA

Novije doba poznaje razliite naine eksploatacije beskunika, od ljudi sendvia do toga da velike kompanije dijelei beskunicima garderobu, prvenstveno majice i torbe na taj nain ulau u svoju reklamu pod krinkom altruizma. Ljudi sendvii kao pojava su se javljali vie puta kroz istoriju u vremenima velikih kriza kao to je Viktorijanska Engleska ili Velika depresija u SAD-u. Kampanja ili eksperiment dobroinstva koji je organizovala reklamna agencija Bartle Bogle Hegarty BBH Labs za vrijeme SXSW festivala u Austin-u je bila uzrok velikim polemikama.

UZROCI BESKUNITVA
Glavni razlozi i uzroci beskunitva koji su dokumentovani u raznim izvjetajima i studijama ukljuuju:

Nepostojanje mogunosti zaposlenja Siromatvo, uzrokovano razliitim faktorima ukljuujui i nezaposlenost ili neadekvatnu zaposlenost Nedostatak i nepristupanost zdravstvene njege. Odnosi se na ljude koji boluju od neke vrste kronine bolesti ali ne mogu dobiti zdravstvenu njegu zbog toga to si to finansijski ne mogu priutiti ili zato to im drava to ne omoguava a pre slabi su da bi redovno ili na posao i zaraivali novac. Zlostavljanje od strane drave ili drugih ljudi sa velikom moi.

Rat ili oruani sukob Prirodne katastrofe Katastrofe Psihiki poremeaji, gdje lijenika pomo nije dostupna ili je teko dostupna Invaliditet, posebno tamo gdje je servis za invalidnost lo ili skroz nedostaje Drutvena iskljuenost, ukljuujui razloge poput seksualne orjentacije i rodnog identiteta Zloupotreba opojnih tvari (droga, medikamenti i alkohol) Nedostatak finansijski pristupanog stambenog smjetaja

Porodino nasilje Raskidanje veza, pogotovo veza izmeu mladih ljudi i njihovih roditelja Oslobaanje iz zatvora i integracija u drutvo Prinudno iseljenje zbog profitabilnijih ciljeva drave uz isplatu minimalnih naknada koje nisu dovoljne za nalaenje odnosno plaanje novih renti Hipoteke koje stanari nisu u stanju da plaaju pa im se imovina oduzima i prodaje da bi se vratili dugovi Dugovi koje nisu plaali vlasnici stanova za iznajmljivanje pa su i stanari prisilno iseljeni

UZROCI BESKUNITVA
Osnovni problemi beskunika se odnose na potrebu za linim sklonitem, toplinom i sigurnou. Osim toga tekoe predstavljaju i: Medicinski problemi Lina sigurnost, tiina i privatnost pogotovo u vrijeme spavanja Sigurno mjesto za uvanje krevetnine, odjee i druge imovine koja se inae uvjek mora nositi sa sobom Higijena i sanitarije ienje i suenje odjee Nabavljanje, pripremanje i uvanje hrane u veim koliinama Odravanje kontakata, bez trajne adrese i lokacije Neprijateljstvo i pravne moi protiv gradske skitnje / beskunitva Jednom kada se nau u situaciji da su beskunici dodatno im je otean povratak u normalno drutvo zbog: Smanjenog pristupa zdravstvenoj njezi i uslugama stomatologa Limitirani pristup edukaciji U poveanom su riziku da pretrpe nasilje i zlostavljanje Uopteno odbacivanje ili diskriminacija od strane drugih ljudi Gubitak kontakata sa svakodnevnim deavanjima Nepodobnost za zaposlenje Smanjen ili gotovo nikakav pristup bankarskim uslugama Smanjen pristup komunikacijskim tehnologijama

