Broj51 (BiH) - P 74

www.
instore.ba
instore.si instore.hr instore.rs instore.mk
maj 2013 br. 51 godina VI www.instore.ba
BOSNA I HERCEGOVINA
Vodi kroz kategoriju
Pivo i radleri
INTERVJU
Roman Glaser, predsjednik Uprave i generalni direktor, Perutnina Ptuj
REGIJA
- Vijesti - Nove tehnologije - Analize - Marketing
Nenad Pacek:
Kenan Utovi:
Odliv mozgova
Analiza
Top inovacije u 2012.
Trendovi
Djeiji junaci za snaniji brend
ISSN 1840-4049
Promijenjeni potroai u Adriatik regiji
maj 2013 www.instore.ba
iz etiri ugla
uvodnik
GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK
Reid Muratovi
resid.muratovic@instore.ba
Gost uvodniar
PRODAJA
Samir Hodi
samir.hodzic@instore.ba
Ko su pravi fajteri?
paca i brenda se svode na organizaciju promocija u supermarketima. Dizajn, znamo da treba, ali moe jo ovako neko vrijeme, ide nam dobro, popunili smo svoje police. O zatiti iga/brenda tek nekoliko misli. Ne razmilja se tako daleko, da emo za nekoliko sedmica imati EU granice i da potvrda jedinstvenog identiteta, pored ostalih faktora, mora biti i u zatiti iga. Da bi mogli osvajati druga trita domai brendovi moraju prvo osvojiti bh. potroae i biti snano pozicionirani na vlastitom tritu. Ipak, postoje oni koji pomjeraju granice od juer, trude se koliko mogu, ue da bi sutra znali odgovoriti tritu i promjenama na koje nas tjeraju potroai. Uskoro e se u Sarajevu okupiti vodei strunjaci u oblasti trinih komunikacija, brandinga i brand menadmenta na Treoj branding konferenciji koju organizira komunikacijska agencija Via Media. U hotelu Bristol, 14. 06.2013. godine oekuju nas uzbudljive panel diskusije, interaktivne prezentacije, kreativna radionica, best case i networking. Kako uinkovito komunicirati, koji su alati potrebni da se kapitalizira vrijednost koju imamo, kako uskladiti na brend s razvojem novih tehnologija, kako se prilagoditi novim kanalima komuniciranja, koliko inovativnost igra ulogu u razvoju brenda samo su neke od tema o kojima e se govoriti. Raduje nas to smo uspjeli Branding konferenciju u Sarajevu staviti u fokus regionalnog interesiranja, mjesto koje e otvoriti dosta tema koje e obiljeiti budunost bh. brendova u regionalnom kontekstu. Zainteresirali smo i uspjeli animirati najznaajnije regionalne igrae i kreatore trendova. Oni iz iskustva mogu govoriti o tome kako internacionalni brendovi vode lokalne prie, o povratu investicije u trite i kupce, da li su ideje novac ili smee koje zavri u kou, razumijemo li potrebe kupaca, o etici, pravilima i konkurenciji na nain kako to rade pravi fajteri. Puno je tee biti pravi fajter. Za fajt na tritu osim znanja, vjetina, iskustva, spremnosti na istraivanje i prihvaanje, treba stalna analiza i odgovori zato bi kupci odabrali tvoj brend? Pravi fajteri trae odgovore u potrebama potroaa, oni ih dobro razumiju, pronalaze i iskoritavaju prilike na tritu koje im omoguavaju da rastu. Pravi fajteri imaju strategiju, inspiriraju i animiraju kupce svakodnevno pronalazei dodirne take sa svojim brendom. I nevjerojatno, uspijevaju uvijek, a njihovi kupci ne mogu zamisliti ivot bez njih.
IZVRNI UREDNIK
Zlata Karkin
zlata.karkin@instore.ba
NOVINARI
Katarina Suli, Mario Trojer, Igor urovi, Marko Hrastar, Tomislav Ciliga, Jelena Domovi, Milica Petrovi, Una Milievi, Vojislava Pei, Alma Hot, Nataa Atanasova, Boro Mireski
STRUNI SARADNICI
Kenan Utovi, Vedrana Seksan, Darko Vaseli, Miroslav Saraevi, Milan ulibrk, Bogomir Kova, Mladen Vedri, Mire Jovanovski, Zupani, Ernest Gergely, Tomas Pili, Miodrag Dimi, Vinko Jaki, GfK, IGD, Valicon, Euromonitor International
LEKTOR
Edina Mizi
edina.mizic@instore.ba
MARKETING/LOGISTIKA
Alma Guberini
alma.guberinic@instore.ba
DIZAJN
Narobe Studio, Slovenija
PRELOM
Vesna Beganovi, Partner & New Business Manager Via Media

to smo danas uradili da pomjerimo granicu od juer? Da li smo se dovoljno trudili i dali sve od sebe? Da li su naa znanja u skladu sa potrebama? Jesmo li spremni uiti svaki dan? Upitam se esto, kad pogledam rezultate na naem tritu, malo zavirim kod susjeda i ponekad, ali ne preesto pogledam rezultate na Interbrandu. Imam to i vidjeti. Susjedi predano rade, investiraju u komunikaciju, imaju stabilne brendove, trude se drati korak na regionalnom tritu, odupiru se internacionalnim brendovima, spremaju za korak dalje. Na stranici Interbranda surova realnost, izraena procentima i novcem, onako kako je jedino ispravno. Moete vidjeti poredak najboljih 100 globalnih brendova, pa najboljih po zemlji porijekla, po kontinentu i sl. Transparentno je iskazan procenat rasta ili pada, finansijska vrijednost brenda, a moete i sami mjeriti- izabrati koje brendove elite usporediti s drugim. Ima mnogo zanimljivog za one koji ele analizirati ili nauiti o brend strategiji, internom brend angamanu, pakovanju, verbalnom identitetu ili maloprodaji. Pomislim, skoro kao i kod nas. Samo bh. kompanije/brendovi ne ele dozvoliti ni da se pomene mjerenje vrijednosti brenda, nema tu to da se mjeri i taka. Dodirne take izmeu ku-
Altermedia d.o.o.
KOORDINATOR SVIH IZDANJA

Maksim urovi
maksim@instore.rs
TAMPA
Radin print d.o.o. Sveta Nedjelja, 10000 Zagreb, Hrvatska
IZDAVA
Altermedia d.o.o. Hasana Brkia 2 71000 Sarajevo Bosna i Hercegovina Tel: +387 33 710 616 Fax: +387 33 710 615 E-mail: redakcija@instore.ba Web: www.instore.ba
InStore magazin je mjeseni, specijalizirani magazin za trgovinu robom iroke potronje. Besplatno se distribuira ciljnoj skupini: trgovcima, proizvoaima, distributerima i prateoj industriji. Izdava zadrava pravo da odredi ciljnu grupu. InStore magazin se ne distribuira osobama mlaim od 18 godina. Za lanke, fotografije i oblikovanje, magazin zadrava sva prava. Za sadraj PR lanaka magazin ne snosi odgovornost. Tira: 7.000 primjeraka.
sadraj
Izdvajamo
8 Novi objekti 10 Domae vijesti 14 Regionalne vijesti 18 Svjetske vijesti 22 Top trgovci u svijetu
24 Nenad Pacek, specijalno za

InStore
Predsjednik kompanije Global Success Advisors o Adriatik regiji: Kriza ve due nagriza Adriatik regiju, pa je tako prola godina zavrila u recesiji s naglaenim padovima BDP-a, posebno u Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji, te neto blaom recesijom u Bosni i Hercegovini i Makedoniji.
Rewe grupa
Miljenja i komentari
24 Osvrt strunjaka
26 Miljenja i komentari
Od novembra mjeseca, od kad se Centralna banka odluila na javno objavljivanje podataka broj blokiranih rauna raste iz mjeseca u mjesec. Samo u mjesecu martu prema podacima Centralne banke BiH broj blokiranih rauna poslovnih subjekata u BiH porastao je do 61.507. Po jedan blokiran bankarski raun ima 37.588 firmi. Stoga smo pitali strunu javnost, je li ovo alarm i znak da je privreda nae zemlje pred kolapsom, posebno ako uzmemo u obzir injenicu da je blokada rauna pokazatelj nelikvidnosti, a nelikvidnost, znamo, vodi u steaj.
26
Sve je vie blokiranih rauna
28 Analiza
28
Analiza
Pogledajte koje su to inovacije privukle panju kupaca u 2012. godini.
30 Poslovanje
Dr. Pasha jedna od najbre rastuih kompanija u BiH
Regionalni intervju
Perutnina Ptuj je, kao matino preduzee, u 2012. realizovala 139,4 miliona eura istih prihoda iz poslovanja. Na nivou Grupe Perutnina Ptuj smo realizovali 261,8 miliona eura i pola miliona eura dobiti. Naravno, najvei udio u realizaciji ima matica, nakon koje slijede partneri iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije, kae za InStore Roman Glaser, predsjednik Uprave i generalni direktor Perutnine Ptuj.
32 Regionalni intervju
32
Roman Glaser, predsjednik Uprave i generalni direktor Perutnine Ptuj
34 PR lanak
godina rada tvornice u Brezi
Perutnina Ptuj-BH obiljeava pet
36 Category management
Organizovanje procesa menadmenta kategorije
40
inPromocije
I ovaj put InStore je zabiljeio promocije organizovane u trnim centrima irom Bosne i Hercegovine.
38 Intervju s povodom
Planet d.o.o.
40 In Promocije
42 Licem u lice
Bh. preraivai voa i povra neopravdano zapostavljeni
Vodi kroz kategoriju: Pivo i radleri

44 Poduzetnitvo
Malo poduzetnitvo - temeljni pokreta razvoja
49
U maloj radnji
46 PR lanak
Violeta d.o.o.
48 Noviteti za policu 49 Vodi kroz kategoriju: Pivo i
Za svakog vlasnika male prodavnice je vano da zna da sa dobro osmiljenim pozicioniranjem opreme, u malu prodavnicu moe da stane kompletan asortiman koji je potrebno da ima svaki market. Kompletna ponuda ne utjee samo na poveani obim prometa i dobar imid marketa, ve znaajno doprinosi stvaranju i uvanju redovnih kupaca. Proitajte o strategiji kako to da postignete. U ovom broju predstavljamo vam trgovinu Juki iz apljine.
68
radleri 68 U maloj radnji
Periskop
Savjeti vlasnicima Predstavljamo STR Za lake poslovanje
Kolumnista Kenan Utovi za InStore o odlivu mozgova: Smatra se da je glavni razlog za ovaj fenomen velika stopa nezaposlenosti, pogotovo mladih ljudi, te svijetla budunost koju ljudi ne vide u okviru naih granica. Ovaj put neemo priati o prednostima i nedostacima odlaska, svakako ih ima ta god ljudi mislili, nego emo se vie fokusirati na prepoznavanje ovog problema.
74
74 Periskop
Odliv mozgova
Trendovi
76 Periskop iz regije
Taj vrli novi svijet Muke sa deficitom Svi na berzu
Odluujui faktor vrijeme
Koritenje prepoznatljivih likova kompanije Walt Disney na ambalai ili u vidu ilustracije na samom proizvodu jedan je od naina da se taj proizvod izdvoji od konkurentskog sa istom funkcijom, kao i da se stvori emotivna veza izmeu potroaa i brenda.
78
78 Drutvena odgovornost
80 Trendovi
Vox Populi
82 Vjerovali ili ne... 84 Vox populi
Nakon svog silnog kruenja, konano izlazim na autoput i sa nemalim razoarenjem ustanovljavam da se nije nita epohalno dogodilo od kako ne putujem. Jedina epohalna razlika je u cijeni potpuno okirana plaam vie od etiri marke za istu dionicu koja me je nekada kotala manje od dvije. Oito je da se cijena mnoi sa brojem godina, o putu budunosti proitajte u kolumni Vedrane Seksan.
84
novi objekti
Bosna i Hercegovina: Bosna i Hercegovina:
Novi dm u Sarajevu
Krajem aprila otvorena je 53. dm trgovina u BiH. Otvaranjem ove prodavnice dm porodici pridruilo se pet novih zaposlenika koji e se za potrebe kupaca brinuti svakim radnim danom i subotom od 09:00 do 21:00. Na neto vie od 400 m2 prodajnog prostora u ponudi je preko 10.000 proizvoda poznatih brendova te asortiman pod nazivom moja marka iz podruja zdravlja, ljepote, domainstva, kunih ljubimaca te bebi programa. Odabrani proizvodi na snienju, pokloni za kupovinu,
Bingo otvorio 100. radnju

U mjestu Tromea, na podruju opine itluk, poetkom aprila sveano je otvorena stota poslovna jedinica domaeg trgovakog lanca Bingo. Povrina prodajnog prostora iznosi 10.000 m2, a posao je obezbijeen za 80 radnika. Osim redovnog asortimana u kategorijama prehrane, hemije, kozmetike, odjee,
rue, kolo sree samo su neke od aktivnosti kojima je dm obradovao kupce i posjetioce nove prodavnice. Povodom otvorenja prodavnice, dm je organizovao i nagradnu igru u kojoj najsretniji mogu osvojiti vrijedne nagrade: mainu za pranje sua, mikrovalnu pe ili 10 dm poklon paketa.
obue i salona namjetaja, ponuda u trgovini je usmjerena i na potrebe vlasnika restorana i hotela. U ponudi je oko 70.000 artikala.
Srbija:
DIS u Niu
Srbija:
Roda megamarket u Beogradu

U okviru trnog centra Stadion, koji je krajem aprila otvoren u beogradskom naselju Vodovac, potroaima na usluzi nalazi se i Roda Megamarket. Na ukupnoj povrini od 4.000 m2, u ponudi je irok asortiman od oko 20.000 prehrambenih i neprehrambenih artikala, kao i program tehnike. U lancu posebno istiu program svjeih proizvoda,
sa akcentom na egzotinom vou i vonim salatama. Kompanija Mercator-S, u ijem sastavu posluje Roda, u ovom trnom centru otvara i prodavnicu sportske opreme Intersport.
Srbija:
Dva Amana po novim standardima
Domai trgovaki lanac DIS otvorio je u Niu prodajni centar povrine 6.000 m2, u koji je uloeno 5,5 miliona eura. DIS market, koji se prostire na oko 4.000 m2, raspolae sa 16 kasa i potroaima nudi vie od 12.000 artikala. DIS market u Niu dvanaesti je po redu objekat ove kompanije u Srbiji, pored Smede-
reva, Velike Plane, Kruevca, Jagodine, Mladenovca, Lazarevca, Smederevske Palanke, Paneva, Kragujevca, Beograda i Novog Sada. To je ujedno i trei objekat sa oznakom DIS plus, poslije Beograda i Novog Sada, to je oznaka rezervisana za DIS-ove najvee i najsnabdijevenije objekte, objanjavaju u lancu.
Srbija:
Gomex na dvije nove lokacije

Kompanija Gomex nastavlja sa irenjem maloprodajne mree. Krajem marta otvoren je objekat u Omoljici kod Paneva, iji prodajni prostor zauzima oko 300 m2. Asortiman broji oko 5.000 artikala roba iroke potronje, a u okviru radnje se nalazi i dio sa mini pijacom. Posao je obezbijeen za 14 radnika. Polovinom aprila, trgovac je otvorio 95. po redu objekat u Elemiru kod Zrenjanina.
Otvaranjem dva objekta u Beogradu tokom mjeseca aprila, trgovako preduzee Aman proirilo je svoju mreu na ukupno 107 prodajnih jedinica. Kako kau u lancu, u ovim radnjama
primijenjeni su novi standardi izlaganja artikala i obiljeavanja akcijskih snienja, uz osvjeen asortiman svjeih proizvoda i grickalica, kao i poveano uee privatne robne marke.
Radnja se prostire na 130 m2, a zaposlenje je pronalo pet radnika. Asortiman broji vie od 3.000 artikala. Kako kau u lancu, obje radnje ureene su po sistemu novih Gomexovih standarda.
Srbija:
Srbija:
dm na Novom Beogradu
Lanac drogerija dm - drogerie markt otvorio je 24. aprila 44. po redu filijalu na Novom Beogradu. Objekat se prostire se na 350 m2 prodajne povine, uz magacinski prostor povrine 105 m2. Instalirane su dvije kase, a o usluzi e se brinuti etvero zaposlenih, od kojih jedan student. Predvieni asortiman broji 11.000 artikala.
Corner Shop u Terazijskom prolazu

Maloprodajni lanac Corner Shop otvorio je objekat u samom centru Beograda. U radnji povrine 10,5 m2 potroai mogu pronai vie od 2.000 artikala, od ega oko 270 razliitih vrsta cigareta i 250 tampanih izdanja. Ljubiteljima igara na sreu na raspolaganju je lutrijski aparat. Prola-
znici mogu zastati i kupiti sve potrebne sitnice bez ulaska u radnju.
Hrvatska:
Slovenija:
Jo jedan Hofer u Ljubljani

Trgovaki lanac Hofer otvorio je polovinom aprila prodajnu jedinicu br. 69 u Ljubljani, na svega nekoliko stotina metara od najveeg Mercatorovog centra u Sloveniji. Objekat se prostire na 1.354 m2, od ega 900 m2 prodajnog prostora i zapo-
Trea Bipa u Slavonskom Brodu

Bipa, lanac drogerija koji posluje u sastavu Rewe Groupe, otvorio je svoju 52. po redu poslovnicu u Hrvatskoj. Objekat se nalazi u Slavonskom Brodu, u prostoru novootvorenog trgovakog centra City Colosseum i ujedno je trea trgovina ovog lanca u tom gradu. Prostire na 254,9 m i zapoljava etiri radnika. Asortiman od 8.000 artikala ukljuuje minku, proizvode za njegu tijela i kunu hemiju, sredstva za higijenu i proizvode za svakodnevnu upotrebu.
ljava 11 radnika. Za sve posjetioce obezbijeeno je 80 parking mjesta.
Hrvatska:
Plodine u Slavonskom Brodu

Trgovaki lanac Plodine, sa sjeditem i Upravom u Rijeci, u sklopu novog trgovakog centra City Colosseum u Slavonskom Brodu otvorio je svoj 72. objekat veliine supermarketa. Ukupna vrijednost investicije iznosi oko 1,6 miliona eura. Objekat se prostire na prodajnoj povrini od 3.500 m2, a kupcima nudi vie od 20.000 brendova, kao i 850 proizvoda sopstvene robne marke. Posao je obezbijeen za 60 radnika. Pored ponude prehrambenih i neprehrambenih proizvoda i drogerijskih artikala, u
Osim brendova, dostupan je i program privatne robne marke. Do kraja ove godine trgovac planira irenje mree na ukupno 65 trgovina, a u okviru dugoronih planova, do kraja 2020. godine na hrvatskom tritu e ih biti ukupno 120, saopeno je iz lanca.
Hrvatska:
Otvoren 84. Lidl

supermarketu se moe nai i asortiman proizvoda za domainstvo, tekstil, program za djecu, svjei pekarski proizvodi i sezonska roba. U proteklih pet godina Plodine su ovorile 32 nova objekta, a za sredinu maja najavljeno je otvaranje supermarketa na ostrvu Krk. Lidl Hrvatska nastavlja sa ekspanzijom na domaem tritu. Otvaranjem trgovine u zagrebakoj Dubravi, trgoveva prodajna mrea sada broji 84 trgovine. Prodajna povrina iznosi 850 m2, a kupcima je na raspolaganju 33 parking mjesta na vanjskim povrinama, kao i 47 mjesta u podze-
mnoj garai. Ovo je ujedno i 12. Lidlova trgovina u Zagrebu i omoguila je otvaranje 14 radnih mjesta.
Srbija:
Makedonija:
Univerexport od jeseni u Spensu

U prostorijama SPC Vojvodina u Novom Sadu potpisan je Protokol o poslovnoj saradnji izmeu jednog od vodeih domaih trgovinskih lanaca Univerexport i Sportskog i poslovnog centra Vojvodina. Trgovac e otvaranjem objekta prodajne povrine 1.500 m2 u Spensu obezbijediti zaposlenje za 40 ljudi.
Maxi D u Skoplju
Krajem aprila, u skopskom naselju Miurin otvoren je market Maxi D. Objekat se prostire na povrini od 411 m2. Za potroae je obezbjeen asrotiman od oko 3.000 proizvoda. O usluzi se brine 10 zaposlenih, a instalirane su tri kase.
10
domae vijesti
Coca-Cola - najvea reklamna postavka u Europi
U okviru kampanje Zajedno je ukusnije izgraen je promotivni paviljon, koji nee sluiti samo za izlaganje Coca-Cola proizvoda, nego e ujedno biti i mjesto gdje e se i kuhati. Iz tog razloga je, kao dio ovog reklamnog prostora, postavljena i osposobljena prava kuhinja. Tako e od 20.04. do 11.05. svake subote od 12 do 16 sati Coca-Cola i kuhari Udruenja kuhara u BiH kuhati za posjetioce. Zamislite koje jelo elite probati i na mjestu dogaaja ete se uvjeriti u kulinarske vjetine najboljih kuhara Bosne i Hercegovine. A da bi jelo bilo jo ukusnije, tu je Coca-Cola, koju u ovom periodu moete kupiti po posebnoj promotivnoj cijeni, saopeno je iz Tempo marketa.
U Europu emo izvoziti samo med i ribu

Nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju iz Bosne i Hercegovine e se u ovu zemlju moi izvoziti samo med, riba i riblji proizvodi, rekao je direktor Ureda za veterinarstvo BiH Ljubomir Kalaba, prenose lokalni mediji. Poslat emo upitnik u Dablin da dou njihovi inspektori Ureda za hranu i veterinarstvo (FVO) koji bi trebali utvrditi ispunjava li BiH uvjete za izvoz u EU. Napravljen je akcijski plan za otklanjanje nedostataka kod mesa od peradi i jaja i kada oni budu otklonjeni, poslat emo zahtjev da
inspektori FVO utvrde hoe li se ovi proizvodi moi izvoziti, kazao je Kalaba. Direktor Sektora privrede Vanjskotrgovinske komore BiH Zdravko Marinkovi rekao je kako je prole godine iz BiH izvezeno meda u vrijednosti oko 17,000 KM, dok je uvoz iznosio oko 2,3 miliona KM.
Akvizicija kompanije Oaza -Teanjski kiseljak

AS GROUP uspjeno je okonao akviziciju kompanije Oaza d.o.o. iz Tenja, postavi na taj nain stopostotni vlasnik ovog proizvoaa mineralne vode. Oaza je nagraena zlatnim medaljama za kvalitet i dizajn na jednom od najznaajnijih svjetskih sajmova voda u amerikom Berkeley Springsu, i to nekoliko godina uzastopno. Kao tipini bh. brend, Oaza je jedan od najboljih ambasadora nae zemlje i jedan od najznaajnijih bh. brendova u svijetu. Oaza je bosanska voda, jedna od najboljih mineralnih voda na svijetu, a njeni potencijali su ogromni. Uz dalje jaanje brenda Oaza, planiramo proirenje asortimana i pokretanje novih linija proizvoda, sokova, i napitaka tipinih za bh. kulinarsko nasljee. Postoje odlini preduslovi za stvaranje novih vrijednosti koje ovaj brend s pravom zasluuje, navodi se u saopenju ove kompanije.
Mercator BL- Najuspjeniji u privredi RS 2012.

Mercator BL dobitnik je nagrade Najuspjeniji u privredi Republike Srpske u 2012. godini za doprinos razvoju korporativne drutvene odgovornosti, prema izboru koji je deseti put organizovala Privredna komora Srpske. Cilj Izbora je afirmacija i promocija uspjenih preduzea i privrednika na podruju RS, koji su u prethodnoj godini ostvarili znaajne rezultate u svom poslovanju i doprinijeli razvoju privrede u zemlji i regiji. Povodom prijema priznanja direktor Drutva Mercator BL, Damjan Davidovi, istakao je sljedee: Ovo priznanje za nas je svojevrsna potvrda da su naa nastojanja, da aktivno uestvujemo u svim sferama drutvenog ivota pomaui onima kojima je pomo najpotrebnija i usmjeravajui sponzorska sredstva na razvoj kulture, obrazovanja i sporta, prepoznata i nagraena. U skladu sa poslovnom kulturom Mercatora nastavit emo graditi i razvijati profesionalne odnose koji se temelje na potenju, uzajamnom uvaavanju i potovanju zaposlenih, potroaa, poslovnih partnera i svih lanova drutvene zajednice.
Vispakova dinovska dezva u Opatiji

Bh. prehrambena industrija Vispak d.d. predstavila se na ovogodinjem Festivalu kave u Opatiji sa brendom Zlatna dezva i najveom dezvom na svijetu. Prema ocjeni posjetilaca, gostiju i medija, nastup ocijenjen je kao najvea atrakcija Festivala. tand Vispaka posjetio je i bivi predsjednik RH, Stjepan Mesi koji je u razgovoru sa direktorom Vispaka, Rusmirom Hrviem pokazao velike simpatije prema bosanskoj kafi.
Obiljeavaju 41. godinu poslovanja

Vie od etiri decenije Vispak na najbolji nain svjedoi o svome uspjehu, ali i o uspjehu jedne ideje. Vizija tadanjih osnivaa Vispaka, da se pokrene domaa prehrambena industrija koja e batiniti ono to je najbolje od bh. kulturnog nasljea, bila je presudna i najvei je razlog za uspjeh Vispaka, rijei su Rusmira Hrvia, direktora kompanija koja zapoljava 180 radnika. U proteklih godinu i po samostalno su razvili oko 50 novih proizvoda te ih izvoze u 25 zemalja svijeta i na etiri kontinenta.
11
12
domae vijesti
Trea Branding konferencija Prodaja TDR-a
Sa 2,6 milijardi prodatih cigareta u 2012. godini i uz stabilan trini udio od 32 posto, Tvornica duhana Rovinj (TDR) je lider na duhanskom tritu Bosne i Hercegovine. TDR je i jedan od vodeih hrvatskih uvoznika na trite BiH, koji u budet BiH godinje uplauje vie od 140 miliona eura, izjavio je Davor Tomakovi na redovnoj godinjoj konferenciji za medije u Sarajevu. Prema njegovim rijeima, carina, koja je za dvije godine porasla za 54 posto i privredna kriza znaajno utjeu na duhansko trite i poslovanje TDR-a u BiH. U takvim uslovima, kako kae, dolazi do poveane potronje jeftinih cigareta i rezanog duhana, kao i do dramatinog rasta crnog trita.
U organizaciji komunikacijske agencije Via Media, 14.06.2013. godine u Sarajevu, u hotelu Bristol, odrat e se Branding konferencija, trea po redu, a koja ima za cilj razmjenu strunih znanja i vjetina u oblasti trinih komunikacija. Trea branding konferencija donosi jo vea uzbuenja kroz uvid u lokalno, regionalno i internacionalno trite. Ovogodinji gosti, predavai i
panelisti su najznaajniji regionalni igrai - kreatori trendova i stvaraoci novih vrijednosti. Predavai dolaze iz Slovenije, Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Turske, a donose nam interesantne prie i vlastita iskustva. Branding konferencija postaje centralno mjesto okupljanja vrhunskih domaih i regionalnih marketinkih profesionalaca iz podruja tradicionalnog i digitalnog oglaavanja.
Podravka na sajmu u Mostaru

Okupljanjem preko 750 izlagaa iz 35 zemalja u razdoblju od 9. do 13. aprila Mostar je po esnaesti put mjesto odravanja jednog od najznaajnijih privrednih i politikih dogaaja u regiji, Meunarodnog sajma gospodarstva Mostar 2013. Meu brojim izlagaima, svoj tand imala je Podravka, vodea prehrambena kompanija u regiji, koja po broju zaposlenih u BiH ima jedno od najbrojnijih predstavnitava i godinama svojim nastupom podrava ovaj skup. Tradicionalno sudjelovanje Podravke na sajmu u Mostaru prigoda je za razmjenu iskustva o poslovnim strategijama i planovima s predstavnicima kompanija iz regije. Razdoblje koje nam prethodi izazovno je za sve, pa i za nae potroae, prvenstveno zbog ekonomske krize koja je prisutna u zemljama regije, ali i zbog ulaska Hrvatske u EU. BiH je, kao i druge zemlje iz regije, za Podravku vrlo vano trite i nadam se kako e pregovori Europske komisije sa zemljama lanicama CEFTA-e oko uvjeta trgovine zavriti uspjeno jer vjerujem kako svi razumijemo da je vano otvarati granice i stvarati uvjete slobodnije trgovine, rekao je Zvonimir Mri, predsjednik Uprave Podravke na otvaranju sajma.
Sarajevo Business Forum 2013

zvoja, predstavljenim kroz iskustva svjetskih lidera. Takoer, bit e predstavljene najbolje svjetske prakse u oblasti poljoprivrede, infrastrukture, energije i turizma. Uee na konferenciji najavio je eminentni svjetski lider dr. Mahathir Mohamed, bivi premijer Malezije te Ali Babacan, zamjenik premijera Turske nadlean za ekonomiju. Gost konferencije bit e i Danilo Trk, bivi predsjednik Slovenije. Tokom trajanja konferencije zainteresovani privrednici imaju mogunost odrati B2B sastanke. Drugog dana konferencije predvieno je da strani investitori posjete proizvodne pogone bh. proizvoaa. Na prethodne tri konferencije uestvovalo je vie od 1.300 investitora iz zemalja Zaliva, Europe, Azije i Amerike, kojima su predstavljeni projekti iz razliitih oblasti.
etvrta meunarodna investicijska konferencija Sarajevo Business Forum 2013 e biti odrana u Sarajevu 17. maja 2013. godine. Bosna Bank International Sarajevo (BBI) ovu konferenciju organizuje u saradnji sa meunarodnim partnerima te uz podrku Ministarstva vanjskih poslova BiH. Forum je ove godine pripremljen u formi konferencije, a oekivani rezultat je uspostavljanje nove platforme za razvoj potencijala koje BiH i zemlje u Jugoistonoj Europi posjeduju. U fokusu foruma su diskusije o uspjenim modelima rasta i ra-
Srebro iz Kenije!
Nakon osvojene srebrene medalje na Dravnoj Olimpijadi BOSEPO 2013 sa svojim projektom Health and Nature - Eco soap, Amer Ghadban i Salahudin Mai osvojili su srebrenu medalju na Meunarodnoj smotri projekata u Keniji, Nairobiju. Uenici Tursko-bosanskog Sarajevo koleda autori su potpuno prirodnih eko sapuna bez sintetikih dodataka. Runo su izraeni, a svaki je na svoj nain unikatan i ima svoj jedinstven karakter. Spremali smo se nekoliko mjeseci za Golden Climate International Environmental Project Olympiad 2013 i na nae iznenaenje i radost osvojili smo srebrenu medalju! U naoj kategoriji je bilo prijavljeno 40 projekata, a na takmienju uestvovalo je preko 120 projekata iz oko 40 zemalja svijeta. Ovom prilikom bih se zahvalio timu Dr. Pasha na podrci koju su nam pruili. Izbacili smo tetne hemikalije te promijenili sastav sapuna. Osim to su potpuno prirodni, nai sapuni i izgledaju drugaije, kreativni su, u obliku krike lubenice ili limuna... zanimljiva su i mirisna dekoracija na policama ili u ormarima. Veoma smo ponosni to smo predstavili nau zemlju, rekao je Amer Ghadban.
13
14
regionalne vijesti
Atlantic grupa prodaje zemljite Droge Kolinske
Slubeni odklop za zaposlene u Lidlu

Maunarodni diskontni trgovaki lanac Lidl, koji u Sloveniji posluje pet godina i broji oko 1.100 zaposlenih, najavio je da na nivou kompanije uvodi model produenog odmora (takozvanog slubenog odklopa) i tako svim svojim radnicima omoguava odsustvovanje sa posla na dui, unaprijed dogovoren period. Trgovac ovu praksu, kojom, kako kae, eli da se priblii eljama i potrebama svojih zaposlenih, ve sprovodi u nekim zemljama Zapadne Europe, dok u Sloveniji ona predstavlja novost. Svjesni smo da su zadovoljni radnici istovremeno i najefikasniji radnici. Iz tog razloga u Lidlu elimo da stvorimo uslove koji omoguavaju udruivanje profesionalnog i privatnog ivota i aktivnosti u slobodnom vremenu. Sa produenim odsustvom smo na bazi itave kompanije napravili veliki korak naprijed, kae Gregor
Kosi, generalni direktor kompanije Lidl Slovenija. Zaposleni e imati pravo da jednom u pet godina budu odsutni do tri mjeseca, ili u posebnim okolnostima i dui vremenski period, pod uslovom da su u radnom odnosu u Lidlu najmanje pet godina. Trgovac ovu vrstu odsustva, na engleskom nazvanom sabbatical, uvodi u svim zemljama u kojima posluje.
Poetkom prethodnog mjeseca Atlantic Grupa je najavila prodaju graevinskog zemljita Droge Kolinske. Dvije parcele ukupne povrine 50.652 kvadratnih metara nalaze se u Ljubljani, na adresama gdje je nekada bio smjeten vei dio proizvodnje Kolinske. Oekivana cijena za zemljite na kojem se nalaze objekti izgraeni u periodu od 1911. do 2002.
iznosi 14,5 miliona eura, a ponude se primaju do 30. aprila. Zemljita se prodaju odvojeno, a prednost e imati kupci koji predaju ponudu za kupovinu oba zemljita. Grupa namjerava da sa buduim vlasnicima dogovori najam dijela kancelarija i skladita za uvanje marketinkih materijala za sopstvene potrebe. Inae, dio nekretnina upisan je i u Registar kulturne batine.
Dioniarima rok do 20. maja

Preostalim dioniarima Ljubljanskih mljekara, meu kojima najvei udio ima Mlekodel, francuski koncern Lactalis dao je rok do 20. maja da prihvate ponudu od 8,75 eura po dionici za izlazak iz vlasnike strukture. Da podsjetimo, francuska korporacija je polovinom marta konzorcijumu najveih vlasnika isplatila 19,3 miliona eura za njihov 50,28-postotni udio u vlasnitvu Ljubljanskih mljekara, a hrvatska mljekarska kompanija Dukat, lanica Lactalis Grupe, saopila putem Zagrebake berze da namjerava da objavi ponudu za kompletno preuzimanje Ljubljanskih mljekara. Preostale dionice mljekara dre Mlekodel, Deelna banka Slovenije, Zadruni savez Slovenije i 33 zadruge.
Tenzor i Mpos predstavili nova IT rjeenja
Pad prihoda u maloprodaji

Realni prihodi ostvareni u Sloveniji u trgovini na malo pali su u februaru za 3,6 posto u odnosu na februar 2012., odnosno za 7,3 posto ako se iz maloprodaje izuzme prodaja motornih goriva, objavio je slovenski Zavod za statistiku. Prihodi u maloprodaji su u februaru ove godine realno smanjeni za dva posto u odnosu na januar. Prihodi ostvareni u
maloprodaji hrane, pia i duhanskih proizvoda na godinjem nivou su pali za 7,1 posto.
Kompanije Mpos i Tenzor su na nedavno odranoj konferenciju pod nazivom Odaberite prave odluke predstavile nova rjeenja za trgovce sa akcentom na informacionoj tehnologiji. Kompanija Tenzor je ukratko predstavila i sopstveno razvojno rjeenje REMS (Retail Event Mangment System), za koje kau da je alat budunosti za svakodnevni rad u trgovini. Mpos grupa, NCRRetail i SelfServ partner u Jugoistonoj Europi, predstavila je NCR rjeenja u trgovini koja mogu pomoi trgovcima da razumiju
stvarne potrebe korisnika kako bi na njih mogli da utjeu prije same kupovine (drutvene mree, kuponi, promocije), izmeu kupovina (mobilni shopping i informacije, samoposluge, kiosci) i nakon obavljene kupovine (pregled posljednjih kupovina, stvarajui razlog za novu posjetu trgovini). Meu predstavljenim rjeenjima NCR-a, jednog od inovatora u svijetu IT rjeenja za trgovce bili su i sistem Retalix 10, koji, kako je reeno, objedinjuje i pojednostavljuje web trgovinu, kao i Silver, POS maloprodajno rjeenje.
15
Lidl sniava cijene zbog ulaska u EU

Lidl Hrvatska je najavio trajno sniavanje cijena svojih proizvoda povodom ulaska Hrvatske u Europsku uniju, koje je poelo 25. aprila, dva mjeseca prije pristupanja Uniji. U sklopu europske kampanje, Lidlovi sladoledi prvi su na redu za trajno snienje. Trgovac je nedavno pokrenuo novu marketinku kampanju pod nazivom Najbolje iz Hrvatske, najbolje iz Europe, u okviru koje e kupcima omoguiti vei odabir svjeih domaih i europskih proizvoda po povoljnijim cijenama. Kampanjom Najbolje iz Hrvatske, najbolje iz Evrope elimo da istaknemo da e ulaskom Hrvatske u Europsku uniju trite u oba smjera biti otvorenije, a u okviru te kampanje mnogi proizvodi na naim policama ve su dobili oznaku hrvatskog porijekla. Kupac, njegove potrebe, mogunosti i elje u sreditu su naeg razmiljanja, pa smo sigurni da emo ovom odlukom o sniavanju cijena kupovinu u naim trgovinama irom Hrvatske kupcima uiniti jo prijatnijom, poruuju iz Uprave lanca.
Dalji rast izvoza Adris grupe

