Razrijeena enigma zvana Tito

Share

Napisao: Momilo Joki, istraiva zabranjenih povijesnih istina, knjievnik, publicist, novinar i autor senzacionalne knjige "Tajni dosije - Josip Broz". Tito je bio vanbrano dijete roeno iz ''velike ljubavi' 'ugledne poljske grofice Marije koja je udajom dobila latifundiju blizu Segedina i upravitelja njenog imanja Franca Ambroza, koja je uvajui ast udovice osigurala djetetu izuzetno kolovanje i lijeenje. Otac e mladog inteligentnog sina konano priznati kada isti doraste za vojnu. Zamjena identiteta Josipa Ambroza, kasnije alijas Tita, odigrala se u oujku 1913. godine kada Josip Broz umire, a njegovu ivotnu biografiju preuzima vitalni Josip Ambroz, kolega iz vojnoobavetajnog kolskog sektora garnizona u Peuhu Austrougarske monarhije. Josip Broz e svojom smru (roen u Beu, istinski Hrvat), bez svoje volje i znanja, na prijedlog naelnika kole tancera ''oivjeti'' ponovo u Josip Ambroz, alijas Titu! Vi ste u knjizi "Tajni dosije - Josip Broz" izali sa senzacionalnom tvrdnjom da bivi predsjednik Jugoslavije maral Josip Broz Tito nije Hrvat, roen u zagorskom selu Kumrovec, ve netko drugi. Ko je, u stvari, bio ovjek koji se predstavljao kao Josip Broz Tito, a koga je tadanja poslijeratna dravna ideologija predstavila kao onda "najveeg sina naih naroda i narodnosti"?

- Moja istraivanja zapoela su daleke 1968. godine, one nezaboravne godine studentskih nemira diljem Europe. Znao sam mnoge zagonetne injenice povezane s Brozom, ali, nitko se nije usuivao govoriti dio istine. Istinu nitko nije znao. Odluio sam se da lagano, tajno istraujem i slaem mozaik saznanih injenica, da zagledam daleke dokumente iz arhiva Europe, nai su za tu temu bili elino zatvoreni. I svaka sumnja traila je autoru glavu! Ja sam se odluio na strpljivo istraivanje korak po korak. Tako je prvo nastala moja uvena SPOMENAR: KO JE JOSIP BROZ? Da bi se godinama obogaivala i narastala kontradikcijama, koje sam morao stalno, viestruko usporeivati kao komparativni istraiva koji je odluio da za istinu ponudi svoju glavu, u ime svih ubijenih nevinih rtava, i onih idealista, revolucionara, koji su vjerovali u novu''zoru ovjeanstva'', a koji su sili u grobove ne znajui tko im je voa i za ije ciljeve umiru! Moja knjiga: TAJNI DOSIJE JOSIP BROZ je dala vie odgovora na zagonetnu biografiju i djelo Josipa Broza. Knjiga je u prvoj varijanti trebao pojaviti daleke 1974. godine, u svibnju prije 9. kongresa Saveza komunista Jugoslavije, a samo mjesec dana nakon odranog tajnog Kongresa obnove (Peti i osnivaki kongres) ilegalne Komunistike partije Jugoslavije, koji je odran 6. travnja 1974. godine nou, a mi smo uhieni, provaljeni i lieni slobode, kao neprijatelji naroda i ruioci ustavnog poretka samoupravne Titove Jugoslavije. Naredbom saveznog tuitelja SFRJ bili smo istovremeno pohapeni: svi sudionici Barskog kongresa, prve organizirane oporbene stranke protiv Broza, kao neprijatelji naroda i zavjerenici protiv Tita! Tako smo dodirnuli vrata pakla i osjetili humanizam''samoupravljanja''crvenog faraona, diktatora koji je jedini u Europi imao svoju privatnu dravu, ovjeka koji je bio jedinstveni trojanski konj u strukturi Kominterne, velikog likvidatora u''bijelim rukavicama'', ovjeka sa manirima baruna, a istovremeno austrougarskog podnarednika, krvnika sa Drine u Prvom svjetskom ratu, ovjeka koji je radio za etiri obavjetajne slube ... Bio je to ovjek s tisuu lica, sa sedam lanih autobiografija, zagontar sa 77. ifriranih pseudonima, klavijaturista koji zna Mozarta, husarski SABLJA prvog reda, lani mainbravar i''trinaesto''dijete sa Sutle, armantni Pelivan i igra na ici, veliki intrigant, zaljubljenik u vlast i ingeniozni oslukiva vremena u kojem ivi, laskavac koji se armom zaljubljene kokete nadmee sa zbunjenim uglednicima i suradnicima, dreser primitivaca i malograanskih''baibozluka'', naroda koji vie vjeruju tuinu, nego svom sinu! Naao je plodno tlo da odigra najudesnija poker politike zavjere i izdaje u Europi 20. stoljea. Veliki Mester, majstor 32. reda masonerije, vanbrano dijete roeno iz''velike ljubavi''poljske grofice koja je udajom dobila latifundiju bliu Segeda, sin idova Franca Ambroza i majke Marije, ugledne plemkinje ... koja je uvajui ast udovice osigurala djetetu izuzetno kolovanje i lijeenje, dok je otac Franc Ambroz, kao idov, upravitelj njenog velikog imanja, brinuo o malom Josipu, rastao je budui veliki zagonetar - Josip Ambroz, budui BROZ - alijas Tito.