GDJE SU BESKUNICI?
Otvoreni prostori atorska naselja
Naselja baraka Naputeni objekti Squatting Vozila Javna mjesta Azili za beskunike
na zemlji u vrei za spavanje, atoru, improviziranom zaklonu poput velike kartonske kutije, u parkovima ili na praznim parcelam a Ad hoc mjesta za kampiranje sa atorima ili improviziranim zaklonima od cerada i pokrivaa obino blizu industrijskih zona ili d rugih zona poput eljeznica, meudravnih transportnih vena.Neka naselja su hibridna, i atorska i naselja straara. atorska naselja bi u pravilu trebala biti konst ruirana samo od cerada i platna bez privremenih drvenih elemenata uope. Ad hoc stambena naselja sa sklonitima od improviziranih konstrukcija i upa smjetena obino uz eljeznike pruge ili vane v isokoprometne saobraajnice. Neka naselja straara mogu imati meuprostore sa atorima u manjem obimu. Tu se nagomilava pokrov, obloge, perploa i pokovani t wo-by-four. je nastanjivanje nenastanjene kue gdje beskunik moe da ivi bez plaanja stanarine i bez znanja i dozvole vlasnika automobili, kamioni i sl. vozila koja se koriste kao privremeno ali ponekad i dugorono rjeenje za ivot beskunika. Najee rjeenje odabrano od ljudi kojima je zaplijenjena imovina. parkovi, autobusne i eljeznike stanice, javne biblioteke, aerodromi, sredstva javnog prevoza, ekaonice bolnica i ekaonice genera lno, studentski kampusi i kafe opovi sa 24 h radnim vremenom od azila za hitno sklanjanje sa hladnog vremena koji mogu biti obino zagrijano skladite pa sve do mnogo razvijenijih azila koj a imaju sadraje poput prostora za rekreaciju, za objedovanje, za pranje i suenje vea pa i obezbjeuju beskunicima besplatan prijevoz na posao (flophouses) nude jeftin smjetaj niskog kvaliteta gdje postoji mogunost iznajmljivanja kreveta u viekrevetnoj sobi takoe nude jeftin, privremeni smjetaj loeg kvaliteta ali takoe ukljuuje ljude koji si mogu priutiti bolji smjetaj a tu su po svom vlastitom izboru pojava vezana za Japan gdje ljudi provode noi u takvim kafeima kao redovni gosti privremeni smjetaj beskunicima pruaju prijatelji ili obitelj i njih se u pravilu tee uoava od beskunika koji se nalaze na ulici tz v. couch surfers poput naputenih podzemnih eljeznica, eljezniki tuneli ili druge podzemne strukture zbog ega ove ljude nazivaju i ljudi krtice. esto si obezbjeuju struju sa ogoljelih instalacija ili vodu iz popucalih vodovodnih cijevi.

Jeftini pansioni Hoteli za stanovanje Jeftini moteli 24h internet kafei Prijatelji i rodbina Podzemni tuneli

PUT NAZAD
PRIJELAZNO STANOVANJE Omoguava privremeni smjetaj za odreene segmente populacije beskunika, ukljuujui i zaposlene beskunike i smiljeno je tako da im omogue put ka stanovanju stalnog karaktera koji si mogu priutiti. To nije azil za hitne sluajeve ali obino predstavlja sobu ili manji stan sa odreenim servisima. Vrijeme prelaska moe biti kratko, godinu do dvije i u tom periodu osoba mora da podnese zahtjev za preseljenjem ili da se preseli na stalnu adresu uz neko pristojno zaposlenje ili izvor prihoda. Obino prijelazni oblik stanovanja naplauje stanarinu u visini do 30% primanja ali kasnije, kada se stanar preseli na stalnu adresu, je taj izdatak refundiran, djelimino ili u potpunosti.

PUT NAZAD
IZDRAVANO STANOVANJE

To je kombinacija smjetaja i servisa koji na isplativ nain potpomau ljudima da ive stabilan i produktivan ivot.
Ovakav tip stanovanja najbolje slui osobama i obiteljima sa kompleksnim problemima, koji su suoeni sa beskunitvom a ujedno imaju vrlo niska primanja i/ili ozbiljan problem koji moe biti ovisnost, alkoholizam, mentalne bolesti, HIV/AIDS ili druge potekoe koje ozbiljno onemoguavaju normalan ivot. PJEAKA NASELJA 2007. godine urbanista i sociolog Michael E. Arth je predloio kontroverzno dravno rjeenje za beskunitvo koje bi ukljuivalo izgradnju oblinjih sela bez automobilskog saobraaja Pedestrian Villages. Prototip Tiger Bay Village je trebalo da se gradi blizu Daytona Beach na Floridi.

Takva organizacija bi bila povoljna za rjeavanje psihikih problema i potreba i privremenih i trajnih beskunika te bi bila znatno jeftinija od dosadanjih rjeenja. Takoe bi ovakva naselja bila alternativno rjeenje za zatvor ali bi i omoguavala privremeno rjeenje za ljude koji su svjee puteni iz zatvora. Mogunost za rad bi predstavljali radovi na odravanju naselja ali i formiranje agencija za zapoljavanje bi od ovih naselja napravila samoodriva naselja i finansijski i socijalno.