Adris grupa je saopila da je u 2012. ostvarila ukupne prihode u iznosu od 443 miliona eura, to je za 5,2 posto vie u odnosu na 2011. Poslovni prihodi grupe vei su za 3,6 posto u poreenju sa 2011. Adris danas polovinu prihoda od prodaje roba i usluga ostvaruje na stranim tritima, od ega oko 60 posto na EU tritu. U razdoblju od 2007. do 2012. godine, grupa je ostvarila prosjenu godinju stopu rasta izvoza od sedam posto. Kako se navodi u saopenju, poslovanje duhanskog dijela grupe obiljeio je drastian rast poreza, to je prouzrokovalo dalji rast maloprodajnih cijena. Posljedino rastu maloprodajnih cijena i padu kupovne moi, nastavljen je pad potranje na kljunim TDR-ovim tritima za 5 do 10
posto godinje. Izraen je pomak potranje prema niim cjenovnim segmentima. Tako je u Hrvatskoj za etiri godine udvostruen udio najnieg cjenovnog segmenta. Uprkos nepovoljnim ekonomskim prilikama, TDR je u 2012. godini zadrao lidersku poziciju na tritu Hrvatske sa prosjenih 68 posto. Na ostalim regionalnim tritima i dalje ima stabilne trine pozicije. Grupa u 2013. godini oekuje otvaranje nove fabrike.
Novi predsjednik Uprave TDR-a

Nakon sedam godina provedenih u Tvornici duhana Rovinj (TDR), Davor Tomakovi od 01. maja ove godine odlazi sa elne pozicije te kompanije, a funkciju predsjednika Uprave preuzee Mato Zadro. Tim povodom, Zadro, inae menader sa meunarodnim iskustvom, izjavio je: TDR je ugledna hrvatska kompanija. Biti predsjednik Uprave kompanije sa takvom tradicijom za mene je veliki profesionalni izazov. Siguran sam da emo, uprkos ekonomskoj krizi i bitno promijenjenim trinim okolnostima, nastaviti sa uspjenim poslovanjem, oslanjajui se pritom na znanje i iskustvo, kao i na inovativan pristup tritu.
Sparova kampanja EUteda

Ulazak u Europsku uniju pozdravljamo i iskreno se radujemo to e i Hrvatska postati punopravna lanica unije. S obzirom na svoje internacionalne korijene, u Sparu Hrvatska svjesni smo svih mogunosti koje prua ulazak u Europsku uniju i na vrijeme smo sve pripremili kako bismo naim kupcima osigurali jo bolju ponudu i jo povoljnije cijene, saopeno je iz lanca. Ulaskom Hrvatske u EU i ukidanjem carina, mnogi artikli iz Sparovog asortimana moi e da se kupe po niim cijenama. Trgovevi europski dobavljai su svoje proizvode od 22. aprila, ponudili kupcima po cijenama koje e vaiti nakon 01. jula. Mnogi nai proizvoai svjesni su mogunosti koje prua trite od 560 miliona stanovnika i ve su najavili korigovanje cijena zbog ukidanja carina. Spar je i do sada uestvovao u razvoju i rastu hrvatskih proizvoaa i davao im priliku da svoje proizvode ponude na naim policama. Pozivamo sve nae partnere proizvoae da nam se i ovog puta prikljue u kampanji EUteda, poruuju iz lanca.
Gavrilovi ostvario rast operativne dobiti

Lani je zapoet proces sveobuhvatnog restrukturiranja iji su pozitivni rezultati bili odmah vidljivi, kau u kompaniji, a pozitivan trend nastavlja se i u ovoj godini. U prvom tromjeseju 2013. godine operativne dobit je uveana za 950.000 eura u odnosu na isti period prole godine. Mesna industrija Gavrilovi saopila je da je u 2012. ostvarila neto dobiti u iznosu od oko 1,3 miliona eura bez jednokratnih stavki. Uzimajui u obzir jednokratne stavke, kompanija je u proloj godini zabiljeila ukupni gubitak od 7,3 miliona eura. Iz Gavrilovia navode kako su zbog novih trinih uslova, odnosno izlaska Hrvatske iz CEFTA-e, otvorili alternativnu liniju proizvodnje u BiH, kako proizvodi s Gavrilovievim znakom ne bi u Bosni i Hercegovini poskupjeli do ak 50 posto.
16
regionalne vijesti
Novi distributivni centar Delhaizea
Kamen temeljac za novi distributivni centar kompanije Delhaize u Staroj Pazovi sveano su 25. aprila postavili predsjednik i generalni direktor Delhaize grupe Pierre-Olivier Beckers i generalni direktor Delhaize Srbija David Vander Schueren, u prisustvu ministra vanjske i unutranje trgovine i telekomunikacija Rasima Ljajia i predsjednika opine Stara Pazova ora Radinovia. Beckers je tom prilikom istakao vanost ovog distributivnog centra za poslovanje Delhiaze grupe u regiji: Izgradnja novog logistikog centra ovdje u Staroj
Rubinov vinjak po svjetskim standardima

Andre rajner, suvlasnik francuske destilerije De la Tur, i Ralf Cimerman, direktor distributerske kompanije Salko iz vajcarske, posjetili su poetkom aprila fabriku pia Rubin i ponudili Kruevljanima saradnju, poto su prije nekoliko mjeseci prvi put probali srpski vinjak. Imate pie za svijet. Ovo je jedna od veih fabrika u kojima smo bili. Posjeduje tradiciju, tehnologiju i, ono to je najvanije, lojalne potroae. U Kruevac smo doli jer razmatramo da pie ove fabrike stavimo u nau ponudu. Sve reakcije na kvalitet koje smo testirali u Francuskoj i ovdje nam ukazuju da smo na putu da uspostavimo konkretnu saradnju sa Rubinom i nadam se da e ona biti dugorona, istakao je rajner.
Pazovi je samo jo jedan dokaz da je za Delhiaze grupu Srbija jedan od kamena temeljaca naeg prisustva u Jugoistonoj Europi. I mi ne elimo da stanemo ovdje. Izgradnja jednog novog distributivnog centra znai da postoji povoljna prilika za rast. Za ovu godinu smo zakazali otvaranje 150 novih prodavnica u Srbiji, Grkoj, Rumuniji, Bugarskoj i Indoneziji.
Osnovne informacije (prva faza, prije potencijalnog proirenja):

Vrijednost investicije oko 50 miliona eura Poetak radova maj 2013. Prva faza dostupna za koritenje u periodu: septembar decembar 2014. 6.500 paleta mogue je dnevno isporuiti (to je dovoljno za snabdijevanje 450 prodavnica) 100 utovarno-istovarnih mjesta (100 dokova) Oko 250 lepera e moi dnevno da krene iz distributivnog centra 750 zaposlenih
Promjena najvieg rukovodstva Henkel Srbija

Iz kompanije Henkel Srbija saopeno je 11. aprila da je Christoph Till od 01. aprila preuzeo funkciju generalnog direktora te kompanije, kao i direktora poslovnog sektora Deterdenti i kuna hemija. U okviru novih dunosti, Till e biti nadlean za poslovanje kompanije koja u svom sastavu ima tri poslovna sektora: Deterdenti i kuna hemija, Beauty care i Adhezivi tehnologije. Sa svojim timom sektora Deterdenti i kuna hemija, Till e biti odgovaran za poslovanje na tritima Srbije, Crne Gore, Makedonije, Albanije i za brendove kao to su Merix, Persil, Mer, Bref, Djeiji sapun i drugi. Till na ovoj poziciji nasljeuje Georga Grassla, koji je od 01. aprila preuzeo nove dunosti u Beu, na funkciji direktora sektora Deterdenti i kuna hemija za trite Austrije.
SAP imenovao direktora za Jugoistonu Europu

Vojislav Geni, direktor kompanije SAP za regiju Zapadnog Balkana, postavljen je za novog generalnog direktora regiona Jugoistone Europe. Nova funkcija podrazumijeva odgovornost za poslovanje kompanije na tritima Slovenije, Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije, Bugarske, Rumunije i Albanije. Geni e istovremeno obavljati i svoju dosadanju funkciju, a na novoj poziciji zamijenio je Simona Kaluu, koji je postavljen za generalnog direktora kompanije SAP za Centralnu i Istonu Europu. Za mene je velika ast to sam preuzeo ovako odgovornu funkciju. Kao to je poznato SAP je u protekloj godini, kako globalno tako i u naoj regiji, postigao izuzetne rezultate i sa pravom oekuje da se uspjesi nastave i u narednim godinama. Zbog toga je za mene ova uloga i poslovni i profesionalni izazov, tim prije to je to prvi put u SAP-u da neko iz Srbije dobije ovako odgovornu funkciju u regiji. To je i svojevrsno priznanje za napore naeg tima iz Beograda kao i za rezultate koje smo ostvarili u proteklih nekoliko godina, izjavio je Geni.
Aleva predstavila novu liniju

Kompanija Aleva predstavila je poetkom aprila novu liniju proizvoda pod nazivom Aleva Natur, bez pojaivaa okusa, dodatih aditiva i boja, sa balansiranim odnosom soli, korisnih masti i funkcionalnih dodataka. Kako kae Goran Aleksi, zamjenik generalnog direktora Aleve, trenutno ova linija obuhvata sedam proizvoda i to su potpuno novi dodatak jelima Kulinat, zatim specijalizovani dodaci za odreene vrste jela. Ovo je samo poetak. U planu je irenje linije. Ovi pro-
izvodi se ve nalaze u gotovo svim veim trgovakim lancima, a radi se i na popunjavanju TT objekata, objasnio je Aleksi i dodao da kompanija ima planove da ue i u segment organske proizvodnje.
17
Makedonska konditorska industrija poveala je proizvodnju za 250 posto i tokom 2012. zabiljeila rast izvoza (Privredna komora Makedonije)
Mercatorova akcija Iz dana u dan

Trgovaki lanac MercatorCG je u podgorikom hipermarketu pokrenuo akciju Iz dana u dan, u okviru koje kupci svake radne sedmice od ponedeljka do petka imaju mogunost da izaberu artikle na akciji shodno temi dana. Ponedjeljkom Zdrav pravac tokom cijelog dana poklanja 10 posto popusta na svjee cijeene sokove, vone salate i salate od povra. Slatki utorak je namijenjen svima koji vole da se slade. Po jutru se dan poznaje srijedom e obradovati sve one koji vole da porane i dorukuju sa 10 posto popusta na pekarske proizvode, dok akcija Ruak za ponijeti etvrtkom donosi popust od 10 posto u vrijeme od 13 do 16h. Svakoga petka, domaicama i dobrim kuharicama Mercator poklanja Recept za vikend ruak, koji su, osim u Hipermarketu, dostupni i na Facebook stranici trgovca.
Tikve jaa poziciju na stranim tritima

Kompanija Tikve prole godine otkupila je vie od 16 miliona kilograma groa, za ta je vinogradarima isplatila 3,25 miliona eura. Kako kau u kompaniji, meu otkupljenim sortama najzastupljeniji su Vranac, Smederevka, Chardoney, Rizling, Merlot i Cabernet Sauvignon. Izvoz ostaje na prioritet. Zbog toga je kvalitet groa od kljunog znaaja kako bismo proizvodili vino koje je konkurentno na stranim tritima. Zbog toga je i unapreenje odnosa i saradnje sa
naim partnerima od velikog znaaja. Pokuavamo da kontunuirano primjenjujemo dobru praksu u procesu otkupljivanja groa i proizvodnji vrhunskog vina, izjavio je Igor Ilievski, generalni direktor kompanije.
Makedonska Coca-Cola najbolja u svijetu

Kompanija Coca-Cola rangirala je Pivaru Skopje na prvo mjesto u svijetu po indeksu kvaliteta pia (BPQI) iz svog portfolia, koja se proizvode u pogonima u Skoplju. Konstantno visok kvalitet Coca-Cole je neto na ta smo ponosni. Kvalitet je na najvei prioritet zato to znamo koliko je to vano potroaima u vie od 200 zemalja u kojima su prisutni nai proizvodi. Ljubitelji Coca-Cole u Makedoniji mogu da budu ponosni to se upravo ovdje, u Pivari Skopje, proizvodi Coca-Cola najboljeg kvaliteta, izjavio je on Lejton, predstavnik kompanije Coca-Cola. Priznanje za najbolji kvalitet dobija onaj proizvoa koji u periodu od 12 mjeseci dobija najvie ocjene za kvalitet pia, a ove godine ono je pripalo Skopskoj Pivari u konkurenciji od 170 zemalja svijeta. Prvo ovakvo priznanje pivara je dobila 2008. godine.
Dukat uvodi sopstvenu kontrolu

ranih uzoraka. Takav rezultat, kako navodi proizvoa, posljedica je samoregulative koju je kompanija, odmah nakon pojave problema sa aflatoksinom, uvela u svoje fabrike. Iz kompanije Dukat je saopeno da su sve analize njihovog mlijeka, koje su do sada uraene u Centru za ekotoksikoloka ispitivanja Podgorica, pokazale ispravnost u 100 posto testiInstaliranjem najsavremenijeg ureaja za mjerenje nivoa aflatoksina, testira se svaki litar otkupljenog mlijeka, prije nego to ue u fabriku, i svaki litar proizvedenog mlijeka prije nego to izae iz fabrike.
PDV poveati samo privremeno

Ukoliko PDV bude povean na 19 posto, takva mjera mora biti ograniena na kratak vremenski rok, zajednika je ocjena ministra finansija Radoja ugia i predstavnika Unije poslodavaca Crne Gore, navodi se u saopenju dostavljenom Portalu Analitika. Na sastanku ugia sa predsjednikom UPCG Predragom Mitroviem, uz uee njihovih saradnika, bilo je rijei o brojnim temama koje su tiu uslova poslovanja preduzea, a za koje je, na direktan ili indirektan nain, zadueno Ministarstvo finansija. Bilo je rijei i o poveanju stope PDV-a. Jedna od tema sastanka
Nagrade za drutveno odgovorno poslovanje u 2012.

Makedonsko Ministarstvo ekonomije, u saradnji sa nacionalnim koordinativnim tijelom za drutveno odgovornu praksu preduzea, po esti put je dodijelilo nacionalna priznanja za najbolju drutvenu praksu u 2012. godini. U sektoru robe iroke potronje, Mlekara Bitola dobila je prvu nagradu u kategoriji Ulaganje u zajednicu. Meu nosiocima plaketa nale su se Donia, u kategorijama Odnosi sa tritem i Ulaganje u zajednicu, zatim Makprogres u kategoriji Odnos sa zaposlenima, Europa za Odnos prema ivotnoj sredini i kompanije Alkaloid i Tineks za Ulaganje u zajednicu. Ove godine konkurisale su 43 kompanije sa ukupno 66 projekta. Nacionalna nagrada dio je inicijative Europske komisije Europskog sistema za nagraivanje drutveno odgovornih kompanija. Kao jedan od dobitnika prve nagrade, Mlekara Bitola e se predstaviti na sveanosti u Briselu.
odnosila se i na nelegalno poslovanje koje su obje strane oznaile kao kljunu barijeru. Izraena je potreba da se ovim zakonom posebno tretiraju oni subjekti koji posluju u apsolutno crnoj zoni, odnosno obavljaju djelatnost bez prethodno izvrene registracije, kako bi prema istima bile intenzivirane inspekcijske kontrole i preduzete odgovarajue mjere, navodi se dalje u saopenju UPCG.
18
svjetske vijesti
Delhaize grupa poveala prodaju
Belgija - trgovaki lanac Delhaize Group objavio je da je u prvom tromjeseju ove godine ostvario operativni profit od 214 miliona eura, to je poveanje od 13,7 posto na godinjem nivou. Na amerikom tritu je operativna mara, zahvaljujui poveanoj prodaji i smanjenju trokova, dostigla 4,2 posto. Prihodi od prodaje u prva tri mjeseca ove godine skoili su za 64 posto u SAD-u i 22 posto u Belgiji, dostigavi ukupnu vrijednost od 5,5 milijardi eura. Za 2013., kompanija predvia nii operativni profit na godinjem nivou, odnosno 775 miliona eura, u poreenju sa 810 miliona eura, koliko je iznosio u 2012. Francuska Carrefour, jedan od vodeih svjetskih trgovakih lanaca, saopio je da mu je dobit u prvom tromjeseju 2013. u odnosu na isti period prole godine smanjena usljed tekih uslova poslovanja u paniji i Italiji, ali i oslabljene prodaje na domaem terenu. Trgovac je u prva tri mjeseca 2013. ostvario prihod u visini 20,8 milijardi eura. Prodaja prehrambenih artikala zabiljeila je rast u posmatranom razdoblju. Carrefour u Francuskoj ostvaruje vie od 40 posto ukupne prodaje. U Brazilu, svom drugom po veliini tritu, grupa i dalje biljei snaan rast, a poboljala je i rezultate u Kini. U Turskoj, trgovac analizira poslovanje sa franiznim partnerom Sabanci, a prema nekim informacijama, mogao bi da udrui poslovanje i sa Migrosom. Trgovac je takoer naglasio i posveenost odravanju i razvoju poslovanja u regiji Jugoistine Europe, i demantovao pekulacije da se povlai iz Italije, gdje ima 20 posto udjela.
Kriza u Junoj Europi
Gebruder Weiss zadovoljan poslovanjem

Austrija - pediterska kompanija Gebruder Weiss je saopila da je, kao partner europske mree za prevoz zbirnog tereta System Alliance Europe, u prvom tromjeseju 2013. kroz 187 pogona realizovala 866.322 poiljke, ija je ukupna tonaa iznosila 413.267 tona. To je za 1,6 posto vie poiljki nego u prethodnoj godini. Trenutno su aktivna 53 partnera u 27 zemalja i 1.723 saobraajne linije. Najnoviji izvjetaj o poslovanju pokazuje da je ukupan broj po-
Marinopoulos preuzeo Euromax

iljki unutar mree u 2012. iznosio 3,35 miliona, to je za 0,3% manje nego u 2011. Kada se ima u vidu teka ekonomska situacija u nekim dijelovima Europe i promjena partnera, ovo je zadovoljavajui rezultat, smatraju u kompaniji. Albanija - Carrefourov grki franizni partner Marinopoulos, koji upravlja objektima u Grkoj, na Kipru i zemljama Balkana, preuzeo je lokalni lanac supermarketa Euromax, u vlasnitvu Delhaize Groupe. Euromax posluje kroz 23 objekta u zemlji, od kojih 17 u glavnom gradu Tirani. Delhaize Groupa je ranije najavila da planira prodaju ovog lanca. Akvizicija sada eka odobrenje lokalnih tijela za zatitu konkurencije.
In-store pekare
pekare u sve objekte. Kaufland se odluio na ovaj potez ohrabren pozitivnim rezultatima koje biljei sestrinska kompanija Lidl. Taj diskontni lanac u svojim in-store pekarama nudi daleko vie svjeih proizvoda od rivala Aldija, a ova kategorija proizvoda koja nije izloena njihovoj direktnoj konkurentskoj cjenovnoj politici. Bez obzira na poveanje trokova rada, svjei pekarski proizvodi su izuzetno profitabilni i dodatno privlae muterije, kau u Lidlu.
Nestl potvrdio prognoze za ovu godinu

vajcarska - prehrambeni gigant Nestl je saopio da je u prvom tromjeseju zabiljeio stopu organskog rasta od 4,3 posto, potvrdivi prognoze za cijelu godinu uprkos loim ekonomskim uslovima na mnogim razvijenim tritima. U Europi je prodaja porasla za 1,5 posto, a u SAD-u za 5,3 posto. Prihod u segmentu Voda porastao je za 1,8 posto, znatno manje u odnosu na osam posto u 2012., a kao razlog u kompaniji navode cjenovni pritisak u SAD i kasniji dolazak proljea. Segment Ishrana zabiljeio je rast organske prodaje od 7,6 posto, dok je jedinica Nespresso zabiljeila rast od 4,2 posto. Najjai rast, od 7,9 posto, zabiljeila je kategorija hrane za kune ljubimce. U kompaniji ipak oekuju snaniji rast na kljunim tritima u razvoju, a potvrdili su i planiranu stopu organskog rasta za cijelu godinu, koja iznosi od 5-6 posto.
Njemaka - Kaufland, lanac hipermarketa i super radnji koji posluje u sastavu Schwarz grupe, uvodi pekare u sve svoje objekte u zemlji. Asortiman e brojati oko 50 proizvoda, a u lancu oekuju da e do kraja septembra ove godine uvesti
19
Nove Branck zvijezde na bh. tritu
Prola je godina bila iznimno vana za razvoj novih proizvoda. Uloeno je dosta novca da bi tvrtka plasirala na trite INSTANT proizvode. U suradnji sa iskusnim tehnolozima i suradnicima u Branck caffe-u predstavljen je proizvod instant 3u1 , koji ima ugodnu aromu, izvrsnu kvalitetu i okus.
RANCK CAFFE d.o.o. je tvrtka koja se bavi proizvodnjom i preradom kave. Prije 25 godina proizvedena je prva BRANCK kava za domainstvo, poznatija pod imenom BRANCK MINAS SPECIAL koja ima pun okus i aromu. Tvrtka se postepeno razvijala, tako je napravljen novi pogon koji je opremljen najsuvremenijom tehnologijom za preradu kave te je cijeli proces automatiziran i voen kompjutorski, to je osiguralo nadzor nad kvalitetom proizvoda. Tvrtka u proizvodnom pogonu visokih tehnolokih i higijenskih uvjeta, vrhunsku junoameriku kavu pretvara u domai proizvod nenadmane kvalitete, za to smo nagraeni dvjema medaljama zlatnom i srebrenom. Prola je godina bila iznimno vana za razvoj novih proizvoda. Uloeno je dosta novca da bi tvrtka plasirala na trite INSTANT proizvode. U suradnji sa iskusnim tehnolozima i suradnicima u Branck caffe-u predstavljen je proizvod instant 3u1 , koji ima ugodnu aromu, izvrsnu kvalitetu i okus. Instant kava sve vie preuzima trite espressu U Bosni i Hercegovini dugo je obiaj bio da se pije iskljuivo turska kava. Ta dugogodinja tradicija prekinuta je pojavom espresso aparata koji su ubrzali proces dobivanja kave i olakali njezinu pripremu vlasnicima kafia. Danas se sve vie poinje konzumirati instant kava , koja je kod nas postala popularna tek u posljednjih nekoliko godina. Za razliku od obine kave instant kavu nije potrebno kuhati, ve je dovoljno staviti jednu licu u alicu vrue vode. Danas instant-kava sve vie zamjenjuje espresso, a pripremanje turske kave u kafiima gotovo je izumrlo. Ovu vrstu kave , koja se priprema bez kuhanja izumio je 1901. japanskoameriki kemiar Satori Kato iz Chicaga te je predstavio na sajmu inovacija odranom u Chicagu. U to vrijeme njegov izum nije naiao na veliko zanimanje. Engleski kemiar George Constant Washington 1906. izumio je tehnologiju masovne proizvodnje instantkave. Instant kava je napitak od 100% prirodne prene kave , predhodno tehnoloki obraene u granule ili kristale koji su topljivi u vruoj vodi. Njezina priprema iznimno je jednostavna i brza. Danas vam na podruju BiH BRANCK CAFFE nudi instant proizvode: Branck caffe instant GOLD vrhunska kava pripremljena od najkvalitetnijih zrna kave.Proizvodi se novim tehnolokim postupkom freeze dried tehnologijom.Kava sa vrhunskim okusom i aromom u punini zrna za najistananija i najzahtjevnija trita. Za kvalitetu je dobila ZLATNU MEDALJU. Branck caffe instant GOLD BEZ KOFEINA- proizvodi se istim postupkom kao GOLD , kojoj je u postupku prerade oduzet kofein. Namijenjena je osobama koje iz razliitih razloga ele izbjei kofein. Prva kava bez kofeina proizvedena je 1820. godine. Branck caffe instant CLASSICpriprema se od najkvalitetnijih zrna kave, obraenih spray-dried tehnologijom. Ovim se postupkom proizvode sofisticiraniji i ugodniji proizvodi grudvaste instant kave koja se uiva irom svijeta. INSTANT 3u1 Branck caffe je na trite plasirao novi proizvod 3u1, koji osim instant-kave sadri i optimalnu razinu mlijeka i eera. Jednu vreicu 3u1 isuti u alicu i preliti vruom (ne vrelom )vodom i promijeati, napitak je istog trenutka spreman za konzumiranje.
Takvi su proizvodi upravo dokaz kako instant-kava sve vie dominira svjetskim tritem proizvoda i napitaka od kave. Na asortiman sastoji se od sljedeih proizvoda: Branck caffe instant 3u1 box 20kom, Branck caffe instant 3u1 vreica 10+2 gratis, Branck caffe instant 3u1 vreica 20+5 gratis.
O D M G A E ! A V . . . S U K O I T A POZN
Proizvoa: BRANCK CAFF d.o.o. Posuje, Broanac bb, Bosna i Hercegovina Tel:+387 39 694 111 www.branckcaffe.com
20
svjetske vijesti
Ekoloki ciljevi Tesco se povlai iz SAD-a
Tesco je u poslovanje u Americi u posljednjih est godina uloio oko 1,2 milijarde eura, a fokus je stavljen na otvaranje malih kvartovskih trgovina, kao konkurencija formatu velikih supermarketa koji dominiraju amerikim maloprodajnim tritem. Tesco se odluio na radikalan potez u cilju okretanja britanskom tritu, na kojem mu je udio pao na manje od 30 posto, a kompanija se nala nasukana izmeu diskontera poput njemakog Aldija i lanca Waitrosea. Trgovac biljei dobre rezultate u Aziji, za razliku od Poljske i eke gdje potranja, prije svega za neprehrambenim proizvodima, biljei konstantan pad.
vedska/vajcarska - Tetra Pak je saopio da je u 2012. kompanija ostvarila dalji napredak ka svojim ekolokim ciljevima koje je postavila za 2020., kao i ka svom krajnjem cilju da obezbijedi ekoloki odriva pakovanja, koristei samo obnovljive materijale i ostavljajui minimalni
utjecaj na ivotnu sredinu sa nula otpada. Ova strategija podrazumijeva fokus se na tri kljuna podruja: utjecaj na ivotnu sredinu, odrive proizvode i reciklau. Idemo u dobrom pravcu, ali ima jo puno toga to treba da se postigne do 2020. godine, rekao je Denis Jenson, predsjednik i generalni direktor. Prole godine kompanija je otvorila prvo reciklano postrojenje u Srbiji i ove godine obiljeava godinjicu otvaranja centra.
UK Tesco je potvrdio povlaenje sa amerikog trita, nakon to je po prvi put u 20 godina pala dobit te kompanije. Nain povlaenja jo uvijek nije u potpunosti definisan, a tamonji lanac trgovina Fresh & Easy e postati diskonter. Finansijski direktor kompanije Laurie McIlwee smatra da e trgovcu biti potrebna najmanje tri mjeseca za prodaju poslovanja u SAD.
Potranja za djeijom hranom i vodom

Francuska prehrambena kompanija Danone je u prethodnom tromjeseju zabiljeila solidan rast zahvaljujui snanoj potranji za djejiom hranom u Aziji, iako u Europi i dalje biljei negativan trend. Grupa je prva tri mjeseca ove godine ostvarila organski rast od 5,6 posto, zahvaljujui snanoj potranji za dodacima ishrani i za flairanom vodom. Ukupni prihodi, ukljuujui utjecaj valutnih tokova, porasli su za 4,3 posto, na 5,34 milijarde dolara. Segment djeije hrane, koji ini 22 posto prodaje grupe, ostvario je rast od 17,1 posto, zahvaljujui snanoj potranji u azijsko-pacifikoj regiji, posebno u Kini. Rast je zabiljeen i na tritima Isto-
Dobit Coca-Cole 1,75 milijardi dolara

SAD - Coca-Cola je u prva tri mjeseca ove godine ostvarila 1,75 milijardi dolara neto dobiti, to je za 15 posto manje u odnosu na isti period prole godine. Prihodi u ovom razdoblju nii su za jedan posto i iznose 11,04 milijarde dolara. Zadovoljan sam naim rezultatima u prvom tromjeseju, jer smo jo jednom ostvarili solidan rast u jo uvijek nestabilnom okruenju
ne Europe i Sjeverne Amerike, gdje je prodaja uveana za 8,5 posto, na 1,16 milijardi dolara. U Europi je prodaja pala za 5,1 posto, prije svega usljed strogih mjera tednje u junom dijelu kontinenta. U kompaniji kau da oekuju nastavak negativnog trenda potronje i u ostatku godine. Grupa je najavila da e ukinuti oko 900 radnih mjesta zbog krize koja najvie pogaa kljuni segment kompanije - mlijene proizvode.
svjetske ekonomije, navodi se u izjavi Muhtara Kenta, izvrnog direktora kompanije.
Henkel predstavio strategiju do 2016.
Benckiser preuzima Master Blenders

Holandija - proizvoa ajeva i kafe Master Blenders postigao je sporazum sa njemakom investicionom grupom Benckiser, koja e ga preuzeti za 7,5 milijardi eura. Master Blenders je vlasnika brendova poput kafe Douwe Egberts. Ovo je jedna od najveih akvizicija u Europi u ovoj godini i dio je strategije Benckisera o jaanju pozicije na tritu kafe. Benckiser je privatna grupacija i veinski vlasnik kozmetike kompanije Coty, kao i manjinski vlasnik kompanije Reckit Benckiser.
Njemaka - Na godinjoj skuptini kompanije, Kasper Rorsted, izvrni direktor, osvrnuo se na uspjean uinak tokom pret-
hodne etiri godine i predstavio Henkelovu novu strategiju i finansijske ciljeve do 2016. Predloeno je poveanje dividendi po preferencijalnoj akciji sa 0,85 na 0,90 eura, kao i dividendi na obine akcije sa 0,78 na 0,93 eura, pa ukupna cifra za isplatu iznosi oko 410 miliona eura. U drugoj polovini godine kompanija oekuje organski rast od 3-5 posto.
21
22
top trgovci u svijetu
Na putu profitabilnog rasta

Prema rijeima Alaina Caparrosa, izvrnog direktora grupe, trgovac e i ove godine, kao i prethodne, u razvoj lanca uloiti vie od 1,5 milijardi eura. Novac e biti usmjeren u modernizaciju i organski razvoj mree banera Rewe i Billa, kao i za repozicioniranje banera Penny u Njemakoj
Autor: Matthias Queck, Retail analyst, Planet retail
Ovo su neki od znaajnijih formata koji posluju u okviru grupe:

Full range (Njemaka) Rewe moderan koncept supermarketa sa fokusom na svjeem programu. Toom jedan od vodeih trgovaca, sa 58 hipermarketa i 60 radnji za prodaju pia, i godinjim obrtom od 1,4 milijarde eura. Full range international: Billa vodei lanac supermarketa u Austriji, sa 1.000 objekata i 17.000 zaposlenih. Prisutan i na tritima Bugarske, Hrvatske, Italije, Rumunije, Rusije, Slovake, eke i Ukrajine. Kvadratura 500 m2. Merkur posluje u Austriji kroz 117 radnji. iroka ponuda i povoljne cijene. Kvadratura 2.000 m2. Broj zaposlenih: 9.000. Bipa lanac drogerija u Austriji i Hrvatskoj. Vie od 8.000 artikala i 560 objekata. Diskontni baneri: Penny 2.500 radnji u Njemakoj i Austriji. Penny market mrea u Austriji broji 290 radnji, a u Italiji 280. Jedan je od vodeih diskontnih lanaca u Maarskoj (180 radnji) i ekoj (320). U Rumuniji posluje kroz est Penny XXL marketa, povrine 2.400 m2 i kroz 80 standardnih Penny marketa. Na tritu Bugarske je prisutan od 2009. Vie od 1.200 radnji ostvaruje godinji promet od 3,4 milijarde eura.
a njemakog trgovca i turoperatera Rewe group, 2012. godinu obiljeio je kontinuitet najveim dijelom za dobrobit i, djelimino, na tetu lanca. Dok je prehrambeni sektor ojaao, iznova biljeei dvocifreni rast, problem sa lancem elektronike ProMarkt zahtijeva hitnu intervenciju. Repozicioniranje diskontera Penny u Njemakoj je, kako su nam rekli, na dobrom putu. Prevazili smo sopstvene ciljeve, izjavio je nedavno Alain Caparros, izvrni direktor grupe na konferenciji u Kelnu. Bez obzira na konkurenciju
23
u Njemakoj i ekonomsku slabost inostranih trita, jo smo na putu profitabilnog rasta. U fiskalnoj 2012., prodaja je zabiljeila rast od 2,7 posto, na 49,7 milijardi eura. Na domaem terenu prihod je porastao za 2,4 posto, a na stranim tritima za 3,6 posto. Broj trgovina u maloprodajnoj mrei je smanjen za jedan posto, usljed reorganizacije poslovanja banera Penny u Njemakoj i Bille u Italiji. Krajem prole godine, grupa je u Njemakoj poslovala kroz 10.842 radnje.
talnim resursima, niskom stopom zaduenosti i visokim protokom novca (cash flow); Koncentracija poslovanja. operativnog
milijardi eura. Nakon reorganizacije 600 objekata u Njemakoj, grupa e proces nastaviti i ove godine sa dodatnih 700 radnji.
Prihod u full range diviziji (standardna ponuda u Njemakoj) porastao je za pet posto, na 15,9 milijardi eura. U meunarodnom poslovnom segmentu international full range, promet je porastao za dva posto, na devet miliona eura. Rast je pokrenut uspjenim razvojem u Austriji, gdje su baneri Billa, Merkur i Bipa generisali rast
Pogled u budunost
Prema rijeima izvrnog direktora, trgovac e i ove godine, kao i prethodne, u razvoj lanca uloiti vie od 1,5 milijardi eura. Novac e biti usmjeren u modernizaciju i organski razvoj mree banera Rewe i Billa i za repozicioniranje banera Penny u Njemakoj. Na domaem terenu, Rewe eli da osvjei 266
Zanimljivo je napomenuti da je poetkom godine grupa oivjela superstore koncept agresivne cjenovne politike u Rumuniji, pod nazivom XXL Mega diskont (ranije Penny XXL). Lanac broji osam objekata, a u ponudi ima 5.000 prehrambenih i 2.500 neprehrambenih artikala. ini se da je grupa pronala nain da se dobro pozicionira u odnosu na uspjenog rivala iz Schwarz groupe, Kaufland.
vodea konkurentska lanca ne biljee pad profita. Ali, ak i na stranim tritima trgovine zahtijevaju preureivanje. Tokom 2013., Penny planira stavljanje 80 austrijskih radnji pod novi koncept, to je prole godine uinio sa 70 objekata, kao i otvaranje est novih. Jaanje na stranim tritima: rast prodaje od 6,8 posto koji biljee supermarketi u CEE regiji ostvaren je najvie zahvaljujui irenju mree. Kako bi odrao korak sa nekoliko meunarodnih rivala u zemljama poput Bugarske, Hrvatske, Rumunije, Rusije i Slovake, trgovac bi investicije trebalo da usmjeri na ova trita, ili razmotri eventualno povlaenje sa nekih teritorija. Pripajanje i novi format: grupa je potvrdila da e u svoju regionalnu diviziju integrisati Toom hipermarkete, kao i da e ove godine u blizini Frankfurta lansirati novi format sa prehrambenom i neprehrambenom ponudom, iji naziv jo nije poznat. Napredak u svjeoj ponudi: Rewe radi na razvoju efikasnije dostave svjeih proizvoda u radnje, sa ciljem da do 2014. postane najbolji njemaki distributer svjee hrane. Rast lojalnosti potroaa: Trgovac u Njemakoj jo nema razvijene programe lojalnosti, za razliku od Billine Vorteilsclub eme u Austriji.
Pet faktora
Prema rijeima Caparrosa, sljedei faktori usmjeravaju pozitivan razvoj kompanije: Uspjeno poslovanje supermarketa Rewe u Njemakoj i Bille u inostranstvu; Meunarodno poslovanje diskontera, praeno pozitivnim efektima reorganizacije Penny mree u Njemakoj; Poveana prodaja u diviziji turizma, koja je prole godine dostigla 4,7 milijardi eura; Odlina situacija sa kapi-
prometa za 3,4 posto. Kako kau u lancu, snano poslovanje postignuto je zahvaljujui jasnom i fokusiranom odrivom ulaganju u zadovoljstvo potroaa i cjenovnu politiku, atmosferu u trgovinama i zaposlene. Izvan Austrije, prodaja u baneru Billa u Centralnoj i Istonoj Europi porasla je za 6,8 posto. U Italiji je promet opao za 19,9 posto usljed prodaje trgovina na jugu zemlje, dok su preostali objekti zabiljeili kumulativan rast od 1,3 posto. Diskonter Penny zabiljeio je rast prodaje od 1,7 posto, na 6,8
postojeih objekata i otvori 116 novih. U grupi nisu dali nikakve konkretne prognoze za 2013. godinu. Po miljenju analitiara Planet retaila, trgovac e morati da se fokusira na sljedee oblasti: Uvrivanje pozicije Pen nyja: diskonter biljei znaajan rast na stranim tritima, ali u Njemakoj se suoava sa potekoama. Rast od 3,5 posto u 2012. nije lo, ali ni dovoljan, imajui u vidu sredstva uloena u osvjeavanje objekata i marketing, kao i injenicu da tri
24
osvrt strunjaka