Otac e mladog, inteligentnog sina konano priznati kada isti doraste za vojnu. Daleke 1912. godine, dok Srbija krvari u Balkanskim ratovima, budui gospodar ivota i smrti, nai e se kao pitomac vojno-obavjetajne kole crno-uto monarhije u Peuhu. Tu e budui alijas Tito upoznati pitomca Miroslava (Leopold) Friedricha Krleu, budueg velikog hrvatskog pisca i nesuenog nobelovca, a iz te tajne i ugledne obavjetajne kole koja je spremala pijune i izviae, u lijevom krilu zgrade velikog garnizona Monarhije, tih dana e biti u klupi trkljasti koati mladi, nesueni umjetnik i slikar, nesueni arhitekt Adolf Hitler! Taj podatak me je frapirao i prvi sam od svih istraivaa istjerao lisicu povijesti iz jame zagonetke vremena. Svi su kasnije bili zapanjeni, svi su to prepisivali iz moje knjige''otkrovenja'', iz knjige: TAJNI DOSIJE JOSIP BROZ, koja e ugledati prvo izdanje tek 1992. godine, u izdanju''Nove svjetlosti''u Kragujevcu i koja je imala promociju nevienu diljem Srbije, a posebno u Meunarodnom''Pres centru''u Beogradu, u veljai, kada se sjatilo birano drutvo vojnih ataea, novinara, agenata, stranih i domaih, da prisustvuju inu raoveenja neovjene zagonetke povijesti - Josipa Broza-Ambroz, alijas Tita! Znao sam, da svom narodu i ostalim narodima, jedino mogu pomoi, ako mu suprotstavim svoja otkria, svoje istine saznate iza''sedam tajnih peata''kako bi u ogledalo istine i povijesti, konano narod shvatio: tko je ubojica njegovog prava na sreu i mir i kako je srpska narod slijedio''kao sluga pokorni'', ast izuzecima i usamljenim herojima, vou koji je bre od samog sotone ovaj prostor Jugoslavije pretvorio u veliku kasapnicu, da bi on bio zapamen kao ovjek kojeg''majka vie ne raa''! Tako se i kroz poslunost i elju da bude''neto drugo''na narod odrekao sebe i svoje povijesti, pa je novim''izmiljenim''pobjedama porazio samoga sebe! Moja knjiga je zamiljena kao Prologomena POVIJESTI, kao OPTUNICA Josip Broz Ambroz, alijas Titu, pred sudom asti i povijesti ove zemlje. Naalost, on je nas prvi (kao i mnogo puta ranije) ugrabio, a sam je od svih svjetskih diktatora, faraonski pokopan, pobjegao je od takvog suenja u svoj zagonetni, nebeski pakao, ostavljajui jo jednu tajnu: gdje je stvarno sahranjen, a sahranjen je osmog svibnja 1980. godine, a ja sam uhien osmog svibnja 1974. godine! to znai broj sudbine: OSAM u ivotu faraona i jednog profesionalnog istraivaa zabranjenih povijesnih istina 20. stoljea, pisca i novinara Jokia? Tako je Broz u smrti ostao zagonetka kao''najvei sin naih naroda i narodnosti'', a uope nije bio na, nije Hrvat, a jo manje dijete Sutle i Kumrovca - to sam u knjizi dokumentirano dokazao, ali, i dalje, naa srpski javnost ita da je roen 25. svibnja, da je umro 5. svibnja i slino, a sve je to obina, ali, uporna la idiotske kole obmane ovog naroda, koja jo traje, na nau sramotu. Svi se plae istine, a istina nee da umre zbog svih onih plemenitih snova i ideala nevinih rtava ove zemlje i naeg naroda! Ja sam ovim svojim istraivakim dijelom svima njima upalio svijeu koju vie nitko ne moe ugasiti, nijedna vlast, nijedna generacija! Kako se desilo da Josip Ambroz, kao to Vi tvrdite, preuzme identitet pravoga Josipa Broza? Tko je bio pravi Josip Broz? - Zamjena identiteta Josipa Ambroza, kasnije alijas Tita, odigrala se u oujku 1913. godine kada Josip Broz umire, a njegovu ivotnu biografiju preuzima vitalni Josip Ambroz, kolega iz vojnoobavetajnog kolskog sektora garnizona u Peuhu Austrougarske monarhije. Tu se sreli Miroslav Friedrich (po nekima zapisima Leopold, u ast austrijskog cara Leopolda I.) Krlea budui pisac Hrvatske, Adolf Hitler, sin carinika ... boleljivi jeftiar velike, skoro sruene nade da e biti slikar i arhitekt ... Kakva sudbinska sprega. Hitler e zbog bolesti napustiti kolu, a Josip Broz e svojom smru (roen u Beu, istinski Hrvat), bez svoje volje i znanja, na prijedlog naelnika kole tancera,''oivjeti''ponovo u Josip Ambroz, alijas Titu! To je ta udesna i jedina zamjena koja je ostvarena i kao zagonetka pratila naeg diktatora i viestrukog agenta kroz kapiju povijesti Balkana. Zato je to uraeno? Austrougarska je ve od 1908. godine spremala rat protiv Srbije. Ona je ulaskom u Bosnu i njenom aneksijom, uz

blagoslov Engleske, otvorila svoj put na Istok, a na tom putu koraae Franjo Josip i Njemaki Kajzer zajedno. Srbija je trebalo biti groblje na putu njihove slave. Istovremeno sam otkrio prvi i podatak o Brozovoj ulozi na Drini u Prvom svjetskom ratu. On, kao elitni izvia na elu 72. austrijska, izvidnika borca, doao je u Mionici, pohvatao nekoliko desetaka tek mobiliziranih srpskih dobrovoljaca, muio ih po sistemu'''ivih jezika''i objesio o sveto drvo - ljive kao primjer zastraivanja srpskih naroda! U Drugom svjetskom ratu tu e doi na partizansku teritoriju, u ulozi samozvanog tajnika Komunistike partije Jugoslavije i zapovjednika partizanskih odreda, gdje e ga doekati osobno Milo Mini, sekretar okrunog njemakog obavjetajca. Ima sve to u knjizi. Velika je to pria. Sasluao sam i posljednje ive svjedoke, sudionike povijesti, borce, muenike, invalide i prosjake, zaboravljene heroje obrane Srbije u ratu od 1914. do 1918. godine. Imao sam srca i uma da ujem njihove poruke, prije njihova zaboravljena umiranja. Srbija nikada nije znala da se svojim muenicima odui nezaborav. Kada se rat zavri, sva slava pripada profiterima rata, a sirotinja ne zna za svoje grobove, ni sinove, ni oeve, ni majke, ni keri, ni osramoene sestre, zna samo za crne marame i crne barjake! Kuku, tebi, Srbijo, dokle e tako?

