PPUO SV Filip I Jakov Tekst Izmj I Dop 07 08

Prostorni plan ureenja Opine Sv.
Filip i Jakov
IZMJENE I DOPUNE
Na temelju odredbi l.24 i 45a. Zakona o prostornom ureenju (NN 30/94, 68/98, 35/99, 61/00, 32/02, 100/04), Uredbe o ureenju i zatiti zatienog obalnog podruja mora (NN 128/04) i Programa mjera za unapreenje stanja u prostoru na podruju Opine Sv. Filip i Jakov (Slubeni glasnik Opine SV Filip i Jakov br. 10/05 ) donosi se
ODLUKA
o donoenju
IZMJENA I DOPUNA
PROSTORNOG PLANA UREENJA OPINE SV. FILIP I JAKOV
lanak 1 Donose se Izmjene i dopune Prostornog plana ureenja Opine Sv. Filip i Jakov (Slubeni glasnik Sv. Filip i Jakov br. ), u daljnjem tekstu: Izmjene i dopune PPUO Sv. Filip i Jakov lanak 2. Izmjene i dopune PPUO Sv. Filip i Jakov sastoje se od: izmjena i dopuna Obrazloenja PPUO-a, izmjena Grafikog dijela (kartografskih prikaza u mjerilu 1 : 25.000 i 1 :5 000) i izmjena i dopuna Odredaba za provoenje PPUO-a. lanak 3.
I. Obrazloenje:
1. POLAZITA 1.1. Poloaj, znaaj i posebnosti podruja Opine u odnosu na prostor i sustave upanije i Drave
lanak 4. 1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru Naselja i stanovnitvo podaci u tablicama novelirani su prema slubenim rezultatima Popisa stanovnitva, kuanstava i stanova 2001. (Dravni zavod za statistiku Republike Hrvatske) i glase: TABLICA 1: PODACI O POVRINI, STANOVNICIMA, STANOVIMA I DOMAINSTVIMA, TE GUSTOA NASELJENOSTI U ODNOSU NA UPANIJU
JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE upanija ukup. Sv. Filip i Jakov 1. D. Ratane 2. G. Ratane Povrina km2 3.643,33 47,29 4,87 6,66 % 100.0 1.3 broj 214.614 4.599 537 591 STANOVNICI Popis 1991. % Popis 2001. broj % 100.0 2,7 STANOVI Popis 2001. broj 91.932 2175 148 147 % 100.0 5,2 DOMAINSTVA Popis 1991. broj 59.122 1.153 127 127 % 100.00 1.95 Popis 2001. broj 52.359 1344 138 121 % 100.0 2,5 Gustoa naseljenosti stan/km2 44 93 98 70
100.0 162.045 2.1 4482 482 469
GIN Company d.o.o. ZADAR
Prostorni plan ureenja Opine Sv. Filip i Jakov
IZMJENE I DOPUNE
3. Sikovo 4. Sv. Filip i Jakov 5. Sv. Petar 6. Turanj
12,69 10,97 7,77 4,33
497 1645 267 1062
377 1661 348 1145
102 826 308 644
99 425 79 296
107 489 115 374
29 151 44 264
TABLICA 2: PODACI O POVRINI, STANOVNICIMA I GUSTOI NASELJENOSTI 1991. GOD.

ZADARSKA UPANIJA Opina Sv. Filip i Jakov Obalno
l. 45. Zakona prostornom ureenju o
U ODNOSU NA GEOGRAFSKA PODRUJA
Povrina
Popis 1991. km
2
Stanovnici
Popis 2001. broj %
Gustoa naseljenosti (st/km2)

Popis 1991. broj Popis 2001. broj
udio u povr. opine %
broj
23,07
otoci nenaseljeni
47,95
2974
64,67
3154
70,37
129
65
Otono
l. 45. Zakona prostornom ureenju o
Kontinentalno granino Ostalo Opina ukupno
25,05 48,12
52,05 100
1625 4599
35,33 100
1328 4482
29,63 100
67 97
27 93
* Naselje na Babcu je evidentirano u satavu naselja Turanj
1.1.2. Prostorno razvojne i resursne znaajke Dodaje se:Kulturno-povijesne znaajke Mnogi nalazi - suhozidi, grobni humci, gospodarska imanja, ljetnikovci - svjedoci su naseljenosti ovog podruja od prapovijesnih vremena U cilju ouvanja kulturnog nasljea utvren je popis dobara - podruja i pojedinanih graevina s odreenim ili predloenim stupnjem zatite: R Kulturno dobro upisano u Registar nepokretnih kulturnih dobara ZPP Zatita ovim Planom PZ Preventivno zatieno E Evidentirano arheoloko nalazite koje treba istraiti i odrediti mu povrinu * 1.0. 1.1. 1. 2. 3. 4. 5. 6. Arheoloki lokaliteti poznati iz literature kojima trenutno nije mogue utvrditi toan poloaj Povijesna naselja i dijelovi naselja Povijesne graditeljske cjelina gradsko-seoska cjelina, Sv. Filip i Jakov Ulica i Vlaka dio gusto izgraenog naselja tradicijske gradnje, 18./19. st. kod Kria etnoloko podruje, Sv. Filip i Jakov gradsko-seoska cjelina, Turanj seoska cjelina zaseoka Mandii na otoku Babcu, Turanj seoska cjelina, Sv. Petar Luine, etnoloko podruje, Ratane Gornje stupanj zatite PZ ZPP PZ E ZPP E
IZMJENE I DOPUNE
1.2. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 2.0. 2.1. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 2.3. 1. 2. 2.2. 1. 2. 2.3. 1. 3.0. 3.1. 1. 2. 3. 4.
Pojedinane etnoloke graevine Baturov stan, Sv. Filip i Jakov Kutijin stan, Sv. Filip i Jakov Prtenjae, Sv. Filip i Jakov Kua Coli, Sv. Petar na Moru Zollina kua, Sv. Petar Zubii, Sikovo Ekinjev stan, Sikovo Galeii, Ratane Donje Deme, Raatane Donje Mikulii, Ratane Gornje Viterinci, Ratane Gornje Povijesne graevine i sklopovi Sakralne graevine Crkva Sv. Roka u Rogovu,13. st., Sv. Filip i Jakov. upna crkva Sv.Mihovila Arhanela (18. st.) s pripadajuim zvonikom, sagraena na temeljima stare crkve (posveene Sv.Filipu i Jakovu), Sv. Filip i Jakov. crkva posveena Gospi od Karmela, 15. st., Turanj crkva Sv. Andrije na otoku Babcu (13./14. st.), Turanj crkva Sv. Marije (Blaene Gospe od Ruarija) (9.-11. st) na groblju Tukljaa - u neposrednjoj blizini obale, Turanj crkva Sv. Petra Apostola, 17. st., Sv. Petar crkva Sv. Nikole, Sikovo crkva Sv. Ivana Glavosjeka, 1988., Ratane Donje Vojne i obrambene graevine Katel-kula unutar jezgre (15. st.), Turanj Utvrda Fortica unutar jezgre na otoku Babcu, Turanj Stambene graevine katel i kua Ekinja, unutar jezgre, Sv. Filip i Jakov ljetnikovac Borelli s parkom, Sv. Filip i Jakov Elementi povijesne opreme, tehnike graevine Svjetionik iz 1876. god. najstariji u Pamanskom kanalu, na Babcu, Turanj Arheoloka batina Podmorski arheoloki lokaliteti ostaci ville rustice s cisternom bavstog svoda uz obalu i pristanita u obliku slova L na Frmiu sa zapadne su strane otoia u moru ostaci temeljne konstrukcije pristanita u obliku slova L, Sv. Filip i Jakov Kapelica s ostacima lukobrana i arhitekture na samoj obali, Sv. Filip i Jakov ostaci antike vile i nasipa iz prapovijesti i antike izmeu rta Tukljaa i otoia Riula, Turanj kasnoantiki refugij na Babcu, Turanj
stupanj zatite ZPP ZPP ZPP PZ E E E E E E E
stupanj zatite R PZ
R PZ PZ E E stupanj zatite PZ E stupanj zatite PZ R stupanj zatite E
stupanj zatite R E R E
IZMJENE I DOPUNE
3.2. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24.
Kopneni arheoloki lokaliteti Dvorine (Kuare) -ostaci srednjovjekovnih gospodarskih zgrada koje su pripadale opatiji na Rogovu, Sv. Filip i Jakov Kapelica rimska nekropola, Sv. Filip i Jakov Frmi s podmorskim i kopnenim arheolokim ostacima, Sv. Filip i Jakov ostaci akvedukta vidljivi na poloajima Bijaca i Rabatin, Sv. Filip i Jakov Crni krug - eljeznodobna gradina iznad naselja, Turanj arheoloko podruje Tukljaa, Turanj Vukainov krug, prapovijesna gradina ostaci rimskog akvedukta Dubravice, Turanj Vilin dvor, Sv. Petar Peina Buta, Sv. Petar Peinska gomila, Sv. Petar Gradina, Sv. Petar ostaci rimskog akvedukta, Sv. Petar Osridak - poloaj Koinka njiva s ostacima vee koliine keramike iz starijeg neolitike (Smilika kultura), Sikovo imokovka ostaci rimske vile s podom u slogu opus spicatum, Sikovo niz suhozidnih kuica na poloaju Zidine podno Sikova ostaci crkve Svih Svetih na poloaju Crkvina, Donje Ratane poloaj Crkvine, odnosno Podjaretine, oko 500 m juno od ceste Gorica Kakma s ostacima crkve Sv. Jure (ostaci zida s apsidom) i kasnosrednjovjekovno groblje, Ratane Gornje Grudine juno od ceste GoricaKakma u Serdarima (Serdarovii) s ostacima rimske vile, Ratane Gornje nizinsko bronanodobno naselje na rubu polja, na blagoj jugozapadnoj padini kose ispod zaseoka Veterinci (Vinterinci), Ratane Gornje ostaci bronanodobnog naselja na povrini od oko 500x500 m; poloaj iminke uz sjeveroistoni rub polja ispod naselja, zaseok Luine, Ratane Gornje nekoliko stotina metara dugi dvostruki zid s mnogo rimske keramike u umi iznad sela Ratane Gornje srednjovjekovno groblje na lokalitetu Njive ispod sela, Ratane Gornje Kulina s kasnoantikim ostacima zida, Sv. Petar lanak 5.
stupanj zatite PZ E R E E E E E E E E E E E E * E
E E E * * E
1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog ureenja ireg podruja i ocjena postojeih prostornih planova Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog ureenja ireg podruja poglavlja se mijenja i glasi: Dokumenti prostornog ureenja ireg podruja ije su odredbe obvezujue za ovaj Plan su Strategija i Program prostornog ureenja Drave, te Prostorni plan Zadarske upanije (Slubeni glasnik zadarske upanije 2/01, 6/04, 2/05) Ovi dokumenti prostornog ureenja analiziraju ulogu i znaaj gradova i naselja i njihov meusobni odnos. Sukladno usvojenoj podjeli gradova i naselja, naselje Sv. Filip i Jakov je svrstano kao opinsko sredite. Prostornim planom upanije preuzete su obveze iz Strategije i Programa prostornog ureenja Drave. Dio tih obveza odnosi se na obalno i otono podruje. Vei dio prostora Opine gravitira ovom podruju ili se u njemu nalazi. Na temelju lanka 45. stavka 1. Zakona o prostornom ureenju (Narodne novine, br. 30/94, 68/98, 61/2000, 32/2002 i 100/2004), Vlada Republike Hrvatske donijela je Uredbu o ureenju i zatiti zatienog obalnog podruja mora (NN 128/04), kojom su utvreni uvjeti i mjere za ureenje zatienog obalnog podruja mora u svrhu njegove zatite, svrhovitog, odrivog i gospodarski uinkovitog koritenja. Kriteriji i uvjeti ureenja prostora utvreni Uredbom obavezni su parametri i primjenjuje se u postupku izrade i donoenja prostornih planova odnosno u postupku izrade Izmjena i dopuna istih za zatieno obalno podruje.
IZMJENE I DOPUNE
Zatieno obalno podruje (u daljnjem tekstu: ZOP) obuhvaa sve otoke, pojas kopna u irini od 1000 m od obalne crte i pojas mora u irini od 300 m. Zatieni obalni pojas untar podruja Opine SV. Filip i Jakov utvren je u sklopu Izmjena i dopuna Prostornog plana ureenja Opine Sv. Filip i Jakov i ucrtan je u svim kartografskim prikazima Plana. Temeljem Uredbom propisanih kriterija u ZOP-u e se planiranje i ureenje prostora temeljiti na osnovnim planskim smjernicama: ouvati prirodne, kulturne, povijesne i tradicijske vrijednosti obalnog i zaobalnog krajolika, planirati cjelovito ureenje i zatitu na osnovi kriterija ouvanja prirodnih vrijednosti i cjelovitosti pojedinih morfolokih cjelina, sanirati vrijedna i ugroena podruja prirodne, kulturne i povijesne batine, osigurati slobodan pristup obali i prolaz uz obalu te javni interes u koritenju, osobitog pomorskog dobra, ouvati nenaseljene otoke i otoie s prirodnim i kultiviranim krajolikom prvenstveno u funkciji poljoprivrednih djelatnosti, rekreacijskog koritenja, organiziranog posjeivanja i istraivanja, bez planiranja graevinskih podruja, ouvati prirodne plae i ume, te poticati prirodnu obnovu uma i drugu autohtonu vegetaciju, ne planirati nova graevinska podruja naselja niti njihovo meusobno povezivanje, ograniiti gradnju u neizgraenom dijelu postojeih graevinskih podruja naselja i izdvojenih graevinskih podruja (izvan naselja) uz morsku obalu i ua vodotoka osim za funkcije neposredno povezane uz more, morsku obalu i vodotoke, uvjetovati razvitak prometne i komunalne infrastrukture zatitom i ouvanjem vrijednosti krajolika, planirati graevine stambene, poslovne i druge namjene tako da namjenom, poloajem, veliinom i oblikovanjem potuju zateene prostorne vrijednosti i obiljeja, Sukladno tome, osnovne planske postavke Prostornog plana Opine Sv. Filip i Jakov moraju se pored naprijed navedenih uvjeta iz uredbe uskladiti i sa osnovnim naelima PP-a: more, morska obala i otoci su dobra od interesa za Republiku Hrvatsku i imaju njezinu posebnu zatitu, obalno podruje kao nacionalno bogatstvo, ali i podruje od najveeg poduzetnikog interesa i samim tim i najugroeniji prostor itave Drave, potrebno je tititi planski, sukladno Uredbi o ureenju i zatiti zatienog obalnog podruja mora (NN 128/04), optimalni model obnove i razvitka otone zajednice podrazumijeva ouvanje nedegradiranog prostora otoka za kasniju snanu revitalizaciju, cestovni i pomorski promet s otocima treba koncipirati na sljedeim elementima: - povezivanje kopna s otokom Pamanom radi meusobnog cestovnog povezivanja mjesta u svrhu bolje komunikacije i osnovnog servisiranja otokih mjesta, turistike zone predviene vaeim prostornim planovima treba paljivo prestrukturirati i redefinirati, u skladu sa uvjetima Prostornog plana Zadarske upanije (Slubeni glasnik zadarske upanije 2/01, 6/04, 2/05) nautiki turizam kao vaan gospodarski resurs treba biti adekvatno zastupljen u prostornim planovima, gradnju velikih nautikih centara treba ograniiti do donoenja Programa razvoja nautikog turizma Republike Hrvatske. Sukladno postavkama Prostornog plana Zadarske upanije i s gledita dostignutog gospodarskog razvoja, na prostornoj matrici opine Sv. Filip i Jakov prepoznatljive su dvije razvojne cjeline: - Zadarska urbana regija obuhvaa obalni pojas i zaobalni prostor unutar kojeg je naselje Sv. Filip i Jakov arite lokalnog gospodarskog i prostornog razvoja. Ovdje se uoava znatna razlika izmeu obalnog i zaobalnog pojasa, odnosno naselja obalnog i ruralnog karaktera. - Zadarsko-biogradski otoci otoci ove Opine su klasificirani prema PPZ-e kao nenaseljeni, iako postoji manji broj kua na otoku Babcu. U cilju prevladavanja naslijeenog stanja i niveliranja zateenih razliitosti u gospodarskom, demografskom, prometnom i kulturnom znaenju PPZ istie potrebu povezivanja otoka s kopnom i otoka meusobno. Konani rezultat toga bilo bi ostvarenje prostornog integriteta, a s tim u svezi i gospodarska obnova cjelokupnog prostora. U tu svrhu, kljunu ulogu bi odigrala izgradnja mosta: kopno otok Paman. PPZ definira ulogu Sv. Filipa i Jakova kroz administrativni ustroj, ploaj u prostoru, demografsko stanje i gospodarsku osnovu samog naselja, te utvruje ciljeve i pravce razvoja. Prema tome, Sv. Filip i Jakov je definiran unutar upanijskog prostora kao opinsko sredite, te kao centar nieg reda ili lokalno razvojno GIN Company d.o.o. ZADAR 5
IZMJENE I DOPUNE
arite, pruajui ograniene drutvene sadraje i razvojni poticaj naseljima koja pripadaju opini Sv. Filip i Jakov. Za upotpunjenje ekonomskog, drutvenog i administrativnog razvoja, naselja opine Sv. Filip i Jakov prvenstveno gravitiraju gradu Biogradu, koji je prema gore navedenim dokumentima definiran kao sredite prostorno razvojne cjeline i manje regionalno razvojno sredite. Ovaj odnos je rezultat razvojne politike iz prolosti, koja je omoguila razvoj grada Biograda kao sredita mikroregije, temeljen na gravitacijski meuodnos okolnih mikrocentara meu kojima je i Sv. Filip i Jakov. Ovaj razvoj nije bio centraliziran, ve je omoguio policentrian razvoj mikroregije teritorijalnom raspodjelom odreenih drutvenih, kulturnih i gospodarskih sadraja. Ovdje treba napomenuti da se gravitacijska meuovisnost naselja i centara upotpunjuje gradom Zadrom, koji ima status upanijskog sredita. Grad Zadar takoer ima status i najjaeg razvojnog sredita upanije. Afirmacija Sv. Filipa i Jakova kao lokalnog razvojnog sredita e se osigurati putem optimalne uporabe agrarnih i drugih resursa, teei prema konanom cilju formiranja ureenog i organiziranog urbo-agrarnog i turistikog okolia uz osiguranje razvoja proizvodnih i uslunih djelatnosti na temelju modernih tehnologija i znanosti. lanak 6. Ocjena postojeih prostornih planova poglavlja se mijenja i glasi: Postojei planovi: Prostorni plan ureenja opine Sv. Filip i Jakov. Prostorni plan ureenja Opine Sv. Filip i Jakov je prvi prostorno-planski dokument za podruje unutar administrativnih granica Opine. Plan je usvojen 2002. godine ( Slubenom Glasniku Opine Sv. Filip i Jakov br. 2 / 02 ) za razdoblje do 2015. god. Plan je izraen u novim drutveno-gospodarskim odnosima u zemlji nakon to je ustrojena Opine Sv. Filip i Jakov kao samostalna jedinica lokalne samouprave. Plan je definirao osnovne gospodarske pravce prostornog razvoja i utvrdio temeljnu namjena prostora u skladu sa smjernicama odrivog razvoja i naelima zatite vrijednih prirodnih cjelina, kao to su more, otoci i obalni pojas, vrijedne umske sastojine i kvalitetno obradivo tlo. Glavnim nositeljima gospodarskog razvoja u Opini definirani su: turizam i poljoprivreda, za iji razvoj opina ima znatne prirodne potencijale, a koji bi trebali pozitivno utjecati na razvoj tercijarnih djelatnosti i u skladu sa tim na demografski rast. OPP je utvrdio GP svih naselja i GP izvan naselja, kao i uvjete izgradnje i ureenja istih, ali su u primjeni Planskih smjernica i postavki uoeni i odreeni nedostaci: zbog nekvalitetnih katastarskih podloga stare geodetske izmjere pogotovo za zaobalni dio Opine nije bilo mogue utvrditi granice GP naselja na katastarskim podlogama mjeovite zone unutar GP pojedinih obalnih naselja sa nerealno postavljenim kriterijima za gradnju bile su konice u razvoju urbanog tkiva postojea zona staklenika koja predstavlja intenzivnu proizvodnju cvijea i povra i ima odreenu tradicijsku vrijednost nije uope prepoznata i evidentirana u Planskoj dokumentaciji U cilju korekcije uoenih nedostataka pristupilo se izradi Izmjena i dopuna netom usvojenog PPU. Kako je u meuvremenu stupila na snagu i Uredba o ureenju i zatiti zatienog obalnog podruja mora (NN 128/04) i izvreno usklaenje Prostornog plana Zadarske upanije (Slubeni glasnik zadarske upanije 2/01, 6/04, 2/05) to je uslijedila i zakonska obveza da se kroz izradu Izmjena i dopuna prostornog plana ureenja Opine Sv. Filip i Jakov izvri i usklaenje istog. lanak 7. 1.1.4. Ocjena stanja mogunosti i ogranienja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke i prostorne pokazatelje Demografski podaci podaci su novelirani prema slubenim rezultatima Popisa stanovnitva, kuanstava i stanova 2001. (Dravni zavod za statistiku Republike Hrvatske) i glase:
IZMJENE I DOPUNE
Kretanje broja stanovnika naselja u administrativnom sastavu dananje opine Sv. Filip i Jakov od 1948. do 1991. godine ukazuje uglavnom stalni rast stanovnika u gotovo svim naseljima, osim u razdoblju izmeu 1971. godine i 1981. godine. Popisom 2001. godine utvren je pad od 2,5% ukupnog broja stanovnika Opine u odnosu na Popis 1991. godine. Meutim, nastavljen je proces poveanja stanovnitva u tri obalna naselja i to za oko 6%. Za razliku od razdoblja 1981.-1991., kada je stanovnitvo Ratana Donjih, Ratana Gornjih i Sikova bilo u porastu, u posljednjem meupopisnom razdoblju njegov udio opada za preko 18%.
Izvor: M. Koreni: Naselja i stanovnitvo SR Hrvatske 1857-1971 i popis stanovnitva (konani rezultati) 1981. i 1991.godine
Naselje Donje Ratane Gornje Ratane Sikovo Sveti Filip i Jakov Sveti Petar Turanj Ukupno
1948. 368 384 245 889 195 770 2851
1953. 425 476 288 1002 220 863 3274
Godina popisa stanovnitva 1961. 1971. 1981. 516 539 527 596 593 503 339 374 477 1189 1325 1451 280 244 241 860 880 926 3780 3955 4125
1991. 537 591 497 1645 267 1062 4599
2001. 482 469 377 1661 348 1145 4482
U svim godinama popisa, brojem stanovnika istie se sredinje obalno naselje Sv. Filip i Jakov. Slijedi ga naselje Turanj, koje je tek 1991. uspjelo dostii preko 1 000 stanovnika, takoer obalno naselje. Jedino obalno naselje koje odudara od uobiajenog trenda najveih naselja na obali je naselje Sv. Petar koje se meu svim naseljima Opine istie kao naselje s najmanjim brojem stanovnika. Meu naseljima u zaobalju, brojem stanovnika istie se Gornje Ratane, za kojim neznatno zaostaje naselje Donje Ratane. Naselje s najmanjim brojem stanovnika meu naseljima u zaobalju je Sikovo, koje ipak ima vei broj stanovnika od naselja Sv. Petar na obali. U ukupnom promatranom razdoblju, od 1948. do 2001. godine, stanovnitvo Opine poraslo je za 57% (1631 stanovnik). Odnosi broja stanovnika meu naseljima na obali i u zaobalju te istima meusobno ukazuju na znaenje plodnog, poljoprivrednog zalea koje je tijekom najnepovoljnijeg razdoblja poljoprivredno stanovnitvo uspjelo odrati ak porast broja stanovnika. STRUKTURA DOMAINSTAVA Broj domainstava Naselje D. Ratane G. Ratane Sikovo Sv. Filip i Jakov Sv. Petar Turanj Ukupno 1991. 127 127 99 425 79 296 1153 2001. 138 121 107 489 115 374 Prosjena veliina
(lana po domainstvu)
1991. 4,2 4,7 5,0 3,9 3,4 3,6
2001. 3,4 3,8 3,5 3,3 3,0 3,0 3,3
1344 4,1
Izvor: Osnove koritenja i zatite prostora opine Biograd na Moru, Zavod za urbanizam, Zadar, 1992.
Usporeujui prosjean broj stanovnika po domainstvu, uoljivo je da su domainstva zaobalnih naselja vea nego domainstva obalnih naselja. U razdoblju izmeu dva popisa takoer se primjeuje da je broj domainstava povean dok je prosjean broj stanovnika po stanu pao. Ovakva kretanja su u skladu sa svjetskim trendovima, koji ukazuju na smanjenje broja stanovnika po domainstvu u skladu s tehnolokim i gospodarskim razvojem.
IZMJENE I DOPUNE
DISTRIBUCIJA STANOVA PREMA NAMJENI 2001. GODINE ukupan broj stanova 644 148 147 102 826 308 2175 stalno stanovanje 139 124 96 518 137 404 1418 povremeno stanovanje za rad u poljoprivredi za odmor 9 22 6 301 168 223 729 1 1 1 3
Naselje
D. Ratane G. Ratane Sikovo Sv. Filip i Jakov Sv. Petar Turanj
Ukupno
Izvor: Popis 2001, DZS.
Ova tablica pokazuje temeljnu razliku u namjeni stanova i stanovanja izmeu zaobalnih naselja, gdje su stanovi gotovo iskljuivo namijenjeni za stalno stanovanje, i obalnih naselja, gdje je velik broj stanova namijenjen za povremeno stanovanje, to jest, za odmor. Sv. Petar je posebno uoljiv, jer u tom naselju ima vie stanova za odmor nego za stalno stanovanje. Namjena stanova u priobalnim naseljima upuuje na mogue velike razlike u broju stanovnika, odnosno korisnika prostora, u toku godine, posebno ljeti. Takvo stanje oteava planiranje i ureenje potrebne drutvene i komunalne infrastrukture, koja se ne moe ravnomjerno koristiti u toku cijele godine. Ovaj problem je posebno istaknut u Sv. Petru. 1.1.1.1.1.1.1.Dobna struktura (starosne skupine) nepozn % 60 i % ato ukupno (naselje) vie (naselje) 54,3 48,1 54,3 54,4 56,8 56,2 54,4 81 96 53 285 57 185 757 16,8 20,4 14,0 17,1 16,3 16,1 16,8 1 11 3 6 2 23 482 469 377 1661 348 1145 4482
Naselje 0-19 Donje Ratane Gornje Ratane Sikovo Sv. Filip i Jakov Sv. Petar Turanj Ukupno Opina 138 136 116 466 93 314 1263 % (naselje) 28,6 28,9 30,7 28,0 26,7 27,4 28,1 20-59 262 226 205 904 198 644 2439
Izvor: Popis stanovnitva, stanova i kuanstava 2001. godine, DZS.
U dobnoj strukturi stanovnitva opine, mlado stanovnitvo sudjeluje s preko 28%, zrelo s preko 54%, te staro s udjelom iznad 16%. S aspekta radne snage i vitaliteta, dobna skupina 15-59 godina ima udio od 62%. Udio ena u fertilnoj dobi iznosi 49%. Usporeujui dobnu strukturu stanovnitva na temelju rezultata Popisa 1991. i 2001., dolazi se do zakljuka da se u tom razdoblju odvijao proces starenja stanovnitva. Udio mladog stanovnitva smanjen je za preko 4%, dok se udio starog stanovnitva poveao za preko 3%. Postotak zrelog stanovnitva u ovom razdoblju nije se mijenjao.
IZMJENE I DOPUNE
Udio glavnih dobnih skupina u ukupnom stanovnitvu Opine 1991. i 2001. godine mlado 1991. 2001. 32,34 28,1 zrelo 54,13 54,4 staro 13,53 16,8
Izvor: i Popis 2001. godine, DZS.
lanak 8. Gospodarski pokazatelji podnaslov :Industrija mijenja se u Proizvodne djelatnosti i glasi Za sada ne postoji gotovo nikakva proizvodna djelatnost na podruju Opine, sa izuzetkom tradicionalnog uzgoja cvijea i povra u sklopu postojee zone staklenika za to postoje izuzetno povoljni klimatski uvjeti na sunanim padinama iznad GP naselja Turanj Najnoviji dogaaji, prvenstveno dravni poticaj za razvoj obrtnitva i malog i srednjeg poduzetnitva, mogao bi pridonijeti i razvoju zanatskih i preraivakih djelatnosti.. Pored daljnjeg razvoja i modernizacije uzgoja poljoprivrednih kultura, privredni razvoj e se najvjerojatnije zasnivati uglavnom na preradi poljoprivrednih sirovina (proizvodnja maslinovog ulja, kvalitetnih sorta vina i sl) te na skladitenju, obrtnitvu i uslunim djelatnostima. S obzirom da e primarne gospodarske djelatnosti ostati na razvoju turizma i poljoprivrede, zona proizvodne namjene u Sv. Filipu i Jakovu je predviena za lake i iste proizvodne procese kako bi se zadrao karakter ekoloki istog podruja sa zdravim okoliem. Planom se predlae podrka razvitka i obiteljskog i seoskog gospodarstva, koja e uglavnom biti smjetena u ruralnim krajevima opine, preteno u funkciji prerade i proizvodnje poljoprivrednih dobara. lanak 9. podnaslov: "Turizam" stavak trei mijenja se i glasi: U sklopu svih obalnih naselja formirana je mjesna luka mjeovite namjene razliite razine ureenja i opreme. U veini sluajeva ovi prostori su loe ureeni i opremljeni. Stoga se sa stajalita prostornog ureenja namee potreba urgentnog ureenja kompletnog obalnog pojasa temeljem urbanistikih planova ureenja (u daljnjem tekstu UPU) koji bi trebali biti osnova bilo kakvih aktivnosti u obalnom pojasu svih naselja Opine. stavak etvrti, zadnja reenica mijenja se i glasi: Stoga se ovim Planom utvruje potreba oblikovanja i ureenja svih mjesnih plaa u sklopu ureenja obalnog pojasa, temeljem cjelovitog UPU-a . lanak 10.
2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREENJA

2.2.4. Zatita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina Dodaje se: Svrha zatite je ouvanje i prenoenje kulturnih dobara u neokrnjenom i izvornom stanju buduim naratajima, to iziskuje redovito odravanje, tj. spreavanje radnji koje bi na bilo koji nain promijenile svojstva, oblik, znaenje ili izgled kulturnih dobara i time ugrozile njihovu vrijednost, spreavanje protupravnog postupanja i protupravnog prometa kulturnim dobrima, uspostavljanje uvjeta da kulturna dobra prema svojoj namjeni i znaenju slue potrebama pojedinca i opem interesu.
IZMJENE I DOPUNE
lanak 11.
3.
PLAN PROSTORNOG UREENJA
3.2. Organizacija prostora i osnovnih namjena i koritenja povrina podnaslov "Otoci" mijenja se i glasi: Posebnosti otoka ove Opine je u tome to su otoci uglavnom nenaseljeni. Izuzetak ini otok Babac na kojem se nalazi vrlo maleno GP (dio naselja Turanj) kao zaseban urbani entitet. Najvei dio otoka nije izgraen, tako da je prirodni ekosustav dominantan. lanak 12. podnaslov "Osnovna namjena prostora" mijenja se i glasi Osnovna namjena prostora Opine definirana je kroz tri temeljne kategorije koritenja prostora, a to su: GP povrine izvan graevinskog podruja obalno podruje Pod kategorijom GP-a ovaj Plan podrazumijeva sljedee prostorne zone: GP naselja izdvojena graevinska podruja (GP izvan naselja) zone proizvodne namjene izvan granica naselja ( I ) zone ugostiteljsko-turistike namjene izvan granica naselja ( T ) zone sportsko-rekreacijske namjene izvan granica naselja ( R ) groblje zona javne i drutvene namjene lanak 13. podnaslov: "Zona sredinjih funkcija naselja" brie se lanak 14. podnaslov "Zona javne i drutvene namjene" mijenja se i glasi: Zona javne i drutvene namjene je Planom utvren GP odreen za gradnju kole za odgoj djece sa smetnjama u razvoju (Zavod za mentalno nedovoljno razvijenu djecu i omladinu, Sv. Filip i Jakov) i sl. Unutar ove zone dozvoljena je stambena izgradnju samo u funkciji osnovne namjene. lanak 15. podnaslov "Zone portsko-rekreacijske namjene", drugi stavak mijenja se i glasi; Pod povrinama izvan graevinska podruja ovaj Plan podrazumijeva sljedee povrine: lanak 16. podnaslov "ume iskljuivo osnovne namjene", stavci drugi, trei i etvrti briu se lanak 17. podnaslov "Obalno podruje", stavak etvrti brie se stavak peti postaje stavak etvrti mijenja se i glasi: Ovim Planom predvieno je da se u sklopu zona luka otvorenih za javni promet osigura dostatan broj vezova za potrebe domicilnog stanovnitva unutar zona mjesnih luka u sklopu GP naselja u svim naseljima obalnog i otonog dijela Opine.
10
IZMJENE I DOPUNE
lanak 18. 3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu povrina (naselja i izgraene strukture van umske, vodne te povrine posebne namjene i ostale povrine, Tablica 3, mijenja se I glasi: Red. Opina Sv. Filip i Jakov Oznaka Ukupno % od broj ha povrine opine 1.0. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRINA 1.1. GP 437,05 9,0 izgraeni dio GP 320,11 6,6 obalno 196,93 4,0 otono kontinentalno granino ostalo 123,18 2,5 1.2. Izgraene strukture van GP-a I 51,06 1,0 E ukupno H K T 40,32 0,8 R 28,24 0,5 1.3. Poljoprivredne povrine ukupno P 1843,59 38,3 obradive P1 P2 P3 1.4 umske povrine 2210,72 45,9 gospodarske 1 umskogospodarsko podruje posebne namjene 3 1.5. Ostale poljoprivredne i umske povrine P 194,31 4,0 1.6. Vodne povrine V vodotoci jezera akumulacije retencije ribnjaci 1.7. Ostale povrine N 2,66 0,05 IS G 4,05 0,08 Opina 4812 100,0 2.0. ZATIENE CJELINE 2.1. Zatiena prirodna batina nacionalni park NP park prirode PP ostali zatieni dijelovi prirode 2.2. Zati. graditeljska batina arheoloka podruja povijesne graditeljske cjeline Opina 48,12 3.0. KORITENJE RESURSA 3.1. More i morska obala obalno podruje 11,05 km 65,15 5,91 km 34,85 3.2. Energija 3.3. 3.4. Voda Mineralne sirovine Opina 16,96 100,0
naselja, poljoprivredne, stan/ha ha/stan* 10,2 14,0 22,7 36,3 87,7
111,1 158,7 2,4
2,0
23,0
1684,9 1106,6 1,0
*0,0 -
ne iskazuje se -
11
IZMJENE I DOPUNE
3.4. Uvjeti koritenja, ureenja i zatite prostora lanak 19. podnaslov "Graevinsko podruje naselj"a mijenja se i glasi; Planom su utvreni GP-ovi naselja samo na mjestima ve postojeih naselja, redefiniranjem njihovih oblika i realnijim dimenzioniranjem potrebnih povrina. Planom se ne dozvoljava formiranje novih GP-ova naselja. Na pojedinim lokacijama, gdje su uslijed razvoja naselja pojedini GP-ovi naselja formirani kao zasebne graditeljske cjeline, Planom se ne uvjetuje njihovo povezivanje iz razloga zatite pojedinih vrijednih prirodnih cjelina kao to su polja, zbog zatite ruralnog ambijenta zaseoka ili zbog realne procjene potrebne veliine prostora zone. Stoji i injenica da je vremenska provjera pokazala da navedeni prostori nisu koriteni za gradnju i kad je to postojeom planskom dokumentacijom bilo dozvoljeno. GP-ovi naselja ovim se Planom dimenzioniraju prema potrebama stvarnih korisnika prostora. Stvarni korisnici prostora unutar GP-ova naselja su: postojee stalno stanovnitvo u naselju planirani porast/prirodni prirast stalnog stanovnitva povremeno stanovnitvo graani koji posjeduju nekretnine unutar GP-a naselja i njima se povremeno koriste i turisti planirani prirast stanovnitva uslijed promjenjenih ivotnih prilika (ekonomske migracije) Izmjenama i dopunama Prostornog plana ureenja Opine SV Filip i Jakov izvrena je i korekcija GP svih naselja unutar administrativnih granica Opine na sljedei nain: za sva GP naselja unutar ZOP-a temeljem Uredbe o ureenju i zatiti zatienog obalnog podruja mora (NN 128/04) provjera dimenzioniranja prema sljedeim kriterijima: u ZOP-u se ne mogu poveavati niti osnivati nova graevinska podruja, osim izdvojenih graevinskih podruja (izvan naselja) za ugostiteljsko-turistiku namjenu povrine najvie 15 ha. iznimno, od stavka 1. ovog lanka, ako je izgraeni dio graevinskog podruja vei od 80% povrine ukupnog graevinskog podruja, u ZOP-u se graevinsko podruje moe poveati najvie do 20% povrine izgraenog dijela graevinskog podruja. ako je izgraeni dio graevinskog podruja manji od 50% od ukupnog graevinskog podruja, graevinsko podruje mora se smanjiti na 70% postojee povrine. Ako se graevinsko podruje nalazi izvan granica ZOP-a s vie od polovice povrine, za planiranje i ureenje tog dijela primjenjuju se smjernice odreene prostornim planom upanije. za sva GP zaobalnih naselja /izvan ZOP-a novelirane su granice izgraenog i neizgraenog dijelova naselja te izvrene korekcije granica GP na katastarskim podlogama u skladu sa prostornim mogunostima i kriterijima iz PP-a vodei rauna o realnim potrebama korisnika prostora. Izgraenim dijelom GP naselja smatraju se izgraene graevne estice i druge povrine privedene razliitoj namjeni, a neizgraeni dio graevinskog podruja je jedna ili vie neposredno povezanih neureenih i neizgraenih graevnih estica ukupne povrine vee od 5.000 m2 kao i sve rubne neizgraene estice. Postojeim graevinskim podrujima podrazumijevaju se graevinska podruja naselja utvrena odgovarajuim dokumentom prostornog ureenja usklaena s namjenom povrina i kriterijima odreenim prostornim planom upanije. Slijedi analiza prema pojedinom naselju: GP izgraeni dio neizgraeni dio naselje ha % ha % ha % Sv. Filip i Jakov Sv. Petar na Moru Turanj (s otokom Babac) Donje Ratane Gornje Ratane Sikovo 109,12 72,73 95,68 60,14 55,86 43,50 100 100 100 100 100 100 84,20 43,13 70,70 42,77 41,98 38,43 lanak 20. 77 60 74 71 75 88 24,92 29,60 24,98 17,37 13,88 5,07 23 40 26 29 25 12
12
IZMJENE I DOPUNE
podnaslov "Zone ugostiteljsko-turistike namjene" mijenja se i glasi: Planom su utvrene sve graevinske zone ugostiteljsko-turistike namjene na podruju Opine u skladu sa kriterijima Uredbe o ureenju i zatiti zatienog obalnog podruja mora (NN 128/04) i odredbama za provoenje Prostornog plana Zadarske upanije (Slubeni glasnik zadarske upanije 2/01, 6/04, 2/05). Lokacija ovih zona je uglavnom odreena uz GP naselja du obalnog pojasa. Prilikom odreivanja veliine i prostorne dispozicije, Planom su utvreni i uvaeni sljedei uvjeti ureenja zone ugostiteljsko-turistike namjene: gotovo sve zone ugostiteljsko-turistike namjene u pravilu su locirane uz naselja kako bi se iskoristila postojea infrastuktura u naselju. Gdje postojee stanje ne zadovoljava nove potrebe, gradila bi se nova ili poboljala postojea infrastrukutra, zone ugostiteljsko-turistike namjene locirane su u neposrednoj blizini prirodnih vrijednosti u cilju zatite prirodnih dobara, ali istovremeno i osiguranja dostupnosti atraktivnih prostora, prilikom dimenzioniranja i utvrivanja granica obuhvata zona ugostiteljsko-turistike namjene potrebno je voditi rauna o urbanom mjerilu i strukturi neposrednog naselja, te nastojati navedene kriterije preslikati na planiranu zonu, odnosno prilagoditi tipologiju planirane gradnje i volumen graditeljskih cjelina mjerilu postojeeg naselja, izgradnju na prostoru zona ugostiteljsko-turistike namjene treba svakako udaljiti u unutranjost prostora, a obalni pojas namijeniti javnim i dostupnim sadrajima, te zelenilu, etnji i rekreaciji, postojee poljske putove i mocire koji se nalaze unutar zone ugostiteljsko-turistike namjene treba prilikom izgradnje i ureenja prostora respektirati kao naslijee pukog graditeljstva i koristiti ih kao oblikovni i fiziki parametar nove strukture, tako da se njihove trase ne mijenjaju, ve samo korigiraju radi odvijanja nesmetanog prometa, u sklopu zona ugostiteljsko-turistike namjene, gdje okolnosti doputaju, Planom se utvruje potreba izgradnje i ureenja luka nautikog turizma. Kapacitet ovih luica mora biti prilagoen kapacitetu turistikog naselja. s tim da broj vezova jednog ili vie priveza u prostornoj cjelini ugostiteljskoturistike namjene moe biti najvie 20% ukupnog smjetajnog kapaciteta te cjeline, ali ne vie od 400 vezova,. Izgraenost javnog prostora luice moe biti najvie 10%. U luicama se mogu smjestiti sljedei sadraji: ugostiteljstvo, trgovine, usluge, portski i parkovno-rekreacijski sadraji, te kupalini ureaji, zone ugostiteljsko-turistike namjene s luicom moraju se tretirati kao jedinstvene urbane cjeline. U sklopu zona ugostiteljsko-turistike namjene, Planom su utvrene sljedee vrste turistikih sadraja: - hotel - turistiko naselje - autokamp sa prateim sadrajima, trgovake, uslune, ugostiteljske, portske, rekreativne i zabavne te sline namjene Prema odredbama PPZ-a, na prostoru Zadarske urbane regije treba smjestiti turistike aktivnosti vrlo visokog inetnziteta. lanak 21. podnaslov "Zona proizvodne namjene", zadnji stavak se brie podnaslov "Zatita poljoprivrednog zemljita", stavak drugi mijenja se I glasi: Raspoloive poljoprivredne povrine na podruju Opine iznose 1756,3 hektara. Ove obradive povrine nameu potrebu njihove racionalne upotrebe, pa u tom smislu Planom treba predvidjeti izmjenu strukture njihovog koritenja u korist produktivnijih poljoprivrednih kultura i naina koritenja, kao i smanjenje neobraenih povrina i njihovo dovoenje u stanje racionalne upotrebe lanak 22. U toki 3.4.1. Iskaz povrina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva podruja i prostorne cjeline Podnaslov "Zatita kulturne i graditeljske batine" i cjelokupni tekst koji slijedi, mijenja se i glasi: Sva kulturna dobra zatiena Zakonom o zatiti i ouvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03) bez obzira na vlasnitvo, preventivnu zatitu ili registraciju od interesa su i uivaju osobitu zatitu Republike Hrvatske. Svojstvo kulturnog dobra utvruje Ministarstvo kulture rjeenjem na temelju strunog vrednovanja. Istraiti i struno vrednovati trebalo bi navedene spomenike graditeljstva i arheoloke lokalitete, a posebnu panju posvetiti ouvanju tradicijske arhitekture.
13
IZMJENE I DOPUNE
lanak 23.
II. ODREDBE ZA PROVOENJE

