POSLOVNA LOGISTIKA

Prof.dr.sc. Sanda Renko

Sadraj:
Pojam poslovne logistike Logistiki sustavi i procesi Pojam distribucije Kanali distribucije, trokovi distribucije Odnos poslovne logistike i distribucije Proces naruivanja Skladitenje, zalihe Manipulacija robom Transport (vrste, trokovi) Informacijski i komunikacijski sustavi u poduzeu Meunarodni logistiki i distribucijski sustavi Nove strategije u poslovnoj logistici i distribuciji

Literatura:

amanovi, J.: Prodaja, distribucija, logistika: Teorija i praksa, Ekonomski fakultet Split, 2009. Segetlija, Z.: Distribucija, logistika, informatika, EF Osijek, 2000.g. Bloomberg, D.J., LeMay, S. & Hanna, J.B.: Logistics, Pearson Education International, Prentice-Hall Inc., Upper Saddle River, New Jersey, USA, 2002.

Povijest pojma
gr. logistikos = vjet i iskusan u procjeni, prosudbi svih elemenata potrebnih za donoenje optimalnih stratekih i taktikih odluka franc. loger = stanovati, noiti pod vedrim nebom, smjestiti se, ukonaiti se gr. logos = znanost o elementarnim principima i oblicima pravilnog miljenja i prosuivanja

U biti, bitka je dobivena i odluena asnicima za opskrbu i prije nego pucnjava zapone general Rommel

Logistika je kombinacija znanosti i umjetnosti. Ona koristi kvantitativne metode inenjerstva i analize kako bi inkorporirala logistike pretpostavke u dizajn proizvoda, njegov razvoj, proizvodnju i funkcioniranje, ali je umjetnost jer integrira ljudsko iskustvo, intuiciju i kretaivne prosudbe. Langeford, 1995

Razliita stajalita o poecima primjene pojma logistika:

Aleksandar Veliki - logisti = inovnici koji su proraunavali dravne potrebe 9 st. Lav IV Mudri ratnu vjetinu dijeli na: strategiju, taktiku i logistiku

Razliita stajalita o poecima primjene pojma logistika:

a) 1670.g. u vojnim dokumentima (Luj XIV) u smislu opskrbe vojnikih trupa potrebnim materijalima, hranom, ali i njihova prebacivanja s poloaja na poloaj 17 st. Maral de Logis brinuo se za smjetaj i potporu francuskim trupama na terenu 18 st. vicarski general Baron de Jomini (djelo Pregled ratnog umijea) u znanstvenom smislu vojne strategije i taktike

b) c)

Novija povijest
kraj 19 st. SAD logistics = vojnike slube pozadine tj. znanost o pozadinskoj vojnikoj slubi (transportu i opskrbljivanju) korejski i vijetnamski rat

Definicije pojma
Proces planiranja, implementacije i provjere uspjenosti stvarnog tijeka i skladitenja robe, usluga i odgovarajuih informacija od mjesta polaska do mjesta potronje, a sve u skladu sa zahtjevima kupaca. (Ameriko vijee za logistiko poslovanje- Council of Logistics Management, 1991)

sustavni pristup upravljanja i kontrole fizikog tijeka materijalnih dobara i potrebnih informacija koje poduzee alje na trite i prima s trita (amanovi, 1999)

Strateko znaenje logistike Marketing je aktivnost stvaranja potranje, a logistika aktivnost zadovoljenja potranje. Marketing treba odgovoriti na pitanje to prodavati, a logistika treba rei kako to izvesti uz najmanje ukupne trokove i maksimalnu razinu usluga kupcu. (Benis, 1990)

Cilj poslovne logistike: povezati mjesto izvora robe to efikasnije s tokom njene isporuke potroaima Poslovna logistika sadri: Naruivanje Upravljanje skladitem Upravljanje zalihama Manipulaciju s robom Vanjski i unutranji transport Informacijski logistiki sustav

TO ZNAI LOGISTIKI NAIN UPRAVLJANJA POSLOVNIM PROCESIMA U PODUZEU?

Logistiki ciljevi po pojedinim poslovnim funkcijama: 1. Logistika nabave Glavni cilj: uz najmanje trokove osigurati (u potrebno vrijeme, koliini i kvaliteti) potrebne sirovine, dijelove i poluproizvode za proizvodnju Pojedinani ciljevi: Dostava materijala i potrebnih dijelova u skladu s ugovorom glede naruenih proizvoda Dopremanje ve komisioniranih materijala ili dijelova izravno od dobavljaa (Just in Time) i iz vlastitog skladita uz najnie trokove pripreme

 Koritenje za proizvodnju pripremljenih jedinica (smanjenje trajanja proizvodnje) Minimiziranje trokova unutarnjeg i vanjskog prijevoza vezanih za nabavu Minimiziranje zaliha sirovina i dijelova potrebnih za proizvodnju Dogovaranje kratkih rokova isporuke s dobavljaima i stvaranje mogunosti brze reakcije na posebne zahtjeve kupaca Princip "nula-pogreaka u pripremi" sirovina i dijelova potrebnih za proizvodnju strogom kontrolom kvalitete u preuzimanju robe....

2. Logistika proizvodnje Glavni cilj: kontinuirana proizvodnja u skladu s ugovorenim koliinama uz minimiziranje zaliha polugotovih i gotovih proizvoda Pojedinani ciljevi: Operativno planiranje i upravljanje u najkraem moguem vremenu Proizvodnja bez pogreaka, bez dodatnih dorada i popravaka Zaposlenici koji mogu izvrsno raditi na vie radnih mjesta (vie kvalifikacija) i fleksibilnost u odnosu na zahtjeve kupaca Stalna spremnost za proizvodnju kroz integraciju unutarnjeg prijevoza i manipulacije materijalima i proizvodima Min. trokova unutarnjeg prijevoza, manipulacije i procesa skladitenja Minimiziranje kapitala vezanog za proizvodnju.

3. Logistika prodaje Glavni cilj: kontinuirana prodajna spremnost uz istovremeno minimiziranje trokova zaliha gotovih proizvoda, pakiranja, usluga, prijevoza i manipulacije Pojedinani ciljevi: Isporuka u skladu sa eljama kupaca (u koliini, na vrijeme, u kvaliteti, po cijeni...) Kvalitetno skladitenje gotovih proizvoda uz minimalne trokove Minimiziranje zaliha gotovih proizvoda Minimiziranje trokova pakiranja i koritenje materijala podobnog za recikliranje Minimiziranje trokova vanjskog prijevoza Visoka razina usluga Minimiziranje trokova komercijalnih aktivnosti vezanih za prodaju

4. Logistika zbrinjavanja otpada i ambalae Glavni cilj: zbrinuti otpad i ambalau u skladu s naelima zatite okolia. Zbrinuti otpad u proizvodnji, ambalau, sakupiti i zbrinuti koritene proizvode kod potroaa i odlagati na deponije ili pripremiti za recikliranje. Pojedinani ciljevi: Sortiranje otpada po vrstama i sakupljanje u posebnim spremnicima Ubrzavanje procesa ponovnog koritenja recikliranih materijala u proizvodnji Odlaganje nepreradivih materijala i otpada na posebnim odlagalitima Minimiziranje trokova prikupljanja, meuskladitenja, uporabe ili odlaganja....

5. Logistika prijevoza Glavni cilj: minimizirati vrijeme i trokove prijevoza u svim fazama nabave, proizvodnje, otpreme i zbrinjavanja otpada
Pojedinani ciljevi: unutarnji prijevoz: koritenje prikladnih prijevoznih sredstava u skladu sa zahtjevima posla (masovni prijevoz ili male koliine) povezivanje unutarnjeg transporta na razini planiranja proizvodnje i upravljanja automatizacija unutarnjeg prijevoza

 vanjski prijevoz: koritenje trokovno povoljnih vrsta prijevoza i prijevoznika u skladu sa potrebama proizvodnje (Just in Time) koritenje vanjskih usluga ukoliko je to trokovno i sigurnosno povoljnije Povezivanje svih nositelja prijevoza u skladu s ugovorenim terminima, koliinama i zahtijevanom kvalitetom Stalno ukljuivanje novih prijevoznih tehnologija (gradska ekspresna dostava, osobna dostava, kombinirani prijevoz i sl.).

Osnovna podruja djelovanja logistikog upravljanja u trgovini

1.
2. 3. 4. 5. 6.

Lociranje skladinih i prodajnih kapaciteta u skladu s potrebama potroaa Upravljanje tokovima roba (fizika distribucija) Analiza, kontrola i oblikovanje rukovanja s robama Odabir odgovarajuih prodajnih jedinica Kontrola i oblikovanje asortimana prodavaonice Upravljanje ambalaom, recikliranje i zatita okoline

Zato je vana logistika????

