Prirucnik - Moc Darovitih Ucenika

MOĆ
DAROVITIH
UČENIKA
- Priručnik za nastavnike -
Olivera Marković, prof. pedagogije

Moć darovitih učenika
– Priručnik za nastavnike –
Priredila:
Olivera Marković, prof. pedagogije
Priručnik je dio aktivnosti projekta “KORAK DALJE” koji realizuje

NVO Identitet podrškom Ministarstva prosvjete u 2019. godini
Stručnu podršku u izradi priručnika pružili su:

Tatjana Ćosović
Davor Čirkinagić
Dizajn:
Blažo Veljović
Štampa:
Obodsko slovo d.o.o.
Mjesto i godina izdanja:

Podgorica, 2020.
Svi izrazi koji se u ovom Priručniku koriste za fizička

lica u muškom rodu obuhvataju iste izraze u ženskom rodu.
Moć darovitih učenika
- Priručnik za nastavnike -
Podgorica, 2020. godine

SADRŽAJ
Predgovor................................................................................................................................................................................ 5
Projekat “Korak dalje” ........................................................................................................................................................ 6
Uvod ........................................................................................................................................................................................ 8
Prvo poglavlje, Rad sa darovitim učenicima - smjernice za nastavnike
Kako prepoznati darovitog učenika? .............................................................................................................................. 10

Da li je svako dijete darovito? ......................................................................................................................................... 12
Kako nastavnik podstiče razvoj darovitosti kod učenika? ......................................................................................... 13
Kako sredina utiče na razvoj darovitosti kod djece? .................................................................................................. 15
Nekoliko zanimljivosti ....................................................................................................................................................... 16
Drugo poglavlje - projektne aktivnosti - iskustva iz prakse
Predstavljanje projekta u školama ................................................................................................................................... 18

Upoznavanje nastavnika i roditelja sa projektnim aktivnostima................................................................................. 20
Održavanje info sesija sa učenicima................................................................................................................................. 21
Posjeta sekcijama.................................................................................................................................................................. 22
Sprovođenje upitnika za identifikovanje darovitih učenika......................................................................................... 24
Statistička obrada rezultata................................................................................................................................................ 24
Grafički prikaz dobijenih rezultata PRONAD – U za učenike.................................................................................. 25
Predstavljanje darovitih učenika javnosti......................................................................................................................... 29
Moć darovitih učenika – iskustva nastavnika ............................................................................................................... 34
Zaključak .............................................................................................................................................................................. 45
Korištena iteratura ............................................................................................................................................................ 46
O Autoru............................................................................................................................................................................... 47
PRIRUČNIK ZA NASTAVNIKE
PREDGOVOR
Uvaženi nastavnici,
M
oć darovirih učenika je priručnik namijenjen nastavnicima
koji imaju ključnu ulogu u procesu prepoznavanja i razvijanja
potencijala darovorih učenika. Priručnik ima za cilj da pruži
dodatnu podršku nastavnicima u procesu podsticanja darovitih učenika
i adekvatnom radu sa njima.
Ovaj Pririučnik dio je projekta “Korak dalje” koji ima za cilj usvajan-
je i afirmisanje inovativnih obrasca za motivisanje učenika za dodatna
znanja i metode kreativnog rada za sticanje primjenljivih i trajnih znan-
ja i kontinuirano promovisanje značaja talenata
U prvom poglavlju date su opšte smjernice za rad sa darovitim učenici-
ma. Čitajući ovaj sadržaj nastavnici mogu doći do odgovora na pitanja
kako prepoznati potencijale darovitih učenika, kako ih izraziti i na kraju
kako kreirati podsticajno okruženje za razvoj darovite djece. Ove smjer-
nice nastavnicima mogu poslužiti kao vodič za pravilan pristup i rad sa
ovim učenicima, polazeći prvenstveno od podrške okoline, naročito od
podrške najbližih osoba, kako bi se dijete razvijalo u okruženju koje je
prilagođeno ili bar senzibilno za potrebe i mogućnosti njegovog razvoja.
Drugo poglavlje predsatvlja realizovane projektne aktivnosti, kao I
prikaz konkretnih iskustava iz prakse. Značajan broj nastavnika i učeni-
ka činio je jedinstvenu simbiozu u kojoj su vrijedno radili na očuvanju
najveće riznice našeg društva , a to su talenti.
Dakle, ovaj priručnik predstavlja krug koji započinje teorijom o daro-
vitim učenicima, a završava se iskustvima iz prakse. Riječ je o priručniku
koji podstiče krativnost, ukazuje na važnost očuvanja talenata u svakom
smislu, promoviše najveće vrijednosti našeg društva kroz afirmaciju
znanja i sposobnosti kao zlatnog ključa slobode i autonomije kako po-
jedinca tako i društva. Sa druge strane riječ je o priručniku koji svjedoči
o radu naših nastavnika, do sada postignutim rezultatima I smjernica-
ma koje su produkt profesionalne prakse rada sa darovitim učenicima.
Nadamo se da će priručnik poslužiti kao značajna podrška nastavnici-
ma i da će kao takav predstavljati jedan u nizu sadžaja koje nastavnici
rado koriste u svom radu sa darovitim učenicima.
Olivera Marković
prof. pedagogije
5
MOĆ DAROVITIH UČENIKA
PROJEKAT »Korak dalje«
P
rojekat “Korak dalje” je koncipiran za identifikovanje i razvoj talenata u vaninstitucio-
nalnom obrazovanju i prilagođen je potrebama darovitih učenika, uvažavajući men-
talni uzrast darovite djece, postavljajući pred njih zahtjeve višeg nivoa složenosti ko-
jima bi angažovali više misaone procese i razvijali svoj potencijal, kroz smjernice u okviru
prifesionalne orijentacije. Projekat obuhvata 7 osnovinih škola, sa akcentom na afirmisanje
raznovrsnih talenata učenika i njihovu pripremu za dalje usavršavanje, kroz formalno i ne-
formalno učenje, takmičenja, javni nastup, povezivanje sa drugim talentovanim učenicima i
kontinuiranu pripadnost socijalnom okruženju.
Opšti cilj projekta usmjeren je na usvajanje i afirmisanje inovativnih obrasca za motivisanje
učenika za dodatna znanja i metode kreativnog rada za sticanje primjenljivih i trajnih znanja
i kontinuirano promovisanje značaja talenata. Specifični ciljevi projekta odnose se na intenzi-
viranje samostalnosti talentovanih učenika u procesu učenja u cilju postizanja boljih rezultata
u radu i bržeg napredovanja, ali i na uključivanje nastavnika za efikasniju primenu tematskog
planiranja i stručno vođenje procesa diseminacije. Ciljna grupa su daroviti učenici osnovnih
škola, djevojčice i dječaci od 10 – 14 godina starosti.
Projektne aktivnosti obuhvataju četiri radna paketa aktivnosti kojima su predviđenje aktiv-
nosti upoznavanja rukovodstva škola i roditelja sa sadržajem i planom realizacije programa,
upoznavanja učenika sa planom projektnih aktivnosti, testiranja i motivisanja učenika i
medijske promocije.
Projekat se realizuje u oblasti podrška darovitim učenicima. Projekat je povezan i usaglašen
sa: Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju („Službeni list RCG“, br. 64/02, 31/05 i 49/07
i „Službeni list CG“, br. 45/10, 45/11, 36/13, 39/13i 44/13, 47/17) na taj način što afirmiše
stavove iz Čl. 2 ovog zakona, a oni se odnose na obavezu da se: obezbijedi mogućnost za sves-
trani razvoj pojedinca, bez obzira na pol, životno doba, socijalno i kulturno porijeklo, nacio-
nalnu i vjersku pripadnost i tjelesnu i psihičku konstituciju; zadovolji potrebe, interesovanja,
želje i ambicije pojedinca za cjeloživotnim učenjem; omogući postizanje međunarodno up-
oredivog nivoa znanja, vještina i kompetencija. Projekat je povezan sa Zakonom o osnovnom
obrazovanju i vaspitanju, sa Strategijom razvoja osnovnog obrazovanja i vaspitanja (2011-
2017), jer se oslanja na zakonske okvire koji se odnose na razvoj obrazovanja i vaspitanja i koji
6
se oslanjaju na struku koja je dominantna u oblasti koju projekat tretira. Projekat je u najvećoj
mjeri povezan sa Strategijom za razvoj i podršku darovitim učenicima (2015-2019) u oblasti
podrška u vannastavnim i slobodnim aktivnostima u osnovnom obrazovanju i vaspitanju,
počev od ciljeva Strategije, na način uslaglašavanja sa definisanim ciljevima, po kojima: svi
daroviti učenici ostvaruju svoje pune potencijale i razvijaju se kao jedinstvene ličnosti; svi
daroviti učenici imaju mogućnost da razviju svoje sposobnosti, interesovanja i talente i da
nastave obrazovanje u skladu sa najvišim standardima, u cilju promocije cjeloživotnog učen-
ja i razvoja nauke, umjetnosti, sporta i opšteg društvenog napretka; svi daroviti učenici dobi-
ju odgovarajuću podršku, odnosno, da svako dijete ima mogućnost da se njegove sposobno-
sti razvijaju u optimalnim uslovima i da bude prepoznato kao posebno i kao moguće veoma
sposobno i darovito. U istom kontekstu, oslanjajući se na Strategiju, projekat prati “Modele
podsticanja darovitosti”, a naročito “Obogaćivanje kurikuluma, kao model kojim se izlazi u
susret potrebama darovitih učenika podrazumijeva njihovo dodatno angažovanje u redovnoj
nastavi i van nje”, takoda su u skladu sa ovim modelom koncipirane projektne aktivnosti u
segment van redovne nastave, koji će biti obavljeni u konsultaciji sa Centrom za stručno obra-
zovanje. Segment koji se odnosi na identitfikaciju i podsticaj darovitovsti po kome Parlamen-
tarna skupština Savjeta Evrope u Uredbi o obrazovanju darovite djece posebno ističe zahtjev
za usavršavanjem procedura za identifikaciju darovite djece biće obogaćen ovim projektom
kroz tri praktična rješenja u otkrivanju darovitih: mjerenje (testiranje) stepena razvijenosti
osobina pojedinca (inteligencije, posebnih i specifičnih sposobnosti, kreativnosti, ličnosti,
znanja iz raznih oblasti i sl.); procjenjivanje osobina pojedinca (izvještaji, opažanja, procjene)
od nastavnika ipredstavnika projektog tima. Utoliko je projekat značajan i na indirektan način
povezan sa zahtjevima koje sadrže: Konvencija Ujedinjenih nacija o pravima djeteta (1989),
Svjetska deklaracija »Obrazovanje za sve« (1990), Dakarska deklaracija (2002), Milenijumski
razvojni ciljevi Ujedinjenih nacija (2000), Svijet po mjeri djeteta (2002), Deklaracija iz Sala-
manke (1994), Zaključci kongresa UNESCO-a (1997), Uredba o obrazovanju darovite djece
Savjeta Evrope (1994), Strateški okvir za evropsku saradnju u obrazovanju i osposobljavanju
- ET 2020 (2009), pa će se u skladu sa tim rezultati projektnih aktivnosti istaći kao prioriteti
od javnog interesa u oblasti podrške darovitim učenicima.
7
UVOD
„Ne možeš drugome dati svoje znanje, možeš mu pomoći da ga otkrije u sebi.“
(Gallileo)
U
eri poprilične socijalne dehumanizacije i rapidnog tehnološkog razvoja ali istovremeno i u doba najveće
globalne pandemije u modernoj istoriji društva, izazvane virusom COVID-19, jedan od naših značajnih
ciljeva je očuvanje i razvoj najvećih potencijala crnogorskog društva.
Očuvanje zdravlja, socijalna briga i staranje o nemoćnima, starima, licima sa razvojnim poteškoćama, onima koji
su na marginama društva, očuvanje okoline, podsticanje socijalnih prava i sloboda i sl. teme su na kojima počivaju
brojne naše strategije, akcioni planovi, projketne ideje i aktivnosti. Koliko se bavimo riznicom našeg znanja? Šta
činimo da sačuvamo intelektualni kapital u našem društvu? Koliko prepoznajemo i cijenimo snagu moći darovitih
učenika? Upravo je ovo tema kojoj posvećujemo punu pažnju u ovom priručniku.
Darovitost nije garant sigurnog životnog uspjeha, sama po sebi nije dovoljna za postizanje značajnih rezulatata u
životu. Darovitost je dispozicija koja predstavlja početni kapital za ostvarenje uspjeha koji se ogleda u postignućima i
ostvarenjima jedne ličnosti, u različitim fazama njenog životnog ciklusa. Ukoliko se darovitost ne prepozna i ne pod-
stiče ona moža ostati samo zarobljeni intelektualni potencijal. Sasvim su pogrešna pojedina društvena ubjeđenja da je
darovitoj djeci životni uspjeh unaprijed zagarantovan i da ih sljeduje po zakonu prirode. Upravo su darovita djeca ona
koja do ostvarivanja punog uspjeha inicijalno zasnovanog na intelektualnom potencijalu dolaze nakon puno rada,
disciplinovane posvećenosti razvoju svoje darovitosti, vrijednim učenjem, zalaganjem, vježbanjem i istrajnošću na
putu ostvarivanja svog cilja. Darovita djeca nijesu autonomna u razvoju svojih potencijala. Njima je potreban mentor
kako u procesu prepoznavanja tako i u procesu ispoljavanja potencijala koji vode konačnom uspjehu. Takođe, za
postizanje uspjeha darovitoj djeci je potrebno podsticajno okruženje. Inertno okruženje može biti jednaka kočnica za
ostvarivanje potencijala darovite djece koliko i njihova lična inertnost.
Sa jedne strane termin „darovitost“ izaziva pozitivne stavove, čije su konotacije usmjerene na zagarantovani uspjeh
te djece. Stoga se nerijetko dešava da roditelji zanemare druge faktore koji značajno utiču na oblikovanje ličnosti i
sveukupni razvoj njihovog djeteta. Tako da sa druge strane nerijetko se događa da se darovitoj djeci pripisuju stereoti-
pi genijalaca koji ne mogu da uspostave komunikaciju sa svojim neposrednim okruženjem, a posebno sa vršnjacima.
Međutim, značajno je istaći da brojna naučna istraživanja, posebno ona rađena tokom 20. vijeka pokazuju da se daro-
vita djeca osim po svojim natprosječno razvijenim kognitivnim sposobnostima, ni po čemu drugo ne razlikuju od
duge prosječne djece. Ključna je razlika u njihovim razvojnim fazama. Takođe, značajno je pomenuti da se ni darovita
djeca ne mogu posmatrati kao “skupina onih koji liče jedni na druge”. Darovita djeca nijesu ista među sobom, niti se
njihova darovitost jednako ispoljava.
Stoga, u ovom priručniku posebnu pažnju posvećujemo tome ko su zapravo darovita djeca, kako ispoljavaju svoje
potrebe, kako se prepoznaju njihovi potencijali i kakvo treba biti njihovo okruženje da bi ispoljili moć svoje darovi-
tosti.
8
I POGLAVLJE
RAD SA DAROVITIM UČENICIMA -
SMJERNICE ZA NASTAVNIKE
9
Kako prepoznati
darovitog učenika?
D
a li se struka dovoljno bavi darovitim učenicima? Na ovo pitanje često se među stručnom javnošću
može čuti odgovor koji implicira na površnost i nedovoljnu posvećenost ovoj temi. Ko su zapravo daro-
vita djeca i na osnovu čega povlačimo tzv. liniju razgraničenja između darovitog I prosječnog učenika?
Da li zaista daroviti učenici imaju veće mogućnosti za razvijanje svojih potencijala?
U svakoj mikro sredini koju predsatvlja jedna vaspitno-obrazovna ustanova postoje djeca za koju se može
reći da su darovita. Njihovi talenti su natprosječni, njihove sposobnosti jasno vidljive, a rezultati u učenju prave
razliku u odnosu na većinu ostale tj. prosječne djece . Riječ je o djeci koja preuzimaju inicijativu da otvoreno
ispoljavaju svoje potencijale i jasno ih prezentuju svom neposrednom okruženju. Međutim, sa druge strane pos-
toje takođe veoma darovita djeca čiji talent čak ni tokom cijelog obrazovnog procesa ne bude prepoznat. Brojni
su razlozi zbog kojih njihova darovitost ostane u sjenci njihove ličnosti ili okruženja. Prije svega, povučena i
stidljiva djeca, koja nisu nametljiva u svojim mikro sredinama, često budu nepravedno zanemarena, a njihov
talenat ostane nepoznanica u društvu. Takođe, socijalno porijeklo, jezičke barijere, kulturološki milje, snalažen-
je u novom školskom okruženju i sl. mogu biti faktori koji utiču na ispoljavanje i prepoznavanje posebnih tale-
nata kod učenika. Nije rijetka pojava da veoma darovita djeca ostvaruju tek prosječne rezultate u školi, a čak se
dešava da njihovi rezultati mogu biti I ispod prosjeka. Zašto je to tako?
Uspješnost razvijanja potencijala kod učenika prevashodno zavisi od toga koliko njihovo okruženje pod-
sticajno djeluje na njih. U porodici kao jednom od ključnih agenasa socijalizacije stvara se prvi korak ka pre-
poznavanju talenata, njihovom podsticanju u smislu ispoljavanja ali i prvi korak ka njihovom usmjeravanju
na stručnjake koji će razvijati date potencijale. Za djecu je podsticajno ono okruženje koje pokazuje otvoren
senzibilitet za njihove talente, podržava njihovo ispoljavanje i motiviše dijete na istrajnost u oblikovanju svoje
darovitosti.
One sposobnosti koje dijete posjeduje, a koje ostanu neotkrivene samim tim i duže vrijeme nepodsticane,
mozak jednostavno odbacuje kao nevažne, te one lako ostaju potpuno nerazvijene. Upravo to pokazuje koliko
je važno podsticajno okruženje za razvoj darovitosti kod djece. O tome je čak govorio I poznati naučnik Lewis
Terman1, ističući da darovitost čak ne garantuje ni prosječne rezultate ukoliko ne postoji simbioza darovitosti I
podsticajnog okruženja.
Stoga je od neprocjenjivog značaja za dijete pravovremeno prepoznavanje njegovih talenata I njihovo pravil-
no usmjeravanje i razvoj.
Iako ne možemo staviti znak jednakosti između darovitih učenika, postoje neke zajedničke karekteristike
koje ih povezuju I koje ne bi trebalo zanemarivati. Upravo te karakteristike mogu biti važan faktor prepozna-
vanja njihove darovitosti. Za nastavnike je umjeće prepoznavanja tih karakteristika i podsticanje njihovog is-
poljavanja u učionici, presudan korak u valjanom radu sa darovitim učenicima. U narednoj tabeli2 prikazane su
neke od karakteristika koje u velikom stepenu impliciraju na darovitost učenika:
1 Lewis Terman je bio uticajni psiholog koji je poznat po svojoj verziji testa inteligencije Stanford-Binet i za njegovu longitudinalnu
studiju darovitosti. Njegov rad predstavlja značajan doprinos razumievanju kako inteligencija utiče na životni uspjeh, zdravlje i
postignuća. Terman je objavio nekoliko knjiga i članaka koji su detaljno objasnili istraživanje koje je sprovodio u proučavanju inteligencije
i IQ testiranja.Neke od njih su: Terman, LM (1916). Mjerenje inteligencije: objašnjenje i kompletan vodič za korištenje Stanfordove
revizije i proširivanja skale od Binet-Simon-a . Boston. Houghton Mifflin Co.
Terman, LM (1917). Stanfordova revizija i produženje Binet-Simonove mere za merenje inteligencije . Baltimore. Warwick & York, Inc.
Terman, LM (1925). Genetske studije Geniusa . Stanford: Stanford University Press.
Terman, LM (1930). Autobiografija Lewisa Termana . U Carl A. Murchison i Edwin G. Boring. Istorija psihologije u autobiografiji .
Worcester, MA: Clark University Press.
Terman, LM, i Merrill, MA (1937). Merenje inteligencije: Vodič za administriranje novih revidiranih ispitivanja Stanford-Binet-a za
inteligenciju . Boston: kompanija Houghton Mifflin.
Terman, LM, Oden. MH i Bayley, N. (1947). Odrastao dijete raste: dvadesetpetogodišnje praćenje vrhunske grupe . Genetske studije
genija. v. 4. Stanford: Stanford University Press.
2 Tabela je preuzeta sa sajta http://www.skole.hr/podsjecamo?news_id=17
10
Daroviti učenik Ali...