Takoer, prilino je bila i enigmatina uloga Broza u Prvom svjetskom ratu. Da li je on zaista bio na Drini i Ceru kao austro-ugarski vojnik i ime se to moe potkrijepiti? - Kako na Drini? Tu se nali u magini balkanski trokut kreatori budue povijesti Srbije i srpskog naroda. S jedne strane Josip (Ambroz) Broz sa druge strane, branit Srbiju Draa Mihailovi, kao potporunik, zatim tri brata Nedia, a ono to je jo zanimljivije, Broz e za svoju hrabrost biti odlikovan eljeznim kriem. Drutvo u pohodu na Srbiju pravie mu pitomac iz Peuha Miroslav Krlea i dobrovoljac na fronti Adolf Hitler, kao i mladi potporunik Bhme (budui zapovjednik okupirane Srbije 1941. godine u Drugom svjetskom ratu)! Svi su se istaknuli hrabrou, u borbi jedni protiv drugih. Hitler dobiva eljezni kri, isto Bhme, isto i Broz! Orden za hrabrost ima i Draa Mihailovi i braa Nedi. Zar Srbija nije ukleta zemlja? to je sve trebalo iitati da se doe do ovih saznanja? Jedan veliki broj suvremenih''prepisivaa nove Resavsko-beogradske povijesne kole'', pozajmljivali, na neastan su nain, moja otkria i plasirali ih kao''svoja'', dok ispijaju viski po beogradskim elitnim kafanama! Takvi su to ljudi. Ne citiraju druge ve sve sebi pripisuju, kao to je i radio njihov veliki uzor Broz! Jo jedna Vaa prilino senzacionalna i iroj javnosti nepoznata tvrdnja zasluuje pozornost; a to je da je Josip Broz sudjelovao u pripremi atentata na kralja Aleksandra u Marseilleu. Pojasnite nam to. - Poslije 4. dresdenskog kongresa KPJ i pobjede nove frakcije u kojoj e Hrvati imati kljueve samog vrha odluivanja, a posebno to e oni inzistirati 9. studenoga 1928. godine na poglede neodrivosti ovakve nove ujedinjene drave Junih Slavena, na Versajski Jugoslaviju, kao umjetnu tvorevinu, kao''tamnicu naroda''koju treba razbiti, poto su oni sebi osigurali slobodu i veliki ivotni prostor, zahvaljujui ratnikim pobjedama srpski vojske u Prvom svjetskom ratu , zahvaljujui velikim rtvama i razaranjima Srbije i njenom seljakom gunju i opanku, natoeno krvlju i ranama od Kajmakalana do Maribora, od Kosova do Temivara, njima vie

nije bila potrebna Jugoslavija. Poeli su haranga kod Kominterne i za vrijeme 4. kongresa u Dresdenu, istiu pravo nacije na samoodreenje i odcjepljenje od nove matine drave. I prije nego je ona zalijeio rane, oni spremaju noeve za klanje. To je njihova zahvalnost. Tako je ta daleka 1928. godina bila uvertira za krvavu 1941. godinu. Jao, tebi, Srbijo, to nisi znala da slua svoju djecu i svoju pamet, to si gajila svoje budue grobare, to si se njima zaklinjala na vjernost, to si im ustupala ognjita svoje povijesti da se ogreju razni sotonisti, zidari, probisveti, plaenici , ubice svih boja i rasa, a da se ti na lovorikama''slave''ne moe osvijestiti, da e uskoro ostati bez svoje glave! I tako je doao jo jedan vaan, pokazae se koban, datum - 1934. godina. Josip Broz e izai sa dopunske robije iz Ogulina 12. oujka te godine. Ovu kaznu nitko od povjesniara nije tumaio. Ovo nije sastavni dio one kazne iz takozvanog Bombakog procesa, kao ni kazne za takozvane sindikalne mjere kada je u Ogulinu pokuao pred Sudbenim stolom u Ogulinu 28. listopada 1927. godine i kada je puten da se brani sa slobode! To suenje okrivio je Broza za huliganstvo! Izlaskom sa robije, on e ispriati nove verzije, i kao svi ponavljai povijesti, otii e u Sveto Trojstvo, kakva simbolika, ovjeka koji nikada nije bio svetac, a ni pripadnik Trojstva, ako se ne uzmu u obzir tri agenture kao strani plaenik svoje budue biografije! Izlaskom sa robije, ovaj neasni probisvet, koji je inae jo za vrijeme Austrije tijekom prvog velikog rata u Vojvodini hapen kao podnarednik za silovanje Srpkinja i kasnije poslan na Istoni front, ovaj udesni mag crne magije u svojoj autobiografiji koju prihvaaju neki biografi kae sljedee: do dolaska na rad u Komunistiku internacionalu radi uglavnom u zemlji, u okviru Pokrajinskog komiteta ije je sjedite u Beu (takav Komitet tada nije postojao)? Kao da je Odbor neka vrsta eljeznike stanice, gdje svatko moe boraviti i otii kada hoe i gdje hoe? A zna se kakva je bila konspirativnost. Sve policije Europe suraivale su u borbi protiv komunista. Ustanovio sam da je Broz u Svetom Trojstvu boravio manje od mjesec dana i da je na nagovor svog starog druga, pajtai, svog pretpostavljenog asnika Austrije Tomaeka (Slovaka), otputovao za Janka Pustu - logor gdje su vjebale ustae uz blagoslov, njemake, maarske, ali i uz znanje engleske obavjetajne slube i Vatikana, kao i Pavelieva stoera iz Italije. Tako Broz dolazi sa Tomaeka sredinom travnja 1934. godine, gdje postaje jedan od pomonik instruktora za atentatore i zavjerenike, za specijalne zadatke. (Napominjem da Broz nakon izlaska sa robije nije imao zaposlenje.) Novac mu je bio potreban i one e ga uskoro imati