Oruje konkurentnosti postaje logistiki nain upravljanja procesima distribucije i informacijama s ciljem minimiziranja ukupnih trokova poslovanja i maksimiziranja usluge kupcima. Logistika kao sustavni pristup, odnosno umreeno promiljanje u svim fazama premjetanja proizvoda omoguava smanjenje ukupnih trokova i poveanje koristi za kupca poveanje konkurentnosti na tritu

SNIENJE TROKOVA Snienje trokova logistike logistikom racionalizacijom Snienje trokova usklaivanjem ukupnog tijeka roba unutar logistikog lanca Snienje trokova uvaavanjem naela logistike kod dugoronih poslovnih odluka

SURADNJA
Snienje trokova usklaivanjem nabave i prodaje Postizanje dugorone suradnje sudionika poslovnih procesa

PORAST KORISTI ZA KUPCA Poveanje fleksibilnosti u isporuci (nain, vrijeme, koliine) Poveanje tonosti i ispravnosti isporuke Snienje uk. trokova transakcija

Rezultat uinkovitog logistikog upravljanja

Min. ukupnih trokova poslovanja i postizanje visoke razine usluga Vea konkurentnost na tritu za poduzetnike koji zadovolje sadanje i budue zahtjeve kupaca Biti konkurentan danas znai promijeniti tradicionalni nain voenja posla i pripremiti se za promjene u okruenju koje se brzo dogaaju

Naela na kojima se temelje logistike aktivnosti:

1. 2. 3. 4.

Kvalitetan proizvod Na pravo mjesto U odgovarajue vrijeme Uz najnie trokove

Logistiki sustavi i procesi

Sustavi = Prostorno-vremenska transformacija dobara i potrebnih informacija u procesu reprodukcije (podsustav poduzea) kroz procese: Transporta, pregrupiranja i skladitenja (bitni procesi tijeka dobara) Pakiranja (bitni procesi pomaganja tijekovima dobara) Dostavljanja i obrade naloga (bitni procesi tijekova informacija) Procesi = poslovi i zadaci od kojih zavisi realizacija logistikih usluga.

a) b) c)

1. 2. 3.

U logistikom kompleksu proces kretanja (transport) povezan je s procesom zadravanja (skladitenje) mrea Ovisno o nainu kretanja robe mreom struktura logistikog sustava moe biti: Jednostupnjevna Viestupnjevna Kombinirana

1. Jednostupnjevni logistiki sustav

Toke preuzimanja robe od proizvoaa i toka isporuke korisnicima (potroaima) izravno su povezane. Roba se kree po mrei izravno bez zadravanja i dodatnog skladitenja, prepakiranja i sl.

2. Viestupnjevni logistiki sustav

Isprekidan tijek robe, od toke preuzimanja kod proizvoaa do toke isporuke potroaima Tijek robe prekida se u najmanje jednoj toki zbog pregrupiranja robe u manje koliinske jedinice (breakbulk-point) ili vee koliinske jedinice (consolidation point)

3. Kombinirani logistiki sustav

Izravno i neizravno kretanje robe od toke preuzimanja od proizvoaa do toke isporuke potroaima (jedan dio robe izravno do toke isporuke, a drugi dio privremeno se zadrava u toki prekida)

Logistike sustave mogue je podijeliti prema: a) Podrujima primjene (podruno razgranienje) b) Sadraju logistikih zadataka i poslova (funkcionalno razgranienje)

Podruno razgranienje logistikog sustava

3 su sustavna kompleksa: Mikro-logistiki sustav poduzea Meta-logistiki sustav Makro-logistiki sustav Meta-logistiki sustav

Mikro-logistiki sustav poduzea

1. 2. 3.

Zadatak je osigurati prijevoz, skladitenje i isporuku robe i materijala i odgovarajue komunikacijske veze i informacije unutar poduzea. Elementi sustava: skladita, transport, distribucijska mjesta i centri za upravljanje mikrologistikim procesima Razlikuju se prema zadacima i ciljevima poduzea u kojima djeluju:
Logistika poduzea (poslovna logistika) Vojna logistika Bolnika logistika i sl.

LOGISTIKA PODUZEA

Osigurava da svaki dio poduzea bude na vrijeme i uz minimalne trokove opskrbljen potrebnim predmetima rada i informacijama

 Logistika poduzea tei: skraenju vremena potrebnog za izvoenje poslovnih procesa, poveanju fleksibilnosti u odnosu na zahtjeve kupaca, poveanju razine usluga kupcima uz istovremeno smanjenje zaliha i snienje trokova

Meta-logistiki sustav

1. 2.

Interorganizacijski ustroj koji prelazi pravne granice poduzea Kooperativni odnosi meu poduzeima koji sudjeluju u premjetanju dobara Razlikuju se prema vrsti poduzea koja kooperiraju pri obavljanju logistikih zadataka:
Horizontalna kooperacija Vertikalna kooperacija


1. 2. 3.

Kooperacijom se vri podjela rada u logistikom kanalu i ostvaruju prednosti za sudionike: Reduciranje pojedinih poslova i zadataka Racionalnije koritenje transportnih sredstava i opreme i otklanjanje uskih grla Ubrzanje robnog tijeka i poveanje kvalitete logistikih usluga

Makrologistiki sustav
Objedinjuje mikro i meta-logistiki sustav i predstavlja podsustav gospodarstva jedne zemlje Obuhvaa ne samo logistike akcije poduzea u zemlji ve i one iz meunarodne razmjene dobara (suvremena tehnologija)

Mega-logistiki sustav
Sustav logistikih aktivnosti koji omoguuje prostornovremensku transformaciju dobara, informacija i materijala izmeu makro-logistikih sustava uz maximalno zadovoljstvo korisnika i minimalno uloene materijalne resurse i ljudske potencijale stvaranje meunarodnih logistikih operatora (Federal Express) Kooperacija izmeu transportnih poduzea (KLM i AF, i sl.)

Funkcionalno razgranienje logistikog sustava

Prema sadraju logistikih zadataka i poslova: sustav dostavljanja i obrade narudbi, transportni sustav, sustav skladitenja i sl.

Razlika izmeu upravljanja loncem dobave i logistike

Upravljanje lancem dobave (supply chain management) = upravljanje tokovima materijala, informacija i novca, tj. Sve aktivnosti vezane uz kupovinu, proizvodnju, premjetanje, skladitenje i prodaju SCM koordinacija razliitih funkacija unutar poduzea (npr. marketing, financije, proizvodnja), kao i koordinacija s drugim poduzeima Logistika je dio upravljanja lancem dobave i odnosi se na prijevoz materijala i robe, te pripadnu razmjenu informacija u smislu popratne dokumentacije (planiranje i koordinacija)

Pojam distribucije
djelotvoran prijenos dobara od mjesta proizvodnje do mjesta potronje uz minimalne trokove i prihvatljive usluge kupcima. marketinka funkcija koja upravlja kretanjima dobara od proizvoaa do krajnjih potroaa, preko veletrgovinskih, malotrgovinskih, skladinih i transportnih institucija kako bi dobra bila pristupanija kupcima kad ih trebaju i gdje ih trebaju i ele (Dujmovi, 1975)

Kanali distribucije
Posrednici u marketingu ine kanal marketinga (trgovaki kanal ili kanal distribucije)
Kanal marketinga = niz meusobno ovisnih organizacija ukljuenih u proces proizvodnje proizvoda ili usluga raspoloivih za uporabu ili potronju

Razlozi koritenja posrednika

BROJ KONTAKATA= M X C =3X3 =9

BROJ KONTAKATA= 3 + 3 =6

Funkcije i tokovi kanala marketinga

Informacija Promocija Pregovaranje Naruivanje Financiranje Preuzimanje rizika Fiziko posjedovanje Plaanje Pravni naslov

Tokovi kanala marketinga

Promocija, pravni naslov, fiziko posjedovanje

Plaanje, naruivanje

Informacije, pregovaranje, financiranje, preuzimanje rizika

Razine kanala
Svaki posrednik koji obavlja neki posao u pribliavanju proizoda i njegova vlasnitva krajnjem kupcu predstavlja razinu kanala
Duina kanala = broj razina posrednika

Mjesto distribucije u logistikom sustavu

Upravljanje materijalima, sirovinama, dijelovima i poluproizvodima u procesu proizvodnje

Distribucija

Logistika

Odnos logistike i distribucije

Sirovine Materijali Poluproizvodi Dijelovi Zalihe

Proizvodnja (unutranji transport, manipulacija, skladitenje u proizvodnji

Skladita Distributivni centri

kupci

Upravljanje materijalima

Distribucija

Logistika

Odnos distribucije i fizike distribucije

Distribucija obuhvaa tijekove materijala i dr. i informacija, a fizika distribucija samo fizike tijekove sirovina, materijala i proizvoda Fizika distribucija je skup aktivnosti koje omoguuju djelotvorno kretanje gotovih proizvoda s kraja proizvodnog procesa do potroaa

Suvremeni odnos proizvodnje i distribucije

opskrbni lanac zajedniki interes proizvodnje i distribucije = svaki od sudionika mora racionalno obaviti svoju funkciju (nije vano da li e se distribucijom baviti proizvoa ili specijalizirana poduzea ve prednost ima uesnik koji e to obaviti najbre, najkvalitetnije, najekonominije) Suvremena poslovna strategija = maximalna flexibilnost prema zahtjevima kupaca i tenja da se smanje proizvodni trokovi i trokovi distribucije

Odnos distribucije i marketinga

Kako bi se formulirala uinkovita marketinka strategija treba optimalna kombinacija 4P Meusobni utjecaj 4P

Odnos distribucije i prodaje

Poistovjeivanje 2 posebne funkcije s istim ciljem Prodaja: promjena vlasnitva nad prodanom robom (pregovaranje,promocija, ugovaranje) Distribucija: premijetanje robe od jednog vlasnika prema drugom (moese raditi i o distribuiranju robe kroz razliite faze proizvodnje unutar istog vlasnitva a da nije prodana montana proizvodnja u automobilskoj industriji) Prodaja i distribucija moraju raditi zajedno kako bi osigurali opskrbu kupaca u pravo vrijeme, na pravo mjesto u odgovarajuem asortimanu

Strategija distribucije dio je strategije poduzea i odnosi se na izbor jedne ili vie alternativa distribucije koje omoguavaju poduzeu uspjean nastup na tritu. imbenici koji utjeu na strategiju: promjene u gospodarstvu ponaanje potroaa (promjene u stilu ivota, standard, i sl.) promjene u robnom prometu (sve vea povezanost izmeu trgovine i proizvodnje, opadanje znaenja manjih prodavaonica) drutvene promjene (krai radni tjedan a dui tjedan prodavaonica) tehnoloke promjene (jeftinije i bre komuniciranje)

 Oruje konkurentnosti postaje logistiki nain upravljanja procesima distribucije i informacijama s ciljem minimiziranja ukupnih trokova poslovanja i maksimiziranja usluge kupcima.