ENTERIJERSKI ZAHTJEVI

Zadatak je promijeniti taj osjeaj beznadenosti i bespomonosti koji snano karakterie osobu koja je beskunik i koji je direktna prepreka u nalaenju stalnog posla i stabiliziranju stambene situacije.

esto je izvor takvih osjeanja upravo stanje u kojim se azili za beskunike nalaze. Najee su prenatrpani, ne pruaju ni minimum privatnosti to pogoduje potiskivanju osjeaja samokontrole pa uzrokuje pojaanje beznadenosti i bespomonosti koje ove osobe u svakom sluaju ve snano osjeaju.

Neke studije su pokazale da je za miljenje da li je soba u azilu adekvatna i po funkciji i po udobnosti bilo dovoljno dozvoliti upotrebu linih ventilatora, radio aparata i prekrivaa za krevete.

ENTERIJERSKI ZAHTJEVI
Ozbiljnije studije o uticaju enterijerskih rjeenja na psihiko stanje beskunika dovele su do odreenih zakljuaka:
Prenatrpane, slabo kontrolirane obiteljske sobe u azilima sa prijelaznim stanovanjem uzrokuju da djeca tinejderi provode to je vie mogue vremena izvan azilskog kampusa. Ovo je u suprotnosti sa ozdravljenjem porodice a pridonosi raspadu pri tome izlaui djecu negativnim spoljnim uticajima ometajui pozitivan razvoj djece. Djeca su neposlunija u obinim sobama azila nego u onima gdje je dozvoljen odreeni stepen personalizacije. Razlog za to se pripisuje da personalizacija vie ukljuuje i stimulie djecu i time se raaju nova interesovanja dobra za dalji pozitivan razvoj djeteta. Soba koju je stanar izmijenio do odreenog stepena po svom nahoenju omoguava samohranom roditelju da postigne zadovoljavajui nivo kontrole nad djetetovim ponaanjem na nain da kontrolie izvor zabave unutar sobe. Majka koja ima kontrolu nad svojim djetetom ima velike mogunosti da stekne ponovo osjeaj da ima kontrolu nad svojim ivotom i osjeajem sramote zbog situacije u kojoj se nala i posebno zbog situacije u kuju je dovela svoju djecu.

U ovako ureenom prostoru gdje su u ureenju uestvovali sami stanari mogue je teritorijalno podijeliti prostor, gdje svaki lan osvaja prostor za sebe a time i stie osjeaj privatnosti to je psiholoki direktno vezano za osjeaj kontrole nad svojim ivotom.

ZADATAK PROJEKTANTA
Arhitekte, projektanti i urbanisti, su se do sad bavili nalaenjem najraznovrsnijih moguih rjeenja problema beskunitva. Tako je znaajno spomenuti sveprisutna naselja ili zgrade od iskoritenih kontejnera, preko koliba u prirodi, viespratnih graevina, do malih mobilnih jedinica koje se mogu lako transformirati u mjesto za spavanje ili odmor a ujedno slue za prijenos linih stvari be skunika ili su jednostavno dio prtljaga. To je ujedno i odraz same kompleksnosti problema. Moemo izdvojiti slijedee servise koje je u poeljno obezbjediti prilikom projektovanja azila za beskunike:
ULAZNI PROSTOR ULAZI OBEZBJEENJE PRIJEM I IZDAVANJE STVARI I OSTAVA KINOLOKI ODJEL KOLEKTIVNA SPAVAONA ZA NEREZIDENTE PRIJEM BESKUNIKA RECEPCIJA I ZAJEDNIKI PROSTOR PROSTORI LINE HIGIJENE UREDI ZA SOCIJALNI RAD BIBLIOTEKA VIENAMJENSKA SALA TOALETI ODJEL ZA PRIJEM ZLOSTAVLJANIH ENA SA ODVOJENIM ULAZOM PROSTOR LINE HIGIJENE UREDI TOALETI SERVISNI DIO UIONICE ZA OBUKU RAD SA STANOVANJEM ZA MUKARCE RAD SA STANOVANJEM ZA ENE MEDICINSKA NJEGA PROSTORI ZA OSOBE SA MENTALNIM PROBLEMIMA PROSTORI ZA OSOBE SA FIZIKIM PROBLEMIMA REZIDENTNI DIO SA POPRATNIM SADRAJIMA INDIVIDUALNI RAD SA SOCIJALNIM RADNICIMA PROSTORI ZA PRIVREMENO STANOVANJE ODVOJENO /M ODJEL ZA LJUDE SA POSEBNIM POTREBAMA ODJEL ZA BRIGU O DJECI OBJEDOVANJE KUHINJA OSTAVA EKONOMSKI ULAZ HIGIJENSKI BLOK ZA ZAPOSLENE TRPEZARIJA ZA REZIDENTE TRPEZARIJA ZA NEREZIDENTE UREDI ZA ADMINISTRACIJU