- Postavlja puno pitanja i znatiželjan je
- Brzo riješava zadatke
- Puno toga zna
- Nestrpljiv je kada nije prozvan na času
- ima dobro pamćenje
- Brzo usvaja nove informacije

- Brzo mu postane dosadno
- Lako pamti nove informacije
- Može početi da ometa nastavu
- Zna da čita prije ostale djece
- Pokazuje veliki otpor prema aktivnostima
- Pokazuje velike matematičke sposobnosti
ponavljanja i učenja napamet
- Postiže visoka postignuća
- Završava zadatke brzo, ali površno
- Brzo završava zadatke u toku časa

- Sve ga zanima - Može odbijati da učestvuje u aktivnostima koje
- Uključuje se u mnogobrojne aktivnosti nijesu u njegovoj sferi interesovanja
- Motivisan je za isprobavanje novih stvari - Ostavlja projekte nedovršene
- Uživa u izazovima - Preuzima previše posla i postaje preopterećen

- Razmišlja samostalno - Ne prihvata autoritet
- Izražava posebna i originalna mišljenja - Ne prihvata dobro kritiku
- Motivisan je - Ne odgovara mu grupni rad, individualac je

- Posjeduje vještine višeg nivoa razmišljanja
(analiza, sinteza, evaluacija) - Zna biti potpuno odsutan kada je riječ o praktičnim
- Povezuje brzo i lako stvari I stvara asocijacije detaljima
koje drugi učenici ne vide - Zaboravlja da odradi zadatke
- Imao neobičan pristup rješavanju problema

- Ima snažan osjećaj za pravdu
- Može biti vrlo kritičan i samokritičan
- Voli da se raspravlja oko situacija I problema iz
- Perfekcionista je i to očekuje od drugih
svakodnevnog života

- Ima istančan smisao za humor
- Lako ga ponese šala
- Razumije I veoma suptilan humor
- Teži tome da postane “odjeljenski klovn”
- Uživa u igrama riječi i satiri
- Posjeduje izvanredne vještine izražavanja

- Saosjećajan je
- Drugari ga ponekad samtraju sveznalicom
- Razrađuje ideje
- Ponekad naređuje drugarima u grupnom radu
- Pokazuje vještine u glumi, umjetnosti,
muzici, jezicima
Školski sistem kreiran je po mjeri prosječnog učenika. Obrazovni programi bazirani su na standardima
znanja koji su definisani takođe po mjeri prosječnog učenika. Na osnovu toga izrađeni su udžbenici I drugi
nastavni materijali. Didaktičko – metodički rad nastavnika baziran je takođe na mogućnostima prosječnog
učenika, njegovoj dinamici, kombinujući metode i kanale učenja prilagođene različitim stilovima učenja .
Daroviti učenici ističu se svojim kritičkim mišljenjem, apstraktnim rasuđivanjem, širokim interesovanjima,
brojnim asocijacijama, transferom znanja, Oni se od prosječnih učenika zaista izdvajaju intelektualnim sposob-
nostima, a naročito “opštom inteligencijom, željom za znanjem, istrajnošću, težnjom za isticanjem, zdravim
razumom, kao i kritičkim uočavanjem”3
Nastavnici koji u razredu imaju učenike sa izraženim intelektualnim sposobnostima, učenike koji postižu
vidan uspjeh u školi, one koji su popularni u razredu, komunikativni i često veoma socijalno adaptivni zapravo
3 Lewis Terman
11
najvjerovatnije imaju darovitu djecu. Vokabular ovih učenika je veoma bogat, a njihovo izražavanje je tečno i
precizno. Obično ove učenike sve zanima i žele da budu angažovani u gotovo svim školskim aktivnostima. Kod
ove djece nastavnici lako mogu ustanoviti njihovu darovitost, ali oblikovanje I pravilno usmjeravanje njihovih
talenata nimalo nije lagan posao za nastavnike. Velika poteškoća za nastavnika je u tome što su ova djeca ug-
lavnom svestrana. Sve im dobro ide. Nastavnik ima zadatak da usmjerava I podstiče njihove talente, ali kako
izabrati jednu oblast i posvetiti se njoj kada zna da dijete zanimaju i druge? Da li zapravo treba napraviti jedan
izbor I žrtvovati sve ostalo, kako dijete ne bi upalo u vrtlog pretjeranih ambicija koji nesumnjivo vodi u preop-
terećenost djeteta.
Prepoznavanje darovitosti kod povučene djece I njihovo podsticanje da ispoljavaju svoje talente je poseban
izazov za nastavnika. Ova djeca često I ne pokazuju “tipične” rane znakove darovitosti, poput, npr. ranog ovla-
davanja jezikom, umjetniškom izražajnošču I sl. Poznata je činjenica da Einstein nije govorio do svoje treće
godine, a u školi nije briljirao, te je često iz nje bježao. Njegov raspon ocjena iz matematike i fizike kretao se od
nedovoljnog do izvrsnog. Ipak, postao je jedan od najpoznatijih teorijskih fizičara svih vremena. U odjeljenju
sa većinom prosječne djece prema kojima se kreira nastavni čas, nekolicinom darovite djece koja otoreno is-
poljavaju svoje potencijale I jasno teže njihovom oblikovanju treba naći prostora I pravu mjeru za otkrivanje
potencijala mirne I povučene djece. U tome je izazov nastavničke profesije I sposobnost dobrog nastavnika.
Da li je svako
dijete darovito?
P
ojedini stručnjaci tvrde da je svako dijete darovito, a na nama je da to prepoznamo. Neurobiolog Gerald
Hüther i novinar Uli Hauser proučavajući darovitost kod djece tvrdili su da moramo prestati stvarati pri-
tisak i stres već u djetinjstv. Oni ističu da je neuronauka odavno dokazala da je svako dijete darovito, a na
nama je da to prepoznamo i djelujemo u skladu s tim. Hüther, koji se već više od 20 godina bavi proučavanjem
neurobioloških okolnosti ranog razvoja kao i podsticanjem dječje kreativnosti, zapitao se kako bi izgledalo kad
bi odrasli ljudi ponovno mogli sagledati svijet iz perspektive djeteta?
Autori tvrde da djeca danas prebrzo odrastaju i ne pronalaze pritom vremena za prave korake, za pravi redos-
lijed. Nedostaje im strpljenja i smislenih zadataka, nedostaje im potentna sredina i uzori koji ohrabruju. Veliki
problem današnjice I veliki neprijatelj podsticanju darovitosti jeste ideologija konzumiranja gotovih proizvoda
I stvari koje ne podstiču kretivnost, maštu I misaone aktivnosti.
Nesumnjivo je da postoji veoma puno naučnika koji su se bavili ovim pitanjem ali I definicija darovitosti
djeteta. Prema definiciji Nacionalne asdocijacije za darovitu djecu (NAGC)4 daroviti su oni koji pokazuju iz-
vanredne sposobnosti za rezonovanje I učenje ili kompetencije (vidljive sposobnosti ili postignuća) u jednom ili
više domena. Domeni obuhvataju bilo koju strukturisanu oblast koja sadrži sopstveni sistem simbola (matem-
atika, jezik, muzika…) i/ili set senzomotornih sposobnosti (slikanje, ples, sport I sl.).
Ne smijemo nikada smetnuti sa uma da darovita djeca najčešće pokazuju svoj talenat u jednoj oblasti (npr.
pokazuje izvrsnost u muzičkom izražavanju), ali neće pokazivati darovitost u drugim segmentima (npr. u ver-
balnom ili matematičkom dijelu). Takođe, ponekad dijete može i potiskivati svoju darovitost u nekom području
kako bi se uklopilo u socijalno okruženje. Ili može, pokazivati neke karakteristike perfekcionizma, koje će ga
usporavati u rješavanju zadataka (jer će željeti aktivnost dovesti do savršenstva). Možda će testove u školi rješa-
vati na svoj način, čime neće zadovoljiti kriterijume okoline5.
Sve nas ovo navodi na obavezui individualnog pristupa darovitoj djeci. Da bi formalno potvrdili darovitost
djeteta najčešće se primjenjuju testovi koji mjere kognitivne sposobnosti. Međutim oni su samo dio mozaika
prilikom slaganja samo su jedan jedini djelić u mozaiku procjene darovitosti učenika. Za tu svrhu moguće je
koristiti razne upitnike u zavisnosti od toga koje sposobnosti djeteta želimo da testiramo. Npr. za testiranje
inteligencije često se koriste Ravenove progresivne matrice6 ili WISC7, dok su neki od testova za testiranje
4 National Association for Gifted Children https://www.nagc.org/