Izbor kanala distribucije

1. 2. 3. 4. 5. 6.

Donoenje odluke proizvoaa o broju, tipu i karakteru sudionika u kanalu distribucije proizvodnog asortimana Ovisi o imbenicima: Strategija nastupa poduzea na tritu Ciljevi koje proizvoa robe eli ostvariti Karakteristike proizvoaa Karakteristike proizvoda Karakteristike potroaa Karakteristike posrednika

1. Strategija nastupa poduzea na tritu

Intenzivna distribucija proizvoa u prodaji svojih prozvoda nastoji angairati tio je mogue vie posrednika Ekskluzivna distribucija proizvoa odabire 1 ili nekoliko posrednika koji e imati ekskluzivno pravo prodaje robe Selektivna distribucija u distribuciju se ukljuuje vie posrednika

2. Ciljevi koje proizvoa robe eli ostvariti

1.
2. 3. 4.

Proizvodi i usluge trebaju biti to bre dostupni stvarnim i potencijalnim potroaima Treba biti postignuta odgovarajua razina distribucijskih usluga Distribucijske operacije treba izvriti uz minimalne trokove Treba osigurati brz i toan povrat informacija

3. Karakteristike proizvoaa

Proizvoai koji oskudijevaju financijskim sredstvima usmjeravaju se prema posrednicima Velika poduzea s irokim asortimanom i fin. sreds. mogu organizirati direktnu distribuciju

Optimalna kombinacija kanala distribucije omoguava max prodaju, min trokove i efikasnu kontrolu distribucije

4. Karakteristike proizvoda
Luksuzni proizvodi Kabasti proizvodi male jedinine vrijednosti, ali velike ukupne koliine Tehniki proizvodi gdje treba servis Lakokvarljivi proizvodi

5. Karakteristike potroaa

Geografska disperzija Uestalost kupovine Stalnost koliine nabavki

6. Karakteristike posrednika
Razvijeno trite vei broj posrednika

Kanali distribucije za robu krajnje potronje

Kanali distribucije za robu industrijske potronje

Povratni kanali
Otkupni centri Razne drutvene grupe (kolska omladina, umirovljenici i sl.) Strunjaci za sakupljanje otpadaka Sakupljai krpa i otpadaka Centri za reciklau Skladita preraevina

Distribucijski kanali u meunarodnom marketingu

imbenici koji utjeu na izbor kanala distribucije: Nain stupanja poduzea na meunarodno trite (klasini jednostavni nain putem izravne prodaje, neizravne prodaje i sl., klasini sloeni nain preko kompenzacije, poslovno-tehnike suradnje i sl., vii oblik suradnje preko joint venturea, franchisinga i sl.) Pravni propisi zemlje Stupanj razvijenosti prometne mree Zemljopisni uvjeti Konkurencija Trokovi distribucije i dr.

Trokovi distribucije
Nastaju izravno nakon proizvodnog procesa i obuhvaaju: Trokove skladitenja Trokove prijevoza Trokove obrade narudbi Trokove plaa administrativnog osoblja Komunikacijske trokove Trokove servisa kupcima Ostale trokove vezane uz distribuciju robe
U strukturi ukupnih trokova distribucije najvee uee imaju trokovi prijevoza robe, skladitenja i dranja zaliha

Trokovi skladitenja
= najam, izgradnja, odravanje, rasvjeta, osiguranje, plae skladinih radnika, trokovi dranja zaliha i ostali trokovi koji se odnose na zgrade i opremu skladita.
Trokovi dranja zaliha esto se promatraju odvojeno (trokovi kapitala, trokovi upravljanja i kontrole zaliha, trokovi rizika koji se javlja uslijed krae, loma i drugih gubitaka na robi)

Na trokove skladitenja utjee: Veliina, broj i vrsta skladita (javno/privatno) Regionalna lokacija skladita Cijena i starost skladine zgrade Vrsta i koliina skladitene robe Porezna politika drave itd.

Struktura trokova skladitenja ovisi o:

Vrsti i koliini uskladitene robe Nainu upravljanja zalihama Veliini zaliha
Najvea stavka u trokovima skladitenja su trokovi rada Trokovi zgrade variraju ovisno o vlasnitvu i cijeni izgradnje Trokovi po jedinici uskladitene robe nii su kod veih skladita (nii fiksni trokovi po jedinici uskladitene robe)

Prednosti i nedostaci velikih skladita

Uspjena primjena suvremene tehnike i tehnologije (mehanizacija, automatizacija, robotizacija, kompjuterizacija) niski prosjeni skladini trokovi Racionalizacija skladine mree (Bosch-Siemens u Skandinaviji)
Progresija trokova zbog slabe iskoritenosti kapaciteta, velike udaljenosti kupaca i problema upravljanja

Trokovi prijevoza
= transport robe od mjesta proizvodnje do lokalnog skladita i trokovi isporuke robe kupcima (lokalna dostava)
Robu moe prevoziti: proizvoa (vlastitim sredstvima) ili vanjski prijevoznik

Ukupna kilometraa dijeli se na 2 dijela:

Kilometraa od skladita proizvoaa do distribucijskog skladita u zoni isporuke (vea prijevozna sredstva) Kilometraa od skladita u zoni isporuke do kupca (manja dostavna vozila)

Sudionici distribucije

Trgovaka poduzea (trgovaka poduzea na veliko i malo) Proizvodna poduzea (odjel/sluba nabave ili prodaje) Poduzea za pruanje trgovakih usluga (komercijalnousluna poduzea, poduzea za osiguravanje poslovnog prostora, trine institucije)

Proizvodna poduzea
Prednosti: izravan kontakt s kupcima i bolja kontrola prodaje, ponaanja potroaa i njihovih zahtjeva Nedostatak: vei trokovi distribucije, slabiji angaman u proizvodnji

Trgovaka poduzea na malo

Specijalizirane prodavaonice Robna kua Supermarket Hipermarket Diskontna prodavaonica Prodavaonica u susjedstvu

Trgovaka poduzea na veliko

Veletrgovaki posrednici Brokeri i agenti Filijale i predstavnitva proizvoaa i maloprodavaa Raznovrsni veletrgovci

Veletrgovaki posrednici

= samostalni poduzetnici koji obavljaju posao samostalno i u svoje ime, za svoj raun
Mogu raspolagati irokim, ogranienim ili specijaliziranim asortimanom, pruati punu (grosisti i industrijski distributeri) i ogranienu uslugu (veletrgovci po sustavu plati i nosi, veletrgovci s dostavom, posrednici u otpremi robe, veletrgovci putem kataloke prodaje, proizvoake zadruge)

Brokeri i agenti
= ne zadravaju pravo na robu ve obavaljaju nekoliko funkcija i ne preuzimaju rizik. Specijaliziraju se za odreenu liniju proizvoda i vrstu kupaca.
Brokeri povezuju prodavatelja i kupca i pomau u pregovorima Agenti predstavljaju ili prodavatelja ili kupca na stalnijoj bazi od brokera

 Filijale i predstavnitva proizvoaa i maloprodavaa osnivaju proizvoai kako bi umjesto veletrgovaca obavljali neke operacije (nadzor zaliha, prodaju, promociju, nabavu i sl.) Raznovrsni veletrgovci su specijalizirani veletrgovci poput poljoprivrednih zajednica (otkupljuju poljoprivredne proizvode) i aukcijski poduzea (aukcijama prodaju opremu i sl. drugim poduzeima)

Poduzea za trgovake usluge

Sudjeluju u posredovanju pri kupoprodaji robe, ali i drugim poslovima u procesu distribucije

Vrste: 1. Komercijalno-usluna poduzea (trgovake agencije, komisiona poduzea, pediteri, javna skladita, poduzea za kontrolu kvalitete i kvantitete) 2. Poduzea za osiguravanje poslovnog prostora (veletrnice, gradske trnice, trgovaki centri) 3. Trine institucije (sajmovi uzoraka, aukcije)

Komercijalno-usluna poduzea
Trgovake agencije - zakljuivanje ugovora, posredovanje u prometu robe i davanje obavijesti. Temeljna im je djelatnost zakljuivanje ugovora u ime i na raun komitenta. Javna skladita - preuzimanje i uvanje robe za raun treih osoba i obavljanje niz sporednih poslova kao utovar, istovar, pakiranje i sl. Komisiona poduzea - prodaja tue robe u svoje ime a za raun vlasnika robe. pediterska poduzea - usluge prijevoza u domaem i meunarodnom transportu, sortiranje, ienje, pakiranje robe, plaanje carine, osiguranja i sl.

