SVEUILITE U ZAGREBU FAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE VARADIN

Dinko uliek

Povezanost standardne i projektne nastave - projektno orijentirana nastava u informatici

DIPLOMSKI RAD

Varadin, 2011.

SVEUILITE U ZAGREBU FAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE VARADIN

Dinko uliek Redoviti student Broj indeksa: 37673/08-R Smjer: Informatika u obrazovanju Diplomski studij

Povezanost standardne i projektne nastave - projektno orijentirana nastava u informatici

DIPLOMSKI RAD

Mentor: Doc. dr. sc Marko Juri

Varadin, 2011.

Sadraj
Sadraj uretiti! ................................................................................................................................................................... I

1. 2. 3.

UVOD ................................................................................................................................................................. 2 POVIJESNI PREGLED RAZVOJA PROJEKTNE NASTAVE .................................................................. 4 PROJEKTNA NASTAVA KAO DIDAKTIKI SUSTAV ............................................................................ 6 3. 1. INTERDISCIPLINARNI PRISTUP U PROJEKTNOJ NASTAVI ...................................................................................... 8 3.2 ORGANIZACIJSKI OBLICI RADA U PROJEKTNOJ NASTAVI .................................................................................... 10 3. 3 KOMPETENCIJE UENIKA U PROJEKTNOJ NASTAVI ............................................................................................ 13 3.3.1 Socijalne kompetencije ............................................................................................................................. 13 3.3.2 Metodike kompetencije ........................................................................................................................... 14 3.3.3 Struno predmetne kompetencije ........................................................................................................... 15 3. 4 STRATEGIJE UENJA U PROJEKTNOJ NASTAVI ................................................................................................... 17 3. 4. 1. Mediji..................................................................................................................................................... 19 Osim samih strategija uenja, za izvoenje standardne nastave, ali i projektne, vani su nam d ostupni mediji koji nam olakavaju prikupljanje informacija, njihovo sortiranje i upotrebu. No, vane su i kompetencije. Kompetencije u medijima odnose se na: osposobljavanje za razliite mogunosti pristupa informacijama (knjige, tisak, raspitivanje, internet) te osposobljavanje u koritenju razliitih mogunosti sredstava prikazivanja. ...................................................................................................................................................... 19 3. 5. UTJECAJ PROJEKTNE NASTAVE NA RAZVOJ ZNANJA, UENJE METODA I STRATEGIJA, SOCIJALNOKOMUNIKATIVNO UENJE TE AFEKTIVNO UENJE ................................................................................................... 21 3. 6. FAZE PROJEKTNE NASTAVE ............................................................................................................................. 24 3. 7. TEHNIKE PREZENTACIJE .................................................................................................................................. 37

5. ZAKLJUAK ....................................................................................................................................................... 41 NEKOLIKO REENICA TO JE RAZMATRANO U DIPLOMSKOM RADU.............................................. 41 NAVESTI REZULTATE ISTRAIVANJA........................................................................................................... 41 KOJI SU NEDOSTACI I PREDNOSTI ISTRAIVANJA................................................................................... 41 6. LITERATURA: ..................................................................................................................................................... 42 7. SAETAK ........................................................................................................................................................ 44 8. IVOTOPIS .......................................................................................................................................................... 45 9. PRILOZI ................................................................................................................................................................ 46

Sadraj uretiti!

1. Uvod
Nastavnik u suvremenoj koli mora biti u stanju nuditi suvremenu razinu odgoja i obrazovanja. Uzimajui iz nastavnog kurikuluma pojedine cjeline, pretvarajui ih zajedno s uenicima u kreativne izvedbene materijale, u smislu projektnih istraivakih zadataka te primjenjujui projektnu nastavu, kao jedan od didaktikih sustava nastave, nastavnik se zauzima za suvremeniji pristup odgoju i obrazovanju uenika. [Juri, 2008] Iako je projektna nastava, kao jedan od didaktikih sustava nastave, znaajna za uenikovo uenje i njegov cjelovit razvoj, podijeljena su miljenja nastavnika. Jedni kau da je najvei problem u provoenju projektnog oblika rada, vrijeme i koliina nastavnih sadraja koje moraju obraditi tijekom nastavne godine, dok su drugi miljenja da vrijeme i nastavni sadraji nisu toliko problem, ve je problem u motivaciji, znanju i sposobnostima organizirati i voditi takvu zahtjevnu vrstu nastave. Projektna nastava je didaktiki sustav nastave koji se odvija po projektu koji omoguava samoorganizirajuu i samoodgovornu nastavu u kojoj se pojedinani uenikov rad nadovezuje na pomo suuenika i nastavnika. U objanjenju projektne nastave, kao oblika nastavne organizacije, mogue je shvatiti kao primjerenu samoorganizaciju. Prije svega zbog osamostaljivanja uenika u uenju. No ipak u projektnoj nastavi ne moe se oekivati idealna i potpuna samostalnost uenika. Projekt predstavlja zajedniki pokuaj nastavnika i uenika da uenje i rad poveu tako da postavljeni zadatak zajedniki obrade i da rad dovedu do rezultata-produkta. [Juri, 2007] Ono to je osobito vano, u pogledu razvoja uenikovih socijalnih kompetencija, je to da uenici u projektnoj nastavi razvijaju odgovornost za zajednika postignua, sposobnost ocjene i objektivne procjene nekog rada, ue konstruktivnu kritinost, ue prepoznati pozitivne uinke drugih, ue prihvatiti objektivne procjene drugih i slino. [Buljubai-Kuzmanovi, 2007] U projektnoj nastavi tei se uravnoteenom odnosu izmeu misaonog i tjelesnog rada koji moe biti na razini blok sata, projektnog dana, projektnog tjedna ili na razini veeg projektnog razdoblja to ovisi o samom projektu. Sagledavajui primjenu projektne nastave, s obzirom na stupanj kole, moe se zamijetiti da je vie zastupljena u osnovnoj koli u odnosu na srednju kolu. S

obzirom na nastavne predmete projektna nastava najee je zastupljena u onim predmetima u kojima su, pored predavanja zastupljene i laboratorijske vjebe. U ovakvome obliku nastave, kroz predavanja, nastavnici posreduju vane teorijske informacije vezane uz temu, dok se na vjebama radi na praktinom usavravanju usvojenog teorijskog znanja. Takav rad moemo susresti naroito na nastavi informatike. Informatika je danas iroko podruje o kojemu uenici stjeu znanje, sposobnosti i vjetine. Tehnologija se danas koristi svuda, susreemo se s njome gdje god da se okrenemo, i tako djeca dolaze u kontakt s raunalima ve u prvim godinama svog ivota. Dok krenu u vrti i osnovnu kolu ve imaju nekakvo osnovno znanje o raunalima, makar to bilo upaliti ga i klikati miem. Do prije nekoliko godina nastava informatike se nije izvodila do sedmog razreda osnovne kole, no dananji obrazovni program omoguava uenicima rano uenje informatike ve od prvog razreda osnovne kole. Stoga, moemo zakljuiti kako uenici ve dovoljno poznaju informatiku dok stignu do viih razreda osnovnih kola, gdje dolazi do uenja o uredskim alatima, programiranju, izradi prezentacija i slino. Ta poveana koliina znanja koje uenici donose sa sobom na nastavu informatika u viim razredima osnovne kole omoguava nastavnicima da prilagode nastavne sadraje i olakaju sebi voenje odgojno-obrazovnog procesa, ali ujedno i omogue irenje znanja uenika na druge vane osobine koje je potrebno stei tijekom kolovanja. Tu mislimo na organizacijske sposobnosti, sposobnosti komunikacije, kreativnost, odlunost i timski rad. Razvija se i odgovornije ponaanje u kojem slabiji uenici rade intenzivnije, a indiferentni aktivnije. [Juri, 2008] Dakle, rije je vanim osobinama uenika koje se kvalitetno razvijaju koritenjem projektne nastave.

2. Povijesni pregled razvoja projektne nastave

Pestalozi, Rousseau, Humboldt i drugi zalaui se za samostalnost uenika u uenju i postavljajui model uenja uenje glavom, srcem i rukama, zapravo tada postavljaju ideje o projektnoj nastavi, iako je tako nisu nazvali. Isto tako John Dewey u postavci svoje teze uenja uiti inei pribliava se modelu projektne nastave. Od prvih pokuaja oivljavanja projektne nastave do danas projektna nastava je vrlo aktualna. Postoji sve vie zahtjeva da se rekonceptualizra. U tim zahtjevima javlja se itava serija novih pojmova vrlo dodirnih s idejom projektne nastave (kooperativno uenje, timski rad, integrativna nastava...). [Lui i Matijevi, 2004] Projektna nastava je svoj razvoj zapoela potkraj 19. stoljea od strane amerikog pedagoga James Deweya (1859. 1952). Nakon to je osnovao vlastitu eksperimentalnu kolu, gdje je koristio svoje pedagoke koncepte, Dewey je zakljuio da djeje osobne interese ne moe zadovoljiti samo kola, gdje je u prvom planu nastavni predmeti i razredne grupe. Smatrao je da dijete ima etiri osnovna interesa: interes za komuniciranje s ljudima, interes za istraivanje, interes za rad i interes za umjetniko izraavanje.[Lui i Matijevi, 2004, str. 58] Stoga je u svom radu koristio nastavne projekte umjesto nastavnih predmeta. Na temelju toga shvaanja, Dewey je u odgoju djece koristio aktivnosti koje uvaavaju djeji interes. Njegov je pedagoki koncept realiziran u formi konkretnog rada djece u kolskim radionicama i laboratorijima, te u kolskom vrtu, vonjaku, polju i drugdje u prirodi. [Bognar i Matijevi, 2005, str. 60] Na temelju navedenog rada John Deweya, W. H. Kilpatrick je razvio i dalje nadogradio takvu vrstu odgoja i kolsku praksu. Izdao je knjigu The Project Method u kojoj je izloio koncept nastavnog rada po projektima. U svojoj knjizi naveo je etiri vrste koncepta rada na projektima: 1) Projekti oblikovanja (modeliranja, igre) 2) Projekti estetskog doivljavanja 3) Projekti rjeavanja problema

4) Projekti uvjebavanja vjetina Uz dogovor s nastavnicima uenici rade na projektu podijeljeni u grupe, parove ili individualno. [Bognar, Matijevi, 2005, str. 60] Sam rad na projektu podijelio je u est osnovnih faza: 1. Zajedniko postavljanje problema 2. Iznoenje pretpostavki (hipoteza) za rjeavanje problema 3. Izrada plana za rjeavanje problema 4. Izvoenje rada prema definiranom planu 5. Izvoenje zakljuaka 6. Primjena zakljuaka u praktinom ivotu Iako je uvedena u kolsko obrazovanje tijekom 30.-ih godina prolog stoljea, projektna nastava je dobila znaajniji napredak u kolskom obrazovanju irenjem timske nastave u svijetu, sredinom 60.-ih godina prologa stoljea. Tada se u Velikoj Britaniji poela primjenjivati timska nastava u eksperimentalnim kolskim programima. 1966. godine poela se primjenjivati i u SR Njemakoj, unato brojnim kritikama koje nisu odobravale njeno koritenje u nastavi. U poetku bila je izvoena putem blok satova i grupne nastave.