5 Izvor: https://www.adiva.hr/zdravlje/djecje-zdravlje/roditelji-paznja-prepoznajte-je-li-vase-dijete-darovito/
6 Cotton, S.M., Kiely, P.M., Crewther, D.P., Thomson, B., Laycock, R., Crewther, S.G. (2005) A normative and reliability study for the
Raven’s Colored Progressive Matrices for primary school aged children from Victoria, Australia. Personality and Individual Differences,
39(3): 647
7 https://www.pearsonassessments.com/store/usassessments/en/Store/Professional-Assessments/Cognition-%26-Neuro/Gifted-%26-
Talented/Wechsler-Intelligence-Scale-for-Children-%7C-Fifth-Edition-/p/100000771.html
12
kreativnosti Torranceov test kreativnosti8 i Urban-Jellenv test9

Prilikom procjene darovitosti učenika, nepohodna je saradnja sa roditeljima i stručnom službom, drugim
učenicima, tj. sa onima koji su u kontaktu sa (potencijalno) darovitim učenicima, a identifikaciju darovitih treba
posmatrati kao proces koji može da traje i par godina (Đorđević, 2005) jer je vrlo teško u određenom momentu,
pouzdano, utvrditi darovitost kao konstantnu veličinu kod djece (Maksić, 1993).
Zaključujemo da je veoma važna procjena koju vrši nastavnik na osnovu poređenja učenika sa odgovara-
jućom vršnjačkom grupom na osnovu čega nastoji utvrditi koliko je dijete uistinu napredno u nekoj oblasti.
Takođe, nesumnjivo je značajno da u cijelom procesu učestvuju i roditelji, na osnovu čijih zapažanja nastavnik
može dobiti nove značajne informacije koje nisu poznate ni nakon sprovođenog testiranja učenika. Stoga se u
stručnoj literaturi uvijek preporučuje da prepoznavanje darovitosti bude zasnovano na višestrukim izvorima i
podacima, a ner isključivio na rezultatima testiranja darovitosti kod djeteta.
Kako nastavnik
podstiče razvoj
darovitosti kod učenika?
P
rilikom procesa identifikacije darovitih učenika, nastavnici bi trebalo da posebno obrate pažnju na: razvi-
jene specifične sposobnosti (sportske, tehničke, dramske, likovne, muzičke i dr.), oštroumnost pri rješa-
vanju problema, povezivanje uzroka i posledica ali i na organizovanje i povezivanje iskustava (Đorđević,
2005; Đorđević i Đorđević, 2015).
Istinska motivisanost za područje u kojem su nadareni može biti još jedan indikator darovitosti, a taj interes
može biti toliko jak da pojedini autori upozoravaju da se može graničiti sa opsesivnim (Winner, 2005) te da se
darovitost može manifestovati i u „čudnom obliku“ pa se neiskusnim nastavnicima može, takvo dijete, činiti
nemarnim, hiperaktivnim ili pak drskim (Grandić i Letić, 2009).
Važno je spomenuti da darovitu djecu prate pojedini stereotipi, mitovi i predrasude a jedan od njih (posebno
opasan!) je i taj da darovitima nije potrebna pomoć jer će se snaći i sami, ako su zaista daroviti (Vaughn, Bos &
Schumm, 2009).
8 https://www.ststesting.com/gift/
9 Urban, K. (2004). Assessing Creativity: The Test for Creative Thinking -Drawing Production (TCT-DP) The Concept, Application,
Evaluation, and International Studies. Psychology Science, Vol. 46 (3), 387-397.
13
Ovo su neki navodi iz stručne literature koji mogu biti od značaja nastavnicima koji žele raditi na razvoju
potencijala darovitih učenika.
Kada nastavnik ustanovi da u razredu ima darovito dijete ili darovitu djecu, jako je važno da im nudi izazove
i to u redovnoj a ne u „dodatnoj” nastavi. Jasno je da to iziskuje posebnu i dodatnu pripremu nastavnika, njeg-
ovu umješnost u primjeni i kombinovanju različitih metoda u nastavi i tehnika učenja koji utiču na odvijanje
nastave dinamikom koja zadovoljava potrebe i odgovara sposobnostima učenika.
Nastavnik treba da utvrdi nivo predznanja i sposobnost darovitog učenika da dalje napreduje, a zatim i da
mu obezbijedi odgovarajuće materijale za rad i učenje i da ih u tom procesu vodi i usmjerava. Nastavnik nužno
postaje mentor, facilitator i savjetnik za učenje darovitom učeniku.
Evidentno je da je sredinu za učenje neophodno transformisati u pravcu fleksibilnosti i individualnosti i u
tu svrhu nastavnici treba da primjenjuju raznovrsne metode i tehnike, problemsku i mentorsku nastavu, da
omoguće učenicima rad na (istraživačkim) projektima ali i da iniciraju razne panel diskusije. Naime, upravo ovi
modeli nastave odgovaraju stilu učenja darovitih učenika (Gallagher & Gallagher, 2013). Grandić i Letić (2009)
ističu da je u radu sa darovitima krucijalno podsticati samoinicijalno učenje a nastavnici to mogu ostvariti
primjenom različitih kreativnih tehnika kao što su: oluja ideja, mape uma, vođene fantazije, provokacije, humor
itd. Problemi koji se postavljaju pred učenike, u problemski orijentisanoj nastavi, stimulišu darovite i zahtijevaju
određeni intelektualni napor kako bi se došlo do rešenja (Gallagher & Gallagher, 2013) koji se u tim situacijama
samostalniji u odnosu na svoje vršnjake (Swanson, 1992) i stavljaju se u situacije u kojima se suočavaju sa prob-
lemima, angažuju se za njihovo rješavanje i na kraju, formulišu sopstveni stav.
Korak dalje, u radu sa darovitima, može biti metorski rad kao način komunikacije između nastavnika i uče-
nika. Mentorski rad je uglavnom asocijacija na visokoškolsku nastavu ali to je jedan multidimenzinalan obra-
zovni proces koji se može primjenjivati u osnovnim i srednjim školama (Babić–Kekez, 2010) a koji implicira
multidimenzionalnu ulogu nastavnika jer je on u isto vrijeme instruktor, savjetnik, faci-litator ali i prijatelj. Na
ovaj način, uvažavaju se postulati postmoderne filozofije koja naglašava kontekstualnu konstrukciju značenja
i validnost višestrukih perspektiva jer je naša realnost multiperspektivna (Uhle 1993, prema: Gojkov, 2016).
Mentorski rad treba da se zasniva na partnerskim odnosima čija se suština ogleda u poziciji učenika koji
se od objekatske pomera ka subjekatskoj (Branković i Mikanović, 2011; Pavlović i Mijatović, 2016) što znači
da darovit učenik ima veću autonomiju da donosi odluke zajedno sa nastavnikom. Rezultati istraživanja au-
torke Tomić (2012) potvrđuju da se mentorsko vođstvo nastavnika i stručno vođstvo nastavnika i profesora
izdvajaju kao značajne varijable za razvoj ličnosti i ostvarivanje uspešnosti kod darovitih učenika. Promjene
uloga i ponašanja učesnika u nastavnom procesu (pa i darovitih) treba da budu usmjerene na slobodu izbora
i preduzimanja različitih aktivnosti jer se na taj način pripremaju učenici za preuzimanje inicijativa pri rješa-
vanju ličnih ali i društvenih pitanja (Gojkov, 2016). Uloga nastavnika u mentorskom radu izrazito je važna jer
nastavnik kreira obrazovnu sredinu pri čemu treba da primjenjuje raznovrsne obrazovne metode i tehnike.
Babić –Kekez (2010) daje preporuke za modelovanje mentorskog rada kroz 6 etapa:
1. priprema rada sa učenikom,
2. stvaranje pozitivne sredine za učenje,
3. razvijanje plana učenja i poučavanja,
4. identifikacija ciljeva i aktivnosti učenja,
5. sprovođenje učenja i nadgledanje procesa,
6. evaluacija individualnih ishoda učenja.
Ovaj individualizovani pristup radu sa darovitima pruža benefite svim akterima. Sa jedne strane, darovitim
učenicima omogućava veću autonomiju, emancipaciju, razvoj njihove autentičnosti i metakognitivnih sposob-
nosti dok nastavnik, kroz mentorski rad, može da izrazi svoje stvaralačke i kreativne potencijale. Dakle, ovakav
podsticajni kontekst omogućava darovitim učenicima priliku za razvoj divergentnog mišljenja ali i metakogni-
tivnih sposobnosti (Stojanović, 2016). Rezultati istraživanja sprovedenog u SAD od strane Lise Frenč i njenih
saradnika (French, Walker & Shore, 2011) koje se bavilo preferencijama darovitih učenika osnovne i srednje
škole za samostalan rad ukazuju da daroviti nemaju podršku nastavnika u ovom obliku rada.
Još jedno istraživanje, istraživanje autora Othausa (Olthouse 2012), čiju su populaciju činili učenici koji su
daroviti u pisanju eseja, ukazuje da mladima nedostaje podrška za razvijanje njihovog talenta. Odgovori uče-
nika ukazali su da im ne treba podrška koja će imati formu striktno i precizno definisanih zadataka, vec da se
ostavi prostora za ispoljavanje njihove kreativnosti (Olthouse 2012). Upravo bi mentrorski rad mogao da bude
odgovor na pitanje: kako podržati samostalan rad darovitih učenika?
Autor Delor (Delor, 1996) navodi da zahtjevi koji se odnose na njegovanje darovitosti, razvoj talenta i afir-
maciju individualnosti zavise u velikoj mjeri od rada nastavnika, od njihove podrške i pomoći učenicima, od
metoda nastave i tehničko-tehnološke osnove nastave. Modernizacija obrazovanja i primjena novih tehnologija
doprinose izgrađivanju sistema obrazovanja u kome će sve vrste talenta moći da budu afirmisane. Kalin i
Valenčič Zuljan (Kalin i Valenčič Zuljan, 2004) smatraju da rad sa darovitim učenicima proizilazi iz određenih
14
načela, koja treba da budu uključena u neposredan vaspitno-obrazovni proces sa svim učenicima. Načela rada
su sljedeća:
1. širenje i produbljivanje temeljnog znanja
2. brže napredovanje u procesu učenja,
3. razvijanje kreativnosti,
4. upotreba viših oblika učenja,
5. upotreba a saradničkih oblika učenja,
6. uvažavanje posebnih sposobnosti i snažnih interesa,
7. uvažavanje individualnosti,
8. podsticanje samostalnosti i odgovornosti,
9. briga za cjelokupan razvoj osobenosti,
10. raznovrsnost ponude i omogućavanje slobode izbora učenicima,
11. uvažavanje mentorskih odnosa među učenicima i nastavnicima odnosno drugim izvođačima programa,
12. briga da daroviti učenici u svom prirodnom okruženju budu odgovarajuće prihvaćeni,
13. stvaranje mogućnosti za povremeno druženje s obzirom na njihove posebne potrebe i interese.
Procjenjivanje darovitih učenika prema ovim autorima vrši nastavnik. On treba na osnovu uspješnosti uče-
nika sa aspekata razumijevanja i shvatanja gradiva da utvrdi da li učenik pripada populaciji darovitih. Razumi-
jevanje i shvatatanje gradiva se utvrđuju kroz prizmu sljedećih pokazatelja:
• sposobnosti zaključivanja,
• kreativnosti (fluentnost, fleksi-bilnost, originalnost, elaboracija),
• motivaciji i interesima,
• sposobnosti uloge vođe i sl.
Kako sredina utiče na