 Poduzea za ispitivanje kvalitete i kvantitete opremljena su labaratorijima za utvrivanje stanja robe po nalogu komitenta Agencije za gospodarsku propagandu specijalizirane su za unapreenje plasmana robe na tritu Specijalizirana distribucijska poduzea opremljena potrebnim sredstvima i kadrovima za pruanje distr. usluga

Trgovaka poduzea za osiguranje prostora

Gradske trnice = javna poduzea koja stavljaju na raspolaganje prostor i najnuniju opremu ponuaima robe Veletrnice = specijalizirana trgovaka poduzea koja osiguravaju prostor za kupoprodaju prehrambenih proizvoda na veliko u veim potroakim centrima Trgovaki centri = arhitektonska cjelina koja u sastavu ima 1 ili 2 supermarketa i vei broj manjih prodavaonica

Trine institucije
Burze = trine institucije na kojima se trguje novcem, vrijednosnim papirima, tipiziranom robom i uslugama (metal, itarice i sl.) Aukcije = vrste veletrnica na kojima se prodaje roba ija kvaliteta nije tipizirana (vuna, krzno, aj i sl.) Sajmovi uzoraka = trine institucije koje organiziraju komercijalne izlobe razliitih roba u odreeno vrijeme, na odreenom mjestu svake godine

Temeljni zadaci distribucije:

1. Skratiti put i vrijeme robi od mjesta proizvodnje do potronje 2. Poveati konkurentsku sposobnost robe 3. Vremenski i prostorno uskladiti proizvodnju i potronju 4. Programirati proizvodnju prema potrebama potroaa 5. Osigurati plasman novih proizvoda 6. Utjecati na promjene navika potroaa i zatititi njihove interese

 udio logistikih trokova u ukupnim trokovima poslovanja 10-20% Skraivanje trajanja neproizvodnih operacija i smanjenje logistikih trokova vodi uspjenijem poslovanju poduzea Volvo: priprema i proizvodnja bregaste osovine 50min, unutranji i vanjski prijevoz 22 sata, leanje u skladitu do konanog koritenja 6 mjeseci

Metode istraivanja elemenata logistikog sustava

1. a) Racionalistike metode: Analiza = misaoni postupak ralanivanja cjeline na dijelove kako bi se bolje upoznali i cjelina i dijelovi (analiza trita logistikih usluga, trokova i sl. dnevno, tjedno) Sinteza = sjedinjavanje pojedinanog u ope uz isticanje bitnog i dominantnog u sadraju neke pojave Komparacija =usporeivanje promatranih pojava u vremenu i prostoru to pomae utvrivanju njihove sutine i objanjenju uzroka Empirijske ili iskustvene (promatranje, intervju, anketiranje, upitnik)

b)

c)

2.

NARUDBA I ISPORUKA
= kretanje dobara i uz njih potrebnih dokumenata od prodavatelja do kupca, ukljuujui prijenos i obradu podataka i kontrolu narudbi, od trenutka naruivanja do isporuke narudbe kupcu.

Vrijeme tijeka narudbe u ukupnom vremenu isporuke sudjeluje do 75% pa skraivanjem vremena tijeka narudbe utjeemo na skraenje vremena ukupnog procesa distribucije

Za uinkovitu fiziku distribuciju robe i bolji servis isporuke potrebno je:

Skratiti vrijeme od naruivanja do isporuke robe Uspostaviti to bolje komunikacijske veze izmeu potroaa i dobavljaa Zatititi robu od oteenja Osigurati tonost isporuke

Aktivnosti tijeka narudbi:

Dostava narudbi i praenje njihova izvrenja Obrada narudbi Priprema narudbe Otprema i isporuka naruene robe Preuzimanje i plaanje naruene robe

 U suvremenim uvjetima poslovanja da bi bilo konkurentno poduzee mora imati logistiki orijentiranu organizaciju tijeka narudbi (nunost informacijske podloge za nesmetani tijek narudbi) .

Dostava narudbi i praenje njihova izvrenja

Naruivanje je osnovna aktivnost, a narudba najvaniji dokument pri kupnji robe. Narudba sadrava podatke: naziv i adresa poduzea kupca koje ispostavlja narudbu, broj narudbe, datum, znak, naziv, adresu, broj telefona/faksa/mail dobavljaa, oznaku i koliinu robe, cijenu s PDV-om, nain transporta i dr. Wal-Mart komjuterizirani sustav narudbi izmeu skladita i dobavljaa

Obrada narudbi

1. 2. 3. 4. 5.

Zapoinje nakon primitka narudbe, slijedi provjera tonosti narudbe i kreditne sposobnosti kupca i planiranje realizacije narudbe to ukoliko poduzee nema dovoljno zaliha za realizaciju prispjelih narudbi? Dati prednost potroaima koji uredno plaaju Ispuniti narudbe koje su prve dole Svakom dati dio naruene koliine Dati prednost veim potroaima Dati prednost novim potroaima

Priprema narudbi
1. Raspored pojedinih narudbi prema karakteristikama robe, hitnosti i mogunosti zdruivanja poiljki u jednom transportnom sredstvu Komisioniranje = sve aktivnosti kompletiranja poiljki i njihova izdavanja Izdavanje potrebnih dokumenata koji slue za evidenciju i praenje robe na putu (otpremnica, specifikacija robe, tovarni list, faktura i dr.)

2. 3.

Komisioniranje = realizacija narudbe

Vertikalni sustav komisioniranja radnik zaduen za realizaciju narudbe kroz itavo skladite prikuplja robu za isporuku sve dok ne kompletira narudbu Zonski sustav komisioniranja skladite se dijeli na zone i radnici su zadueni za svoju zonu Horizontalni sustav komisioniranja kompjuterska tehnika i svaka kartica se kompjuterski evidentira po vrstama robe i skladinim mjestima

Otprema i isporuka naruene robe

1. 2. Otpremom narudbi ispunjavaju se ciljevi: Kupac dobiva naruenu robu Prodava osigurava naplatu isporuene robe

Odluka o izboru naina transporta??? Prodava prije otpreme poiljke alje obavijest kupcu o vremenu prispijea robe Nakon dolaska slijedi pregled prijevoznih dokumenata i isporuka

Preuzimanje i plaanje naruene robe

Eventualne gubitke na robi moe snositi: dobavlja, kupac, osiguravajui zavod ili osoba koja je uzrokovala gubitak Pravilo: vlasnik robe snosi rizik i gubitak: presudan je trenutak prestanka/nastanka vlasnitva nad robom

POJAM SKLADITA
U irem smislu skladite je ograeni ili neograeni prostor, pokriveni ili nepokriveni prostor koji se koristi za uvanje sirovina, poluproizvoda ili gotovih proizvoda koji su u funkciji odvijanja poslovnih procesa u poduzeu. U uem smislu skladite podrazumijeva mjesto smjetaja, uvanja i izdavanja robe.

Definicija skladita u suvremenom nainu upravljanja poslovnim procesima

skladite je toka u logistikoj mrei na kojoj se predmet skladitenja prihvaa ili prosljeuje u nekom drugom smjeru unutar mree.

Osnovni su ciljevi skladine slube

nesmetano i kontinuirano poslovanje ouvanje vrijednosti i kvalitete uvanog materijala ili robe skladitenje uz minimalne trokove

Organizacija skladine slube

Centralizirani model organizacije sve djelatnosti skladitenja odvijaju se na 1 mjestu (skladitu) Decentralizirani model organizacije skladitenje robe odvija se na vie prostorno odvojenih mjesta Centralizirano-decentralizirani model organizacije postoji 1 centralno skladite na razini poduzea i nekoliko prostorno odvojenih skladita po pogonima

Organizacija (poloaj) skladine slube

A. Klasian pristup: skladina sluba u sklopu nabave skladina sluba u okviru prodaje kao zasebna poslovna jedinica u okviru komercijalnog sektora skladina sluba u okviru proizvodnog sektora B. Suvremeni pristup: skladina sluba u okviru sektora operativne logistike skladina sluba kao operativna podrka u sektoru marketinga

Zadaci skladine slube:

Prijem robe Smjetaj i uvanje Izdavanje i otprema robe

Prijem robe u prijem robe spadaju poslovi i zadaci: istovara, kontrole i evidencije primljene robe u skladite. Smjetaj i uvanje robe poslovi i zadaci smjetaja i uvanja robe su: sortiranje, pronalaenje mjesta za smjetaj robe, dopunsko pakovanje, uvanje, osiguranje i kontrola visine zaliha uskladitene robe. Izdavanje robe iz skladita poslovi i zadaci izdavanja i otpreme robe su: priprema dokumenata za izdavanje i otpremu robe, komisioniranje narudbi, paketiranje, izdavanje, kontrola tonosti izdavanja i utovara robe na transportna sredstva.