Ekskluzivno iz Bea Pie: Nenad Pacek, predsjednik GSA nenad.pacek@globalsuccessadvisors.eu
riza ve due nagriza Adriatik regiju, pa je tako prola godina zavrila u recesiji s naglaenim padovima BDP-a, posebno u Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji, te neto blaom recesijom u Bosni i Hercegovini i Makedoniji. Kriza u Europskoj uniji je i dalje snano prisutna, naroito u takozvanim perifernim dravama, ali rast se znaajno usporio i u zemljama na sjeveru (zemlje koje imaju jake izvozne kapacitete). Po svemu sudei, Europska unija e i ovu godinu zavriti u blagoj recesiji, s tim da e padovi BDP-a biti jae naglaeni na jugu nego na sjeveru. Domaa potranja u zemljama Centralne Europe je i dalje katastrofalna, s daljim padom u zemljama poput eke, Maarske, Slovake, a ak je dolo i do slabije potranje u Poljskoj i Turskoj (zemljama koje su koliko toliko jo rasle prethodnih godina). Centralna Europa bi, vrlo lako, mogla da zavri u recesiji ove godine. Naalost, kao i prethodnih nekoliko godina, bojim se da zemlje Adriatik regije nee vidjeti nikakav znaajniji oporavak ove godine. Izvoz u dijelove Europe je pod kontinuiranim pritiskom, domaa fiskalna i monetarna politika nisu ni od kakve pomoi, mnoge kompanije i potroai su prezadueni. Potroai su, takoer, u strahu. Nezaposlenost u cijeloj Europi i dalje raste, a taj negativan trend je i dalje vidljiv i u itavoj regiji Centralne Europe, pa ak odnedavno i u nekim zemljama biveg Sovjetskog Saveza (koje jo uvijek rastu bre od ostatka Europe i tako e biti sve dok ne padne cijena nafte). Upravo taj negativan trend oko zapoljavanja i dalje kreira nelagodu i strah kod potroaa, a to je posebno izraen trend u Adriatik regiji (ak vie u Hrvatskoj i Sloveniji, nego u drugim zemljama). U mojim redovnim razgovorima s regi-
Nenad Pacek je osniva i predsjednik kompanije Global Success Advisors GmbH i suosniva korporativnog servisa CEEMEA Business Group. Kompanija GSA je fokusirana na savjetovanje internacionalnih kompanija kako bi im pomogla da nadjaaju konkurenciju na globalnim tritima, sa posebnim naglaskom na tritima u razvoju. Priznat je i najprodavaniji autor knjige Trita u razvoju: Lekcije za poslovni uspjeh i prikaz za razliita trita, koja je doivjela drugo izdanje. Kao suosniva korporativnog servisa CEEMEA Business Group, Nenad pomae regionalnim menaderima multinacionalnih korporacija u poslovanju u Centralnoj i Istonoj Europi, na Bliskom Istoku i u Africi.
onalnim direktorima velikih globalnih proizvoaa roba iroke potronje (ukljuujui hranu i pie), vidio sam da je biznis pod ogromnim pritiskom u cijeloj Europi, ali posebno u Adriatik regiji. Rezultati u prva tri mjeseca ove godine pokazuju da je najdublji pad prodaje i dalje u ovom podruju, naroito u Sloveniji i Hrvatskoj (slini dublji padovi biljee se i u prezaduenoj Maarskoj). Premium segment je pod najveim pritiskom, a potroai sve vie i vie kupuju samo super jeftino, te sistematski kupuju samo robu po promotivnim cijenama. Takoer, u zemljama poput Slovenije i Hrvatske, gdje su privatne robne marke sve prisutnije, jako je vidljiv trend kupovine tih proizvoda. Takoer, u Hrvatskoj i Srbiji nezaustavljivo rastu trini udjeli diskontnih maloprodajnih lanaca, a moe da se pretpostavi da e takav trend postati itekako vidljiv narednih godina takoer u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Makedoniji (gdje je prodaja u diskontima jo uvijek mala u odnosu na Hrvatsku i Sloveniju). Zbog toga mnogi globalni igrai i dalje imaju bolji premium biznis u Srbiji nego u Hrvatskoj ili Sloveniji. Neki regionalni direktori idu tako daleko da govore o tome da e u regiji doi do dalje komoditizacije robe, te da e zbog negativnih privrednih kretanja i prezaduenosti premium segment biti pod jakim pritiskom, ne samo ove godine ve ak i u narednih tri do pet godina. S obzirom na to da e europsko ekonomsko okruenje ostati pod pritiskom nerijeenih dunikih kriza, kao i problema oko eura, za pretpostaviti je da e ti negativni trendovi itekako utjecati na Adriatik regiju upravo u tom srednjeronom periodu. Trend komoditizacije robe, odnosno kupujmo samo najjeftinije i ono to ima promotivnu cijenu e se nastaviti narednih godina, a bit e posebno izraen ove godine, koja e, privredno gledano, biti izuzetno teka. Diskontizacija Adriatik regije, odnosno
dalje irenje diskontera, e se sigurno zahuktati narednih nekoliko godina, a izmueni, osiromaeni i utueni potroai e trend jedva doekati. Kada svugdje u regiju stigne i Hofer/ Aldi, Lidl e dobiti svoju poznatu i pravu konkurenciju iz Zapadne Europe, a pod pritisak e dodatno doi i domai maloprodajni lanci. Trend diskontizacije je veoma naglaen i u bogatim zemljama, poput Austrije i Njemake, a u Adriatik regiji e po, mom miljenju doivjeti procvat kakav se rijetko via. U takvom potroakom okruenju, gdje su diskonti i niske cijene veoma vani, korporacije treba da razmisle o nekoliko stvari: Prvo, imate li dobar portfolio proizvoda, koji zadovoljava razne potroae u raznim segmentima? Ako ne, zato ne? Dovoljno je zemalja na svijetu, s mnogo osiromaenih, pa takva portfolio strategija nije samo za Adriatik regiju, ve bi trebalo da bude i dio globalne portfolio strategije. Drugo, je li va marketing znatno drugaiji i kreativniji od konkurencije, ili samo prevodite neke kampanje svana? Jeste li zaista u bliskom kontaktu s potroaem i da li s njim komunicirate na nain na koji ete dobiti dobru reakciju? Tree, jeste li trokovno preskupi u Adriatik regiji? Mnoge korporacije su davno otvorile kancelarije raznih veliina u glavnim gradovima u regiji, a poto nema rasta mnogi su pod pritiskom globalnih direktora da sreu fiksne trokove u regiji, kako bi i dalje imali profitabilna trzita u regiji. Oni, koji razmiljaju veoma kratkorono sigurno e narednih godinu-dvije rezati odreene fiksne trokove, dok oni koji mogu sebi da priute da razmiljaju na due staze, u svakom sluaju bi trebalo da gledaju na krizu kao na priliku da znaajno poveaju trine udjele i da nastave da grade svoje brendove.
25
Bojim se da zemlje Adriatik regije nee vidjeti nikakav znaajniji oporavak ove godine. Izvoz u dijelove Europe je pod kontinuiranim pritiskom, domaa fiskalna i monetarna politika nisu ni od kakve pomoi, mnoge kompanije i potroai su prezadueni. Potroai su, takoer, u strahu.
26
miljenja i komentari
Sve je vie blokiranih rauna

Od novembra mjeseca, od kad se Centralna banka odluila na javno objavljivanje podataka broj blokiranih rauna raste iz mjeseca u mjesec. Samo u mjesecu aprilu prema podacima Centralne banke BiH, broj blokiranih rauna poslovnih subjekata u BiH porastao je do 62.140. Po jedan blokiran bankarski raun ima 37.953 firmi. Stoga smo pitali strunu javnost, je li ovo alarm i znak da je privreda nae zemlje pred kolapsom, posebno ako uzmemo u obzir injenicu da je blokada rauna pokazatelj nelikvidnosti, a nelikvidnost, znamo, vodi u steaj
Mladen Pandurevi, Udruenje poslodavaca FBiH Vladimir Blagojevi, Privredna Komora RS
o je snaan pokazatelj pada privrednih aktivnosti i enormne nelikvidnosti nae privrede. Istovremeno to je i upozorenje vlastima na svim nivoima da odluno i bez ikakvih odlaganja trebaju preduzeti mjere koje idu u pravcu: rastereenja privrede, poticanja po-
tronje, stavljanja javne potronje u realne okvire i poboljanju likvidnosti. Naalost, nisam siguran da to moemo oekivati u dogledno vrijeme, tako da moemo oekivati nova otputanja zaposlenih i smanjenje ivotnog standarda najveeg broja graana u Bosni i Hercegovini.
aime, kada posmatramo ovo pitanje, moramo imati na umu da esto preduzea imaju vie rauna. Ipak, domaa privredna drutva se nalaze u izuzetno tekim uslovima, koje karakterie i velika nelikvidnost koju, uz svjetsku ekonomsku krizu, moemo posmatrati kao osnovni razlog za gaenje ovolikog broja rauna.
Neophodno je raditi na rastereenju privrede, ukidanju niza fiskalnih,a naroito parafiskalnih optereenja na svim nivoima vlasti. S tim ciljem, Privredna komora RS ve godinama ukazuje na niz optereenja sa kojima se susreu domaa privredna drutva i koje treba ukinuti ili smanjiti kako bismo unaprijedili domai poslovni ambijent.
Adis Hasakovi, strunjak za strateko komuniciranje
ve vie poslovnih subjekata u BiH zatvaraju raune, hm, koga briga!? Ukratko, tako se ponaaju oni koji bi trebali initi sve da stvore okvirne uvjete za razvoj poslovanja. Niti veina graana nije nita odgovornija u ispunjenju svojih graanskih prava i odgovornosti. A, nevladin sektor ostaje dosljedan sebi, i po onoj svirakoj, koliko para, toliko muzike, odluuje sve vie ne mijeati se u vlastiti posao. A, lideri su po ko zna koji put namirisali krv i osjetili pravi trenutak za ponovno klicanje parola narodu koji ne moe
bez njih. Nikog vie ne zanima privreda, niti kao debatna tema, a kamo li ta drugo. ta vie, nae politike elite ne samo da se ne trude kreirati pozitivan ekonomsko politiko drutveni ambijent, njih vie niti ne zanima kako to sve skupa komunikacijski zvui. vrsto vjeruju u slabu izlaznost i na sljedeim izborima, jer to im je jedini garant da e neometano moi zastupati vlastite interese. U situaciji u kojoj su jedino sigurne njihove plae, zatvaranje preduzea nije vijest. I, onako, za sve ostalo, tu je MMF.
Milo Todorovi, Udruenje ekonomsita RS SWOT
snovni razlog poveanog broja blokiranih rauna poslovnih subjekata u Bosni i Hercegovini je nemogunost tih organizacija da servisiraju tekue obaveze, odnosno slaba likvidnost. Slaba likvidnost je jedan od tri najvea problema sa kojima se susree veina organizacija u naoj zemlji. Uglavnom, do blokade rauna dolazi kad organizacija prestane plaati poreske obaveze. Ovoliki broj blokiranih rauna pokazuje
da je, prije svega privreda, u jako tekoj situaciji. Veina tih organizacija kojima su rauni blokirani imaju i masu drugih dugovanja, koja ne mogu redovno servisirati. Drava bi morala poraditi na ovom problemu, jer on postepeno rui cijelu privredu. Jedan od razloga zbog kojih nita ne preduzima je taj to je drava jedan od najveih dunika, pa joj kratkorono nije u interesu da se ova situacija rjeava. Dugorono, svi gube.
27
Blokirani rauni odraz posustale bh. privrede
BLOKIRANI RAUNI U 2013. Broj firmi sa blokiranim raunima 58.038 60.410 61.507
Mjesec
Novembar Februar Mart Podaci su dostupni na: www.cbbh.ba
ako prenosi Slobodna Evropa, u BiH postoji 35.000 firmi sa blokiranim raunima nelikvidno. Poreenja radi, u Srbiji je 2.700 takvih firmi. To pokazuje da je bh. privreda na koljenima, ocjenjuju ekonomisti. Iako Srbiji i Hrvatskoj ve razmatraju mjere kojima bi rijeili ovaj problem i pomogli poduzetnicima da se izvuku iz problema, u BiH se nijedna institucija ne bavi ovim pitanjem. Struktura pravnih lica iji su rauni blokirani jako je raznolika, pa se tako na spisku nalaze imena brojnih banaka, firmi, institucija, politikih stranaka, sudova, opina, kola, bolnica, medija i drugih. U ovu kategoriju spadaju i firme poput eljeznica FBiH, BH Airlinesa, Pretisa, ipada, mesne industrije MIMS, Osloboenja, ali i rudnika koji ne mogu da naplate potraivanja, recimo, od Elektroprivrede, to najbolje oslikava na koji nain se posluje u BiH, kae ekonomistica Svetlana Ceni. Za mene je ovo porazan podatak - za tako malu privredu ovoliko blokiranih rauna. Dok se mi bavimo sporazumima politikih stranaka, privreda je u kolapsu. I skreem panju na jo jedno: pogledajte Razvojnu banku Federacije, pogledajte Investicionorazvojnu banku. Kad su formirane niko nije rekao ta hoemo da postignemo, odnosno koja je zaposlenost, koji su efekti. Sad kad pogledate koliko je firmi koje su na spisku kreditiranih, a blokirane su, onda i to govori kako se uopte razvijamo, istie Ceni. Mijo Mii iz Udruenja banaka BiH kae da banke blokiraju raune najee po nalozima sudova zbog neplaenih obaveza. To mogu biti ugovori o kreditu i ugovori druge prirode koji su u komercijalnim bankama - garancija, krediti, mjenica, naravno i nalozi poreskih institucija. Ovaj registar blokiranih rauna zahtijeva jednu detaljniju analizu, ulaenje u strukturu razloga tih blokada, da bi se dobila prava slika stanja naeg realnog sektora prije svega, kae Mii. Prema naim zakonima firme kojima je raun blokiran due od 60 dana idu u steaj. No, steajni postupak moe pokrenuti vjerovnik, odnosno kreditor ili potrailac sredstava i vlasnik firme. Nema podataka da li je za neke od firmi sa spiska pokrenut steaj, kao ni koliko je ukupno dugovanje ovih firmi, ali je objavljivanje spiska viestruko korisno, kae guverner Centralne banke BiH Kemal Kozari. Smatram da te informacije trebaju da budu pred graanima i da graani znaju, a posebno oni koji se bave ekonomijom, s kim rade i na koji nain mogu da izbjegnu nepotrebne neugodnosti, a koje se, naravno, deavaju u praksi, kae Kozari.
Goran Nedi, predsjednik Upravnog odbora, Ameriko-bosanska fondacija
ve vei broj blokiranih rauna privrednih subjekata u BiH je direktna posljedica pada kreditne aktivnosti u proteklih 4-5 godina. Ukupna kreditna aktivnost (domaa i inostrana) je u periodu 2000.-2009. rasla po stopi 15-20 posto godinje, dok je u protekle etiri godina to palo na ispod pet posto. U situaciji ogromnih neiskoritenih resursa u BiH svaki rast kreditne aktivnosti ispod 15 posto godinje dovodi do stagnacije i nemogunosti dodatnog zapoljavanja i poveanja ivotnog
standarda naih ljudi. Ukoliko elimo da izbjegnemo kolaps hitno moramo da promijenimo regulativu unutar bankarskog sektora, koja e omoguiti bankama pristup jeftinim domaim izvorima sredstava koje e one dalje moi proslijediti, prvenstveno u realni proizvodni sektor. Srednjerono su nam potrebne krupne reforme koje e omoguiti stvaranje znaajne domae tednje koja e putem inovativnih rjeenja u vidu novih institucija i instrumenata omoguiti dugorone, povoljne plasmane u privredu.
Zlatko Hurti, ekonomski analitiar
ve vei broj blokiranih rauna u Bosni i Hercegovini odraz je tekog ekonomskog stanja. Nelikvidnost je sve izraenija, a sudske presude utjeu na rast blokade rauna. Drava predstavlja jednog od najveih dunika koja samim tim uveliko doprinosi ovakvom stanju. Brojne usluge i radovi koji su izvreni za dravne institucije na raznim nivoima nisu plaene zbog sve veeg deficita u budetima.
Na taj nain preduzea nisu u mogunosti platiti svoje obaveze to sudovi kanjavaju blokiranjem rauna. Osnovno to je potrebno poduzeti jeste da drava redovno izvrava svoje obaveze i plaa naruene radove, robe i usluge to e uveliko olakati situaciju u ovom pogledu. S druge strane potrebno je uspostaviti sistem meusobnog prebijanja obaveza kako bi se izbjegli skupi sudski procesi.
28
analiza
globalne inovacije i zbivanja u FMCG industriji

Autor: Abigail Lawrence, Innovation Analyst
Personalizacija na novom nivou

Inovacija u digitalnoj tehnologiji za pruanje personalizoSnaga PL-a nije samo cenovna prednost, ve i irina ponude. vanih poruka koje stvarno impresioniraju potroae, te se oni pitaju Kako su to uradili? Holandski proizvoa piva Grolsch predstavio fascinantan promotivni pristup koji je kupcu omoguio interakciju s digitalnim likom u stvarnom vremenu. Mi smo ga testirali i rezultati su stvarno nevjerovatni!
Kako funkcionie?
Potroa moe komunicirati sa izmiljenim policijskim detektivom tako to e poslati SMS poruku sa svojim imenom. Broj se potom zabiljei na Grolsch web stranici i personalizovani odgovor automatski se alje na njihov telefon. Oni koji su primili poruku u kojoj stoji da ih detektiv poznaje, dobili su link koji ih vodi do besplatnog paketa piva.
Ko drugi koristi ovaj pristup?

U Grkoj, kompanija Lacta koristiti proirenu stvarnost te kupcima svojih okoladnih barova alje personalizovane poruke, dok je British Airways klijentima koji su online putem slali svoj potanski kod za vrijeme Olimpijskih igara, slao personalizovane oglase sa prikazom aviona koji lete iznad britanskih ulica.
Koritenje GPS za jedinstvene promocije
GD istraivanje inovacija pomae trgovcima i dobavljaima da identifikuju prilike, optimiziraju performanse i stvore konkurentnu prednost. IGD konstantno prati i biljei globalne inovacije i zbivanja u FMCG industriji. Podatke dalje koriste na vie naina: Rezultate prikazuju na ljestvici inovacija u sedminom newsletteru; Rade opsene tromjesene izvjetaje o globalnim temama koje su identifikovali kao inovacije; Piu globalne izvjetaje o trendovima i projektima koje predstavljaju budunost maloprodaje. Bacite pogled na top inovacije u 2012.
Postavljanje GPS predajnika u pakovanja da bi se pokrenulo inovativno natjecanje. Kompanija Nestl nedavno je organizovala lokalno natjecanje u Velikoj Britaniji, kada su u pakovanja okolada postavljali GPS ureaje za praenje.
Zato nam se svia?

Nestle kampanja Mi emo te nai je prva ove vrste, a kupci se osjeaju kao da su u Willy Wonka svijetu. Kljuno pitanje za dobavljaa je kako mogu koristiti ovu tehnologiju za budue promocije?
Kako funkcionie?
GPS ureaji su skriveni u KitKat i druge Nestl okolade. Ureaj za praenje se aktivirao kada je potroa povukao GPS karticu prilikom otvaranja pakovanja. Nakon to je izvukao GPS karticu, ekipa Nestl pronalazila je potroaa u roku od 24 sata i uruivala mu ek od 10.000 funti. Bilo je est ovakvih nagrada, a kupci su online mogli provjeriti ko je pobjednik.
29
Prilagoavanje kupovnog iskustva onom digitalnom

Prilagoavanje je nova snaga u inovacijama, u vrijeme kad se poveava potranja za personalizacijom, a maloprodaja se ubrzava. Hellmanns je saraivao sa malotrgovcem St. March u Brazilu kako bi potakao potroae da koriste majonezu za neto vie nego samo za sendvie.
Kako funkcionie?
Poseban softver instaliran na St. March kase, biljei raune koji su sadravali Hellmanns majonezu i druge proizvode. Ova informaciju je koritena za generisanje recepata koji kombinuju sastojake iz potroake korpe, te su oni bili isprintani na samom raunu.
Zato nam se ovo svia?

Ovo je odlian nain da se prilagode poruke i potaknu kupci da pronau nove potencijalne koristi za proizvod. U prvom mjesecu Hellmann's je zabiljeio porast prodaje od 44 posto.
Twitter kao sredstvo plaanja

Povezivanje online i offline svijeta, kombinujui stvarne trgovine u realnom vremenu sa interaktivnim drutvenim medijima za promociju novih proizvoda. Kelloggs je otvorio prvu svjetsku high street Tweet trgovinu u Londonu za promociju svog novog proizvoda Special K, koristei mo drutvenih medija.
Kako funkcionie?
Kupci koji su posjetili Tweet trgovinu, mogli su uzeti vreicu novog proizvoda, a platili su je tako to su ga preporuili putem svog Twitter profila. Osoblje trgovine, Special K djevojke provjeravale su tweetove kupaca, koje su oni mogli postaviti putem pametnih telefona ili iPada koje su mogli koristiti u trgovini.
Ko drugi koristi ovaj pristup?

BOS, junoafriki proizvoa ledenog aja, postavio je aparate koje kupci aktiviraju putem Twittera. Ledeni aj dobit ete ukoliko u svom twettu koristite hushtag ovog proizvoda.
Hologramsko pakovanje
Stvaranje vizuelnog utiska i isticanje na polici putem inovativnog dizajna pakiranja koje inspirie kupce kako bi pronali nove namjene proizvoda Pakovanje Philadelphia namaza je vizualno poboljano kako bi se predstavili recepti u kojima se moe koristiti ovaj proizvod.
Kako funkcionie?
Kada kupci mijenjaju ugao gledanja, ime proizvoda se promijeni u recept sugestiju poput paste sa uftama ili makarona sa sirom. Upotreba tehnologije lea pomae pri uspostavi veze izmeu brend i novih potencijalnih namjena.
Zato nam se svia?

Proizvoai i trgovci su uvijek trae nove naine da kupcima priblie proizvod i njegove namjene, a ambalaa je jedan od naina da se to postigne. Ova inicijativa takoer pomae pri stvaranju vizualne privlanosti proizvoda na prodajnom mjestu.
30
poslovanje
Tradicionalne recepture u atraktivnoj ambalai osvajaju moderno trite
Dr. Pasha jedna od najbre rastuih kompanija u BiH

Pripremila: Katarina Suli
r. Pasha pria poinje krajem prolog stoljea i nastala je prvenstveno iz elje mladog branog para da vlastitim iskustvom stvore neto u skladu sa njihovim opredjeljenjem prirodno i isto. Ideja za Dr. Pasha runo raene prirodne proizvode je dola sasvim spontano, skoro pa sluajno. Tvorac danas poznatog brenda zbog upotrebe hemijskih sredstava imao je probleme sa koom. Usljed vlastite nevolje po tradicionalnim receptima kreirao je sapun od prirodnih sastojaka nakon ije upotrebe je primijetio da se koa dosta smirila. I tako poinje naa velika pria. Kreiran je prvi i danas najprepoznatljiviji proizvod - Dr. Pasha sapun. Proces proizvodnje i runa izrada Dr. Pasha proizvoda kao i prepoznatljiv izgled inspirisan tradicionalnim motivima Bosne i Hercegovine, doprinose ponovnom ujedinjenju ovjeka i prirode u svrhu ljepote, zdravlja i dobrog osjeaja. Svi Dr. Pasha proizvodi se proizvode od 100% prirodnih i najkvalitetnijih sirovina iz biolokog, organskog uzgoja, bez ikakvih dodataka, punila i konzervansa te nisu testirani na ivotinjama. Slijedimo tradicionalne recepture i pratimo svjetske trendove njege koe na bazi prirodnih sastojaka trudimo se da za sve imamo omiljeni proizvod koji e razmaziti, opustiti i oivjeti kou i tijelo. Pored sapuna za razliite kone probleme, koji su bili prvi proizvod, liniju proizvoda obogauju i Zlatni Melem, Njegujua prirodna ulja za lice i tijelo, Lip Balm, Svijee za masau na bazi soje, Aromaterapijski osvjeivai zraka, Vreice lavande, Krema za bebe i linija proizvoda na bazi ulja Argana. Sa proizvodima su prisutni u pet zemalja, meu kojima su Slovenija, Srbija, Crna Gora i Hrvatska. Preko distributera u Sloveniji prisutni su i na tritu EU. Cilj je da se ove godine proire na dodatna dva trita. Kroz odreene hotelske lance prisutni su i u ostalim zemljama svijeta. Pojedinane kupce imamo i u Skandinaviji, Japanu i Kini, no tu nije rije o distribuciji i
mrei kupaca kao u gore navedenim zemljama. Svakodnevno nam pristiu mnogobrojni upiti sa inostranih trita kako mogu doi do naih proizvoda a mi vrijedno radimo na tome da nau ditributivnu mreu i proizvode uinimo to dostupnijima. Sigurni smo da bi pozitivni zakonski propisi kao poticaj izvoza ili neki drugi pomogli poveanju izvoza.
Novi proizvodi na bazi Argana

Danas, kada njegujemo status 100% prirodnog proizvoaa i kada su novi proizvodi u razvoju dobijamo sve veu podrku naih korisnika na svim svjetskim tritima, koji su prepoznali potpunu i apsolutnu prirodnost i kvalitet naih proizvoda, brigu o zdravlju i ljubav prema svemu to proizvodimo, poruuju iz kompanije Dr. Pasha. Slijedei tradicionalne recepture i nove svjetske trendove njege lica i tijela na bazi prirodnih sastojaka, Dr. Pasha svoju liniju upotpunio je proizvodima na bazi Argana Sapun sa Arganovim uljem, Krema Argan, Prirodno Arganovo ulje sa mjeavinom njegujuih ulja i 100% isto Arganovo ulje. Linija proizvoda na bazi Argana koji je neprocjenjivo blago iz prirode za njegu i ouvanje prirodne ljepote namijenjen je za dubinsku njegu i regeneraciju koe, kose i noktiju. Planovi za budua ulaganja su okrenuti prema poveanju proizvodnih kapaciteta jer sa svakim novim tritem raste i prodaja i vano im je da proizvodni kapaciteti pravilno prate rast potranje proizvoda na svim tritima na kojima su prisutni. Takoer bitan segment u koji polaemo je certifikacija. Obzirom da smo vlasnici certifikata ISO 9001:2008 cilj nam je daljne certificiranje i ulaganje u eduakciju naih kadrova jer mi smo svjesni da su zaposlenici nosioci razvoja i rasta svake kompanije. Takoer, bitno je napomenuti da su neki od prestinih dermatolokih instituta iz Europe dali vrhunsku ocjenu za kvalitet nekih od naih proizvoda, poput instituta Dermatest iz Njemake. Industrija prirodne kozmetike trenutno vrijedi preko 25 milijardi dolara i predstavlja jednu od najbre rastuih trendova u industriji kozmetikih proizvoda u svijetu. Sigurna sam da sa pravilnim pristupom svakom tritu i sa pravilnom gradnjom brand awarnessa moemo postati multinacionalna kompanija. Ali koliko god ovo zvualo primamljivo nama to nije naa glavna preokupacija, na primarni cilj je da budemo kompanija koja kvalitetnim i 100% prirodnim proizvodima promovie zdrav nain ivljena koristei samo ono najbolje iz prirode, zakljuuju nai sagovornici.
Dr. Pasha unato krizi biljei rast na tritu

U vrijeme velike ekonomske krize i recesije kada se biljee padovi prometa i sve slabiji rezultati na tritu, Dr. Pasha pono-
sno ostvaruje rast i irenje i biljei sve vee rezultate. Trenutno moemo rei da smo u posljednje dvije godine najbre rastua kompanija u BiH. Tanije, u 2012. godini ostvarili smo porast prometa koji je ak 4 puta vei u odnosu na 2011. godinu. Isti rast, jo i vei nastavljamo u 2013. godini i oekujemo da emo ve u prvoj polovini godine dostii ukupan rezultat koji je ostvaren u 2012. godini. to se tie odnosa drave, svakako da bi kvalitetan zakonski okvir pomogao, meutim podjednako je bitno da drava i provodi mjere kvalitetno, jer superiorni planovi esto znaju da propadnu zbog loe realizacije. Smatramo da drava treba da revidira svoju strategiju za podrku razvoja malog biznisa. Takoer, smatramo da treba biti vie fokusirana i konkretnija i treba biti pripremljena sa strunjacima iz oblasti koju ima za cilj da podrava. Obzirom da jedini zdrav nain rasta ekonomije jedne drave lei u vlastitoj proizvodnji drava bi trebala vie panje posvetiti kompanijama poput ove.
32
regionalni intervju
Roman Glaser, predsjednik Uprave i generalni direktor Perutnine Ptuj
Najvei kapital je kvalitet

Razgovarao: Igor urovi, igor.durovic@instore.si
Kakvu saradnju imate sa trgovcima na domaem tritu i u regionu? Finansijska kriza u Europi i na svijetu se kao kod nas odraava u promjeni kupovnih navika potroaa. Oni kupuju sve racionalnije, ali uprkos tome vjeruju robnim markama od povjerenja. Sve vie se kupuje u razliitim trgovinama, rastu naravno i diskonti, a sa druge strane raste udio trgovakih robnih marki. U Perutnini Ptuj smo se novim trinim uslovima prilagodili na dva naina. Na jednoj strani internacionalizacijom naeg poslovanja i organizacijom vertikalne proizvodnje na etiri trita, a na drugoj strani stalnom optimizacijom i segmentacijom naeg portfolia proizvoda pokuavamo da zadovoljimo potrebe svih segmenata potroaa. Od onih najzahtjevnijih, do cjenovno najosjetljivijih. Prodajni rezultati nam dokazuju, da smo u tome uspjeni. U Sloveniji i na naim drugim kljunim tritima u Jugoistonoj Europi (Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Makedonija, Kosovo, Crna Gora, Rumunija) u zaotrenim ekonomskim uslovima glavnu panju smo usmjerili na oblikovanje optimalnog asortimana naih namirnica sa kojima smo zadovoljili potrebe razliitih potroakih struktura. U segmentu prvih deset najveih kupaca u Sloveniji i na tritima Jugoistone Europe u 2012. realizovali smo 46 posto svih prihoda od prodaje mesa i preraevina. To znai da imamo sa trgovakim lancima uspostavljene redovne relacije, pogotovo zbog nae proizvodne pozicije, koja je na potroakom nivou vrlo izraena i svrstava nas na sam vrh u segmentu ivinskog mesa. Inae smo u 2012. na svim tritima i kroz sve prodajne kanale (veleprodaja i maloprodaja) realizovali za tri posto viu prodaju od prethodne godine. U 2012. proizvodnja ivinskog mesa i preraevina predstavlja 84 posto svih prihoda od prodaje u Grupi. Regionalno gledano, Jugoistona Europa i
erutnina Ptuj je, kao matino preduzee, u 2012. realizovala 139,4 miliona eura istih prihoda iz poslovanja i 2,3 miliona eura profita prije odreivanja taksi. Sa negativnim rezultatom poslovnu 2012. su u Sloveniji zavrila tri povezana preduzea, dok su ostala u Sloveniji poslovala pozitivno. Na nivou Grupe Perutnina Ptuj smo realizovali 261,8 miliona eura i pola miliona eura dobiti. Naravno, najvei udio u realizaciji ima matica, nakon koje slijede partneri iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije, kae za InStore Roman Glaser, predsjednik Uprave i generalni direktor Perutnine Ptuj. Kakva je bila poslovna 2012. godina? Poslovno okruenje u 2012. bilo je vrlo iscrpljujue. Uprkos neblagonaklonim uslovima, Perutnina Ptuj je uvrstila razvojni cilj trinog lidera u iroj regiji to se tie segmenta pernatih ivotinja. Tako smo realizovali jo nerevidiranu prodaju u visini od 261,8 miliona eura, a vano je naglasiti da je EBITDA postignuta u visini od skoro 25 miliona eura to je 30 posto vie nego godinu dana ranije. To pokazuje na stabilnost Grupe Perutnina Ptuj. Naroito ako u obzir uzmemo argument da je EBITDA mara porasla na 9,5 posto to Perutninu Ptuj svrstava u sam vrh svjetskih proizvoaa mesa. Jasno je da smo poslovanje u proloj godini zavrili pozitivno i u skladu sa planovima. Temelje za bolje poslovanje, koje se ukazuje sada, pripremili smo ve 2010., poslije obavljene analize i reorganizacije Grupe. Na vie od 20 razliitih trita u 2012. prodali smo skoro 80 miliona kilograma ivinskog mesa i preraevina. To znai da kontinuirano rastemo ba na podruju osnovne djelatnosti, a to je proizvodnja i prerada ivine.
Europska unija sa postignutih 71 posto u cjelokupnim prihodima od prodaje osnovnog programa ve su uveliko preli 29-postotni dio prihoda u Sloveniji. Napravili ste nekoliko stratekih preokreta u BiH i Srbiji. U emu se oni ogledaju? Sa optimizacijom unutranjih procesa poeli smo ve 2010., kada smo osjetili da e se globalna kriza ne samo nastaviti nego i produbiti. Reorganizacijom, koju smo intenzivno izvodili prole godine, smanjili smo trokove, selekcionisali kupce i trita i sproveli kadrovsku optimizaciju. Poslije obavljene analize, optimizacije i reorganizacije, optimizovali smo poslovanje cijele Grupe Perutnina Ptuj, snizili funkcionalne troove i popravili komunikaciju. Ocjene pokazuju da se reorganizacija promijenila na tritu Bosne i Hercegovine, srpskom tritu, a i u Sloveniji. Konsolidovali smo broj preduzea u BiH i u Srbiji, gdje smo sedam preduzea reorganizovali u dva. U BiH smo spojili pet povezanih preduzea. Na taj nain smo djelimino neutralizovali visoke ulazne trokove zbog divljanja cijena stratekih sirovina. Problematika nekvalitetne, a cjenov-
33
zliitih modela zato oekujemo da e se potronja mesa uveavati, a najvie e na tritu rasti segment ivinskog mesa. Kakav znaaj pridajete Halal i Koer certifikatima? Perutnina Ptuj je u svojoj dugoronoj strategiji i cilju svoj put poela sa internacionalizacijom rada u dravama koje su nastale na teritoriju nekadanje Jugoslavije, koje su ve u prolosti predstavljale naa tradicionalna trita. Prilika je znai ba u izvoenju vizije, koja je najee dugoroan cilj, bez obzira na destinaciju realizacije poslovne ideje. to se tie islamske zajednice, Perutnina Ptuj je u okviru svojih integrisanih procesa uvela i certifikat kvaliteta Halal. On danas na tim podrujima nije samo trend ve nunost koja dobija znaenje i izvan granica. U Europi je po nezvaninim ocjenama priblino 50 miliona pripadnika islamske zajednice, od toga 19 miliona na podruju EU. Svi ti potroai na svojim stolovima oekuju Halal namirnice. Najveu odgovornost za to naravno nose islamske zajednice i proizvoai koji u skladu sa svim meunarodnim normama odgovaraju na potrebe potroaa. Uz povjerenje proizvoa dobija i ulaznicu na ogromno Halal trite koje po nekim ocjenama vrijedi vie od 400 milijardi eura, a brojka ak i raste. ta nam moete rei o investicijama i planovima? Svoju trinu poziciju moemo utvrivati i graditi samo naprednom investicionom politikom na svim tritima gdje smo prisutni. Grupa Perutnina Ptuj u posljednjem periodu je na regionalnom nivou organski i preko akvizicija porasla za 100 posto. Svjesni smo da je zadovoljan potroa i lojalan, zato mnogo sredstava usmjeravamo upravo programu razvoja i lojalnosti. I ubudue emo intenzivnije ulagati u razvoj, implementaciju i utvrivanje pozicije robnih marki PP, Poli i Prirodno fit. Bez obzira na situaciju finansijskog i realnog trita u posljednjih est godina na konsolidovanom nivou zajedno smo u Grupi Perutnina Ptuj realizovali skoro 100 miliona eura investicija, od toga priblino polovinu u okviru domicilnih integrisanih procesa. Po vanosti, ali i veliini investicija, izdvajaju se infrastrukturne modernizacije u preraivakim lancima povezanih preduzea grupe, kao i investicije u razvojne djelatnosti. S obzirom na sve investicione aktivnosti, dokazali smo da je i u loim uslovima mogue realizovati planove koji su vani za razvoj preduzea i koji e u budunosti biti generator rasta.
Roman Glaser
no prihvatljivije hrane, vrlo je gorua? Pitanje bezbijednosti hrane i sljedljivosti na nivou ponude koje se pokree u posljednje vrijeme, nije pitanje tehnologije prehrambenopreraivake industrije nego je to pitanje odnosa prema potroau i odgovornosti za sve to se radi. U Perutnini Ptuj smo poeli sa implementacijom sistema KBS (kvalitet, bezbjednost, sljedljivost) ve prije dvadeset godina kada je sam pojam kvalitet znaio neto sasvim drugo. Ako smo tada obezbjeivali nadstandard potroau, onda ga obezbjeujemo i danas, kad smo sistem nadogradili do perfekcije. Zato potroa zasluuje da zna koju hranu jede, ne samo sa deklaracijama o sadraju hrane nego i sa izvorom. Sa svim analizama koje imamo samo smo dodatno utvrdili znaaj svog sistema kvaliteta i porijekla. Negdje ste izjavili da ste, zbog podizanja cijena sirovina, morali da uloite 20 miliona eura vie nego u istom periodu prole godine, a duplirale su se i cijene penice i kukuruza? Istina. Podaci pokazuju, da smo u prehrambenoj industriji za sirovine potroili mnogo vie nego godinu prije, a vii su bili i trokovi energije i nekih materija-
la i usluga. Ve u 2011. se cijena penice duplirala, uz to se drastino poveala i cijena kukuruza. U 2012. biljeili smo izmeu 22-60 posto rasta cijena stratekih sirovina, a najdramatinije se kretala cijena soje koja je porasla za vie od 100 posto. Veliki dodatni utjecaj na konanu cijenu u posljednjem periodu prouzrokovala je promjena valutnog kursa izmeu eura i dolara. S obzirom na trendove oekujemo da e cijene sirovina i dalje rasti. U skladu s tim i potroai mogu da oekuju da e hrana jo poskupjeti. Kako vidite trendove u vaoj kategoriji? Svjetska industrija ivinskog mesa se posljednjih godina postepeno koncentrie i konsoliduje, i ti procesi uveavaju konkurentsku prednost poslovanja na globalnom tritu i posljedica su brojnih promjena u vrijeme nove ekonomije. Tako smo u brani svjedoci vee uloge marketinga, promjena u nainu ivota i ishrane, veoj potrebi za zdravom ishranom, veem akcentu na porijeklo robe, stalnim prohtjevima za novim proizvodima, kao i nepredvidljivosti okoline. Analitiari, poznavaoci i trenutni trendovi ukazuju na to da se mesna industrija mijenja zbog svih pomenutih promjena. Na osnovu ra-
34
PR lanak
Poslovni uspjeh i drutvena odgovornost za Perutninu Ptuj-BH su nerazdvojni
Perutnina Ptuj obiljeava pet godina rada tvornice u Brezi
Grupacija Perutnina Ptuj posluje u sedam zemalja: Slovenija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Srbija, Rumunija, Austrija i Makedonija, a osigurava hranu za vie od 22 razliita trita, za kojom posee vie od dva miliona zadovoljnih potroaa
Svi proizvodi Perutnine PtujBH proizvode se u vertikalno integriranom sistemu KSS (kvaliteta, sigurnost, sljedivost) u okviru kojeg su pod strogim nadzorom sve sirovine i procesi proizvodnje hrane. Kontrola kvaliteta mesa poinje sa ulaznom kontrolom sirovina u fabrici stone hrane i farmama, potom se nastavlja kroz uzgoj pilia u prirodnom i kontroliranom okruenju, pa kroz sve faze proizvodnje. Od trenutka kada proizvodi napuste tehnoloke linije pa sve do trgovina Perutnina Ptuj-BH ima uspostavljen rashladni lanac i na taj nain potroaima garantira vrhunsku kvalitetu i sigurnost proizvoda od polja do viljuke. Vertikalno integrirani lanac proizvodnje osigurava primarnu prednost peradskog mesa i proizvoda od mesa peradi Perutnine Ptuj-BH, jer se njime osigurava apsolutna konstantna vrhunska kvaliteta svih proizvoda. Kvaliteta i sigurnost svih proizvoda potvreni su domaim i meunarodnim certifikatima HACCP, HALAL i ISO standardi, ali i vlastitim kontrolnim procesima koji su esto stroiji i kompleksniji od zakonom predvienih, to predstavlja jo jednu dodanu vrijednost svakom proizvodu robne marke Perutnina Ptuj-BH. Kompanije Perutnina-Ptuj BH kontinuirano pomae ustanove i institucije kojima je pomo najpotrebnija. U tome cilju do sada su uruene vrijedne donacije od preko 100.000,00 KM, a neke od ustanova kojima su donirali su Zooloki vrt Pionirska dolina, Merhamet Breza, Zavod za zbrinjavanje mentalno invalidnih lica Drin Fojnica, Zavod za zbrinjavanje mentalno invalidnih lica Bakovii Fojnica, JU Djeiji dom Rada Vranjeevi Banja Luka, KJU Dom za djecu bez roditeljskog staranja Sarajevo i mnogi drugi kojima je potrebna pomo drutvene zajednice.
rupacija Perutnina Ptuj je prije pet godina sveano pustila u rad meso-preraivaku tvornicu Perutnina Ptuj-BH, koja predstavlja jednu od najznaajnijih greenfiled investicija u Bosni i Hercegovini i jedan od tehnoloki najsavremenijih pogona za proizvodnju mesnih preraevina od mesa peradi u ovom dijelu Europe. Perutnina Ptuj-BH danas je najznaajniji proizvoa proizvoda od mesa peradi na tritu Bosne i Hercegovine i koja proizvodima robne marke PP opskrbljuje cjelokupno domae trite te dio svoga proizvodnog asortimana izvozi, ukljuujui i najpopularniju pileu salamu Poli. Tvornica je od poetka poslovanja uspjela ispuniti sve planove i ostvariti dobitak poslovanja, koji se odmah i reinvestira u proizvodnju, to je vrlo rijedak sluaj u BiH. Grupacija Perutnina Ptuj posluje u sedam zemalja: Slovenija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Srbija, Rumunija, Austrija i Makedonija, a osigurava hranu za vie od 22 razliita trita, za kojom posee vie od dva miliona zadovoljnih potroaa. Osnova proizvodnje u Grupaciji Perutnina Ptuj je KSS sistem, kvaliteta, sigurnost, sljedivost i danas imaju uspostavljena etiri vertikalno integrirana lanca proizvodnje: u Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji. Perutnina Ptuj BH Breza i Perutnina Ptuj S Srbac ine vertikalno integrirani proizvodni proces u Bosni i Hercegovini, koje zapoljavaju blizu 600 radnika, koje iako u okviru meunarodno priznatog poljoprivredno - prehrambenog koncerna, izrazito su bh. kompanije, koje proizvode hranu Made in BiH.
35
36
category management
Usmjeravanje resursa za ostvarenje stratekih ciljeva
Organizovanje procesa menadmenta kategorije