razvoj darovitosti kod djece?
N
a pitanje čiji je zadatak podsticanje darovitosti kod djece, istraživanja su pokazala da su tri osnovna
faktora koji imaju uticaja na podsticanje darovitosti: porodica, škola i društvo. Naša praksa pokazuje
da u ogromnom broju slučajeva darovita djeca ne budu identifikovana u vrtiću ili školi, te da nerijetko
budu veoma pogrešno shvaćena i prihvaćena od strane vaspitača, nastavnika i neposrednog okruženja. Nera-
zumijevanje, ne davanje podrške i ne podsticanje posebnosti ove djece reflektuje se veoma negativno na njihov
socijalni status u grupi. Djeca svoju superiornu različitost zbog navedenih okolnosti ponekad doživljavaju kao
psihosocijalnu opterećenost.
“Darovitost je stanje koje se kod nekih ljudi može razviti ukoliko dođe do interakcije između osobe, sre-
dine i određene oblasti ljudske djelatnosti i izražava nadu da će se naglasak pomjeriti sa koncepta darovitosti
kao crte ličnosti na razvijanje darovitih ponašanja”. Ovako čuveni psiholog Jozef Renzuli10, tvorac koncepta
tri prstena,definiše darovitost. Renzuli smatra da se darovito ponašanje sastoji u mišljenju i postupcima koji
proističu iz interakcije tri klastera ljudskih osobina sposobnosti, posvećenosti i kreativnosti koji su u čvrstoj
interakciji sa sredinom.
Porodica djeluje kao ključni agens prepoznavanja I podsticanja darovitosti kod djece. Istraživanja, a poseban
akcenat stavljamo na rezultate istraživanja koje je sprovodio autor Olszewski-Kubilius u svom radu „Postupci
roditelja koji podstiču razvoj talenta, kreativnost i optimalnu prilagodljivost“11 su pokazala da bi roditelji tre-
bali uspostave I održavaju čvrste veze sa djecom, ali istovremeno da im omugućuju autonomnost, nezavisnost,
psihološki i emotivni prostor.
To znači da je darovitom djetetu potreba obogaćena sredina koja mu pruža izazove te podiže standarde
njegove uspješnosti. Razvoj svakog pa i darovitog djeteta zahtjeva prostor kojeg stvaraju nenametljivi i fleksibil-
ni roditelji. Ako su porodična toplina i briga dopunjeni pravilnim podsticajima i očekivanjima onda to pozitiv-
no utiče na razvoj darovitog djeteta (Juričić, 2013).
Ako se pitamo kako da roditelji I neposredno okruženje ohrabre i podstaknu darovitost kod djece evo neko-
10 https://www.gigers.com/matthias/gifted/three_rings.html
Renzulli, Joseph. S.: The Three-Ring Conception of Giftedness at the Schoolwide Enrichment Model (SEM) web site
11 (Olszewski-Kubilius, P, 2002).
15
liko praktičnih savjeta:

• Čitajte im naglas. Važno je da roditelji svojoj darovitoj djeci što više čitaju, čak i u slučajevima kada dijete
već može da čita samostalno.
• Pomozite djetetu da otkrije svoja interesovanja. Roditelji bi trebalo da podstaknu dijete da stekne znanja
iz širokog spektra tema kao što su umjetnost, priroda, muzika, sport, osim tradicionalnih predmeta u
školi kao što su matematika, maternji jezik, biologija, fizika i hemija. U tome mogu da im pomognu i
nastavnici.
• Ozbiljno shvatite razgovor sa svojim djetetom. Darovita djeca često su veoma pričljiva i radoznala. Ta-
kođe, lako mogu da se iznerviraju ukoliko roditelji ne obraćaju dovoljno pažnje na njihova pitanja.
Izdvojite vrijeme da djetetu date potpun odgovor. Tako ćete mu pokazati da poštujete njegovu želju za
sticanjem novih saznanja.
• Uključite dijete u programe koje su posebno osmišljeni za darovitu djecu.
• Posjetite dječije muzeje i muzeje nauke i tehnike. Ovakvi muzeji omogućavaju interesantno praktično
obrazovno iskustvo. Takođe, obezbijedite djeci različite materijale za kreativnu igru. Dajte im kartone za
jaja, kutije, rolne papira, kolaž papir i slično. Nadarena djeca su često veoma inventivna.
• Podstaknite pričanje priča. Darovita djeca mogu da budu beskrajno maštovita. Neka uživaju u izmišljan-
ju priča, organizovanju svojih malih predstava i performansa, ili režiranju kućnih video snimaka.
• Ne padajte u iskušenje da svom darovitom djetetu nametnete previše obaveza. Previše obaveza i prev-
elika očekivanja za njega ne predstavljaju izazov već deluju iscrpljujuće. Zato se pobrinite da dijete ima
dovoljno vremena da se odmori, pročita nešto zabavno i pusti mašti na volju.
Nekoliko zanimljivosti
Evo nekoliko primera kako su porodice poznatih podstakle darovitost kod svoje djece:
• Opra Vinfri – Medijski magnat i filatrop - Opru je baka naučila da čita sa tri godine, i tako se rodila njena
ljubav prema knjigama.
• Mark Cukerberg– osnivač Fejsbuka - Otac ga je naučio osnovama programiranja na Atariju u srednjoj
školi.
• Džej Zi – rep mogul - Kako nije mogla da ga spriječi da rukama lupa po kuhinjskom stolu, mama mu je
kupila kasetofon.
• Aleksandar Grejem Bel – pronalazač telefona - Nakon što je sa 12 godina napravio prvi uređaj za čišćen-
je pšenice, koji se sastojao od rotirajućih lopatica na čijim krajevima su bile četkice za nokte, očev pri-
jatelj mu je dao malu radionicu.
16
II POGLAVLJE
- PROJEKTNE AKTIVNOSTI
- ISKUSTVA IZ PRAKSE
17
Predstavljanje
projekta u školama
P
rojekat je predstavljen u 7 osnovnih škola u Bijelom Polju (JU OŠ“Pavle Žižić“, JU OŠ „Vladislav Slo-
bodanov Ribnikar, JU OŠ“9 maj“, JU OŠ“Aleksa Bećo Đilas“, JU OŠ“Vuk Karadžić“, JU OŠ „Milovan Jelić“
i JU OŠ „Krsto Radojević“, kroz zakazivanje i održavanje sastanaka sa rukovodstvom škola. Projektni
tim je predstavio značaj i ciljeve projekta „Korak dalje“. Na sastancima koji su održani u školama određene su
osobe koje će sarađivati sa projektnim timom. S obzirom da školski pedagozi koordiniraju timovima za profe-
sionalnu orijentaciju, samim tim su i određeni da budu saradnici na projektu.
Sastanak tima – JU OŠ”Pavle Žižić”
Sastanak tima JU OŠ”Vladislav Slobodanov Ribnikar”
Sastanak tima JU OŠ ”Aleksa Bećo Đilas”
18
Sastanak tima JU OŠ ”Milovan Jelić”
Sastanak Tima JU OŠ ”Krsto Radojević”
Sastanak Tima JU OŠ ”Vuk Karadžić”
Sastanak Tima JU OŠ ”9 maj”
19
Upoznavanje nastavnika
i roditelja sa projektnim
aktivnostima
U
svih sedam škola su nastavnici i roditelji informisani o planiranim aktivnostima koje se odnose na
identifikovanje darovitih učenika, na otkrivanju talenata djece na sastancima koji su održani u škol-
ama. Nastavnici i roditelji su bili veoma motivisani i rado su prihvatili podršku koja im se pruža u
otkrivanju i podsticanju talentovanih i darovitih učenika.
Kolektiv JU OŠ”Pavle Žižić”
Predavanje za nastavnike aktiva društveno-jezičke grupe, na temu - “Daroviti učenici”,

o kojoj je govorila prof. istorije i geografije,Violeta Jeremić – JU OŠ “Milovan Jelić”
Panel diskusija - Opšti roditeljski sastanak na kojem je posebna pažnja posvećena temi - Identifkovanje darovitih
učenika i radu sa njima, o kojoj je govorila Dragana Rečević, prof.razredne nastave JU OŠ “Pavle Žižić”
20
Održavanje i
nfo sesija sa učenicima
O
držane su info sesije sa djecom koja imaju specifična i/ili dodatna interesovanja za vannastavne ak-
tivnosti, sa djecom koja postižu zapažene rezultate u nastavnim aktivnostima i zapažene rezultate na
takmičenjima. Na tim sastancima učenici su pokazali veliku zaintersovanost i želju za sticanjem novih
znanja.
Info sesija sa učenicima JU OŠ”Milovan Jelić”
Info sesija sa učenicima JU OŠ”9 maj”
Info sesija sa učenicima JU OŠ”Pavle Žižić”
21
Info sesija sa učenicima JU OŠ”Krsto Radojević”
Info sesija sa učenicima JU OŠ”Vladislav Slobodanov Ribnikar”
Posjeta sekcijama
P
rojektni tim je kroz neposrednju saradnju sa školskim pedagozima i nastavnicima koji vode sekcije
učenika dao svoj doprinos da se njihov rad učini više afirmativnim, kako bi učenici imali više afiniteta i
motivacije za pohađanje sekcija, kroz koje bi došao do izražaja njihova posebna sklonost ka nekoj oblasti,
odnosno njihov talenat.
Pedagoškinja, JU OŠ ”Aleksa Bećo Đilas” - Milijana Bošković sa talentovanim I nadarenim učenicima
22
Nastavnica CSBH jezika i književnosti, JU OŠ”Vladislav Slobodanov Ribnikar”, Zagorka Rakonjac sa svojim nagrađenim učenicima
Mašta može svašta – učenici III razreda, JU OŠ”Pavle Žižić”
Čitanje bajki za najmlađe, povodom međunarodnog dana bajki, JU OŠ “Vladislav Slobodanov Ribnikar”
23
Sprovođenje upitnika
za identifikovanje
darovitih učenika
P
rojektni tim na čelu sa pedagozima i timovima za darovite učenike, primijenio upitnike za identifikaciju
daovitih i talentovanih učenika u svim pomenutim školama.
Za učenike je primijenjen PRONAD – U upitnik. Ovaj upitnik je namijenjen vršnjacima iz razreda i
sadrži 18 pitanja u obliku superlativa. Učenici biraju drugare iz razreda koji se ističu u pojedinim sposobnosti-
ma/osobinama. Na svako pitanje učenik može odgovoriti navodeći najviše tri učenika iz razreda za koje smatra
da su najbolji u tom pitanju. Ipak, u uputstvu je napomenuto da je za svako pitanje najbolje odabrati jednog
učenika koji je najbolji u razredu. Na taj se način osigurava prepoznavanje učenika koji se znatno ističe od osta-
lih vršnjaka po razvijenosti neke osobine ili sposobnosti. U uputstvu takođe stoji da je potrebno što objektivnije
odabrati najbolje pojedince iz razreda.
Za nastavnike je primijenjena ljestvica procjene PROFNAD. Korenova ljestvica procjene namijenjena nas-
tavnicima služi za identifikaciju učenika koji imaju natprosječno razvijene sposobnosti i karakteristike u jed-
nom od 6 područja sposobnosti koja su zastupljena ili u više njih. Područja koja se procjenjuju su: opšte - in-
telektualne sposobnosti, školske sposobnosti, stvaralačke sposobnosti, sposobnosti rukovođenja, umjetničke i
psihomotorne sposobnosti. Intenzitet pojavljivanja različitih ponašanja i osobina kod učenika procjenjuje se na
skali od 4 stupnja (Likertova skala). Tvrdnje su vrlo detaljne i opisuju ponašanja ili osobine učenika većinom
u dvije ili više rečenica.
Za roditelje je primijenjen upitnik PRONAD - R. Ovaj upitnik se sastoji od 25 relativno detaljno određenih
tvrdnji koje se odnose na djetetov razvoj i sadašnje sposobnosti. Točnost tvrdnji se procjenjuje pomoću odgov-
ora koji su ponuđeni: DA, NE i NISAM SIGURAN. Velika prednost ovog upitnika je detaljno uputstvo na poč-
etku, koje roditelju detaljno objašnjava za što će se rezultati iskoristiti, naglašava važnost davanja objektivnih
podataka te upućuje roditelja da u što manjoj mjeri koristi odgovor NISAM SIGURAN. Takođe, na kraju
upitnika se nalazi prostor za dodatne informacije koje roditelj može dopisati ukoliko smatra da su važne, a nisu
iskazane u tvrdnjama
Statistička obrada rezultata