mijenjaju se u cijelosti i glase
A. OPE ODREDBE
lanak 1. Ovom se Odlukom donose Izmjene i dopune Prostornog plana ureenja Opine Sv.Filip i Jakov za razdoblje do 2015. godine. lanak 2. Elaborat "Izmjene i dopune Prostornog plana ureenja Opine Sv.Filip i Jakov " sadri slijedee priloge: tekstualni dio : II. ODREDBE ZA PROVOENJE grafiki dio: 1. KORITENJE I NAMJENA POVRINA (mj. 1:25 000), 2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI (mj. 1 : 25 000), 3. UVJETI ZA KORITENJE, UREENJE I ZATITU PROSTORA (mj. 1:25 000), 4. GRAEVINSKA PODRUJA NASELJA (mj. 1:5000) lanak 3. Elaborat je izraen u skladu sa Prostornim planom Zadarske upanije (Slubeni glasnik Zadarske upanije 2/01, 6/04, 2/05) i Uredbom o ureenju i zatiti zatienog obalnog podruja mora (NN 128/04) lanak 4. Podruje Opine Sv. Filip i Jakov, sukladno prostornoj organizaciji upanije pripada zadarskoj urbanoj regiji, kao iroj fizjonomskoi cjelini. Planom se uvjetuje primjena svih bitnih razvojnih i prostornih kriterija koji proizlaze iz PP -a, a odnose se na ovu cjelinu. lanak 5. Plan sadri i razrauje koncepciju ureenja prostora i Odredbe za provoenje PP-a, razgranienje prostora prema namjeni i drugim obiljejima te pobliim odreenjem drugih elemenata odreenim tim planom. lanak 6. Plan je zakonom utvrena osnova za izradu i donoenje svih razvojnih programa, urbanistikih planova ureenja i detaljnih planova ureenja prostora na podruju Opine Sv.Filip i Jakov. S Planom moraju biti usklaeni svi detaljniji planovi ureenja, koji e se donositi za podruje Opine Sv. Filip i Jakov (u daljnjem tekstu: Opine), te lokacijske dozvole za podruja za koja nije obavezna izrada detaljnih planova ureenja. lanak 7. Utvruju se ciljevi prostornog razvoja lokalnog znaaja kroz ureenje : GP-a naselja razgraniena na izgraene i neizgraene dijelove, Izgradnja izvan graevinskih podruja naselja, Namjena prostora, uvjeti koritenja i zatite prostora priobalja, mora i podmorja, Mreu komunalne infrastrukture i nain zbrinjavanja otpada Podruja i cjeline za koje e se izraivati detaljniji planovi U svrhu provedbe, Plan sadri : Uvjete i pokazatelje za izradu urbanistikih i detaljnih planova ureenja Lokacijske uvjete za zahvate u prostoru na izgraenim podrujima za koje se ne donose urbanistiki i detaljni planovi i za zahvate koje je mogue provoditi izvan GP-a. Mjere koritenja i zatite prostora i okolia, te druge mjere od vanosti za ureenje obuhvaena podruja.
14
IZMJENE I DOPUNE
1. Uvjeti za odreivanje namjene povrina na podruju Opine

lanak 8. Planom je odreena osnovna namjena povrina za cjelokupno podruje unutar granica Opine Sv.Filip i Jakov, definirana prostornim zonama razliitih namjena. Osnovna namjena povrina za cjelokupno podruje obuhvata Plana prikazana je na grafikom prilogu Koritenje i namjena povrina u mjerilu 1:25 000 lanak 9. Namjena povrina pojedine prostorne zone uvjetovana je prirodnim datostima i stvorenim mogunostima na odreenom prostoru koji osiguravaju nesmetano odvijanje iskljuivo jedne namjene ili vie srodnih. lanak 10. Planom je definirano koritenje prostora i namjena povrina za: razvoj i ureenje povrina naselja razvoj i ureenje povrina izvan naselja
lanak 11. Pod pojmom naselje /graevinsko podruje naselja GP/ sukladno odredbama ovoga plana podrazumijeva se cjelovita povrina sastavljena od: izgraenog djela graevinskog podruja neizgraenog djela graevinskog podruja
lanak 12. Izgraeni dio graevinskog podruja je urbani prostor kojega ine izgraeni objekti zajedno sa pripadajuim parcelama i ureenim javnim prostorom (pristupi, javno zelenilo infrastruktura i sl.) i druge povrine privedene razliitoj namijeni. lanak 13. Neizgraeni dio graevinskog podruja je jedna ili vie neposredno povezanih neureenih i neizgraenih graevnih estica ukupne povrine vee od 5.000 m2 kao i sve rubne neizgraene estice. Neizgraeni dio graevinskog podruja naselja u smislu odredbi ovoga plana ine Planom definirane povrine za irenje i razvoj naselja lanak 14. Pod prostorom za razvoj i ureenje povrina izvan naselja Planom su definirane slijedee povrine: izdvojena graevinska podruja (GP izvan naselja) povrine izvan graevinska podruja lanak 15. Sukladno odredbama Plana izdvojena graevinska podruja (GP izvan naselja) su: zone proizvodne namjene izvan granica naselja ( I ) zone ugostiteljsko-turistike namjene izvan granica naselja ( T ) zone sportsko-rekreacijske namjene izvan granica naselja ( R1 ) zona posebne namjene (N1) groblje lanak 16. Planom definirane zone proizvodne namjene izvan granica naselja ( I ) su graevinska podruja za izgradnju i razvoj proizvodnih i preraivakih pogona, zanatskih i servisnih djelatnosti, skladinih prostora, te ostalih slinih djelatnosti. lanak 17. Planom definirana zona turistiko-ugostiteljsko namjene ( T ) je graevinsko podruje unutar kojeg je dozvoljena izgradnja turistikih kapaciteta za smjetaj i boravak te prateih ugostiteljskih sadraja kao i sadraja za sport, zabavu i rekreaciju, komunalnih objekata i objekata infrastrukture.
15
IZMJENE I DOPUNE
lanak 18. Planom definirana prostorna zona sportsko-rekreacijske namjene ( R ) je graevinska podruja izvan naselja u sklopu kojeg je mogua gradnja sportskih terena i igralita, te ureenje, etnice, trim i biciklistike staze, boalita, mini golfa i sl., te postava klupa i javne rasvjete. lanak 19. Planom definirana zona posebne namjene (N1) je graevinsko podruje unutar kojeg je Planom odreena izgradnja kole za odgoj djece sa smetnjama u razvoju te prateih sadraja kao i sadraja za sport i rekreaciju, komunalnih objekata i objekata infrastrukture. lanak 20. Povrine izvan graevinska podruja sukladno odredbama Plana obuhvaaju sljedee povrine: poljoprivredno tlo iskljuivo osnovne namjene ( P ) uma iskljuivo osnovne namjene ( ) ostalo poljoprivredno tlo, ume i umsko zemljite ( P ) povrine infrastrukturnih sustava lanak 21. Planom definirano poljoprivredno tlo iskljuivo osnovne namjene ( P ) je vrijedno obradivo zemljite za poljoprivrednu proizvodnju u koju kategoriju spadaju: oranice, livade, vonjaci, maslinici vinogradi i vrtovi. lanak 22. Planom definirane ume osnovne namjene ( ) su vrijedne umske povrine na prostoru unutar granica obuhvata koje se sukladno Planom utvrenoj namjeni definiraju kao vrijedni prirodni prostori i tite u zateenim prostorima. lanak 23. Planom definirano ostalo poljoprivredno tlo, ume i umsko zemljite ( P ) je negradiv prostor autohtonog pejzaa. lanak 24. Planom su utvreni prostorni koridori koje je potrebno ouvati za izgradnju planiranih, te proirenje i modernizaciju postojeih infrastrukturnih sustava. lanak 25. U cilju osiguranja funkcioniranja namjene povrina, osigurane su povrine za gradnju i rekonstrukciju cestovnih graevina, povrina za gradnju i rekonstrukciju pomorskih graevina (morska luka za javni promet), ili su oznaeni dijelovi obale u sklopu naselja na kojima su mogue intervencije u cilju ureenja pojedinih vrsta luka. lanak 26. Planom su definirani slijedei uvjeti odreivanja namjene povrina za cjelokupan prostor Opine i to: prostor kao ogranien resurs mora se koristiti racionalno i svrhovito potivati princip organskog irenja postojeih naselja u okvirima zadanih mjerila preispitati mogunosti koritenja postojeih graditeljskih resursa unutar izgraenog urbanog tkiva zatititi negradive dijelove obale od izgradnje bilo kojeg tipa i oblika sauvati dijelove obale izvan naselja u prirodnom obliku planirane zone turistike izgradnje potrebno je veliinom i tipom prilagoditi mjeri zateene urbane strukture na nenastanjenim otocima Planom se zabranjuje formiranje graevinskih podruja bilo kojeg tipa ili namjene nove nautike centre treba planirati unutar naselja ili u njihovoj neposrednoj blizini sprijeiti izgradnju velikih nautikih centara do donoenja programa razvoja nautikog turizma Republike Hrvatske potaknuti aktivno koritenje kultiviranih poljoprivrednih povrina kao i kultiviranje zaputenih potencijalnih poljodjeljskih zona zatititi od prenamjene kultivirane poljoprivredne povrine
16
IZMJENE I DOPUNE
zatititi i regenerirati zelene i rekreativne, a poglavito umske povrine u cilju ouvanja krajobraznih vrijednosti prostora tititi kulturno povijesne cjeline i spomenike graditeljske batine sukladno Zakonu o zatiti i ouvanju kulturnih dobara (NN 69/99)
2. Uvjeti za ureenje prostora