3. PROJEKTNA NASTAVA KAO DIDAKTIKI SUSTAV

Uvjeti za primjenu projektne nastave su: okruenje kole, socijalne okolnosti, dob uenika, prethodna iskustvia uenika, prethodna iskustvia nastavnika, odvanost nastavnika, podrka uprave kole i roditelja. [Cindri, 2003] Projekt zahtijeva vrijeme. Zahtijeva mnogo vie vremena od standardne nastave. Nastavniku je potrebna mnogo opsenija priprema. Zahtijeva vjebu (trening). Put u projektnoj nastavi ide od jednostavnih malih koraka u osamostaljivanju uenika, preko sve zahtjevnijih samostalnih zadataka. Od individualnih do grupnih sudjelovanja u zadacima. Do cjelovitijeg preuzimanja vie faza rada na projektu. Uenje na projektu na uenike djeluje motivirajue. Ako nastavnik usmjeri uenike na samoorganizirano uenje uz motivaciju dolazi se do uravnoteenog odnosa izmeu misaonog i tjelesnog rada. Za razliku od standardne nastave, projektna nastava u nastavnom ciklusu ima jedan poseban doivljaj i za nastavnika i za uenika. Nastavnik u njenom izvoenju ima ulogu organizatora, suradnika, pomagaa, za razliku od uloge standardnog predavaa. Dok uenici imaju priliku pokazati sposobnost samostalnog rada i istraivanja, te zajedno s drugim lanovima tima ujediniti to u jednu cjelinu. Uenici imaju priliku pokazati svoje individualne sposobnosti, kreativnost i spremnost djelovanja kao dio tima. Projektna nastava kao didaktiki sustav ima cilj osposobiti uenike da prepoznaju svoje vrijednosti i pokau odgovornost pri rjeavanju zadataka, ui ih prepoznati izazove i probleme, a ujedno i kako strukturirati iste probleme i razviti kreativna rjeenja za njihovo rjeavanje. Organizacijske sposobnosti se razvijaju kod svih uenika, te dolazi do razvoja komunikacije i kreativnih kompetencija, kao i kulture za rjeavanje sukoba. Projektnom nastavom usmjerava se izvoenje nastave prema interesima uenika s ciljem da naue neto novo. Oni vie nisu samo tu da sluaju i slijepo prate to im nastavnik govori, nego uenici zajedno s nastavnikom diskutiraju o temama koje bi se mogle odraditi kroz projekt, i organizaciji same nastave. Zajedniki interesi uenika i nastavnika najee odreuju koja e biti tema nastave.

Valja napomenuti da u viim razredima osnovne kole nastavnik ipak ima glavnu rije u definiranju teme projekta, njenom trajanju i nainu izvoenja. Meutim, nastavnik i uenici zajedno utvruju ciljeve projekta, vrste i metode uenja te kriterije ocjenjivanja. Zajedno skupljaju informacije o temi i nakon toga vre planiranje rada: potrebne aktivnosti i resurse za izvravanje projekta, potrebne sposobnosti i umijea za rjeavanje problema te definiranje konanih ciljeva projektnog zadatka. Bez dobro definiranog cilja, moemo rei da projektni zadatak nema smisla. Stoga je vano da ciljevi projekta budu jasni i razumljivi svim uenicima. Kako se vre dogovori oko ciljeva, tako se zajedniki odreuje i planiranje aktivnosti, oblika rada, vremena rada, te uloga koje imaju uenici u timu. Kroz zajedniki rad uenici razvijaju nove oblike komunikacije koji im pomau prilikom uenja jednih od drugih, i jedni s drugima. Socijalne kompetencije kao to su komunikacija i suradnja, strategije rjeavanje konflikata, diskusija o kritikama su vrlo vaan dio projektne nastave, i uenici imaju priliku stei nove kompetencije ili nadograditi ve prije steeno. Uz socijalne kompetencije, uenici stjeu i nove metodike te struno - predmetne kompetencije. Projektna nastava ne obuhvaa izriito samo jedan razred, jedan predmet ili ima radnju u jednoj prostoriji, nego moe obuhvatiti i nastavni sadraj cijele generacije, ili vie generacija, odnosno cijele kole, koje rade na projektu koji je od znaaja za kolu i njenu okolinu. Ukoliko imamo projekt koji ima svoje granice van jednog razreda, tada u njemu sudjeluje vie nastavnika i oni imaju zadatak da izrade kvalitetne didaktike i organizacijske uvjete kako bi se nastava mogla pravilno izvoditi. Vano je povezati grupne procese i radne kompetencije razreda koji sudjeluju u izvoenju projekta. [Projektna nastava, 2002] izvor? Projektna nastava je izvediva u veini predmeta dananjeg obrazovanja, no problem je nedostatak vremena i prevelik opseg gradiva. Da bi projektna nastava bila ostvariva, potrebno je da nastavnici imaju odreeno iskustvo u radu s projektnom nastavom, dobre organizacijske sposobnosti i volju za ovakav nain rada. Neko manje prethodno iskustvo je poeljno i od strane uenika. U sluaju da se projektna nastava izvodi negdje izvan kole potrebno je dobiti suglasnost kole i roditelja.

3. 1. Interdisciplinarni pristup u projektnoj nastavi

Izvoenje projektne nastave u kolama prua razne mogunosti njenog oblikovanja. Projekt moe trajati blok sat, jedan dan, jedan tjedan, jedan mjesec ili ak i due vrijeme. Dui vremenski periodi omoguuju da se tema projektne nastave obuhvati s razliitih pogleda, omoguava povezivanje nastave jednog predmeta s drugim predmetima. Obino su nastavni sadraji striktno podijeljeni na razliite predmete, matematike operacije na nastavi matematike, vrste kretanja na nastavi fizike, slikanje i crtei na nastavi likovne kulture, no projektnom nastavom moemo obuhvatiti nekoliko predmeta i obraditi temu iz ire perspektive. Zbog toga se u projektnoj nastavi javlja potreba za interdisciplinarnim pristupom koji e povezati sadraje razliitih nastavnih predmeta u jednu cjelinu. Cilj interdisciplinarnog pristupa je da poveamo razinu panje uenika, poveamo njihovu razinu kreativnosti, te ih usmjerimo na jedan stvaralaki pogled prema rjeavanju problema, obuhvaenog s vie strana. Uenici imaju potrebu da prepoznaju, povezuju i primjenjuju znanja iz razliitih predmeta, dok nastavnici razvijaju suradnju s drugim nastavnicima, a ujedno i proiruju svoje sposobnosti na druga podruja. [Projektna nastava, 2002] izvor? Za izradu jednog projekta, interdisciplinarnim pristupom, na razini kole potrebno je odrediti tim nastavnika, u ijoj suradnji e se izvoditi projekt, prouiti godinje planove i programe za svaki predmet, te u suradnji s ostalim nastavnicima donijeti odluku o temi, poetku izvoenja i trajanju projektnog zadatka. Slijedi donoenje odluke o ciljevima koje se ele postii, zadacima koje e projektni timovi imati obavezu rijeiti, te sadraji i aktivnosti s kojima e se timovi susretati. Vano je odrediti i korelaciju nastavnih sadraja za to je potrebna suradnja vie osoba u okviru kole, poevi od nastavnika i strunih suradnika, pa do uenika i njihovih roditelja. Zajedniki rad nastavnika u donoenju odluke o temi i nainu izvoenja projekta pomae u ostvarivanju jae korelacije izmeu nastavnih sadraja, tako da uenici imaju laki zadatak u povezivanju sadraja meu predmetima. Nastoji se da se nastavni sadraji poveu u cjelinu, kako bi se uenicima omoguilo cjelovito uoavanje pojmova, stjecanje i povezivanje znanja i uoavanje vanosti znanja u svakodnevnom ivotu. [Jankulovski, 2010] ovog autora nemate u popisu literature

Za objanjenje interdisciplinarnog pristupa projektnoj nastavi moemo navesti dva primjera, prvi projektni zadatak u suradnji nastavnika s predmeta kemije, fizike i elektrotehnike, dok bi drugi bio korelacija izmeu predmeta informatika, povijest i zemljopis. Neto emo vie rei o drugom primjeru. Interdisciplinarni pristup projektnoj nastavi, osim zanimljivijeg rada uenicima, omoguava i razmjenu iskustava nastavnika to dalje slui boljem upoznavanju nastavnih sadraja drugih predmeta, ali i irenju novih informacija o aktivnostima i interesima uenika. Nastava informatike ui uenike o povijesti raunala, o radu raunala i mogunostima pisanja, raunanja, slikanja, programiranja i sl., koje nam raunalo prua. Veina tih nastavnih sadraja se izvodi putem standardne nastave, frontalnim izlaganjem nastavnika. No, u dananje vrijeme esto dolazi do upotrebe i projektne nastave. Cjeline koje se obrauju su dovoljno iroke i povezane tako da se jedan dio moe obraditi standardnim pristupom, a ostatak primjenom projektne nastave. Inae velik problem projektne nastave je nedostatak nastavnih sati, zbog preoptereenosti gradiva teorijom. Za temu projektnog zadatka najee se koristi jedna cjelina, za ovaj primjer koritena je cjelinu izrada web stranice, za iju je obradu predvieno trajanje nekoliko tjedana. Kao projektni zadatak u nastavi informatike ova bi cjelina od uenika zahtijevala da radom u grupama kreiraju web stranicu bazirano na obraenom gradivu. Web stranice se danas koriste na svim znanstvenim podrujima, tako da bi u ovom sluaju primjene interdisciplinarnog pristupa mogli kreirati web stranicu koja e za svoj sadraj imati informacije povezane s nastavom predmeta povijest i zemljopis. Na web stranici bi se nalazili podaci o zemljama Europe, gdje bi za svaku dravu naveli njen geografski poloaj i ostale zemljopisno vane podatke, a ujedno i opisali kratku povijest svake drave sa vanijim povijesnim datumima. Smisao ovoga povezivanja nastave informatike, povijesti i zemljopisa bi bila provjeriti naueno znanje o izradi web stranica, a ujedno i produbiti znanje o dravama Europe. Projektna nastava je danas jako zanimljiva i primjenjiva u nastavi informatike, naroito jer gotovo sve kole posjeduju raunala koja omoguavaju jednostavnost, preglednost i jasnou izrade projektnih zadataka.