Pedagozi iz škola su obradili upitnike i dobijene rezultate će isključivo koristiti nastavnici i pedagozi u škol-
ama za dalji rad sa nadarenim učenicima, odnosno za stvaranje pozitivne sredine za učenje, razvijanje plana
rada sa nadarenim učenicima, identifikaciju ciljeva i aktivnosti učenja, sprovođenje učenja i nadgledanje proc-
esa i evaluaciju individualnih ishoda učenja.
Ukupno je anketirano:
1. 300 učenika
2. 70 nastavnika
3. 80 roditelja
Iako će svi dobijeni rezultati isključivo poslužiti nastavnicima i pedagozima u radu sa nadarenim učenicima,
prikazaćemo tabelarno rezultate dobijene primjenom upitnika za učenike PRONAD – U. Smatramo da su rezu-
ltati prilično objektivni, jer su se podudarili sa dobijenim rezultatima upitnika koje su popunjavali nastavnici i
roditelji učenika uz neznatno odstupanje.
24
Grafički prikaz dobijenih

rezultata PRONAD – U za učenike
25
26
27
28
Predstavljanje
darovitih učenika javnosti
Š
kole su na svom sajtu i fejzbuk stranicama redovno vršile promociju darovitih i talentovanih učenika,
ističući njihove uspjehe i postignute rezultate, što je zapravo još veći podstrek za njih, a ujedno i podstrek
za sve druge učenike koji su talentovani u nekoj oblasti, ali još uvijek nijesu spoznali talenat kod sebe.
Takođe su talentovni i daroviti učenici promovisani kroz gostovanje u Radiju – Bijelo Polje u emisiji „Mladi
talenti“.
Nastavnik fizičkog vaspitanja, JU OŠ “Pavle Žižić“, Dejan Čupić Takmičari (istoričari) JU OŠ”Pavle Žižić”- Crna Gora i njena
sa svojim takmičarom u biciklizmu Omarom Hodžićem sloboda, Jefto Pajević, Bajram Rovčanin I Emin Ljuca
29
Nagrađena učenica JU OŠ”Aleksa Bećo Đilas”, Nastavnik hemije, Dragan Rečević sa svojim talentovanim
Mihaila Nedović, na smotri recitatora učenikom Petrom Đakovićem na olimpijadi znanja iz hemije
Nastavnik fizičkog vaspitanja JU OŠ”Pavle Žižić”, Darko Grebović

sa odbojkaškom ekipom koja je osvojila III mjesto na turniru u Baru
30
Nastavnik fizičkog vaspitanja JU OŠ”Pavle Žižić”, Milan Rakonjac sa svojim talentovanim fudbalerima
Profesorica engleskog jez. JU OŠ”Aleksa Bećo Đilas”, Nedžmija Puzović

sa svojim talentovanim učenicima Sarom Kljajević I Slađanom Jeremićem
31
Nastavnik fizičkog v. JU OŠ”Vladislav Sl.Ribnikar” Aleksandar Fatić, sa svojim nagrađenim sportistima
Članovi dramse sekcije sa predstave –Za tebe tata, JU OŠ“Vladislav Slobodanov Ribnikar“
JU OŠ“Pavle Žižić“
32
Nastavnici Fizičkog vaspitanja JU OŠ „9 maj“, Marko Šćekić i Dragan Mašković

sa svojim talentovanim rukometašima – Fenster kup u mini rukometu
Lučaši JU OŠ“Pavle Žižić“ –Ivana Prebiračević, Ahmed Salković,

Lejla Kovačević, Petar Đaković –Đak generacije i Milica Veličković
33
Moć darovitih učenika –

