EMOCIONALNA INTELIGENCIJA

EQ

to je emocionalna inteligencija?

Izraz emocionalna inteligencija prvi su put upotrijebili psiholog Peter Salovey s Harvarda i John Mayer sa University of New Hampshire. Tako su nazvali skup emocionalnih osobina vanih za uspjeh pojedinca, a to su:

Empatija Izraavanje i shvaanje vlastitih osjeaja Samosvladavanje Neovisnost Prilagodljivost Omiljenost Sposobnost rjeavanja problema u suradnji s drugima Upornost Prijateljsko ponaanje Ljubaznost Potovanje

Jednostavno reeno emocionalna inteligencija je sposobnost prepoznavanja osjeaja, njihovog jasnog identificiranja, razumijevanja, sposobnosti kontroliranja i koritenja za izraavanje misli. Samo po sebi je razumljivo koliku ulogu osjeaji imaju u noenju sa svakodnevnim situacijama, komuniciranju s drugim osobama i najvanije koliku oni ulogu imaju u donoenju odluka.

Daniel Goleman

to podrazumijevate pod tim pojmom?

Emocionalna inteligencija je drugaiji nain da se bude pametan. Ona ukljuuje znanje o onome to osjeate i koritenje vlastitih osjeaja za donoenje dobrih odluka u ivotu. To je sposobnost dobrog upravljanja munim raspoloenjima i sposobnost kontrole nagona. Ona znai i to da ste motivirani i ostajete puni nade i optimistini i onda kad doivljavate neuspjehe na putu ostvarenja nekog cilja. To je i empatija, znanje o tome to drugi ljudi osjeaju. To su i socijalne vjetine dobro slaganje s drugima, upravljanje emocijama u odnosima, sposobnost uvjeravanja i voenja drugih.

Stanford

Crte semafora na zidu u svakoj prostoriji

Crveno svjetlo treba se zaustaviti, smiriti i razmisliti prije nego to pone djelovati. uto svjetlo razmisli o razliitim stvarima koje moe uiniti i koje posljedice takvo ponaanje moe imati. Zeleno svjetlo odaberi najbolje i isprobaj.

Golemanove kategorije

SAMOSVJESNOST EMOCIJA - shvaanje svojih osjeaja i njihovih posljedica, shvaanje naina kako nae emocije utjeu na na rad i sposobnost da nae vrijednosti usmjeravaju nae odluke. PRAVILNO NOENJE S EMOCIJAMA - razvoj samokontrole u raznim situacijama, poveanje broja odgovora na emocionalno nabijene situacije. SAMOMOTIVACIJA - razmiljanje, planiranje i rjeavanje problema uz koritenje kontrole impulsa, pojaanje tolerancije na frustraciju i razvoj odgoene nagrade dok se ne dostigne zadani cilj, s druge strane razvoj nade i optimizma. EMPATIJA - prepoznavanje i razumijevanje emocija u drugih. SOCIJALNE VJETINE - noenje s emocijama u drutvenim situacijama, razvoj skladnih odnosa sa drugima, razvoj senzibiliteta za tue potrebe i elje, razvoj aktivnog sluanja i razvoj onih osobina koje volimo pripisati "dobrom" ovjeku.

Words of Knowledge Daniel Goleman

If your emotional abilities arent in hand, if you dont have self-awareness, if you are not able to manage your distressing emotions, if you cant have empathy and have effective relationships, then no matter how smart you are, you are not going to get very far.

Words of Knowledge Daniel Goleman

"Ako Vae emocionalne sposobnosti nemate u svojoj ruci, ako nemate svoj stav, ako niste u mogunosti upravljati svojim uznemirujuim emocijama, ako ne moete imati empatiju i uinkovite odnose, onda, bez obzira koliko ste pametni, neete stii daleko ".

EQ i IQ

Znaenje pojma EQ je mnogo zamrenije od znaenja pojma IQ. Salovey i Mayer prvi su definirali emocionalnu inteligenciju kao podvrstu drutvene inteligencije koja se sastoji u sposobnosti prepoznavanja i praenja vlastitih i tuih osjeaja i emocija te uporabe te informacije kao vodilje u miljenju i postupanju.