VRSTE SKLADITA
1. ovisno o djelatnosti poduzea: skladita proizvodnih poduzea skladita trgovinskih poduzea 2. prema nainu gradnje: otkrivena natkrivena zatvorena 3. prema stupnju mehanizacije: niskomehanizirana visokomehanizirana automatizirana robotizirana

4. specifinosti uskladitene robe, odnosno specijalizirana: silosi hladnjae vinski podrumi skladita-tankovi grijana skladita 5. prema vlasnitvu: vlastita javna

Razlika izmeu klasinog i suvremenog pristupa upravljanju poslovnim procesima proizvodnje, prodaje , nabave, uvanja, i rukovanja zalihama. Klasini nain upravljanja poslovnim procesima Suvremeni nain upravljanja poslovnim procesima (logistiki)

Lokacija skladita

Lokacija skladita ovisi o: vrsti i namjeni skladita financijskim mogunostima poduzetnika uvjetima zatite okolia na pojedinim podrujima.

imbenici koji utjeu na izbor ireg podruja lokacije skladita

trite vrsta robe prijevozne mogunosti kadrovi

imbenici koji utjeu na izbor ueg mjesta lokacije skladita

veliina i konfiguracija terena urbanistiki plan podruja i planovi razvoja blizina mree javnog prometa, lakoa pristupa i prometna zakrenost na tom podruju cijena zemljita i troak izgradnje blizina servisa za popravak vozila i opreme raspoloenje graana prema izgradnji skladita na odreenom mjestu

Uvjeti uvanja predmeta skladitenja

Politiku skladitenja treba provoditi tako da se na najmanju mjeru svedu navedeni rizici = opa naela sprjeavanja tetnih dogaaja u skladinom poslovanju

Skladita moraju zadovoljavati sljedee uvjete

graevinsko-konstrukcijske glede podesnosti za smjetaj i rukovanje robom higijensko-zdravstvene klimatske (stvaranje uvjetovane mikroklime) mikrobioloke zatite od insekata i glodavaca protupoarne

Metode izbora lokacije skladita

Procjenjivanje na temelju iskustva procjena od oka (1930 g. model Devon) Matematiko programiranje (metoda teita i metoda tona kilometar) Razliiti softverski programi simulacije

Izgradnja skladita
Prije izgradnje potrebno definirati: Tip i veliinu skladita i raspored prostora Pristup skladitu Karakteristike i nosivost poda Veliinu i razmjetaj vrata, prozora i zidova

Unutranje ureenje i skladina oprema

= raspored prostorija i puteva, nabava i razmjetaj opreme u skladinom i manipulativnom prostoru.
Ovisi o: Vrsti skladita, koliini i osobinama robe, vrsti transportnih sredstava, nainu rukovanja robom, tehnici rada i metodi rasporeda robe u skladitu.

Naela za unutranje ureenje skladita

Osigurati dovoljno prostora za smjetaj robe i nesmetano odvijanje skladinog poslovanja Racionalan raspored prostorija Zatita robe Sigurnost i zatita osoblja, opreme, instalacija Osiguranje reda u cilju lakog i brzog pronalaska robe Pristupanost robi istoa i higijena Upotreba odgovarajuih sredstava za uspjean transport i rukovanje robom

Veliina skladita
Donja granica = optimalna koliina planiranih zaliha Gornja granica = maksimalna koliina planiranih zaliha

Skladini prostor
Osnovna povrina smjetena roba Pomona i ostale povrine rukovanje i evidencija kretanja robe (istovar, pretovar, slaganje, sortiranje i dr.)

Koeficijent iskoritenja = korisna povrina skladine povrine ukupna povrina

 irina prolaza 2-6,5m Lokacija i irina prolaza ovise o vrsti i karakteristikama robe i sredstava prijevoza unutranjeg transporta

Oprema
Regali/police (elini ili drveni, lako se montiraju, niski, visoki, paletni, na kotaima, s ureajima za automatsko punjenje i pranjenje) Stalci (konzolni, piramidni, nasloni, pregradni) Posude za smjetaj tekuina i plinova Sredstva za transport i rukovanje robom (runa kolica, dizala, cjevovodi, vitla, dizalice, roboti) Instalacije i ureaji (elektrine instalacije, ureaji za klimatizaciju, za zatitu od poara, kontrolu vlage, hlaenje robe) Kompjuterska i informacijska tehnika

Naela skladinog poslovanja

to ekonominije koristiti prostor Oblikovati to optimalnije jedinice tereta Osigurati to minimalnije kretanje sredstava za prijevoz, robe i ljudi Maksimalno ubrzati protok robe Osigurati to bolje radne uvjete i sigurnost od nesree na poslu Minimizirati skladine trokove

Pravila smjetaja robe

1. Skladini prostor podijeliti na 3 dijela: dio za zapaljivu, eksplozivnu i otrovnu robu, za robu koja trai posebnu njegu, za ostalu robu Eksplozivna i otrovna roba skladiti se u specijalnim skladitima Tea roba stavlja se na nie, a laka na vie Lomljivu ambalau drati u odgovarajuoj ambalai i paljivo rukovati Robu koja se uestalije izdaje blie mjestu izdavanja Lakopokvarljiva roba stavlja se na vidljiva mjesta Na ulazu postaviti plan skladinog prostora Roba se skladiti prema nomenklaturi i svaki prostor u skladitu oznaiti

2.

3. 4. 5.
6. 7. 8.

Metode razmjetaja robe u skladitu

Izbor metode ovisi o: fizikim i kemijskim svojstvima robe Veliini skladinog prostora Stupnju mehanizacije i automatizacije skladinih poslova Kadrovskoj strukturi skladinih radnika

 Metoda abecednog i brojanog rasporeda robe Metoda slobodnog prostora Metoda rasporeda na temelju koordinatnog sustava Metoda rasporeda po ABC metodi

Tipska shema raspodjele robe

Skupina robe
A B

Broj vrsta robe (%)

10 25

Udio u vrijednosti ukupnih zaliha 75

20

C
Ukupno

65
100

5
100

Skladina informacijsko-komunikacijska tehnologija

Od kvalitete informacija i komunikacijskih veza ovisi: brzina obrtaja uskladitene robe, iskoritenost skladinih kapaciteta, razina skladinih trokova, kvaliteta isporuke Kodiranje proizvoda Naini primjene kompjutera u skladitu: Za osiguranje potrebnih informacija o redoslijedu narudbi, lokaciji zaliha, podizanju narudbi Za kontrolu pokreta strojeva i opreme

1. 2.

Informacijsko-komunikacijski sustav skladita sastoji se od 3 tijeka informacija:

Ulazne informacije ili obavjetenja iz okolice (potroai, dobavljai) Informacije iz samog poduzea (skladita, nabava, prodaja, marketing) Izlazne informacije koje skladina sluba alje okolici

Potrebna obiljeja informacijskih sustava:

Brzina i fleksibilnost Tonost Sposobnost biranja aktualnih informacija i njihovo prezentiranje na pravo mjesto u pravo vrijeme

Pozitivni uinci komunikacijskih veza i suvremene tehnike na skladino poslovanje:

Poveanje brzine i tonosti logistikih operacija Smanjenje napora djelatnika Unapreenje kontrole poslovanja Bolja iskoritenost kapaciteta skladita i opreme Smanjenje potrebne koliine zaliha na skladitu Smanjenje trokova skladitenja Smanjenje papirologije

Informacijsko-komunikacijski sustav
= skup ljudi, programa, metoda i drugih elemenata, organiziranih i povezanih radi obavljanja informacijske aktivnosti = djelatnost prikupljanja, obrade, memoriranja i distribucije znanstvenih, tehnolokih, statistikih i drugih informacija nunih za voenje tekue i razvojne politike poduzea

Zadaci informacijskog sustava:

Prikupljanje i memoriranje podataka i informacija Postavljanje ciljeva i praenje njihova izvravanja Definiranje odluka potrebnih za ostvarenje ciljeva Definiranje konkretnih odluka Kontrola ostvarivanja postavljenih ciljeva i izvrenja zadataka Definiranje konkretnih odluka za ostvarivanje postavljenih ciljeva

Elementi informacijskog sustava poduzea

Hardware (mehaniki i elektroniki ureaji koji se korite u informacijskom sustavu: kompjuter, printer, tastatura i dr.) Software (nematerijalni element informacijskog sustava: razni programi koje koristi sustav) Ljudi koji koriste informatiku tehnologiju Organizacijska rjeenja svih elemenata sustava

Informacijski i komunikacijski procesi u logistikom sustavu

Logistiki informacijski podsustav (LIP)= sveukupnost informacijskih veza u okviru logistikog sustava
LIP omoguuje funkcioniranje logistikog i distribucijskog sustava Efikasnost poslovanja logistikog sustava ovisi o kvaliteti i kvantiteti informacija s kojima raspolae LIP treba biti u funkciji odvijanja i kontrole tijeka predmeta rada u procesu distribucije Cilj logistikog programa je odgovoriti na pitanja o: broju, veliini i lokaciji skladita, koliini i lokaciji zaliha u skladitu, vrsti transportnog sredstva, izboru optimalne rute i vozuila od mjesta isporuke do prijema