iskustva nastavnika
Nadareni učenici
K
reativnost izražena kroz sposobnost i veoma veliku motivaciju
odlika je nadarenog, darovitog učenika. Da li će učenik ispoljiti
svoju nadarenost u mjeri da bude prepoznatljiva zavisi od mno-
go faktora. Presudni faktor je sposobnost nastavnika da u odgovarajućoj
situaciji i okolnostima adekvatno reaguje i pruži punu podršku učeniku.
Najlakše i najuspješnije prepoznavanje nadarenih učenika može se izvrši-
ti kroz projektnu nastavu. Na taj način smo se upoznali sa obnovljivim
i neobnovljivim izvorima energije, a sami sadržaj teme predstavili raz-
nim alatima (Prezi, Genially). Jedan do tada stidljivi učenik napravio je
turbinu za upotrebu snage vode da bi se dobila energija, a poslije toga i
Enisa Pilica maketu fabrike. Solarnu lampu je razmontirao i ugradio u maketu fabrike,
Profesor razredne nastave postavljajući solarni panel na odgovarajućem mjestu na krovu, a lampicu
JU OŠ „Pavle Žižić“ Njegnjevo sa strane na zidu, da bi bilo vidljivo samo punjenje. Svoju nadarenost za
inženjering pokazao je i u izradi makete teleskopa, kada smo proučavali
kosmos, takođe kroz projektnu nastavu. Da napomenem da učenik ima
samo 8 godina. Učenicima treba dati podstrek. Nije dovoljna samo kreda
i tabla. Naši učenici su djeca tehnologije. Nadarenost za robotiku otkrila
sam kod jednog mog učenika kada smo obilježili nedjelju kodiranja, a
on napravio ruku robota. Ushićenost učenika je bila nezaboravna onog
dana kada sam im pokazala kako se programira u Scratch-u. U Scratch-u
se može formirati odjeljenje, svaki učenik može raditi na nekom projek-
tu koji mu nastavnik predloži, a učenici mogu i grupno raditi na nekom
projektu I sami predložiti temu. Svoj talenat za programiranje je poka-
zao učenik koji obožava Matematiku, a Scratch je dalje koristio za una-
pređenje svojih logičkih sistematičnih razmišljanja, kroz različita rješenja,
zabavu i moju podršku. Učešće u sekcijama, dodatnoj nastavi, takmičen-
jima je korisno, ali nije dovoljno. Na svakom času je podrška potrebna.
Kroz debate, diskusije, ankete, razne alate za učenje treba da osluškujemo
interesovanja učenika, da ih podstičemo i vodimo do cilja, da bi se daro-
vitost iskoristila na pravi način. Poslije eksperimentalne nastave, moja
učenica je počela sama da izvodi oglede (sa svega osam godina). Znači,
ne može ništa samo od sebe. Nadarenom učeniku treba pružiti priliku da
unaprijedi svoj talenat, da uživa u samom procesu rada, da razvija maštu,
produkt će doći na kraju i biće za svaku pohvalu. Nadareni učenik teško
može postići zapažene rezultate ako na razvoju svog talenta ne radi in-
tenzivno i ako nema podršku nastavnika. Sposobnost koja se ne podstiče
može ostati nerazvijena. Pozitivno okruženje učenika je veoma važno i
nadarenost može dovesti do visokog nivoa. Moj rad u učionici se u ve-
likoj mjeri zasniva na projektnoj nastavi, integrativnom pristupu rada i
praćenju dešavanja u obrazovanju, kako bi moji učenici stekli vještine za
život u 21. vijeku. Nadaren učenik je onaj koji posjeduje: originalnost,
radoznalost, inovativnost, preciznost pokreta, maštovitost, lako uči, brzo
pamti, postavlja hipoteze, stvara u literaturi, likovnoj i muzičkoj umjetno-
sti, itd. Smatram da su nadareni učenici najvrednije blago jednog društva.
Modifikovanim, individualizovanim, diferenciranim programima i kroz
projektnu nastavu i upotrebu savremenih alata za učenje, možemo obo-
gatiti nastavni proces u cilju da kreativnost nadarenih učenika bude pre-
poznata kako bi takvi učenici maksimalno ostvarili svoj potencijal.
34
Matija Šebek – ruka robota Učenik Amer Pepeljak sa maketom fabrike na solarni pogon
Identifikacija i rad
sa darovitim učenicima
„Daroviti učenici su oni koji se ističu u svom vrlo visokom stepenu
opšteg intelektualnog razvoja ili bar izrazitim razvojem samo određenih
sposobnosti koje ih u odnosu na ostale učenike čine naprednijima“
(Grgin 1996 ) Da bi na pravi način identifikovali darovitog učenika
moramo proći kroz jedan veoma dug proces. Taj proces treba da obuhvati
cjelokupnu analizu jednog učenika i ne može biti zasnovan na jednom
pokazatelju. Identifikacija darovitih učenika prolazi kroz dvije faze: ot-
krivanje darovitih učenika i utvrđivanje vrste darovitosti (nadarenosti).
Stevan Šebek Prilikom prepoznavanja i identifikacije veoma važnu ulogu imaju roditel-
Profesor razredne nastave, ji, nastavnici kao i vršnjaci. Učenici koji pokazuju darovitost u određenim
OŠ „Vladislav Slobodanov oblastima, uče brže od ostalih učenika, a isto tako brže završavaju teže za-
Ribnikar“ Rasovo datke i žude za intelaktualnim izazovima. U ovakvim slučajevima veoma
je važno dodatno ih motivisati razvijajući njihovu kreativnost i samostal-
nost. Motivacija kod ovakvih učenika ima veliku ulogu. Veoma je bitno
da učenici razviju pozitivnu sliku o sebi i pokazati učeniku da je kom-
petentan i samostalan. Kreativnost ili visoka sposobnost bez motivacije
ne mogu dati veliku produktivnost niti neka veća postignuća. Nerijetko
se možemo sresti sa učenicima koji pokazuju znake darovitosti, ali nisu
dovoljno motivisani i njihova darovitost i ne postiže adekvatne rezultate.
Prilikom rada sa darovitim učenicima treba podsticati problemsko učen-
je, gdje će učenik koristiti informacije, gradivo i vještinu, a sve to radi
rješavanja nekog realnog problema. Na taj način učenik će biti sposoban
da to i praktično primijeni. Aktivnosti mogu da uključuju eksperiment,
dizajniranje neke igre, muzičke kompozicije... Dodjeljivati im teme koje
su od posebnog interesa za učenika i zatražiti da ih dublje istražuje. Veo-
ma je važno podsticati učenike na vannastavne aktivnosti, kreativne ra-
dionice, projektnu nastavu, dodatnu nastavu i na taj način prepoznavati
i razvijati njihove potencijale. Prepoznavanje, rad i podsticanje darovitih
učenika ima veliki značaj, jer ne zaboravite, oni su potencijalni naučnici,
doktori, pronalazači, vješti učitelji...
35
Daroviti učenici
T
alenat je dar koji nas izdvaja od drugih i čini posebnim. Talenat
nosimo kao ukras, koji u očima drugih izaziva divljenje. Medju-
tim, talenat može ostati skriven u nama. I onda, kada je on neot-
kriven, mi ostajemo slični drugima.
Mnoga djeca talentovana su za različite stvari. Imaju u sebi nesto
posebno, dar, vještinu. Na nama, koji radimo sa djecom je da te njihove
talente prepoznamo, otkrijemo i njegujemo. Moramo biti dovoljno pron-
icljivi i vidjeti ono što drugi u toj istoj djeci ne prepoznaju. Mi pomažemo
djeci da otvore vrata svog talenta i drzimo ih za ruku dok prolaze nimalo
lak put prema njegovom ostvarivanju.
Mirsada Mulić Mi moramo znati da ohrabrimo, da damo krila onima koji treba da
Profesor CSBH polete.
jezika i književnosti Mi, koji radimo sa djecom smo ti koji prvi čujemo njihov divan glas
JU OŠ “Vuk Karadžić” Bistrica kada zapjevaju, koji prepoznajemo njihov jedinstven stil u pisanju. Mi u
stidljivom glasu prepoznajemo uspješnog recitatora, u još nevještoj ruci
prave slikarske poteze.
Uz našu pomoć,dosta djece iz naše škole uspjelo je da se ostvari u
mnogim oblastima. Njihovi uspjesi su i naši uspjesi. Njihova dostignuća
su nas ponos.
Talenat
I
maš talenat? I? Šta to u stvari znači? Šta sa tim? Niko te ne primjećuje,
ne podržava? I tako, čini se bezbroj pitanja bez odgovora. Da li se zaista
rađamo bez ičega, „prazni”, i sve što znamo smo naučili ili smo pak svi
potpuno različiti i samo na izgled slični?
Kako god bilo. Talenat znači imati predispoziciju da budeš drugačiji,
poseban, jedinstven, neponovljiv. Imati brzo autentično rješenje. Raditi sa
lakoćom na određen, drugačiji način. Brzo, jednostavno, uspješno. Osobe
koje u nauci ili umjetnosti spoznaju, razviju i iskoriste svoj talenat su na-
dprosječne, poznatije kao genijalci.
Društvo, porodica, kao i obrazovni sistem dužni su da osluškuju,
Jelena Leković, tragaju, uočavaju talente, stvore im adekvatne uslove, njeguju ih, podrža-
Master razredne nastave vaju i samo tada talenat će se razviti u ono što zaista i treba da bude.
JU OŠ“ 9maj“ Sutivan TALENAT + RAD = MAKSIMALAN USPJEH.
Bilo bi dobro da svi mi koji radimo sa djecom u razvoju posjedujemo
talenat za prepoznavanje talenata. Treba da im pomognemo i uputimo ih
na pravi put, da djeci damo pravu adresu. Onda smo sigurni da će talenti
stići do pozitivnih rezultata, da će svako da zasija punim, posebnim sja-
jem.
Mislim da se dešava da kapaciteti budu iskorišćeni i na negativan
način. To društvo ne smije da dozvoli. Svaki talenat nosi u sebi nemjer-
ljivu količinu energije, ljubavi i strasti prema toj oblasti, posebnosti. I
svaki talenat zahtijeva pažnju, podršku, strpljenje, vrijeme, proces...
Mišljenja sam da svako u sebi nosi talenat za nešto, i ako ga ne razvi-
je u ranom djetinjstvu (kada je najbolje) to može da se dogodi i kasnije.
Može da se razvije i na teži način, ali je bitno da se prepozna i razvije.
Čovjek mora da se obrazuje i razvije svoje kognitivne sposobnosti, i
onda se desi to, posebno, neopisivo, kada se pređe granica, granica koju
većina ne vidi - ni granicu, ni ono što se nalazi preko granice. Samo talenti
prelaze tu granicu i donose inovaciju društvu.
Vještina prepoznavanja talenata podjednako je važna, kao i podrška i
podsticaj za razvoj istog. Mladi treba da nauče vještine “zanata” za koji su
talentovani, a potom da ruše granice i postavljaju nove standarde.
36
Daroviti učenici –
blago u učionici
D
aroviti učenici su pravo blago u učionici. Treba ih prepoznati i
organizovati rad sa njima. Potrebno je planirati takve aktivnosti
koje omogućavaju učenicima da ispolje svoj takenat. Podsticaj i
pohvala doprinose razvoju uočenog talenta i uvijek treba pohvaliti trud,a
ne talenat. Na taj način učenici će naučiti da budu uporni ,da istraju u
svom radu ,da ne odustaju lako.
Radim sa učenicom koja je talentovana za lijepo i izražajno kazivanje
proze i poezije. Biram zanimljive tekstove i potičem je da ih izgovara na
Marija Jeremić, različite načine( veselo,tužno,brzo...). Često koristim i neverbalnu komu-
prof.razredne nastave nikaciju- mimiku i govor tijela (izražavanje različitih osećan-
JU OŠ “Aleksa Bećo Đilas” ja-sreć,tuga,ljutnja...)
Ravna Rijeka Na ovaj način učenica je bolje motivisana i trudi se da zadatak ispuni
što bolje.Dolazi do izražaja njwna kreativnost.
Rad sa darovitim učenicima je zahtjevan, ali predstavlja veliko .za-
dovoljstvo.” Najveća šteta za jedno društvo je da se daroviti pojedinac ne
prepozna i da njegove sposobnosti ostanu neiskorišćene.”
Daroviti učenici u
nastavi prirodnih nauka
D
jeca koja su sposobna za visoko postignuće su djeca koja pokazuju
potencijalnu sposobnost u jednoj od sljedećoj oblasti:
-opšte intelektualne sposobnosti(visoka intelegincija),
-posebne školske sposobnosti(visoka sposobnost u oblastima kao što su
matematika,prirodne
nauke,kjnjiževnost,strani jezici...).
Prepoznavanje je početni korak sistemskog razvijanja darovitosti.Da
bi prepoznavanje(otkrivanje)bilo što uspješnije neophodna je saradnja
Dragan Rečević roditelja sa školom, nastavnicima, pedagoško-psihološkom službom,sav-
Nastavnik hemije i fizike jetovalištima...Što prije započne proces identifikacije to bolje. Da li je dijete
JU OŠ”Pavle Žižić” Njegnjevo darovito ili ne najbolje mogu pokazati upitnici koje popunjavaju roditelji,
nastavnici i učenici iz odjeljenja.Testovi intelektualne sposobnosti su ne-
zaobilazno sredstvo u prepoznavanju itelektualno darovitih učenika.
Kada se prepoznaju daroviti učenici njihovo obrazovanje se može spro-
voditi:
1.u posebnim odeljenjima gdje su i druga darovita djeca,
2.preskakanjem razreda ili
3.tako što im se redovni program obogaćuje u skladu sa njihovim in-
teresovanjem i napretkom.
Kod nas se rijetko primjenjuju prvi i drugi model, a najviše se praktikuje
obogaćivanje redovnih programa.
Darovitim učenicima treba pružiti izazov u smislu proširivanja i produ-
bljivanja znanja.Za sve ovo je nephodno stalno strucno usavršavanje nas-
tavnika i stručnih saradnika, poboljšati materijano-tehničke uslove za rad
sa darovitim (opremiti škole savremenim nastavnim sredstvima i materi-
jalima za rad,stručnom literaturom za nastavnike i učenike...)
U toku rada sa darovitima važno je stvoriti što više prilika da darovit
učenik što više istražuje, rješava probleme,takmiči se sa drugima,da ima
priliku da iskaže svoju darovitost i bude nagradjen.
37
Nadareni učenici
S
vako dijete je posebno sa specifičnim prdispozicijama, sklonostima,
intelektom i kao takvo ga treba posmatrati i o njemu govoriti. Jasno
je da nekom učeniku odgovara sport i odlično se snalazi u nekoj
sportskoj disciplini, dok pak, neko će kazujući stihove neke pjesme biti u
stanju da stvori novo umjetničko djelo koje ima dušu, što znači da djelo
oživljava i postaje dio slušalaca. Opet, imamo djecu koja svojom glumom
odvode nas u neki drugi svijet, drugo vrijeme zadivljujući nas svojim umi-
jećem kojim ispunjavaju našu dušu i šire ljubav među ljudima. Ili, imamo
učekike/ce koji se odlično snalaze u prirodnim naukama i sa lakoćom
plove u svijetu matematičkih zadataka, hemijskih ogleda i u stanju su da
Ljubiša Jovanović stvaraju nove izume i mašine. Govorimo o nadarenim učenicima i polaz-
Profesor CSBH jezika imo od individualnih sposobnosti poštujući njihove lične predispozicije
i književnosti i otkrivajući talenat prema nekoj umjetničkoj oblasti. Zadržaćemo se na
JU OŠ „Pavle Žižić“ Njegnjevo onim učenicima kojio su drugačiji u svijetu književnosti, bilo da je riječ o
kazivanju i doživljavanju stihova, glumi kao posebnom žanru ili kazivan-
ju proznog teksta, tj. Lijepom govorenju. U osnovnoj školi „Pavle Žižić“
već godinama radim sa djecom koja su talentovana za umjetnički svijet i
primijetio sam da kad učenik jednom uđe u taj svijet mašte i fikcije teško
ga zaboravlja. Učenici postaju nekako važniji, ozbiljniji, opušteniji u ko-
munikaciji trudeći se da uvijek zadrže lijepe manire i visok nivo kulture.
Kada govorimo o nadarenim učenicima, onda treba voditi računa o tome
da ono što im dajemo u zadatak njima ne predstavlja teškoću, već da to
rade sa lakoćom i ljubavlju. Ukoliko pođemo od te petpostavke da dijete
radi ono što voli, sigurno smo na pravom putu i rezultati će biti odlični.
Nikako ne treba snagom autoritete nametati nešto učenicima što im ne
odgovara, nešto gdje se slabije snalaze. Učenik može biti nadaren samo za
određenu oblast i na tom polju maksimalno razvijate njegovu kreativnost.
Opet, s druge strane imamo kod pojedinih učenika želju za dokazivan-
jem kako bi zadovoljili, prije svega roditelje, a zatim i druge, ali nemaju
sposobnosti da dobro odrade određene zadatke. Tu moramo biti oprezni
da ne bismo ubili volju učenika i pribjeći oprobanom receptu. Dajemo iste
zadatke za dva ili više učenika i tada sam učenik/ca shvati ko je bolji. Sada
ovdje dolazimo do vrlo važnog momenta, a to je volja i upornost. Na-
darenost, predispozicije, sklonost jesu važni u tom smislu da olakšaju put
do uspjeha, a sve ostalo je uporan rad uz pomoć nastavnika ili stručnog
lica. Nadareni učenici vrlo brzo prelaze iz stvarnosti u svijet umjetničkog
djela i u neprikladnim uslovima i vrlo teško ih je pokolebati, što znači da
oni vladaju svijetom u kojem su bez ikakve treme i nesigurnosti. Ovo je
važno što sve ovo mogu da primijene i u životu i da vladaju sobom pri
govornom nastupu. U Našoj školi generacijama imamo priličan broj uče-
nika koji sa lakoćom osvajaju značajna mjesta na brojnim takmičenjima
u Crnoj Gori. Najveći uspjeh je kada neki od naših učenika napreduje od
recitatora do proznog pisca. Moram priznati da se sa posebnim poštovan-
jem obraćam takvom učeniku/ci.
Dakle, moramo prepoznati i otkriti nadarene učenike, a zatim nepre-
kidno sa njima raditi na njihovom usavršavanju i maksimalno razvijati
njihove potencijale. Oni treba i mogu da stvaraju velika djela za dobro
i budućnost države. Na kraju, moram reći da tim učenicima treba dati
posebno mjesto i u obrazovnom sistemu i u društvu što sada nije praksa.
Moramo im dozvoliti da ostanu ovdje i zbog njih i zbog nas i zbog svih.
38
Prepoznavanje darovitih učenika