3.2 Organizacijski oblici rada u projektnoj nastavi

Izvoenje projektne nastave najee se prakticira uz grupe od tri do pet uenika, jer je u tome okviru uenika najkvalitetnija komunikacija, a ujedno se sprjeava i zabuavanje od strane uenika, koje se dogaa kod veih grupa. Ovisno o tome imamo nekoliko naina rada grupa na projektnom zadatku [Stevanovi, 2001]: 1. Rad vie grupa na istom zadatku 2. Rad grupa na razliitim zadacima 3. Rad na sastavnim dijelovima istog zadatka Ili: a) Nediferencirani rad u grupama b) Diferencirani rad u grupama Rad vie grupa na istom zadatku znai da sve grupe u razredu imaju obavezu izraditi isti projektni zadatak. O nainu podjele uenika u grupe biti e govora kasnije, ovdje je vano napomenuti da sastav grupa nije bitan, ali je poeljno da imamo heterogeni sastav. Raznovrsnost je poeljna zbog kreativnijih ideja, a ujedno ovakav sastav omoguava i da se uspostavi bolja komunikacija na muko enskim relacijama koje esto znaju biti problem u razredima. Rad grupa na istom zadatku ima slijedee prednosti [Stevanovi, 2001]:: a) Nije potreban irok izbor zadataka; b) Meu uenicima se razvija natjecateljski duh c) Pogodan je za poetnu primjenu, dok se uenici ne naviknu na grupni oblik rada; d) Nastavni rad je lake organizirati i kontrolirati. Preporuka je da se prilikom poetka rada na projektnim zadacima ovakav nain prvotno primjenjuje, jer omoguava grupama da se priviknu na projektni rad, a ujedno i razmjenjuju probleme meusobno i pomau si po potrebi. Osim toga, zbog iste vrste zadataka meu uenicima i grupama se javlja potreba za razvojem natjecateljskog duha da se projektni zadatak rijei to kvalitetnije i bre. Za nastavnike ovakav nain omoguava laku pripremu za izvoenje nastave, jer je potrebno prirediti samo jedan set zadataka koji e rjeavati sve grupe. Ujedno i instrukcije vezane uz pojedine

10

dijelove zadatka, i odgovori na pojedina pitanja, mogu se podijeliti istovremeno svim grupama kako bi se smanjila potreba za ponavljanjem istih pitanja od strane grupa. [Stevanovi, 2001] Rad grupa na razliitim zadacima. Primjenom ovakvoga nainu rada svaka grupa dobiva zaseban projektni zadatak. Time se postie vea interesantnost za izradu zadatka i uenici mogu pokazati svu svoju kreativnost i snalaljivost u tenji da dou do cilja projektnog zadatka. Oblik rada na razliitim zadacima moe biti: a) Svaka grupa dobiva razliiti zadatak b) Grupe rade na paralelnim zadacima U sluajevima kada svaka grupa dobiva razliiti projektni zadatak cilj je izraditi ga to kvalitetnije, iako nema iste koliine natjecateljskog duha kao rad na istim zadacima ovdje do veeg izraaja dolazi tenja za to kvalitetnije rjeenje. [Stevanovi, 2001] Rad na sastavnim dijelovima istog zadatka. Kod ovog naina podjele projektnih zadataka svaka grupa dobiva jedan dio, jednu podtemu, kao zadatak. Konano rjeenje projektnog zadatka daje skup rjeenja svih podtema koje su grupe rjeavale. Ovakav nain rada je koristan kod veih projektnih zadataka koje je mogue podijeliti na vie dijelova gdje e svaka grupa rjeavati jedan dio. [Stevanovi, 2001] Podijeljeni ili diferencirani oblik rada na projektnom zadatku omoguava grupama da rade na pojedinim dijelovima kompletnog zadatka. Diferenciranje se moe obaviti na dva naina, gledajui sposobnosti uenika i obzirom na zadatke koje treba izvriti. Prema zadacima koje treba izvriti vrimo podjelu kada se eli detaljnije obraditi vea cjelina, ili prouiti nekakav sadraj. Diferencirani rad se moe izvoditi i uz cikliku izmjenu radnih zadataka. Smisao ove varijante sastoji se u tome to grupe rade na razliitim zadacima, ali se u predvienom vremenskom intervalu zadaci cikliki mijenjaju dok svaka grupa ne uradi sve zadatke. Ciklika izmjena zadataka omoguava da se svaka grupa upozna s kompletnim projektom, odnosno da proe kroz sve dijelove projekta. [Stevanovi, 2001]

Nediferencirani oblik rada u grupama ima odredbe da: a) Sve grupe rade istu nastavnu jedinicu u jednakom obujmu: 11

b) Sve grupe rade istu nastavnu jedinicu, ali sa razliitim stupnjem produbljivanja; [Stevanovi, 2001] Prednosti rada u grupama su viestruke. Takav oblik rada utjee na razvoj uenikove sposobnosti za socijalnu kooperativnost (senzibilnost, koordinacija, socijalno uenje); suradnitvo i komunikacija; udubljivanje u zadani sadraj i kontekstualno uenje (uenici su stavljeni u direktan odnos prema nastavnom sadraju i izvorima na kojima ue); uenici su nositelji glavnog dijela nastavnog rada; samostalno reguliraju tempo rada; razvoj pozitivnih karakteristika osobnosti (suradnja, prihvaanje sugovornika i suradnika, kultura dijaloga, tonost, samostalnost) i slino [Klarin, 1998, Terhart, 2001, prema Juriu, 2007]

12

3. 3 Kompetencije uenika u projektnoj nastavi

Rad na projektu kao kooperativni oblik pouavanja i uenja doputa uvjebavanje solidarnog djelovanja i prua iskustvo u timskom i grupnom radu. Projekt prenosi kompetenciju za djelovanje i osjeaj osobne vrijednosti. Sudjelovanjem u projektnoj nastavi uenici surauju s drugim uenicima i stjeu socijalne, metodike i strunopredmetne kompetencije. [Projektna nastava, 2002.] 3.3.1 Socijalne kompetencije Objanjavanje projektne nastave sa stajalita razvoja uenikovih socijalnih kompetencija dovodi se u vezu s razvojem uenikove spretnost i sposobnost prilagoavanja radnoj grupi, u vezu s razvojem njegove samostalnosti, ali istodobno i s razvojem suradnitva (timskog duha).[Juri, 2007] Projektna nastava izravno utjee na uenikovu korektnost, potenje, iskrenost te spremnost pomaganja dugima. Kreativne i stvaralake aktivnosti nastavnika u odgojno-obrazovnom procesu, proete savjetom, koordiniranjem i usmjeravanjem uenika, imaju znaajan utjecaj na njegovo usmjerenje prema razvoju individualnih mogunosti, sposobnosti, samostalnosti djelovanja znanjem i ponaanjem na razini kulturnog i socijalnog bia [Previi, 1996] Rad na projektu, zajedno s ostalim lanovima grupe, podrazumijeva kontinuirane dogovore, suradnju, koordinaciju i tenju dolaska do cilja zadanog zadatka. Projektna nastava (suradniko uenje, uenje u suradnji - rad u grupama), potie proces uenike socijalizacije i stvara pozitivnu meuovisnost (uenje zajedno s drugima, meusobno pomaganje, razmjena informacija). [Buljubai-Kuzmanovi, 2003] U grupi svi se uenici poznaju, redovito komuniciraju i jedni drugima pomau. Moemo rei da meu njima vlada duh solidarnosti, suradnje i prijateljstva. Osnovni uvjet za uspjean rad u timu je odnos kooperativnosti i koordiniranost u radu, spremnost na davanje, primanje i toleranciju. A, za nagradu uenici se mogu dodatno upoznati sa svojim kolegama, te usvojiti nova pravila socijalnog ponaanja. Ueniku je potrebno pomoi razviti svijest da se on ogleda u licima drugih uenika u razrednoj zajednici, da on u njima nalazi potvrdu vlastite vrijednosti. [Bognar i Matijevi, 2002] Rad u timu zasniva se na socijalnoj interakciji pod kojom se podrazumijeva uzajamna stimulacije i uzajamna modifikacija ponaanja. Ipak, moemo rei da je za 13

uspjeno izvravanje

projektnog zadatka najvanija komunikacija. Vano je da

komunikacija unutar tima bude pravilno usmjerena, sluati - kada treba sasluati drugog uenika, govoriti kada se zahtijeva miljenje vezano za projekt. Istraivanja si pokazala da je raspon ljudskog emotivnog angamana komunikacija s pet lanova u grupi. Stoga treba obratiti panju ako je u grupi vie uenika da se normalna komunikacije ne pretvori u nadglasavanje i nemir. [Jovan, 1987.] Prilikom rada u grupi uenik ima i vlastitu odgovornost o kojoj mora voditi brigu. Odgovornost da vjeruje u sebe da moe napraviti to se od njega oekuje, da se stavi na raspolaganje drugima ako je potrebno, da prihvati tue savjete i miljenja te ima povjerenje u druge lanove tima. Neodgovorno ponaanje jednog lana tima moe dovesti do neuspjeha cijelog tima. Svaki uenik ima svoje vlastite sposobnosti koje pridodaje timu, sposobnost za uenje, sposobnost prilagodbe novoj situaciji i vjetine upravljanja informacijama. Kada se sve ove osobine spoje u jedan tim, tada imamo tim gdje je radna atmosfera na odlinom nivou, vode se diskusije o slijedeim koracima na projektu, diskusije o problemima, uenici sluaju jedni druge, mogue kritike se javno iznose i ne smatraju se kao napad. [Jovan, 1987.] Ipak, ponekad se znaju dogoditi konflikti unutar tima. To se deava najee zbog potrebe jedne osobe da vlada drugima, zbog kritika ili suprotnih stavova, ili jednostavnog nezadovoljavanja potreba jednog od lanova tima. Ukoliko se konflikt ne moe rijeiti unutar tima u pomo priskae nastavnik. Pozitivna stvar konflikta je da uenici stjeu nove kompetencije za njihovo rjeavanje, tako da idui puta kada se konflikt dogodi, moda e se moi rijeiti i samostalno unutar tima. Konflikti su pozitivni u smislu jaanja samopouzdanja, to osnauje tim. Ponekad se dogaa da uenici izbjegavaju konflikt, to ipak nije dobro jer time unutar svakog uenika skuplja se ljutnja i potiskuje cijelo vrijeme, dok jednom ne eskalira u veem obujmu. Metode izbjegavanja su i kompromisi, te pozivanje voe tima na autoritet. [Jovan, 1987.]