Potrebno je izvriti prilagoavanje organizacione strukture maloprodajnih kompanija novim principima poslovanja. Ovdje se misli na uvoenje timova koji e imati potpunu odgovornost za poslovanje kategorija kojima upravljaju
Autor: Darko Vaseli, Business Development Manager, BiH, Makedonija, Albanija i Kosovo, Johnson & Johnson
menaderi i specijalisti. Na taj nain se uvodi timski pristup u upravljanje. Kreiranje nove organizacije podrazumijeva implementaciju sljedea tri koraka: Odreivanje grupa kategorija koje vode pojedini menaderi kategorija Ocjena neophodnog rada na menadmentu svake individualne grupe kategorija Adekvatna organizacija kojom e biti realizovan menadment grupe kategorija
rganizovanje predstavlja usmjeravanje resursa kako bi se ostvarili strateki ciljevi. Uvoenje menadmenta kategorije u poslovanje, nalae prilagoavanje organizacione strukture novom nainu upravljanja, to znai da je potrebno izvriti prilagoavanje organizacione strukture maloprodajnih kompanija novim principima poslovanja. Jedna od najbitnijih promjena je uvoenje pozicije menadera kategorije, odnosno angaovanje osobe kojoj e osnovni zadatak biti voenje kategorija kao zasebnih poslovnih jedinica. Znaajno je, takoer, napomenuti da je potrebno kreirati timove na elu sa menaderima kategorija, koji e imati funkciju upravljanja kategorijama. lanovi tima su funkcijski
Pod stvaranjem adekvatne organizacije se podrazumijeva ukupnost organizacionih promjena u kompaniji, koje trebaju dovesti do vee efikasnosti i efektivnosti. Najee koriteni termin za ove promjene je reinenjering. Reinenjering predstavlja koncept poslovanja koji pretpostavlja da je znaajnije poboljanje performansi preduzea mogue ostvariti samo ako se napuste tradicionalni principi poslovanja i radikalno redizajniraju bazini poslovni procesi.
ti potpunu odgovornost za poslovanje kategorija kojima upravljaju. Ova promjena je u skladu sa trendovima uvoenja fleksibilnih organizacija, zaetih 90-tih godina prolog vijeka. Putem fleksibilnih organizacija se nastoji postii unapreenje responzivnosti kompanija i poveanje efikasnosti i efektivnosti poslovnih procesa. Pored samog redizajniranja organizacione strukture, potrebno je mijenjati i organizacionu kulturu, koja u izmijenjenim okolnostima treba podrati novi nain poslovanja.
mogunost strategijskog donoenja odluka, uz istovremeno oekivanje pune odgovornosti za rezultate kategorije. Na taj nain se menaderu kategorije daju sredstva koja su mu potrebna za uspjeno obavljanje posla. U ovom sluaju, on upravlja timom specijalista neophodnih za obavljanje posla iz oblasti menadmenta kategorije (Slika 1.). Pored navedenog oblika potpune odgovornosti menadera kategorije, u praksi se susree i oblik nepotpune odgovornosti menadera kategorije. U datom sluaju organizovanja, svi neophodni funkcijski specijalisti, nisu ukljueni u timove menadera kategorije. Pojedini zadaci iz funkcijskih oblasti su koordinisani od strane direktora menadmenta kategorija. Samim tim to ne upravlja kompletnim procesom vezanim na mendament kategorije, ograniava se nadlenost i odgovornost menadera kategorije za postingute rezultate. Ipak, navedeni sluaj, i dalje, obezbjeuje jedinstveni menadment kategorije, obzirom da su sve neophodne aktivnosti objedinjene u menaderu kategorije i direktoru menadmenta kategorije (Slika 2). Za razliku od navedena dva modaliteta pune i nepotpune odgovornosti menadera kategorije, odreene kompanije, u praksi, implemen-
Uvoenje timova za fleksibilnost organizacije

Organizacione promjene vezane uz menadment kategorije su, upravo, na tragu navedenih trendova. Putem uvoenja timova menadmenta kategorije, eli se postii fleksibilnost organizacije, ali isto tako i unaprijediti efikasnost i efektivnost poslovnih procesa unutar maloprodajne kompanije. U praksi se susreu dva osnovna oblika timskog pristupa organizovanju za potrebe menadmenta kategorije: puna i djelimina odgovornost menadera kategorije. Prvi, jedini isti oblik timskog organizovanja polazi od potpunog uvaavanja principa menadmeta kategorije. On daje menaderima kategorija
Organizaciona struktura
Prilikom uvoenja procesa menadmenta kategorije, potrebno je izvriti prilagoavanje organizacione strukture maloprodajnih kompanija novim principima poslovanja. Pod ovim se podrazumijeva uvoenje timova koji e ima-
37
Izvrni menadment Direktor menadmenta kategorije Menader kategorije Izlaganje na policama Propaganda Cijene Analitika podrka Planogrami Asistencija u men. kateg. Ponovna nabavka Logistika
kategorije. Znaajan nedostatak se sastoji u tome to je menadment kategorije lien mogunosti direktnog utjecaja na propagandu, cijene i planograme (Slika 3). Najnepovoljnije rjeenje je puko inkorporiranje menadmenta kategorije u linijsku organizacionu emu hijerarhijske strukture (Slika 4). Navedenim se deklerativno proglaava uvoenje menadmenta kategorije, dok su stvarni rezultati teko ostvarivi. Jednostavan razlog je to je menadment tim razvlaten, te se od njega ne mogu oekivati niti rezultati (Slika 4). Obzirom na specifinosti trita regije, te na zahtjevnost menadmenta kategorije proizvoda, pri uvoenju menadmenta kategorije proizvoda, prihvatljivo je usvajanje matrine organizacione strukture, u ogranienom vremenskom periodu. U ovom modelu e pojedinici iz pojedinih funkcijskih podruja (logistika, finansije) i dalje ostati odgovorni svom dosadanjem nadreenom, ali e ujedno biti i lanovi tima koji upravlja kategorijom i tako biti odgovorni i menaderu kategorije. Na navedeni nain, moe se postii laki prelaz sa tradicionalne organizacione strukture na novi nain upravljanja proizvodima putem menadment timova. To moe sprijeiti osjeaj gubitka kontrole, ali isto tako sprijeiti i pojavu odreenih otpora unutar pojedinih funkcija u maloprodajnoj kompaniji. Postoji opti konsenzus, da se matrine organizacije u dosta sluajeva u praksi nisu odrale. Ali, isto tako, postoji saglasnost da tamo gdje su opstale, su dale izvanredne rezultate. Stoga, matrina organizacija moe posluiti za laki i bezbolniji prelaz na novi nain organizovanja i upravljanja poslovanjem.
Literatura: Bogeti P. Z.: Menadment kategorije proizvoda, Data status, Beograd, 2007.
Tim menadmenta kategorije
Slika 1. Primjer maloprodajne organizacije sa punom odgovornou menadera kategorije Izvrni menadment Direktor menadmenta kategorije Izlaganje na policama Propaganda Cijene Analitika podrka Planogrami Menader kategorije Asistencija u men. kateg.
Logistika Ponovna nabavka
Slika 2. Primjer maloprodajne organizacije sa nepotpunom odgovornou menadera kategorije Izvrni menadment Izlaganje na policama Propaganda Cijene Planogrami Analitika podrka Direktor menadmenta kategorije Menader kategorije Asistencija u men. kateg. Slika 3. Primjer maloprodajne organizacije sa djeliminom nadlenou menadmenta kategorije Ponovna nabavka Logistika
Izvrni menadment Izlaganje na policama Propaganda Cijene Analitika podrka Planogrami Direktor menadmenta kategorije Menader kategorije Asistencija u men. kateg. Slika 4. Primjer menadmenta kategorije u tradicionalnoj maloprodajnoj organizacionoj strukturi Ponovna nabavka Logistika
tiraju model organizovanja sa djeliminom odgovornosti menadera kategorije. U navedenom sluaju, recimo,
izlaganje je izdvojena funkcija od menadmenta kategorije i direktno je odgovorna izvrnom menadmentu. U tom
sluaju, izvrni menadment je zaduen za koordinisanje funkcije izlaganja na policama i tima menadmenta
38
intervju s povodom
Nerma Salihovi, marketing menader, Planet d.o.o.
Ravno k najboljima
Potiemo timski rad i inovativnost, te definiramo svoju uslugu prema potrebama svakog pojedinog principala i kupca. Temeljno naelo naeg poslovanja je ostvariti dugoroni odnos uz ljudski i pozitivan pristup. Dodatna vrijednost naih usluga utemeljena je na sinergiji i razvoju tri segmenta - prodaja, logistika i upravljanje finansijskim rizikom
ompanija Planet d.o.o. egzistira od 1997. godine ija je osnovna djelatnost distribucija roba iroke potronje. Od samog njenog poetaka, kompanija je svoju strategiju razvoja usmjerila ka prodaji i distribuciji premium brendova. Tako se u njihovom distribucionom portfoliu nalaze proizvodi svjetski poznatih kompanija kao to su L'Oreal, Reckitt Benckiser, Red Bull, Vileda, Rio Mare, T eekanne i Vichy. Definisana poslovna strategija se pokazala izuzetno uspjenom, jer sa spomenutim principalima rade ve dugi niz godina gdje su zajedno izgradili odlinu poziciju na tritu. U zadnje tri godine smo redefinisali strategiju i proirili prodaju i distribuciju brendova regionalnih kompanija sa velikim potencijalom za rast, kao to su Tita Grupa i Invej, za InStore magazin kae Nerma Salihovi, marketing menader, kompanije Planet d.o.o.
Koji je klju uspjeha kompanije Planet d.o.o.?

Klju uspjeha nae kompanije poiva na nekoliko osnovnih elemenata. Prvi element je jasno odreena vizija i strategija. Mi znamo gdje se nalazimo i gdje elimo biti. Na cilj nije biti najvei distributer na tritu nego biti jedan od najboljih distributera u BiH prema parametrima relevantnim za ovu industriju. To su svakako servis prema kupcima, odnosi s principalima, finansijska stabilnost i profitabilnost poslovnih aktivnosti. Drugi vaan faktor je snaga portfolia brendova koje distribuiramo. T o su traeni brendovi od strane potroaa i lideri ili broj 2 u svojoj kategoriji. Trei bitan element je prodajna organizacija, koja radi na implementaciji definisanih brend strategija. Nai brend menaderi zajedno sa prodajnim menaderom igraju vanu ulogu u ovom
procesu. Svakodnevni prioritet je kroz razliite aktivnosti doi do unapreenja prodajnih rezultata i odnosa sa svim kupcima. Sljedei element je adekvatna organizacijska infrastruktura neophodna za kvalitetnu distribuciju na nivou BiH. Planet d.o.o. ima poslovnice sa skladinim prostorima u Sarajevu, Banja Luci, Posuju, Tuzli, i Bihau, to nas ini konkurentnim u svim aspktima. Najvaniji dio prodajne organizacije su prodajni timovi koji imaju sposobnost izvedbe razliitih distribucijskih strategija. Zatim, tu su stalna ulaganja u IT sektor s ciljem to bolje podrke i ostvarenja zajednikih ciljeva prema principalima i kupcima. I na kraju, svi poslovni procesi moraju savreno funkcionisati, od prodaje, finansija do logistike jer samo to ostvaruje prave sinergijske efekte i finansijsku stabilnost organizacije. Dosljedna i odgovorna poslovna politika prema svim partnerskim stranama je kljuna za uspjeh nae kompanije.
je, gdje male kvartovske trgovine opstaju uprkos rastu velikih lanaca trgovina. U isto vrijeme, svjedoci smo sve bre konsolidacije distributerske industrije, gdje velike distributerske kompanije rastu bre od trita i to na raun malih i srednjih distributera. S druge strane, trite robe iroke potronje je u 2012. godini zabiljeilo pad, to se moe oekivati u ovoj i narednoj godini. U skladu s tim, kompanija je definisala novu strategiju za period 2013.-2015. godine, ijom implementacijom elimo dalje jaati poziciju na distributerskom tritu. Prvi i najvaniji strateki pravac je proiriti i ojaati rad s postojeim principalima, te jo vie poveati trni udio njihovih brendova. To svakako namjeravamo postii kroz organski rast postojeih proizvoda, kao i kroz lansiranje novih proizvoda. Drugo strateko usmjerenje je razvoj logistikih kapaciteta i ekspertize za pruanje retail logistikih usluga novim klijentima. Trei strateki pravac je jaanje pojedinih distributerskih kanala, posebno impulsnog i HoReCa kanala, kao i farmaceutskog kanala distribucije. I na kraju, etvrto strateko usmjerenje je proirenje portfolia u segmentu hrane, posebno kategorija sa velikim potencijalom za rast. Za nas je vrlo interesantna kategorija Zdrava hrana koja e u budunosti sigurno rasti. U toku je interna reorganizacija u kompaniji, gdje se organizaciono, kadrovski i infrastrukturno pripremamo za izvedbu nove strategije.
O kakvim novim strategijama je rije?

Prvi korak prema implementaciji nove strategije je akvizicija brenda Alpro Soya. Alpro je drutveno odgovorna kompanija s vizijom. Prije 30 godina Alpro je pronaao nain da eksploatie hranjivosti soje, koja je izuzetno cijenjena ve 2000 godina u istonim kulturama. U svojoj prvobitnoj strategiji Alpro je pretvorio soju u biljnu alternativu za mlijeko, jogurt, vrhnje, margarin kao i ostale namirnice ivotinjskog porijekla. Nakon soje, strategija Alpro je usmjerena na eksploataciju ostalih biljnih blagodati kao to su badem i ljenjak za sve osvjeene potroae koji ulau u sebe zdravim nainom ivota. Alpro Soya je lider u kategoriji napitaka od soje u Europi, a pripada amerikoj korporaciji Dean Foods, koja je lider na svjetskom nivou u ovoj kategoriji. Na plan je odrati lidersku poziciju u BiH, kao i etablirati ovaj brand u smjeru mainstream proizvoda, gdje emo osvojiti nove potroae kroz ponudu novih zdravih inovativnih proizvoda.
Kakvi su planovi za budunost vae kompanije?

Strateko planiranje je uslovljeno buduim konkurentnim i makroekonomskim kretanjima trita. Trite robe iroke potronje u BiH je jo uvijek u procesu konsolidaci-
40
inPromocije
Nescaf Caffe&Latte
Nescaf Caffe&Latte pjenuav mlijeni napitak s okusom kafe dolazi u tri okusa: okolada, original i vanilija. Nescaf Caffe&Latte nastavlja sa promocijom svojih proizvoda, pa je tako u mjesecu aprilu uzeo uee na Sajmu studentskih poslova koji je odran u Sarajevu 25. i 26. aprila tekue godine u prostorijama Doma mladih.
Maggi i Thomy
Ovo su jo dva kvalitetna proizvoda kompanije Nestl, koju poznajete i kojoj vjerujete godinama, te moete biti sigurni da svojoj porodici dajete najbolje kada obroke pripremate Maggi i Thomy proizvodima. Maggi i Thomy proizvodi e uljepati svaki va obrok. U vremenskom periodu 19.04.2013.-19.05.2013. tokom takozvanog Mjeseca popusta, svaki kupac u Bingo prodavnicama ostvaruje popust od 15-20 posto na Maggi i Thomy Top proizvodima. U toku mjeseca popusta, svakog vikenda organizovane su promocije u Bingovim objektima. Promoterke za kupovinu novih Maggi proizvoda nagrauju kupce.
Listerine
Listerine je savren dodatak svakodnevnom ienju zuba. Plak i tetne bakterije brzo se i efikasno uklanjaju zahvaljujui terinim uljima. Redovnom svakodnevnom upotrebom efikasno spreava nastajanje plaka i upalu desni te poboljava zdravlje usne upljine. Listerine brzo djeluje i ima snano antibakterijsko djelovanje. Manje bakterija. Manje plaka. Zdravlje desni. Pojaanje za vau etkicu za zube- na mjestima koja ne moe dosegnuti. U mjesecu maju u svim veim trnim centrima u BiH organizovana je promocija i degustacija Listerine tekuine za ispiranje usne upljine, te su svi zainteresovani koji nisu imali priliku da do sada probaju Listerine imali mogunost da to urade i da na poklon dobiju uzorak Listerina od 95 ml.
Donat
Visokomineralizovana, prirodna mineralna voda Donat Mg sadri vie od 1000 mg magnezija po litri te visoke koliine bikarbonata i sulfatnih soli. Zbog svog bogatog mineralnog sastava pomae kod mnogih zdravstvenih tegoba. Zato nain pijenja treba prilagoditi potekoama kako bi ih Donat Mg to efikasnije olakao. U prodajnim objektima u BiH u mjesecu aprilu odrale su se promocije prirodne mineralne vode Donat Mg. Ljubazne promoterke pored edukativnog informisanja potroaa o sastavu i djelovanju Donat Mg, kupce su nagraivale prigodnim poklonima. Svaki kupac koji je kupio Donat Mg imao je priliku da dobije Donat toster, pekir ili kiobran. Donat Mg- za zdravlje!
41
Plidenta
Plidenta je najprodavanija zubna pasta na hrvatskom tritu i jedna od vodeih u regiji. Proizvodi razvijeni u vlastitim laboratorijima predstavljaju rezultat znanja, iskustva i inovativnosti, savremenih tehnolokih trendova i visokokvalitetnih sirovina i materijala. U irokoj paleti proizvoda Plidenta nudi zubne paste prilagoene raznovrsnim potrebama osiguravajui uvijek vrhunsku kvalitetu koju zahtijevaju potroai. U mjesecu aprilu i maju u svim veim trnim centrima u BiH Plidenta e nagraditi svoje potrae prigodnim poklonima.
Prepustite se Finish izazovu

Kada je rije o novinama na tritu proizvoda za pranje sua, Finish je na samom vrhu jo od 1957. godine. Mi neprestano uvodimo inovacije i rigorozno ispitujemo nae proizvode kako bismo vam svaki put obezbijedili sjajne rezultate u pranju sua. Vodei proizvoai maina za sue, kao to su BOSCH, Indesit, AEG, Electrolux, Beko stavljaju njihovo ime uz jedan brend koji daje istou toliko intenzivnu da sija. Kakav god nain ivota da vodite, moete se osloniti na Finish, koji e u svakom ciklusu pranja za sobom ostavljati briljantan, snaan sjaj. Finish nudi itav niz proizvoda kako bi ispunio sve potrebe oko pranja sua. Od jednostavnog pranja do blistavog sjaja, pokrili smo svaku dilemu vezanu za pranje sua! Finish Quantum kombinuje snagu tri komore u jednom proizvodu bez omota kako bi omoguio besprijekorne rezultate i nevjerovatan sjaj svaki put kad operete sue! Finish All In One omoguava snano ienje ak i u najteim uslovima zbog kuglice umee kuglice i snane tablete sa dvostrukim slojem. Plus, na program pojaivaa, kao to su tenost i so za bolje ispiranje, poboljat e performanse maine za pranje sua. U aprilu, Finish, deterdent za sue broj 1 u BiH, poziva potroae da prihvate izazov i isprobaju cjelokupan proizvodni program. U mjesecu aprilu organizovane su promocije kompletnog Finish asortimana. Po trnim centrima irom BiH kupci su iznosili svoj sud Da li imamo dijamantski sjaj, nakon odrane Finish demonstracije. Finish, dijamantski standard!
Duel
Duel je univerzalni deterdent za runo i mainsko pranje bijelog i arenog vea i svih vrsta tkanina izuzev svile i vune. Predvien je da pere na svim temperaturama pranja. Zahvaljujui svojoj naprednoj formuli, Duel efikasno otklanja fleke, uva boju arenog vea, a bijelom daje savrenu bjelinu. Duel sadri zrnca u boji (karbonati) koja pomau u efikasnom otklanjanju masnoa i fleka. U potpunosti se rastapa, pa ne postoji opasnost zadravanja praka na veu ili maini za ve, uva tkaninu, a veu vraa svjeinu. Sadri supstance koje spreavaju stvaranje kamenca na grijaima ve maine. Duel deterdenti sadre mirise svjetskih proizvoaa mirisnih baza, koji su u prolom stoljeu pravili parfeme za britansku kraljevsku porodicu, a danas od njih mirisne baze uzimaju popularni proizvoai parfema D&G, Boss, Giorgio Armani i dr. Duel deterdenti odlikuju se savrenim koncentrovanim mirisima: Planinska sveina, urevak, Jorgovan, Baby Sensitive, Summer Feeling, Fresh Flowers i Dan i No. Pored deterdenta u asortimanu tu su i Duel omekivai koji oplemenjuju tkaninu, dajui joj mekou i volumen, olakavaju peglanje, neutraliu statiki elektricitet i ostavljaju prijatan i dugotrajan miris. Duel omekivai su koncentrovani i po svojoj izraenoj gustini znaajno se izdvajaju od ostalih omekivaa. Najznaajnija karakteristika DUEL omekivaa su savreni i jedinstveni mirisi. U mjesecu aprilu u svim veim trnim centrima u BiH organizovali smo i promociju Duel deterdenta i Duel omekivaa, te su potroai bili i nagraeni sa prigodnim poklonom.
42
licem u lice
Bh. preraivai voa i povra neopravdano zapostavljeni

Kakvi su bili poeci bh. proizvoaa koji su se orijentisali na preradu proizvoda od voa i povra; kako posluju danas; to oekuju od drave; imaju li problema s izvozom i kakva su im oekivanja za ovu godinu, za InStore govore ore Slavinjak, direktor kompanije Spektar Drink i Nazif Dafi, direktor kompanije Fana
Pripremila: Katarina Suli zliitih proizvoda. Godinje otkupimo oko 1.000 tona voa i oko 200 tona kupusa. U ,Spektar drinku, je zaposleno oko 80 radnika. Od toga 14 visoko obrazovanih. Moemo se pohvaliti da imamo stabilno poslovanje, te da na vrijeme izmirujemo obaveze prema zaposlenima, dobavljaima i drutvu. Dobra poslovna politika preduzea, a prvenstveno injenica da nismo prezadueni, prua nam stabilno poslovanje i ansu da idemo naprijed ak i u vrijeme krize. Smatramo da je naa ansa da upravo sada napravimo znaajne iskorake koje konkurencija ne moe da prati. Nai razvojni projekti su usmjereni u pravcu proizvodnje zdrave hrane. Uloga drave je uvijek bitna, a pogotovo u vrijeme krize. Teorija krize, kae da u vrijeme krize svi treba da tedimo, sem drave. Ona treba da stvara ambijent i povoljne uslove za privredu, te da realizuje kapitalne investicije i otvara nove poslove, sa ciljem da se to vie ljudi na njima angauje. Neophodno je sauvati fiskalnu stabilnost drave, da bi ona prva i na vrijeme izmirivala svoje obaveze prema dobavljaima i korisnicisalate, ajvara, uvea i sl.). Firma zapoljava stalno 12 radnika, dok tokom sezone u ljetnim mjesecima kada prispijeva voe i povre angauje se duplo vei broj radnika koji rade na prebiranju i preradi voa i povra u poluproizvode i gotove proizvode, a vie od 100 radnika je angaovano indirektno kroz primarnu poljoprivrednu proizvodnju voa i povra, a koje plasira nama za preradu. Gotovi proizvodi se plasiraju na domae kao i na inostrano trite iji udio u ukupnoj proizvodnji se kree oko 50 posto na godinjem nivou. Domai preraivaki sektor voa i povra u naoj dravi je neopravdano zapostavljen u programima poticaja resornih ministarstava, a koji bi sigurno olakali svakodnevne probleme nama kao preraivaima, a na taj nain i obezbijedili siguran plasman trinih vikova voa i povra samostalnim poljoprivrednim proizvoaima imajui u vidu da svake godine je potrebno u vrijeme sazrijevanja voa i povra angaovati velika ma. Smatram, da bi trebalo uvesti olakice za proizvodna preduzea koja na vrijeme izmiruju svoje obaveze. Naprimjer takvim firmama treba dati popust na trokove u elektrine energiji u visini od barem 30 posto. Takoer, treba podrati sve firme koje izvoze svoje proizvode. Izvozimo oko 70 posto svog programa, a proizvodimo osveavajua bezalkoholna pia, vone sokove u razliitim ambalaama, sirupe... Lider smo u proizvodnji marmelada i demova na prostoru ex Yu. Takoer smo poznati i kao proizvoai kiselog kupusa u vakum foliji, koji izvozimo u velikoj koliini i izvozimo irom svijeta: Australiju, Ameriku, EU... U protekloj 2012. godini smo imali stabilno poslovanje, koje je bilo na nivou prethodne godine. U tekuoj godini, na osnovu rezultata iz prvog kvartala, biljeimo mali pad u prometu, od tri posto, u odnosu na prethodnu godinu, ali se nadamo da emo rezultat popraviti do kraja godine. U svakom sluaju, mi smo stabilna firma, koja vidi svoju ansu u narednom periodu, pa emo je nastojati i iskoristiti. znaajna finansijska sredstva za otkup. Na inostranim tritima susreemo sa konkurencijom koja je u svojim zemljama ostvarila pored ostalih i poticaj na izvoz gotovih proizvoda na strana trita, a to negativno utjee na nau konkurentnost, jer su oni na taj nain uspjeli rastue cijene industrijskih sirovina amortizovati tim poticajima to utjee na krajnju cijenu na tritu gotovih proizvoda. U ovakvim nepredvidivim vremenima je teko praviti neke dugorone planove, ali svakako da i u budunosti namjeravamo u skladu sa svojim mogunostima da ulaemo i dalje u proizvodnju i tehnologiju, a sve u cilju to kvalitetnijeg zadovoljenja potreba naeg krajnjeg potroaa. Stabilno poslovanje i opstanak u ovim tekim kriznim vremenima je sigurno misija svih proizvoaa na naim prostorima, te moemo rei da u tome uspijevamo, a nadamo se da emo osigurati i dalje lagani, ali stabilan rast i u ovoj godini.
ore Slavinjak, Spektar Drink, direktor

Spektar Drink d.o.o. je nastao 1996. godine, kao firma kerka matine firme Izgradnja Bijeljina d.o.o., koja je osnovana 1991. godine, a koja se bavila prodajom graevinskog materijala i prehrambenih artikala. Po okonanju sukoba u BiH, osjeala se potreba za razvojem domae proizvodnje. Poto se naa matina kua bavila prodajom prehrambenih proizvoda, bilo je logino razmiljati o proizvodnji iz te brane. Iako je trite bilo prezasieno ponudom, smatrao sam da postoji prostor za plasman kvalitetnijeg proizvoda, koji bi se proizvodio sa kvalitetnom opremom, u uslovima koji su na visokom higijenskom i tehnolokom nivou. U sortimanu imamo oko 80 ra-
Dafi Alen, Fana, direktor

Fana je osnovana 1989. godine, a u poetku je radila kao porodino trgovako preduzee sa svojih pet maloprodajnih objekata na podruju dvije opine, da bi nakon nekog vremena usljed promijenjenih ekonomskih prilika i sve veih trinih vikova voa i povra na ovim prostorima dolo do promjene pravca u poslovanju. Danas je Fana drutvo ograniene odgovornosti u privatnom vlasnitvu koje ima ve 20 godina iskustva u otkupu, preradi i konzerviranju voa i povra, odnosno proizvodnji proizvoda od voa (marmelada, demova, pekmeza, vonih kompota i sirupa) i proizvoda od povra (pasteriziranih krastavaca, cvekle, mijeane
44
poduzetnitvo
Odreenja malog poduzetnitva
Malo poduzetnitvo temeljni pokreta razvoja

Sve zemlje razvijenih trinih gospodarstava, svoj prosperitet duguju upravo malom poduzetnitvu, pa zbog toga i ulau velike napore i sredstva i za njegov razvoj, odnosno za poticanje individualnih poduzetnikih inicijativa
Autor: mr.sci.Vinko Jaki, vii asistent na Ekonomskom fakultetu i direktor fondacije OdRaz
a u mnogim sluajevima to je i zakonom zabranjivao. Inae, u teoriji se obino raspravlja o nekoliko pretpostavki razvoju poduzetnitva. Ipak, drim da je rije o sinergijskom djelovanju veeg broja initelja (pravo vlasnitva, pravo nasljeivanja, trino gospodarstvo, slobodno trite, ljudska prava, poduzetnika prava, ljudske slobode, poduzetnike slobode, pravna drava, poslovna infrastruktura, poduzetnika legislativa, poduzetnika klima te kulturne norme). Sve zemlje razvijenih trinih gospodarstava, svoj prosperitet duguju upravo malom poduzetnitvu, pa zbog toga i ulau velike napore i sredstva i za njegov razvoj, odnosno za poticanje individualnih poduzetnikih inicijativa. Da bi se neki biznis svrstao u malo poduzetnitvo, odnosno proglasio tzv. malom tvrtkom, svojom se veliinom mora uklapati u propisane standarde domicilnog gospodarstva, odnosno tamonje legislative. Tu postoji velika zbrka, jer nemamo jedinstvenu i opeprihvaenu definiciju, niti su prihvaeni jedinstveni kriteriji za teorijsko i praktino ujednaavanje poj-
ma male, srednje i velike tvrtke koji bi metodoloki, statistiko-klasifikacijski ili pravno-organizacijski obvezivali pojedine, odnosno veinu zemalja suvremenog svijeta.
Odreenja malog poduzetnitva