EQ i IQ

EQ nije suprotnost IQ-u, odnosno kognitivnim vjetinama, nego je s njima u dinaminom odnosu, kako na pojmovnoj razini tako i u svakodnevnom ivotu. Moda je najvanija razlika izmeu EQ-a i IQa u tome to je EQ manje genetski uvjetovan, a to omoguuje roditeljima i odgajateljima da poprave propuste prirode i tako utjeu na djetetove izglede za uspjeh.

Iznimno visok kvocijent inteligencije (IQ) moe doista biti uzaludan ako vam nedostaje emocionalna inteligencija.

IQ je u porastu, ali EQ se smanjuje

Svaki dan: Tri mlade osobe, mlae od 25 godina, umru od infekcije virusom AIDS-a, a 25 ih se zarazi estero djece poini samoubojstvo 342 osobe mlae od 18 godina uhite se zbog nasilja 1407 tinejderki rodi dijete 2833 djece biva iskljueno iz kole 6042 djece biva uhieno 135 000 djece nosi oruje u kolu Martin Seligman The Optimistic Child epidemija depresije

Neuroanatomija emocija

Znanstvenici razlikuju mislei dio mozga korteks (ili neokorteks) i emocinalni dio mozga limbiki sustav, ali ono to odreuje emocinalnu inteligenciju zapravo je veza izmeu ta dva dijela.

Korteks, kao dio mozga koji omoguava miljenje, omoguava nam razumijevanje emocinalne inteligencije. Korteks nam omoguava da osmislimo svoje osjeaje. On nam omoguava da shvatimo, analiziramo zato neto osjeamo i to se s tim u vezi moe uiniti.

Emocionalni i logiki dio mozga

Emocionalni i logiki dio mozga esto slue razliitoj svrsi u odreivanju naeg ponaanja, pa ipak su u potpunosti ovisni jedan o drugom. Emocionalni dio mozga reagira bre i snanije. On nas upozorava na opasnost, ak i prije nego tono utvrdimo u emu je ta opasnost. Korteks, prije svega prefrontalni renjevi, moe djelovati kao priguiva i omoguava nam da odgodimo reakciju.

Limbiki sustav

esto se o njemu govori kao o emocionalnom dijelu mozga, poloen je duboko u modanim polutkama i osnovna mu je svrha da upravlja naim emocijama i impulsima. Taj sustav obuhvaa hipokampus, sjedite emocionalnog uenja i emocionalnog pamenja, amigdalu, koja se smatra sreditem za upravljanje emocijama, te neke druge strukture. Emocionalnu inteligenciju odreuje interakcija tih razliitih dijelova.

Zamislite na trenutak...

Sami ste nou kod kue Odjednom se oglasi zvono na vratima Oprezno otvarate vrata i ugledate svojeg omiljenog glumca ili glumicu (politiara, sportaa, pjevaa itd.) kako stoji pred vama objanjavajui vam kako mu (joj) je ispred vae kue ispustila guma na automobilu i kako mu (joj) treba pomo.

Hipokampus e zakljuiti da se radi o osobi koja bi trebala izazvati vae uzbuenje i potaknuti amigdalu da proizvede potrebnu koliinu iznenaenja, oduevljenja, divljenja ili moda pohote. Ali korteks e vas upozoriti da postoji razlog zato je ta osoba pred vaim vratima. Korteks e vam takoer omoguiti da kaete neto to nee zvuati glupo.

Promijenite mozak

Emocije nisu apstraktne pojave koje definiramo uz pomo psihologa; one su zapravo vrlo stvarne. Javljaju se u obliku odreenih biokemijskih tvari koje proizvodi mozak i na koje tijelo reagira.

Osmijeh kao lijek

Serotinin je samo jedna od kemijskih tvari, tzv. transmitera, koji djeluju na nae emocionalne reakcije tako to prenose emocionalne poruke iz mozga u razne dijelove tijela. O serotoninu se puno govori u zadnjih deset godina zbog njegovog pozitivnog uinka na stres te uloge koju ima u lijeenju depresije, opsesivnokompulzivnih poremeaja i dr. psihikih poremeaja (npr. lijekom Prozac).