po svaku cijenu. Aktivira svoje stare agenturske veze i tako postaje instruktor za obuku mladih i poletnih zloinaca. Janka Pusta je bila tada veliki logor i vjebalite za specijalne slube maarske vojske. Terezu tancera, bratanicu pukovnika tancera (u Drugom svjetskom ratu bie general i zarobie ga partizanski general Basta, i njega i Tomaeka, na kraju rata, i po Titovoj naredbi bie streljani sa jo deset generala), da ne bi otkrili njegovu prolost iz Prvog svjetskog rata. Tipian zavodnik sa manirima baruna, izuzetne inteligencije, brzih odluka i sjajnog instinkta, Broz vidi svoju ansu: osvetiti se kralju Aleksandru i Srbiji. Zna da Mussolini, kao i Gring, zajedno s Paveliem, imaju svoju kartu. Za pokerski stolom - zloinci dijele plijen povijesti. Za zapovjednika Janka Puste 1934. godine bio je postavljen ustaki bojnik u maarskoj vojsci Vjekoslav Serveci (u Drugom svjetskom ratu ustaki general), njegov pomonik je bio zapovjednik vojne obavjetajne kole u Peuhu - Slavko tancera! Oba su znali Broza. Oni su njegovi vojni uitelji, oni su stvorili njegovu novu biografiju! Tada i Tereza tancera prihvaa biti jedan od povjerljivih kurira atentatora, ona e prebaciti oruje za ubojice u Marseilleu. Ona je ona zagonetna plavua koju nije uspjela identificirati istraga policije poslije atentata na kralja Aleksandra i improviziranog suenja! Samo je pukovnik tancera znao sve o njoj kao i sam Broz. Ona je poslije atentata neopaeno otila za Argentinu! Najbolji agenti su dobivali nagrade i putovanja diljem Europe. Broz je meu nagraenima. A kada je poela raditi Janka Pusta kao centar obavjetajaca Maarske? Evo to je tada zapisala sluba Vojske Jugoslavije: "pijunska kola protiv nae zemlje ... Iz pouzdanih izvora se saznaje da je u Segedinu otvorena pijunska kola koja sprema mlade protiv nae zemlje i Rumunjske. Do sada se za tu

kolu ve javilo est osoba koje asnici iz Generaltaba pripremaju u vojarni Puka u Segedinu ", 21. 8/1923. godine, strana 6. Isti metod kao 1913. godine u Peuhu. Ne odustaje se lako od metoda koji su provjereni i donose uspjeh kada je u pitanju agentura za ruenje jedne zemlje. Plaenici VMRO zavrit posao. Ujedinjene ubojice Europe odradile su zloin. Tako je ubojstvom kralja zapoela agonija Jugoslavije. Vnutrena makedonska revolucionarna organizacija darovala je ustaama, Mussoliniju i Geringu, izvritelje atentata ... U knjizi su obraeni detalji i izjava organizatora ubojstva. Josip Broz Tito se pokazao prilino vjet unutar partijskih obrauna. Kako je Josipu Brozu Titu polo za rukom da se oslobodi Petka Miletia i preuzme kontrolu nad jugoslavenskim komunistima? - Moja knjiga je probudila, dokumentirano, da iz viedesetljetnog utnje, zaboravljenih tajnih ubojstava, zlocina, otmica i pljakom spisa i dokumenata, konano progovori: BALKANSKA SFINGA - Josip Broz Ambroz, alijas Tito, na sramotu brojnih i naih''povjesniara''slavopevaca i papagaja! Poslije likvidacije Gorkia, kada je rezervni Komitet KPJ bio u Parizu, a Josip Broz je tada blagajnik tog''Komiteta''- nikada nije bio tajnik, uvijek je bio tamo gdje je zlato i gdje su ene, intrigant koji armom razorua svoje protivnike a hipnotie svoje ljubavnice - Josip Broz, bolji od svih drugih iz svoga okruenja znao je ta treba raditi i kako ukloniti bolje od sebe! Odlaskom 1937. godine Gorkia za Moskvu, nakon lane optunice koju je pripremio protiv Gorkia kao generalnog sekretara KPJ osobno Broz uz pomo engleskog obavjetajca Vladimira Velebita, diplomiranog pravnika sa Sorbone iz daleke 1928. godine, i - Rodoljuba - Roka olakovia (koji je u tome naivno kao Bosanac vidio svoju ansu) i kada ostaje upranjeno mjesto; kada se eka na povratak bez povratka, oklevetanog Gorkia, jedini istinski komunista i revolucionar koji je imao legendu oko svog imena i dobivanja u Sremskoj Mitrovici, inae rukovoditelj Komiteta proslavljene robijanice, heroj bez mane i straha, bio je Petko Mileti, koji je inae bio lan najueg stranakog vodstva u zemlji - lan Komunistike partije Francuske, lan Komunistike partije Maarske, revolucionarni drug Bele Kuna, istaknuti asnik junatva i Crnogorac sa internacionalnim, revolucionarnim iskustvom, ovjek u kojeg su se zaklinjali mladi komunistiki idealisti ... Robijao je kao heroj u Lepoglavi u Sremskoj Mitrovici viedesetljetne robije. Nepobeen, neporaen, stamen, ovjek istine i borbe. Pravedan i odan. Voli svoj narod i Srbiju vie od svoje rodne kolijevke. Takav je bio legendarni Petko Mileti. Objasnio sam sve detalje u knjizi. Broz pie Hebrangu, Moi Pijade i Milovanu ilasu da Petka treba sprijeiti po svaku cijenu da bude izabran za elnika Partije. Moa Pijade preko odvjetnika i biveg policijskog pisara Prodanovia ini sve da se intriga pusti uz blagoslov jugoslavenske tajne policije; da Mileti nije heroj legenda, da on