U svjetskoj praksi nailazimo na vrlo razliita odreenja malog poduzetnitva, a razlike se uglavnom temelje na raznolikosti kriterija koji se pri tomu (pojedinano ili kombinirano) uzimaju relevantnim, a meu ostalima obino se koriste sljedei: ukupna vrijednost imovine, vrijednost dionikog kapitala, visina prihoda, vrijednost stalnih sredstava, djelatno podruje tvrtke, veliina potrebnih ulaganja, obujam energetskog potencijala, visina iste dobiti profita, gospodarsko znaenje projekta, ukupan broj zaposlenika i slino. Ipak, najee se zasebno ili u kombinaciji s jednim ili vie drugih kriterija odreenja malog poduzetnitva (tvrtke) uzima broj zaposlenika, jer je to raspoloiv (lako dostupan), transparentan (primjetljiv i razumljiv), realan
oduzetnitvo je staro koliko i ljudsko drutvo. Koristi se u teoriji i praksi kao temeljna pretpostavka gospodarskog i drutvenog razvoja, osobito kada je rije o tranzicijskim zemljama poput Bosne i Hercegovine. Poduzetnitvo poiva na paradigmi mijena, to znai da sve valja raditi na drukiji nain, pa poduzetnici stalno tragaju za promjenama, kao izvorima prilika za inovacije i poduzetnike pothvate. Poduzetnitvo je ipak stvar pojedinca, iako najbolje uspijeva u uvjetima povoljne poduzetnike klime, poduzetnikih sloboda i demokracije. U razvijenim zemljama trinih gospodarstava potie se razvoj poduzetnitva i konkretnim mjerama stimulira poduzetnike na pokretanje vlastitih poslova. Suprotno, socijalizam kao sustav dirigiranog planskog i netrinog gospodarstva (iako je i tamo bilo poneto privatnih obrtnika, ugostitelja, graditelja i drugih), smiljeno je omoguavao zamah poduzetnitva, restriktivno je djelovao na privatne poduzetnike inicijative,
45
(objektivan) te komparabilan (usporediv) kriterij.
Marketinki program
Marketing je suvremena poslovna koncepcija, sustav i funkcija to u sredite pozornosti stavljaju kupce i potroae, istrauju njihove potrebe i na tritu im nude proizvode, robu ili usluge koji e primjereno zadovoljiti njihova oekivanja glede koliina, vrsnoe, asortimana, zatim uporabnih, tehnikih, estetskih i inih obiljeja, i to sve na odreenom mjestu, u eljeno vrijeme i po prihvatljivim cijenama. Zapravo, marketing je specifina poslovna strategija, taktika i politika u cilju kvalitetnijeg zadovoljavanja potroakih potreba koje se na ciljnom tritu pojavljuju kao platno manifestna ili potencijalno mogua potranja te maksimalizacije profitnih uinaka poduzetnike aktivnosti. Gotovo svi kritini parametri bilo kojeg poduzetnikog pothvata najizravnije korespondiraju sa stupnjem primjene marketinke koncepcije, bez obzira realizira li se on u sklopu ve etablirane ili novoosnovane tvrtke. Kada je rije o lokaciji pothvata, obiljejima i asortimanu proizvoda, robe ili usluga, njihovim cijenama, nabavnim ili prodajnim kanalima, promociji i slino, uvijek govorimo o poduzetnikom marketingu. Zato, svaki poduzetnikov marketinki program mora sadrati i dovoljan broj kvalitetnih informacija o marketingu konkretnog posla koji se temelji na praenju i/ili istraivanju trita i njihov je logian nastavak. To je, zapravo, popis i opis svih aktivnosti usmjerenih na to uinkovitiju prezentaciju i prodaju odreenog proizvoda, robe ili usluge na ciljnom tritu i stvaranje to povoljnije slike (imida) tvrtke u potroakoj i drugoj (unutarnjoj i vanjskoj) javnosti tokom odreenog planskog razdoblja. Vrstan marketinki program omoguuje da se kvalitetan proizvod, roba ili usluga konkurentne cijene, nae na pravom mjestu, u pravo vrijeme i u potrebnim koliinama, sukladno relevantnim odrednicama platno sposobne potranje, odnosno zahtijeva kupaca i/ili potroaa na ciljnom tritu ili u ciljnim trinim segmentima.
je usmjerena cjelokupna poduzetnika aktivnost, pretpostavlja definiranje temeljnih pravaca dugorone poslovne aktivnosti i tomu primjerene alokacije raspoloivih resursa, a u svrhu ostvarenja eljene vizije i misije, odnosno dostizanja dugoronih ciljeva. Marketinka je strategija skup odabranih naina za ostvarenje ciljeva poslovanja usmjerenih na stjecanje konkurencijskih prednosti, na razvoj novih proizvoda i novih trita, uspostavljanje sigurnih kanala nabave, proirenje kapaciteta ili proirenje proizvodnog asortimana, odnosno asortimana robe ili usluga, ostvarivanje oekivane razine prihoda, stvaranje sigurnosti za poduzetniko djelovanje i nova ulaganja, kao i na postizanje vie razine strunosti menadera i zaposlenika. U sljedeem broju magazina InStore proitajte o perspektivama malog poduzetnitva u zemljama tranzicije.
O autoru:
Vinko Jaki se ve 20. godina bavi poduzetnitvom, trgovinom, a njegov akademski rad je izuzetno priznat. U svojoj uspjenoj karijeri obavljao je poslove koji su mu omoguili da se profilira u vrsnog strunjaka za ekonomske odnose i razvoj. Do danas je objavljivao radove u strunim magaznima od kojih posebno istie Empirical recearhe into use marketing by small businesses, u TTEM-Technics Tehnologies Educatin Menagement, Thomson, Web of science, Web of knowledge,Ebsco i drugi.
Strategija
Poduzetnika strategija pretpostavlja aktivnosti identifikacije temeljne drutvene i trine misije te definiranja dugoronih ciljeva kao krajnjih toaka kojima
46
PR lanak
Potpisan ugovor o izvozu Violeta Double Care pelena
Violeta pelene na engleskom tritu

Poziv i zainteresiranost iz Velike Britanije nije bilo iznenaenje, jer su u Violeti svjesni da kvaliteta govori univerzalni jezik i da ne ostaje unutar strogo odreenih granica
Nakon neto vie od dvije godine istraivanja i razvoja u Violeti, na trite je lansirana jo jedna inovacija, Double Care djeija pelena. Odlika ovih ultra tankih pelena je velika brzina i kapacitet upijanja, te mekoa materijala od kojeg su napravljene. Osim toga, u svakom pakovanju se nalazi i poklon baby krema za njegu. Budui da Violeta pelene kvalitetom mogu konkurirati na zahtjevnom engleskom tritu, nema sumnje da e to prepoznati i nai kupci u regiji, zakljuio je orluka. Kvalitetu su ve prepoznali u Velikoj Britaniji, pa je tako poetkom maja obavljen je audit Violetinog pogona za proizvodnju baby pelena od strane kupca Balmont Trade&Commerce LLP. Engleski auditori su potvrdili da se proizvodnja Violeta pelena odvija u skladu sa visokim kriterijima koje zahtijeva trite Velike Britanije. Inae, dio je to zadnje faze postupka prije poetka saradnje dvije spomenute kompanije i izvoza Violetinih proizvoda na britansko trite. Nakon uspjeno obavljenog audita sa britanskim partnerom je potpisan ugovor o izvozu Violeta Double Care pelena u Veliku Britaniju. Ovakav audit je obavezna procedura koja se provodi prije poetka saradnje sa svakim novim kupcem. Drago nam je to moemo potvrditi poetak proizvodnje i pozitivno smo iznenaeni visokim kriterijima koji se potuju u Violeta pogonima, rekao je Paul Carter, predstavnik kupca. Kompanija Balmont Trade&Commerce LLP posluje na tritima SAD, Zapadne Europe, Azije i Srednjeg Istoka. Poziv i zainteresiranost iz Velike Britanije nije bilo iznenaenje za nas jer smo u Violeti svjesni da kvaliteta govori univerzalni jezik i da ne ostaje unutar strogo odreenih granica, rekao je o ovoj suradnji Petar orluka, predsjednik Uprave Violete. Violeta proizvodi dolaze na police trnih centara tek nakon to su viestruko testirani i provjereni u svim uvjetima. U ovakvom odnosu prema razvoju i kontroli kvalitete i lei tajna uspjeha Violeta proizvoda kod potroaa.
Nove Violeta vlane maramice za bebe sa bademovim mlijekom. Ove vlane maramice sadre bademovo mlijeko koje se koristi za njegu suhe i osjetljive koe. tite i njeguju bebinu kou. Uskoro u prodaji.
47
48
noviteti za police
I u ovom broju, predstavljamo nove proizvode koji su nali svoje mjesto na policama maloprodajnih objekata svih formata irom Bosne i Hercegovine. Pozivamo sve proizvoae, distributere i uvoznike da iskoriste priliku i svakog mjeseca predstave novitete iz svog portfolia. Kontakt osoba: Alma Guberini, alma.guberinic@instore.ba U nastavku pogledajte koji su to proizvodi stigli na police u proteklom mjesecu.
Choco O la la strawberry 35 g
Porodica O la la tortica dobila je novog lana - jagodu. Pored postojeih okusa sa mlijekom, kakakom, narandom,vinjom i brusnicom, odluili smo potroae obradovati jo jednim vonim okusom koji e ovu porodicu initi potpunijom. Sone, meke, prelivene pravom okoladom, tortice Pionira uinit e vau ponudu bogatijom!
Orbit 3pack Spearmint i Orbit 3pack Peppermint

Kupovinom Orbit 3pack promo pakovanja potroai dobiju privjesak na poklon te imaju mogunost da osvoje i neke od sljedeih nagrada: 5 x Samsung Galaxy S3, 5 x Samsung Galaxy Tab 2, 100 x Orbit olja i 100 x Orbit magneta. Na unutranjoj strani promo paketia se nalazi naljepnica koju potroa treba skinuti i odmah dobije informaciju da li je osvojio nagradu. Dobitnik koji je pronaao naziv nagrade i kod ispod naljepnice, treba svoje line podatke, uz ime nagrade i kod za provjeru dobitka, poslati e-mailom na adresu: nagradnaigra@bbdo.ba
Logistike informacije: pojedinano pakovanje 35g, displey kutija 630g, transportno pakovanje 3.78kg Proizvoa: Po licenci Pionira proizvodi Amasis d.o.o Beograd, Sektor za proizvodnju u Subotici Uvoznik i distributer za BiH: PIONIR COOP d.o.o, Dunavska 1C, Banja Luka Telefon: +387 51 490 440, +387 51 490 445 Fax: +387 51 314 838 Web site: www.a-pionir.com e-mail: pionir@pionir.rs
Logistike informacije: Paketi: 3 x 10 draeja Karton: 10 paketia Proizvoa: Wrigley Poland SP z.o.o., Poznan Uvoznik i distributer za BiH: Ataco d.o.o. Mostar, Kralja Tomislava L4, 88000 Mostar Telefon: +387 39 702 333 Fax: +387 39 706 441 Web site: www.orbit.ba e-mail: informacije@wrigley.com
Vileda brisa poda Style mop

Vileda vam predstavlja novu inovaciju u svom asortimanu: novi style mop, za temeljno ienje podova, 100% microfiber. Pogodan je za mokro i suho ienje poda.
Air Wick osvjeivai prostora

Air Wick vam predstavlja proljetnu kolekciju sa tri nove mirisne note Green Meadows, Sea Minerals i Sweet Pea, a u dva oblika - sprej i elektini. Djelotvorno uklanjaju neugodne mirise irei prirodnu svjeinu i djeluju oputajue na va organizam.
Logistike informacije: Ean kod: 4023103143593 Malop. pak/kom: 6 Proizvoa: Vileda FHP, Weinheim Uvoznik i distributer za BiH: Planet d.o.o., Bage bb, 88240 Posuje Telefon: +387 39 682 700 Fax: +387 39 39 682 700
Logistike informacije: pojedinana pakovanja 250 ml i 19 ml Malop. pak/kom: 288, 900 i 1512 Proizvoa: Reckitt Benckiser Uvoznik i distributer za BiH: Planet d.o.o., Bage bb, 88240 Posuje Telefon: +387 39 682 700
49
PIVA I RADLERI
maj 2013 g. br. 02 godina I www.instore.ba
Vodi kroz kategoriju
BOSNA I HERCEGOVINA
50
vodi kroz kategoriju ... kuna hemija
sadraj
Vijesti Svijet u brojkama Istraivanje GfK InStore u razgovoru sa... Menaderima pivarske industrije InLiflet: Analiza ponude Istraivanje: Valicon Regionalno istraivanje Nielsen Iz etiri ugla Slovo zakona
52 54 56 57 58 60 63 64 66
52
vodi kroz kategoriju ... pivo i radleri
vijesti
Grad Zrenjanin zainteresovan za kupovinu pivare Sa Heinekenom na Ligu ampiona
Srbija - Heineken, ve osam godina jedan od pokrovitelja UEFA Lige ampiona, izabrao je pobjednika nagradnog konkursa Check in to win, koji je krajem aprila otputovao na prvu polufinalnu utakmicu UEFA Lige ampiona u Minhenu, kada su snage odmjerili Bajern Minhen i Barselona. Heineken je od uesnika konkursa traio da na to matovitiji nain opiu ta bi sve bili spremni da urade kako bi osvojili karte.
Lav Crveno za sve ljubitelje piva

Srbija - Grad Zrenjanin je zainteresovan za kupovinu preostale imovine Zrenjaninske industrije piva, izjavio je sekretar Skuptine Grada Zrenjanina Milan Mrki. Pivara je neto to prirodno pripada ovom gradu, a znamo da je ona od 1745. godine jedan od prepoznatljivih brendova Zrenjanina i zato bismo to prepustili nekom treem kupcu, kazao je on. Steajni upravnik Zrenjaninske industrije piva Dragan Boi zakazao je za 17. maj etvrtu prodaju preostale imovine pivare, a posljednji rok za prijavu i podnonje dokumentacije za kupovinu pivare je 10. maj. Bit e to etvrti pokuaj prodaje pivare, iju najvaniju imovinu ine Fabrika piritusa i pomoni objekti, krug fabrike u ulici Petra Bojovia i Dositeja Obradovia u Zrenjaninu, magacini u Zrenjaninu, stovarite sa prodavnicom u Kikindi i stovarite u Petrovcu. Steajni postupak pokrenut je jula 2010. godine, na prijedlog Grada Zrenjanina. U Zrenjaninskoj industriji piva proizvodnje nema od 2006. godine.
Zajearsko zvanino pivo Olimpijskog komiteta Srbije
Srbija - Kompanija Carlsberg i brend Lav predstavili pivo Lav Crveno, u ijem odabiru je uestvovalo vie od 1.000 ugostitelja iz cijele Srbije. Crvenkastu boju piva odreuje boja slada, dok je ukus blago slatkast, sa specifinom aromom. Iskreno se nadamo da e Lav crveno vrlo brzo posta-
ti neizostavni dio svakog obroka i svih vrsta proslava, izjavio je direktor marketinga kompanije Carlsberg Srbija, Andre Jacques. Goste su u prijatnoj atmosferi restorana Ima dana u Beogradu zabavljali glumac Dragan Mianovi i voditeljka Gorica Neovi.
Grupa Lako postigla dogovor sa bankama

Slovenija - Grupa Lako je saopila da je uspjeno zavrila dogovore o reprogramiranju zajma sa vodeim bankama. Reprogram za iznos od oko 270 milona eura, koji je istekao krajem marta, dogovoren je za period od est mjeseci. Grupa planira da ove godine ostvari 269,6 miliona eura od prodaje, 49 milona eura nekorigovanog profita i 30,5 miliona eura dobiti iz poslovanja. U proloj godini grupa je ostvarila 271,4 miliona eura prihoda od prodaje i nekorigovanu neto dobit u iznosu od 42,3 miliona eura. lanovi odbora ocijenili su tekue poslovanje i rezultate kao
Srbija - Zajearsko pivo je zvanino pivo Olimpijskog komiteta Srbije i Nacionalnog olimpijskog tima. Ugovor o saradnji ozvaniili su Vlade Divac, predsjednik Olimpijskog komiteta Srbije i Aleksandros Daniilidis, generalni direktor Heineken kompanije u Srbiji. Daniilidis
je ovom prilikom rekao: Zajearsko, kao tradicionalni srpski brend, u potpunosti podrava Olimpijski komitet Srbije u irenju olimpijskog duha, a zajedno sa Nacionalnim Olimpijskim timom bit e ponosan ambasador srpskog naroda na buduim sportskim takmienjima.
dobre, s obzirom da grupa, kako se navodi, uprkos dubokoj krizi na domaem tritu uspjeva da zadri trini udio i istovremeno ga uvea na kljunim stranim tritima. U 2012. grupa je smanjila finansijske obaveze za 23,8 miliona eura. Od 2010., grupa je u osnovnu djelatnost investirala 29,1 milion eura.
53
Nikiko pivo nagraeno u Briselu

Crna Gora - Pivara Trebjesa je i ove godine dobitnik zlatnih priznanja za kvalitet proizvoda na Meunarodnoj selekciji kvaliteta u Briselu, Monde Selection 2013. Zlatne medalje za kvalitet osvojili su Nikiko pivo (boca 0,33l) i Nikiko Gold (boca 0,25l). Nove nagrade dolaze kao potvrda ulaganja u kvalitet i razvoj brenda, konstantne modernizacije proizvodnih pogona, a iznad svega predanosti, znanja i iskustva naih zaposlenih, poruuju iz kompanije. Medalje e biti uruene
Prilepska pivarnica unapreuje proizvodnju

Makedonija - Pivara sa sjeditem u Prilepu je u posljednjih godinu dana u svoje investicione planove ukljuila i sprovela proces modernizacije pogona za punjenje piva i gaziranih pia u staklenu ambalau. Suma od 7,5 miliona eura usmjerena je za nabavku 15 maina svjetski poznatog proizvoaa industrijske opreme Krones iz Njemake. Uz proizvodnju domaih brendova, meu kojima su Zlaten dab, Krali Marko,
na zvaninoj ceremoniji krajem maja u vedskoj. Pivo koje se proizvodi u gradu pod Trebjesom i prole godine je nagraeno na takmienju Monde Selection, i to zlatnom medaljom za Nikiko Pivo u boci od 0,5l.
Gazoza i Portokalada, pivara vri punjenje licenciranih bezalkoholnih pia Pepsi, Mirinda i Seven Up, a takoer je i ekskluzivni uvoznik brendova Tuborg i Carlsberg.
Imenovanje u kompaniji Carlsberg Croatia

Hrvatska - Kristina Priseker imenovana je za direktora Slube ljudskih resursa Carlsberga Croatia. Timu Carlsberga pridruila se u septembru 2008. godine kao menader ljudskih resursa. Na novoj poziciji preuzima strateko upravljanje, koordinaciju i sprovoenje programa za razvoj ljudskih potencijala u kompaniji.
Corona za Modelo
SAD/Meksiko - Anheuser-Busch InBev NV, jedna od najveih svjetskih pivara, dobila je od nadlenih tijela u SAD dozvolu za preuzimanje meksike pivarske grupe Modelo, nakon to je ponudila ustupanje kontrole nad distribucijom brenda Corona kompaniji Constellation Brands Inc. za sumu od 2,9 milijardi dolara. Akvizicija sada eka odgovor organa u Meksiku. Constellation e na ovaj nain dobiti dozvolu za preuzimanje
Izvjetaji o poslovanju
Molson Coors Brewing kompanija je izvijestila o koliinskom rastu od 15,3 posto u posljednjem tromjeseju 2012., kao i o rastu neto prodaje za 9,9 posto. Proizvoa kao glavni faktor rasta istie preuzimanje pivara u Centralnoj Europi i ex-YU regiji. Ova akvizicija je na godinjem nivou doprinijela koliinskom rastu od 14 posto i rastu neto prodaje za 11 posto, generiui cash flow od 865 miliona dolara, za 40 posto vie u odnosu na 2011. godinu, oekujui da e koliina prodaje i prihodi u 2013. zabiljeiti niu stopu rasta nego u 2012. Kompanija je u prvom tromjeseju ostvarila rast prihoda od 8,1 posto, na 4,14 milijardi eura. Proizvoa brendova Heineken, Sol, Tiger i Strongbow sada oko 60 posto operativnog profita ostvaruje na tritima u razvoju.
Modelovog pogona u gradu Piedras Negras, koji je smjeten uz granicu Meksika sa Teksasom, kao i neogranieno pravo na distribuciju Corona i Modelo brendova na teritoriji SAD. AB InBev kontrolie gotovo polovinu ukupnog trita piva u SAD, dok je Corona najvei uvozni brend.
Da li ste znali da
Postoji vie od 400 vrsta piva, a najvie registrovanih marki ima Belgija Najstariji pisani zapis o proizvodnji piva je star oko 5.000 godina, napisan na kamenoj ploi u obliku pjesme Najstarija pivara je Bayerische Staatsbraueire Weihenstephan kraj Minhena, osnovana 1040. godine Najvie piva po stanovniku se popije u ekoj, slijede Kina i SAD Prve limenke su proizvedene 1935. godine a pivare koje su ih pravile reklamirale su ih kao ,,pivo za ponijeti Studija objavljena u aopisu New England Journal of Medicine kae da umjerene koliine piva podiu dobar holesterol, sniavaju rizik od sranih bolesti i poboljavaju funkcionisanje mozga Pivo je dokaz da nas Bog voli, izjavio je Benjamin Franklin
Heineken je saopio je da je usljed pojaanih mjera tednje u Europi i inflacije u Nigeriji umanjio prognozu rasta za ovu
SABMiller zabiljeio je u posljednjem tromjeseju 2012. koliinski rast prodaje od etiri posto. Prodaja je opala na najznaajnijem tritu, u Latinskoj Americi, a porasla u Europi, Aziji i Africi. Do zatvaranja ovog broja, aktuelni izvjetaji o poslovanju kompanija Anheuser-Busch i Carlsberg nisu bili objavljeni.
54
svijet u brojkama
Pregled trita piva u BiH i zemljama ex Yu
Pjenuave cifre
Pivo dominira u segmentu alkoholnih pia u naoj zemlji, zato to je pristupanije i manje pretenciozno nego veina drugih alternativa. Proizvoai piva imaju ogroman finansijski potencijal te iskoritavaju sve alternative
Izvor: Euromonitor. www.euromonitor.com Trendovi Volumen prodaje piva u 2011. godini biljei marginalno poboljanje u odnosu na promatrano razdoblje, i na off i on trgovinu. Prihodi su u 2011. bili slabiji. Ovo je prva godina oporavka nakon dvogodinjeg pada u vrijeme recesije. Tamno pivo sa veim postotkom alkohola je najbre rastui segment u ovoj industriji u 2011., sa 19 posto ukupnog volumena rasta. Premium pivo imalo je bolje rezultate tokom 2011. Isto je zabiljeeno i kod uvoznog piva u odnosu na one domae proizvodnje. Oba trenda ukazuju na sve veu vanost imida brenda. Potroai se vraaju premium brendovimna, iako ivotni standardi potroaa i dalje dominiraju prodajom piva u Bosni i Hercegovini. Iako veina proizvoaa smanjuju njihove cijene tokom 2011., TV oglaavanje je i dalje najdjelotvorniji nain za privlaenje potroaa. Mukarci su definitivno kljuni potroai piva u Bosni i Hercegovini, dok ene nisu razmatrane kao ciljna grupa u odnosu na mukarce. Pivo je popularano meu svim dobnim grupama, iako postoje neke razlike u vrsti piva koje preferiraju razliite grupe potroaa. Mladi potroai u dobi ispod 50 godina, openito vie vole manje pakete od 0,33 litara i manje, dok su paketi od 0,5 litara i iznad, popularniji meu potroaima u dobi iznad 50 godina. Mlai potroai su kljuni u velikim sistemima maloprodaje, dok su stariji potroai skloniji kupovini u malim trgovinama. Mladi potroai baziraju svoj izbor na imid brenda, dok stariji potroai smatraju cijenu vanijom. Pivo je konkurent bezalkoholnih pia, ali ovo natjecanje je ogranieno na odrasle muke potroae. Ovi potroai e najvjerovatnije konzumirati pivo prije nego bezalkoholna pia. Prognoze Pivo dominira u segmentu alkoholnih pia u naoj zemlji, zato to je pristupanije i manje pretenciozno nego veina drugih alternativa. Proizvoai piva imaju ogroman finansijski potencijal te iskoritavaju sve alternative. U prognoziranom razdoblju (2012.-2016.), oekuje se promjena. Potroai u Bosni i Hercegovini vjerovatno e zaraivati vie, a manje e razmiljati o pristupanin izborima. Vino e najvjerovatnije odvui mnoge potroae od piva. Uprkos injenici da se smatra pristupanim izborom, prodaja piva pala je tokom recesije, u periodu 2009./10. Potroai su birali pivo kao alternativu zbog pristupanih cijena, ali se takoer smanjuje ukupna potronja alkoholnih pia brzim tempom. Slini dogaaji takoer bi mogli negativno utjecati na prodaju piva tokom prognoziranog perioda. Nee svi segmenti ove industrije slijediti opi trend sporog rasta jer tamno pivo, niskoalkoholno i bezalkoholno pivo oekuje bolje rezultate prodaje tokom posmatranog perioda. To su manje zrele kategorije piva sa vrstim potencijalom rasta u svojim segmentima. Oekuje se rast cijena piva u Bosni i Hercegovini, kako potroai postaju sve svjesniji imida brenda. Premiumizacija e biti jedan od najvanijih trendova u pivarskoj industriji u Bosni i Hercegovini tokom perioda 2012.-2016.
Metodologija istraivanja
Euromonitor prikuplja podatke na osnovu kojih objavljuje analize uz pomo sljedeih izvora: Nacionalni zavodi za statistiku i oficijelni podaci; Nacionalni i meunarodni trgovaki magazini i asocijacije; Godinji finansijski izvjetaji kompanija; Podaci sa berze; Online baze podataka; Finansijski, poslovni i vodei magazini; Posjete radnjama; Praenje lansiranja, promotivnih aktivnosti i cjenovne politike. Kombinovanje raspoloivih podataka, u saradnji sa svim relevantnim globalnim igraima, kompanijama i institucijama omoguava izradu analize datog trita i prognoze za budui period.
55
Kategorije
Vrijednost* (mn ) 2011 2012 2013 865,5 652,0 6,0 644,3 1,5 0,2 2,8 884,7 661,1 6,6 652,8 1,6 0,2 3,1 913,8 678,5 7,2 669,4 1,7 0,2 3,4
Koliina** (mn litara) 2011 2012 2013 258,0 238,0 1,6 235,7 0,6 0,0 700,0 298,4 194,7 1,4 191,5 1,5 0,4 3,1 406,8 323,3 0,4 314,8 7,8 255,9 235,5 1,7 233,1 0,6 0,0 789,5 293,3 191,0 1,4 187,7 1,5 0,3 3,1 412,5 326,3 0,4 317,7 7,9 255,2 234,3 1,8 231,8 0,6 0,0 882,0 289,3 187,5 1,4 184,3 1,5 0,3 3,0 416,9 330,2 0,4 321,4 8,0
Vrijednost (%) Koliina (%) 2010-11 2011-12 2012-13 2010-11 2011-12 2012-13 -0,9 -1,2 9,7 -1,3 5,0 21,7 1,0 2,8 1,3 2,8 3,4 -5,1 -3,4 3,8 0,2 2,6 0,2 0,2 1,2 102,1 -0,5 -2,2 0,6 -2,2 6,9 0,8 0,6 0,6 3,2 2,2 1,4 9,6 1,3 5,3 17,3 10,6 1,6 3,0 1,6 3,0 3,5 -4,3 -2,7 1,8 1,4 2,0 1,4 2,1 2,0 17,1 3,8 1,9 6,1 1,9 8,7 1,4 2,0 2,0 2,3 3,3 2,6 9,4 2,5 5,2 23,2 9,7 2,2 3,3 1,7 3,3 3,6 -3,9 -2,2 1,3 1,8 2,3 1,8 1,8 2,7 26,4 5,4 3,2 8,2 3,2 14,6 1,3 2,0 2,0 2,4 2,1 1,9 7,2 1,8 2,4 19,2 -2,1 -2,1 0,2 -2,1 0,3 -9,4 -2,5 4,8 1,3 3,3 1,4 0,6 3,7 133,3 -3,6 -4,1 -2,6 -4,1 6,2 1,7 2,2 2,2 1,3 -0,8 -1,0 6,6 -1,1 3,4 14,5 12,8 -1,7 -1,9 0,3 -2,0 0,5 -9,1 -2,2 1,4 0,9 1,1 0,9 1,2 1,9 28,6 1,6 1,5 0,5 1,5 7,5 1,7 1,9 1,9 1,7 -0,3 -0,5 5,9 -0,6 4,3 18,9 11,7 -1,4 -1,8 0,3 -1,8 0,6 -8,2 -1,8 1,1 1,2 1,1 1,2 1,7 2,0 22,2 2,8 2,6 4,3 2,6 12,3 1,7 1,8 1,8 1,5 -
BOSNA I HERCEGOVINA
alkoholna pia pivo tamno pivo lager bezalkoholno pivo/pivo sa malim % alkohola crno pivo (stout) cider / perry alkoholna pia pivo tamno pivo lager bezalkoholno pivo/pivo sa malim % alkohola crno pivo (stout) cider / perry alkoholna pia pivo tamno pivo lager bezalkoholno pivo/pivo sa malim % alkohola crno pivo (stout) cider / perry alkoholna pia pivo tamno pivo lager bezalkoholno pivo/pivo sa malim % alkohola crno pivo (stout) cider / perry alkoholna pia pivo tamno pivo lager bezalkoholno pivo/pivo sa malim % alkohola crno pivo (stout) cider / perry
SLOVENIJA
2.183,0 2.219,0 2.267,7 701,1 722,1 745,9 8,6 8,7 8,8 688,3 709,2 732,9 2,1 2,2 2,3 2,1 0,0 2,0 0,0 1,9 0,0
HRVATSKA
2.020,8 2.057,9 2.085,5 927,3 940,2 957,1 3,0 3,1 3,1 888,8 900,9 917,1 32,9 33,6 34,2 2,6 9,8 2,6 11,4 2,7 14,5
0,4 0,4 0,4 1.540,0 1.980,0 2.420,0 549,5 485,1 0,6 484,4 0,0 90,9 65,5 65,5 0,0 558,5 492,2 0,6 491,5 0,0 92,4 66,7 66,7 0,0 574,0 504,9 0,6 504,3 0,0 93,9 68,0 67,9 0,0 -
SRBIJA
1.791,0 1.859,7 1.959,6 853,3 869,7 897,9 3,7 3,9 4,2 849,5 865,7 893,6 0,1 0,1 0,1 520,7 116,4 116,2 0,1 528,2 118,7 118,5 0,1 534,8 121,0 120,8 0,1 -
MAKEDONIJA
*Vrijednost (ukupna prodaja u zemlji, ne ukljuujui izvoz) izraunata je na osnovu MPC-a. **Koliina pokazuje ukupnu potronju piva u zemlji, ne ukljuujui izvoz. Za kategorije crno pivo (stout) i cider / perry izraeno u hiljadama litara.
56
istraivanje
Pregled trita u BiH

U 2012. godini domainstva u BiH izdvojila su oko 60 hiljada KM za kupovinu piva za domainstvo, od ega svega oko jedan posto na radlere i bezalkoholna piva. Kao i mnoge FMCG kategorije u BiH, pivo biljei 11 postotno koliinsko smanjenje te 10 postotno vrijednosno smanjenje u odnosu na 2011. godinu
h. domainstva, i to njih 70 posto, u 2012. godini kupilo je pivo za kunu konzumaciju, to je smanjenje broja kupaca za tri posto. Najvei doprinos padu kategorije geniran je promjenom uestalosti kupovine piva koja se smanjila za 10 posto. Iako je kategorija piva u 2012. zabiljeila pad u odnosu na prethodnu godinu (-10% vrijednosno, -11% koliinski), neki su brendovi profitirali. Jelen, Lav i Nektar poveali su udjele, dok su Karlovako i Sarajevsko pivo izgubili na udjelu. Lider kategorije i dalje je nedostian sa svojih 37 posto udjela, a Top 5 brendova u ovoj kategoriji dri 83 posto vrijednosnog trita. Brend s najveim rastom je Nektar pivo. Trgovake marke sa manje od jednog posto udjela potpuno su zanemariv igra na pivskom tritu Bosne i Hercegovine. Radleri koji su hit u Hrvatskoj, a mogue uskoro i u Srbiji, u Bosni i Hercegovini ne pokazuju slian potencijal. Prikaz br.1 Pregled kategorija, 2012. vs 2011.
GfK HRVATSKA poinje s radom u jesen 1999. godine. Preko 50 stalno zaposlenih zaposlenika (s podruja psihologije, sociologije, informatike i ekonomije) ine vodeu istraivaku kuu u Hrvatskoj. Raspolaemo nacionalnom mreom od preko 900 anketara i osam regionalnih koordinatora, savremeno opremljenim studijem za grupne diskusije i telefonska (CATI) istraivanja te potpuno opremljenom infrastrukturom za online istraivanja (GfK OnlinePool trenutno broji vie od 11.000 lanova). Vie informacija na: www.gfk.hr Svi istraivaki projekti GfK Centra za istraivanje trita provode se u skladu s odredbama Meunarodnog kodeksa za provedbu trinih i drugih istraivanja, kojeg su donijele Meunarodna trgovaka komora (ICC) i najvea svjetska udruga istraivaa trita E.S.O.M.A.R.
O istraivanju
GfK Consumer Panel ili Panel domainstva je kontinuirano istraivanje u kojemu se podaci prikupljaju na temelju dnevnika kupovine kojeg ispunjava 1.000 domainstava u BiH. Uzorak je reprezentativan prema regiji, veliini naselja, broju lanova domainstva te broju djece ispod 14 godina. Misija Consumer Panela je pruiti klijentima informacije o ponaanju potroaa te ih savjetovati na temelju otkrivenog insighta. Podaci panela domainstava pokrivaju: Sve kupovine za potronju unutar domainstava Sve kanale distribucije (hipermarketi, supermarketi, cash&carry, male trgovine, drogerije, specijalizirane prodavaonice, trnice ...) Podaci panela domainstava ne pokrivaju: Kupovine za potronju izvan domainstava Kupovine za industriju i horeca kanale Potronju turista Crno trite
total 2012 vs 2011 PROMJENA VOLUMENA PROMJENA VRIJEDNOSTI TRINI UDIO LIDERA najbre rastui BREND UDIO TOP 5 BRENDOVA UDIO TOP 5 BRENDOVA (abecednim redom) PIVO -11% -10% 37% Nektar 83% Jelen Karlovako Lav Nektar Sarajevsko
u analizi brendova pad/rast/stagnacija odnose se na udjele, a ne na apsolutne vrijednosti Rast Pad Stagnacija
inStore u razgovoru sa
57
Menaderima pivarske industrije

Najvee bogatstvo jedne kompanije njeni su zaposlenici. Upravo zbog toga u svakom broju naeg magazina nastojimo prenijeti njihova iskustva, odgovornosti, ciljeve. U ovom broju donosimo iskustva zaposlenih u pivarskoj industriji
U Banjalukoj pivari, Milka Stanivukovi poela je raditi 2007. godine na mjestu marketing asistenta. Trud, rad i zalaganje urodili su vrlo brzo plodom i kao rezultat toga, godinu dana kasnije, poela je da radi na mjestu PR menadera. Za posao koji obavlja kae kako ima sree da radi u struci, jer je po zanimanju profesor komunikologije, pa je u mogunosti da teoretsko znanje primijeni i u praksi. Posao koji obavlja opisala je u tri rijei: dinamian, interesantan i kreativan. Njen svakodnevni cilj zapravo je Milka Stanivukovi, pozitivno predstavljanje kompanije BANJALUKA PIVARA, u kojoj radi, a to, neizostavno, ukljuuje kreiranje PR plana i stratePR MENADER gije, prezentovanje novih usluga i proizvoda, rukovoenje donacijama i sponzorstvima, izvjetavanje o poslovanju te ostale aktivnosti koje e doprinijeti pozitivnom imidu kompanije. Naime, s obzirom na to da je Banjaluka pivara kompanija sa dugom tradicijom i prepoznatljivim vodeim brendom, nastoje podrati sve vrste drutveno odgovornih aktivnosti koje se tiu pomoi lokalnoj zajednici, humanitarnih aktivnosti i podrke razvoju sporta. Stoga i trenutna zaduenja idu u tom pravcu, pa je Stanivukovi, okupirana promovisanjem 140 godina postojanja Banjaluke pivare. Meutim, da bi sve to bilo vrhunski neophodan je itav tim, za koji kae kako bez njegove podrke i kvalitetnog rada ne postoji uspjeno poslovanje. Njen posao, PR menadera sam po sebi podrazumijeva i dobru saradnju sa kolegama iz drugih odjeljenja unutar kompanije, kao i sa vanjskim saradnicima. Takoer, u kompaniji u kojoj radi odnosi s javnou hijerarhijski su usko povezani sa upravom i zbog te veze najbolji su mogui savjetodavac u podruju komunikacija, to je izdvojila kao najznaajnije u kriznim situacijama svake kompanije. Za sebe kae, kako u svaki novi projekat ulazi sa entuzijazmom kao da je prvi u nizu koji radi. Ovaj posao inspirie, a ako ga ne radite s ljubavlju bit e vam suvie naporno i odustat ete nakon kratkog vremena, s obzirom na to da radno vrijeme ukljuuje brojna putovanja, veernje izlaske i sline aktivnost, kae te dodaje kako dobrog PR menadera ini znanje kombinovano sa iskustvom, sposobnost improvizacije u kriznim situacijama i kreativno razmiljanje. Uspjeh u njenom poslu zavisi najvie od sopstvene kreativnosti, a ne od veliine reklamnog budeta. Takoer, ne zavisi iskljuivo ni od nalaenja jedinstvenih i originalnih ideja. Posao koji obavlja, kae, zahtijeva detaljno planiranje svih akcija, jer miljenje da je svaka PR objava dobra je pogreno. Poruku mogu da prenesu svi svjetski mediji, ali ukoliko ona nema jasno komuniciranu poruku u kojoj se ogleda strateki cilj PR kampanje, onda je ona uzaludna. Kako bi to bolje odgovarala radnim zadacima, Milka Stanivukovi, u planu ima zavretak postdiplomskog studija na Ekonomskom fakultetu u Banja Luci, ali i nastavak daljnjeg usavravanje kroz razne vrste seminara i edukacija.
Vedad Alii, BIHAKA PIVOVARA, IZVRNI DIREKTOR PRODAJE