2.1. Graevine od vanosti za Dravu i upaniju 2.1.1. Graevine od vanosti za Dravu lanak 27. Ovim planom, Uredbom, Strategijom i Programom prostornog ureenja RH te PP-om ( odredbe l. 4 -7) odreene su slijedee graevina od vanosti za Dravu: Prometne graevine: Cestovni objekti s pripadajuim graevinama i ureajima: - dravna cesta D 8 : Rijeka - Zadar Split eljezniki objekti s pripadajuim graevinama i ureajima: - mogui pravci i alternativna rjeenja Jadranske eljeznice -potencijalni koridor za istraivanje Pomorske graevine: - sve luke posebne namjene, prema grafikim prilozima (list br. 4. Graevinska podruja naselja) Vodne graevine Graevine za koritenje voda: -magistralni vodoopskrbni cjevovod ibenik - Zadar - (postojei) Sportske graevine sportsko-rekreacijski centar povrine 5 ha i vie: - - zona sporta i rekreacije izvan GP naselja Sv.Filip i Jakov Ugostiteljsko-turistike graevine ugostiteljsko-turistike cjeline povrine 5 ha i vie, odnosno za 1000 gostiju i vie: -turistiko naselje "Dubravice", Turanj (planirano) -zona autokampa "Primorje", Sv. Filip i Jakov (planirano) -zona hotela " Klaneva Torina ", Sv. Petar na Moru (planirano) 2.2.2. Graevine od vanosti za upaniju lanak 28. Prometne graevine Cestovni objekti s pripadajuim graevinama i ureajima: upanijske ceste - postojee: - 6042: 6040 - Galovac - Kakma (D503), duljine 5,9* km - 6045: Sv. Petar - Donje Ratane, duljine 3,4 km - 6046: Sv. Filip i Jakov - Sikovo, duljine 5,3 km upanijske ceste - planirane: - zaobalna obilaznica za rastereenje dravne ceste D8 - prikljuak obilaznica Turanj - Pamanski most (planirani) lokalne ceste: - L 63138 (obalna cesta): Turanj (D8) - Sv. Filip i Jakov (L 63139), duljine 2,5 km - L 63114: Gorica ( 6042) - Donje Ratane ( 6045), duljine 0,5 km - L 63139: Sv. Filip i Jakov (D8) - Biograd n/m (D503), duljine 1,4 km Pomorske graevine: - luke otvorene za javni promet lokalnog znaaja: luka Sv. Filip i Jakov (planirana) luka Turanj (planirana) luka Sv. Petar na Moru (planirana)
_________ * Duljina oznaava dionicu ceste koja se nalazi unutar podruja Opine
17
IZMJENE I DOPUNE
2.2. Graevinska podruja naselja 2.2.1. Opi uvjeti lanak 29. Izgradnja i razvoj naselja dozvoljeno je iskljuivo unutar granica graevinskog podruja naselja. lanak 30. Graevinsko podruje naselja /GP naselja/ je cjelovit prostor naselja koji se sastoji od izgraenog i neizgraenog dijela graevinskog podruja. lanak 31. Planom definirana veliina GP naselja utvrena je temeljem kriterija iz Programa prostornog ureenja RH i Prostornog plana Zadarske upanije, uz potivanje dodatnih kriterija: specifinostima razvojnih potencijala i procesa u pojedinom naselju izgraenost naselja izraena kroz ukupan broj izgraenih stambenih jedinica/kua unutar pojedinog naselja i temeljem toga projiciran broj korisnika prostora. lanak 32. Planom su odreene povrine graevinskog podruja naselja (GP) koje sadri prostor izgraenoga dijela naselja i podruje za razvoj naselja (neizgraeni dio) sa iskazom njihovog udjela u postocima u odnosu na ukupnu povrinu GP pojedinog naselja: GP naselje Sv. Filip i Jakov Sv. Petar na Moru Turanj (s otokom Babac) Donje Ratane Gornje Ratane ha 109,12 72,73 95,68 60,14 55,86 % 100 100 100 100 100 izgraeni dio ha % 84,20 43,13 70,70 42,77 41,98 77 60 74 71 75 neizgraeni dio ha % 24,92 29,60 24,98 17,37 13,88 23 40 26 29 25
Sikovo 43,50 100 38,43 88 5,07 12 Sva naprijed navedena graevinska podruja naselja prikazana su u grafikom prilogu Plana (list br.4 Graevinska podruja naselja na katastarskim podlogama / u mjerilu. 1: 5000. lanak 33. Na podruju Opine Sv.Filip i Jakov unutar zatienog obalnog podruja mora (ZOP-a) nalaze se tri naselja (Sv. Filip i Jakov, Sv. Petar na Moru i Turanj) Planom se utvruje da od naprijed navedenih triju naselja samo u naselju Sv. Petar na Moru manje od 50% postojeih graevina koristi za stalno stanovanje osoba koje imaju prebivalite u tim naseljima, i to: stanovi za stalno stanovanje naselje % % Sv. Petar na Moru 34 66 (izvor podataka: Dravni zavod za statistiku RH) Sukladno naprijed navedenim podacima unutar neizgraenog dijela graevinskog podruja naselja Sv. Petar na Moru nije dozvoljena izgradnja stambenih objekata u pojasu 70 m udaljenosti od obalne crte temeljem kriterija iz Uredbe o ureenju i zatiti zatienog obalnog podruja mora (NN 128/04) stanovi za povremeno stanovanje
18
IZMJENE I DOPUNE
lanak 34. Planom je utvreno stanovanje kao osnovna namjena prostora unutar granica graevinskog podruja naselja. lanak 35. Pored stanovanja kao osnovne namjene unutar GP naselja Planom se predvia i dozvoljava izgradnja i ureenje sljedeih sadraja: objekti drutvenog standarda (kola, vrti, crkva, zdravstvena ustanova, trnica i sl.) gospodarski objekti koji ne ugroavaju ekoloku stabilnost naselja ili smanjuju kvalitetu stanovanja javne zelene povrine razliite namjene (parkovi, drvoredi, travnjaci, dr.) ureene obale povrine sportsko rekreacijskih sadraja (igralita) pjeake i biciklistike staze, groblja infrastrukturni koridori lanak 36. Unutar granica graevinskog podruja naselja Planom je utvrena izgradnja stambenih zgrada u sklopu kojih je dozvoljeno funkcioniranje srodnih sadraja (trgovaki, usluni, ugostiteljski, servisni) koji nisu u koliziji sa osnovnom namjenom ili na bilo koji nain smanjuju kvalitetu stanovanja. lanak 37. Planom je dozvoljeno unutar graevinskog podruja naselja izgradnja objekata drutvenog standarda, kao to su objekti za predkolski odgoj, objekti kolstva, kulture, zdravstva, te vjerski objekti. Objekti iz prethodnog stavka trebaju prilikom projektiranja i izvoenja zadovoljavati uvijete iz toke 4 ovih odredbi /Uvjeti smjetaja drutvenih djelatnosti/. lanak 38. Unutar granica graevinskog podruja naselja Planom je dozvoljeno pored stambenih zgrada i izgradnja graevina u sklopu kojih je dozvoljeno funkcioniranje srodnih sadraja (trgovaki, usluni, servisni turistiko ugostiteljski, proizvodni) koji nisu u koliziji sa osnovnom namjenom ili na bilo koji nain smanjuju kvalitetu stanovanja. Objekti iz prethodnog stavka trebaju prilikom projektiranja i izvoenja zadovoljavati uvijete iz toke 3 ovih odredbi /Uvjeti smjetaja gospodarskih djelatnosti/. lanak 39. Unutar granica graevinskog podruja naselja graevine se mogu graditi iskljuivo na graevinskim parcelama. Na jednoj graevinskoj parceli se moe graditi samo jedna glavna (stambena, stambeno poslovna ili poslovna) graevina. Pored glavne graevina na istoj parceli mogue je graditi i pomone graevine uz uvjet da su kumulativno ispunjeni uvjeti u pogledu: max koeficijenta izgraenosti (kig), iskoristivosti (kis) graevinske parcele. lanak 40. Svaka pojedina graevinska parcela mora imati osiguran kolni ili pjeaki pristup na javno prometnu povrinu. Minimalna irina pristupnog puta je 5,0 m. Iznimno u izgraenim dijelovima naselja, kada to naslijeena situacija na terenu zahtjeva minimalna irina kolnog pristupa na javnu prometnu povrinu moe biti i manja, ali ne manja od 3,5 m uz uvjet da duljina pristupa ne prelazi 50 m, odnosno 100 m s ugraenim ugibalitima na razmaku od 50 m. U starim jezgrama naselja pjeaki pristup do parcele moe biti i ui, ali ne ui od 1,50 m, uz uvjet da mu je duina mak. 50 m. lanak 41. Regulacijska crta je mjesto prikljuenja parcele na javnu prometnu povrinu. Graevinski pravac definira obveznu i najmanju moguu udaljenost fronte graevine od regulacijske crte. Ukoliko se na prednjem proelju graevine pojavi bilo kakva istaka (balkon, stubita i sl.) graevinski pravac definiran je njom.
19
IZMJENE I DOPUNE
lanak 42. Udaljenost graevine od regulacijske crte iznosi min. 5,0 m ukoliko nije Zakonom o javnim cestama ili posebnom odredbom drugaije utvreno. U sluajevima kada je parcela omeena prometnicom i pristupnim putem /slijepom ulicom / udaljenost graevine od pristupnog puta ili slijepe ulice moe biti i 3.0 m ukoliko je ispotovana udaljenost 5,0 m od prometnice. lanak 43. U izgraenim dijelovima naselja, a poglavito u starim jezgrama u sluajevima kada je graevni pravac uz odreenu formiranu ulicu definiran postojeom izgradnjom graevine mogu stajati direktno do javne prometne povrine, to znai da se graevina treba uskladiti s postojeim stanjem uvjetima terena, okolnim graevinama i cjelokupnim krajobrazom. Situacija iz prethodnog stavka u takvim je sluajevima i obveza iz ambijentalnih razloga ili naslijeene situacije u sluaju interpolacije. lanak 44. Kod dogradnje postojeih graevina dograeni dio zadrava postojei graevinski pravac. lanak 45. Udaljenost samostojee graevine od susjedne mee ne moe biti manja od h/2, ali ne manja od 3 m, pri emu je h visina graevine od najnie toke ureenog terena uz graevinu do najvie toke vijenca graevine. Na istoj udaljenosti moraju biti i istake na bonoj ili stranjoj fasadi graevine Izuzetak ine ve izgraeni objekti za koje udaljenost od mee moe biti i manja u skladu sa zateenim stanjem, pod uvjetom da se zateeno stanje ne moe mijenjati na tetu susjednog prostora. lanak 46. Minimalne irine parcele na mjestu graevinskog pravca treba biti: a) za samostojei nain gradnje 12 m b) za dvojni nain gradnje 10 m Izuzetak ine interpolacije u starim jezgrama gdje se dozvoljava vee odstupanje u skladu sa zateenim stanjem. lanak 47. Visina graevine odreena je brojem etaa i visinom vijenca. Broj etaa odreuje se na dijelu graevine na kojem je vei broj etaa. Visina vijenca mjeri se na onoj strani graevine gdje je visinska kota ureenog okolia oko graevine nia. Kod gradnje na kosim terenima sa kaskadnim tipom izgradnje, visina graevine mjeri se na mjestu presjeka graevine, koji je paralelan sa slojnicama terena. lanak 48. Podrumom se smatra najnia korisna etaa ako ispunjava slijedee uvijete: na ravnom terenu kota donjeg ruba stropne konstrukcije podrumske etae nije via od 1,0 m od kote konanog poravnatog terena na kosom terenu kota donjeg ruba stropne konstrukcije podrumske etae nije via 1,0 m od kote definitivno poravnatog terena na viem terenu i ako kota definitivno poravnatog terena nije nia od 20 cm od kote obraenog poda lanak 49. Prizemljem (P) se smatra korisna nadzemna etaa ija kota gornjeg ruba podne konstrukcije via od okolnog terena, ali nije via od 0,60 m od kote konanog poravnatog terena uz graevinu. lanak 50. Visokim prizemljem (VP) se smatra korisna nadzemna etaa ija kota gornjeg ruba podne konstrukcije via od 0,60 m ali nia od 1,5 m od najnie kote konanog poravnatog terena uz graevinu. lanak 51. Potkrovlje (Pk) se u smislu odredbi ovoga Plana smatra etaom ukoliko je to ureeni prostor za stambene ili poslovne namjene sa prozorima izvedenim na zabatnom zidu, proelju ili u kosini krova.
20
IZMJENE I DOPUNE
lanak 52. Krov je iskljuivo konstruktivna cjelina koju Planom nije dozvoljeno preoblikovati ili namijeniti stambenim ili poslovnim sadrajima. lanak 53. Koeficijent izgraenosti (kig) je odnos izgraene povrine zemljita pod graevinom (vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova graevine osim balkona, na graevnu esticu, ukljuivi i terase u prizemlju graevine kada su iste konstruktivni dio podrumske etae) i ukupne povrine graevinske estice. Izgraenu povrinu zemljita ine tlocrtne povrine svih glavnih pomonih i gospodarskih graevina na parceli. lanak 54. Koeficijent iskoritenosti (kis) je u smislu odredbi ovoga plana odnos ukupne bruto razvijene izgraene povrine svih etaa graevine (BRP) i povrine graevinske estice. Izgraenu povrinu ine sve povrine svih glavnih pomonih i gospodarskih graevina na parceli. 2.2.3. Uvjeti za gradnju stambenih zgrada unutar graevinskog podruja naselja lanak 55. Pod pojmom stambenih zgrada ovim se planom podrazumijevaju graevine namijenjena iskljuivo za stalno stanovanje. Vrsta stambene zgrade ovisi o broju stanova unutar nje. lanak 56. Na jednoj graevinskoj parceli Planom je dozvoljena izgradnja samo jedne stambene zgrade. lanak 57. Minimalna veliina stambene graevine je 50 m2. lanak 58. Dozvoljena veliina i oblik stambene zgrade na prostoru unutar obuhvata Plana ovisi od: vrste graevine veliine parcela, lanak 59. Planom se dozvoljava izgradnja slijedeih vrsta stambenih zgrada: stambena zgrada tipa A stambena zgrada tipa B lanak 60. Stambena zgrada tipa A je sukladno odredbama ovoga Plana stambena graevina koja moe imati najvie dva stana uz sljedee uvjete: max. ukupna bruto graevinske povrine svih nadzemnih etaa je 300 m2 . max. dozvoljena katnost je: Po+ P+1+Pk. max. visina krovnog vijenca je 7,50 m. Izuzetak ine interpolacije u starim jezgrama gdje se dozvoljava odstupanje u pogledu visine vijenca iskljuivo u sluaju potivanja zateenog stanja. lanak 61. Stambena zgrada tipa B je sukladno odredbama ovoga Plana stambena graevina koja moe imati najvie etiri stana uz sljedee uvjete: max. ukupna bruto graevinske povrine svih nadzemnih etaa je 500 m2 . max. dozvoljena katnost je: Po+ P+2+Krov ili Po+VP+1+ Pk. max. visina krovnog vijenca je 9,0 m.
21
IZMJENE I DOPUNE
lanak 62. Planom su utvreni sljedei osnovni prostorni pokazatelji za gradnju stambenih zgrada: Stambena zgrada tipa A tip graevine samostojea graevina dvojna graevina Stambena zgrada tipa B tip graevine samostojea graevina min. povrina graevinske parcele 500 max. koeficijent izgraenosti 0,30 max. koeficijent iskoristivosti 0,6 min. povrina graevinske parcele 350 350 max. koeficijent izgraenosti max. koeficijent iskoristivosti
0,30 0,35
0,6 0,7
2.2.2. Posebni uvjeti za interpolacije i rekonstrukcije unutar postojeih jezgri naselja lanak 63. U starim jezgrama naselja Planom se dozvoljava rekonstrukcija postojeih graevina ili interpolacija novih na neizgraenim graevinskim parcelama. lanak 64. U sluajevima rekonstrukcije postojeih graevina unutar stare jezgre naselja Planom se dozvoljava gradnja iako nisu ispunjeni uvjeti minimalne povrine graevinske estice, udaljenosti od susjeda ili koeficijenta izgraenosti, pod uvjetom da se dozvoljenom gradnjom zadre zateeni gabariti graevine. Iznimno se rekonstrukcijom iz prethodnog stavka moe dozvoliti i dogradnja etae ili poveanje visine graevine ukoliko se na taj nain slijedi visina susjednih graevina. lanak 65. U sluajevima interpolacije iskljuivo unutar stare jezgre naselja Planom se dozvoljava izgradnja graevine iako nisu ispunjeni uvjeti u pogledu minimalne povrine graevinske estice udaljenosti od susjeda ili koeficijenta izgraenosti, pod uvjetom da se dozvoljenom gradnjom potuje zateeno stanje i nain gradnje susjednih graevina u pogledu visine vijenca, izgraenosti parcele i udaljenosti graevine od mee, te da se ni u kom sluaju ne pogora zateeno stanje odnosno kvaliteta stanovanja postojeih susjednih graevina. lanak 66. Planom se zabranjuje izgradnja novih graevina koje volumenom bitno odskau od mjerila postojeih susjednih graevina. Dozvoljena odstupanja mogu iznositi do 20 % poveanja volumena novih graevina u odnosu na zateene susjedne graevine. lanak 67. Planom se zabranjuje zamjena zateenih graevina novim koje materijalom i oblikom ne slijede zateenu graevinu.
22
IZMJENE I DOPUNE
2.2.4. Pomone i gospodarske graevine lanak 68. Pomonom graevinom sukladno odredbama ovoga Plana smatraju se: garaa, spremite ljetna kuhinja, nadstrenica Planom se dozvoljava i izgradnja pomonih graevina i sl. uz uvjet da su u funkciji stanovanja glavne graevine. Pomone graevine mogu biti u sklopu glavne graevine, tako da sa njom ine graditeljsku cjelinu ili se mogu kao samostalne graevine graditi na istoj parceli. lanak 69. Planom se dozvoljava izgradnja pomonih graevina na mei uz uvjet da se na toj strani izvede puni zid bez ikakvih otvora koji e ujedno biti i mea sa susjedom i da se odvodnja rijei na vlastitu parcelu. lanak 70. Dozvoljena visina (visina krovnog vijenca) pomonih graevina iz prethodnog lanka je max. 4,0 m. Krovite moe biti koso (dvostrean ili jednostrean krov) ili ravan krov sa odvodom vode na vlastitu parcelu. lanak 71. Postotak izgraenosti odnosno koeficijent izgraenosti graevinske parcele ine glavna i sve pomone graevine na jednoj graevinskoj parceli. 2.2.5. Oblikovanje graevina i ureenje parcele lanak 72. Graevine u cjelini, kao i pojedini njihovi elementi moraju sadravati osobitosti autohtone i tradicionalne primorske arhitekture. Horizontalni i vertikalni gabariti graevine oblikovanje fasada i krovita, te koriteni graevinski materijal, moraju biti usklaeni s okolnom objektima, nainom i tradicijom gradnje i krajobraznim vrijednostima podneblja. Graevine koje se izgrauju kao dvojne moraju initi arhitektonsku cjelinu. lanak 73. Krov moe biti kosi, na dvije tri ili etiri vode. Planom je dozvoljena i kombinacija kosog krova i krovnih terasa. Za pokrov je dozvoljena upotreba valovitog i utorenog crijepa ili kupe kanalice. Krovite ne smije imati strehu. Vijenac krova moe biti max. 20-25 cm istaknut od ruba fasade graevine, a na zabatu 10 cm. Nagib krova moe biti od 180 do 280 lanak 74. Fasadne povrine trebaju se izvoditi u kamenu ili bukati. Dozvoljena je kombinacija kamena i buke. Kod fugiranja fasade u kamenu ne smiju se isticati fuge, ve ih je potrebno svijetlo tonirati. bukane fasade moraju se odmah bojati nakon bukanja i to iskljuivo u svijetlim tonovima. lanak 75. Teren oko graevina, potporni zidovi, terase i slino moraju se izvesti tako da ne naruavaju izgled naselja, te da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na tetu susjedne estice i graevina. Ogradne zidove prema prometnici i javnim povrinama izvesti max. do 1,00 u punom masivnom ziu ili betionu, sa gornjim providnim dijelom (bez iljaka i bodljikave ice) obraslim u autohtonom zelenilu. lanak 76. Promet u mirovanju obvezatno treba rijeiti unutar parcele i to prema kriterijima iz toke 5. /Uvjeti utvrivanja koridora ili trasa i povrina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava/ ovih odredbi. Planom je dozvoljeno odstupanje od naprijed navedenih uvjeta unutar graevinskog podruja otoka Babac.
23
IZMJENE I DOPUNE
lanak 77. Prostor izmeu graevinskog pravca i regulacijske crte mora se u pravilu urediti kao ukrasni vrt, koristei prvenstveno autohtoni biljni materijal. lanak 78. Na graevnoj estici potrebno je maksimalno sauvati postojee drvee. Prilikom definiranja tlocrta graevine u okviru zadanih normi, potrebno je maksimalno respektirati postojee visoko zelenilo. Ukoliko nije mogue izbjei uklanjanje odreenog broja stabala, odgovarajui broj je potrebno posaditi na slobodnim dijelovima parcele lanak 79. Podne povrine dvorita, terasa i puteljke na estici poploati kamenom ili betonskim elementima. Nad dvoritima ili terasama dozvoljava se odrina i tradicijsko zelenilo. Na nenatkrivenim balkonima mogue je postavljanje platnenih tendi. 2.2.6. Uvjeti ureenja i izgradnje neizgraenih podruja unutar graevinskog podruja naselja lanak 80. Za neizgraene dijelove GP naselja potrebno je izraditi UPU. Pored zajednikih opih uvjeta za izgradnju i ureenje graevinskog podruja naselja prilikom izrade UPUa potrebno je potivati sljedee uvjete: rijeiti prohodnost i prometnu pristupanost zone osigurati min. 20% povrine zone obuhvata plana za javne povrine osigurati prohodnost i pristupanost doobalnog pojasa 2.2.7. Uvjeti za izgradnju i ureenje zone guste izgradnje unutar GP naselja Sv. Petar lanak 81. Planom se utvruju posebni uvjeti za gradnju i ureenje gusto izgraenog dijela GP naselja Sv. Petar na Moru (S1) na lokaciji u skladu sa grafikim prilogom Plana (list br. 4.1A Graevinsko podruje naselja Sv. Petar na Moru, mj. 1:500)i to: min. veliina graevinske parcele je 200 m2 max. koeficijent izgraenosti graevinske parcele je 0,5 max. koeficijent iskoristivost graevinske parcele je 1 2.2.8. Uvjeti ureenja i izgradnje unutar podruja morske obale lanak 82. Podruje morske obale, sukladno odredbama Pomorskog zakonika, obuhvaa pojas kopna do kojeg dopiru najvei valovi za vrijeme nevremena, ali i onaj dio kopna koji sa morem ini funkcionalnu cjelinu Pod pojmom funkcionalne cjeline u smislu odredbi ovoga plana podrazumijeva se postojei ili planirani dio kopna u neposrednom kontaktu sa morem koji po svojoj prirodi ili namjeni slui koritenju mora (luke za javni promet, nautike luke) kao i za turistiko-rekreacijske svrhe koji su u vezi sa koritenjem mora (morske plae, sportske aktivnosti vezane uz more, etnica-lungo mare i sl.). lanak 83. Minimalna irina morske obale je 6,0 m. Stvarna irina zone morske obale ovisi o mikrolokacijskim uvjetima kao to su: morfologija terena postojei, zateeni sadraji planirana namjena prostora lanak 84. Ovim Planom zabranjuje se svako nasipanje podruja morske obale ili izgradnja pojedinanih lukobrana privezita, luka i sl. bez prethodne izrade urbanistikog plana ili koji nisu u skladu sa istim.
24
IZMJENE I DOPUNE
lanak 85. Planiranje i ureenje prostora unutar podruja morske obale treba temeljiti na osnovnim planskim smjernicama: ouvati prirodne, kulturne, povijesne i tradicijske vrijednosti obalnog krajolika, planirati cjelovito ureenje i zatitu na osnovi kriterija ouvanja prirodnih vrijednosti i cjelovitosti pojedinih morfolokih cjelina, osigurati slobodan pristup obali i prolaz uz obalu te javni interes u koritenju, osobitog pomorskog dobra, ouvati prirodne plae i ume, te poticati prirodnu obnovu uma i drugu autohtonu vegetaciju, lanak 86. Planom se odreuje u podruju morske obale u svim naseljima obalnog pojasa obvezatno osigurati neprekidni i kontinuirani koridor za izgradnju i ureenje etnice -lungo mare. Minimalna irina koridora za ureenje etnice iz prethodnog stavka je 6.0 m. lanak 87. Unutar podruja morske obale, Planom su dozvoljene slijedee namjene prostornih zona: zona luke zona plae zona prirodne obale Detaljna namjena povrina, prostorni raspored naprijed navedenih zona i uvjeti gradnje unutar podruja morske obale definirati e se e se cjelovitim UPU-om obalnog pojasa u skladu sa grafikim prilogom Plana (list br. 4 graevinska podruja, mj. 1:5000). lanak 88. Unutar zone luke u sklopu graevinskih podruja naselja Planom je utvren prostor luke otvorene za javni promet mjeovitog tipa u kojim se odvija javni, nautiki i sportski promet. Sukladno tome prostor luke otvorene za javni promet mjeovitog tipa je podruje unutar kojeg je Planom dozvoljena osnovna namjena pojedinih zona i to: zona luke za javni promet zona komunalnog veza zona komercijalnog veza Detaljna namjena povrina i uvjeti gradnje unutar mjeovite luke otvorena za javni promet utvrditi e se cjelovitim UPU-om obalnog pojasa unutar graevinskog podruja naselja, a u skladu sa uvjetima utvrenim PP-om, ovim planom i stvarnim maritivnim mogunostima prostora. lanak 89. Stvarni kapacitet luke (max. mogui broj vezova) utvrditi e se e se detaljnijom planskom dokumentacijom u skladu sa prostornim mogunostima pojedine zone. Prilikom utvrivanja kapaciteta pojedine prostorne zone unutar mjeovite luke otvorene za javni promet prioritet treba dati komunalnom vezu na nain da se osigura dovoljan broj vezova za potrebe domicilnog stanovnitva. lanak 90. U zoni luke dozvoljena je izgradnja i ureenje sljedeih sadraja: izgradnja i rekonstrukcija graevina maritimne zatite izgradnja prateih ugostiteljsko uslunih i dr. poslovnih sadraja izgradnja i ureenje pjeake etnice ureenje zatitnog zelenog pojasa Planom dozvoljena izgraenost zone je 10 % kopnene povrine zone uz uvjet da visina vijenca prateih ugostiteljsko uslunih sadraja ne prelazi 5.50 m lanak 91. Planom su utvreni uvjeti za ureenje i izgradnju ureenih morskih plaa kupalita (R3). Ureena morska plaa je nadzirana i pristupana svima pod jednakim uvjetima s kopnene i morske strane ukljuivo i osobama s potekoama u kretanju, veim dijelom ureenog i izmijenjenog prirodnog obiljeja, te infrastrukturno i sadrajno (tuevi, kabine i sanitarni ureaji) ureen kopneni prostor
25
IZMJENE I DOPUNE
neposredno povezan s morem, oznaen i zatien s morske strane. Planom je dozvoljava izgradnja i ureenje plaa uz obavezno potivanje sljedeih uvjeta: obavezno treba osigurati prohodnost javnog duobalnog pojasa urediti, a po potrebi i nasuti obalni pojasa radi oblikovanja javnog prostora za sunanje u sluajevima kada morfologija prirodne obale to uvjetuje predvidjeti postavu tueva, kabina za presvlaenje i sanitarnih vorova sukladno vaeim standardima i pravilniku za Javne plae planirati postavu paviljonskih ugostiteljskih objekata uz uvjet da izgraenost prostora ne bude vea od 5% i max. visina objekta 4,0m urediti neprekinutu etnicu (lungo mare) irine min. 3,0 m respektirati postojee zelenilo i oblikovno ga ukomponirati u planiranu organizaciju prostora osmisliti zatitno zelenilo na rubovima zona i uz etnicu osigurati min. 20 % povrine plae za zelene povrine lanak 92. Planom se odreuje na neizgraenim dijelovima graevinskih podruja naselja i prilikom nasipavanja obale unutar izgraenog dijela graevinskog podruja naselja osigurati javni prostor /slobodan prolaz/ min. irine 15,0 m od morske obale do ruba graevinskog podruja, u sklopu kojega treba osigurati etnicu i zatitni tampon zelenila. lanak 93. U sklopu zone prirodne obale (R4) Planom je definirana ouvanje prostora u zateenom prirodnom obliku bez mogunosti intervencije u postojeu prirodnu osnovu osim ureenja etnice, trim i biciklistike staze.
26
IZMJENE I DOPUNE
2.3. Izgraene strukture van naselja lanak 94. Sukladno odredbama ovoga Plana izgraenim strukturama van naselja smatraju se: I - izdvojena graevinska podruja (GP izvan naselja): zona proizvodne namjena izvan graevinskih podruja naselja ( I ) zone ugostiteljsko- turistike namjene izvan graevinskih podruja naselja ( T ) zone sportsko-rekreacijske namjene izvan graevinskih podruja naselja ( R ) zona kole za odgoj djece sa smetnjama u razvoju (N1) groblja ( G ) II pojedinani objekti i povrine izvan graevinskih podruja povrine infrastrukturnih sustava pojedinani objekti u funkciji poljoprivredne proizvodnje pojedinani objekti i ureaji unutar umskih povrina 2.3.1. Uvjeti za izgradnju i ureenje zona proizvodnih namjena izvan graevinskih podruja naselja lanak 95. Planom definirana zona proizvodne namjene izvan granica naselja ( I ) je graevinsko podruje za izgradnju i razvoj proizvodnih i preraivakih pogona, zanatskih i servisnih djelatnosti, skladinih prostora, te ostalih slinih djelatnosti. Unutar Planom definirane zone proizvodne namjene izvan granica naselja nije dozvoljena izgradnja industrijskih pogona. lanak 96. Ovim Planom utvrene su slijedee zone proizvodne namjene izvan granica naselja unutar podruja Opine Sv. Filip i Jakov i to: zona zanatskih i servisnih djelatnosti (I2) izvan GP naselja Sv. Filip i Jakov zona postojeih staklenika (I4) izvan GP naselja Turanj zone pomonih gospodarskih objekata (I3) izvan GP naselja Sv. Filip i Jakov i Turanj lanak 97. Planom definirana povrina i granice prostornog obuhvata proizvodnih zona ucrtane su na grafikim prilozima / list br. 1. Koritenje i namjena povrina mj. 1: 25 000, i uz graevinsko podruje pripadajueg naselja mj. 1: 5000/. lanak 98. Planom se uvjetuje osigurati kvalitetnu pristupnu prometnicu do planom utvrenih proizvodnih zona, te kvalitetno isplanirati internu prometnu mreu unutar zone proizvodne namjene sa zajednikim prikljukom na javnu prometnicu bez mogunosti direktnog prikljuenja svake pojedine parcele na istu.
2.3.1.1. Uvjeti za izgradnju i ureenje zona zanatskih i servisnih djelatnosti - Sv. Filip i Jakov lanak 99. Unutar zone zanatskih i servisnih djelatnosti (I2)-izvan GP naselja Sv. Filip i Jakov Planom se dozvoljava izgradnja i ureenje graevina i pogona slijedee namjene obrtnike i zanatske radionice proizvodni pogoni male privrede skladita lanak 100. Planom se utvruju slijedei uvjeti za izgradnju i ureenje zona zanatskih i servisnih djelatnosti - Sv. Filip i Jakov: minimalna veliina graevinske parcele je 2000 m2
27
IZMJENE I DOPUNE
maksimalni koeficijent izgraenosti graevinske parcele je 0,4 dozvoljena katnost graevina je P visina krovnog vijenca ovisi o namjeni graevine, ali ne moe biti vea od 5,0 m mjereno od najnie toke ureenog terena uz graevinu sve graevinske parcele trebaju imati osiguran kolni pristup min. irine 6,0 m svim graevinskim parcelama treba biti osiguran prikljuak na objekte infrastrukture (struja, voda, odvodnja, tt)
lanak 101. Unutar svake graevinske parcele treba biti osiguran prostor za promet u mirovanju skladno standardima definiranim ovim planom. Potreban broj parkiralinih mjesta definiran je ovim odredbama toka 5. /Uvjeti utvrivanja koridora ili trasa i povrina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava/. Ostatak parcele treba urediti u zatitnom i ukrasnom zelenilu koristei autohtone biljne vrste. lanak 102. Ovim Planom utvruje se obveza izrade detaljnog plana ureena za zonu zanatskih i servisnih djelatnosti - Sv. Filip i Jakov. Granice detaljnog plana ureenja sukladne su granicama proizvodne zona definiranih ovim Planom Prilikom izrade detaljnog plana ureenja moraju se potivati svi naprijed navedeni uvjeti izgradnje i ureenja zonu zanatskih i servisnih djelatnosti - Sv. Filip i Jakov. Izgradnja i ureenje zona proizvodne namjene mogua je tek nakon donoenja detaljnog plana ureenja i u skladu sa istim. 2.3.1.2. Uvjeti za izgradnju i ureenje zone postojeih staklenika - Turanj lanak 103. Unutar zone postojeih staklenika za uzgoj cvijea i povra izvan GP naselja Turanj dozvoljava se izradnja, ureenje i rekonstrukcija graevina sljedee namjene proizvodni objekti (staklenici , plastenici i sl.) pratei sadraji (skladite, upravna zgrada, kotlovnica) lanak 104. Planom se dozvoljava rekonstrukcija ili gradnja graevina iz prethodnog lanka i ureenje terena unutar zone postojeih staklenika temeljem prethodno donesenog UPU-a uz potivanje sljedeih uvjeta: dozvoljena katnost graevina je P visina krovnog vijenca ovisi o namjeni graevine, ali ne moe biti vea od 5,0 m mjereno od najnie toke ureenog terena uz graevinu sve graevinske parcele trebaju imati osiguran kolni pristup min. irine 6,0 m svim graevinskim parcelama treba biti osiguran prikljuak na objekte infrastrukture (struja, voda, odvodnja, tt) Granice urbanistikog plana ureenja sukladne su granicama zone postojeih staklenika definiranih ovim Planom i ucrtane u grafiki prilog Plana (list br, 3 Uvjeti za koritenje ureenje i zatitu prostora, mj. 1:25000 i list br. 4 Graevinska podruja, mj. 1:5000)
28
IZMJENE I DOPUNE
2.3.2. Uvjeti za izgradnju i ureenje zone pomonih gospodarskih objekata izvan graevinskih podruja naselja lanak 105. Planom definirana zona pomonih gospodarskih objekata (I3) izvan graevinskih podruja naselja Sv Filip i Jakov i Turanj je prostor namijenjen izgradnji objekata za smjetaju stoke i peradi u cilju izmjetanja istih izvan GP naselja. lanak 106. Izgradnja i ureenje ove zone mogua na temelju DPU-a kojim e se ispotovati slijedei uvjeti: min. veliina parcele je 300 m2 max. izgraenost parcele je 0.20 svaka parcela mora imati pristup sa javnog puta min. irina pristupnog puta je 5,0 m odvodnju otpadnih voda rijeiti zajednikim sustavom ili autonomno na svakoj parceli lanak 107. Precizna lokacija kao i oblik i veliina zona pomonih gospodarskih objekata izvan graevinskih podruja naselja utvrena je ovim Planom i ucrtana u grafikom prilogu list br. 1. (Koritenje i namjena povrina, mj. 1:25000). 2.3.3. Uvjeti za izgradnju i ureenje zona turistiko-ugostiteljske namjene izvan graevinskih podruja naselja lanak 108. Planom definirana zone ugostiteljsko- turistike namjene ( T ) su graevinska podruja izvan naselja unutar kojih je dozvoljena izgradnja turistikih kapaciteta za smjetaj i boravak osoba te prateih ugostiteljskih sadraja kao i sadraja za sport, zabavu i rekreaciju, komunalnih objekata i objekata infrastrukture. lanak 109. Unutar Planom definirane zona turistiko-ugostiteljske namjene nije dozvoljena izgradnja stambenih objekata. lanak 110. Planom se utvruju sve postojee i planirane zone turistiko-ugostiteljske namjene izvan granica naselja unutar podruja Opine Sv.Filip i Jakov i to: Postojee zone turistiko-ugostiteljske namjene unutar ZOP-a naselje Sv. Filip i Jakov Sv. Filip i Jakov lokacija Croatia autokamp "ardin" vrsta T2 T3 povrina 3,00 3,00 kapacitet 720 500
Planirane zone turistiko-ugostiteljske namjene unutar ZOP-a naselje Sv. Petar Sv. Filip i Jakov Turanj Turanj lokacija Klaneva Torina Primorje Dubravice Kr vrsta T1 T3 T2 T3 povrina 10,00 10,00 12,00 2,00 kapacitet 1000 500 600 200
lanak 111. Kapacitet pojedine turistike zone temelji se na kriterijima gustoe koritenja utvrivanog Uredbom o ureenju zatiti zatienog obalnog pojasa. U cilju podizanja kvalitete smjetaja, zatite zateene prirodne osnove, respektiranja zateene graditeljske strukture oblinjeg naselja kriteriji propisani
29
IZMJENE I DOPUNE
Uredbom predstavljaju obavezu prilikom planiranja i dimenzioniranja novih zona odnosno izgradnje i ureenja ve postojeih turistikih zona unutar Opine. lanak 112. Planom se utvruje obveza izrade urbanistikog plana ureenja (UPU-a) za izgradnju i ureenje svih planiranih zona turistiko-ugostiteljske namjene unutar granica Opine Sv. Filip i Jakov, kao i za ureenje prenamjenu ili bilo kakvu drugu prostornu intervenciju unutar ve postojeih zona. lanak 113. Planom se zabranjuje bilo kakva izgradnja i ureenje terena unutar zona turistiko-ugostiteljske namjene prije donoenjaurbanistikog plana ureenja. Sve dozvoljene intervencije u prostoru iz prethodnog lanka mogue su iskljuivo temeljem prethodno izraenog UPU-a. lanak 114. Ovim Planom utvruju se opi uvjeti izgradnje i ureenja za sve zone turistiko-ugostiteljske namjene unutar granica Opine Sv.Filip i Jakov i to: racionalno koristiti prostor izgradnju smjetajnih graevina obvezno udaljiti najmanje 100 m od obalne crte unutar negradivog obalnog pojasa planirati etnice, zelene povrine i sportsko-rekreacijske sadraje, te ih funkcionalno i namjenski povezati sa pojasom plae oblikovno, stilski i volumenom slijediti zateenu lokalnu graditeljsku cjelinu katnost planiranih graevina treba slijediti dozvoljenu katnost oblinjih naselja osigurati pristupanost, kontinuitet i prohodnost obalnog pojasa prilikom prostornog razmjetaja planiranih sadraja unutar zone turistiko-ugostiteljske namjene respektirati postojee poljske putove i mocire lanak 115. Temeljem PP-a unutar podruja Opine Sv. Filip i Jakov dozvoljena je izgradnja slijedeih vrsta turistikih sadraja: hoteli turistika naselja auto-kampovi lanak 116. Planom se definiraju uvjeti u pogledu infrastrukturne opremljenosti zona turistiko-ugostiteljske namjene unutar granica Opine i to: osigurati neovisnu, kontinuiranu, sigurnu kvalitetnu i dostatnu vodoopskrbu osigurati kontinuiranu, sigurnu kvalitetnu i dostatnu opskrbu energijom neovisno od potreba oblinjeg naselja odvodnju otpadnih voda rijeiti izgradnjom javne kanalizacijske mree s pripadajuim ureajem za proiavanje otpadnih voda uz primjenu adekvatnog stupnja ienja kvalitetno isplanirati internu prometnu mreu unutar zona sa zajednikim prikljukom na javnu prometnicu bez mogunosti direktnog prikljuenja svake pojedine jedinice na istu
2.3.4. Uvjeti za izgradnju i ureenje zona sportsko-rekreacijske namjene izvan graevinskih podruja naselja lanak 117. Planom definirana zona sportsko-rekreacijske namjene ( R1 ) je graevinsko podruje izvan GP naselja unutar kojeg je dozvoljena izgradnja i ureenje sportskih igralita i borilita sa prateim sadrajima. Prateim sadrajima iz prethodnog stavka smatraju se spremita rekvizita, svlaionice, tribine za posjetitelje i manji ugostiteljski objekti. Planom se zabranjuje izgradnja i ureenje smjetajnih kapaciteta ili stambenih objekata unutar zona sportsko-rekreacijske namijene.
30
IZMJENE I DOPUNE
lanak 118. Izgradnja i ureenje Planom dozvoljenih sadraja unutar zona sportsko-rekreacijske namjene mogue je temeljem prethodno usvojenog detaljnijeg plana. lanak 119. Prilikom ureenja i definiranja prostornog razmjetaja planiranih sadraja treba maksimalno respektirati postojee kvalitetno zelenilo. Sportske terene i borilita treba planirati, projektirati, graditi, urediti i odravati sukladno propisanim standardima i normativima lanak 120. Planom se utvruju slijedei uvjeti izgradnje unutar zone zona sportsko-rekreacijske namjene: maximalni koeficijent izgraenosti parcele moe biti 0.2 maximalna dozvoljena katnost pomonih i prateih objekata je prizemlje visine vijenca 4.00 izuzetak tome su tribine koje e se projektirati prema vaeim normativima i pravilima konstrukcije lanak 121. Cjelokupnu zonu sportsko-rekreacijske namjene treba preko zajednikog prikljuka povezati na glavnu prometnicu na jednom mjestu. Planom se ne dozvoljava izgradnja pojedinanih direktnih prikljuaka pojedinih cjelina unutar zone sportsko-rekreacijske namjene. 2.3.5. Uvjeti za izgradnju i ureenje zone kole za odgoj djece sa smetnjama u razvoju lanak 122. Planom je utvreno graevinsko podruje za gradnju kole za odgoj djece sa smetnjama u razvoju (N1) na lokaciji izvan GP naselja SV FIlip i Jakov u skladu sa grafikim prilogom Plana (list br. 1 Koritenje i namjena povrina, mj. 1:25000). lanak 123. Izgradnja kole za odgoj djece sa smetnjama u razvoju sa prateim sadrajima mogua je temeljem prethodno izraenog DPU-a cjelovite zone uz potivanje sljedeih uvjeta: izgraenost zone ne moe biti vea od 30%, koeficijent iskoristivosti zone ne moe biti vei od 0,5, najmanje 40% povrine zone mora se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo, koristei autohtone biljne vrste max dozvoljena katnost graevina je Po+ P+1+PK max. visina krovnog vijenca graevina je 7.50 m kvalitetno rijeiti pristup zone na javno-prometnu povrinu unutar zone osigurati dostatan broj parkiralinih mjesta u skladu sa uvjetima Plana, 2.3.6. Uvjeti za izgradnju i ureenje zone groblja lanak 124. Planom su utvrene podruja svih postojeih mjesnih groblja, sa vjerskim objektima i definirane zone u funkciji groblja u sklopu kojih su dozvoljena proirenja ukoliko se ukae potreba za tim. lanak 125. Izdvojeni vjerski objekti Planom se zatiuju kao vrijedna kulturna batina, tako da se graevinski radovi bilo koje vrste (adaptacije, rekonstrukcije i dogradnje) na njima mogu vriti temeljem Zakona o zatiti i ouvanju kulturnih dobara (NN 69/99) a nakon pribavljene suglasnosti i pod nadzorom Uprave za zatitu prirodne i kulturne batine / Konzervatorski odio Zadar
31
IZMJENE I DOPUNE
2.3.7. Uvjeti za izgradnju pojedinanih objekata u funkciji poljoprivredne proizvodnje lanak 126. Izvan graevinskog podruja naselja i izvan zatienog obalnog podruja (ZOP-a) Planom se dozvoljava izgradnja slijedeih graevina u funkciji poljoprivredne proizvodnje: graevine za smjetaj poljoprivrednih alata i strojeva graevina za uvanje vonjaka, vinograda i maslinika graevine za pohranu poljoprivrednih proizvoda graevina za uzgoj stoke i peradi lanak 127. Graevine za smjetaj poljoprivrednih alata i strojeva, kao i graevina za uvanje vonjaka, vinograda i maslinika mogu se graditi na poljoprivrednom zemljitu bilo koje kategorije i boniteta uz obavezno ispunjavanje slijedeih uvjeta: minimalna veliina parcele mora biti 2000 m2 max. tlocrtna veliina graevine moe biti 20 m2 maksimalna katnost graevina je prizemlje visine vijenca 3m graevina mora biti kamenog zia, sa dvostrenim krovom za pokrov je dozvoljeno koristiti kamene ploe ili kupu kanalicu graevina mora biti smjetena na rubu parcele maksimalna udaljenost graevine od ruba parcele je 2 m lanak 128. Graevine za pohranu poljoprivrednih proizvoda i graevina za uzgoj stoke i peradi mogu se graditi samo na poljoprivrednom zemljitu slabije kvalitete (ostalo poljoprivredno tlo - zemljite ispod I i II bonitetne klase) uz obavezno ispunjavanje slijedeih uvjeta: minimalna veliina parcele mora biti 2000 m2 parcela mora biti infrastrukturno opremljena dostatnom koliinom vode i struje odvodnja otpadnih voda mora biti rijeena prema sanitarnim propisima parcela mora imati rijeen kolni pristup bez mogunosti direktnog pristupa na glavnu dravnu ili upanijsku prometnicu max. izgraenost parcele je 40 % maksimalna katnost graevina je prizemlje lanak 129. Planom se utvruje minimalna udaljenost od graevinskih podruja za gradnju graevina za uzgoj stoke i peradi ovisno o kapacitetu i to
Stoka krupnog zuba kom Udaljenost m Stoka sitnog zuba kom Udaljenost m Perad kom Udaljenost m
do 150 150-350 preko 350
400 500 600
do 200 200-750 preko 750
300 300 400
do 1000 1000-5000 preko 5000
200 200 300
lanak 130. Sve navedena graevine u funkciji poljoprivredne proizvodnje ne smiju se graditi na Planom utvrenim zatienim podrujima prirodne i kulturne batine, vrijednim krajolicima, vodozatitnim podrujima i unutar ZOP-a. U ZOP-u se izvan graevinskog podruja, mogu planirati i graditi graevine za vlastite gospodarske potrebe (spremite za alat, strojeve, poljoprivrednu opremu i sl.) za prijavljeno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo i pruanje ugostiteljskih i turistikih usluga u seljakom domainstvu s veliinom parcele najmanje 3 ha (kao prizemne graevine ukupne povrine do 200 m2 i udaljene najmanje 300 m od obalne crte, a na otocima udaljene najmanje 100 m od obalne crte),
32
IZMJENE I DOPUNE
2.4. Uvjeti za ureenje umskih povrina 2.4.1. Opi uvjeti lanak 131. Ureenje umskih povrine vriti e temeljem Zakona o umama, umskogospodarske osnove odnosno Programa gospodarenja umama. Planom dozvoljena izgradnja i ureenje unutar umskih povrina mogua je temeljem prethodno pribavljene suglasnosti Hrvatskih uma. lanak 132. U postojeim umskim kompleksima osima u dijelu vrijednih sjemenih sastojina Planom se dozvoljava izgradnja i ureenje sljedeih sadraja: pomone graevine u funkciji zatite uma (umske ceste, infrastruktura za zatitu od poara, objekti za osmatranje i dojavu i sl.) infrastrukturne graevine koje nije ekonomski racionalno izvoditi izvan zona ume, a svojom gradnjom ne utjeu bitno na ekoloku stabilnost krajobraza graevine i povrine u funkciji rekreacije (biciklistike staze, trim staze, pjeake staze, staze za jahanje i sl.) pomone graevine u funkciji rekreacijskih sadraja (sanitarni vorovi, punktovi pitke vode, klupe , sjenici i odmorita lanak 133. Prilikom izgradnje i ureenja sadraja iz prethodnog lanka Planom se nalae potivanje sljedeih uvjeta: ouvanje vrijednih umskih sastojina planiranje i trasiranje staza i koridora, te gradnja pomonih i prateih graevina na mjestima starih i manje kvalitetnih sastojina 2.4.2. Uvjeti za ureenje i izgradnju unutar povrina uma i umskog zemljita lanak 134. Unutar povrina uma i umskog zemljita Planom se dozvoljava pored sadraja iz opih uvjeta i izgradnja lovakog doma sa prateim sadrajima uz potivanje slijedeih uvjeta: max. tlocrtna veliina graevine je 100 m2 max. katnost graevine je P max. visina vijenca je 4.0 m lanak 135. Pojedinane graevine iz prethodnog lanka ne mogu se graditi na parceli manjoj od 10 000 m2.
33
IZMJENE I DOPUNE
3. Uvjeti smjetaja gospodarskih djelatnosti