navodno surauje s policijom, taj tekst je spremio Moa Pijade i Hebran, a pustio u opticaj''nesvreni student'',''crnogorska usijana glava''Milovan ilas, i to tako da bude upueno kao pismo Kominterni - povjerljiva dojava!! Ovaj perfidni zloin obmane i izdaje koji su projektirali Broz, Hebran, Pijade i ilas razotkrio je metoda borbe i obrauna kako sotonsko sjeme preuzme kormilo KPJ. A ta je Petko Mileti zapisao o toj igri i sukobu izatkane lai i obrauna: ''Na robiji su postojale i postoje dvije politike likvidatorske-oportunistika koju su vodili Andrija Hebrang i Moa Pijade, te na drugoj strani boljevika koju se trudi da vodi Keki (kaznioni komitet KPJ). Prva smatra da su robijai, zarobljenici izbaeni iz klasne borbe, iji

je sada glavni zadatak preivjeti robiju, te sauvati po svaku cijenu fiziko i duhovno zdravlje da bi mogli, kad ih klasni neprijatelj pusti da izau kui, opet u redove klasne borbe. Mi boljevici smatramo, naprotiv, da su robijai komunisti koji su silom prilika i okolnosti dospjeli na posebno, izuzetno teki sektor otvorene klasne borbe. Oni nijesu niti smiju, ni jedan jedini as da prekinu svoju borbu protiv klasnog neprijatelja ... Jer, ovdje na robiji je koncentriran i zatvoren stvarni dinamit nae revolucije. Skoro 300 komunistikih kadrova ... '' To je stav nepokolebljivog revolucionara koji ne moe oprostiti suradnju komunista Hrvatske u zatvorima Lepoglave sa ustakim pokretom i sporazum Hebrang-Budak koji je podrao i Moa Pijade, iza kojeg stoji i otkriva se zaverenika uloga Josipa Broza koji se tada potpisuje kao Friedrich Georgijevi! Taj udesni sinonim, pseudonim, govori za sebe: stvoren je od njemakog imena i ruskog prezimena. Nije to sluajno! Tada je gospodin ve radio za obje slube, ali se nije znalo da ga je kipar Avustini i Vladimir Velebit ve ukljuio da radi strogo povjerljivo za britansku slubu. Sveto Trojstvo postoji, ali malo ljudi zna. Ko sazna biva ubijen. Smrt ne trpi svjedoka. Zato e Broz stii da 4. studenog poalje pismo komunistima robijaima u Mitrovici da je prije etiri dana 1. studenoga 1937. godine kao''neprijatelj naroda''osuen i strijeljan u Moskvi - Milan Gorki! A informaciju je Titu donio - dao Josip Kopini! Sve gori od gorega. U knjizi sam detaljno dokazao postupak likvidacija i obrauna u borbi za vrh KPJ od 1934. do 1948. godine. Sve nesree ovoga svega zaverila se protiv asnih ljudi, a neasni kolo vode, jer ele srpske narod svakog dobra oslobode ... Poznato je, ono lukavo sastavljeno pismo Josipa Broza Andriji Hebrangu iz Pariza listopada 1937. godine ... i gdje se lano ukazuje na Petka Miletia uz prijekor. Broz pokuava zavarati kaznioni komitet i trai podrku za svoju prljavu igru. Uvijek tako do kraja. Drugi e obaviti likvidaciju, a on e nositi bijele rukavice kao baron lani. Recite nam neto o traginoj smrti Mustafe Golubia, jednog od najmonijih ljudi u Kominterni i, ini se, ovjeka od povjerenja samog Staljina. Kako je Mustafa Golubi pao u njemake ruke i kakva je uloga u tome "junaka" naeg intervjua? - ini mi ast, da sam prvi istraiva koji je ustanovio tijek i uzrok drame, kao i izdaju i likvidaciju heroja Golubia. Mustava Golubi, mladobosanac, solunski dobrovoljac, mladi prijatelj legendarnog Apisa, odbio je na solunskom procesu biti lani sudski svjedok, mladi Mostarac, neustraiv, hladnokrvan, general NKVD-a, Staljinov osobni povjerenik za velike i tajne akcije, ovjek elik sa srcem djeteta , pjesnik revolucije i sveenik patnje. To je istina ... Mustafa Golubi, vitalni, lijepi, stasiti ovjek sa eirom i mantilom preko ruke, etao je ve u svibnju 1941. godine Terazijama, s lulom u ustima, po sunanom vremenu, lane vedrine, zaljubljenik u grad i ljude. A volio je samo Srbiju i matuku Rusiju. Bio je zaljubljen u ruski narod i naeg ovjeka muenika. Vjerovao je u budunost koja e poput Kristovog kruha biti darovana ovoj zemlji paenici i heroju. Doao je u Beograd da bi se sreo sa Brozom, zagonetkom, kome je Kominterna izrekla smrtnu presudu 1938. godine, upravo u ljeto 1937. godine! Doao je kazniti tog samozvanca, intriganta i stranog agenta, uljeza, koji je uspio, da u redove Kominterne za Balkan stvori svoju tajnu''paukovu mreu''pijuna, dounika, provokatora i agenata. Doao je, da ga kazni to je zloupotrijebio povjerenje i uz pomo Kopiniem na osmoj konferenciji u Zagrebu, imenovan kao generalni sekretar KPJ bez ikakvog ukaza i punomoi Komiterne i Georgi Dimitrova. Doao je da se konano obrauna i sa Brozovim samozvanim Politbiroa KPJ koji nije nita drugo do igraka samozvanca kome nije bio dorastao ni Raspuin! Lano imenovani generalni sekretar KPJ za zemlju, Tito, osjetio je opasnost, jer ga je na vrijeme obavijestio Stevo Krajai, koji e tih dana biti u Zemunu. Golubi je bio odsjeo kod porodice Popovi. Bio je hladnokrvan i samouvjeren.