NASELJE PINELLAS HOPE, ST. PETERSBURG, FLORIDA

Legalno izgraen od strane grada. Originalno naselje je preseljeno na drugu lokaciju, 20 km van grada u industrijsku zonu. Upravnik je religijska organizacija. Naselje je kompletno ograeno ianom ogradom. Stanari obavezno prijavljuju i odjavljuju svoj boravak i dok borave imaju specijalne narukvice koje im slue za identifikaciju. atori i barake su vrlo strogo poredane, numerisane i identine a primaju izmeu 200 i 250 stanara to ovisi o vremenskim prilikama. Svi drugi sadraji su smjeteni u prikolice ili objekte prefabrikovane konstrukcije a ukljuuju kupatila, tueve, kuhinju, GED uionice i kompjuterske sale za one koji su u potrazi za poslom i drutveni centar. Ovo naselje za beskunike je samo za odrasle osobe a ne za familije sa djecom i ljubimci nisu dozvoljeni.

LJUBIMCI BESKUNIKA
Zato beskunici imaju ljubimce? Mnogi ljubimci beskunika su tu iz vremena kada ti ljudi nisu bili u ovoj situaciji a kada su postali beskunici nisu mogli tek tako da ih ostave. Drugi su ostvarili svoje veze kasnije i to je esto jedina emotivna veza koju su sposobni da imaju i nikako im to ne treba uskraivati. To je traak normalnosti u njihovim ivotima gdje se oni odgovorno brinu o nekom, veza sa stvarnosti. Ljubimci pruaju utjehu. Ljubimci ne osuuju. Ljubimci su odani. Ljubimci mogu da zatite. Ljubimci vas mogu ugrijati. Ljubav ljubimca je bezuvjetna...

NASELJE DIGNITY VILLAGE, PORTLAND, OREGON

Naselje priznato od grada koje prima priblino 60 beskunika i smjeteno je u blizini portlandskog internacionalnog aerodroma i preseljeno je sa ueg gradskog zemljita. Zbog toga to lanstvo nije ogranieno na odreene socijalne grupe i ovo naselje ne dozvoljava boravak djece. Ovo naselje nudi usluge: tueva, sanitarija, privatnih i zajednikih bati i cvjetnjaka, zajedniko pripremanje obroka i koritenje friidera, transport u sluaju nude, pristup edukaciji, limitirani pristup televiziji, distribuciju donirane hrane, linih stvari i graevinskog materijala, pristup internetu, organizirane sedmine sastanke zajednice, redovnu veterinarsku i medicinsku njegu doktora volontera, pristup lijekovima na ljekarski recept, osnovnu prvu pomo, pristup telefonu. Ovo naselje uspjeva da sarauje sa pokretom zelenih i upotrebom eko materijala koji ukljuuju ak i kolibe od gline i slame promovira samoodrivost. Takoer predstavlja internacionalnu zajednicu a prakticira socijalistiko komunistike principe. 2004. Im je dozvoljen prikljuak na gradsku kanalizaciju. Kuni ljubimci su dobrodoli!

LONDON

Levitt Bernstein Transformacija Londonskih nekoritenih garaa u kue za privremeno stanovanje HAWSE Homes through Apprenticeships With Skills for Employment

LONDON

Levitt Bernstein Transformacija Londonskih nekoritenih garaa u kue za privremeno stanovanje HAWSE Homes through Apprenticeships With Skills for Employment

DALLAS

The Bridge/Most azil za beskunike Projekat Overland Partner Architects & CamargoCopeland Architects

Objekat koji je osvojio mnoge nagrade i postavio nove standarde u rjeavanju i projektovanju azila za beskunike i doprineo promociji globalne socijalne svijesti irom svijeta. Izgraen je u maju 2008. godine a smjeten na 3.41 hektara velikom zemljitu u poslovnoj zoni Dalasa. Most omoguava irok spektar njege ukljuujui i stanovanje, hitnu i prijelaznu njegu za vie od 6000 ljudi u Dalasu.