Na poziciju izvrnog direktora prodaje u Bihakoj pivovari, Vedad Alii doao je prole godine. Prije toga radio je sedam godina za kompaniju Boreas Kreevo, kao regionalni rukovodioc za USK, te tri godine za firmu Ataco d.o.o. iroki Brijeg. Prihvatanjem funkcije izvrnog direktora prodaje, Alii je preuzeo odgovornost za kompletan sektor prodaje i marketinga. Tanije, njegov posao danas podrazumijeva pronalazak novih trita kako u BiH, tako i van zemlje, planiranje prodaje, investicije, naplate, razvoj novih proizvoda, ali i donoenje i usvajanje budeta zajedno sa Upravom drutva. Odluka da radi na poslovima menadera, dola je sama, kae Alii, te istie kako zbog nje nije poalio jer je zadovoljan poslom koji obavlja. S druge strane ta odluka i prelazak u Bihaku pivovaru bila mu je do sad najvei izazov u karijeri jer mu je zacrtana misija na ovoj funkciji vraanje domaeg proizvoda na njegovo vlastito trite, u emu polako i uspijeva. Naime, ovih dana Alii radi na lansiranju nove povratne boce na trite BiH. Sa prvim reakcijama i rezultatima je zadovoljan, te oekuje velike pomake. Ipak, priznaje kako bez podrke tima i kolektiva u kojem radi ne bi uspio. Meutim, pored podrke tima, dobar menader, smatra Alii, mora posjedovati niz vjetina kako bi uspjeno vodio preduzee, a neke od vanijih za njega su: pregovarake, prodajne, organizacione, liderske, strateke, marketinke i veoma bitna vjetina koja se u svakom kolektivu sve manje prakticira, a to je ona motivaciona. Bez tih vjetina bilo bi skoro ne mogue svakodnevno rjeavati problema, koji su sastavni dio svakog posla. Neki od najveih za Aliia su solventnost trgovaca i konzumenata usljed krize, te nemogunost pronalaska vrsnih strunjaka u komercijalnom i marketinkom sektoru od kojih se oekuje kvalitetna podrka i obrada trita. Ipak, od svega mu najtee pada nerazvijena svijest domaeg potroaa o prednostima koje nudi konzumiranje domaih proizvoda, to dalje, vodi ka zapoljavanju, rastu proizvodnje, a samim tim i ekonomije BiH. Upravo u tom smjeru Alii i vidi svoju budunost i kae: Svako ui dok je iv. Naravno i ja uim i uit u do kraja ivota i mislim da u sa svojim kolektivom i kolegama, od kojih imam veliku podrku, ostati dugi niz godina u Bihakoj pivovari, a moda i do kraja radnog vijeka. Nikad se ne zna.
58
inLiflet
Analiza promocija piva i radlera u lifletima za prva tri mjeseca ove godine u odnosu na isti period 2012.
ekaju ljepe vrijeme

S obzirom na to da je trenutno proljee, naravno da se oekuje mnogo vie promocija za ljeto, kad se i odvija najvea bitka izmeu proizvoaa piva
Autor: Ernest Gergely i Tomas Pili, Hiper Com SRBIJA
YTD Jan - Mart 2013. SoV

APATINSKA PIVARA
34,20% 33,90% 29,40% 29,60% 9,90% 10,90% 7,30% 8,90% 4,90% 4,60% 3,60% 1,30% 2,00% 1,30% 0,90% 1,30% 0,70% 1,50% 7,10% 6,80% M2 SNU
CARLSBERG BREWERIES A/S HEINEKEN HOLDING N.V. PIVARA ZAJECAR A.D. EFES BEVERAGE GROUP DELHAIZE GROUP SA. PAULANER BREWERY GMBH & CO KG PIVOVARNA UNION
BEOGRADSKA INDUSTRIJA PIVA AD
rvi pisani tragovi o pravljenju piva sauvani su na glinenim tablicama i datiraju jo iz 6000. godine p.n.e., od starih Sumera. Tadanji pivari bili su ugledni stanovnici dvora, a pivo je smatrano za najstarije pie uz koje su se ljudi socijalizovali. I danas je pivo omiljeno pie, na koje se troi mnogo novca i koje se moe nai svuda. Pivare izdvajaju dosta sredstava za marketinke aktivnosti, finansiranje i sponzorisanje sporta i velikih dogaaja. Gdje god se okrenemo, moemo vidjeti njihovo prisustvo. U Srbiji su kroz liflete najzastupljeniji Jelen, Lav, Apatinsko, Zajearsko i Amstel. Takoer, primjeujemo da su svi vodei
brendovi poveali broj promocija ove godine (period YTD 13 vs YTD 12). Najvie puta na akciji u kategoriji svijetlo pivo, bezalkoholno pivo i tamna piva je bio brend Jelen pivo u pakovanju limenka od 0,5 l i Lav pivo u pakovanju boca 0,5 l. Kategorija piva sa ukusom zastupljena je veoma malo - najvie puta promovisani brend je bio dva puta na akciji - Union Radler Red Orange. Za ovu kategoriju eka se ljepe vrijeme. I tu vidimo da tri kompanije Apatinska-Molson Coors, Carlsberg, USP imaju vie od 82 posto SoV-a u lifletima. S obzirom na to da je trenutno proljee, naravno da se oekuje mnogo vie promocija za ljeto,
Brands outside selection
(SoV M2 prodajna povrina na kome je vaea promocija tj. sve promocije proizvoaa, SNU akcijski artikal)
kad se i odvija najvea bitka izmeu proizvoaa piva. U Bosni i Hercegovini su najzastupljeniji brendovi MB Pils, Pils Plus, Pan, Jelen pivo i moemo vidjeti da su privatne robne marke pojaale svoje prisustvo na akcijama. Najvei pritisak u prva tri mjeseca je vrio MB Pils u flai od 2 l i Pils Plus u boci od
BIH
330 ml. U kategoriji piva sa ukusom najvie je na akciji bilo pivo Rener limunada u marketima Tu sa svojom PL u pakovanju limenka od 0,5 l i interesantno sa rasponom cijena od 0,90 do 1,30 KM. Proizvoai u kategoriji piva u BiH su:

CARLSBERG BREWERIES A/S KONZUM D.D. PIVOVARNA LAKO, D.D. APATINSKA PIVARA EFES BEVERAGE GROUP KARLOVAKA PIVOVARA HEINEKEN HOLDING N.V. PCSI SRFOZDE RT. TU HOLDING D.O.O. SARAJEVSKA PIVARA D.D. ZAGREBAKA PIVOVARA D.D.
4,80% 11,50% 9,60% 8,20% 5,70% 5,20% 5,40% 8,40% 5,20% 7,20% 4,90% 8,80% 16,90% 17,20% 24,50%
17,30%
1,20% 4,40% 1,60% 2,40% 0,70% 0,80% 0,90% 0,80% 0,60% 3,60%
KNIG LUDWIG INTERNATIONAL GMBH & CO. KG PIVARA ZAJEAR A.D. Brands outside selection
M2
9,30%
12,90%
SNU
(SoV M2 prodajna povrina na kome je vaea promocija tj. sve promocije proizvoaa, SNU akcijski artikal)
59
Takoer vidimo da je na tritu piva u Bosni i Hercegovini vie proizvoaa, nego to je to sluaj u Srbiji. HRVATSKA U kategoriji pivo najpromovisaniji proizvod u ovoj godini je Lowenbrau pivo u boci od 2 l (Apatinska pivara). Najnia cijena je postignuta u Kauflandu i u Plodinama 1,96 eura (14,99 kn), dok je najvia cijena bila u Konzumu i Dioni - 2,1 euro (15,99 kn). Zagrebaka pivovara je sa Oujskim pivom imala manje promocija sa najniom cijenom postignutom u Vrutak hipermarketu 2,49 eura (18,98 kn), a najskuplje je bilo u Mercatoru 2,56 eura (19,49 kn). Oujsko je, takoer, bilo pakovano u ambalau od 2 l. Najea cijena za ovaj proizvod je bila 2,49 eura (18,99 kn).
HRVATSKA
Lowenbranu, kao najpromovisanije pivo, dralo je prosjenu cijenu od oko dva eura (15,49 kn). Za razliku od ove godine, u 2012. godini u istom periodu bilo je u prosjeku 50 posto manje promotivnih akcija u ovoj kategoriji. Tako je najpromovisanije bilo Germania pivo (Frankenthaler Brauhaus AG) u ambalai - limenka 0,5 l, a bilo je ekskluzivno promovisano samo u Tommy trgovinama. Takoer, 0,5 l pakovanje K Plus piva je imalo vei broj promocija. Kao to moemo oekivati i ono je bilo u ekskluzivnoj ponudi u Konzumu. U skladu s tim, SoV je rastao, odnosno padao. Vidimo kako su robne marke u kategoriji piva imale jai udio u promocijama prole godine, dok je ove godine udio smanjen za jedan posto. Pivovarna Union je sa ponudom

ZAGREBAKA PIVOVARA D.D. CARLSBERG BREWERIES A/S APATINSKA PIVARA KARLOVAKA PIVOVARA EFES BEVERAGE GROUP GRUPA MERCATOR
7,00% 6,00% 4,00% 6,10% 12,00% 11,70% 10,70% 15,10% 18,10% 17,40%
4,50% 4,00% 3,60% 3,30% 5,70% 6,00%
FRANKENTHALER BRAUHAUS AG KONZUM D.D.
paketa od est limenki od po 500 ml ove godine (svijetlo pivo) u vrhu po pitanju broja promocija na slovenskom tritu. Najniu cijenu je nudio Lidl (5,79), a najviu Mercator (6,30). Najee nuena cijena je bila 5,84 eura. Lako pivo zauzima drugo mjesto sa ukupno 12 promocija. Limenka od 500 ml je bila najjeftinija u Mercatoru (0,99), a najskuplja u Intersparu (1,09). Prole godine je u istom periodu, Lako pivo bilo definitivno najpromovisanije pivo, jer su zabiljeene 24 promotivne akcije. Trinaest promocija se odnosi na ponudu svijetlog piva Zlatorog u ambalai limenka od 500 ml, a 11 na paket od est limenki 500 ml (Zlatorog).
SLOVENIJA
PLODINE 0,30% 2,80% PIVOVARNA LAKO, D.D. TOMMY DOO PIVOVARA DARUVAR D.O.O. SPAR PDH EMPORIO CHATZIGEORGIOU P. & D. OE BROWAR LOMZA (VAN PUR) PRIVATBRAUEREI FRITZ EGGER GMBH & CO. KG BUZETSKA PIVOVARA D.O.O. BRAUEREI GOTHA (OETTINGER) PIVOVARNA UNION EICHBAUM BRAUEREIEN PAULANER BREWERY GMBH & CO KG
2,80% 3,40% 2,50% 2,50% 2,30% 2,20% 1,30% 2,20% 2,30% 2,20% 1,90% 1,90% 1,70% 1,40% 2,00% 1,10% 0,80% 1,70% 4,00% 4,00%

0,60% 18,00% 18,10% 16,10% 28,10% 13,00% 10,50% 10,70% 7,60% 9,60% 8,20% 5,40% 4,60% 1,80% 3,40% 2,90% 3,10% 5,80% 3,10% 2,90% 1,90% 2,90% 1,50% 2,90% 1,50% 2,30% 1,10% 1,80% 0,80% 2,30% 1,80% 0,80% 0,80% 0,80% 1,80% 0,80% 0,40% 0,40% YTD 13 % YTD 12 %
KNIG LUDWIG INTERNATIONAL GMBH & CO. KG PIVOVARNA UNION PIVOVARNA LAKO, D.D. Brands outside selection APATINSKA PIVARA HEINEKEN HOLDING N.V. CARLSBERG BREWERIES A/S TU HOLDING D.O.O. EFES BEVERAGE GROUP BRAU UNION STERREICH AG DIAGEO PAULANER BREWERY GMBH & CO KG E.LECLERC INBEV PRIVATBRAUEREI FRITZ EGGER GMBH & CO. KG PIVARA ZAJECAR A.D. SPAR FULLER SMITH & TURNER EICHBAUM BRAUEREIEN KONRAD BEVERAGES PTY. LTD. GRUPA MERCATOR GROLSCH INTERNATIONAL B.V. SABMILLER PLC
0,80% NARODNI TRGOVAKI LANAC D.O.O. 0,30%
METRO KNIG LUDWIG INTERNATIONAL GMBH & CO. KG BROWAR VAN PUR S.A. STAROPILSEN S.R.O. SCHWARZ-E COMMERCE GMBH & CO. KG
0,80% 1,00% 0,80% 0,80% 0,60% 0,60% 3,70%
0,60% MAURITIUS BRAUEREI 0,30% 0,60% GRUDSKA PIVOVARA 0,30%
UNITED BREWERIES LTD. 0,30%

0,30% SARAJEVSKA PIVARA D.D. 0,30% 0,30% SABMILLER PLC 0,30%
PCSI SRFOZDE RT. 0,30% HEINEKEN HOLDING N.V. 0,30% 2,00% FULLER SMITH & TURNER 0,30% BRAUEREI C.& A. VELTINS GMBH & CO. KG 0,30% 1,00%
YTD 13 % YTD 12 %
60
istraivanje
Valiconova analiza partnerstva pivara sa polufinalistima lige ampiona
Stadionska pivo-groznica
Autor: Kemal Kotrebi, menader projekta, www.valicon.net
U cijeloj regiji nemamo primjera izgradnje emocionalne povezanosti. Pivari vie djeluju u smjeru u kojem idu dortmundska i madridska pivara, a manje idu putem kojim idu Paulaner i Estrella Damm. Dakle, vie se co-marketing pivara sa fudbalskim ekipama koristi iskljuivo da bi se dolo do navijaa, a skoro nikako da bi se gradila kako kultura brenda, tako i pria brenda
pularnog praznika meu pivopijama i rotiljdijama kod nas, pa sve do 25. maja kada e takoer pivopijska nacija, Englezi na Wembleyu ugostiti finaliste, e biti odlian uvod u poetak pivarske sezone. Fini je takoer u Minhenu, ali poetkom oktobra, na uvenom Oktoberfestu. Bavarci su, do skoro, nezamislivim rezultatom porazili Katalonce. Jrgen Klopp je napravio dvije briljantne predstave protiv Mourinha, pa emo u Londonu gledati njemako finale. Engleske pivopije i pivari e doekati njemake pivopije! Wembley wir kommen i Wembley calling se moe vidjeti na web stranicama Bayerna i Borussije. istie povezanost sa Borussijom. Na webstranici postoji i odjeljak o sponzorstvu fudbalskog kluba, koji poinje obrazloenjima te veze: sam klub je dobio ime po tadanjem imenu pivare, Borussia pivari, kako se tada Brinkhoffs zvala. Nerazdvojna veza, koja se pokazuje i historijom u kojoj su ak fudbaleri bili na platnom spisku pivare, se manifestira zajednikom dopunom slogana fudbalskog kluba Echte Liebe (njem. prava ljubav) sa So echt, wie schwarzgelbe Liebe. (njem. Tako prava, kao crno-uta ljubav). Interesantno je da nijedna od ove dvije pivare nema svoje stranice na engleskom jeziku. Snana je lokalna orijentacija. Estrella Damm je pivara iz Barcelone, koja podrava lokalni klub. Meutim, kako se svijetu predstavlja, ova pivara je vie okrenuta muzici, Mediteranu i arenilu ljeta. Moe se nai neto informacija o partnerstvu sa FC Barcelonom, ali ne previe. Meutim, u lokalnim marketinkim naporima, Estrella Damm vie koristi fudbalere i brend FC Barcelona u materijalima, najee video, koji nisu dostupni na slubenoj stranici piva, se dosta koristi FC Barcelona kao dio prikaza katalonske kulture i mediteranskog arenila. Takoer, kreativnost Katalonije se pokazuje kroz razliita kreativna zani-
d 17. do 21. sedmice ove godine, jedna pria e se zavravati, a druga poinjati. Fini, kruna fudbalske 2012/13. je poela u gradu piva Minhenu. Bayern je u okviru polufinala UEFA Lige ampiona doekao Barcelonu, a pivnice u Minhenu, cijeloj Njemakoj, Europi, a naravno i u naoj regiji, su svoje goste doekale daleko gostoljubivije i srdanije nego to su Bavarci doekali Katalonce. Reinheitsgebot je moda najstariji zakon koji regulie hranu, a napisan je upravo u Bavarskoj kako bi se regulisala proizvodnja i kvalitet piva. Kada? Slubeno je stupio na snagu 1516.! I to tano na datum kada je 2013. Bayern doekao Barcelonu na Allianz Areni. U drugom paru polufinala nita manje zanimljiv je bio, ni fudbalski ni pivopijski, duel izmeu Real Madrida i Borussije iz Dortmunda. Zadnja sedmica aprila, preko Meunarodnog praznika rada (kada se ponovo sastaju parovi polufinala), posebno po-
Za poetak analize ove jako zanimljive teme, analizirali smo partnerstva pivara sa polufinalistima lige ampiona. Uradili smo semiotiku analizu javno dostupnih materijala. Od Minhena smo krenuli, pa emo ga u ovom sluaju ostaviti za kraj. Krenut emo od same Lige ampiona. Slubeni partner Lige ampiona, ve dugi niz godina, je Heineken. Meutim, u ovoj prii to je jedini mainstream i globalno i kod nas poznat brend koji uestvuje u polufinalu. to je i razumljivo, Heineken koristi globalnu gledanost Lige ampiona. Strategija polufinalista je, meutim, drugaija. Real Madrid ima partnerski ugovor sa Mahou pivom. Mahou je pivara iz Madrida sa stoljetnom tradicijom. Meutim na web stranici Mahoua, nije prikazana pretjerana povezanost sa Realom. Na internetu se moe nai da je lansirano special editiona pivo, kobrandiranih sa Realom. U Dortmundu imaju ugovor sa lokalnom pivarom Brinkhoffs. Dortmundska pivara, za razliku od madridske, esto i jasno
Primjeri brendiranja ambalae
61
Ilija etka, Sinia Mihajlovi i Tomislav Karadi sa fudbalerima reprezentacije Srbije, 2012.
O Valiconu
VALICON je trino savjetovalno i istraivako drutvo koje se usredotouje na podruje Jugoistone Europe prije svega na drave bive Jugoslavije. Specijalizirani smo za mala trita i prilagoena rjeenja naruilaca. Izlazimo prema naprednim metodologijama i dosezanju produbljenih uvida u podruje djelovanja naih naruilaca. Nai uspjesi temelje se na partnerskim odnosima s naruiocima, regionalnim partnerima, zaposlenima i lokalnim zajednicama. Naa osnovna djelatnost je savjetovanje na temelju trinih istraivanja. Nai temelji su u istraivakoj industriji. Naa znanja i spretnosti seu u discipline kao to su upravljanje markama, savjetovanje menadmentu, inovacije, mediji, prognoziranje trendova, internetske (mrene) strategije i data mining. Ova trina i poslovna znanja nam omoguuju upotrebu bogatih istraivakih uvida za trino savjetovanje naruilaca.
manja, meu kojima je i fudbalsko umijee Xavija, Inieste i Messija. Na kraju, u naoj regiji najpoznatiji Paulaner iz Minhena je partner FC Bayerna. Slino kao i kod njihovih dortmundskih rivala, Paulaner jedan dio svoje web stranice posveuje partnerstvu sa FC Bayern i pozicionira ova dva brenda, piva i fudbalskog kluba, kao dio minhenske kulture i tradicije. Opisana je i tradicija po kojoj bavarski fudbaleri svoje uspjehe slave sa trolitarskim aama piva, u ta takoer spada nezaobilazno tuiranje pivom na terenu. Paulaner na kraju svake sezone navijaima daje sto litara piva besplatno za svaki gol koji postignu. Kada je Bavarska slavila duplu krunu 2008. navijai su popili 19.000 litara besplatnog Paulanera. Moe se zakljuiti da su, ipak, partneri Barcelone i Bayerna okrenuti malo vie prema globalnom tritu, nego to su to pivari Madrida i Dortmunda. Brinkhoffs i Mahou koriste povezanost lokalnog trita sa fudbalskim klubovima kako bi komunicirali svoje brendove i prodavali
svoje pivo (svaki ugovor ukljuuje i ekskluzivu prodaje piva odreenog brenda na stadionu). Za razliku od njih, Paulaner i Estrella Damm komuniciraju bavarsku, odnosno katalonsku kulturu, kako bi pozicionirali svoje brendove. Komuniciranje kulturnih vrijednosti bez ovih fudbalskih klubova bi bio znaajno tei zadatak. Paulaner neto vie od Estrella Damma komunicira prema globalnom tritu, ali oba ova brenda vie nego Mahou i Brinkhoffs. Da se naalimo i dolijemo ulje na vatru ljubiteljima teorije zavjere ovom analizom, kao da je UEFA znala kako rasporediti parove polufinala prema brend strategiji pivara vezanih za polufinaliste! Iako su se svi pivari partneri polufinalista Lige ampiona pozicionirali kao partneri klubova, u naem okruenju su strategije razliite. Dinamo na svojoj stranici meu sponzorima ima Zagrebaku pivovaru, meutim tu se pria zavrava. Niti se moe nai
Da Heineken ima efekata od svoje povezanosti sa Ligom ampiona, pokazuje i sljedei graf.
62
istraivanje
PGM
PGM je brz i alat lagan za koritenje u sveobuhvatnom razumijevanju kategorija i brendova. Te je alat za strateko upravljanje brendovima kroz vrijeme i kroz prostor. Nudi najvie informacija na jednom mjestu, kako o potroaima, tako i o brendovima. Potroae u PGM-u moemo posmatrati kroz njihove sociodemografske karakteristike, kupovne navike, lifestyle, konzumaciju medija, koritenje informacionih tehnologija, segmente po finansijama, navike u ishrani... Brendovi se mogu posmatrati kroz nivoe prepoznavanja, iskustva, razmatranja, koritenja, te primarnog koritenja. PGM podrava sve kljune faze razvoja, te repozicioniranja (novog) brenda. Takoer, istraivanje za PGM se sprovodi u svim zemljama regije ve dugi niz godina, pa je mogue uporediti potroae i brendove po zemljama, regijama i unazad tokom svih valova mjerenja.
da u potpunom smislu u drugim regijama i ne postoji. Pivari vie djeluju u smjeru u kojem idu dortmundska i madridska pivara, a manje idu putem kojim idu Paulaner i Estrella Damm. Dakle, vie se co-marketing pivara sa nogometnim ekipama upotrebljava iskljuivo da bi se dolo do navijaa, a skoro nikako da bi izgradili, kako kulturu brenda, tako i njegovu priu. Izgradnja prie i kulture je paljivo dizajniran proces usmjeren na dugorone koristi za brend, a ne iskljuivo na kratkorone prodajne ciljeve. Co-marketing je dugoroan odnos dva partnera i zatijeva znaajan napor kako bi se oba brenda, i onaj nogometne ekipe i brend piva, gradila zajednikim naporima.
neki primjer komunikacije niti se taj projekat spominje na stranici Zagrebae pivovare. S druge strane, imamo Hajduko pivo, to je kobranding projekat Hajduka sa Carlsbergom, a ujedno i cause-related napor gdje kupovinom piva uestvujete u prikupljanju sredstava za Hajduk. Zanimljivije je partnerstvo Zagrebake pivovare, odnosno brenda Oujsko sa hrvatskom nogometnom reprezentacijom. Trenutno, meu partnerima Hrvatskog nogometnog saveza, nema niti jedne pivovare. Produenje ugovora sa Oujskim, odnosno odabir nove pivovare partnera Vatrenih je trenutno na ekanju. ini se da je partnerstvo s reprezentacijom jedan od najvanijih bingo projekata za hrvatske pivare, pa je od budueg partnera za oekivati jo posveeniju i snaniju saradnju sa HNS-om. U BiH nema ba interesantnih primjera. Samo se moe pronai partnerstvo izmeu FK Sarajevo i Sarajevske pivare. Sarajevska pivara je takoer sponzor i fudbalske reprezentacije BiH. Oko bh. reprezentacije trenutno vlada velika euforija, medijska eksponiranost je kao nikada do sada, svi su ubjeeni da Zmajevi putuju u Brazil idue godine. Meutim, pivari nisu ba iskoristili tu priliku da na tom valu ispriaju svoju brend priu, koja bi se brzo postavila kao dio kulture meu potroaima. Kako vidimo iz primjera najboljih, co-marketing nije samo postavljanje logotipa uz teren ili na dresovima - prvi plasman na Svjetsko prvenstvo je dio kulture i historije, a uestvovati u historiji zahtijeva, ipak, maksimalnu i studioznu posveenost. U Srbiji je dosta interesantnije. Lav pivo je glavni sponzor Partizana, te se Lav nalazi na dresovima crno-belih. Lav je takoer sponzor i drugog beogradskog kluba, Crvene zvezde. Takoer, oba kluba imaju, skoro identine, kobrending i cause-related projekte sa Lav pivom. Navijai kupujui pivo doniraju svoj klub. Meutim, oba kluba igraju Jelen super ligu Srbije. Jelen
podrava i fudbalsku reprezentaciju Srbije. ini se da u Srbiji ima puno ulaganja, ali ne ba jasne i originalne diferencijacije. Brzom analizom brandova piva u BiH u alatu za strateko upravljanje brandovima, PGM-u, moemo vidjeti da marketinki proizvode ostavljaju znaajan efekt. Ispod moemo vidjeti brend piramide top 4 brenda u BiH na segmentu ljudi koji se esto bave sportom. Heinekenova piramida se umnogome smanjila kada smo za ciljani segment odabrali ne-sportiste, tj. one koji se ne bave esto sportom. Slino se desilo i sa piramidom Karlovakog piva. Sarajevsko i Jelen oito nemaju ba jasnu diferenciranost po segmentima na bazi sporta, odnosno nema velike razlike izmeu njihovih piramida prema sportistima i nesportistima. Iako na prvi pogled djeluje da Heineken gubi, jer su piramide Sarajevskog i Jelena stabilne i jake u oba ova segmenta. Meutim, kada uporedimo piramide po regijama, onda vidimo da su Sarajevsko i Jelen snano pozicionirani samo unutar svojih nacionalnih regija. U drugim regijama se njihova piramida deformie znaajno loije nego ona od Heinekena na nesportistima. Heinekenova piramida se, takoer, razlikuje po regijama, ali svugdje imaju svoje lojalne potroae. Za razliku od njih, Sarajevsko i Jelen imaju snane piramide u svojim regijama, ali pirami-
Himna Lige ampiona

Veliki broj fanova himnu Lige ampiona doivljava emotivnije nego himnu vlastite zemlje, a kod nas nerijetko simpatino refren znamo samo kao na na na na na na naaaa d ampions!, je u stvari: Die Meister Die Besten Les grandes quipes The champions!
63
regionalno istraivanje
Nema krize za pivopije

Prola 2012. bila je dobra u kategoriji piva i radlera ali je zato ve tako mala kategorija bezalkoholnog piva doivjela pad odnosno kanibalizaciju od strane radlera. Sve tri kategorje ukupno su vrijednosno rasle za 14,8 posto, a volumenski za est posto u odnosu na 2011. godinu.
Srbija
% promjena (2012/ 2011) Total kategorija udio (koliina/vrijednost) Udio Top 3 brenda Brend A Brend B Brend C Top 3 brenda po abecednom redu vrijednost (%) 11,6
PIVO volumen (%) 3,5
RADLERI vrijednost (%) volumen (%) 220,9 203,5 RADLERI vrijednost (%) volumen (%) 80,3 78,8 28,9 28,6 21,8 22,2 29,6 28,0 Jelen Fresh Grejp, Jelen Fresh Limun, Lav Twist Limun RADLERI vrijednost (%) volumen (%) 12,3 16,9 16,1 20,3 27,3 33,4 6,3 6,8 38 22,7
BEZALKOHOLNA PIVA vrijednost (%) volumen (%) -33,4 -36,7 BEZALKOHOLNA PIVA vrijednost (%) volumen (%) 100,0 100,0 97,8 98,4 2,1 1,5 0,1 0,1 Bavaria, Jelen Cool, Shlossgold BEZALKOHOLNA PIVA vrijednost (%) volumen (%) 24,9 27,9 21,3 22,6 26,1 27,7 6,3 5,8 21,5 16,1
PIVO vrijednost (%) volumen (%) 61,0 63,3 33,7 32,7 23,3 23,0 4,0 7,6 Apatinsko, Jelen, Lav PIVO
Tipovi radnje TOTAL HIPERMARKETI/SUPERMARKETI TOTAL VELIKE/ SREDNJE RADNJE TOTAL MALE RADNJE TOTAL KIOSKS/PAVILJONI TOTAL ON TRADE
vrijednost (%) 8,4 13,2 26,6 4,4 47,4
volumen (%) 11,9 18,3 36,5 5,2 28,2
Slovenija
PIVO % promjena vs prola godina TOTAL KATEGORIJA vrijednost (%) -4,8 PIVO vrijednost (%) Udio Top 3 branda po abecednom redu volumen (%) 76,4 70,4 EXPORT PILS, UNION, ZLATOROG volumen (%) -7,2 RADLERI vrijednost (%) volumen (%) -11,7 -5,1 RADLERI vrijednost (%) volumen (%) 79,5 72,7 BANDIDOS ICE, RADLER, UNION BEZALKOHOLNA PIVA vrijednost (%) volumen (%) 5,8 1,7 BEZALKOHOLNA PIVA vrijednost (%) volumen (%) 87,9 83,8 LAKO, SCHLOSSGOLD, UNION
Hrvatska
PIVO 2012. vs 2011. % TOTAL KATEGORIJA vrijednost (%) 1,0% PIVO vrijednost (%) Udio Top 3 branda po abecednom redu volumen (%) 69,3 65,2 KARLOVAKO PIVO, OUJSKO PIVO, PAN volumen (%) -0,3% RADLERI vrijednost (%) volumen (%) 3,9% 5,7% RADLERI vrijednost (%) volumen (%) 79,6 76,4 KARLOVAKO PIVO, OUJSKO PIVO, PAN BEZALKOHOLNA PIVA vrijednost (%) volumen (%) -22,6% -26,2% BEZALKOHOLNA PIVA vrijednost (%) volumen (%) 97,0 97,5 OUJSKO PIVO, PAN, RALLY
Period: MAT TY = kumulativni period januar-decembar 2012. Izvor: N ielsen panel maloprodaje (ne ukljuuje diskontne trgovine, Cash & Carry, apoteke i benzinske pumpe)
64
iz etiri ugla
Uvoenje akcize na pivo

Uvoenje akcize na pivo koje je predloilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa je donijelo optimizam meu domaim proizvoaima ovog pia. Da li e oni konano moi biti konkurentni naspram uvoznih te kakve efekte e donijeti ova akciza? Na ova i druga pitanja su odgovore dali nai sagovornici
Igor Gavran, analitiar Vanjskotrgovinske komore BiH
zvoz piva iz nae zemlje u prvom kvartalu ove godine je iznosio 276.292 KM dok je uvezeno piva u vrijednosti 23.137.848 KM. U proteklim godinama je bila slina situacija. U 2012. godini izvezeno je 3,45 miliona KM dok je uvezeno u vrijednosti 137,7 miliona KM. Godinu ranije smo izvezli za 4,5 miliona KM dok je u Bosnu i Hercegovinu ulo piva vrijednosti oko 136 miliona KM. Iz navedenih podataka je vidljivo koliko je odnos izvoza i uvoza nepovoljan (npr. pokrivenost uvoza izvozom je u 2012. godini iznosila be-
znaajnih 2,5 posto), a deficit koji ostvarujemo enorman i poguban za domau proizvodnju. Ukoliko izmjene Zakona o akcizama budu usvojene u predloenom obliku te potom dosljedno implementirane, trebale bi se odraziti na poveanje akciznog optereenja ovih vrsta piva koje na nae trite plasiraju pivare iji kapacitet prelazi utvreni granini obim. U ovom trenutku to bi se najveim dijelom trebalo odnositi na pojedine vrste piva proizvedenog u susjednim zemljama (to nije nikakva diskriminacija, ve samo pokazatelj njihovog dominantnog poloaja u regiji), te postoji
osnov za oekivanje smanjenje njihovog uvoza. Nema nikakve garancije da e se to i zaista dogoditi, jer konana cijena proizvoda koja utjee i na njegovu potranju, ne ovisi samo o visini akcize. Realno je oekivati odreeno, barem privremeno, smanjenje uvoza, ali ne i drastine ili trenutne promjene na tritu. Najvea pomo poveanju izvoza i pivarske industrije i cjelokupne privrede jeste poboljanje uslova poslovanja u Bosni i Hercegovini, odnosno strateka podrka privredi i ekonomskom razvoju. Ta podrka mora biti multidimenzionalna - od dosljedne primjene aktuelne regulative kojom se moe bitno utjecati na prekomjerni uvoz i nelojalnu konkurenciju,
preko unapreenja relevantnih propisa (primjer je prijedlog izmjene Zakona o akcizama, a sutinska mjera bilo bi smanjenje ukupnih poreskih i drugih optereenja poslovanja) pa sve do direktnih i posrednih olakica i poticaja (povoljniji uslovi finansiranja, naprimjer putem razvojnih banaka, poticaji zapoljavanju, olakice za ulaganja itd.). Bez rjeavanja navedenih temeljnih problema i prepreka poslovanju, sve druge aktivnosti podrke daju tek djelomine rezultate. Primjera radi, pristup novim tritima putem uea na sajmovima i u privrednim delegacijama je korisno, ali konkurentnu ponudu je teko razviti ako ste u poslovanju optereeni s previe toga to ne optereuje vae konkurente na predmetnom tritu.
Tijana Slagalo, Grupacija proizvoaa piva pri VTK BiH
rupaciju proizvoaa piva ine svih pet pivara u BiH i to: Sarajevska pivara, Banjaluka pivara, Bihaka pivovara, Pivara Tuzla i Pivovara Grude. Djelatnosti Grupacije su lanstvo i aktivno uee u radu meunarodnih asocijacija, saradnja sa nadlenim dravnim organima i institucijama u pripremi zakonskih i podzakonskih propisa iz domena rada Grupacije, predlaganje mjera koje omoguavaju stvaranje povoljnijeg poslovnog ambijen-
ta i druge aktivnosti koje su od interesa za lanice. Razlozi za pokretanje postupka za donoenje Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o akcizama u BiH, kojima se mijenja stopa i nain obrauna akcize na pivo, proistiu iz potrebe poduzimanja mjera koje e stvoriti povoljnije uslove za poslovanje privrednih subjekata iz pivarske industrije, a naroito u pogledu konkurentnosti, ime se izjednaavaju uslovi na tristu za domae i strane proizvoae piva. Osnova mijenjanja zakonodavstva je prilagoavanje domaeg zakonodavstva zakonodavstvu EU, kao i prilagoavanje europskom privreivanju. Sutina inicijative
za izmjene i dopune Zakona o akcizama BiH je uvoenje diferencirane akcize na pivo na tritu BiH u zavisnosti proizvodnje i time e se doprinijeti ukupnom porastu domae proizvodnje, kao i porastu zapoljavanja u ovom sektoru, jer se iznos akcize vee za koliinu godinje proizvodnje. Tradicija u proizvodnji piva u BiH duga je 140 godina. Danas sa svojom suvremenom tehnologijom bh. pivarska industrija dostigla je najvii stepen, ne zaostajui niti u jednom segmentu za najveim proizvoaima piva u svijetu. Pivarska industrija u BiH predstavlja jednu od znaajnijih oblasti privreivanja,
zapoljava oko 1.200 radnika i ostvaruje ukupan prihod od oko 110 miliona KM. Trenutno pivare u BiH raspolau kapacitetima proizvodnje od 2,7 miliona hektolitara godinje i taj kapacitet se koristi sa oko 30 posto. Najjednostavniji i u ovom momentu najprihvatljiviji nain za rjeenje nekih od problema koje ima ova grana industrije je uvoenje diferencirane akcize, kako su to uradile mnoge zemlje EU. Grupacija pivara koja djeluje unutar Vanjskotrgovinske komore BiH e i u narednom periodu nastaviti sa svojim redovnim aktivnostima s ciljem stvaranja povoljnog ambijenta za pivare na domaem i stranom tritu.
65
Mirko arovi, Ministar Vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH
koliko se inicijativa Ministarstva implementira u potpunosti, sigurno e pomoi malim pivarima sa malom godinjom produkcijom. Efekt uvoenja akcize bi trebao biti dvostruk. U budet bi se slilo vie novca, a male pivare bile bi konkurentnije. Poveale bi obim proizvodnje i zaposlile nove radnike. Kad radimo na ovakvim ili slinim odlukama uvijek moramo imati na umu da emo, naprimjer novac za sport ili kulturu traiti od domaih pivara, a one iz regije izvui e novac iz BiH i uloiti ga u svoje zemlje. Ovo nije jedina naa aktivnost vezano za konkurentost domaih proizvoaa. U Ministarstvu se trenutno radi na jo nekoliko projekata. Nismo odustali od plavog dizela.
Pokrenut emo postupak za ukidanje bescarinskih kvota za meso iz treih zemalja, a prema Vijeu ministara BiH uputili smo i Odluku o suspenziji carina za repromaterijal izvoznicima u obuarskoj, tekstilnoj i elektro industriji. Slino pivu, radimo intezivno i na aktima koji e omoguiti izvoz naeg vina u Europsku uniju. U naoj zemlji, u oblasti trgovine postoje dva zakonska okvira, i to: - Zakon o vanjskotrgovinskoj politici BiH koji regulie osnovne elemente sistema za izvoz i uvoz roba i usluga. Na osnovu njega donesana su dva podzakonska akta i to: Odluka o postupku i nainu utvrivanja antidampinke i kompenzatorne dabine;
Odluka o mjerama zatite domae proizvodnje od prekomjernog uvoza. Drugi zakonski akt je vezan za oblast izvoza i uvoza oruja i vojne opreme i kontrole uvoza i izvoza proizvoda dvojne i posebne namjene. Svi ovi propisi usklaeni su sa zakonodavstvom EU u najveoj moguoj mjeri, ali, s obzirom da BiH ima status potencijalnog kandidata za lanstvo u EU, ta usklaenost ne moe biti potpuna. Nakon sticanja statusa kandidata za lanstvo u EU, pristupit e se daljem usklaivanju ovih propisa. S obzirom da Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH predsjedava Pododborom za trgovinu, industriju, carine, oporezivanje i
saradnju sa drugim zemljama kandidatima, upoznati smo da Europska komisija zahtijeva da entitetsko zakonodavstvo u oblasti unutranje trgovine bude usklaeno sa zakonodavstvom EU, a prije svega se misli na Zakon o unutranjoj trgovini FBiH i Zakon o trgovini RS. Napominjem da u oblasti trgovine bh. zakonodavstvo mora biti u skladu sa pravilima WTO, s obzirom da se oekuje skori prijem BiH u ovu Organizaciju. Nae naredne aktivnosti mogu se oekivati u vidu preuzimanja EU zakonodavstva i standarda, posebno u oblasti hrane, to e rezultirati stroijom kontrolom i onemoguavanjem uvoza nekvalitetne hrane, ime direktno titimo zdravlje ljudi, ali i pomaemo domaoj proizvodnji. Oekuje se i otvaranje za BiH trita EFTA (Norveka, vicarska, Island i Lithentajn), te snaan iskorak prema punopravnom lanstvu u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji.
Nicholas Penny, generalni direktor Banjaluke pivare
ie od polovine europskih zemalja su ve iskusile isti problem i donijele su odluku da je veoma vano da odre svoje regionalne pivare i odre izbor potroaa. Kao rezultat toga postoji sistem smanjenih akciza za manje pivare koji funkcionie u deset zemalja EU ukljuujui Njemaku. Ovo pomae lokalnim pivarama da budu konkurentne globalnim korporacijama s velikim prednostima. Mislim da ovaj sistem smanjenja akciza za regionalne pivare, koje se takmie sa korporacijama 100 puta jaim nego to su one same, treba biti uveden irom zemalja u regionu. To je u interesu
izbora potroaa i regionalnog razvoja. Prije svega ovdje se ne radi o domaim pivarama, nego o velikim globalnim korporacijama koje koriste irok raspon svojih prednosti da bi izgurale regionalne pivare. Ovaj proces se ve desio u Hrvatskoj i Srbiji, gdje velike tri korporacije (Carlsberg, Heineken and Molson C.) kontroliu 93 posto trita u obje zemlje i jednostavno nije preostalo vie mjesta za regionalne pivare. Splitska i Parainska pivara su ve zatvorene, a druge pivare irom regiona su ugroene poput Banjaluke, Grude, BIP, Daruvarske, Osjeke kao i mnoge druge. Sve nezavisne regionalne pivare su pretrpjele i izgubile znaajan dio trinog udjela i imaju finansijske potekoe. Ovo nije pitanje koje se tie iskljuivo BiH. Ovo je pitanje za sve zemlje u regionu da se
zapitaju da li je u interesu potroaa da tako veliko trite tri zemlje bude u rukama tri kompanije? to se tie poslovanja, drago mi je da mogu da kaem da se trite piva pokazalo otpornije od drugih sektora zadravajui, vie ili manje, stabilnost u smislu obima proizvodnje i prodaje u 2012. godini. Meutim, u toku je ekspanzija veoma vanog sektora aromatizovnih piva i radlera, i iskorak ka nepovratnom pakovanju u PET-u i limenkama. Ovime se kompanijama otvaraju mogunosti razvoja i sada predstoji veliki izazov za domae kompanije da se suoe sa velikim multinacionalnim kompanijama koje se sve vie fokusiraju na BiH. Banjaluka pivara je zabiljeila rast prodaje sa 275,000 HL iz 2011. godine na 360,000 HL u 2012. godini. Ovo poveanje
od 30% nas ini najuspjenijom pivarom u region u 2012. godini, iako smo u istoj zabiljeili gubitak u izosu od 1,2 miliona KM. Svaka kompanija iz oblasti potroakih dobara mora da odrava ivom svoju vezu sa potroaima. Ovo obino znai neprestano ulaganje u kvalitet proizvoda, u inovacije kroz pakovanja novih proizvoda i kroz direktnu komunikaciju bilo putem reklamiranja, promocije ili aktivnostima na mjestu prodaje. Povezanost izmeu ljubitelja piva i njegovog piva je snanija nego u drugim kategorijama i to je i razlog zbog ega su najus-pjeniji pivski brendovi ee regionali ili nacionalni nego internacionalni. Tako da bh. pivare u potpunosti moraju da investiraju najvie koliko je u njihovoj moi da bi odrali snaniju vezu sa svojim potroaima.
66
slovo zakona
Diferenciranim akcizama do zatite malih pivara