Ljudi tog kova mogu biti heroji ili sveenici istine. Umiru utnjom, a njihova patnja i bol poraavaju i same muitelje. Na znak Krajaia, Tito alje ilasa i Rankovia da prolunjaju gradom i oslunu stare partijske veze ... Golubi je doao iz Bea. Prije toga, u tri navrata, proao je kroz Srbiju na putu za Grku. to je Krajai, Kopiniem i Brozu bilo obeano za likvidaciju Golubia? ija je ruka stajala? Nije samo Gestapo, ve i Englezi. Golubia su uoili, pratili ilas i Rankovi i, konano, otkriven je stan gdje je smjeten. Dana 9. svibnja trebao se Golubi sastane s Titom. Preko enskog kurira (ime nije vano) dostavljen je prijedlog za susret. Tito je jedva ekao, da idealno ulovi zlatnog pauka sovjetske legende agenture, Staljinova ovjeka prvog ranga, i zaljubljenika Srbije. Naredio je da ilas i Rankovi uine sve da Gestapo sazna kakav se opasni sovjetski agent nalazi u Beogradu, sa stanom tu i tu. I tako je Gestapo, zahvaljujui Titu, ulovio zlatnu pticu za kojom je tragao godinama. U kavezu je legenda. Uhien je u ranu zoru. On je govorio:''Ja imam jedno oko na leima i vidim ta se radi ....'' Ovog puta bio je slijep. Gestapo nije uspio saznati od Golubia, niti da iznudi priznanje tko je on! I konano, izmrcvarenog, vezanog za stolicu, polumrtvog streljali su u Pionirskom parku u Beogradu, gdje je bio privremeno sahranjen. Rusi su 1946. godine pronali i otkopali svoju mrtvu legendu, heroja SSSR-a, generala NKVD-a Mustafu Golubia, gdje je uz vojne poasti pokopan u zidine Kremlja. Zanimljivo je svjedoenje novinara i publiciste Sinie Paunovia:''Mustafa je bio moj kolski drug, moj intimni prijatelj. On je musliman iz Hercegovine, koji je preao u Srbiju i borio se u Balkanskom ratu. Dobio je orden Obilia za hrabrost. Kralj Aleksandar ga je volio. Bio ga je poslao na studij u vicarsku, stipendirao, tu je upoznao Ruse, komuniste i zavolio ih. Poetkom svjetskog rata 1914. godine doao je kao dobrovoljac na Solunski front ... Bio je neobian, poten ovjek, prosto model potenja, as druge strane neobino hrabar ... Pojavio se ponovo 1941. Nije se krio, ve je iao sa nekim djevojkama preko Terazija ... Takav je ostao u sjeanjima onih koji nisu znali drugu stranu njegove biografije ... Bio je uvijek spreman umrijeti za Rusiju, za komunizam, za svjetsku revoluciju!'' Neprijatelji Srbije ni danas ne spavaju, oni razmiljaju kako ubiti Srbiju. To je istina koju jo ne shvaamo. ao mi je mog naroda. Istraujui vie od tri i po decenije tajnu biografiju Josipa Broza, iitao sam na desetne tisua stranica iz tajnih arhiva, muzeja, vojnih zapisa i knjinica od Vatikana do Omska, da bih priao toj enigmatskoj zmiji, tom udaru naeg naroda, ija se ak i treba generacija njegove ideoloke izvanbrane djece i danas epuri Srbijom, prikazujui se kao njeni usreitelji i spasioci, kao evropejci, ija e demokracija otvoriti nova groblja za sve one koji se asti, ponosa i prkosa nisu odrekli. Vaa nesumnjiva zasluga je to to ste u knjizi otkrili srpske javnosti nepoznat lik ivojina Pavlovia, komunistikog intelektualca, novinara, publiciste koji je ubijen tijekom trajanja Uike republike. Recite nam neto o tome tko je odgovoran i tko je sudjelovao u likvidaciji ivojina Pavlovia. Naoj javnosti je takoer nepoznata injenica, a koju Vi objavili, da je ivojin Pavlovi objavio knjigu "Tragini bilans Staljinovog termidora". - Jedan astan novinar Politike i Vremena, publicista, Zlatiborac, pod nadimkom drijebe ivojin Pavlovi, nekada potpisani Vlado, vlasnik knjiare "Horizont" u Parizu, urednik i vlasnik lista Proleter, lista KPJ koji je povremeno izlazio u Bruxellesu, a ponekad u Parizu , bio je iva, visprena, umna linost. Pariz je bio centar obavjetajnih slubi Europe. Kominterna je u knjiari "Horizont" imala svoj centar, u kojem se okupljaju prokomunistiki intelektualci, internacionalisti, francuski pisci i slikari, komunisti Balkana i Rusije na prolazu, kao i iz drugih europskih zemalja, a posebno budui interbrugadisti na putu za panjolsku i obranu Republike . Zasluge ivojina Pavlovia su bezmerno za komunistiki pokret i