- važno za napredak društva
B
lagovremeno prepoznavanje darovitih i talentovanih učenika ima
velki doprinos za pojedinca i opšti napredak društva, tako da treba
usmjeriti pažnju na prepoznavanje talenata, a onda i aktivirati rada
sa njima. U cilju toga je neophodno da nastavnici budu obučeni da pre-
poznaju taletovane učenika i da im znaju pružiti podršku, kako bi napre-
dovali u skladu sa svojim sposobnostima. Takođe je važno da nastavni-
ci između sebe razmjenjuju iskustva koja imaju u radu sa talentovanim
učenicima, jer je veća mogućnost da se talentovana djeca prepoznaju.
Gordana Kljajević, Velika je šteta za društvo kada talenat nekog učenika ne bude na vrijeme
prof.razredne nastave prepoznat i njegova sposobnost ostane neiskorištena.
JU OŠ“Milovan Jelić“, Pavino Polje Ja kao dugogodišnja prosvetna radnica, iako radim u područnoj usta-
novi, koja ima mali broj učenika, imala sam priliku da radim sa taleto-
vanim i darovitim učenicima i da im pružim podršku u njihovom radu.
Veoma je važno na vrijeme prepoznati talentovanog učenika i dati
mu podršku, jer u suprotnom se desi da njegov talenat propadne i ostane
nesiskorišten, što je šteta kako za njega tako i za cjelokupno društvo. U
prilog tome navešću vam dva primjera, koji svjedoče o tome.
Dobila sam novu učenicu u četvrtom razredu, koja je treći razred za-
vršila sa vrlodobrim uspjehom. Veoma brzo sam primijetila njenu vol-
ju i želju za sticanjem novih znanja i posebno interesovanje za prirodne
nauke. Ona je vrlo brzo napredovala i u četvrtom razredu postigla odličan
uspjeh, kao i u svim ostalim razredima do kraja osnovne škole. Nastavila
sam da pratim njeno napredovanje i u srednjoj školi, koju je takođe za-
vršila sa odličnim uspjehom. Nakon završetka srednje škole, upisala je
farmaceutski fakultet. Studije je završila u roku i danas je uspješna u svom
poslu.
Možemo s pravom reći da se visoki stepen motivacije odrazio na in-
telektualne sposobnosti, a samim tim i na postignuća u školskom uspje-
hu. Na ovom primjeru možemo vidjeti da ako se na vrijeme prepozna
talenat kod učenika i pruži mu se nesebična podrška, ni lošiji uspjeh iz
prethodnih razreda, ni odsustvo diplome „Luča“, realno ne mogu uticati
na uspjeh u daljem životu.
Učenica, čiji je talenat bio prepoznat u ranom školskom uzrastu (muz-
ičko – ritmički pokreti, osjećaj za melodiju, sportske aktivnosti) i koja je u
starijim razredima vrhunac dostizala na sportskim državnim takmičen-
jima, pri čemu je osvojila na desetine medalja i pri tom bila i uspješan
student nije uspjela da ispuni svoj životni cilj. Zbog podrške koju nije do-
bila od svoje porodice, napušta studije, kao i sport i posvećuje se nekim
drugim stvarima i poslovima, kako bi sebi obezbijedila egzistenciju.
Na ovom primjeru možemo vidjeti da djevojka koja je itekako bila
talentovana i uspješna nije ostvarila svoj životni cilj jer je porodica, a u
ovom slučaju i društvo nijesu podržali. Dakle neminovno je da mi kao
cjelokupno društvo moramo imati razvijenu svijest i da podržimo djecu i
mlade koji su talentovani i daroviti jer su oni naše bogatstvo i moć.
39
U potrazi za talentima
P
rofesor sam Crnogorskog-srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika i
književnosti. U nastavi sam
skoro dvadeset godina. Nekad je bilo teško, nekad zabavno, ali
gotovo uvijek inspirativno. Rad sa djecom za mene predstavlja utabanu ,
poznatu stazu na kojoj se stalno pojavljuju neka neočekivana iznenađen-
ja. Krenete sa časom, lagano hodate, izlivate znanje čas na jednu, čas na
drugu stranu, i... kao u dobroj drami , nastupa zaplet. Jedno neočekivano
pitanje i čas ode u sasvim nepredviđenom ali zabavnom pravcu. U takvim
trenucima, kad se djeca opuste, možete mnogo stvari da otkrijete o njima,
njihovim sklonostima, mogućnostima, pa i talentima.
Zagorka Rakonjac Bavim se pozorišnim radom u školi dugi niz godina i često koristim
Profesor CSBH i književnosti dramatizaciju kao oblik rada na samom času.
JU OŠ „Vladislav Slobodanov Na primjer: Obrada - trpni pridjev
Ribnikar“ Rasovo Nakon dužeg objašnjavanja gramatičkih pravila vezanih za ovaj nelični
glagolski oblik, dam im
zadatak da naprave kuću od temelja do krova koristeći isključi-
vo trpni pridjev (temelj iskopan, daske postavljene, beton naliven...) U
ovakvim situacijama učenici znaju da zablistaju. Duhoviti su , dosetljivi i
neočekivano dobro urade dati zadatak. Sledeća faza – izražajno, doživlje-
no čitanje gdje vam je glavni zadatak da zabavite i animirate slušaoce. Tu
naročito dolazi do izražaja učenička sloboda u komunikaciji sa drugima,
dikcija, govor tijela, mimika. Ako imate sreće , pa uspijete sve to da otkri-
jete u jednom učeniku, makar u naznakama – u rukama vam je poklon
koji tek treba da oblikujete. Slijedi dugotrajan rad na usavršavanju dikcije,
oslobađanju od straha pred javni nastup, mimika, govor tjela... sve to radi
ostvarivanja jednog cilja – da njihova gluma ne bude gluma već prirodno
ponašanje.
Druga priča vezana za rad sa učenicima odnosi se na kreativno pisanje.
Tu svi prolaze jedan
inicijalni test sa čudnim, neočekivanim temama: - Drvo
- Nebo
- Vjetar...
Učenicima dajem početne instrukcije vezane za neku drugu temu tipa
Zrno pijeska...U moru
drugih zrna, usamljeno jeca..kotrlja se pod brzim ,nehajnim koraci-
ma...uzalud tražeći utočište pored većih stena...
Ako ima talentovane djece, iskrice će već na ovom prvom koraku zab-
listati... ili se makar pojaviti u naznakama. Moramo biti dobri, zaintereso-
vani slušaoci i prepoznati te tragove. Nakon toga slijedi dugotrajan rad na
oblikovanju teksta, izbacivanju suvišnih djelova, prerada i prilagođavanje
određenih pasusa iz tekstova dobrih pisaca u zadati tekst ( a da to ne bude
prepisivanje), itd.
U prepoznavanju talentovane djece moramo biti izuzetno senzibilni,
da osjetimo i najmanji zrak
koji će možda samo trenutno zasvijetliti i odmah potom nestati... i više
se nikad ne pojavi jer smo ga ugušili nekim našim nehajnim komentarom.
Možda smo zbog toga izgubili jednog dobrog pisca ili izvanrednog glum-
ca... razmislite... nikad se ne zna.
40
Identifikacija darovitih učenika
D
efinisanje darovitosti bitno zavisi od toga kako se gleda na razvoj
ličnosti uopšte, na individualne razlike među djecom, i poseb-
no kako se shvata problem sposobnosti i talenta. Prema tome u
stručnoj literaturi postoje mnogobrojne i raznovrsne definicije pojma
darovitosti. Svaka definicija darovitosti obuhvata i kvantitativne i kval-
itativne aspekte u različitoj proporciji, zavisno od teorije ili shvatanja o
opštim intelektualnim sposobnostima. Iz svega proizilazi da, zapravo, je-
dinstvene definicije darovitosti nema.
Danas se o darovitosti govori kao o potencijalu koji se izražava kroz
određene talente. „Talenat je darovitost ispoljena u određenoj oblasti“
Jelica Pavićevič (Maksić, 1998). Uz pojam darovitosti se veže više pojmova, inteligenci-
Magistar razredne nastave ja, kreativnost, kritičko mišljenje, sposobnosti, postignuća, motivisanost,
JU OŠ”Vladislav Slobodanov samostalnost, originalnost, iznadprosječnost, inventivnost, vođstvo,
Ribnikar”, Rasovo snalažljivost i sl. (Krulj 2004), što predstavlja teškoću u formiranju pojma
darovitosti. Međutim, zajedničko svim modelima definisanja darovitosti
je to da u osnovi svake darovitosti stoje izuzetne osobine ličnosti, natpros-
ječne sposobnosti i kreativnost.
U Pedagoškoj enciklopediji stoji: „Darovitom (talentovanom) djecom
takođe se smatraju ona sa izuzetno razvijenim specijalnim sposobnosti-
ma kao što su: muzičke, likovne, dramske i sl. Darovitost je mnogostrana,
raznovrsna i povezana sa cjelokupnom ličnošću djeteta, može postojati u
različitom stepenu i kvalitetu i pod dejstvom stimulativnih uslova moguće
ju je kontinuirano razvijati“ (1989). Budući da postoje različita određenja
pojma darovitosti, zajedničko im je to da je darovitost visoko razvijena
sposobnost opšta ili neka specifična koja omogućava natprosječne rezu-
late na nekom konkretnom području. Škola se smatra jednim od ključnih
faktora podrške razvoju potencijalne darovitosti, a učitelji osnovni stubo-
vi obrazovanja, koji kroz svoj rad prepoznaju i započinju razvoj darovitih
učenika. Osnovni problem je stručna pouzdanost ili drugi preduslovi, da
učitelj prepozna tj. identifikuje potencijalno darovite učenike i kroz adek-
vatne strategije i programe razvija potencijale učenika.
Učitelj „mora poći od činjenice da je svako dijete potencijalno darovito
na neki način i u nekoj oblasti i na tom temelju koncipirati svoj rad i svoju
aktivnost“ (Špijunović, 2004) Učitelji koji rade na identifikaciji darovite
djece moraju da posjeduju teorijskia znanja o darovitim učenicima, tj, da
znaju da postoje različite vrste darovitosti i kako se one ispoljavaju, da
prave razliku između određenih pojmova koji su u tijesnoj vezi, ali ipak
ukazuju na različito, da prepoznaju osobine darovitih i njihove razvojne
potrebe. Navešćemo neke od karakterisitika darovitih učenika, na osnovu
kojih učitelj može da izvrši identifikaciju, i to:
• Visok stepen opšte inteligencije
• Veoma razvijene verbalne sposobnosti (bogatstvo rečnika)
• Zainteresovani su za značenje riječi
• Vole čitati i razumiju pročitano
• Pokazuju kontinuiranu intelektualnu znatiželju
• Pokazuju inicijativu i orginalnost u radu
• Posjeduju izvanredne vještine rješavanja problema
• Sposobnost apstrahovanja i logičkog zaključivanja
• Dobro pamćenje i lako učenje
• Sposobnopst divergentnog mišljenja, orginalnost i fleksibilnost
• Otvorenost prema novim iskustvima, orginalnost ideja, česta im-
provizacija
• Lako prilagođavanje okolini
• Sklonost stvaralaštvu i kreativnosti
• Emocionalna zrelost i stabilnost
• Smisao za vođenje kulturnih i zabavnih manifestacija
41
• Istaknuto samopouzdanje i tedencija dominaciji