3.1. Opi uvjeti smjetaja pojedinanih graevina gospodarskih djelatnosti unutar GP naselja lanak 136. Planom se dozvoljava izgradnja i ureenje graevina gospodarske djelatnosti unutar graevinskih podruja naselja uz uvjet da njihovo funkcioniranje ili sadraji nisu u koliziji sa stanovanjem kao osnovnom namjenom prostora ili na bilo koji nain smanjuju kvalitetu stanovanja. U smislu odredbi iz prethodnog stavka Planom se zabranjuje unutar graevinskog podruja naselja izgradnja sadraja koji zagauju zrak, izazivaju buku veu od normi utvrenih za stambene zone, privlae pretjerani promet teretnih vozila, zauzimaju velike povrine zemljita ili na bilo koji drugi nain negativno utjeu na kvalitetu stanovanja. lanak 137. Gospodarske djelatnosti iz prethodnog lanka mogu se smjestiti u poslovne graevine unutar graevinskih podruja naselja ili u sklopu stambeno-poslovnih graevina uz uvjet da njihovo funkcioniranje ili sadraji nisu u koliziji sa stanovanjem kao osnovnom namjenom prostora ili na bilo koji nain smanjuju kvalitetu stanovanja. lanak 138. Pod pojmom poslovne graevine ovim se planom podrazumijevaju graevine koje nemaju stambene povrine. Pod pojmom stambenoposlovnih graevina ovim se planom smatraju graevine koje pored stambene namjene imaju i poslovne prostore za obavljanje gospodarskih djelatnosti. 3.1.1. Uvjeti smjetaja poslovnih graevina gospodarskih djelatnosti unutar GP naselja lanak 139. Graevine iz prethodnog lanka mogu se graditi iskljuivo na graevinskim parcelama uz sljedee uvjete: max. koeficijent izgraenosti graevinske parcele iznosi 0,3 maksimalni koeficijent iskoristivosti graevinske parcele iznosi 0,6 min. irina graevinske parcele na mjestu graevinskog pravca je 14,0 m. min. udaljenost graevine od susjedne graevinske parcele je 5,0 m, min.udaljenost graevine od regulacijske crte je 10,0 m /osim ako Odredbama ili Zakonom o javnim cestama nisu odreenje vee vrijednosti/ parcela mora imati kolni pristup min. irine 5,0 m. na parceli mora biti osiguran prostor za smjetaj prometa u mirovanju /prema uvjetima utvrenim ovim planom, toka 5/ min. 20 % parcele urediti u zatitnom i ukrasnom zelenilu koristei autohtone biljne vrste lanak 140. Unutar graevinskih podruja naselja Planom se dozvoljava izgradnja poslovnih i stambeno poslovnih graevina za obavljanje slijedeih djelatnosti: proizvodno-uslune turistiko ugostiteljske lanak 141. Pod graevinama proizvodno-uslunih djelatnosti u smislu odredbi ovoga plana smatraju se graevine za obavljanje slijedeih djelatnosti: tradicionalno zanatstvo (stolarske radione, radionice za gradnju i popravak manjih brodica i sl.) prerada primarne poljoprivredne proizvodnje (uljara, vinarija, i sl. ) servisne radionice usluno i proizvodno zanatstvo trgovaki sadraji
34
IZMJENE I DOPUNE
lanak 142. Maksimalna katnost graevinama proizvodno-uslunih djelatnosti uvjetovana je visinom prizemne etae /ovisno o tipu proizvodne djelatnosti/ i to: Po+P+1+Pk za sluaj da tip proizvodne djelatnosti zahtjeva svijetu visinu do 3,0 m Po+P+Pk za sluaj da tip proizvodne djelatnosti zahtjeva svijetu visinu do 6,0 m Po+P za sluaj da tip proizvodne djelatnosti zahtjeva svijetu visinu iznad 6,0 m lanak 143. Pod graevinama turistiko-ugostiteljske djelatnosti u smislu odredbi ovoga plana smatraju se graevine za obavljanje slijedeih djelatnosti: graevine za smjetaj i boravak gostiju (hotel, motel, apartmani, pansion, prenoite i sl.) graevine za pruanje ugostiteljskih usluga (restorani, picerije, barovi i sl.) pratei i pomoni ugostiteljski objekti i sadraji objekti i sadraji za sport, zabavu i rekreaciju lanak 144. Graevine iz prethodnog lanka moraju oblikovno i tipski slijediti okolne stambene zgrade i to u pogledu: zavrne obrade fasade oblika krovnih ploha odabira materijala za pokrov volumena (kig kis BRP) lanak 145. Maksimalna katnost graevine iz prethodnog lanka je Po+P+2+Krov ili Po+VP+1+ Pk. Maksimalna visina krovnog vijenca je 9,0 m. lanak 146. U graevinskom podruju naselja moe se planirati pojedinana graevina za smjetaj (hotel, motel, pansion, prenoite i sl.) kapaciteta do 80 kreveta. Smjetajni kapacitet graevina iz prethodnog stavka uvjetovan je tipom smjetaja i veliinom parcele tako da: za apartmane na 1 postelju mora biti osigurano min. 50 m2 parcele za hotel na 1 postelju mora biti osigurano min. 75 m2 parcele lanak 147. Veliina graevinske parcele za gradnju poslovnih graevina gospodarske djelatnosti u sklopu preteno stambene zone ovisi o vrsti planirane djelatnosti: min veliina graevinske parcele m2 vrsta djelatnosti 800 proizvodne djelatnosti 500 trgovaki sadraji 600 smjetaj i boravak gostiju 700 ugostiteljske usluge
35
IZMJENE I DOPUNE
3.1.2. Uvjeti smjetaja stambeno-poslovnih zgrada gospodarskih djelatnosti unutar GP naselja lanak 148. Stambeno-poslovne graevine zgrade mogu se graditi iskljuivo unutar GP naselja na graevinskim parcelama uz sljedee uvjete: min. povrina graevinske parcele je 500 m2 max. koeficijent izgraenosti graevinske parcele iznosi 0,3 maksimalni koeficijent iskoristivosti graevinske parcele iznosi 0,6 min. irina graevinske parcele na mjestu graevinskog pravca treba biti 12,0 m. max. ukupna bruto razvijena povrine /BRP/ svih nadzemnih etaa je 500 m2 . max. dozvoljena katnost je: P+2+Krov ili VP+1+ Pk. max. visina krovnog vijenca je 9,0 m. min. udaljenost od susjedne graevinske parcele je h/2, ali ne manja od 3 m, /pri emu je h visina graevine mjereno od najnie toke ureenog terena uz graevinu do najvie toke vjenca graevine/ min. udaljenost graevine od regulacijske crte je 5,0 m /osim ako Odredbama ili Zakonom o javnim cestama nisu odreenje vee vrijednosti/ parcela mora imati kolni pristup min. irine 5,0 m. na parceli mora biti osiguran prostor za smjetaj prometa u mirovanju za sve planirane sadraje kumulativno /prema uvjetima utvrenim ovim planom, toka 5 / min. 20 % parcele urediti u zatitnom i ukrasnom zelenilu koristei autohtone biljne vrste lanak 149. Unutar stambeno-poslovnih zgrada Planom se dozvoljava ureenje poslovnih prostora za sljedee djelatnosti: proizvodno-uslune turistiko ugostiteljske lanak 150. Pod proizvodno-uslunim djelatnosti u smislu odredbi ovoga plana smatraju se tihe djelatnosti koje ne smanjuju kvalitetu stanovanja kao to su: frizerski, kozmetiki saloni i sl. krojake radionice trgovaki sadraji lanak 151. Pod turistiko-ugostiteljske djelatnosti u smislu odredbi ovoga plana smatraju se slijedeih djelatnosti: smjetaj i boravak gostiju (apartmani) pruanje ugostiteljskih usluga (restorani, picerije, barovi i sl.) lanak 152. Kapacitet poslovnog prostora turistiko-ugostiteljske djelatnosti za smjetaj i boravak gostiju (broj postelja u apartmanima) uvjetovan je dodatnim kriterijem veliine graevinske parcele: za apartmane na 1 postelju mora biti osigurano min. 50 m2 neizgraenog dijela graevinske parcele lanak 153. Unutar graevinskog podruja naselja Planom je dozvoljeno i ureenje i izgradnja autokampova uz sljedee uvijete: min. povrina parcela je 2000 m2 prostor auto kampa treba urediti sukladno Pravilniku o razvrstavanju minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata po elementima i mjerilima za kategorizaciju auto kamp prve kategorije
36
IZMJENE I DOPUNE
3.2. Opi uvjeti za izgradnju i ureenje zona ugostiteljsko turistike namjene unutar GP naselja lanak 154. Unutar graevinskog podruja naselja mogue je planirati i graditi ugostiteljsko-turistike sadraje u sklopu jedne ili vie zona ugostiteljsko turistike namjene uz uvjet da ukupna povrina podruja odreena za ugostiteljsko-turistike namjene unutar naselja moe biti do 20% graevinskog podruja tog naselja, lanak 155. Za izgradnju, rekonstrukciju ili ureenje zone ugostiteljsko-turistike namjene unutar naselja potrebno je prethodno izraditi UPU uz potivanje sljedeih uvijeta: nova gradnja planira se u neizgraenim dijelovima postojeih graevinskih podruja samo kao kvalitativna i kvantitativna dopuna postojee turistike ponude s viom kategorijom smjetajnih graevina i prateih sadraja (portsko - rekreacijski, ugostiteljski, usluni, zabavni i slini) uz osobito izraene planske mjere poboljanja infrastrukture i zatite okolia, smjetajne graevine te graevine prateih sadraja, potrebno je smjetajem i veliinom, a osobito visinom uklopiti u mjerilo prirodnog okolia, nove smjetajne graevine, organizirane kao turistiko naselje, planiraju se na naelu sukladnosti arhitektonskog izraza s elementima autohtonog urbaniteta i tradicijske arhitekture, smjetajna graevina s pripadajuim zemljitem u graevinskom podruju naselja unutar povrine odreene za ugostiteljsko-turistiku namjenu planira se izvan postojeih javnih povrina uz obalu, izgraenost graevne estice ne moe biti vea od 30%, koeficijent iskoristivosti graevne estice ne moe biti vei od 0,8, najmanje 40% povrine svake graevne estice ugostiteljsko-turistike namjene mora se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo, prostorna cjelina ugostiteljsko-turistike namjene mora imati odgovarajui pristup na javno-prometnu povrinu i unutar nje smjeten pripadajui broj parkiralinih mjesta, odvodnja otpadnih voda mora se rijeiti zatvorenim kanalizacijskim sustavom s proiavanjem. lanak 156. Kamp (auto-kamp) mogue je planirati i urediti u graevinskom podruju naselja unutar povrine ugostiteljsko-turistike namjene. veliine do 15 ha uz potivanje zateene prirodne vegetacije, prirodnih dijelova obale i drugih vrijednosti prostora. U kampovima (auto-kampovima) smjetene jedinice ne mogu se planirati u pojasu najmanje 25 m od obalne crte. lanak 157. Unutar graevinskog podruja naselja Planom je dozvoljeno ureenje i rekonstrukcija postojeih autokampova na nain da prostor auto kampa treba urediti sukladno Pravilniku o razvrstavanju minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata po elementima i mjerilima za kategorizaciju auto kamp min. druge kategorije.
37
IZMJENE I DOPUNE
4. Uvjeti smjetaja drutvenih djelatnosti