Beyond Prozac

Psihijatar Michael Norden u svojoj knjizi tvrdi kako i sami moemo nauiti svoj mozak da proizvodi serotonin, zdravijom prehranom, tjelovjebom i dovoljnom koliinom spavanja. Serotonin djeluje na mnoge tjelesne funkcije (tjelesna temperatura, tlak, probava i san samo su neke od njih) te stoga ima vrlo vanu ulogu u emocionalnom ivotu. Poveane koliine serotonina smanjuju agresivnost i impulzivnost.

Osmijeh

Je li mogue da je za proizvodnju serotonina dovoljan smijeak? Upravo to tvrde Robert Zajonc i njegovi sur. Kad se smijeimo, steu se lini miii, to smanjuje brzinu protoka krvi. Pritom se sniava temperatura krvi, a time i temperatura mozga te se potie proizvodnja serotonina.

Realistino razmiljanje

Ljudski potencijal za samozavaravanje gotovo je neogranien, to upuuje na vanost pouavanja realistinom razmiljanju. Na emocionalni mozak je u stanju smjesta na sebe navui eljezni oklop u trenutku kad treba zatititi nae najvrue elje od napada logikog mozga.

Realistino razmiljanje

Samozavaravanje i racionaliziranje dio je ljudske prirode. Neki od nas su skloniji od drugih zabijanju glave u pijesak, no da bismo odgojili tjelesno i duevno zdravu osobu, moramo znati suoiti se sa stvarnou. Ne treba skrivati istinu, pogotovo ne od djece, ak iako je ona bolna.

Prednosti optimizma i opasnosti pesimizma

Prema Seligmanu pesimizam nije samo negativan nain miljenja nego i simptom tzv. epidemije depresije, to on smatra jednom od najveih opasnosti za zdravlje. Dananja djeca su izloena 10 puta veoj opasnosti da obole od depresije. Djeca obolijevaju i od najozbiljnijih i najteih oblika depresije. Jedna od prednosti optimizma jest vei uspjeh optimista. Da mi je tekao med i mlijeko, ne bih imala razloga za borbu. Upravo su me prepreke koje sam morala svladati nauile ustrajnosti.

Psihoneuroimunologija

Najzanimljivije to su donijela istraivanja u podruju emocionalne inteligencije jest otkrie da vjebanjem mozga moemo sprijeiti ili nadvladati bolest. Postoje desetci studija, a i sluajeva izljeenja koji pokazuju da emocionalne i drutvene vjetine mogu biti vaan imbenik u borbi protiv tekih bolesti kao to su rak i srane bolesti.

Psihoneuroimunologija

To novo polje istraivanja iscjeliteljske moi emocija zove se psihoneuroimunologija ili PNI. Tim se terminom oznaava prouavanje povezanosti izmeu mozga i emocija sredinjeg ivanog sustava, autonomnog ivanog sustava i imunolokog sustava a polazi se od pretpostavke da mozak moe proizvesti biokemijske tvari koje tijelo zatiuju od bolesti, a katkad mogu pomoi i izljeenju.

Laboratorijski pokusi

Broj antitijela, koja napadaju viruse i tumore Broj T limfocita, koji organiziraju imunoloki sustav tijela Imunoglobin A, koji slui borbi protiv respiratornih infekcija Gama interferona, hormona koji stavlja u pogon imunoloki sustav, bori se protiv virusa i regulira rast stanica B limfocita, koji proizvode antitijela za borbu protiv tetnih mikroorganizama

Kako mjerimo EQ?

Za razliku od IQ-a, EQ je tee mjeriti. Ipak, znanstvenici su razvili nekoliko naina mjerenja, a najpoznatiji je razvio Reuven Bar-On, izraelski psiholog.

On definira sljedee kriterije:

Intrapersonalna skala Govori kako osoba vidi sebe i koliko je kompetentna identificirati razliite emocije u isto vrijeme. Ova kategorija takoer mjeri samopouzdanje, samosvjesnost i neovisnost osobe.