• Sposobnosti imaginacije i opažanja, dobra motorna koordinacija,
fleksibilnost i drugo.
Identifikovati darovitog učenika znači utvrditi njegovu darovitost, kao
i oblast za koju je nadaren. Pri identifikaciji ne možemo samo uzimati
intelektualne sposobnosti učenika, već i specijalne sposobnosti, navike,
karakterne osobine, emocionalnost, socijalne stavove. Najčešći indikato-
ri darovitosti učenika u osnovnoj školi su: uspjeh učenika u pojedinim
oblastima i uspjeh učenika na takmičenju. Što se emocionalnosti tiče,
daroviti učenici su emocionalno stabilniji. U stručnoj literaturi se spomin-
ju testovi kao najčešći instrumenti utvrđivanja darovitosti i to: standard-
izovani testovi školskih postignuća, standardizovani testovi sposobnosti,
testovi osobina ličnosti, motivacije i dr. Može se sprovesti i anketa među
Jelica Pavićevič učenicima, jer obično učenici u odeljenju prije identifikuju učenike daro-
Magistar razredne nastave vite iz neke oblasti, nego sam učitelj. Nakon identifikovanja potencijal-
JU OŠ”Vladislav Slobodanov no darovitog učenika, ne završava se rad sa ovim učenicima, poslije pre-
Ribnikar”, Rasovo poznavanja i identifikovanja potencijalno darovitog učenika, potrebno je
sve to i verifikovati. Verifikuju se rezultati učinjenih istraživanja tako što se
provjeravaju postignuća potencijalno darovitih učenika. Tek onda može-
mo biti sigurni da je proces identifikacije u potpunosti sproveden.
U nastavnom procesu i u radu sa potencijalno darovitim učenicima
najvažniji faktor je učitelj. Bitno je da učitelj na vrijeme prepozna, ali i
identifikuje potencijalno darovitog učenika kako bi stvorio adekvatne
uslove za odvijanje. Jedan od pokazatelja potencijalno darovitog učenika
jeste i natprosječan uspjeh u ovladavanju određenih sadržaja. Za identi-
fikovanje darovitih učiteljima može pomoći i ispoljavanje kreativnosti kod
učenika, u ovom slučaju učitelji kod učenika treba da uoče originalnost,
fleksibilnost, fluentnost, osetljivost za probleme. Darovite učenike mora-
mo stalno podsticati. Moramo im posvetiti pažnju na redovnim časovima.
Darovite učenike ne treba ubjeđivati da su veliki talenti i „obilježavati“ ih
pred odjeljenjem, jer može da se negativno odrazi na njihovu socijalizaciju
i vaspitanje. Najbitnije je da se što ranije prepozna i identifikuje potencijal-
na darovitost kod učenika. Samim tim će se započeti rad što ranije i isko-
ristiti potencijal kao ostvarivanju darovitog djeteta. Rano prepoznavanje
darovitosti je od presudnog značaja da se potencijalno darovitom učeniku
pruži adekvatna i stručna podrška u napredovanju. Zajednička aktivnost u
istom cilju usmjerena će dati rezultate ako je timski rad roditelja, učitelja,
pedagoško-psihološke službe i svih relevantnih činilaca koji će potencijal-
no darovitom učeniku pomoći da ostvari svoj potencijal svoju darovitost.
42
Rad sa nadarenim učenicima
K
ao dugogodišnji prosvjetni radnik imala sam priliku da se sretnem
sa nadarenom, prosječnom ili ispod prosječnom djecom… i svako
od njih ima pravo na srećan život.
Mi nastavnici kroz prva iskustva i rad sa učenicima smo svakodnevno
u prilici da zapazimo dobre i lose navike djece: njihov talenat, nadarenot i
njihova interesovanja, a naša obaveza kao vaspitača je da im pomogne-
mo, damo podstrek i uputimo na smjer gdje će njihova nadarenost doći
do izražaja.
Na samom početku radne karijere bila sam u prilici da jednu svoju
učenicu, prepoznam kao darovito dijete čije interesovanje za: recitaciju,
Vesna Grubović poeziju, i uopšte književnost bilo fascinantno. Primijetila sam od prvog
Nastavnik rezredne nastave razreda: sposobnost lijepog govorenja, pravilan akcenat, izražajno čitanje,
JU OŠ “Pavle Žižić” Njegnjevo lijepo kazivanje stihova, pisanje na početku kraćih a kasnije i dužih pje-
sama.
Uz moju podršku, pojačan rad, motivaciju… učenica je učestvovala na
takmičenjima i smotrama, što je rezultiralo nagradama.
Već poslije prve nagrade, dijete se osjeća važnim i uspješnim… i kao da
dobije krila… raste želja za napredovanjem…
Svake godine, učenica je bile zapažena i osvajala nagrade, kako dok je
bila moj đak, tako i u starijim razredima i u srednjoj školi.
Završila je književnost i danas je moja koleginica.
Smatram da sam prepoznavajući njenu nadarenost, dijelom uticala na
njenu odluku o budućem zanimanju i poslu koji voli i radi.
Naravno, da sam u svim generacijama koje sam do sada vodila, pre-
poznala talentovane učenike iz različitih oblasti i usmjeravala ih da
dosegnu svoj cilj i postanu uspješni.
Dakle najvažnije je otkriti nadarenog učenika, motivisati ga, dati mu
stručnu podršku, raditi svakodnevno sa njim, … i uspjeh je zagarantovan.
43
Mišljenje o prepoznavanju
talentovanih učenika
S
obzirom na to da sam u nastavnom procesu svega sedam godina,
možda i nisam sasvim kompetentna da dajem mišljenje o darovitim
učenicima, odnosno o tome kako ih prepoznati, ali napisaću ono sa
čime sam se ja do sada srela i šta sam prepoznala kod učenika. Radeći u
deset škola do sada (osnovnim i srednjim) susrela sam se sa mnogo talen-
tovane djece.
Naročito bih izdvojila djecu iz OŠ ,,Krsto Radojević“ iz Tomaševa
(seoskog područja) koja su na prvi pogled bila mirna, povučena djeca kod
Verica Kovačević koje u početnom periodu nisam mogla prepoznati talenat. Kako je vri-
profesor CSBH jezika jeme odmicalo i kako sam ih bolje upoznavala, počela sam primjećivati
i književnosti određene talente kod izvjesnih učenika (talenti se odnose najviše na liter-
JU OŠ”Krsto Radojević” arne, recitatorske, lingvističke sklonosti). To su uglavnom bili učenici koji
Tomaševo su povučeni u sebe, koji nisu nametljivi.
Primijetila sam na časovima samouvjereno govorno izražavanje, bo-
gatstvo rječnika, pravilan akcenat, oduševljenje novim idejama, dosjetl-
jivost, maštovitost, originalnost ideja. Odmah sam izdvojila par učenika
kod kojih sam primijetila navedene sposobnosti i počela ih pripremati
za takmičenja i učestvovanja na raznim literarnim konkursima. Moram
napomenuti još i to da uspjeh sa tim učenicima nikad nije izostao, da su
se uvijek vratili sa osvojenom nagradom i to uz ne mnogo mog zalag-
anja. Njih je samo malo trebalo ,,pogurati“ , dati im volju i pravilno ih
usmjeriti. Izdvojila bih učenika koji je imao dvojku iz maternjeg jezika,
ali kod koga sam na pismenim vježbama primijetila izuzetnu nadarenost
za pisanje. Jedan period sam radila posebno sa njim i jedva ga uspjela na-
govoriti da učestvuje na konkursu. Osvojio je nagradu i nakon te nagrade
nije popravio uspjeh samo iz maternjeg jezika već i iz ostalih predmeta. Taj
učenik je već završio srednju školu i često zna reći kad me sretne da mu
je ta nagrada bila vjetar u leđa i da se ,,probudio“ poslije nje. Talentovane
djece ima u svim školama, ali na osnovu mog dosadašnjeg iskustva, djeca
u seoskim područjima su nadarenija od ostale djece.
44
ZAKLJUČAK
U
cilju osmišljavanja plana i programa podsticanja darovitosti kod djece treba
istaći ulogu vaspitno-obrazovnih ustanova. Od ovih institucija se očekuje da
pružaju podršku darovitoj, kreativnoj i talentovanoj djeci. Nedovoljni pod-
sticaji darovitih, talentovanih i kreativnih pojedinaca dovode do različitih oblika nji-
hove disperzije. Da bi se izbjegao problem neshvatanja darovite djece, neotkrivanja
njihovih talenata i razvojne krize u koje mogu upasti ova djeca, potrebno je sa aspekta
struke aktivno raditi na pripremi adekvatnih programa za obuku vaspitača, nastavnika
i stručnih saradnika za identifikovanje djece sa ovim osobinama, kao i metoda pod-
sticanja razvoja darovite djece i ispoljavanja njihove ličnosti u najpozitivnijem smislu.
Problematika podsticanja, motivacije i napredovanje postojećih darovitih potenci-
jala djece ukazuje se ne samo kao usko porodični ili pedagoški problem, već i kao
jedan od bitnijih drušvenih problema. Može se reći da su darovita djeca neprocjenjivo
blago koje ima jedno društvo, jer „nema razvitka društva bez kompetentnih kadrova,
naročito onih koji se svrstavaju u elitu, posebno u intelektualnu elitu“ (D. Ž. Marković,
2004). Međutim, ta i takva djeca jos uvek nemaju odgovarajuci tretman, te se cesto
dogadja da ti veliki potencijali razvoja i napretka bivaju zauvijek i nepovratno izgu-
bljeni.
45
LITERATURA
1. Mr Biljana J., Asistent na Pedagoškom fakultetu u Somboru, Darovitost, talenat
i kreativnost – odrednice, Pregledni rad „Obrazovna tehnologija” 3/2011.
UDC: 37.025 str. 277- 286
2. Marina M., stručni naučni rad, Uloga i značaj nastavnika u vaspitno-obrazov-
nom radu sa darovitima, Nezavisni univerzitet Banja Luka, Pedagoški Fakultet,
Banja Luka, Republika Srpska - Bosna i Hercegovina
3. Snežana P., Savremena porodica i neostvareni daroviti, Visoka škola stru-
kovnih studija za obrazovanje vaspitača „Mihailo Palov“ Vršac UDK: 371.95
ISSN 1820 - 1911, 14 (2008), p. 534-544
4. https://www.mreza-mira.net/vijesti/obrazovanje/znate-li-vi-prepoznati-na-
darenog-ucenika/
5. http://www.skole.hr/podsjecamo?news_id=17
6. https://www.psihocentrala.com/zivotne-teme/deca-adolescenti-i-roditeljstvo/
darovito-dete/
7. https://www.harfa.hr/svako-je-dijete-darovito/
8. https://novakdjokovicfoundation.org/sr/kako-da-uocite-i-podstaknete-daro-
vitost-kod-dece/
46
BIOGRAFIJA
O
livera Marković je rođena 15.02.1977.god. u Bijelom Polju.
Osnovnu školu je završila u JU OŠ”Marko Miljanov, a sredn-
je obrazovanje je stekla u JU gimnaziji “Milije Dobrašinović”
u Bijelom Polju. 2001.god. je završila Filozofsik fakultet smjer – ped-
agogija u Prištini. Od 2001.god. stalno je zaposlena u JU OŠ „Pavle
Žižić“ i JU OŠ”Aleksa Bećo Đilas” u Bijelom Polju, na radnom mjestu
– pedagog. Od 2010.god. je od strane Ministarstva prosvjete imeno-
vana za školskog, a ujedno za regionalnog IT koordinatora, za Bije-
lo Polje. Zvanje - Nastavnik savjetnik je stekla 2017.god. Od 11.06.20
19.god. Imenovana za Vršioca dužnosti direktora u JU OŠ ”Pavle Žižić” u
Njegnjevu. Udata je i majka je dvoje djece.
U svojoj bogatoj pedagoškoj praksi realizovala je mnogo značajnih
aktivnosti i projekata iz domena vaspitno – obrazovnog rada:
Olivera Bila je predsjednica Stručnog aktiva pedagoga Bijelog Polja, od 2006.
do 2015. God.
Marković Ima više od 400 sati stručnog usavršavanja u svojoj struci,
Više puta je učestvovala kao trener – moderator na različitim seminar-
ima iz domena vaspitno – obrazovne prakse i primjene IK tehnologija u
nastavi,
Vodila je više značajnih školskih projekata. Osim u školskim projekti-
ma učestvovala je u realizaciji više značajnih projekata na nivou Opštine,
kao i u značajnim Državnim projektima.
Uzela je aktivno učešće kao predavač na I - konferenciji pedagaoga
Crne gore,
Više puta je objavljivala svoje radove u stručnim časopisima iz domena
vaspitno – obrazovnog rada.
Imenovana je za nacionalnog EPALE ambasadora u okviru ERASMUS
+ projekta koji sufinansira EU u cilju promocije obrazovanja odraslih i
jedinstvene elektronske platforme za učenje odraslih,
Jedna je od autora na publikaciji “Obrazovanje odraslih u Crnoj Gori
i međunarodnim okvirima” – 2016.god., kao i publikacije “Osnovne
metodicke smjernice za organizaciju i sprovođenje učenja na daljinu u
uslovima vanrednih okolnosti”, koja je nastala u martu mjesecu 2020.god.
za vrijeme trajanja pandemije korona virusa.
47
MINISTARSTVO
PROSVJETE
NVO IDENTITET
Podgorica, Bulevar Sv.Petra Cetinjskog br. 46
e-mail: identitetcentar@yahoo.com
website: www.identitetcentar.com

Prirucnik - Moc Darovitih Ucenika

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Prirucnik - Moc Darovitih Ucenika

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

MOĆ

Olivera Marković, prof. pedagogije

Priručnik je dio aktivnosti projekta “KORAK DALJE” koji realizuje

Stručnu podršku u izradi priručnika pružili su:

Mjesto i godina izdanja:

Svi izrazi koji se u ovom Priručniku koriste za fizička

Podgorica, 2020. godine

Prvo poglavlje, Rad sa darovitim učenicima - smjernice za nastavnike

Kako prepoznati darovitog učenika? .............................................................................................................................. 10

Drugo poglavlje - projektne aktivnosti - iskustva iz prakse

Predstavljanje projekta u školama ................................................................................................................................... 18

PROJEKAT »Korak dalje«

2 Tabela je preuzeta sa sajta http://www.skole.hr/podsjecamo?news_id=17

Daroviti učenik Ali...

- Brzo usvaja nove informacije

Daroviti učenik Ali...

Daroviti učenik Ali...

Daroviti učenik Ali...

Daroviti učenik Ali...

Daroviti učenik Ali...

Daroviti učenik Ali...

- Posjeduje izvanredne vještine izražavanja

4 National Association for Gifted Children https://www.nagc.org/

kreativnosti Torranceov test kreativnosti8 i Urban-Jellenv test9

Kako sredina utiče na

liko praktičnih savjeta:

Sastanak tima – JU OŠ”Pavle Žižić”

Sastanak tima JU OŠ”Vladislav Slobodanov Ribnikar”

Sastanak tima JU OŠ ”Aleksa Bećo Đilas”

Sastanak tima JU OŠ ”Milovan Jelić”

Sastanak Tima JU OŠ ”Krsto Radojević”

Sastanak Tima JU OŠ ”Vuk Karadžić”

Sastanak Tima JU OŠ ”9 maj”

Kolektiv JU OŠ”Pavle Žižić”

Predavanje za nastavnike aktiva društveno-jezičke grupe, na temu - “Daroviti učenici”,

Info sesija sa učenicima JU OŠ”Milovan Jelić”

Info sesija sa učenicima JU OŠ”9 maj”

Info sesija sa učenicima JU OŠ”Pavle Žižić”

Info sesija sa učenicima JU OŠ”Krsto Radojević”

Info sesija sa učenicima JU OŠ”Vladislav Slobodanov Ribnikar”

Pedagoškinja, JU OŠ ”Aleksa Bećo Đilas” - Milijana Bošković sa talentovanim I nadarenim učenicima

Mašta može svašta – učenici III razreda, JU OŠ”Pavle Žižić”

Statistička obrada rezultata

Grafički prikaz dobijenih

Nastavnik fizičkog vaspitanja JU OŠ”Pavle Žižić”, Darko Grebović

Profesorica engleskog jez. JU OŠ”Aleksa Bećo Đilas”, Nedžmija Puzović

Nastavnik fizičkog v. JU OŠ”Vladislav Sl.Ribnikar” Aleksandar Fatić, sa svojim nagrađenim sportistima

Nastavnici Fizičkog vaspitanja JU OŠ „9 maj“, Marko Šćekić i Dragan Mašković

Lučaši JU OŠ“Pavle Žižić“ –Ivana Prebiračević, Ahmed Salković,

Moć darovitih učenika –

Prepoznavanje darovitih učenika

Identifikacija darovitih učenika

• Istaknuto samopouzdanje i tedencija dominaciji

Rad sa nadarenim učenicima

You might also like