D
Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH uputio je u daljnju proceduru izmjene Zakona o akcizama , koje se odnosi na proizvodnju piva. Naime, izmjene idu u pravcu uvoenja dvije stope akciza na pivo i to 0,20 KM po litru za pivare sa trogodinjim prosjekom proizvodnje do 400.000 hektolitara i 0,25 KM po litru za pivare sa proizvodnjom iznad tog obima. Ukoliko se usvoje ove izmjene, nelojalna konkurencija bi oslabila, a domai bi konano bili fer igrai u trinoj utakmici
prednost umanjene akcizne stope, to bi s druge strane trebalo ohrabriti i investiranje. Takoer, ovaj model, smatra Edin Ibrahimpai, direktor Bihake pivare, dati e malu prednost malim pivarama u odnosu na ogromnu mo globalnih pivskih kompanija koje proizvode na stotine miliona hektolitara piva irom svijeta. Ove kompanije, kae Ibrahimpai, nikad nita nisu investirale u Bosnu i Hercegovinu, a razlog za to je i to se niko ne bi opredijelio za ulaganje u regionalne nezavisne pivare, kada one ne mogu da budu konkurentne. Uzmimo primjer Hrvatske i Srbije, gdje tri najvee kompanije imaju oko 93 posto udjela na tritu, dok su male nezavisne pivare u tim zemljama u ozbiljnim problemima. Ove izmjene i dopune zakona o akcizama omoguit e povrat male prednosti malim pivarama iz Bosne i Hercegovine i zemalja okruenja za prodaju piva u naoj zemlji. Molson Coors Beer Company osporava usvajane Pored apsolutne legitimnosti da se uvede diferencirana stopa na akcizu na pivo u BiH, koja se, kako tvrdi direktor Bihake pivare, ne kosi ni sa jednom europskom legislativom, na razliite naine vri se pritisak na politiare u naoj zemlji da se ona ne uvede. Naime, Apatinska pivara iz Srbije i Zagrebaka pivovara iz Hrvatske, obje kao dio kompanije Molson Coors Beer Company u Europi, poslale su dopis u Predstavniki dom Parlamentarne skuptine BiH sa zahtijevom za odbacivanjem ovakvog prijedloga. U obraanju koje su ove pivare uputile preko advokata stoji kako bi posljedice usvajanja predloenog zakona bile iste kao i one koje je 2009. izazvao Zakon o zatiti domae proizvodnje u okviru CEFTA, koji je Ustavni sud BiH stavio van snage.
Trini odnos velikih i malih pivara
iferencirane akcize na pivo uvode se po uzoru na praksu u EU koja posebno tretira male nezavisne pivare sa godinjom proizvodnjom piva do 200.000 hektolitara (u Portugalu 300.000). Po ovoj zakonskoj regulativi, sve male pivare, gdje god da se nalaze u Europi, imale bi malu poresku prednost prilikom prodaje piva u Bosni i Hercegovini. Pivari su ocijenili da izmjena zakona u navedenom smislu predstavlja poboljanje privrednog ambijenta za njih, jer se na ovakav nain vri usklaivanja domae regulative sa europskom, te se industrija piva u BiH dovodi u ravnopravniji poloaj sa regionalnom i europskom industrijom piva. Ipak, istakli su kako to nije iskljuivo mjera zatite domae proizvodnje jer nema nikakve veze sa naknadama ili trgovinom. Naime, rije je o tome da se umanjenje akcizne stope odnosi na bilo koju malu pivaru iz bilo koje zemlje. Slian model ve su usvojile Njemaka, Velika Britanija, Austrija, Portugal, Bugarska, R. eska, Slovaka, Finska, Grka, i Holandija, a sve u cilju da se odre regionalne pivare i sve vrste piva koje one proizvode. Stoga e ukoliko ovakva mjera bude usvojena svaka mala pivara iz bilo koje susjedne zemlje moi koristiti
Prekomjeran uvoz Prema pisanju Nezavisnih novina, u BiH se prole godine slilo oko 137,6 miliona litara piva ukupne vrijednosti od 138 miliona KM, uglavnom iz Srbije i Hrvatske. Vodei uvoznici su Molson Coors (vlasnik pivara u Apatinu, Zagrebu i Nikiu), Heineken (Karlovac i Novi Sad) i Carlsberg (elarevo i Koprivnica). Iz BiH je istovremeno na strana trita otpremljeno piva u koliini od 5,5 miliona litara u vrijednosti od 3,5 miliona KM, to znai da je vrijednost uvoza ak 40 puta vea od vrijednosti izvoza.
U tabelama se vidi udio na tritu velikih multinacionalnih pivskih kompanija u 2012. godini gdje je u Srbiji i u Hrvatskoj njihov udio 93 posto, a u Bosni i Hercegovini je 62 posto. Hrvatska
Godina Carlsberg, Heineken, Starbev, Molson Coors Male pivare Godina Carlsberg, Heineken, Starbev, Molson Coors Male pivare 2012 93% 7% 2012 93% 7% 2009 87% 13% 2009 90% 10 % 2007 84% 16% 2007 90% 10 %
Buzet smanjio prodaju, Split ugaen (2011.).
Srbija
Vrac-ugaen (2011.), Niugaen (decembar, 2012.).
BiH
Godina Carlsberg, Heineken, Starbev, Molson Coors Male pivare
2012 62% 38%
2009 60% 40%
2007
67
68
u maloj radnji: kako opremiti radnju
Do vjernih potroaa
Strategija kreiranja asortimana i dobre pozicije opreme za market je itava filozofija, koju je najlake realizovati iz nekoliko koraka. Prvi - uvijek treba da bude jasno definisanje asortimana. A s njim je mogue prei na sljedei korak dispozicioniranje opreme
Autor: Miodrag Dimi, direktor razvoja, Speccon d.o.o. Beograd, misa@speccon.rs
Inte rni pro stor zona Rinfuza zona Pijace
Svaka mala radnja bi trebalo da ima dobro osmiljenu dispoziciju opreme
zona Rashlade
zona Rashlade
zona Kase
zona Prehrambenih proizvoda
zona Pijace
ULAZ/ IZLAZ
zona Prodajnog Retropulta
zona Prehrambenih proizvoda
zona Minut Shop

zona Nehlaenih pia zona Higijene
slika1 od samog starta sadrinski irok, dok se dubina asortimana formira u procesu analiziranja prometa robe na mjesenom i sezonskom nivou. Sa jasno definisanim asortimanom je mogue prei na sljedei korak formiranje pravilnih pozicija opreme. Ovaj postupak je preporuljivo podijeliti na dvije osnovne faze. U prvoj fazi treba odrediti zone marketa, koje mogu biti prodajne i interne. Prodajne zone su funkcionalne cjeline marketa tj. prodajni segmenti u kojima se rasporeuje asortimanski program srodnih kategorija proizvoda. Dakle, u okviru jedne prodajne zone mogu se izlagati samo srodne kategorije proizvoda. To za rezultat ima dobru sistematizaciju, laku preglednost asortimana, dobru pamtljivost i snalaenje kupaca. Zone razliitih prodajnih segmenata se u prostoru rasporeuju prema svojoj funkcionalnoj namjeni i srodnosti sa zonom na koju se nadovezuju. Interne zone su funkcionalne cjeline marketa ije je postojanje neophodno za efikasano funkcionisanje samog marketa i njegovog osoblja. Zoniranje marketa je najjednostavnije pojasniti na konkretnom primjeru. ematski prikaz prostora na slici 1 prikazuje market povrine 65 kvadratnih metara podijeljen na 10 zona. Kada se opredijele sve prodajne i interne zone u marketu, moe se prei na sljedeu fazu - rasporeivanje zona i pozicioniranje opreme u marketu (slika 2) U svakom marketu je preporuljivo obezbijediti prostor za zonu minut shopa. Ovu zonu je, takoer, poeljno pozicionirati u blizini ulaza/izlaza iz marketa. Minut shop je prodajni segment, sa sopstvenom kasom i prodavcem, u kome se izlae skuplja i luksuznija roba. Na taj nain se, pored kontrolisanog prometa izloene robe, za kupce luksuznijih proizvoda obezbjeuje vrhunska usluga bez ekanja u redovima. Dizajn minut shopa mora biti prilagoen robi koja se u njemu izlae i treba da ima upeatljiviju rasvjetu od ostatka prodajnog prostora. Zonu pijace je poeljno pozicionirati u blizini ulaza u market. Na taj nain se ostvaruje pozitivan ambijentalni utisak kod potroaa koji se prvo susreo za raznolikim bojama i mirisima voa i povra koje je izloeno na drvenim gondolama u potpuno prirodnom ambijentu.
a svakog vlasnika male prodavnice je vano da zna da sa dobro osmiljenim pozicioniranjem opreme, u malu prodavnicu moe da stane kompletan asortiman koji je potrebno da ima svaki market. Kompletna ponuda ne utjee samo na poveani obim prometa i dobar imid marketa, ve znaajno doprinosi stvaranju i uvanju redovnih kupaca. Oni toj prodavnici postaju vjerni, jer im je najjednostavnije da svoju kupovinu obave u komiluku i na taj nain utede svoje vrijeme i novac. Strategija kreiranja asortimana i dobre dispozicije opreme za market je itava filozofija koju je najlake realizovati iz nekoliko koraka. Prvi korak uvijek treba da bude jasno definisanje asortimana. On treba da sadri najosnovnije namirnice iz svih kategorija razliitih grupa proizvoda. Preporuljivo je da asortimanski program bude
Prodajne zone i pozicioniranje opreme:

Z onu kasa treba pozicionirati sa bone strane ulaza/izlaza iz prodavnice. To je uglavnom fiksirana i logiki jedina opravdana pozicija za zonu kasa, koja od opreme pored same kase, treba da ima obezbijeen prostor za potroake korpe, za odlaganje stvari potroaa, glavnu vagu, policu za cigarete i parazit police za impulsivnu kupovinu.
69
Zona rinfuza predstavlja logian nastavak zone pijace. U toj zoni, pored rinfuzne police treba postaviti kontrolnu vagu za mjerenje, koja je zapravo zajednika vaga za zonu pijace i zonu rinfuza. Zonu rashladnih vitrina treba pozicionirati iskljuivo u okviru jednog prodajnog segmenta, i to u dijelu marketa u kojem postoje instalacije koje mogu da podre rad rashladnih vitrina preko
podstanice ili dobra ventilacija koja e regulisati temperaturu u toj zoni. Zona retropultova se po pravilu pozicionira na krajnjoj taki putnih pravaca. U malim marketima se zona retropultova uobiajeno spaja sa zonom pekare u jednu prodajnu cjelinu. U ovoj zoni uvijek radi jedan zaposleni, a od opreme je poeljno imati delikatesnu vitrinu, neutralnu policu za pecivo, toplu vitrinu za pecivo, neutralnu policu za dnevne vr-
ste hljeba i korpu za baget. Zidni retropult treba da ima obezbjeen radni prostor za mesoreznicu, vagu za mjerenje, sudoper i radnu povrinu. Prodajni dio ovog pulta sadri segment za kaenje trajnih proizvoda od mesa kao i police za izlaganje srodnih proizvoda, ili pak onih iju prodaju elimo da potenciramo. Zona prehrambenih proizvoda se tradicionalno rasporeuje u centralnom dijelu marketa. U njoj se nalaze ostrvske police na kojima se izlau razni prehrambeni proizvodi. Zonu nehlaenih pia je preporuljivo pozicionirati kao sistem zidnih polica zbog velike teine robe koja se na njima izlae. Zonu higijene koja uglavnom sadri proizvode papirne galanterije, kune higijene, line higijene i slino treba pozicionirati tako da ne bude u dodiru sa zonama u kojima se dri svjea ili nezapakovana hrana ili proizvodi aromatski osjetljivi.
Zona putnih pravaca treba da obezbijedi nesmetano kretanje potroaa po prodajnom prostoru. Na layoutu prikazanom na slici 2, od ukupnog prodajnog prostora pod opremom se nalazi 35 m2 dok je 30 m2 zauzeto standardnim irinama putnih pravaca. U maloj prodavnici putni pravci treba da budu ispod 50 posto ukupnog prodajnog prostora. Interne zone u marketu su zona magacina, zona kancelarija, zona garderoba i toaleta za zaposlene, kao i zona podstanice za rashladne vitrine i rek ormana za automatsko upravljanje opremom. Uz kvalitetno formiranu dispoziciju opreme, dobru organizaciju prodajnog prostora i etiri zaposlena u smjeni mogue je opremiti malu prodavnicu koja se asortimanski ne razlikuje od bilo kojeg veeg marketa, to je ini izuzetno konkurentnom na tritu. Kvalitetno formirano pozicioniranje opreme je recept za uspjeno poslovanje i uvijek zadovoljne potroae.
POTROAKE KORPE
slika2
70
u maloj radnji: predstavljamo STR
Optimizmom i smijehom protiv krize

Mala radnja u malom mjestu osigurava pristojne prihode za ivot. To je jednostavna formula, biti zadovoljan s malim. Dobro raspoloena vlasnica trgovine Juki takvim svojim stavom i optimizmom razveseljava vjerne kupce
Pripremila: Katarina Suli
Vlasnik: Maja Juki Naziv objekta: Trgovina Juki Kvadratura: 90 m2 Datum otvarenja: januar 2013. Adresa: Dretelj bb, apljina Zaposlenih: 2
alo mjesto tri kilometra udaljeno od gradia apljine sa nekih 800 stanovnika, ima dvije trgovine. Ipak, posla ima, tako ni Jukii nemaju zamjerki prema radu svojih konkurenata, odnosno druge male trgovine. Sreom, blizu nije neki vei lanac, pa kad bilo to u kui nedostaje, mjetani ne idu daleko po potreptine. Maja se odluila na ovaj potez nakon zavrene ekonomske kole, kako bi nastavila
nekadanji obiteljski posao. Naime STR Juki je na drugoj lokaciji radila od 1997. do 2005. godine. Preseljenjem u novu kuu, Maja je umjesto roditelja nastavila posao u 90 kvadrata, sa bogatijom ponudom proizvoda. Tako danas radnja Juki ima neto vie od 2.000 artikala, a mjetane uz raznovrsne artikle i ljubaznost vlasnice privlai i duboka hladovina ispred radnje, gdje se uz aicu popria. to se tie potroake korpe ona je u prosjeku 15-ak KM. Maja uz sluanje elja kupaca robu nabavlja u veleprodajama, ali i na preporuku komercijalista. Svjeeg voa i povra se nae na oblinjoj apljinskoj trnici. Vano je razgovarati sa svim kupcima, tako uvijek imam zanimljive zahtjeve od najmlaih kupaca, koji su vidjeli ovo ili ono, a trudim se nabaviti neto to je vie njih zatrailo. To je razlog
to trenutno imamo toliko vrsta sladoleda u radnji, kae dobro raspoloena vlasnica. Cilj je pribliavanje kupcu i prilagoavanje ponude potranji. Prije svega gledam da su cijene bez veih oscilacija, naravno ne mogu tu konkurirati veim trgovakim lancima, ali svjesni su toga i vjerni kupci. Zna se dogoditi da neki proizvod bude i jeftiniji, no prije svega radi se o kvaliteti voa i pekarskih proizvoda, vano je da je uvijek sve svjee, istie Maja. Zasad je zadovoljna poslom i zaradom, meutim priznaje kako nerijetko daje kupovinu na poek. Imam neke umirovljenike koji uzmu osnovne ivotne namirnice i onda ih plate dolaskom mirovine i sl. ao mi je ljudi koji ive s mizernim prihodima i trudim se pomoi koliko mogu. Istina, voljela bih da mogu drukije raditi, ali trenutno je takva situacija. Raste broj nezaposlenih i primanja su sve
manja, pa nije nikome lako. Uz to trokovi i nameti za prostor se moraju otplaivati, tako da ne mogu sa sigurnou prognozirati budunost svoje radnje. Znam samo da volim svoj posao i komunikaciju s muterijama. Nadati se da e jednog dana mladi i optimistini ljudi kao Maja moi pristojno ivjeti od svoga rada.
71
72
u maloj radnji: za lake poslovanje

Odravanje maloprodajnog softvera
Neophodna stavka
Koritenje poslovnog softvera podrazumijeva mnoge koristi koje omoguava, ali takoer i povremene probleme, kao i kod bilo kojeg sredstva za rad
Autor: Miroslav Saraevi, direktor poslovnog razvoja, Logosoft, www.logosoft.rs
Podrka
U situaciji kada vama ili vaem osoblju neto nije jasno u vezi sa koritenjem softvera, ili ste zaboravili kako se neka procedura obavlja, potrebno je da vam neko da uputstvo. Isto vai i za situaciju kada je neko napravio greku u radu (pogrean unos podataka, izdavanje pogrene profakture/ fakture itd.), a ne zna kako to da ispravi. Ovakve informacije se nazivaju podrka u koritenju softvera, a daju ih zaposleni u firmi koja vam je isporuila softver takozvani operateri za podrku. Oni svoj posao obavljaju najee telefonom, ali postoje i drugi naini o kojima e biti rijei dalje u tekstu.
nastaju po zahtijevu korisnika, iz prakse. To znai da ovakav program vremenom ne zastarjeva, ve postaje sve korisniji.
Program odravanja
Usluge podrke, odravanja i unapreenja ponudit e vam firma od koje ste nabavili svoj poslovni softver u formi takozvanog programa odravanja softvera. U njemu e precizirati ta je sve njihova obaveza, ta program pokriva, a ta se eventualno doplauje. Takoer, precizirat e rokove u kojim e poeti da rjeavaju va problem (odmah, u toku dana, za 24h itd.), na koji nain (dolaskom kod vas, telefonom e-mailom, ili daljinski funcijom remote desktop). Predlaem vam da ovakav program odravanja ozbiljno razmotrite i, po mogunosti, prihvatite. To e poveati vau stabilnost u koritenju softvera i samim tim i u poslovanju.
ostoji jedna nedoumica koju mnogi vlasnici i menaderi maloprodajnih preduzea imaju u vezi sa koritenjem softvera u svom poslovanju. Mnogo puta u karijeri sam uo pitanje koje otprilike glasi ovako: Shvatam zato ovaj program kota koliko kota, ali ne razumijem zato moram da plaam i ovo odravanje?. U nastavku proitajte ta podrazumijeva pojam odravanje softvera, zato je to vano i zato bi bila dobra ideja da svoj maloprodajni softver dobro odravate. Koritenje poslovnog softvera podrazumijeva mnoge koristi koje omoguava, ali takoer i povremene probleme, kao i kod bilo kojeg sredstva za rad. Postoji nekoliko pojmova koje treba objasniti u vezi sa ovom temom.
Odravanje
Nijedan softver nije savren i nee raditi uvijek bez greke, pa ni va. Odravanje podrazumijeva ispravljanje svih greaka ili propusta koje su otkrivene u softveru. Takoer, u odravanje spadaju i promjene koje se u vaem softveru moraju izvriti ako doe do promjene odreenih propisa ili zakona. Sve ove izmjene su obaveza softverske firme od koje ste nabavili program, i njih vam najee alju e-mailom.
obavezno potpiete ugovor sa firmom koja vam prua tu uslugu. Ugovor precizira obaveze obje strane, kao i naine na koje se saradnje obavlja. Najee vai godinu dana. Vae obaveze u ugovoru podrazumijevaju procedure kojima prijavljujete problem, dozvole operaterima da pristupe vaem raunaru, kao i plaanje odreene cijene za ove usluge.
Cijene
Cijene odravanja softvera variraju u zavisnosti od vrste i sloenosti softvera koji koristite, ali nisu zanemarljive. Za programe koji se najee koriste u maloprodaji i veleprodaji, kreu se do nekoliko desetina eura mjeseno po raunaru.
Unapreenja
Dobar proizvoa softvera e povremeno unapreivati svoj program, dodajui u njega nove funkcije ili jednostavnije komande i procedure. Najee ova unapreenja
Moe li se i bez odravanja?

Naravno, i tada ete imati pravo na popravke i zakonske promjene. Meutim, u sluaju tzv. incidenata morat ete da platite podrku. Nadam se da e vam ovaj tekst pomoi u odluivanju o ovoj temi.
Ugovor o odravanju
Preporuujem da, ako se odluite za usluge odravanja,
74
periskop
Odliv mozgova
Autor: Kenan Utovi
ema odliva mozgova u posljednje vrijeme je jako zastupljena u medijima. Ne znam da li je to samo sluajnost da ja uvijek gledam taj TV kanal i itam te novine u kojima se pie o ovom problemu, ili se zaista sve vie i vie govori na ovu temu. Gledao sam naune emisije i itao ozbiljne lanke, gledao zabavne emisije, itao manje strunu literaturu i utu tampu, sluao politike rasprave. Na svim ovim formatima esto je bila pria o odlivu mozgova. Prepriavaju se komine situacije kao to je momenat kada je Zdravko Mari napravio mali gaf i u svojoj emisiji rekao odliv mozaka, umjesto odliv mozgova, ili kad je Milorad Dodik rekao da on smatra da odliv mozgova nije problem u RS-u, te da i oni koji odu nisu svjesni ta ih sve u svijetu eka. Kada je rije o odlivu mozgova veina medija se poziva na istraivanja Svjetskog ekonomskog foruma. Meutim, jedni kau da se BiH nalazi na drugom mjestu po odlivu odmah iza Kirgistana, dok drugi kau da smo ipak na petom mjestu i da su iza nas Srbija, Burundi, Haiti i Alir. Na hrvatskim portalima mogu se vidjeti naslovi: Hrvatska izvozi mozgove, vie nego BiH, Makedonija ili Albanija. Uglavnom, nije sada ni bitno tano mjesto, bitno je da je ovo veliki bh. problem i da je hitno potrebno iznai neko rjeenje. Smatra se da je glavni razlog za ovaj fenomen velika stopa nezaposlenosti, pogotovo mladih ljudi, te svijetla budunost koju ljudi ne vide u okviru naih granica. Ovaj put neemo priati o prednostima i nedostacima odlaska, svakako ih ima ta god ljudi mislili, nego emo se vie fokusirati na prepoznavanje ovog problema. Mladi smatraju da vlast ne brine o njima i da ih ne smatra resursom nego problemom. Prema istraivanju provedenom u Srbiji, koja je otprilike u istoj situaciji kao i BiH, treina studenata eli napustiti svoju domovinu. Naa OIA je objavila da je 81 posto mladih izjavilo da bi iz zemlje otili ve sutra. S druge strane, 70 posto
angaovani na poljima koja su im trenutno najatraktivnija i gdje provode najvie vremena. Naravno to su online forumi i Facebook stranice, a jedna meu njima je i Mladi napustimo BiH, koja ima jako mali broj lanova, svega 1.239. S druge strane mladi u Hrvatskoj su napravili slinu stranicu koja ima 58.336 lanova u momentu pisanja ovog lanka. Tu se mogu nai komentari tipa: Ne odlazimo mi iz Hrvatske zato to ju mrzimo, nego zato to ona mrzi mlade. Na ovoj stranici sam vidio jo jednu zanimljivu karikaturu. Naime, pria je bila o tome kako se ni mediji ni javnost ne ele posvetiti ovom problemu, i da pratei reklame na televiziji vidimo da kod nas ljudi nemaju problem sa poslom, nego samo sa tri stvari: karijesom, menstruacijom i peruti. Jedna afganistanska poslovica kae da su ovjeku dvije stvari potrebne da bi uspio u ivotu. Prvo je srea: to je ono kada se ovjeku prui povoljna prilika. Druga je pamet: ona ovjeku omoguuje da iskoristi povoljnu priliku. U svjetlu ovog citata vidljivo je da mladim ljudima u BiH onda fali samo sree tj. povoljnih prilika. Veina njih smatra da, kada bi dobili jednu priliku, iskoristili bi je na najbolji mogui nain. U ovo ba i nisam siguran. Mladima samo treba poruiti da ako se odlue prijavljivati na konkurse u drugim zemljama, vode rauna jer su este prevare te da budui poslodavci trae od njih novane naknade prije zapoljavanja. U ovakvim sluajevima najbolje je kontaktirati Agenciju za rad i zapoljavanje BiH, a neke sluajeve ak i prijaviti nadlenoj policijskoj upravi. Mjere za zaustavljanje odliva mozgova u jednoj zemlji nisu ni malo jednostavne i jeftine. Prvo se treba napraviti cjelokupna reforma obrazovnog sistema, urediti radna politika, optimizirati dravni aparat, pa tek onda krenuti u akcije koje bi za cilj trebale imati vraanje povjerenja mladih u domau ekonomiju i poveanje motivacije za ostanak na svom. Mi se moemo samo nadati da e Andrieva vremena kada pamet zauti, budala progovori, a fukara se obogati, napokon proi.
Mladi smatraju da vlast ne brine o njima i da ih ne smatra resursom nego problemom.

studenata koji se ve nalaze u inostranstvu kau da bi se rado vratili u svoju zemlju kada bi znali da mogu nai posao i nastaviti normalno ivjeti. Analize pokazuju da je svaki student kroz svoje kolovanje, od osnovne kole pa do zavretka faktulteta, dravu kotao 300.000 eura, te da je za dravu to direktan troak ukoliko ta mlada osoba napusti domovinu i pone raditi u drugoj zemlji. On u drugoj zemlji troi novac, drugoj zemlji plaa porez i u konanici ne vraa svojoj dravi iznos koji je uloila u njega. Veina studenata smatra da bi ulaskom zemlje u EU, ili barem dobijanjem statusa lanice, njihova situacija bila puno bolja. Naime, EU je 27. aprila 2009. godine objavila strategiju za mlade, koja predstavlja novi savremeni metod koordinacije koji treba da povezuje sve oblasti koje se odnose na mlade ljude. Ali ni mladi ne ekaju, nego su
75
76
periskop iz regije
Pogled iz Slovenije Pogled iz Hrvatske
Odluujui faktor vrijeme

Pie: Prof. dr. Bogomir Kova
Taj vrli novi svijet: online aktivizam kao integralna pojava