3.3.2 Metodike kompetencije U projektnoj nastavi uenici stjeu vladanje razliitim radnim postupcima, vladanje situacijom rjeavanje problema, razvijaju sposobnost samostalnog miljenja i rada te razvijaju sposobnosti planiranja, izvedbe i kontrole. Projektna nastava

14

zahtijeva sposobnost samostalnog istraivanja i metoda za pronalazak novih informacija. Ukoliko grupe imaju projektni zadatak koji od njih zahtijeva da upotrijebe kreativnost u smiljanju teme koju e odraditi, tada se od uenika oekuje da imaju razvijene kompetencije koje e im to i omoguiti. Kao primjer moemo navesti projekt izrada kolskih novina. Grupe imaju informaciju da trebaju izraditi kolske novine, no potrebno je odrediti koju e temu koristiti da bi ispunili sadraj kolskih novina. U ovome sluaju moemo prepoznati metode za pronalazak teme. Vaan dio svakoga projekta je literatura koja e se koristiti. Gotovo uvijek nastavnik ima obavezu pripremiti spisak potrebne literature za izradu projekta, no moe se desiti da projekt ne bude toliko jednostavan ve da zahtijeva dodatan angaman pronalaska literature. Tada uenici pokazuju kompetencije pronalaska potrebne literature za izradu zadatka. Uz navedene kompetencije moemo navesti i kompetencije samostalnog obrazovanja i obrazovanja cijele grupe. Od uenika se oekuje da kroz istraivanja koje provodi, i nove informacije s kojima se susree stekne nova znanja koja moe upotrijebiti kako na samome sebi, tako i da s tim informacijama moe pomoi u obrazovanju ostalih uenika. [Projektna nastava, 2002.]

3.3.3 Struno predmetne kompetencije Kao to je ve reeno, projektna nastava sa sobom nosi mnogo rada, suradnje i koordinacije s ostalim lanovima tima. Za to uspjeniji i jednostavniji dolazak do cilja bitne su kompetencije koordinacije rada i podjele rada unutar tima. Svaki uenik ima svoju ulogu u timu i od njega se trai da uz dobre radne navike ostvari taj zadatak to kvalitetnije. Projektna nastava se esto zna primjenjivati kao ispit nakon obraenog gradiva. U tom sluaju kod uenika se razvijaju kompetencije povezivanja prijanjeg gradiva s zadanom temom, gdje u procesu dostizanja cilja projekta koristi injenice i informacije steene kroz nastavu. kola kao drugi dom uenicima, ujedno ih ui i organizacijskim sposobnostima s kojima se uenici susreu i u ivotu izvan kole, iskoritavanje resursa. Iskoritavanje resursa, ponajprije vremena je jako bitno prilikom izvoenja projekta. Iako je trajanje projekta definirano na poetku, uenici s drugim lanovima tima moraju znati organizirati trajanje pojedine aktivnosti. Uz trajanje povezujemo i koliinu energije koju e uenici potroiti u tome vremenu. Stoga potrebnoj je znati optimizirati svoje radno vrijeme kako bi imali to bolju

15

uinkovitost rada. Ovisno o vrsti projekta, ulogu u obavljanju zadatka ima i novac pa treba voditi rauna i o kvalitetnoj raspodjeli trokova. [Projektna nastava, 2002] Dodatne kompetencije koje uenici stjeu, poglavito u nastavi informatike, su i poboljanje rada na raunalu. Rije je stjecanju iskustva, znanja, razvoju sposobnosti i vjetina.

16

3. 4 Strategije uenja u projektnoj nastavi

Kao to je ve reeno, projektna nastava nastoji razviti uenikovu odgovornost i organiziranost u uenju. Znano je da je uitelj u klasinoj nastavi osoba koja ima autoritet u razredu, vodi nastavu i vri evaluaciju. Naini uenja nisu jednaki u standardnoj nastavi i u projektnoj nastavi, gdje je uitelj pomonik i su-uenik, te se i sama nastava izvodi u suradnji uitelja i uenika. Strategije uenja s kojima se uenici susreu od poetka svog kolovanja su individualno uenje, uenje iz udbenika i radnih biljenica, uenje iz biljeki koje im uitelj napomene tijekom izlaganja. Standardna nastava od uenika oekuje da mnogo vie vremena troi na pokuaje pohranjivanja velikog broja informacija u dugotrajnu memoriju kroz itanje imamo uenje kroz praktini rad i suradnju. [Iuoun, Strategije uenja] Strategije uenja koje susreemo u standardnoj nastavi su ponavljanje, organiziranje, elaboracija, planiranje, praenje, reguliranje. Ponavljanje moemo nazvati i uenje napamet, jer cilj viestrukog ponavljanja je zapamtiti tekst kakav je bez obraivanja samog znaenja tok teksta. Ova strategija ima svoju vrijednost u standardnom nainu rada dok elimo zapamtiti injenice jednom i upotrijebiti ih jednom kad nas se pita o njima, no izrada projektnog zadatka je proces koji zahtijeva od uenika sposobnost razmiljanja i kreiranja novih rjeenja stoga uenje na pamet nije kvalitetan nain obrade informacija u projektnoj nastavi. [Iuoun, Strategije uenja] Strategija organiziranja ve pronalazi svoju primjenu u obje vrste nastave. Povezivanje znaenja pojmova, traenje njihovih zajednikih veza, a zatim strukturiranje dobivenih informacija pokazuje da uenici razmiljaju i imaju sposobnost promatranja injenica na jedan drugaiji nain koji im pomae u usvajanju novih informacija. Ta organizacija je bitan dio rada u projektnoj nastavi jer kroz rad grupe uenici se susreu s novim informacijama iz raznih podruja i potrebno je znati kvalitetno strukturirati i srediti novo steene informacije u svrhu kvalitetnog dostizanja eljenog cilja projektne nastave. Elaboracija podataka, povezivanje novog gradiva s ve prije nauenim omoguava uenicima da nadograde svoje znanje s novim informacijama, ili da 17 i viestruko ponavljanja gradiva iz biljenica i udbenika, dok u projektnoj nastavi

poveu znanje s nekoliko podruja. Koritenje ove strategije je posebno uinkovito kod izvravanja interdisciplinarnih projektnih zadataka, kada se obuhvaa gradivo iz vie predmeta i kada je potrebno povezati injenice dosad koritene u razliitim situacijama. Strategija elaboracije je vana kod pronalaenja i sreivanja podataka, gdje ve nauene podatke s jednog podruja moemo iskoristiti za pronalaenje novih informacija, jer neke informacije, primjerice vezane uz raunala, se mijenjaju gotovo iz dana u dan i uz prijanje znanje kroz kratko istraivanje i informiranje moemo stei nova znanja. [Iuoun, Strategije uenja] Osim pamenja i razumijevanja novih informacija za uspjeno uenje potrebno je znati kvalitetno odrediti vrijeme uenja, te redoslijed na koji prolazimo kroz sadraje. Ukoliko su sadraji poznati, razumije se, potrebno je manje vremena. Kako bi nauili trati, trebamo prvo znati hodati. Projektna nastava od uenika zahtijeva nadogradnju znanja, ureivanjem i izborom vanih informacija. Praenje vlastitog rada, samokontrola i razumijevanje onoga to se prouava u projektu znaajne su uenikove kvalitete, jer je usmjeren na dostizanje cilja odreenog projektnim zadatkom. Ukoliko se dogodi da uenici ne mogu odrediti vanost pojedinih informacija, ili koliinu gradiva potrebnog za uspjean dolazak do kraja projektnog zadatka, mogu se pojaviti problemi, kako za pojedinog uenika, tako i za cijelu grupu. No, tu znaajna pomo nastavnika njegovo usmjerenje i pojanjenje.

18

3. 4. 1. Mediji

Osim samih strategija uenja, za izvoenje standardne nastave, ali i projektne, vani su nam dostupni mediji koji nam olakavaju prikupljanje informacija, njihovo sortiranje i upotrebu. No, vane su i kompetencije. Kompetencije u medijima odnose se na: osposobljavanje za razliite mogunosti pristupa informacijama (knjige, tisak, raspitivanje, internet) te osposobljavanje u koritenju razliitih mogunosti sredstava prikazivanja. Medije u didaktikom smislu imenujemo kao aparate i informacije koji se koriste u svrhu neke didaktike funkcije, a dijele se s obzirom na osjetila koja su vana za njihovo koritenje na vizualne, auditivne i audiovizualne. Osim te tri vrste, imamo dodatne dvije podvrste tekstualni i kibernetska tehnika. Tekstualni mediji se svrstavaju pod vizualne, dok kibernetska tehnika se odnosi na kompjutore i fonolaboratorije za uenje jezika, kao i Internet.[Bognar i Matijevi, 2005, str. 325] Vizualni mediji kao to im ime i kae se odnose na medije koje nam prikazuju oku vidljive informacije. Pod vizualne medije se ubrajaju: slikovnice, nastavni listii, knjige, zidne slike, crtei, grafofolije, dijapozitivi, magnetografi, mikrofilmovi, modeli, makete itd. Knjige su najpoznatiji i najkoriteniji vizualni medij koji se koristi u obrazovanju. Slikovnice i crtei se veinom koriste u mlaim uzrastima, no kao vaan dio projektne nastave danas veliku primjenu imaju dijapozitivi, grafofolije, grafoprojektori te sve vie projektori. Gotovo je nezamislivo danas u nastavi informatike da uionica nema projektor, pomou kojega emo prenijeti sliku s raunala na zid, gdje e uenici moi pratiti nastavni sadraj, ili prikazivati svoje uratke nastavniku i drugim uenicima. Projektor je bitan medij kako u standardnoj nastavi, tako i u izvoenju projektne nastave. Od pomagala koja su bitna u drugim predmetima vano je napomenuti mikrofilm, ije koritenje se danas jo uvijek nalazi u nastavi fizike i kemije. [Bognar i Matijevi, 2005, str. 332] Od auditivnih medija valja napomenuti kasete i kompakt diskove. Kod ovih medija potrebno je obratiti panju da su sadraji pohranjeni na ovim medijima pravilno didaktiki oblikovani i pripremljeni za koritenje u nastavi. Kasete kao i kompakt diskovi se ravnomjerno mogu koristiti danas i u standardnoj i u projektnoj 19