4.1. Opi uvjeti lanak 158. Planom se dozvoljava izgradnja i smjetaj graevina drutvenih djelatnosti unutar graevinskih podruja naselja uz uvjet da njihovo funkcioniranje ili sadraji nisu u koliziji sa stanovanjem kao osnovnom namjenom prostora ili na bilo koji nain smanjuju kvalitetu stanovanja. lanak 159. U smislu odredbi iz prethodnog lanka Planom se zabranjuje unutar graevinskog podruja naselja izgradnja sadraja koji izazivaju buku veu od normi utvrenih za stambene zone, privlae pretjerani promet vozila, zauzimaju velike povrine zemljita ili na bilo koji drugi nain negativno utjeu na kvalitetu stanovanja. lanak 160. Pod pojmom graevina drutvenih djelatnosti ovim se planom podrazumijevaju graevine drutvenog standarda kao to su: upravne, socijalne, zdravstvene, predkolske, kolske, kulturne i vjerske graevine uz uvjet da, sukladno Klasifikaciji vrsta graevina (N.N. 11/98.), nemaju stambene povrine ili je manje od 50% ukupne korisne (neto) povrine zgrade namijenjeno za stambene svrhe. lanak 161. Graevine iz prethodnog lanka mogu se graditi iskljuivo na graevinskim parcelama uz sljedee uvjete: graevinska parcela mora imati osiguran pristup sa javnog prostora minimalna irina pristupnog puta je 5,0 m. min. irina graevinske parcele na mjestu graevinskog pravca je 14,0 m. min. udaljenost graevine od regulacijske crte iznosi 10,0 m ukoliko vea udaljenost nije uvjetovana ovim Odredbama ili Zakonom o javnim cestama. /odstupanje od uvjeta iz prethodnog stavka dozvoljeno je jedino prilikom oblikovanja uline fronte ukoliko to diktira zateena situacija/. min. udaljenost graevine od susjedne graevinske parcele je 5,0 m. max. katnost graevine moe Po+P+2 ili VP +1+ Pk max. visina krovnog vijenca je 9,0 m mjereno od najnie kote ureenog terena, osim za vjerske objekte neizgraeni parcele treba hortikulturno urediti koristei autohtone biljne vrste na parceli mora biti osiguran prostor za smjetaj prometa u mirovanju prema uvjetima utvren ovim planom /toka 5. Uvjeti utvrivanja koridora ili trasa i povrina infrastrukturnih i drugih sustava/ lanak 162. Planom su utvreni i osnovni prostorni pokazatelji za gradnju graevina drutvenih djelatnosti unutar GP naselja na podruju Opine Sv.Filip i Jakovi to:. minimalna veliina graevinske parcele: 500 max. koeficijent izgraenosti 0,4 max. koeficijent iskoritenosti 0,7
38
IZMJENE I DOPUNE
5. Uvjeti utvrivanja koridora ili trasa i povrina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava
5.1. Opi uvjeti lanak 163. Ovim se planom propisuju uvjeti za utvrivanje koridora ili trasa i povrina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava i pripadajuih graevina, te shematski odreuje njihov poloaj u prostoru U postupku ishoenja lokacijske dozvole za graevine infrastrukture u sluaju ne postojanja detaljnije planske dokumentacije potrebno je izraditi idejno rjeenje namjeravanog zahvata u prostoru prema odredbama i uvjetima Plana. lanak 164. Prilikom rekonstrukcije pojedinih infrastrukturnih graevina potrebno je, u zoni obuhvata, istovremeno izvriti rekonstrukciju ili gradnju svih potrebnih komunalnih instalacija. 5.2. Cestovni promet lanak 165. Planom je obuhvaena mrea javnih razvrstanih i nerazvrstanih cesta, te rekonstrukcija postojee cestovne mree u skladu s planskim znaajem pojedinih cestovnih pravaca. Mrea javnih razvrstanih cesta odreena je temeljem Zakona o javnim cestama (N.N. 100/96, 76/98 i 27/01), te Odluke o razvrstavanju javnih cesta u dravne ceste, upanijske ceste i lokalne ceste (N.N. 79/99, 111/00 i 98/01) popis dan u toki 2. ovih odredbi. lanak 166. Planom obuhvaena /tretirana/ cestovna mrea iz prethodnog stavka prikazana je na grafikim prilozima u mjerilu 1:25 000 (list br. 1 Koritenje i namjena prostora) i 1: 5000 (list br.5 Graevinska podruja naselja) lanak 167. Utvruju se min. irine zatitnih koridora koje je potrebno rezervirati i ouvati za izgradnju planirane, te proirenje i modernizaciju postojee Planom obuhvaene cestovne mree i to: podruje kroz koje prolazi unutar GP naselja izvan GP naselja postojea cesta 12 m 15 m planirana cesta 15 m 30 m
Mogua su manja odstupanja od planirane trase koridora radi boljeg prilagoavanja trase ceste terenskim uvjetima. lanak 168. Unutar utvrenih koridora nije dozvoljena nikakva gradnja do ishoenja lokacijske dozvole za cestu (ili njen dio na koji je orijentirana graevina). Nakon ishoenja lokacijske dozvole, odnosno zasnivanja graevinske estice ceste odredit e se zatitni pojasevi ceste u skladu s uvjetima ovih odredbi, dok e se prostor koridora izvan zatitnog pojasa prikljuiti susjednoj planiranoj namjeni. lanak 169. Radi osiguranja prometa i sigurnosti ljudi ovim planom se utvruju irine zatitnih pojaseva cesta, i to od vanjskog ruba zemljinog pojasa ceste sa svake strane:
39
IZMJENE I DOPUNE
vrsta ceste dravna
izvan graevinskog podruja 25 m 15 m
unutar graevinskog podruja 10 m 7m 5m 5m
upanijska 10 m lokalna 10 m nerazvrstana U sluaju rekonstrukcije ve postojee prometnice unutar izgraenog djela udaljenost moe biti i manja. lanak 170. U zatitnom pojasu javne ceste mogu se graditi samo graevine za potrebe odravanja ceste i pruanja usluga vozaima i putnicima, predviene projektom ceste i to: benzinske postaje, parkiralita, autobusna stajalita i odmorita. Prije izdavanja lokacijske dozvole za te graevine potrebno je zatraiti uvjete nadlene Uprave za ceste. lanak 171. Prikljuak i prilaz na javnu cestu izvodi se na temelju prethodnog odobrenja nadlene uprave za ceste u postupku ishoenja lokacijske dozvole ili izrade detaljnog plana ureenja, uz obvezatno potivanje Pravilnika o uvjetima za projektiranje i izgradnju prikljuka i prilaza na javnu cestu (N.N. 73/98). lanak 172. Prilikom gradnje novih dionica cesta ili rekonstrukcije postojeih potrebno je u cijelosti ouvati krajobrazne i spomenike vrijednosti podruja, prilagoavanjem trase prirodnim oblicima terena uz minimalno koritenje podzida, usjeka i nasipa. Ukoliko nije mogue izbjei izmicanje nivelete ceste izvan prirodne razine terena obvezno je saniranje nasipa, usjeka i podzida i to ozelenjivanjem, formiranjem terase i drugim radovima kojima se osigurava najvee mogue uklapanje ceste u krajobraz. lanak 173. Sustavom javnog prijevoza je obvezno povezivanje svih naselja unutar prostora Opine koritenjem javnih i dijela nerazvrstanih cesta. Uvjeti za utvrivanje lokacije i uvjeti za projektiranje autobusnih stajalita na javnim cestama odreuje se na temelju Pravilnika o autobusnim stajalitima (N.N. 48/97). lanak 174. Promet u mirovanju rjeava se garaama ili parkiralitima. Postojei deficiti parkiralinog prostora nadoknauju se postupnom gradnjom javnih parkiralita. Za stare jezgre izgradnja javnih parkiralita rjeava se na rubnim podrujima. Prilikom gradnje novih ili rekonstrukcijom postojeih graevina, ovisno o vrsti i namjeni potrebno je urediti parkiralita/garae na graevnoj estici. lanak 175. Planom se utvruje slijedei broj potrebnih garaa/parkiralinih mjesta (PM), ovisno o vrsti i namjeni graevina: Namjena Stanovanje Zanatske, uslune servisne i sl. graevine 1 PM na dvije sobe Hoteli 1 PM za svaku apartmansku jedinicu Apartmani broj parkiralinih mjesta PM / garaa 1 garaa po stanu +1 PM na svaka dva stana ili 1,5 PM po stanu na 1m2 bruto izgraene povrine 1m2 parkinga
40
IZMJENE I DOPUNE
1 PM po sobi Pansioni, moteli 1 PM na 4 sjedala Ugostiteljski objekti, restorani i sl. Trgovine 1 PM na 5 sjedala Kina i sl. javni sadraji 1 PM na 10 sjedala Sportske dvorane i igralita 1 PM na 5 sjedala Vjerske graevine kole i djeje ustanove Ambulante i poliklinike ostali pratei sadraji 5.3. eljezniki promet lanak 176. Planom je rezerviran potencijalni koridor brze jadranske eljeznike pruge, odreen Strategijom i Programom prostornog ureenja RH i Prometnom strategijom RH, za koji treba prije pokretanja postupka lokacijske dozvole izraditi strunu podlogu. irina potencijalnog koridora odreuje se prema propisima o zatitnom pojasu eljeznike pruge, a iznosi 200 m. 5.4. Pomorski promet lanak 177. Pomorski promet odvija se putem morskih luka posebne namjene. Luke otvorene za javni promet lokalnog znaaja utvrene su ovim planom i oznaene na grafikom prikogu u mjerilu 1: 25000 (list br.1 Koritenje i namjena povrina). lanak 178. Sve morske luke i drugi zahvati na ureenju obale grade se i ureuju na temelju detaljnijih planova ureenja prostora koji ujedno ine i osnovu za koncesije. 5.5. Telekomunikacijski promet lanak 179. Lokalne komutacije nalaze se u mjestima Donje Ratane, Gornje Ratane, Sv. Petar i Sv. Filip i Jakov. Planom se predvia proirenje prikljuaka svih lokalnih komutacija. lanak 180. Svaka postojea i novooplanirana graevina treba imati osiguran prikljuak na telefonsku mreu. TK mrea se u pravilu izvodi podzemno, i to kroz postojee prometnice, prema rasporedu komunalnih instalacija u trupu ceste. Ako se projektira i izvodi izvan prometnica, treba se provoditi na nain da ne onemoguava gradnju na graevinskim parcelama, odnosno izvoenje drugih instalacija. Projektiranje i izvoenje TK mree rjeava se sukladno posebnim propisima, a prema rjeenjima ovog Plana. 2 PM na svaku uionicu ili grupu djece + 2 PM za iskrcaj djece 1 PM na 4 zaposlena u smjeni+ 2 PM po ambulanti za pacijente 1 PM na 3 zaposlena 1 PM na 10 m2 bruto izgraene povrine
41
IZMJENE I DOPUNE
Graevine telefonske infrastrukture mogu se rjeavati kao samostalne graevine na vlastitim graevinskim parcelama ili unutar drugih graevina kao samostalne funkcionalne cjeline. 5.6. Energetski sustav Elektroenergetika lanak 181. Mjesna transformatorska postrojenja postavljaju se tako da je mogu kolni pristup barem jednom proelju i da su uklopljena u okoli. Ako se grade kao samostalne graevine, obvezno je hortikulturno ureenje okolia. Udaljenost transformatorske stanice od kolne ceste iznosi najmanje 3,0 m, a od susjedne mee najmanje 1,0 m. Na podruju Opine, posebno u priobalnim naseljima, poeljno je kabliranje elektroenergetske mree. lanak 182. Uz nadzemne postojee i planirane dalekovode odreuju se irine zatitnih pojasa: a) DV VN 110 kV i vie - 40 m b) DV SN 35 kV i nie - 30 m U zatitnim pojasevima nadzemnih dalekovoda mogua je rekonstrukcija i gradnja graevina uz obveznu prethodnu suglasnost nadlenog tijela elektroprivrede. lanak 183. Planom je predviena minimalna povrina graevinske parcele od 40 m2 za 10/04 kV trafostanicu. lanak 184. Za svaku postojeu i novoplaniranu graevinu mora biti osiguran prikljuak na elektromreu. Elektromrea se projektira i izvodi sukladno posebnim propisima prema planskim rjeenjima. lanak 185. Sve trafostanice, osim stupnih, trebaju biti izvedene na zasebnim graevinskim parcelama ako nisu planirane u sklopu drugih graevina. Dimenzije su definirane veliinom opreme i postrojenja koja se u njih ugrauju, a sukladno posebnim propisima. Do svake trafostanice treba biti osiguran kolni pristup. lanak 186. Svi podzemni elektrovodovi izvode se kroz prometnice, odnosno prikljuci za pojedine graevine kroz prikljune kolne puteve. Nadzemni vodovi izvode se paralelno s prometnicama, odnosno pristupnim putevima neposredno uz granice graevinskih parcela. Nije doputeno projektiranje niti izvoenje elektrovodova (podzemnih i nadzemnih) kojima bi se ometalo izvoenje graevina na graevinskim parcelama, odnosno realizacija planiranih graevina, iz razloga izmjetanja uvjetovanog naknadnom gradnjom planiranih graevina. lanak 187. Instalacije javne rasvjete u pravilu se izvode postojeim, odnosno planiranim nogostupom uz prometnice. Prilikom odobravanja izvedbe javne rasvjete, rasvjetna tijela treba definirati, sukladno graevinama na podruju kojih se javna rasvjeta izvodi. Potencijalni i lokalni izvori energije lanak 188. Obnovljivi energetski izvori koje prema nacionalnim energetskim programima treba primijeniti u budunosti su voda, sunce i vjetar. Ovi prirodni izvori energije mogu u velikoj mjeri doprinijeti smanjenju koritenja tradicionalnih izvora, a rijeit e se studijama i strunim podlogama, kojima e se pokazati racionalno i svrhovito koritenje prostora te zatita istog.
42
IZMJENE I DOPUNE
5.7. Vodnogospodarski sustav Koritenje voda lanak 189. Razvoj vodoopskrbe priobalnih naselja Opine odvijat e se u sklopu rjeenja vodoopskrbe biogradskog podruja pod nazivom grupni vodovod Biograda n/m, dok e se vodoopskrba za zaobalna naselja rjeavati unutar istog programa pod nazivom seoski grupni vodovod Ratane. lanak 190. Planom se odreuje izgradnja sljedeih graevina: a) ureenje lokalnih izvorita za poveanje njihove eksploatacije kao ispomo u ljetnim mjesecima, b) izgradnja novog cjevovoda od crpne postaje Kakma do distributivne mree Opine i u mjesnu mreu Sv. Filip i Jakov, c) izgradnja vodospreme Straa 2 i novog cjevovoda do opinske mree i mjesne mree u Sv. Filipu i Jakovu, d) izgradnja mjesnih mrea zaobalnih naselja, spojenih na tlani cjevovod 450 mm, e) unapreenje informacijskog sustava, tj. povezivanje preko dispeerskog centra cijele mree vodoopskrbnog sustava, f) izgradnja ureaja za kondicioniranje voda za sva izvorita. lanak 191. Za gradnju novih ili rekonstrukciju postojeih voopskrbnih graevina potrebno je osigurati kolni pristup do parcele graevine, te zatitnu, transparentnu ogradu visine do najvie 2,0 m. Najmanja udaljenost graevine od ruba parcele iznosi 2,0 m. Potrebno je osigurati sve znaajnije graevine u sustavu vodoopskrbe. Vodoopskrbne cijevi se postavljaju u nogostup ili zeleni pojas javno-prometne povrine usklaeno s rasporedom ostalih komunalnih instalacija. Prilikom rekonstrukcije vodovodne mree, ili rekonstrukcije ceste, potrebno je istovremeno izvriti rekonstrukciju ili gradnju ostalih komunalnih instalacija u profilu ceste. Mogua su odstupanja od predvienih trasa vodovoda, ukoliko se tehnikom razradom dokae racionalnije i pogodnije rjeenje mree. lanak 192. Svakoj postojeoj i novoplaniranoj graevini mora se osigurati prikljuenje na vodoopskrbni sustav. Vodoopskrbna mrea, osim magistralne za koju je Plan definirao koridore, sa svim prateim elementima u pravilu se izvodi kroz nogostupe prometnica, tj. pristupne putove. Unutar naselja treba planirati hidrantsku mreu, a prema Pravilniku o tehnikim normativima za hidrantsku mreu za gaenje poara. Sve graevine na vodoopskrbnom sustavu projektiraju se i izvode sukladno zakonskoj regulativi te hrvatskim normama. Nije dozvoljeno projektiranje i graenje vodoopskrbne mree na nain kojim bi se tetilo graenju graevina na graevnim parcelama (dijagonalno i sl.) kako bi se sprijeilo eventualno naknadno izmjetanje uvjetovano gradnjom planirane graevine. lanak 193. Vodoopskrbne sustave treba izgraditi sa svim prateim vodnim graevinama te primjenom kriterija racionalnog koritenja postojeih sustava vodoopskrbe, to podrazumijeva rjeenje distribucije u okviru minimuma doputenih gubitaka vode, svoenje potronje vode na stvarne potrebe komunalnog standarda i dr. lanak 194. Zatitu postojeih i buduih javnih vodocrpilita treba provoditi temeljem Odluka o odreivanju zona sanitarne zatite izvora vode za pie sljedeim elaboratima: a) Crpilite Turanjsko jezero Izvoa: Institut za geoloka istraivanja Zagreb, Sachsova 2 (br. 74/97.) b) Izvorite Kakma Izvoa: Institut za geoloka istraivanja Zagreb, Sachsova 2 (br. 93/90.)
43
IZMJENE I DOPUNE
Graevine za zatitu voda lanak 195. Ovaj Plan odreuje koncepciju razvoja odvodnog sustava temeljem rjeenja ire Biogradske rivijere sa zajednikim ureajem za proiavanje otpadnih voda. Ureaj e biti smjeten na podruju grada Biograda, lokacija rt Kumenat, s planiranim kapacitetom od 55.000 ES. Predvien je ureaj na temelju mehaniko-biolokog proiavanja otpadnih voda, koje e se isputati putem podmorskog ispusta duine 2.800 m i irine 500 mm, s difuzorom na kraju ispusta. Otpadne vode e se prikupljati sjeverno obalnim kolektorom, koji prolazi podrujem opine Sv. Filip i Jakov. Otpadne vode e se putem crpnih postaja Sv. Petar I i II, Turanj, Sv. Filip i Jakov I i II, te tlanim i gravitacijskim cjevovodima, odvesti do ureaja za proiavanje otpadnih voda u Biogradu. lanak 196. Za naselja zaobalja i za otono naselje na Babcu treba razmotriti mogunosti koritenja otpadnih voda, prethodno obraenih na klasian nain ili preko gotovih tipskih ureaja za bioloko proiavanje, u poljoprivredne svrhe, za navodnjavanje pojedinih mediteranskih poljoprivrednih kultura. To zahtijeva prethodnu paljivu analizu lokalnih prilika i racionalnost odabranog sustava glede investicijskih trokova i trokova odravanja. Poeljno je da gotovi tipski ureaji za bioloko proiavanje otpadnih voda budu to jednostavniji za izvedbu i odravanje, sa to povoljnijim tehnikim, ekolokim i ekonomskim pokazateljima. lanak 197. Kanalizacija se u pravilu izvodi kroz prometnice, odnosno prikljuni spojevi graevina kroz pristupne putove. Sve graevine na kanalizacijskoj mrei izvode se sukladno propisima kojima je regulirano projektiranje i izgradnja ovih graevina (Zakon o vodama, NN br. 107/95). Nije dozvoljeno projektiranje i graenje kolektora i ostalih graevina u sustavu ukupne kanalizacijske mree kojim bi se nepotrebno ulazilo na prostore drugih graevinskih parcela, odnosno prostore namijenjene drugim graevinama, radi spreavanja eventualnih naknadnih izmjetanja uvjetovanih gradnjom tih graevina. lanak 198. U izgraenim dijelovima GP, gdje nema izgraenih kanalizacijskih sustava, do izgradnje istih, Planom se obvezuje primjena suvremenih ureaja za sustavno kondicioniranje otpadnih voda za objekte sa vie od 10 ES. Iznimno, za stambene objekte sa manje od 10 ES, u izgraenim djelovnima GP, mogue je do izgradnje kanalizacijskih sustava odvodnju otpadnih voda rijeiti izgradnjom vlastitih septikih jama, tj. primjenom suvremenih ureaja za proiavanje otpadnih voda na nain: - da ureaj bude izveden nepropusna za okolni teren - da se locira izvan zatitnog pojasa prometnice - da od susjedne graevinske estice bude udaljen minimalno 2,0 m - da je omoguen kolni pristup radi ienja Otpadne vode iz septikih i sabirnih jama, pod uvjetom da zadovoljavaju svojim sastavom, prazne se putem nadlenog komunalnog poduzea na deponij odreen od strane nadlenih slubi. lanak 199. Sukladno prethodnom lanku, Planom se preporuuje primjena suvremenih ureaja za sustavno kondicioniranje otpadnih voda za domainstva i ostale korisnike na pojedinanoj ili skupnoj osnovi. lanak 200. Proizvodni pogoni, obrtnike i uslune radionice obvezni su za svoje otpadne vode izgraditi vlastite sustave i ureaje ili ih putem predtretmana dovesti u stanje mogueg prihvata na sustav javne odvodnje prema Pravilniku o isputanju otpadnih voda u javnu kanalizaciju.
44
IZMJENE I DOPUNE
6. Mjere zatite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturnopovijesnih cjelina