slobodarsku borbu panjolske. On objedinjava informacije, ima svoju tajnu udesnu''crvenu biljenicu'', u kojoj upisuje zapaanja i ocjene svih koji prou kroz knjiaru i Pariz. On je ovjek ocjene, iskustva, i konano, ovjek velikog potenja i ugleda. Intelektualac koji zna duu Francuske a prati sudbinu Crvene Rusije! U toj knjiari svraaju Tin Ujevi, Aragon, Barbis, Prever, Picasso, ak i Kopini i Peihov Voranc (Lovro Kuhar - Brozov miljenik), svraali su i Milan Barto, Marjan Brecelj, Kardelj, Dedijer, Kidri, Kristina orevi i drugi .. . Ta knjiara je, u stvari, parika veza preko koje nai interbrigadiste odlaze u panjolsku u graanski rat slobode, kao i odred Crvene pomoi solidarnosti sa panjolskim narodom. Pavlovi svojim ocjenama i indirektno, u ime Internacionale, daje vizu za odlazak kadrova u panjolskoj ili ne. Brozu je odbio izdati vizu. Broz mu to nee oprostiti. Josip Broz uz pomo Kopinaa odlazi u panjolsku, ne da se bori, ve da se preko svojih agenata obrauna sa svim interbrigadiste koji su na tajnom Barselonskom kongresu osumnjiili njega kao stranog agenta, i glasali za Petka Miletia kao generalnog sekretara KPJ pa su ak i jednoj bateriji topova, na panjolskom revolucionarnom frontu dali Petkovo ime kao heroja partije. Glavni egzekutori bili su Vlajko Begovi i Kosta Na! Vlajko Begovi e likvidirati org. sekretara CK KPJ Blagoja Parovia, u knjizi sam sve to razjasnio, dok e Kosta napraviti popis ljudi koji su glasali protiv Broza i koji se iz panjolske na udesan nain nee vratiti, a drugi rijetki pojedinci, koji su uspjeli, nakon sloma 1938. godine da se vrate iz panjolske, bie likvidirani u Jugoslaviji; kao naknadne rtve zbog istine koje su izrekli ... Tako je Kosta u NOB stigao meu posljednje u naoj revoluciji, ali mu Broz prvom dodjeljuje in generala armije, generala s pet zvjezdica, za zasluge iz panjolske. Veliki likvidatori i lovci na glave bili su Kopini i Krajai do kraja ivota. Ali, pria o ivojinu Pavloviu, ovjeku koji je prikrio zaborav onih uobiajenih titovskih tajnih grobove, ovjeku koji je prvi napisao samoinicijativno, u ime istine, knjigu "Tragina bilansa Staljinovog termidora" - ime e navui sumnju, gnjev i bijes na sebe krajem tridesetih godina , napustit Pariz i vratiti se u Beograd, da bi 1941. godine, za vrijeme partizanske''Uike republike'', bio uhien i likvidiran pod tekim mukama, po zapovijedi Broza. Pavlovieva knjiga bila je brevijar istine o mnogim zlouporabama i odmazdama, velikim istkama u SSSR-u, a sve je napisao ovjek koji je ve punih dvadeset godina bio komunista, idealista, bez mane i straha! Bio je poznata linost u radnikom, studentskom i komunistikom pokretu Srbije. Dobrovoljac u Prvom svjetskom ratu, lan SKOJ-a i KPJ od 1919. do 1920. godine, ivi u Uicu, studira prava u Beogradu, od 1923. godine je na partijskom radu u Makedoniji, poslan od legende Sime Markovia. Bio je okruni tajnik za Makedoniju, da bi poetkom 1925. godine otiao za Rusiju. Vraa se nakon godinu dana i postaje dopisnik''PRAVDE''iz Makedonije, da bi 1929. godine emigrirao u Francusku, gdje ostaje punih deset godina, pie i ureuje partijski list Protiv Glavnjai, postaje sekretar KPJ za cijelu emigraciju, tajnik Patronato Crvene pomoi, izdava i administrator partijskog lista KPJ - PROLETER i asopisa: Klasna borba, osniva Radnike biblioteke u Parizu , upravitelj partijske knjiare i vlasnik "HORIZONTA". Nakon uhienja Gorkia Tito pie 2. svibnja 1939. godine Preihov Voranc da su Karlo Hudomalj i ivojin Pavlovi na njegov prijedlog iskljueni iz stranke, ali da to nee biti objavljeno u''Proleteru''?! Nastaje zabuna meu lanovima KPJ i KP Francuske. Tito je uspio, preko svojih pulena, da srui mit o Pavloviu. Jer, pod njegovom rukom od svibnja 1936. godine do sijenja 1939. godine izalo je 19 brojeva''Proletera''. I konano, tragina sudbina i kraj. ika Pavlovi, Vlado zvani drijebe, Zlatiborac, novinar, lan Pokrajinskog komiteta SKOJA za Srbiju, biva otkriven od strane Krcuna na teritoriju zaviajnog Uica u selu Makatu, i poziva ga na predaju, i hapsi, na veliku radost Tita, Kardelja ilasa, Dedijera i Rankovia, i Petra Stambolia! Nakon nevienih muenja i premlaivanja od strane Dedijera, Stambolia, Rankovia, ilasa koji su se natjecali u nanoenju bola asnom Pavloviu konano je streljaki stroj kojim je