nastavi. Uz ova dva medija, strunjaci napominju da su novi zanimljivi auditivni mediji korisni u nastavi i telefoni i mobiteli. U svijetu su zabiljeena zanimljiva koritenja telefona za obrazovne potrebe uenika s tekoama u razvoju, koji su u svojim stanovima telefonom instaliranim u uionicu pratili nastavne aktivnosti i sudjelovali u njima. Audiovizualni mediji pogodni su za koritenje danas u nastavi kompakt diskovi na kojima se nalaze zvuni filmovi te televizijske emisije. esto se kao pomo u nastavi Hrvatskog jezika koriste filmovi, a u nastavi povijesti i zemljopisa televizijske emisije s povijesnim sadrajem o velikim zemljama koje su vladale svjetskim prostranstvima. [Bognar i Matijevi, 2005, str. 337] Ipak, medij koji je promijenio i olakao izvoenje i praenje nastave danas, je raunalo, uz pomo interneta. Raunalo nam danas omoguava pregledavanje sadraja vizualnih medija, sluanje auditivnih medija te koritenje audiovizualnih medija. Na nastavi informatike, danas djeca rade sve na raunalu, piu zabiljeke, itaju nastavni sadraj, pregledavaju materijale dostupne na internetu. Vie nije potrebno ni pripremati sadraje na kompakt diskovima, nego jednostavno moemo pretraiti sadraj na internetu, i pustiti film na nastavnom satu, sluati glazbu ili proitati zanimljiv tekst uenicima. Osim raunala, vani mediji za nastavu su Aparat za umnoavanje i skener. Danas je priprema nastavnika za ispit uvelike olakana zbog aparata za umnoavanje. Potrebno je pripremiti ispit u samo jednom primjerku, i nakon toga vri se umnoavanje primjeraka. Vrijeme potrebno da se dobije sto primjeraka je nekoliko minuta, a ovim nainom da svaki uenik dobije svoj primjer testa nastavnici se ujedno osiguravaju i od prepisivanje ili podmetanja ispita, jednom rijeju pokuaja varanja. Raunalo, Internet i projektor su danas sastavni dio projektne nastave na nastavi informatike. U praktinom dijelu nastave svi uenici imaju raunala na kojima rade, dok nastavnik ima raunalo povezano na projektor kako bi uenici mogli pratiti to nastavnik radi. Sva raunala su prikljuena na Internet. Za to jednostavniji rad, nastavnik postavlja potrebne materijale na server kojemu uenici mogu pristupiti putem interneta i preuzeti materijale. Na taj nain materijali su dostupni uenicima i na nastavi, ali i pri radu od kue.

20

3. 5. Utjecaj projektne nastave na razvoj znanja, uenje metoda i strategija, socijalno-komunikativno uenje te afektivno uenje

Projektna nastava kao dio suvremenih nastavnih metoda otvara uenicima nove poglede na nain uenja i komuniciranja. Kooperativni oblik rada na projektima omoguava zajedniko stjecanje novih znanja, uvjebava uenike na solidarno djelovanje unutar tima, prua kompetencije u radu i dovoljno je da svaki uenik pridonese projektu malu koliinu vlastitog znanja, jer i ta mala koliina prua veliki obol gledajui na cjelokupni projekt. Kako bi timovi uspjeno odradili projektni zadatak potrebno je da se meu njima razvija suradnja i potovanje, sposobnost prihvaanja tueg miljenja i mogunost iznoenja vlastitog miljenja. Kao dio cjeline, koja eli postii cilj odreen projektom, svaki uenik je karika bez koje tim ne moe, a od koje se oekuje sudjelovanje u radu, samostalno istraivanje i analiziranje podataka. Uenje u timu olakava razvoj znanja jer nije potrebno samostalno utroiti veu koliinu vremena na svladavanje novog i nepoznatog gradiva, nego se uenje dijeli na nekoliko dijelova gdje svaki lan tima obrauje dio gradiva, a zatim to znanje prenosi na druge lanove. Projektna nastava uenike navodi na uenje novih metoda i strategija te usvajanje novih informacija. Takoer u projektnoj nastavi uenik ui kako uiti. To je ono to e mu osobito trebati poslije kole kako bi mogao razvijati svoje kompetencije i uklapati se proces cjeloivotnog uenja. Vie nije dovoljno proitati tekst iz udbenika, nauiti ga napamet i oekivati da se ima dovoljno znanja za rad i dovretak projekta, nego je potrebno koristi drugaije metode i strategije uenja. Istraivanje, analiziranje, demonstriranje, opisivanje, projektiranje su novi naini rada koji se oekuju od uenika. Uenici na poetku rada na projektu imaju detaljne informacije o krajnjem proizvodu koji trebaju ostvariti, no postupak rjeavanje je na uenicima da odrede kojim putem krenuti. Zbog toga je potrebno istraivanje i pretraivanje materijala koji e se koristiti, potraga za dodatnim izvorima koji e projektu dati neto novo, neto to e ga initi posebnim od drugih. Tokom rada na zadatku uenici e se vjerojatno susresti

21

i s problemima koje nee imati vidljivo rjeenje na prvi pogled. U tom sluaju potrebno je analizirati problem, samostalno i s lanovima tima. Tada veliku pomo pridaju informacije steene kroz istraivanje. Analizom informacija veinom e se doi do rjeenja problema, ukoliko se to ne dogodi potrebno je ponovno istraiti problem i analizirati dobivene informacije. Eventualno ukoliko rjeenje ne postane dostupno vlastitom analizom, u pomo priskae nastavnik i usmjerava grupe na pravi put. Ipak, kako bi se to manje koristio utjecaj nastavnika na rad grupe vano je dobro razviti komunikacijske vjetine unutar grupe. Komunikacija izmeu lanova je jako vana, bilo da je verbalna ili ne verbalna, jer omoguava kvalitetniju suradnju, irenje informacija, organizaciju rada i odravanje reda unutar grupe. U veim grupama dogaa se da se uenici izoliraju od rada, prepoznaju da imaju prostora da ne sudjeluju u radu i da e njihovi kolege umjesto njih obaviti potrebno. U tim sluajevima vano je da voa tima, ili lanovi tima prepoznaju pokuaj bjeanja od rada te kroz razgovor vide gdje je problem, i da ga pokuaju rijeiti na to jednostavniji nain. Redukcijom gradiva, rotiranjem zadataka meu lanovima, angairanjem jednog od uenika kao pomo, kako bi motivirali uenika da se kvalitetnije ukljui u rad. Jer radom na projektu razvija se odgovornost za zajednika postignua, i uspjeh jednog lana je uspjeh cijelog tima. [Projektna nastava, 2002] izvor? U projektnoj nastavi uenici ue na organizacijskom i socijalnom nivou, te na vlastitim sposobnostima. Na taj nain uenicima je potrebno omoguiti da steknu osjeaj za vlastitu evaluaciju svog rada kroz kriterije procjenjivanja. Ako uenik nakon odraenog projektnog zadatka moe samostalno odrediti nova znanja koja je stekao, da li ih moe ponovno i gdje ih moe primjenjivati, te iskoristiti to za samostalan rad moemo rei da je projektni zadatak imao utjecaja na njega. Kroz rad na projektu bitno je razmiljati o emu se radi, stei nove stavove vezane uz nastavno gradivo i nove informacije koje se saznaju u radu. Sam doivljajni interes za temu, i rad s timom koji se oituje kroz razgovor, raspravu i poduzimanje inicijative kada je to potrebno dovodi uenika na novu razinu rada i razumijevanja timskog rada, to ima pozitivni odraz i na sam ivot izvan nastave, na sklapanje novih prijateljstava. lanovi tima stjeu u tom ueniku - uenicima jednu osobu od koje mogu oekivati podrku i pomo kada im zatreba. No moe se desiti i da prevelika aktivnost od strane nekog lana tima kod drugih uenika izazove negativne utjecaje koji dovode d o smanjenja radne aktivnosti unutar tima. Osim samog znanja koje uenici stjeu kroz rad na 22

projektu, oni ujedno ue i prezentirati svoje radove, svoje znanje. [Projektna nastava, 2002]

23

3. 6. Faze projektne nastave

Uenici prilikom izvoenja projektne nastave imaju razne uloge u radu. Planiraju i izrauju plan rada, prikupljaju informacije, izrauju zadatke, izvjetavaju o prikupljenim podacima, prezentiraju svoj rad i slino. No, sve te uloge se provode kroz nekoliko faza. Tonije est faza [Juri, biljeke s predavanja]: 1. Faza planiranja 2. Faza provedbe 3. Faza komunikacije 4. Faza koritenja 5. Faza uinka 6. Faza novog projektiranja

Vrste projekta s obzirom na brojnost sudionika mogu biti [Projektna nastava, prezentacija]: 1. Mali osobni projekti Uenici ih izrauju samostalno ili u skupinama

2. Razredni projekti Provodi ih cijeli razred i imaju zajedniku temu

3. Projekti cijele kole Provode ih uenici cijele kole i javno predstavljaju u koli, naselju U nastavku opisat emo to se zbiva u svakoj fazi projektne nastave. Kao primjer, u razumijevanju svake faze, posluit e nam projektni zadatak obavljen na nastavi iz predmeta Izrada web stranica proveden tijekom oujka 2010. godine u Elektrostrojarskoj koli Varadin.

24

FAZA PLANIRANJA Prva faza projektne nastave je Faza planiranja, koja zahtijeva i najvie vremena prilikom izrade projekta. Ona podrazumijeva pronalaenje teme, formiranje grupa, identifikaciju problema, kreiranje plana za rjeavanje zadataka, raspodjela zadataka na individualnoj razini, u parovima i u skupinama. Dakle, faza planiranje obuhvaa razvoj radnog plana s podijeljenim zadaama. Tema moe biti definirana od strane nastavnika, no moe se definirati i zajednikim, demokratskim nainom. Primjer demokratski nain [Projektna vs standardna nastava, prezentacija]: Postupak je sljedei u pronalaenju teme projekta: svatko treba rei koje su njemu ideje projekta osobno na umu. Ne komentiraju se izreene ideje. Sve ideje zapisuju se na papir, kritiki propitujemo svaki prijedlog. Kod ovoga propitivanja tema moemo razred podijeliti na skupine. Svaka skupina moe odrediti kritikim propitivanjem svih tema pet najzanimljivijih, rangirajui ih od 1 do5. Sada ponovo u razredu moemo zapisati na papir ove izbore tema i utvrditi koja je najzanimljivija tj. koja je dobila najvii rang. Moemo omoguiti i objanjenje zbog ega je neka tema najvie rangirana. Ako neka skupina ne eli raditi na predloenoj temi mora svoje miljenje argumentirati. Svaki prijedlog zahtijeva objanjenje. Uenici mogu imati razne uloge u grupama. to je vei broj uloga, to je sam rad raznovrsniji, kreativniji i zanimljiviji.