lanak 201. Ovim se Planom utvruju kao osobito vrijedna podruja: a) podruja krajobraznih obiljeja, b) podruja kulturno-povijesnih vrijednosti.
6.1. Mjere zatite krajobraznih i prirodnih vrijednosti lanak 202. Podruja krajobraznih obiljeja: more s podmorjem, obalni pojas, reljef kopna sa svim vanim morfolokim obiljejima, karakteristine umske zajednice, te polja sa svim strukturalnim karakteristikama poljodjelstva. lanak 203. Prostornim planom Opine Sv. Filip i Jakov odreuje se potreba potivanja utvrenih kriterija uvanja i zatite posebno vrijednih lokaliteta u prostoru. lanak 204. Posebnu brigu treba posvetiti zatiti obalnog pojasa i njegova sustavnog uvanja i ureenja, zatiti biljnog pokrova, te spreavanju svih oblika nekontrolirane izgradnje. lanak 205. Posebnim se zakonskim odredbama titi nain gospodarenja morem, podmorjem i priobalnim pojasom, kao i umskim i poljoprivrednim povrinama: a) Zakon o morskom ribarstvu i Zakon o pomorskom dobru, b) Zakon o poljoprivrednom zemljitu, c) Zakon o umama lanak 206. Ovim Planom odreuje se potreba izrade Programa gospodarenja umama s jasnim ciljem gospodarenja u svrhu dobivanja turistiko-rekreativnih i ostalih korisnih funkcija uma. 6.2. Mjere zatite kulturno-povijesnih vrijednosti lanak 207. Svi radovi na kulturnim dobrima (popis dat u toki 1.1.2. Prostorno razvojne i resursne znaajke) trebaju se izvoditi pod stalnim nadzorom Ministarstva kulture, Konzervatorskog odjela u Zadru. Prije poetka radova na elementima kulturne batine (popravak i odravanje postojeih graevina, nadogradnje, prigradnje, preoblikovanja, ruenja i uklanjanja graevina ili njihovih dijelova, novogradnje unutar zatienih predjela, prenamjene postojeih graevina, izvoenje radova na arheolokim lokalitetima) potrebno je od Konzervatorskog odjela zatraiti posebne uvjete potrebne za izradu projekta obnove, temeljem kojeg Konzervatorski odjel izdaje rjeenje o prethodnom odobrenju za izvoenje radova. lanak 208. Zatitu arheolokih lokaliteta i spomenika treba provoditi u skladu s naelima arheoloke struke i konzervatorske djelatnosti, sanacijom, konzervacijom i prezentacijom vidljivih ostataka graevina vanih za povijesni i kulturni identitet prostora.
45
IZMJENE I DOPUNE
Ako se pri izvoenju graevinskih ili nekih drugih radova naie na arheoloko nalazite ili pojedinani nalaz, radovi se moraju prekinuti i o nalazu bez odlaganja obavijestiti nadlenu ustanovu. Arheoloka iskapanja i istraivanja mogu se obavljati samo na temelju odobrenja koje daje nadleno tijelo lanak 209. U radijusu od 300 m u odnosu na poziciju na kojoj se podmorski lokalitet nalazi: - nije doputeno diranje, premjetanje ili oteivanje artefakata, - nije doputeno foto ili video snimanje za javnu objavu bez prethodne dozvole Konzervatorskog odjela - nije doputeno kopanje dna ili dizanje mulja radi otkrivanja artefakata, brodskih konstrukcija ili arhitekture - nije doputeno nasipanje i izgradnja na obalnom rubu i morskom priobalju bez prethodne dozvole nadlenog tijela lanak 210. Predstavniko tijelo Opine treba donijeti odluku o zatiti dobara od lokalnog znaenja tradicijskoj gradnji - koja je ugroena novijom gradnjom, a uz prethodnu suglasnost nadlene ustanove utvrditi nain zatite i osigurati uvjete i sredstva potrebna za provedbu odluke.
7. Postupanje sa otpadom
lanak 211. Ovim Planom utvruje se potreba rjeenja odlagalita komunalnog otpada na nivou upanije definiranjem najpovoljnije lokacije za centralno sabiralite otpada za cjelokupni prostor Zadarske upanije, a temeljem Studije o postupanju s otpadom za podruje Zadarske upanije. lanak 212. Do usvajanja konanog rjeenja na osnovi izraene Studije o postupanju s otpadom, Planom se utvruje privremeno odlaganje otpada na postojeem odlagalitu na podruju Grada Biograda na Moru uz istovremenu sanaciju istog, te poboljanje sanitarno-tehnikih uvjeta. lanak 213. Otpad s otoka Babac treba odvoziti na kopno, na najblie odlagalite, a na otoku organizirati transferpostaju za prikupljanje i selekciju. lanak 214. Opasni tehnoloki otpad proizvoa je duan skladititi na propisan nain do trenutka predaje ovlatenom sakupljau opasnog otpada. Tehniko-tehnoloke uvjete kojima mora udovoljavati prostor, oprema ili graevina za skladitenje opasnog otpada, propisuje ministar zatite okolia i prostornog ureenja.
46
IZMJENE I DOPUNE
8. Mjere sprjeavanja nepovoljna utjecaja na okoli