zapovijedao izvanredni Krcunov ubojica Vidan Mici, ubio Pavlovia i jo etiri stotine drugih nedunih ljudi iz ajetine i Uica ! Brozov termidor nije ekao jesen. Grabio je tue glave radi svoje lane revolucionarne slave i morala. Izdajnici su ubijali asne ljude, i tako dobivali priznanja i ordene za slavu''slobode'', ije su graditelje smjestili u jame i neoznaene grobove. Srbija nije znala istinu. Srbija je krvarila u bratoubilakom ratu, graanskom ratu s obiljejem revolucije. Zla kob za povijest i generacije koje lako vjeruju, a brzo sanjaju ... ivojina Pavlovia je likvidirao Vidan Mici, koji je o vlastitom priznanju, po nalogu partije, likvidirao jo etiri stotine ljudi. Recite nam neto o ovom ubojici i koga je jo likvidirao ovaj egzekutor Komunistike partije? - Pripala je ast novinaru Goranu Lazoviu objaviti svoj razgovor sa Vidan Mii, ubojicom ivojina Pavlovia, nositeljem spomenice 1941. godine. ''Krcun je bio sretan to je takav ovjek uhien'', pie Vidan. Bili smo ga preko panja, klade, do smrti, lomili mu kosti ... Po tabanima pendrekom, ali uzalud, nita nije priznao. Traili su da prizna gdje je njegova''crvena biljenica''. Htjeli su da mu iznude priznanje. Donosili su mu papir u eliju da napie to zna ... To je trebala biti imena velikih ljudi, dunosnika koji su bili protiv nas! Pokuao je od silnih muka da komadiem stakla izvri ubojstvo i presjee vene. On je elio da to prije bude strijeljan, jer su mu muke dosadile. Na pitanje: "Vi ste ubili ivojina Pavlovia?" Odgovorio je: "Da, jesam, ubio sam ga, ali ne svojom voljom. To je bio partijski zadatak ... "Oprostite, koliko ste ljudi ubili? Ne znam tono, ali vie od etiri stotine. To je odluivao Krcun, zatim Stamboli ... / Pola stoljea kasnije ubojica se bavio uzgojem cvijea, kakva idila povijesti, i kakav zloin skriven u ljepotu. Gdje je tu pravda, a zato uti istina? Josip Broz u beskrupuloznoj borbi za vlast sluio se fizikim likvidacijama politikih protivnika unutar zemlje i van njenih granica. Da li je poznati bugarski revolucionar Georgij Dimitrov otrovan u Moskvi, Bugarskoj ili na Topiderskoj stanici u Beogradu? - Moja tvrdnja je plod prouavanja vie desetaka spisa, telegrama i dokumenata. Tito nije podnosio Dimitrova. Znao je da on nikada nije dao nalog za njegovo imenovanje za generalnog sekretara KPJ i kako je to ista la i podvala, da je Broz samozvanac - neka vrsta Lanog epana Malog ali drzak agent koji pijunira i Dimitrova Staljinu! U knjizi sam opisao, nain likvidacije Dimitrova''mirnim sredstvima''', lijekovima od kojih se dugorono, ali sigurno umire. Dimitrov je bio jedini zasluni ovjek za mjesto predsjednika takozvane BALKANSKE FEDERACIJE koju je Tito elio za sebe. Staljin je to osjetio i osujetio. Tito je perfidno skratio Dimitrovu pravo na ivot, za vrijeme proputovanja Dimitrova kroz Srbiju, na putu za Moskvu, na Topiderskoj eljeznikom kolodvoru, bio je kratak, a sudbinski susret. O tome s mnogo detalja govorim u knjizi. to se tie ubojstva Lole Ribara, dokumentirano sam ukazao na zavjeru Velebit Vladimir i Broz, za njegovu likvidaciju, na Glamo polju prilikom pripreme za let, za Kairo i vojnu misiju. Poslije ubojstva, umjesto Lole odletio je Vladimir Velebit britanski agenta i Titov general i povjerenik, koji je u 93. godini, umro u Londonu nedavno sa priznatim inom generala Engleske armije! to rei? TITO NIKADA NIJE uestvovao u Oktobarskoj revoluciji, a odbio je orden Lenjina i orden Oktobarske revolucije 1977. godine od strane Leonida Brenjeva dok sam ja sa drugovima bio suanj u Spuu! Tito je bio nasuprot - husarski, konjiki instruktor kod Kolak u Omsku, kada je belogardejski general Kolak postao gospodar Omska. To se dogodilo 26. travnja 1919. godine kada je 4. korpus generala kolak osvojio prostor od Orenburg do Omska. Izvrena je masovna mobilizacija seljaka i dezertera za Bijelu armiju i Broz je ukljuen za instruktora u borbi protiv Crvenih. Protivnik na frontu protiv Belih bio je zapovjednik M. V.

Frunze, kasnije proslavljeni general i legenda Crvenog istoka i Sibira, gospodar Urala! To je istina. Oni koji su umrli za Crvenu zastavu u Oktobarskoj revoluciji, s ovog tla, izuzev asnih izuzetaka, ostali su zaboravljeni. Oni su se borili za nadu ovjeanstva koju su ponizili i iznevjerili kadrovi slini Brozu i ovdje i tamo. Naalost, to je istina. Novo izdanje knjige, tree dopunjeno izdanje, u dva toma je u pripremi i bie kazane istine do kraja. Nema vie oklijevanja. Mrtva usta ne govore, a pokoljenje zaboravlja svoje asne ljude i heroje graditelje povijesti i slave naroda. Na piscu je da ne dozvoli zaborav.

Prenesno sa: http://www.geopolitika.rs