Formiranje grupa. U praksi poznata su tri naina formiranja grupa [Stevanovi, 2001, str. 121]: Odozgo Odozdo Simultano-kombinirani

Formiranje grupa odozgo preputa nastavniku da uenika podjeli u grupe prema vlastitom nahoenju. Nastavnik odreuje kriterije, broj uenika u grupi te broj grupa. Odozdo formiranje grupa omoguava uenicima da se sami raspodjele u grupe i sami definiraju kriterije raspodjele. Smatra se da su ovakve grupe zanimljivije uenicima te dovode do boljih rezultata rada.

25

Simultano/kombinirani nain podrazumijeva kombinaciju dva iznad navedena naina formiranja grupa. Nastavnika i uenici raspravljaju o uvjetima rada, to ima prednost zadovoljavanja potreba i jedne i druge strane ime se dolazi i do efikasnijeg rada grupa na projektu. Svaka grupa posjeduje sljedee karakteristike: aktivnost, integraciju, osjeaje. Aktivnost grupe je vano da bude svjesna i stvaralaka. Svaka grupa dobiva zadatak u sklopu svojih psihofizikih mogunosti. Uslijed kvalitetno razvijene unutranje motivacije u svakoj grupi dolazi do kvalitetnog i kreativnog izvravanja obaveza na zadacima, komunikacijske veze su dobro razvijene kao i meu lanski odnosi u grupi. Integracija grupe se oitava kroz kvalitetno izraene stavove i definirane ciljeve koje svaka grupa ima. Kako bi grupa dobro i skladno funkcionirala bitan dio nje si u osjeaji koje se javljaju meu lanovima grupe. Oni se oituju kroz meusobno potovanje, privrenost zadatku, uvaavanju ostalih lanova grupe te svih ostalih grupa u razredu. [Stevanovi, 2001, str. 122] Bitan dio svake grupe je njen voa, predstavnik koji e koordinirati rad grupe, nadgledati, davati smjernice. Voa grupe najee moe imati karakteristike jednog od idua tri tipa rukovoenja [Stevanovi, 2001, str. 122]: 1. Demokratski tip 2. Aristokratski tip 3. Lese-fer, individualni tip

Demokratski tip voe dogovara plan rada zajedno s ostalim lanovima grupe. Uzima se neko vrijeme za diskusiju koji su najbolji putovi za rjeavanje zadataka, te na temelju toga voe predlae nekoliko rjeenja kako najkvalitetnije dovriti zadatak. Komunikacija izmeu tima i voe je dvosmjerna. Voa savjetuje, usmjerava i ohrabruje druge lanove kako bi to kvalitetnije dovrili zadatak pred sobom. Aristokratski tip voe preuzima sve odluke na sebe, posjeduje i sam odreuje cjelokupan plan rada i lanovi tima imaju samo jedan zadatak, pratiti njegove smjernice. Ujedno i sam vri podjelu uloga u grupi, te pravi se da sve dobro poznaje, zbog ega najee nije omiljena osoba. 26

Individualni tip dovodi grupu na prag neorganiziranost, ne vodi brigu o redu i radu unutar grupe to dovodi do anarhije i loih rezultata.

Kako bi voa grupe imao kvalitetniji odnos i rad s svojim lanovima, nastavnik ga svojim savjetima i smjernicama usmjerava radu s grupom. Izbor za vou grupe se moe birati na tri naina [Stevanovi, 2001, str. 123]: 1. Izbor nastavnika 2. Izbor uenika 3. Kombinirani izbor Nastavnik ima svoju ulogu u izboru voe grupe tada kada smatra da lanovi grupe nemaju dovoljno iskustva da sami dou do rjeenje tko je najbolji za vou. To se oituje u situacijama kada se prvi puta primjenjuje grupni oblik rada, prilikom neujednaenoga sastava grupe, neiskustva u radu ili netolerantnoj atmosferi u grupi. Izbor uenika se ee primjenjuje, gdje lanovi tima meusobnim dogovorom odreuju tko e biti njihov predstavnik. On je simbol grupe, te svi imaju povjerenje i potovanje prema njemu, te ima uzajamnu podrku od svih lanova. Kombinirani izbor se najee primjenjuje u praksi. Nastavnik i uenici zajedno odluuju o voi tima. Nastavnik obino otvara diskusiju o izboru voe, te po potrebi daje povratne informacije o kvalitetama koje su dobre kod pojedinog uenika te to ga ini dobrim voom, odnosno loim karakteristikama koje ne pogoduju jednom voi tima. Tu je vano napomenuti da je potrebna obzirnost nastavnika prilikom obrazloenja dobrih i loih karakteristika, kako netko od uenika ne bi bio uvrijeen izreenim. Uloga voe se promatra i na nain, da li je grupi potreban jedan stalni voa koji e upravljati timom due vrijeme, ili je bolje za tim da se voa mijenja nakon nekog vremena. Istraivanja su pokazala da je uinkovitije prilikom prvog slaganja tima da postavljeni voa upravlja timom kako bi i se uloge u timu kvalitetno definirale, a nakon nekog vremena moe doi do izmjene voditelja tima ime bi svi lanovi imali priliku pokazati svoje sposobnosti upravljanja timom.

27

Posljednji dio definiranja grupa/timova u prvoj faza zahtjeva odrediti dozvoljeno ponaanje svake grupe prilikom rada na projektu. Ono se definira kroz vanjske manifestacije i unutranje sposobnosti. Vanjske manifestacije ogledaju se kroz [Stevanovi, 2001, str. 124]: a) Nain kretanja po uionici b) Mogunost premjetanja stolica i stolova c) Traenje i rukovoenje materijala za rad d) Nain razgovora i komuniciranja Uenicima treba dati mogunost da se u toku sata, kad to prilike (priroda zadatka) zahtijevaju, slobodno kreu po uionici i svim drugim prostorijama i objektima u koli i u blizini kole, ije kretanje e omoguiti da se uspjeno obrade postavljeni zadaci. Uenici to mogu uiniti i bez posebnog odobrenja nastavnika. [Stevanovi, 2001, str. 124] Stolice i stolovi je potrebno da budu pokretne, tj. da se po potrebi mogu premjetati po uionici il u druge prostorije. Potrebno je da i stolice i stolovi, na nogama, imaju gumice koje e omoguiti smanjenje buke prilikom premjetanja. Poloaj grupa u razredu takoer je vaan, stoga je dobro da svaka grupa ima svoj radni kutak u uionici. Nastavnik treba omoguiti svim projektnim grupama da imaju dostupne materijale koji su povezani s njihovim zadatkom, i koji e im omoguiti uspjean zavretak projekta. Materijali moraju biti pravilno didaktiki oblikovani, te prilagoeni uzrastu uenika koji rade na projektu. Razgovor izmeu lanova tima moraju biti umjerene jaine. to znai dovoljno glasno da se uje unutar tima, te dovoljno tiho da ostali timovi ne uju. Unutranje sposobnosti grupe ogledaju se kroz [Stevanovi, 2001, str. 126]: a) Sposobnosti samostalnog planiranja radnih etapa u izradi zadataka. b) Sposobnosti grupe da radi po uputama c) Osposobljenosti grupe da se koristi razliitim izvorima znanja i razlii tim materijalima za rad Nastavnik ima obavezu da kroz kratke smjernice usmjeri pojedinu grupu na koji nain gledati zadatak, nauiti kako samostalno omoguiti da planiraju rad na zadatku, kako izvriti podjelu unutar tima, te na koji nain se koristiti izvorima znanja i drugim materijalima potrebnim za rjeavanje zadatka. 28

Primjer iz prakse:

Kako bi mogli provesti projektnu nastavu trebalo je odrediti nastavnu temu. Kroz ovaj predmet uenici su uili kako napraviti kvalitetnu web stranicu potujui pravila za izradu web stranica. Fokus je usmjeren na dizajn stranice. Uzevi to u obzir, u razgovoru s nastavnicom koja inae dri nastavu na tom predmetu, odluili smo se kao temu projektne nastave uzeti izradu statike web stranica, koristei dosad naueno gradivo. Uenici su bili obavijeteni nekoliko tjedana ranije da e kroz period od pet do est tjedana umjesto standardnog oblika nastave sudjelovati u izvoenju projektne nastave. Prvi blok sat projektne nastave utroen je na podjelu uenika po timovima, upoznavanje s ciljem projekta, i upoznavanjem s nainom rada. Timovi su odreeni odozgo nainom podjele grupa, dakle voditelj projekta je odredio koliko e timova biti i njihov sastav. Kako je razred bio podijeljen na dvije grupe po trinaest uenika prilikom izvoenja nastavnih vjebi na raunalima, odlueno je da e u svakoj grupi biti po etiri tima, od toga tri tima e se sastojati od po tri uenika, dok e posljednji etvrti tim imati etiri uenika. Sastav timova je bio dio homogeni dio heterogeni, tj. sedam timova je imalo homogeni sastav, a jedan heterogeni. Podjela je bazirana na dosadanjoj suradnji izmeu uenika i prikazanim sposobnostima u prijanjim zadacima. Iako su timovi izabrani od strane voditelja, voe timova su birane kombiniranim nainom. lanovi tima su predloili tko e biti voa, ali nakon toga nastavnik je odluio da li je ta osoba dovoljno sposobna za tu ulogu, ili je potrebno izabrati drugog lana tima kao vou. Kako bi uinkovitost rada bila to vea unutar timova, svaki tim je smjeten u jedan kut razreda. Na taj nain imaju osigurano da svaki tim ima svoj prostor i mir za rad i dogovor. Nakon to su timovi odabrani, svaki tim je dobio dokument na kojemu je bio opisan projektni zadatak, toka po toka. Svaki tim u grupi je dobio drugaiji zadatak, s time da su ista etiri zadatka bila i u drugoj grupi. Poto je ovo prvi puta da razred radi na projektnom zadatku odlueno je da im se demonstriraju neki prijanji radovi na sline teme. Tako je voa projekta prikazao etiri prijanja projekta, te kratko opisao na to valja obratiti pozornost. Uz napomenu da je zabranjeno plagiranje. Time je faza pripreme bila zavrena. 29

FAZA PROVEDBA Faza provedbe se odnosi na obradu poetnih dijelova projekta u grupama. U ovoj fazi nastavnik usmjerava cjelokupnu stvaralaku aktivnost uenika, ali istovremeno osigurava svakoj grupi i pojedincu potrebnu slobodu u radu. [Stevanovi, 2001, str. 125] Nastavnik u ovoj fazi ima ulogu organizatora, planera, stimulatora, emitora i moderatora. Od nastavnika se oekuje da daje podrku timovima, kontrolira rad i po potrebi usmjerava procese i efekte rada. Ukoliko smatra da je potrebno odreene dijelove obraditi u irem obliku zadaje dodatne individualne zadatke grupama, ili im pomae s novim informacijama korisnim za uspjenije rjeavanje zadatka. Ako grupa krene krivim putem, nastavnik je tu da im ukae na pogreke. esto se dogaa da dio uenika u grupi radi, dok drugi dio oputeno promatra to se dogaa i oekuje da e sve napraviti njihove kolege iz grupe. U tome sluaju nastavnik ima zadatak kreirati grupnu diskusiju kojom e se motivirati slabije i povuene uenike, ili umanjiti dominaciju jaih uenika koji nastoje napraviti sve na svoj nain. Da bi projektna nastava po grupama bila uspjena vano je da svi lanovi jednako sudjeluju u rjeavanju zadatka, da meusobno komuniciraju te stignu do konanog rjeenja. Od uenika u grupi se oekuje da samostalno vre istraivanja, planiraju slijedee korake, provode upute koje im voa odredi, izrauju upitnike i na temelju njih provode istraivanja u institutima, uredima, kolama.