 Izvori podataka: unutarnji i vanjski Informacijski sustav poduzea mora komunicirati sa okolinom Poslovno komuniciranje = dio informacijskog sustava poduzea, obuhvaa dvosmjernu razmjenu podataka izmeu razliitih razina odluivanja u poduzeu i izmeu poduzea i okoline Datoteka podataka = skup istovrsnih podataka obuhvaenih nekim zajednikim kriterijem i smjetenih na magnetskom nositelju koji omoguuje njihovu strojnu obradu u potrebne informacije Baza podataka = meusobno povezane datoteke na odreenom podruju poslovanja

 Banka podataka = meusobno povezno vie baza podataka Meunarodne banke podataka vane za ukljuivanje u meunarodna trita On-line povezivanje = meusobno povezivanje informacijskih sustava razliitih poduzea ili povezivanje dislociranih raunara (terminala) s centralnom memorijom (sredinjim raunalom) Off-line povezivanje = podaci se registriraju na papirnati dokument ili disketu i putem pote ili dostev unose u bazu podataka (centralnu memoriju)

Komuniciranje u logistikom informacijskom sustavu

1. Usmeno situacije koje zahtijevaju rjeavanje sloenih poslovnih problema (cijene, reklamacije na koliinu ili kvalitetu prispjele poiljke) ili probleme koje treba hitno rijeiti a postoji vie moguih rjeenja Pismeno komuniciranje prijenos informacija pomou papira, optikog diska i sl., a pogodno za prijenos podataka koji dokumentiraju neki poslovni dogaaj i treba ga arhivirati Elektroniko komuniciranje uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije u poslovnim transakcijama, a omoguava bri, laki, jeftiniji tijek robe i informacija kroz logistiki i distribucijski sustav

2.

3.

Elektroniko komuniciranje izmeu poslovnih partnera (proizvoaa i kupaca) ima pozitivne efekte: nii distribucijski trokovi vea konkurentska prednost na tritu manja administracija bri tijek roba kroz logistiki i distribucijski sustav bolje logistike usluge nie zalihe robe na skladitu razvoj partnerskih odnosa

Internet
= spoj razliitih raunalnih mrea u jednu jedinstvenu koja slui za prijenos podataka i nudi informacijskokomunikacijske usluge
Internet u logistikom i distribucijskom sustavu odnosi se na: a) Elektronika pota (e-mail) b) Elektronika razmjena podataka (EDI) c) Oglaavanje i prodaju proizvoda (na Web str.)

E-mail = slanje poruka putem raunalne mree

Prednosti u odnosu na klasini nain slanja poslovnih poruka: nii trokovi slanja vea brzina pogodnija isporuka (mogu primitak i izvan radnog vremena)

EDI
Bre, kvalitetnije, jeftinije komuniciranje izmeu poduzea Izravno obavljanje poslovnih transakcija i razmjena podataka i dokumenata Skraeno vrijeme isporuke uz viu razinu usluga Vea sigurnost snabdijevanja Manje greke u procesu naruivanja Manji trokovi zaliha i administracije Primanje narudbi 24sata na dan

WWW (World Wide Web)

Katalog podataka i dokumenata Organizacijsko povezivanje svih informacijskih sustava u Internet okruenju

Vanost informacijsko-komunikacijskog sustava u izvravanju logistikih zadataka

Uspjeh upravljanja log. i dist. sustavom ovisi o kvaliteti informacija EDI omoguila planiranje i kontrolu zaliha (MRP i DRP) i funkcioniranje opskrbnog lanca po naelu JIT Nunost dvosmjernog tijeka informacija

Uloga informacijskog sustava pri donoenju logistikih odluka i planova

Svaki fiziki proces u log. sustavu poinje ili zavrava poslovnom odlukom Odluke se odnose na naine kako ostvariti ciljeve i planove (upravljanje materijalima, sirovinama i dr. u proizvodnji i distribuciji) Nastojanje max smanjiti trokove uz osiguranje to boljeg funkcioniranja cijelog sustava (irok asortiman, bra isporuka, vei koef. obrtaja zaliha) Nunost informacijskog praenja svih elemenata logistikog sustava i njihovih veza s okolinom kako bi odluke i planovi bili u skladu s okolnostima

Klasifikacija logistikih odluka (vezanih za planiranje)

1. Prema stupnju hijerarhijske sloenosti: Strateke (o lokaciji, broju, vrsti i veliini skladita, kanalima distribucije, uslugama kupcima) Taktike (o tipovima i veliini vozila, rutama, pakiranju robe, obradi narudbi) Operativne (o rasporedu poiljki, pripremi dokumenata za transport) Prema vremenu trajanja: Dugorone (preko 5g.) Srednjerone (1-5g.) Kratkorone (do 1g.) Prema elementima logistikog procesa: Odluke o nabavi Odluke o skladitenju Odluke o distribuciji itd.

2. 3.

Uloga informacijskog sustava pri kontroli izvravanja logistikih zadataka

Zahtjev prikladno strukturiranja izvjetaja koji e omoguiti odgovarajui nadzor i kontrolu izvravanja doneenih odluka i planova distribucije Kako bi otklonili uvjete nastanka problema: Odrediti poslove i zadatke pojedinih jedinica i utvrditi metode i vrijeme njihova izvravanja Odrediti metode i postupke izvravanja poslova i zadataka Mjeriti i nadzirati uinak

Razlozi ostvarenja slabih uinaka:

Slaba iskoritenost skladinih prostora, opreme i transportnih sredstava Slaba organizacija rada Prevelike i zastarjele zalihe Slabo odravanje opreme Predugo ekanje na dokumentaciju Dvostruko rukovanje teretom Nestandardne jedinice tereta

ZALIHE
= koliina robe (materijal, proizvodi, poluproizvodi, gotovi proizvodi) koja je akumulirana radi opskrbe proizvodne ili osobne potronje Potrebna koliina zaliha na skladitu ovisi o: a) Opsegu proizvodnje, dogovorenoj isporuci kupcima b) Broju skladita u distribucijskoj mrei c) Uvjetima skladitenja i strunosti osoblja d) Uvjetima transporta e) Uvjetima na domaem i stranom tritu f) Uestalosti naruivanja g) Karakteristikama uskladitene robe itd.

Vrste zaliha
a) b) c) a) b) c) d) e) f) g) h) Prema vrsti robe koja se skladiti: Zalihe sirovina i materijala Zalihe dijelova i poluproizvoda Zalihe gotovih proizvoda Prema stvarnoj i planiranoj koliini: Minimalne Maksimalne Optimalne Prosjene Sigurnosne pekulativne Sezonske nekurentne

Minimalne zalihe
= najmanja koliina robe potrebna da se pravovremeno zadovolje obveze poduzea po koliini i asortimanu
Zmin = Qdn. X Vnab.

Maksimalne zalihe
= gornja granica koliine robe u skladitu iznad koje se ne smije u odreenom razdoblju nabavljati roba Zmax = vrijednost najvee planirane prodaje x norma dani broj dana razdoblja za koje se trai maksimalna zaliha

Optimalne zalihe
= koliina robe koja osigurava redovnu i potpunu opskrbu proizvodnje ili kupaca uz minimalne trokove skladitenja i naruivanja robe
Zopt. = (P + R1) x (V + R2)

Prosjene zalihe
= prosjek stanja zaliha robe tijekom odreenog vremenskog razdoblja
Z prosj. = poetno stanje + konano stanje 2

 Sigurnosne zalihe = koliina robe u skladitu koja se dri radi osiguranja od nepredvienih promjena u potranji ili ponudi robe pekulativne zalihe = koliina robe u skladitu sakupljene s ciljem prodaje kada se cijene znatnije poveaju Sezonske zalihe = koliina robe sakupljene tijekom godine namijenjene zadovoljenju poveane potranje u sezoni Nekurentne zalihe = roba u skladitu koja se zbog zastarjelosti, gubitka svojstava, demodiranosti i sl. Ne moe prodati ili moe uz snienje cijena

Upravljanje zalihama
Uinkovito upravljanje zalihama i njihova razina ovisi o: Primjeni suvremenih metoda planiranja i razvitka sustava isporuke tono na vrijeme (JIT) Primjeni kompjuterske tehnike, komunikacijskih veza i informacijske tehnologije Primjeni metoda prognoziranja i planiranja ponude i potranje na tritu Edukaciji i svijesti svih zaposlenih o potrebi dranja to niih zaliha Brzini kretanja transportnih sredstava, roba i ljudi kroz logistiki sustav Kamatnoj stopi za financiranje zaliha i poreznoj politici prema zalihama

Sustavi planiranja i kontrole zaliha

1. 2. 3. Tradicionalni sustav Planiranje i kontrola zaliha na temelju uvjeta na tritu Proizvodnja bez zaliha (JIT)

Tradicionalni sustav planiranja i kontrole zaliha

a)

b)