Pie: Prof. dr. Mladen Vedri
lovenija je poslije kiparske krize, poetkom aprila 2013., postala nova meta, a moda ak i rtva europske dunike krize. ta se desilo jednoj od najboljih tranzicijskih drava? Da li se nala samo u klijetima pekulantskih finansijskih napada, ili je sve skupa samo rezultat ekonomskih greaka i politike nestabilnosti? Slovenski poloaj je faktiki dijametralan. Na jednoj strani, u pitanju je mala, ali otvorena privreda sa pozitivnim trgovinskim i platnim bilansom i malim finansijskim sektorom. Javni dug drave i strukturni deficit jo su unutar mastrihtskih kriterija. Stepen nezaposelnosti je izdrljiv, stepen socijalnih razlika i siromatva je meu najniima u EU. Slovenija se nalazi u redu finansijski najmanje ugroenih drava i na listi je u prvoj treini drava sa najveim razvojnim potencijalom. Na drugoj strani, postoji drugaija slika drave. U posljednje etiri godine slabili su svi razvojni trendovi, a Slovenija oigledno nije imala pravih makroekonomskih i poslovnih odgovora na krizu. Otud problemi sa fiskalnom konsolidacijom, sanacijom banaka, privatizacijom i strukturnim reformama. Posljednji ekonomski izvjetaj OECD-a o Sloveniji ukazao je na najveu greku, a to je velika zaduenost preduzea i banaka.
o od vas u rukama dri mobilni telefon, recimo stariji od tri godine? Jo su to Nokia ili Apple, Samsung, HTC... Koliko je onih koji godinji odmor vezuju za sunanje i kupanje, a koliko ih je ve prelo na golf i adrenalinski turizam? Ko jo nije pogledao (online) najnovije recepte, umjesto recepata iz porodinog naslijea? I tako bismo mogli redom. Ali, ta novina (dogaaji u gotovo realnom vremenu) uhvatila je, i to dubok, korijen u analizi i praenju, ali i oekivanjima privrednog rasta i oporavka: na globalnoj sceni, u EU i na nacionalnom nivou. Ocjene MMF-a, EU komisije, profesora i analitiara, iskazuju se dnevno, a mijenjaju i prilagoavaju, ne vie srednjorono i godinje, nego tromjeseno i mjeseno. Naprimjer, oekivanje naeg privrednog rasta za 2013. bilo je poetkom ove godine 1,7 posto, sada je 0,7 posto (Vlada RH). Na drugoj strani je, pak, ocjena rasta od 0,2 posto (MMF), odnosno 0,3 posto (HNB). U realnom vremenu usklauju se i daju nove prognoze za svijet i pojedine regije; tako MMF za ovu godinu predvia na svjetskom nivou 3,3 posto, za eurozonu stagnaciju ili lagani minus, za Srednju i Istonu Europu rast od 2,2 posto, za zemlje ASEAN- a 6,1 posto... Istovremeno, za Kinu se predvia usporavanje rasta na 7,5 posto godinje.
Ovdje je vei problem zaduenost privatnog sektora, nego drave. Problem su preduzea i banke i ne u tolikoj mjeri javni sektor.
Slaba potraivanja zauzimaju oko 19 posto BDP-a ili sedam milijardi eura. Imamo dakle duplu sliku. Na jednoj strani pozitivnu priu sa izvozom i platenim bilansom, a to vrijedi vie od problema u fiskalnom sektoru. Uz to, u Sloveniji imamo i probleme sa prevelikim dugovima banaka i preduzea. Ovdje je vei problem zaduenost privatnog sektora, nego drave. Problem su preduzea i banke i ne u tolikoj mjeri javni sektor. Zato je kljuno kako sanirati banke i prestrukturirati preduzea, a uz to postepeno reformisati javni sektor, naroito velike podsisteme, kao to su zdravstvo, kolstvo, javna uprava. Friedman je nekada bistroumno primijetio da se kapitalizam razlikuje od socijalizma, jer priznaje gubitke i rizike. Kljuna je ravnotea izmeu preivljavanja i propadanja preduzea, banaka i ak drava. Problem Slovenije je u tome to u posljednje etiri godine nismo postigli konsenzus o dugoronim ciljevima, o ekonomskim usmjerenjima. Vizija je uvijek neto konkretno, a toga nemamo. Drugi problem su politike i poslovne elite. To je problem voenja i korporativnog upravljanja. Krizni menadment zahtijeva kompetencije i jasan moralni stav. Reforme i mjere na sva tri preporuena podruja (sanacija banaka, fiskalna konsolidacija, strukturne reforme) su savladljive. Vrijeme postaje odluujui faktor, a poetni koraci su uslov za legitimitet promjena. Bez njih nema povjerenja, a tim ni nade, da Slovenija moe da pobijedi svoju krizu.
Ve marketinki poznato geslo dobar proizvod ma koliko se o tome utalo, biva online aktivizmom i dopunjen: neuspjena ekonomska politika postaje javno i prepoznatljiva i vidljiva.
emu sva ova razmiljanja i citiranja aktuelnih prilika pojedinih drava, njihovih finansijskih i razvojnih ogranienja? Zbog jednostavne injenice da 01. jula i Hrvatska postaje dio sistema, gdje e se na isti nain vagati i ocjenjivati transparentno, jasno i svima dostupno i njeni otvoreni problemi, debalansi i deficiti. Ali, isto tako vrijednovat e se (ne)uspjeni naini da se s njima nosi i da ih rjeava kao drava, gdje ve sada postoje ocjene (EU, MMF, rejting agencije,...) da je uz Grku prostor najdublje zahvaen krizom, da kasni s trendovima izlaska iz krize... Na isti nain e se isti kriteriji i online prezentacije pojaviti i za ostale zemlje u regiji. Kroz nacionalne programe i prilagoavanja postat e transparentnije u prezentovanju aktuelnog stanja, ali e porasti zahtijevnost za pruanje adekvatnih odgovora, uz najiri iri, ne samo strune nego i ope javnosti. Stoga, ve marketinki poznato geslo dobar proizvod ma koliko se o tome utalo, biva online aktivizmom i dopunjen: neuspjena ekonomska politika postaje javno i prepoznatljiva i vidljiva. Ono to moe biti dobra vijest, to je injenica da je to i te kako dodatni i relevantni pritisak da se ta ista politika to prije mijenja, dopunjuje i pone da daje aktivne rezultate.
77
POGLED IZ SRBIJE
Pogled iz MAKEDONIJE
Muke sa deficitom
Pie: Milan ulibrk, urednik u NIN-u
Svi na berzu
Pie: Mire Jovanovski, urednik, Utrinski vjesnik
o bi rekao da je Srbija tako dinamina zemlja. U prvoj polovini marta ministar finansija Mlaan Dinki hvalio se januarskim suficitom u konsolidovanom bilansu, a mjesec dana kasnije objelodanjeno je da je deficit budeta u prvom kvartalu iznosio ak 447 miliona eura! Tim tempom do kraja godine manjak u budetu dostigao bi oko 1,8 milijardi eura. I to je prvi problem srpskih javnih finansija, jer je Zakonom o budetu za 2013. planiran deficit od samo 1,1 milijardu eura, pa bi stvarni deficit mogao za dvije treine biti vei od projektovanog. To bi Srbiju svrstalo u red malog broja zemalja u kojima e deficit u 2013. biti vei nego u prvim godinama od izbijanja globalne finansijske krize.
Dosadanjim tempom deficit budeta bi mogao dostii 1,8 milijardi eura. Da bi se do kraja godine naplatili svi planirani prihodi oni bi morali da budu za skoro 50 posto vei nego u prva tri mjeseca. Da postoji kladionica i kvota da e se to desiti bila bi 50 prema 1! I anse za to su taman tolike dva posto, to se moe smatrati i statistikom grekom
Drugi problem je to prihodi rastu mnogo sporije od oekivanja. U prva tri mjeseca u budet se slilo svega 1,6 milijardi eura i da bi se do kraja godine prikupilo planiranih 8,66 milijardi eura, u preostalih devet mjeseci priliv u dravnu kasu morao bi da se povea za ak 45,8 posto. Na prihodnoj strani posebno brine naplata PDV-a. Iako je od 01. oktobra 2012. opa stopa PDV-a poveana sa 18 na 20 posto, a u meuvremenu su i cijene poveane za vie od 10 posto, prosjean mjeseni prihod od PDV-a je u ovoj godini manji nego u proloj za oko 15 miliona eura! To je jo jedan razlog za uzbunu, jer oito stvari ne idu u dobrom pravcu. Ako u Vladi i dalje misle da je sve u redu, neko bi pesimistima ve sada morao da objasni kojom e to magijom uspjeti da u narednih devet mjeseci povea prihode od PDV-a za treinu! Isti je sluaj i sa drugim najizdanjim izvorom budeta akcizama. I ti prihodi bi morali da se uveaju za 50 posto! Da postoji kladionica kvota da e se to desiti bila bi 50 prema 1! anse za to su taman tolike dva posto, to se moe smatrati i statistikom grekom. Tim prije to ti prihodi iz mjeseca u mjesec padaju, sa januarskih 147 miliona na 107 miliona u martu. Na opasnost precijenjenih prihoda Vladu je i prije usvajanja budeta upozoravao MMF, ija misija u maju dolazi u Beograd. Zato su i anse da e Vlada uspjeti da dogovori novi aranman sa MMF-om sline oekivanjima da e naplatiti sve planirane prihode za 2013. I te anse nee moi da povea samo optimizam ministara. Neto e morati i da urade.
kcije 112 kompanija od poetka maja su na ponudi na Makedonskoj berzi za dugorone vrijednosne papire, otkad je stupila na snagu vladina odluka za obaveznu kotaciju i nakon to su uraene neophodne pripreme na Berzi i u Komisiji za vrijednosne papire. Ovaj korak je naiao na razliita vienja, jo pri najavi u proloj godini. Najvie primjedbi bilo je zbog toga to ova mjera u osnovi nije trina, ve je administrativna, jer nije rije o odluci same kompanije donijeta nakon duboke analize, nego na osnovu procjene makedonske vlade, da e na ovaj nain zaivjeti aktivnosti na Berzi, koja se ve dugo suoava sa nelikvidnou, malim dnevnim prometima i malim broj trgovanih dionica. Dnevno, na Berzi se ostvaruje promet od oko 130.000 eura. Zahvaljujui isplatama dividendi, berzanski indeks u prvom kvartalu ove godina se uveao za etiri posto, no to je daleko od potencijala koje imaju kompanije, smatraju analitiari. Zlatna vremena kada se na berzama trgovalo velikim sumama novca, definitivno su prola, iako privredni parametri i rezultati kompanija za prolu godinu pokazuju da vrijednosti njihovih akcija u ovam trenutku podcijenjene. No, neizvjesnost, privredna kriza i najave da e se europska kriza nastaviti, odvraaju zainteresovane investitore od trite kapitala. Makedonska privreda je prilino zavisna od deavanja u EU, sa kojom se razmjenjuju dvije treine robe i usluga, pa se podrazumijeva i utjecaj europske krize na makedonske firme. U svakom sluaju, prisustvo dionica atraktivnih i profitabilnih kompanija, kao to su Telekom OKTA (jedina kompanija koja je meu Top 500 u Centralnoj i Istonoj Europi), USJE, Agroplod, Prilepska pivarnica, Pelisterka, Skovin, kao i dionice uvijek atraktivnih banaka kao to su Stopanska banka-Skopje, NLB Tutunska banka i ostale, donijet e svjeinu na berzi. Takva su i oekivanja Komisije za vrijednosne papire, koja poruuje da e najvea dobit biti vea transparentnost kompanija, to e donijeti i novi impuls za razvoj na trita hartija od vrijednosti. S druge strane, od poetka ove godine ne plaa se ni personalni porez na kapitalne dobitke, pa oni koji e da prodaju dionice za vei iznos od onog za koji su ih kupili, vie nee morati da prijave porez Upravi za javne prihode. To se odnosi i na godinju poresku prijavu koja treba da se podnese sljedee godine, a koja se odnosi na prihode realizovane u 2013. godini. I pored toga to se u registru dioniarskih drutava nalazi upisano oko 500 kompanija, samo 32 su se prijavile na kotaciju na jedan od berzanskih trinih segmenata. Sa novih 100 firmi, ponuda e se znaajno uveati, pa se oekuje da e i to doprinijeti veoj zainteresovanosti investitora. Zanimljivo je to se obavezna kotacija ne primjenjue prvi put u Makedoniji. Godine 2002., na slian nain, na Berzi su se nale dionice 98 kompanija, no po isticanju zakonske obaveze, najvei broj njih se povukao.
78
drutvena odgovornost Drutveno odgovorno poslovanje Perutnine Ptuj-BH Konzum i P&G zajedno u humanitarnoj akciji
Konzum je u saradnji s partnerom Procter&Gamble, proizvoaem vodeih svjetskih brendova za linu higijenu i domainstvo, pokrenuo veliku humanitarnu akciju s ciljem prikupljanja sredstava, koja e biti donirana NVO Otvorena mrea. T okom naredna dva mjeseca, od svakog prodanog pakovanja Pampers Jumbo pelena u Konzum prodavnicama irom BiH, izdvajat e se 1 KM. Sva prikupljena sredstva bit e usmjerena NVO Otvorena mrea kao pomo prilikom lijeenja, onima kojima je ta pomo zaista i najpotrebnija. U vrijeme kada je veoma teko obezbijediti potrebna sredstava za lijeenje graana kojima je neophodan odgovarajui medicinski tretman u inostranstvu, Konzum je prepoznao izniman viegodinji trud i nesebino zalaganje Udruenja Otvorena mrea. Uz podrku partnera P&G i oekivani veliki odziv Konzumovih kupaca, ovom humanitarnom akcijom, nastojat e se prikupiti to vea sredstva i pruiti maksimalna pomo Udruenju, kako bi oboljeli graani dobili mogunost adekvatnog lijeenja.
Predstavnici Perutnine Ptuj-BH uruili su pakete s proizvodima Perutnine Ptuj Centru za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu Sarajevo
Povodom obiljeavanja petogodinjice rada tvornice u Brezi, Perutnina Ptuj-BH uruila je vrijednu robnu donaciju Centru za slijepu i slabovidnu djecu, ime je nastavila kontinuirano pomagati ustanove i institucije kojima je pomo najpotrebnija. Naime, osim poslovnog uspjeha vrlo vaan segment poslovanja kako za Grupaciju Perutnina Ptuj tako i za Perutninu Ptuj-BH je i drutveno odgovorno poslovanje, podrka humanitarnim, obrazovnim, zdravstvenim i sportskim projektima. Dugoronim ulaganjem u drutveno odgovorno poslovanje, pa tako i obrazovanje djece i omladine s posebnim potrebama, Perutnina Ptuj-BH ulae u razvoj zajednice i meuljudskih odnosa te oekuje bolju budunost cjelokupnog drutva u kojem posluje. Osim odgovaranje na potrebe zajednice u kojoj ivi i radi, Perutnina Ptuj-BH se kontinuirano trudi i da stvara nove trendove za promociju zdravog naina ivljenja i angairanijeg drutva. Mladen Andri, direktor Perutnine Ptuj-BH, izjavio je povodom uruenja donacije: Ovo je jo jedna humanitarna akcija koju provodi naa kompanija, a osmijeh djece je veliki motiv da sa slinim akcijama nastavimo i u budunosti. elimo da pokaemo da sve kompanije s malim naporima mogu pomoi jako puno onima kojima je pomo najpotrebnija, a mi emo to initi i dalje. Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu se brine o najranjivijoj kategoriji zajednice djeci s posebnim potrebama, te se Perutnina PtujBH upravo zbog toga odluila da pomogne u odgoju i obrazovanju djece koja su najvea radost svake zajednice. Ovo je jo jedna u nizu humanitarnih akcija Perutnine Ptuj-BH, jer osim poslovnih uspjeha i ulaganja u rast i razvoj, jedno od naela Grupacije Perutnina Ptuj je da odgovorno potie dijalog s okolinom i njen trajan razvoj. Perutnina Ptuj-BH je uruenjem donacije ukazala na neupitnu vanost obrazovanja te da bez ulaganja i podrke mnoga djeca i mladi ljudi ne bi imali mogunost i pristup obrazovati se, a samim time i njihova uloga u zajednici bila bi manje znaajna. Stoga, kako je na kraju dodao Andri, u odgoju mladih generacija obrazovanje treba da ima najvei utjecaj i svi moramo zajedniki insistirati i pomoi u tome.
Vrijedna donacija kompanije dm

Povodom otvorenja 53. prodavnice u BiH, kompanija dm drogerie markt d.o.o. donacijom u iznosu od 3.000 KM, obradovala je uenike Centra za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu u Sarajevu. Jednosatnim radom na kasi donaciji je dao doprinos i dogradonaelnik Grada Sarajeva Ranko ovi koji je zajedno s Admirom Isakovi, prokuristicom, voditeljicom regije i resora Nabava i marketing dm uruio poklon ek donacije Damiru Ovini, direktoru Centra. Novac od donacije bit e usmjeren za kupovinu opreme za novu fiskulturnu salu Centra. Donacijom od 3.000 KM mi emo tek zavrenu fiskulturnu salu opremiti osnovnim rekvizitima. Time emo naim uenicima dati vee mogunosti za bavljenje sportom, pojasnio je Ovina. Prema rijeima Admire Isakovi doprinos razvoju lokalne zajednice kroz dobrotvorno djelovanje jedno je od osnovnih dm naela poslovanja. Raduje nas injenica da smo donacijom omoguili uenicima Centra da vode aktivan i zdrav ivot te da se uz sportske aktivnosti i igru drue s vrnjacima. Takoer, sretni smo jer je otvorenjem ove prodavnice dm porodica proirena za jo pet novih zaposlenika, istakla je Isakovi. Dogradonaelnik Sarajeva Ranko ovi rado se odazvao pozivu da doprinese dm donaciji. ast mi je i zadovoljstvo podrati akciju koju sprovodi kompanija dm drogerie markt d.o.o. Uprava Grada Sarajeva ima izraen senzibilitet prema osobama s posebnim potrebama stoga mi je izuzetno drago da i lino doprinesem unapreenju rada institucije koja se brine o osobama s oteenjem vida, izjavio je ovi.
79
80
trendovi
Licenciranje intelektualne svojine u sektoru roba iroke potronje

Koritenje prepoznatljivih likova kompanije Walt Disney na ambalai ili u vidu ilustracije na samom proizvodu jedan je od naina da se taj proizvod izdvoji od konkurentskog sa istom funkcijom, kao i da se stvori emotivna veza izmeu potroaa i brenda
D
pad?
Priredila: Vojislava Pei, vojislava@instore.rs
anas se kompanije u FMCG sektoru suoavaju sa sljedeim izazovima: Kako da rastu u trenutku kada potroaki trendovi biljee
mljen je 1929. godine kada se Waltu Disneyu, osnivau kompanije, obratio biznismen zainteresovan za stavljanje lika Mickey Mousea na djeiju tablu za pisanje. Od tada je DCP proirio licenciranje zatienih Disney brendova na proizvode koji ukljuuju asesoare, igrake, kuni dekor, hranu i pie, magazine, knjige i interaktivne igre.
sveukupna ponuda u datom trenutku proizvodi, sirovine i nutritivne informacije na potencijalnim proizvodima pod Diznijevom licencom logistika i operacije standardi i procedure o bezbjednosti hrane Plan o lansiranju sa vremenskim okvirom Poslovni plan zahtijeva sljedeu analizu: tanu kategoriju proizvoda (jogurt, aa, majica, itd) eljeni Diznijev lik (Miki Maus & prijatelji, Automobili) prodajnu teritoriju (Srbija, Hrvatska, Slovenija, Maarska, Rumunija, itd) eljeni vremenski okvir 12-mjesenog ili 24-mjesenog ugovorenog perioda (od 1. aprila ili 1. jula, u zavisnosti od sezone). Kada se priblii datum isticanja ugovora, Diznijev tim je angaovan za produavanje ugovora prikaz oekivane prodaje u datom periodu radi procjenjivanja potencijala ugovora 2. Razvoj proizvoda Kada obje strane potpiu ugovor, partner se sastaje sa Disney timom za razvoj proizvoda radi dogovora o prikladnim stilskim smjernicama. Naprimjer, lik Mickey Mousa stilizuje se na sljedee naine u zavisnosti od vrste proizvoda: proizvodi za bebe: pastelne boje, bebi poze predkolci: jarke boje, likovi u grupama, pozadina
Kako da budu vidljiviji na policama i uoljiviji od konkurencije? Kako da diferenciraju svoju poziciju i budu prepoznatljiviji u oima potroaa i njihovih porodica? Kako da odravaju budet za marketing pod kontrolom? Najei i najoigledniji odgovor je stvaranjem sopstvenog brenda. Ovaj brend mora da posjeduje odreene vrijednosti, poput kvaliteta, strasti, porodice, inovativnosti, zabave i drugih. Koritenje prepoznatljivih likova kompanije Walt Disney na ambalai ili u vidu ilustracije na samom proizvodu jedan je od naina da se taj proizvod izdvoji od konkurentskog sa istom funkcijom, kao i da se stvori emotivna veza izmeu potroaa i brenda.
Definicija i proces licenciranja

U osnovi, to znai da Disney, kroz ugovor o licenciranju, zainteresovanim kompanijama (partnerima) daje dozvolu da koriste zatieni Disney brendirani materijal (likove, dizajn, vizuale i font) na svojim proizvodima ili ambalai. U zamjenu za koritenje brenda, kompaniji Disney pripada dogovoreni dio zarade, proporcionalan ostvarenoj prodaji (royalty fee). Dogovor o saradnji izmeu kompanije Disney i partnera postie se kroz sljedee faze: 1. Menadment kategorije Kompanija proizvoaima nudi mogunost licenciranja brendiranog materijala u kategorijama kao to su igrake, odjevni predmeti, papirna galanterija (kolske sveske, estitke, setovi za zabave), kuni dekor, hrana, kozmetika i hrana za kune ljubimce sve osim proizvoda namijenjenih iskljuivo odraslima, poput alkohola, cigareta, proizvoda sa kafetinom, kondoma, higijenskih uloaka i drugih. Zapoinjui pregovaraki proces, Disney menaderi kategorije moraju da razumiju poslovnu orijentaciju svog partnera i njegove potrebe, uz jasnu definiciju sljedeih taaka: vrsta biznisa osnovna ciljna grupa
Dizni potroaki proizvodi (Disney Consumer Products - DCP)

Jedan od segmenata multinacionalne kompanije Walt Disney, koja proizvodi i plasira zabavan sadraj putem medijskih kanala, filmskog studija, zabavnih parkova i izdavake djelatnosti, bavi se licenciranjem zatiene intelektualne - vizuelne i literarne svojine za trgovce, show promotere i izdavae koji ele da koriste imena ili likove u vlasnitvu kompanije Disney. Disney merchandising segment ofor-
81
djeca starosti iznad sedam godina: jae i tamnije boje, uglavnom sa jednim likom adolescenti: retro stil, jedan lik, stilizovana pozadina. Disney dizajneri obezbjeuju poseban trening za dizajnere u kompanijama koji stvaraju brend, kako bi bili sigurni da e se razvoj proizvoda ili ambalae odvijati po dogovorenim standardima. Onog trenutka kada kompanije kreira prijedlog dizajna, alje ga Disney timu na provjeru i autorizaciju. Disney dizajneri e zatim provjeriti poze karaktera, nain na koji su oslikani na proizvod i opu implementaciju brendinga. 3. Menadment prodaje Kada je proizvodnja gotova i proizvod registrovan u prodaji, partnerima se daje mogunost da se pridrue Disney promo timu, koji organizuje sljedee aktivnosti: promocije brenda poput povratak u kolu uz Disney proizvode, sezonske promocije vezanih za, naprimjer, novogodinje ili Boine praznike, promocije koje su usklaene sa premijerom Disney filmova (za licencirane karaktere iz tog filma), dugorone prodajne investicije, poput in-store Disney kutka. U ovoj postavci, Disney predstavnik menadmenta prodaje u kontaktu je sa partnerovim odjeljenjem prodaje i marketing menaderom. Njegova uloga je da podstie i ubrzava listing Disney proizvoda obezbjeujui bajerima uvid u medijsku podrku, najavljene Disney projekte, oekivanu potranju, dajui savjete o Disney promotivnim temama i na kraju, pomaui pri izradi vizuelnog rjeenja za letke i drugi promotivni materijal. 4. Finansije Odjeljenje finansija svim kompanijamasaradnicima nudi asistenciju u sastavljanju izvjetaja o prodaji i odreivanju procentualne naknade po tromjesejima. Na globalnom nivou, Disney merchandising ostario je saradnju sa brojnim kompanijama u FMCG sektoru, poput Procter & Gamble (Oral B linija za djecu), Danone (jogurt), Pez International (bombonice), Beiersdorf (flasteri), Nesle Foods (sladoled) i drugih.
Izvor: Peter Hellner, Director - Retail & Direct to Consumer The Walt Disney Company / Central & SouthEast Europe (CZ, SK, HU, SLO, CRO, BIH, RS, MK, ROM, BG)
Mickey Mouse i druina na Patelini i Pipiju

Neoplanta, proizvoa mesa i mesnih preraevina, je krajem prole godine zapoela saradnju sa kompanijom Disney, dobivi licencu i pravo koritenja poznatih crtanih likova - Mickey Mouse i druine na svojim pakovanjima. Prvi proizvodi u prodaji su se nali u novembru 2012. Veoma smo ponosni na to to je globalno uspjena kompanija prepoznala Neoplantu kao pouzdanog partnera, a spoj dugogodinjih tradicija da se
i visokih standarda poslovanja, uz elju na najbolji nain odgovori potrebama potroaa, rezultirao je junior linijom proizvoda, namijenjenoj djeci. Sinergijom dva snana brenda uspjeli smo da za kratko vrijeme podignemo svijest potroaa o novim proizvodima - Patelina junior pileoj pateti i Pipi junior pileoj kobasici i pribliimo ih naoj ciljnoj grupi. Prvi rezultati prodaje pokazuju da su kupci odlino reagovali na Neoplanta Disney liniju, u potpunosti u skladu sa naim planovima i oekivanjima. Linija proizvoda za djecu bit e proirena u narednom periodu, a vjerujemo da e potroai prepoznati novi kvalitet na naem tritu i ukazati nam svoje povjerenje, istakao je Slobodan Vasili, direktor marketinga i prodaje u Neoplanti.
Djeiji asortiman posua Metalac

Kompanija iz Gornjeg Milanovca nedavno pokrenutu saradnju sa kompanijom Disney vidi kao dio marketinke strategije da se posebno koncipiranim linijama pod nazivom Mini m pozicionira u segmentu proizvoda za djecu. Metalac je licencu dobio za cijelo trite ex Yu i neka trita u okruenju. Disney je doao kao logian izbor, a opredjeljenje da to najprije budu likovi Mickey i Minnie Mouse je nepogreiva varijanta za ulazak na trite uz optimalnu promociju. Ve na jesen slijede Princeze i Cars. Na ovaj nain je lako komunicirati sve aspekte zdravlja, socijalizacije i edukacije djece, ali i znaaja erpice mog djetinjstva. Smatramo da posue sa Disney likovima animira djecu pri ishrani jer ih omiljeni likovi iz crtia zabavljaju i zaokupljaju im panju dok ruaju. Na ovaj nain se propagira socijalizacija djece nasuprot vezanosti za raunare i TV, istovremeno podsjeajui na stare naine igre kada su se djeca okupljala i igrala malih kuharica, objanjava Nadica Vuji-Mitrovi, direktor marketinga u Metalcu.
82
vjerovali ili ne
Portreti od vakaih guma
vajcarski proizvoa okolade Lindt Sprungli izgubio je sudsku parnicu za zatitu svojih okoladnih uskrnjih zeeva omotanih u zlatnu foliju od imitacije njemakog proizvoaa okolade Confiserie Riegelein. Lindt je pokuao zaustaviti svog njemakog suparnika da proizvodi sline okoladne zeeve jo od 2000. godine. Meutim, njemaki savezni sud odbacio je Lindtovu zadnju albu. Lindt e potovati sudsku odluku iako se ne slae s pravnim tumaenjem suda. Mi emo nastaviti braniti naeg zlatnog zeca i ubudue kad god to bude potrebno, rekla je glasnogovornica vaj-
Najvea poruka u boci

U luci Miguel na Tenerifama u more je porinuta najvea poruka u boci. Zvijezde zvanine ceremonije bili su Miss Tenerifa Sady Chavez i istraiva polarnih krajeva, norveki avanturista Jarle Andhoy. Ova osam metara duga boca je marketinki trik norvekog proizvoaa napitaka Solo, a na njoj stoji slogan: Uskoro svjetski poznata. U sebi nosi pismo povrine 12 kvadratnih metara, a opremljeno je navigacijskim svjetlima koje su potrebne za plovidbu meunarodnim vodama, kao i solarnim panelima, ureajem za satelitsku komunikaciju, tehnologijom za praenje i kamerom koja uploaduje novu sliku svakih osam sati. Put boce se moe pratiti na Facebooku, kao i pogaati gdje e poruka na kraju zavriti.
carske kompanije. Zanimljivo je da je prole godine Lindt dobio sudski spor protiv austrijske kompanije Hauswirth kada je sud u Beu odluio da Hauswirth vie ne moe proizvoditi okoladne uskrnje zeeve u zlatnoj foliji jer ih zbog prevelike slinosti ljudi mijeaju s Lindtovim zeevima.
Votka od mlijeka
prenosi Daily Mail. Votku Black Cow pravi tako to razdvaja mlijeko i od njega pravi sir i sirutku. Dio koji se izdvaja za proizvodnju sira se fermentira u pivo. Potom se mlijeno pivo destilira i tretira prema Barberovom tajnom procesu mijeanja kako bi se napravilo destilirano alkoholno pie, te tri puta filtrira prije nego se stavi u boce. Barberu su trebale tri godine da napravi ovu posebnu votku, a na taj korak se odluio jer je konzument tog pia.
Pivo s okusom sladoleda

Brazilska regulatorna agencija za oglaavanje upozorila je pivaru Skol pivaru zbog reklamiranja piva s okusom sladoleda, naglasivi kako bi taj proizvod mogao privui djecu i adolescente da piju. Upozorenje se odnosi na reklamu postavljenu na zvaninoj stranici pivare Skol i njihovoj Facebook stranici, gdje se prikazuje uta kutija sladoleda sa tekstom: Hoemo li do bara na sladoled?
Skolovo pivo s okusom sladoleda, koje se proizvodi od novembra, ne sadri alkohol. Ali, s obzirom na to da je povezano sa brendom piva, moe se prodavati samo osobama starijim od 18 godina.
Britanski farmer Jason Barber napravio je istu votku od mlijeka, prvu takvu na svijetu. Votku proizvodi od mlijeka krava koje uzgaja na farmi u West Dorsetu u Engleskoj,
FOTO VIJEST
Umjetnik od kikirikija pravi figurice poznatih osoba Ameriki umjetnik je pronaao neobinu inspiraciju pa od kikirikija pravi figurice poznatih osoba. Steve Casano paljivo farba kikiriki i tako od njega napravi minijaturnu figuricu slavnih osoba. Do sada je napravio sir Eltona Johna, Seana Conneryja, Alfreda Hitchcocka, Matta Smitha i mnoge druge. Za stvaranje jednog djela Steve utroi deset sati. Proces poinje mirglanjem kikirikija, pravljenjem nogu, ruku i raznih rekvizita od drveta, bambusa i guste pjene, a nakon toga uslijedi farbanje malom etkom. Dok pravim tanke linije ja i ne diem. Takoer, tokom rada izbjegavam kafu. Ni meni nije jasno kako uspijevam biti ovako precizan. Provodim dosta vremena tragajui za kikirikijem eljenog oblika, rekao je Casino. Kada ih zavri, on svoje figurice prodaje po cijeni od 230 do 380 eura.
okolada sa malo kalorija

Ameriki naunici su nali naina da bitno smanje broj kalorija u okoladama kombinujui ih sa vonim sokom. Na ovaj nain kapljice soka jabuke, narande i brusnice koriste se pri izradi okolada i za vie od polovine umanjuju kalorijsku vrijednost okolade, a da se pritom ne gubi na okusu. Uz to, okolada se jo i lijepo topi u ustima, prenosi Daily Mail. Nali smo hemijski sastav koji je polazna taka za zdravije konditorske proizvode. Princip je jednostavan, umjesto masnih sastojaka dodajete voni sok, istiu naunici.
mart 2013 www.instore.rs
83
Centralno mjesto okupljanja domaih i regionalnih marketinkih profesionalaca iz podruja tradicionalnog i digitalnog oglaavanja. Inovacije, strategije, nova medijska zanimanja, etika, pokretaka snaga kreativnosti.
84
vox populi
Put u budunost
Moram priznati da ne pratim sve to se deava oko gradnje autoputa. To je za mene domen politike, koju bih pratila da ita razumijem. Poto ne razumijem, odustala sam od pokuaja praenja politike, kao to sam svojevremeno, mada nevoljno i sa mnogo vie ala nego spram politike, priznala da nikada neu nauPie: Vedrana Seksan iti da pletem i odustala. Uglavnom, ponekad ujem za to da je zavrena ta i ta dionica uvenog autoputa od ak dvocifrenog broja kilometara, bude mi malo smijeno, ali kako se ne razumijem ne komentariem. to je najbolje ni ne vozim njime. Bio je period kada jesam putovala, ali je on naprasno zavrio nekako paralelno kada je zapoeo pla iz krevetia u naem stanu. Sada mi je vrhunski domet ono to se za dan moe obaviti i vratiti se na vrijeme za kupanje i uspavljivanje uz obaveznu slikovnicu. Tako sam nakon dugo vremena i, moram priznati, nevoljno, pristala na slubeni put u Zenicu, raunajui tamo i nazad dok trepne okom. Pa sagradili su toliko autoputa da mi ne treba vie od tri sata puta. I jeste tako. Krenula. Prvo, ne znam ta se desilo, ali mi se ini da smo od nekoga dobili donaciju krunih tokova. Jer jedino tako mogu objasniti koliinu krugova sagraenih odjednom na svakom mjestu na kojem se krug mogao estarom upisati. Nakon svog silnog kruenja, konano izlazim na autoput i sa nemalim razoarenjem ustanovljavam da se nije nita epohalno dogodilo od kako ne putujem. Jedina epohalna razlika je u cijeni potpuno okirana plaam vie od etiri marke za istu dionicu koja me je nekada kotala manje od dvije. Oito je da se cijena mnoi sa brojem godina. to znai da u kad za dvije godine opet budem krenula negdje na dan platiti neto manje od deset. Ako. Napredak treba podrati, pa kakav god da jeste. Obavim posao u Zenici, pa nazad na autoput. Ve razmiljam o tome kako me opet eka naplatna kuica, i shvatam kako sam nekako zavrila na cesti paralelno sa autoputem, koji se na moj uas u potpunom mraku ceste po kojoj vozim udaljava po desnoj strani. Shvatam da sam napravila pogreno skretanje, okreem na mjestu na kojem postoji mogunost sigurnog okretanja, to je nekih desetak kilometara dalje i vraam se. Paljivo gledam ima li igdje ikakav znak nema. Pa vozim napamet, dok ne stignem na mjesto na kojem sam napravila greku i koje (iznenaenje!) takoer nema nikakvu oznaku gdje voziti i u kojem pravcu. Konano sam opet na autoputu, sretna to sam za sat kod kue i daleko od svih napredaka domae infrastrukture. I dok mislim kako je mojim mukama doao kraj poinje pitati. Gorivo. Nita za to, mislim, garant ima neka pumpa. Pa je li autoput ili nije. Vozim. I vozim. I vozim. I vozim. I ve poinjem paniiti. Da me neko juer pitao kojih objekata u BiH ima najvie hladno bih odgovorila benzinskih pumpi. Oito. Svugdje. Kod bolnice, kod obdanita, u sred livade, po tri u nizu. Samo ne na autoputu. U mraku i strahu u kojem su oi velike traim znak za benzinsku pumpu kojeg uporno nema. Konano, kad ve poinjem razmatrati koga u zvati da mi doe u pomo, znak. Pumpa na kilometer. Pa petsto metara. Pa skretanje. U potpuni mrak. Pumpa ne radi. Odnosno radi ali do osam. A sada je negdje oko jedanaest. to se mene tie pet je do dvanaest. Vozim i razmiljam kako na betonom ograenim mostiima na kojima je dozvoljena brzina 150 km/h postaviti trokut i sigurno preivjeti potpuni mrak, vozae i autoput. Naplatne kuice plaam manje od pet maraka i pitam gdje je najblia pumpa. Tu je, kae ovjek, odmah iza oka. Super, mislim. Jo samo da radi. Radila je. Sreom. Kao to sam sretna to ne moram autoputem barem jo neko vrijeme. Do tada e moda sagraditi jo deset kilometara, mraka. Bez benzina. Sa naplatnim kuicama. I europskim cijenama.
U korpi poznatih
Razgovarao: Mario Trojer
Sabahudin Delali,
reprezentativac BiH u sjedeoj odbojci

Smetaju mi guve u trnim centrima
Njegovo ime govori mnogo svim poznavaocima sporta u naoj zemlji. On je kapiten najuspjenijeg reprezentativnog kolektiva u Bosni i Hercegovini. Ime Sabahudina Delalia se izgovara sa respektom s obzirom da, uz hendikep koji ima, aktivna je javna linost te se nerijetko pridruuje humanitarnim akcijama irom Bosne i Hercegovine. U razgovoru za na magazin, popularni Traca otkriva svoje kupovne navike te njegovo vienje o trgovini. U narednom periodu, porodica Delali e biti uveana za jo jednog lana. Upravo zato je Sabahudin zaduen za kupovinu namirnica za domainstvo. Ja i supruga uskoro oekujemo prinovu i to je razlog zato sam ja trenutno zaduen za kupovinu, istie na sagovornik. Delali u kupovinu prvenstveno ide u trne centre. U nabavku namirnica za svoje domainstvo ide jednom sedmino i nabavlja zalihe za narednih sedam dana. Kako nam je istakao, u naselju gdje ivi, male radnje vie ne posluju. Dolaskom velikih trgovakih lanaca, male radnje su bile prisiljene na zatvaranje. Prema miljenju naeg sagovornika, male radnje mogu opstati ukoliko se prilagode podruju gdje egzistiraju. Ve sam rekao da nema niti jedne male radnje u naselju gdje stanujem. to se tie njihovog opstanka pored velikih trnih centara, moje miljenje je da mogu opstati iskljuivo sa dobrom uslugom te dobrim i raznovrsnim asortimanom artikala jer je to jedini nain da zadre svoje muterije. U suprotnom, te muterije idu u trne centre gdje je vea ponuda i nie cijene, istie Sabahudin Delali koji nam otkriva kako ga esto prepoznaju u trgovinama gdje kupuje. esto mi se deava da me prepoznaju u supermarketu, ali stvarno rijetko to koristim kako bih preko reda zavrio kupovinu. Ono to ga istinski smeta dok kupuje su velike guve. Mali broj otvorenih kasa prouzrokuje velike guve. Vrijeme kupovine se danas svodi na to manju mjeru i zbog toga guve posebno iritiraju kupce u samom procesu kupovine. Guve su jedino to mi smeta dok kupujem. Mali broj otvorenih kasa stvara guvu i prouzrokuje nepotrebnu nervozu. Sve ostale potekoe su neznatne u odnosu na guve na kasama, zavrio je Sabahudin Delali.

Broj51 (BiH) - P 74

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Broj51 (BiH) - P 74

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

www.

Vodi kroz kategoriju

Top inovacije u 2012.

Djeiji junaci za snaniji brend

Promijenjeni potroai u Adriatik regiji

maj 2013 www.instore.ba

maj 2013 www.instore.ba

maj 2013 www.instore.ba

maj 2013 www.instore.ba

Narobe Studio, Slovenija

Vesna Beganovi, Partner & New Business Manager Via Media

KOORDINATOR SVIH IZDANJA

Radin print d.o.o. Sveta Nedjelja, 10000 Zagreb, Hrvatska

maj 2013 www.instore.ba

24 Nenad Pacek, specijalno za

Promijenjeni potroai u Adriatik regiji

Sve je vie blokiranih rauna

Roman Glaser, predsjednik Uprave i generalni direktor Perutnine Ptuj

 Perutnina Ptuj-BH obiljeava pet

Organizovanje procesa menadmenta kategorije

maj 2013 www.instore.ba

Bh. preraivai voa i povra neopravdano zapostavljeni

Vodi kroz kategoriju: Pivo i radleri

48 Noviteti za policu 49 Vodi kroz kategoriju: Pivo i

radleri 68 U maloj radnji

Savjeti vlasnicima Predstavljamo STR Za lake poslovanje

Odluujui faktor vrijeme

82 Vjerovali ili ne... 84 Vox populi

maj 2013 www.instore.ba

Bingo otvorio 100. radnju

Roda megamarket u Beogradu

Dva Amana po novim standardima

Gomex na dvije nove lokacije

maj 2013 www.instore.ba

Corner Shop u Terazijskom prolazu

Jo jedan Hofer u Ljubljani

Trea Bipa u Slavonskom Brodu

ljava 11 radnika. Za sve posjetioce obezbijeeno je 80 parking mjesta.

Plodine u Slavonskom Brodu

Otvoren 84. Lidl

Univerexport od jeseni u Spensu

maj 2013 www.instore.ba

U Europu emo izvoziti samo med i ribu

Akvizicija kompanije Oaza -Teanjski kiseljak

Mercator BL- Najuspjeniji u privredi RS 2012.

Vispakova dinovska dezva u Opatiji

Obiljeavaju 41. godinu poslovanja

maj 2013 www.instore.ba

maj 2013 www.instore.ba

Podravka na sajmu u Mostaru

Sarajevo Business Forum 2013

maj 2013 www.instore.ba

maj 2013 www.instore.ba

Atlantic grupa prodaje zemljite Droge Kolinske

Slubeni odklop za zaposlene u Lidlu

Dioniarima rok do 20. maja

Tenzor i Mpos predstavili nova IT rjeenja

Pad prihoda u maloprodaji

maj 2013 www.instore.ba

Lidl sniava cijene zbog ulaska u EU

Dalji rast izvoza Adris grupe

Novi predsjednik Uprave TDR-a

Sparova kampanja EUteda

Perutnina Ptuj-BH obiljeava pet