30

Primjer iz prakse: Nakon to je svaka grupa dobila svoj zadatak, potrebno je organizirati rad unutar tima. Tu zadatak ima voa tima da s ostalim lanovima dogovori tko e biti zaduen za koji dio zadatka i odrediti vrijeme potrebno za izradu pojedinih dijelova. Svaki lan tima ima svoje raunalo koje se spojeno na Internet. To mu omoguava koritenje dostupnih materijala u digitalnom obliku, preuzimanje datoteka povezanih s projektnim zadatkom s kolskog servera, te samostalno istraivanje naprednijih sadraja koji se mogu iskoristiti da bi projektni zadatak bio to kreativn iji. Tokom rada timovi se susreu s tehnikim potekoama, i pitanjima vezanim uz nain izrade pojedinih dijelova. Tu kao pomo dolazi nastavnik, koji u sluaju tehnikih potekoa s raunalima nastoji rijeiti problem. Ukoliko se odgovori na pitanja vezana uz pojedine dijelove projektnog zadatak mogu iskoristiti kao pomo i drugim grupama, tada je zadatak nastavnika da odgovor kae glasno tako da svi timovi uju, i znaju ga rijeiti samostalno ukoliko dou do njega. Sve bitne informacije valja rei jasno i glasno da svi timovi istovremeno uju odgovor. U procesu izrade projekta, esto dolazi do oputanja pojedinih lanova tima na to nastavnik treba obratiti pozornost. Prilikom izrade ovog projektnog zadatka kao podsjetnik na radnu motivaciju timova koristili su se znakovi + plus za marljiv i vrijedan pristup radu na satu, i znak - minus za lo odnos prema radu, nemir i zabuavanje na satu. Projektni zadatak je kreiran tako da se timskim radom cijeli projekt moe izraditi za vrijeme rada u koli, no u ovom sluaju zbog nedovoljno iskustva s radom na projektu, neki uenici imaju potrebu raditi i kod kue jer timski rad nije kvalitetno organiziran.

31

FAZA KOMUNIKACIJE Komunikacija je jako vana pri izradi projekta. Ova faza oznaava kratak predah, pauzu, izmeu faza kojom se eli raspraviti to je do toga trenutka obavljeno. Voe timova vre kratku prezentaciju kako bi prikazali stanje projektnog zadatka. Time nastavnik moe vidjeti da li timovi napreduju eljenom brzinom, da li im trebaju kakve dodatne instrukcije, te kvalitetu dosadanjeg rada. Ova pauza istovremeno omoguava i razmatranje novih ideja meu lanovima timova, da li je mogue neki prijanji dio kvalitetnije napraviti te na koji nain pristupiti slijedeem zadatku. Faza komunikacije moe se koristiti vie puta tijekom trajanja projektnog zadatka.

Primjer iz prakse: U svrhu praenja rada svih timova, na poetku svakog radnog blok sata u koli voe timova su imale obavezu predati nastavniku dosad uraen dio projektnog zadatka. Predaja radova se obavljala putem prijenosnog diska, ili koritenjem e-mail poruka. Nakon to je rad predan, nastavnik vri kratak pregled to je uraeno, i koliki je napredak od proli puta. Na temelju toga daje povratnu informaciju lanovima tima o tome to je dobro uraeno, te to bi trebalo kvalitetnije uraditi. Ovakve kratke stanke za pregled i komunikaciju o izraenom dijelu projekta su dobre za sve timove da steknu dodatnu motivaciju za rad, i da se povea razina kompetencije meu timovima tko e napraviti kvalitetniji projektni zadatak. Nastavnik tijekom pregleda ima priliku i detaljnije prouiti svaki predani zadatak kako bi provjerio vjerodostojnost njegove izrade, tj. kako bi uvidio mogue pokuaje prevare na nain da se koriste radovi od prijanjih generacija. U sluaju utvrivanja prijevare nastavnik odluuje na koji nain kazniti tim. To najee moe biti smanjena ocjena i izrada projektnog zadatka ispoetka.

32

FAZA KORITENJA Faza koritenja ima namjenu kreiranja rukopisa, te izrade izvjea o radu na projektu. [Juri, biljeke s predavanja] Svaki tim mora imati prikazano to su napravili, koliko dugo su radili, tko je sudjelovao na kojem dijelu projekta. Vri se provjera rada, analiza da li su sve toke projektnog zadatka rijeene i prikazane u izvjeima. Nakon konane provjere svaki tim donosi zakljuak o uspjenosti svoga rada na projektu.

Primjer iz prakse: Nakon to je projektni zadatak zavren, potrebno je kreirati izvjee vezano o radu na projektu. Ono podrazumijeva koje dijelove projektni uradak sadri, vrijeme trajanja, te naglasak na pojedine dijelove koje je uenik radio pri izradi projektnog zadatka. Voa tima jo jednom provjerava ima li projektni zadatak ispunjene sve traene kriterije, kontrolira izvjee i predaje ga voditelju projekta, nastavniku.

FAZA UINKA U fazi uinka vri se analiza i evaluacija obavljenog projekta. Nastoji se obuhvatiti poetno, radno i zavrno stanje kako bi to kvalitetnije procijenili uradak. Grupe pripremaju svoje projekte i obavljaju zavrne korake potrebne za prezentiranje. Uenici mogu izraditi prezentaciju, letak, plakat, brouru, emisiju za radio, video zapis. Svaka grupa ima odreeni broj minuta dostupnih za izlaganje projekta, nakon ega slijede pitanja usmjerena svim lanovima grupe. Kroz njih moemo vidjeti koliko su lanovi sudjelovali u izradi projekta. Nakon svakog izlaganja pojedine grupe dolazi do vrednovanja njihovog rada. Vrednovanje se odnosi na [Stevanovi, 2001, str. 127]: 1. Vrednovanje projekta, zadataka koji su bili odreeni projektom; 2. Vrednovanje primijenjenog organizacijskog oblika rada; 3. Vrednovanje nastavnikovog rada i rada voa grupa; 4. Vrednovanje uenikog rada i odgojno-obrazovnih efekata primjenom grupnog oblika rada;

33

5. Vrednovanje udbenika, prirunika i druge koritene literature sa aspekta primjene grupnog oblika rada; 6. Vrednovanje vrednovanja. Pedagoki postupci, instrumenti i tehnike koje se primjenjuju u ovoj fazi su [Stevanovi, 2001, str. 127]: Voenje irih razgovora Kontrolni zadaci; Neformalni testovi ili nizovi zadataka objektivnog tipa; Anketni listovi; Zadaci za petominutna ispitivanja; Testovi; Skaliranje; Sistemsko promatranje i obiljeavanje opservacija; Intervjuiranje; Prouavanje dokumentacije(biljenica, udbenika i sl.); Sociometrijski test, itd.

Prvi i najvaniji zadatak koji se eli ostvariti projektnim zadatkom je kvalitetno izraditi sve traeno po uputama dobivenim od nastavnika. Radi toga prva stavka koja se ocjenjuje je sama kvaliteta dobivenog rezultata, odnosno traenog konanog cilja projekta. U konanu ocjenu ulazi i vrednovanje organizacijskih sposobnosti koje su timovi prikazali tijekom izrade projektnog zadatka, kao i samo zalaganje za rad i rjeavanje postojeih problema unutar tima. Negativni bodovi tijekom izvoenja projekta smanjuju konanu ocjenu, dok ju pozitivni poveavaju. Osim samog vrednovanja projektnog zadatka, moe se vrednovati i sam rad nastavnika i njegova sposobnost da pomogne u kritinim situacijama. Ovo vrednovanje nastavnika slui kao odlina povratna informacija nastavnicima koji nisu pretjerano iskusni s projektnom nastavom, a ele saznati na koji nain mogu poboljati svoj rad s uenicima na projektnim zadacima. No, i oni iskusniji mogu saznati neke nove informacije i indikacije na svoje sposobnosti izvoenja ovog oblika nastave.

34

Vrednovati se mogu i dostupni nastavni materijali, poevi od pripremljenih materijala od profesora, do druge dostupne literature tipa udbenika, prirunika, znanstvenih radova, materijala dostupnih na internetu itd. Samo vrednovanje moe imati svoju provjeru uinkovitosti. Projektna nastava je kao to smo rekli jedan zajedniki rad nastavnika i uenika, stoga sami koraci vrednovanja i elementi koje e se vrednovati mogu doi u ponovno razmatranje kako bi se donijela najbolja odluka na koji nain vrednovati dijelove projekta. Naine vrednovanja susreemo ovisno o tipu projektnog zadatka koji se radi. Ukoliko se projektni zadatak prezentira pred nastavnikom i pred razredom tada nastavnik ima priliku evaluirati izraeni projekt i kroz neto opirniji razgovor s lanovima tima, i na temelju toga dati konanu ocjenu. Ako je tema projektnog zadatka neto opirnija i na veoj razini od jednog razreda tada je dobra metoda evaluacije koritenje kontrolnih zadataka i kratkih testova. Jo jedna korisna tehnika su anketni listii koji svoju primjenu imaju kod evaluacije izvoenja projekta, gdje se od uenika trai njihovo miljenje na osnovu ponuenih pitanja u anketi, i gdje se eli doznati stav o odraenom projektu.