Na odreenoj razini stanja zaliha vri se njihovo popunjavanje Tehnike: Kontinuirano popunjavanje = svaki put nakon pada zaliha na unapred utvrenu razinu vri se nova nabavka odreene fiksne koliine robe (razina obnavljanja zaliha=prosjene isporuke robe s skladita tijekom odre. razdoblja + sigurnosna zaliha) Periodino popunjavanje = popuna zaliha vri se u tono odreenim vremenskim intervalima (naruuje se koliina koja nedostaje do maximalne zalihe)

Planiranje i kontrola zaliha na temelju uvjeta na tritu

a)

b)

Unaprijed je poznat plan proizvodnje/prodaje i odreeni su normativi utroka materijala za svaki proizvod Tehnike: MRP (Materials requirement planing) = ovisno o koliini proizvoda koji se planira proizvesti ili prodati u odreenom razdoblju planira se koliina i vrsta predmeta rada DRP (Distribution requirements planing) = planiranje i kontrola zaliha u distribuciji temelji se na prognoziranju potranje (metoda pominog prosjeka)

Planiranje i proizvodnja bez zaliha

= isporuka robe upravo na vrijeme, sustav brzog odgovora Sustav tei eliminiranju svih aktivnosti u proizvodnji i distribuciji koje ne pomau stvaranju novog proizvoda i ometaju kontinuirani tijek dobara u procesu distribucije Pretpostavke: 1. Posao je vaan za sve sudionike u kanalu distribucije 2. Dobavljai i kupci su povezani 3. Potranja je trajna 4. Komunikacija izmeu partnera u opskrbnom lancu je tona i uinkovita 5. Uspostavljeno meusobno povjerenje

MANIPULACIJA ROBOM
= sve aktivnosti koje pospjeuju cirkulaciju robe prilikom skladitenja, utovara, istovara, transporta i drugih radnji. Elementi manipulacije: a) Pakiranje b) Paletizacija c) Kontejnerizacija

Pakiranje robe
= postupak stavljanja proizvoda u ambalau odgovarajue kakvoe, oblika i zatvaranja
Ambalaa = spremnik nainjen od bilo koje vrste materijala u koji se odreeni proizvod slae i zatvara Originalno zapakirana roba (pakovina) = proizvod koji je bez nazonosti kupca tako zatvoren da mu se naznaeni sastav i koliina ne mogu promijeniti bez otvaranja ili oevidne preinake.

Temelja svrha pakiranja:

Zatititi robu od mehanikih, kemijskih, ekolokih i drugih utjecaja i zagaenja Olakati skladitenje, transport, ukrcaj i iskrcaj robe to bolje prezentirati robu potroaima to bolje informirati sudionike u distribucijskom procesu o sadraju upakirane robe

Vrste ambalae

prema materijalima od kojih je napravljena: metalna, drvena, staklena, papirnata i kartonska i sl. prema funkciji u logistikom sustavu: originalna maloprodajna, transportna prema vijeku trajanja: jednokratna, viekratna prema koliini proizvoda koji se pakira: pojedinana i skupna

Paletizacija
= Sustav manipuliranja i transporta robe na odgovarajuim postoljima-paletama radi oblikovanja robe u transportne jedinice koje su prikladne za mehanizirano prenoenje. Ekonomske prednosti: 1. Ubrzava utovar i istovar robe, te utjee na poveanje proizvodnosti rada gospodarskih subjekata 2. Utede u prostoru pri skladitenju i transportu 3. Ubrzani transport i distribucija uslijed upotrebe mehaniziranih i automatiziranih ureaja pri manipulaciji

Vrste paleta
Paleta = posebno konstruirano postolje standardne veliine Prema obliku : ravne, palete s nadgraem, boks, specijalne Prema vremenu uporabe: za trajnu, viekratnu i jednokratnu uporabu

Pakiranje paletizirajueg tereta

Oblaganje tereta na paleti odgovarajuom poluetilenskom folijom ili filmom kako bi se roba zatitila od atmosferskih i drugih utjecaja i oteenja, te lake manipuliralo teretom Tehnike pakiranja: hladna i topla tehnika

Slaganje paletizirajueg tereta

U svrhu racionalnog koritenja prostora i lake manipulacije
Sustavi slaganja paleta: Slaganje paleta u blokove Slaganje paleta u odgovarajue regale (stalae) Slaganje paleta na samopokretne trake

Kontejnerizacija
U irem smislu = skup meusobno povezanih tehnikih sredstava i postupaka pri skladitenju i transportu materijalnih dobara u specijalno izgraenim sanducima kontejnerima U uem smislu = koritenje veih ili manjih sanduka pri prijevozu robe sa svrhom homogenizacije razliite vrste robe u jednu transportnu jedinicu to omoguava transport robe od vrata proizvoaa do vrata kupca bez prepakiranja

Elementi kontejnerizacije

1. 2. 3. 4.

Kontejneri Odgovarajua prijevozna sredstva Terminali s odgovarajuom infrastrukturom Manipulativna tehnika

Kontejner
= transportni sud koji ima (definicija ISO): a) vrstou i otpornost na viestruku uporabu b) Konstrukciju takve vrstoe da moe podnijeti koritenje 1 ili vie transportnih sredstava bez usputnih pretovara tereta c) Zapremninu ne manju od 1m3 koja se lako puni i prazni robom

Vrste kontejnera
Prema namjeni: univerzalni i specijalni Prema dimenzijama: mali ili laki (zapremnina do 3m3), srednji ili poluteki (3m3 do 10m3 ) i veliki ili teki (preko 10m3) Prema materijalu izrade: elini, aluminijski, drveni, od nehrajueg elika.

PRIJEVOZ
= djelatnost i element logistikog sustava kojim se omoguava premijetanje (tijek) dobara kroz logistiki i distribucijski sustav.

Transportni lanac = vie razliitih prijevoznih sredstava i opreme (integralni prijevoz).svrha: naelo od vrata do vrata

Kriteriji podjele prijevoza:

1.
2. 3. 1. 2.

Infrastruktura koja se koristi: suhozemni ili kontinentalni (cestovni, eljezniki, cjevovodni prijevoz) Vodeni (pomorski, rijeni, jezerski, kanalski prijevoz) Zrani prijevoz
Podruje djelovanja u logistikom sustavu: Vanjski ili prijevoz izvan proizvodnje Unutranji ili prijevoz u proizvodnji

Kriteriji izbora vrste prijevoza:

Trokovi/cijena prijevoza Brzina prijevoza Mogunost pristupa mjestu prijema i isporuke robe Sigurnost i tonost prijevoza Prilagodljivost prijevoznog sredstva za odgovarajui teret Zahtjevi za odgovarajuom ambalaom Mogunost pruanja popratnih usluga pri prijevozu (carinjenje, pakiranje i dostava robe)

Ocjena
imbenici brzina pristupanost fleksibilnost vozila za teret pouzdanost cijena vrlo visoka avion kamion brod kamion avion visoka kamion avion vlak brod kamion srednja vlak vlak kamion cjev vlak niska cjev brod avion vlak cjev vrlo niska brod cjev cjev avion brod

Cestovni prijevoz
Najznaajniji dio prijevoza Najmasovniji oblik prijevoza putnika i robe
Prednosti: - Nie cijene na kraim i srednjim relacijama - Specijalne vrste vozila za prijevoz pojedinih vrsta robe - Utede u pakiranju - Bra isporuka zbog rasprostranjene prometne mree - Nema potrebe za prekrcavanjem robe u druga prijevozna sredstva

Nedostaci:

Relativno vea potronja goriva po jedinici prevezenog tereta Ovisi o vremenskim i drugim uvjetima u prijevozu Vee cijene prijevoza na veim udaljenostima Vie zagauje okoli

Klasifikacija cestovnog prijevoza:

1. 2.
3.

Prema namjeni: javni i za vlastite potrebe Prema teritorijalnim obiljejima: unutarnji i meunarodni Prema nainu organiziranja: linijski i slobodni

Linijski prijevoz organiziran prema unaprijed odreenom redu vonje Slobodni prijevoz svi elementi prijevoza (cijena, koliina, vrijeme i sl.) slobodno se ugovaraju.

Cestovna mrea
Omoguava kretanje prijevoznih sredstava i svladavanje prostornih udaljenosti Zemlje sa dobrom cestovnom mreom imaju bolje mogunosti za razvoj gospodarstva Sredstva prijevoza: vozila koja pokree motor U logistici vana: radna i teretna vozila Radna vozila = slue za obavljanje odreenih poslova (bageri, rovokopai i sl.) Teretna vozila = namijenjena prijevozu razliitog tereta (mogu imati prikolice, poluprikolice i sl.)

Cilj managementa u prometnim poduzeima:

1. 2. 3. 4.

to kvalitetnije prijevozne usluge uz nie trokove

Maksimizirati vrijeme koritenja vozila (to due koristiti vozilo) Maksimizirati iskoritenost kapaciteta vozila (potpuna natovarenost vozila) Minimizirati kilometrau Minimizirati broj koritenih vozila

eljezniki prijevoz
Ekoloki problemi, energetska kriza, zakrenost cesta i zranih koridora rezultirali porastom znaenja eljeznice Sve vie se poveava brzina i skrauje vrijeme prijevoza eljeznicom Umjesto konkurentske borbe integralni transport u cilju niih transportnih trokova i prijevoza robe od vrata do vrata Najprikladniji za prijevoz na vee udaljenosti rasutih i tekih tereta (drvo, ugljen)

 1.