DALLAS

The Bridge/Most azil za beskunike Projekat Overland Partner Architects & CamargoCopeland Architects
Od otvaranja objekta: poslueno je 2.5 miliona obroka 750 beskunika je smjeteno u nove domove Broj kroninih beskunika je smanjen za 57% Od otvaranja se smanjio lokalni kriminal za vie od 20% Primjena samoodrivog dizajna: Zeleni krovovi Maksimalno iskoritenje dnevnog osvjetljenja Recikliranje sive otpadne vode

DALLAS

The Bridge/Most azil za beskunike Projekat Overland Partner Architects & CamargoCopeland Architects

7000 m2 Sastoji se od 5 zgrada koje zajedno tvore dvorite u centru kampusa ali i ukljuuje aktivaciju i okruujue zajednice. Most je ukomponovao troetanu zgradu servisa, jednoetanu prijemnu zgradu, zgradu ostave, nenatkriveni paviljon i zgradu za objedovanje koja je ujedno fokusna taka unutarnjeg dvorita, magnet sa hranom ali i mjesto kontakata socijalnih radnika sa beskunicima.

DALLAS

The Bridge/Most azil za beskunike Projekat Overland Partner Architects & CamargoCopeland Architects

DALLAS

The Bridge/Most azil za beskunike Projekat Overland Partner Architects & CamargoCopeland Architects

DALLAS

The Bridge/Most azil za beskunike Projekat Overland Partner Architects & CamargoCopeland Architects

SAN ANTONIO

Heaven of Hope/ Utoite Nade kampus za beskunike Projekat Overland Partner Architects & CamargoCopeland Architects

Nakon Mosta isti tim je projektovao kampus za beskunike Heaven of Hope na 37 hektara zemljita u San Antonio-u. Kampus je izgraen 2010. godine u vrijednosti od 60 miliona USD. Sadri 998 kreveta, dvorite sa kapacitetom da dodatno primi jo 500 osoba.
Sadri i kapacitete da udomi i obitelji beskunike, odrava treninge za novi posao, dio za smjetaj pasa, pruanje medicinske njege servis za detoksikaciju i druge potrebne medicinske i socijalne usluge koje pruaju desetine agencija i organizacija koje rade u okviru ovog centra. Predstavlja dravni model azila za beskunike.

SAN ANTONIO

Heaven of Hope/ Utoite Nade kampus za beskunike Projekat Overland Partner Architects & CamargoCopeland Architects

SAN LUIS OBISPO

Projekat CAPSLO - azil za beskunike Gwinne Pugh Urban Design Studio & Garcia architecture

SAN LUIS OBISPO

Projekat CAPSLO - azil za beskunike Gwinne Pugh Urban Design Studio & Garcia architecture

SAN LUIS OBISPO

Projekat CAPSLO - azil za beskunike Gwinne Pugh Urban Design Studio & Garcia architecture

SAN LUIS OBISPO

Projekat CAPSLO - azil za beskunike Gwinne Pugh Urban Design Studio & Garcia architecture Prostori: Zajednike prostorije Servisi za dnevnu upotrebu Kuhinja Prostori za drutveni rad Uredi Prostori za medicinsku i psihijatrijsku njegu Spavaone Prostor je organizovan oko centralne kime koja vodi kroz sadraje. Napravljena je gradacija javnog prostora i sigurnosti koja se poveava od javnih prostora lociranih na zapadu do intimnoga i privatnog prostora na krajnjem istoku zgrade . To se isto deava na osi sjeverjug.

PESCARA

WheeILY samoodrivi zaklon za beskunike ZO_loft Architecture&Design

PESCARA

WheeILY samoodrivi zaklon za beskunike ZO_loft Architecture&Design

Citat: WheeILY novi imid, nov nain kako ete na to gledati i kako ete to zvati, zaklon, kolica. Koritenjem toka, gradskim jezikom smo dizajnirali 150cm x 40cm kolica koja prolaze kroz svaka vrata i postaju STATUSNI SIMBOL: biznismen je onaj sa vreom za spavanje a beskunik e postati onaj sa obojenim tokom a ne prosjak....

NAGRADE Nominacija za Well Tech Award Nominacija for Index Award Honoralbe mention MA Prize

100 RECYCLABLE

SAVREMENA DRAVNA POLITIKA

THE END