Primjer iz prakse: Nakon to su svi radovi bili zavreni, izvjea o radu pripremljena dolazi se do posljednjeg dijela bitnog za uenike, evaluacije izraenog projekta. Kao tehnika predstavljanja izraenih radova odabrana je powerpoint prezentacija. Svaki tim je imao zadatak pripremiti kratku powerpoint prezentaciju ije e izlaganje trajati deset do petnaest minuta. Potrebno je da u prezentiranju sudjeluju svi lanovi tima, te pokau svoje poznavanje projektnog zadatka. Prezentaciju putem projektora mogu pratiti i ostali uenici. Nakon prezentiranja svaki tim ima obavezu odgovoriti na nekoliko kratkih pitanja koje ih postavlja nastavnik. Konana ocjena za projektni zadatak sastoji se od ocjene prezentiranja, ocjene konanog produkta projekta, zalaganja tijekom rada na projektu i discipline koju su pokazali kroz rad. Svaki projektni tim je dobio povratne informacije o pozitivnim i negativnim dijelovima projekta, i konanu ocjenu baziranu na postavljenim kriterijima.

35

FAZA NOVOG PROJEKTIRANJA Posljednja faza projektne nastave je planiranje to dalje nakon zavrenog projektnog zadatka. Ako je projektni zadatak bio kratkog trajanja i nakon njega slijedi novi projektni zadatak tada obavljamo ponovne pripreme za rad. Ono to se najee dogaa da se vri formiranje novih grupa. To moe biti izmjena lanova u grupama ili izmjena samo voe grupe. Zatim promjena tipa rada po grupama, umjesto da sve grupe rjeavaju razliite zadatke, sada e svi rjeavati isti zadatak. Nakon odraenog jednog projektnog zadatka, smatramo da uenici imaju iskustva s radom u timu, te idui projekt moemo definirati u neto sloenijem obliku. Postaviti zahtjeve koji od uenika trae rad i tijekom nastave, ali i rad izvan kole. Mogue situacije su i zadavanje projektnim timovima da sami definiraju temu projektnog zadatka, na temelju nekoliko uputa kojima nastavnik definira teinu projektnog zadatka.

36

3. 7. Tehnike prezentacije
Obiljeje svakog projektnog zadatka je da po zavretku slijedi prezentacija rezultata. Ovisno o tipu projekta mogue je prezentaciju odrati na vie naina, putem izlobe, scenskog prikaza, runog rada, projektnih novina, prezentacija radnih rezultata putem pojedinanih projektnih grupa i dodatne diskusije, oblikovanje informativne broure, dijaprojektorski prikaz, video, knjiga itd. [Projektna nastava, 2002] Razliite naine prezentacije moemo vidjeti na razliitim predmetima i generacijskim uzrastima. Dok se scenski prikaz i izlobe veinom koriste u razrednoj nastavi, dijaprojektorski prikaz i prezentacija projektnih grupa uz dodatnu diskusiju danas ima najveu zastupljenost prilikom prezentiranja radova u viim razredima kolovanja. Za kvalitetno prezentiranje vana je dobra priprema i uredno sloena prezentacija. Osim dobre pripreme, vaan je i dojam koji se ostavlja prilikom samog prezentiranja. Radi toga, u nastavku e biti neto rijei o kvalitetnom prezentiranju projektnog zadatka. Prezentacija mora biti upeatljiva i kreativna. [Tehnike prezentiranja, web] Na poetku prezentiranja potrebno je predstaviti sebe, svoj tim i upoznati publiku s temom prezentacije. Ukoliko se eli zainteresirati publiku za temu poeljno je da se uvodni dio predstavi s oduevljenjem i obaveznim osmijehom na licu. Bitan faktor prezentiranja je govor. Vano je da govor bude jasan, glasan i razgovijetan da bi auditorij mogao uredno pratiti izlaganje i da se izbjegne ometanje prezentatora i zapitkivanje o dijelovima prezentacije koji nisu bili dovoljno glasno i razgovijetno izreeni. Stoga treba obratiti panju da govor bude dovoljno glasan kako bi posebno zadnji redovi uli o emu se govori. Potrebno je pronai i umjerenu brzinu govora, kako temo ne bi bio ni prebrz ni prespor. Poloaj tijela valja biti okrenut prema publici, i po mogunosti biti to blie publici. Sam pogled prema auditoriju, i povremenim kontakt oima s pojedinim uenicima daje znak uenicima da ih elite zainteresirati za prezentaciju, i prenijeti vane informacije. Pogledi ujedno imaju i psiholoki uinak na uenike, kojim im daje do znanja da ih se promatra i sprjeava ih da prave moguu buku ili razgovaraju s kolegama do sebe. Prilikom prezentiranja vani su i neverbalni znakovi, gestikulacije rukama. Ukoliko publika vidi da se predava uivio u prezentaciju, ta zanimacija e lagano prelaziti i na njih i sve e biti zaineresiraniji za praenje prezentacije. Osim

37

samog naina prezentiranja, potrebno je voditi brigu da vrijeme prezentiranja ne bude predugako kako se ne bi desilo da publika izgubi interes za izlaganom temom. Uobiajeno vrijeme prezentacije je 10 minuta, ali ukoliko vrijeme nije tono odreeno poeljno je da prezentacije ne bude dua od dvadeset minuta, jer to kao rezultat moe izazvati javljanje buke u razredu i ometanje prezentatora. Dua prezentacija, smanjuje se panja publike. [Tehnike prezentiranja, web] Valja napomenuti jo nekoliko uputa kako bi prezentacija bila uspjena. Na prezentaciju je potrebno doi uredno pripremljen, bez straha, puni samopouzdanja i znanja. Treba obratiti pozornost da su dostupni svi potrebni materijali kako bi prezentacija imala svoj smisao. Obino je obiaj da se pitanja i odgovori ostavljaju za kraj, no vano je prezentaciju zavriti s neim upeatljivim vezanim uz temu, neime to e sudionicima otkriti to do sada nisu znali, ili e ih jednostavno zainteresirati da nakon to izau iz prostorije jo uvijek razmiljaju o sadraju koje je bilo prezentirano.

38

4. METODOLOGIJA EMPIRIJSKOG ISTRAIVANJA

4. 1. Predmet istraivanja

4. 1. 1. Problem i cilj istraivanja

4. 1. 1. 1. Problem istraivanja

4. 1. 1. 2. Cilj istraivanja

4.1.1.2.1. Spoznajni cilj

4.1.1.2.2. Pragmatiki cilj

4. 1. 2. Zadaci, hipoteze istraivanja i osnovne varijable 4. 1. 2. 1. Zadaci istraivanja

. 4. 1. 2. 2. Hipoteze

39

H1 H2 . . 4. 1. 2. 3. Osnovne varijable

zavisne varijable:

nezavisne varijable:

Operacionalizacija varijabli 4. 2. PROVOENJE ISTRAIVANJA 4. 2. 1. Nain provoenja istraivanja

4. 2. 2. Uzorak

4. 2. 3. Postupci i instrumenti

4. 2. 3. 1. Postupak

4. 2. 3. 2. Instrument

4. 3. OBRADA PODATAKA I RASPRAVA

40

5. Zakljuak Nekoliko reenica to je razmatrano u diplomskom radu

Navesti rezultate istraivanja

Koji su nedostaci i prednosti istraivanja

Navesti mogunosti primjene rezultata istraivanja u nastavnoj praksi

41

6. Literatura:
1. Cindri, M. (2003), Timsko uenje (nastava)-od didaktikog spektakla do pedagoke svakodnevice. Zbornik uiteljske akademije u Zagrebu, ISSN 1332-0513, UDK 371 (05), Vol. 5, br. 2 (6), 2003.

2. Cowley, S. (2006). Tajne uspjenog uenja u razredu, kolska knjiga, Zagreb

3. Bognar L., Matijevi M., (2005), Didaktika. Zagreb: kolska knjiga 4. Buljubai-Kuzmanovi, V. (2003), Kooperativno uenje u nastavi kao imbenik socijalizacije. Vol. 144, br. 4, 459-473. Zagreb: HPKZ. 5. Buljubai-Kuzmanovi, V. (2007), Oekivani i eljeni ishod uenja: kompetencijski pristup. U: Zbornik radova, Pedagogija prema cjeloivotnom obrazovanju i drutvu znanja, ur. Previi, V. i sur. Hrvatsko pedagogijsko drutvo. Sveta Nedelja: Kratis. 6. Projektna nastava, 2002. prijedlozi za primjenu, dostupno na: http://www.google.com/url?sa=t&source=web&cd=1&ved=0CBIQFjAA&url =http%3A%2F%2Fwww.juosmalesici.com.ba%2Fprojektna.pdf&ei=YxRPTa 3LBILusgaA3viPDQ&usg=AFQjCNHMpRLkT4YJCLqAf6lxVNI4U5vEQ&sig2=PRwY8riqpa4cAx7vHt19dQ 7. .Iuoun, Strategije uenja, dostupno na http://domus.srce.hr/iuoun/index.php?option=com_content&task=view&i d=38&Itemid=63#strategije_ucenja 8. Jovan, H., (1987), Timska nastava. Izdavaki centar Rijeka: Rijeka

42

9. Juri, M. (2008), Uionika i izvanuionika nastava u kontekstu odnosa i proimanja formalnog, neformalnog i informalnog uenja. U: Zbornik radova, Budunost obrazovanja uitelja, Magyar Tannyelv Tanitkpz Kar, Szabadka, str. 178-183. 10. Juri, M. (2007), Uravnoteena kombinacija socijalnih oblika nastave u funkciji oslobaanja potencijala uenja i pouavanja. U: Zbornik radova, Pedagogija prema cjeloivotnom obrazovanju i drutvu znanja, ur. Previi, V. i sur. Hrvatsko pedagogijsko drutvo. Sveta Nedelja: Kratis 11. Lui K., Matijevi M., (2004), Nastava u kombiniranim odjelima. Zagreb: kolska knjiga 12. Grupa autora, (2004). Timska nastava u kolskoj praksi, Bjelovar 13. Previi, V. (1996.): Suvremena kola: Odgojno-socijalna zajednica. U: Hrvoje, V. (ur.): Pedagogija i Hrvatsko kolstvo juer i danas za sutra. Zagreb: HPKZ.

14.Stevanovi, M. (2001), Didaktika. Rijeka: Express digitalni tisak d.o.o. 15. Vukasovi, A. (1994), Pedagogija. Zagreb: Hrvatski katoliki zbor MI

43

7. Saetak

44

8. ivotopis

45

9. Prilozi

46