8.1. Zatita tla lanak 215. U cilju zatite tla potrebno e biti poduzeti slijedee aktivnosti: dugorono kvalitativno i kvantitativno osigurati i odravati funkcije tla, primjereno stanitu redefiniranjem graevinskih podruja odrediti realne prostorne potrebe i prenamijeniti dugotrajno neiskoritene graevinske povrine razvoj naselja prioritetno usmjeriti na postojee dijelove naselja uz poboljanje stambenog okruenja, obnovu postojeih i dotrajalih zgrada i objekata povrine oteene erozijom i klizanjem potrebno je to je vie mogue zatititi; poticati ekoloko, odnosno bioloko poljodjelstvo u cilju zatite od prirodnih razaranja potrebno je poticati procese prirodnog pomlaivanja uma i autohtone umske zajednice. obaviti kartiranje rasprostiranja osjetljivih podruja i izradu planova (karata) ugroenih podruja, koje e obuhvatiti i podruja s geolokim, hidrogeolokim i seizmolokim rizicima. 8.2. Zatita zraka lanak 216. Proiriti postojeu mreu za praenje kakvoe zraka na podruju Opine Sv.Filip i Jakov s parametrima koji e naknadno biti odreeni, i koji e dati potpunu sliku kakvoe zraka na podruju Opine. lanak 217. U cilju poboljanja kakvoe zraka odreuju se slijedee mjere i aktivnosti na podruju planiranja i ureenja javnih prostora i povrina: proiriti postojee pjeake zone osigurati protonost prometnica, unaprijediti javni prijevoz, detaljnim i drugim planovima osigurati dovoljnu koliinu zelenila unutar graevinskih zona i pojedinih parcela, kao i zelenih povrina u odnosu na druge javne sadraje unutar zona obuhvata planirati i graditi unutar svih naselja, a poglavito turistikih sredita pjeake etnice, biciklistike staze, javne parkove i djeja igralita odrediti uvjete za velike brodove na privezu radi smanjenja emisije. 8.3. Zatita voda lanak 218. Sve komunalne otpadne vode treba tretirati preko proistaa otpadnih voda. Do ukljuivanja u sustav obvezna je izgradnja vodonepropusnih septikih jama, koje e se prazniti putem nadlenog komunalnog poduzea na deponij odreen po sanitarnom organu Opine. Za naselja odnosno graevine koji nee moi biti ukljueni u sustav odvodnje ili do njihovog ukljuivanja u sustav obvezna je izgradnja trodijelnih nepropusnih septikih jama. lanak 219. Treba uvesti kontrolu nad upotrebom koliine i vrste zatitnih sredstava u poljoprivredi na podruju vodonosnika, kako bi se prilo smanjivanju koliine tetnih tvari (prije svega nitrata) u podzemnoj pitkoj vodi.
47
IZMJENE I DOPUNE
8.4. Zatita mora lanak 220. Planom se istie potreba intenziviranja gradnje sredinjih ureaja (bioloko proiavanje) za proiavanje otpadnih voda u obalnom dijelu Opine Sv.Filip i Jakov s dovoljno dugim podmorskim ispustom. lanak 221. U cilju zatite mora i podmorja Planom se nalae potreba izgradnje ureaja za proiavanje otpadnih voda na podrujima planirane intenzivnije izgradnje /turistike zone/, ili osjetljivim prirodnim cjelinama /otok Babac/. lanak 222. Planom je razvoj proizvodnih djelatnosti na prostoru Opine ogranien iskljuivo na zanatsku djelatnost u proizvodnim zonama izvan graevinskog podruja naselja, uz dodatni uvjet da se ni u tim zonama ne planiraju tehnoloki procesi iz kojih se izdvajaju otpadne vode s toksinim i drugim opasnim tvarima koje se ulijevaju u more. lanak 223. U svim lukama na podruju Opine Sv. Filip i Jakov potrebno je osigurati prihvat zauljenih voda i istroenog ulja, te ugraditi ureaje za prihvat i obradu sanitarnih voda s brodica, kontejnere za odlaganje istroenog ulja, ostatka goriva i zauljenih voda, lanak 224. Prilikom izgradnje objekata u zoni morske obale sukladno Zakonu, obavezna je izrada odgovarajue Studije o utjecaju na okoli koja ukljuuje i dobivanje odreenih spoznaja o kakvoi mora, definiranje mjera njegove zatite i nain praenja stanja (monitoring). lanak 225. Planom se istie obveza potivanja Studije o utjecaju na okoli u pogledu uvjeta koritenja i naina zatite obalnog pojasa i mora. lanak 226. Planom se uvjetuje kontrolirani razvoj turizma usklaen sa prirodnim mogunostima, a radi zatite postojee zadovoljavajue kakvoe mora u zonama plaa i kupalita. 8.5. Zatita od buke lanak 227. Planom je utvruje potreba izrade karte buke za podruje Opine Sv.Filip i Jakov. lanak 228. Ovim Planom utvruje se potreba odreivanja najvee doputene buke za pojedina podruja i to za stambene zone, poslovne zone, turistike zone, prometne zone mjerama tehnike izolacije od buke (kod gradnje i rekonstrukcije graevina) i mjerama prometne regulacije te fizikim i zelenim barijerama uz prometnice.
48
IZMJENE I DOPUNE
9. Mjere provedbe plana

lanak 229. Provoenje i razrada Prostornog plana odvijat e se kao kontinuirani proces u skladu s ovim odredbama i drugim dokumentima prostornog ureenja koji e se donositi na temelju Prostornog plana te programa mjera za unapreenje stanja u prostoru, koji se donose temeljem Zakona za razdoblje od etiri godine. 9.1. Obveza izrade prostornih planova lanak 230. Planom se utvruje obveza izrade UPUa, u skladu sa grafikim prilozima Plana (list br.3 :Uvjeti za koritenja, ureenja i zatite prostora, mj. 1:25000 i list br. 4 : Graevinska podruja naselja mj, 1:5000) za sljedee prostorne cjeline: - sve neizgraene dijelove GP naselja unutar ZOP-a - zone obalnog pojasa unutar izgraenog djela GP naselja - sve zone ugostiteljsko-turistike namjene unutar GP naselja - sve zone ugostiteljsko-turistike namjene izvan GP naselja - zonu postojeih staklenika - zonu sporta i rekreacije uz GP naselja Sv Petar na Moru lanak 231. Do donoenja urbanistikih planova ureenja za dijelove naselja za koje je sukladno grafikom prilogu Plana (list br. 4 : Graevinska podruja naselja mj, 1:5000) utvrena obveza izrade istog mogue je ishoditi lokacijsku odnosno graevinsku dozvolu za gradnju stambene graevine unutar izgraenog dijela GP naselja ukoliko je osiguran pristupni put do graevinske parcele u skladu sa uvjetima Plana. lanak 232. Planom se utvruje obveza izrade DPUa, u skladu sa grafikim prilozima Plana (list br.3 :Uvjeti za koritenja, ureenja i zatite prostora, mj. 1:25000 i list br. 4 : Graevinska podruja naselja mj, 1:5000) za sljedee prostorne cjeline izvan ZOP-a: - zonu sporta i rekreacije izvan GP naselja Sv.Filip i Jakov - zonu kole za odgoj djece sa smetnjama u razvoju - zonu zanatskih i servisnih djelatnosti izvan GP naselja Sv. Filip i Jakov - sve zone pomonih gospodarskih objekata izvan GP naselja 9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera lanak 233. Planom se utvruje potreba primjene i poticanja razvojnih mjera s ciljem poboljanja uvjeta i kvalitete ivota stanovnitva na podruju Opine Sv.Filip i Jakov i to: uvanje cestovnih koridora radi osiguranja kvalitetne prometne povezanosti izgradnja luka i razvoja nautikog turizma uz osiguranje dostatnog i kvalitetnog veza za potrebe domicilnog stanovnitva (komunalni vez) ureenje obalnog pojasa poglavito unutar graevinskog podruja radi to kvalitetnije turistike ponude organiziranje kvalitetnog meumjesnog povezivanja uvoenje brzih brodskih pruga i kvalitetnije i uestalije dnevne veza otoka Babac naseljem Turanj, kao i sa opinskim sreditem izgradnja sustava odvodnje s adekvatnim stupnjem proiavanja otpadnih voda izgradnja i ureenje turistikih podruja vodei rauna o nosivom kapacitetu prostora i podizanju nivoa turistike usluge
49
IZMJENE I DOPUNE
9.3. Rekonstrukcija graevina ija je namjena protivna planiranoj lanak 234. Planom se omoguava rekonstrukcija svih postojeih legalno izgraenih graevina izvan graevinskog podruja ija namjena, iako suprotna planiranoj namjeni zone, nije prepreka realizaciji Plana (npr. stambena graevina u zoni poljoprivredne ili umske namjene i sl.). lanak 235. U skladu s uvjetima za neophodnu rekonstrukciju graevina ija je namjena protivna planiranoj, mogu se do privoenja planskoj namjeni, rekonstruirati one legalno izgraene graevine koje su prepreka provedbi prostornog plana (npr. zateeni stambeni objekti u turistikoj zoni, objekti u koridoru prometnice i sl.). lanak 236. Pod neophodnom rekonstrukcijom postojeih legalno izgraenih graevina u cilju poboljanja uvjeta koritenja iz prethodnog lanka smatra se: izmjena ili sanacija krovita, bez promjene vanjskog oblika. izgradnja i ureenje sanitarnog vora
50
IZMJENE I DOPUNE
PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lanak 237. Praenje provedbe ovoga Plana obavljati e se kroz Izvijee o stanju u prostoru i Program mjera za unapreenje stanja u prostoru za razdoblje od etiri godine. lanak 238. U sluaju neusklaenosti izmeu Obrazloenja Plana i Odredbi za provoenje primjenjivati e se Odredbe za provoenje. lanak 239. Izvornik Izmjena i dopuna Prostornog plana ureenja Opine Sv. Filip i Jakov kojeg je donijelo Opinsko vijee Opine Sv. Filip i Jakov, potpisan od Predsjednika Opinskog vijea uva se u pismohrani Opine. lanak 240. Datumom stupanja na snagu Izmjena i dopuna Prostornog plana ureenja Opine Sv. Filip i Jakov prestaje vaiti Prostorni plan ureenja Opine Sv. Filip i Jakov ( Slubenom Glasniku Opine Sv. Filip i Jakov br. 2 / 02 ) u dijelu : tekstualni dio : II. ODREDBE ZA PROVOENJE grafiki dio: 1. KORITENJE I NAMJENA POVRINA (mj. 1:25 000), 2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI (mj. 1 : 25 000), 3. UVJETI ZA KORITENJE, UREENJE I ZATITU PROSTORA (mj. 1:25 000), 4. GRAEVINSKA PODRUJA : lanak 241. Ova Odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u Slubenom Glasniku Opine Sv. Filip i Jakov
51

PPUO SV Filip I Jakov Tekst Izmj I Dop 07 08

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

PPUO SV Filip I Jakov Tekst Izmj I Dop 07 08

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Prostorni plan ureenja Opine Sv.

100.0 162.045 2.1 4482 482 469

GIN Company d.o.o. ZADAR

Prostorni plan ureenja Opine Sv. Filip i Jakov

3. Sikovo 4. Sv. Filip i Jakov 5. Sv. Petar 6. Turanj

12,69 10,97 7,77 4,33

497 1645 267 1062

377 1661 348 1145

102 826 308 644

107 489 115 374

TABLICA 2: PODACI O POVRINI, STANOVNICIMA I GUSTOI NASELJENOSTI 1991. GOD.

U ODNOSU NA GEOGRAFSKA PODRUJA

Gustoa naseljenosti (st/km2)

udio u povr. opine %

Kontinentalno granino Ostalo Opina ukupno

* Naselje na Babcu je evidentirano u satavu naselja Turanj

GIN Company d.o.o. ZADAR

Prostorni plan ureenja Opine Sv. Filip i Jakov

stupanj zatite ZPP ZPP ZPP PZ E E E E E E E

R PZ PZ E E stupanj zatite PZ E stupanj zatite PZ R stupanj zatite E

GIN Company d.o.o. ZADAR

Prostorni plan ureenja Opine Sv. Filip i Jakov

GIN Company d.o.o. ZADAR

Prostorni plan ureenja Opine Sv. Filip i Jakov

Prostorni plan ureenja Opine Sv. Filip i Jakov

GIN Company d.o.o. ZADAR

Prostorni plan ureenja Opine Sv. Filip i Jakov

1948. 368 384 245 889 195 770 2851

1953. 425 476 288 1002 220 863 3274

1991. 537 591 497 1645 267 1062 4599

2001. 482 469 377 1661 348 1145 4482

1991. 4,2 4,7 5,0 3,9 3,4 3,6

2001. 3,4 3,8 3,5 3,3 3,0 3,0 3,3

GIN Company d.o.o. ZADAR

Prostorni plan ureenja Opine Sv. Filip i Jakov

Izvor: Popis stanovnitva, stanova i kuanstava 2001. godine, DZS.

GIN Company d.o.o. ZADAR

Prostorni plan ureenja Opine Sv. Filip i Jakov

Izvor: i Popis 2001. godine, DZS.

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREENJA

GIN Company d.o.o. ZADAR

Prostorni plan ureenja Opine Sv. Filip i Jakov

PLAN PROSTORNOG UREENJA

GIN Company d.o.o. ZADAR

Prostorni plan ureenja Opine Sv. Filip i Jakov

naselja, poljoprivredne, stan/ha ha/stan* 10,2 14,0 22,7 36,3 87,7

111,1 158,7 2,4

1684,9 1106,6 1,0

GIN Company d.o.o. ZADAR

Prostorni plan ureenja Opine Sv. Filip i Jakov

GIN Company d.o.o. ZADAR

Prostorni plan ureenja Opine Sv. Filip i Jakov

GIN Company d.o.o. ZADAR

Prostorni plan ureenja Opine Sv. Filip i Jakov

II. ODREDBE ZA PROVOENJE

GIN Company d.o.o. ZADAR

Prostorni plan ureenja Opine Sv. Filip i Jakov

1. Uvjeti za odreivanje namjene povrina na podruju Opine

GIN Company d.o.o. ZADAR

Prostorni plan ureenja Opine Sv. Filip i Jakov

GIN Company d.o.o. ZADAR

Prostorni plan ureenja Opine Sv. Filip i Jakov

2. Uvjeti za ureenje prostora