Interpersonalna skala Odnosi se na odnos osobe s drugim osobama prema dvije najvanije stvari:
1. Empatija sposobnost osobe da osjeti tue emocije. 2. Drutvena odgovornost svijest o doprinosu za ope dobro.

Interpersonalni odnosi Oni mjere sposobnost osobe da kreira i zadri obostrano zadovoljavajue odnose s drugim ljudima, s velikom dozom intimnosti i iskrenosti. Tu se cijene osobine poput razumijevanja tuih problema i situacije, fleksibilnost i tolerancija.

Skala upravljanja stresom Pokazuje koliko je neka osoba dobra u toleriranju stresa i kontroliranju impulzivnih reakcija. Skala raspoloenja Emocionalno inteligentni ljudi su sretniji i optimistinijeg pogleda, jer se dobro nose s negativnim osjeajima.

TEST EMOCIONALNE INTELIGENCIJE EQ

Iskreno odgovorite na sljedeih 10 pitanja sa da ili ne.

1 - Moete li jasno izraziti svoje osjeaje u najjednostavnijoj reenici Osjeam? 2 - Moete li prepoznati razliite osjeaje?
3 - Jeste li emotivno neovisni o drugima? 4 - Moete li prepoznati zbog ega se osjeate tako kako se osjeate? 5 - Moete li uvijek kontrolirati svoje ponaanje?

6 - Jeste li sposobni zaboraviti pogreke i ostaviti iza sebe ono za im alite? 7 - Jeste li zadovoljni sa svojim postignuima?
8 - Iskoritavate li svoje potencijale? 9 - Misle li drugi kako imate visoko miljenje o sebi? 10 - Prihvaate li sebe takvima kakvi jeste?

Emocionalno inteligentni ljudi e odgovoriti s DA na 8 do 10 pitanja. Vi?

Najvanije je to to mi moemo promijeniti nae emocionalne reakcije! Moda e ti za to trebati prilino vremena i energije, ali prvi korak se ogleda u tome da shvati da ti to MOE. Drugi bi bio prihvatiti ideju da ti to ELI promeniti.
Ova ELjA ete odvesti do cilja kojim treba ii. Tvoj proces rasta moda sadri hiljadu koraka, pa je zato strpljenje i upornost neto bez ega proces ne moe da se odvija...

Kako poveati emocionalnu inteligenciju?

Nauite prepoznati osjeaje Stalno sami sebi pojanjavajte svoje osjeaje. esto se zapitajte kako se osjeam?, a ako osjeate itav niz razliitih emocija, razluite ih i rangirajte ih. Ali nikad ih nemojte preuveliavati, ali ni minimalizirati.

Preuzmite odgovornost za svoje osjeaje

Nemojte traiti vanjska objanjenja za ono to osjeate ili stalno sebe prikazivati kao rtvu. Prepoznajte to osjeate i pokuajte razumjeti zbog ega to osjeate.

Predvidite svoje osjeaje

Nauite unaprijed predvidjeti kako ete reagirati nakon odreenog dogaaja ili akcije. Izbjegavajte raditi stvari koje e inspirirati negativne osjeaje.

Pitajte druge kako se osjeaju

Ne moete znati kako se netko osjea ako ga ne pitate osim ako imate izrazito razvijenu empatiju. U svakom sluaju, morate ih prvo razumjeti da biste mogli suosjeati s njima. Sluajte ih paljivo bez predrasuda.

Budite manje osjetljivi Ako netko kae neto s im se ne slaete, nemojte se odmah povlaiti ili napadati. Ovakve reakcije govore samo kako se ne moete nositi s kriticizmom. Umjesto toga, zahvalite na iskrenosti i usredotoite se na vrijednost njihovih komentara.

Probleme sagledajte cjelovito Kada vam se neto loe dogodi i mislite kako propada cijeli svijet, razmislite o tome koliko je va problem zaista ozbiljan. Koliko e on vanosti imati za 10 godina? Deset mjeseci? Deset tjedana? Deset minuta?

ELIM VAM USPJEAN LET KA CILJEVIMA