2.

Prednosti: Relativno nia cijena prijevoza, posebice kod velikih poiljki za koje brzina nije bitna, te srednjih i velikih udaljenosti (ugljen, itarice i sl.) Pogodnije za prijevoz pojedinih vrsta roba zbog specijalno konstruiranih vagona Nedostaci: ee potrebe za pretovarom robe nego kod cestovnog i veliki gubici radnog vremena Sporiji prijevoz nego zrani i cestovni zbog estog stajanja na postajama ee kraenego kod drugih vrsta prijevoza Prilikom skretanja vlakova na kolosjeke mogue oteenje robe i potrebno bolje pakiranje (troak)

1. 2. 3. 4.

 Prijevozne mogunosti eljeznice ovise o: propusnoj moi i stanju eljeznike pruge. eljeznika pruga = prometni put po kojem mogu prometovati vozila po strogo propisanom redu Propusna mo= sposobnost pruge da u jedinici vremena (24h) propusti odreen broj vlakova, kola, tona tereta. Belgija najvea gustoa eljeznike mree u Europi, najslabija Poljska

Organizacija eljeznikog prijevoza

Planovi formiranja i kretanja teretnih vlakova odreuju potrebe za pojedinim vrstama vlakova, sastav vlakova, pravce kretanja i utovarne i istovarne postaje
Kriteriji podjele vlakova: Prema nainu formiranja Prema nainu prometovanja Prema brzini prometa

1. 2. 3.

 1. 2. 3.

1.
2. 3. 1. 2. 3. 4.

Prema nainu formiranja: Marutni (nema izmjena od polazne do zadnje postaje, formira poiljalac) Stepenasti marutni (nema izmjena u sastavu, vie poiljalaca) Tehniki marutni (formira jedna od tehnikih postaja) Prema nainu prometovanja: Direktni (prolazi kroz tehnike postaje bez izmjena u sastavu) Dioniki (kree po 1 dionici bez izmjena u sastavu) Sabirni (kree kroz postaje tako da razvozi puna, a prikuplja prazna kola po postajama) Prema brzini prevoenja: Ekspresni (najbri prijevoz robe) Brzi (brzi prijevoz robe) Ubrzani (prijevoz direktnih poiljki) Ostali teretni vlakovi (prema potrebi za prijevoz razne robe)

Prijevoz na vodi
Rijeni i kanalski prijevoz Pomorski prijevoz

Rijeni i kanalski prijevoz

Pogodan za masovne robe niske pojedinane vrijednosti koja ne podnosi visoke prijevozne trokove i ne zahtijeva visoku brzinu prijevoza (rude, drvo, ugljen) Belgija, Nizozemska Cijene u prosjeku nie 3 puta od eljeznikog, a 10 puta od cestovnog Nedostatak: klimatski uvjeti

Pomorski prijevoz

1. 2. 3.

Veliki kapacitet i snaga prijevoznih sredstava, sigurnost i male brzine prijevoza Prednosti: nie cijene prijevoza, vei kapacitet i fleksibilnost prijevoznih sredstava za vie vrsta tereta, manje zagauje okoli, u funkciji itave godine Nedostatak: sporost i velika cijena prijevoznih sredstava Sredstva: teretni brodovi (specijalno graeni za rasuti teret, tekui hladni i sl.) Putniko-teretni brodovi (za prijevoz putnika i tereta) Putniki brodovi (prijevoz putnika i pote)

Organizacija vodenog prijevoza

Ovisi o vrsti tereta i koliini Kod tekueg tereta ukrcaj i iskrcaj vri se pomou pumpi i cjevovoda Kod rasutog tereta ukrcaj i iskrcaj pomou specijalnih ureaja (mosne konstrukcije) Kod generalnog tereta (sanduci, vree, automobili, opeke i sl.) runa kolica, viliari i dizalice.

Zrani prijevoz
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Prijevoz putnika i tereta Prihvat i otprema putnika i tereta Kontrola letenja i voenja zrakoplova Intenzivni razvoj iza II sv.rata Prednosti: Brzina Sigurnost Jednostavnost prijevoza Lake pakiranje Jednostavnije carinske formalnosti Jeftinije osiguranje robe Manji manipulativni gubici i kraa

Nedostaci: 1. Velika cijena prijevoza (plodovi mora, skupocjena roba) Prema namjeni: Linijski prijevoz (organiziran prema unaprijed odreenom voznom redu i tarifama) arter prijevoz (uvjete prijevoza ugovara prijevoznik i korisnik usluge) 1. 2. Prepreke razvoju zranog prometa: Velika optereenost zranih puteva i zranih luka Zagaenje okolia

Prijevoz cjevovodima
Dioklecijanov vodovod 6km Voda, nafta, plin, naftni derivati U praksi plinovodi paralelno s naftovodima (optimalna duina 280km) 1944.g. cjevovod PLUTO za opskrbu trupa u Zapadnoj E. Najdui naftovodi i plinovodi u bivem SSSR-u Naftovod Omialj Sisak Prednosti: nii trokovi po jedinici koliine, najsigurniji nain prijevoza Nedostaci: vrlo visoka kapitalna ulaganja i sporost prijevoza (8km/h)

Kombinirani ili integralni prijevoz

Transportni lanac = roba (kao teretna jedinica) od prvog utovara do isporuke korisniku tijekom cijelog puta je nerasformirana U transportnom lancu sudjeluju svi elementi poslovne logistike (prijevoz-unutranji i vanjski, skladitenje, manipulacija, informacijski logistiki sustav) Svrha: naelo od vrata do vrata Jednolani transportni lanac toke prijema i isporuke povezane izravnim prijevozom, bez promjene prijevoznih sredstava, jedan organizator prijevoza Vielani tran. lanac - formiran od vie vrsti transportnih sredstava tj. kombiniranim prijevozom

= sustav prijevoza robe s najmanje 2 transportna sredstva iz razliitih prometnih grana pri emu se transportna jedinica ne mijenja tj. prelazi iz jedne vrste prijevoznog sredstva u drugo nerasformirana
Organizira ga 1 ili vie poduzetnika, a svaki sudionik odgovara za teret na svojoj dionici puta Teretnu jedinicu prati 1 jedinstvena prijevozna isprava na putu

1. 2. 3. 4.

Predstavlja kombinaciju prednosti pojedinih vrsta prijevoza jer se panja posveuje karakteristikama pojedinih vrsta prijevoznih sredstava (cijena, brzina, mogunost pristupa tokama prijema i isporuke, sigurnost i sl.) Efikasna primjena kombiniranog prijevoza zahtijeva: Dobru organizaciju prijevoznog procesa Komunikacijske veze meu uesnicima Standardizaciju utovarnih jedinica Odgovarajuu koliinu tereta na due vrijeme

Oblici kombiniranog prijevoza

1. 2. Naprtnjaki Prijevoz robe u kontejnerima koji se prevoze s najmanje 2 prijevozna sredstva iz razliitih grana prometa

Naprtnjaki prijevoz
natovarena cestovna vozila prevoze se eljeznicom (swim-on-swim-off) ili brodom (roll-on-roll-off) Ekonomski opravdano kada je rije o prijevozu vee koliine robe na due relacije Prednost: vea sigurnost u prometu, uteda energije, manje zagaenje okolia

Prijevoz u kontejnerima
Kontejner ukrcan na neko transportno sredstvo moe se prekrcavati bezbroj puta na druga transportna sredstva bez da se transportna jedinica rasformira

Unutarnji prijevoz
Podizanje, premijetanje i odlaganje svih vrsta predmeta rada unutar poduzea. Operacije se odvijaju unutar proizvodnog procesa tj. od jednog radnog mjesta do drugog, skladita do prvog radnog mjesta i od zadnjeg radnog mjesta do skladita. Cilj: to racionalnije odvijati materijalne tijekove unutar poduzea

Funkcionalna organizacija unutarnjeg prijevoza zahtijeva:

Definirane postupke protoka predmeta rada Definirane naine obrade i dostave informacija potrebnih kod premijetanja predmeta rada Osigurana sredstva za provoenje postupaka Odreene osobe koje sudjeluju u prijevozu Definirane puteve prijevoza izmeu radnih mjesta i radno vrijeme za pojedine postupke Utvrene trokove pojedinih postupaka i aktivnosti

Racionalna organizacija unutarnjeg prijevoza znai:

Prijevoz potrebnih predmeta rada najkraim putem Uz minimalno angairanje radnika i sredstava za rad Uz najnie trokove

Najvanije odluke unutarnjeg prijevoza:

1. 2.

Izbor transportnog puta (pravolinijski, kruni) Organizacija unutarnjeg prijevoza, ovisi o: nainu premjetanja tereta (runa, mehanizirana i automatizirana transportna sredstva) rasporedu radnih mjesta vrsti, broju i kapacitetima transportnih sredstava
Najvee utede: bolje iskoritenje transportnih sredstava i vea brzina sredstava prijevoza

Trokovi prijevoza
U novcu izraena vrijednost utroenog rada, sredstava za rad, pogonskog goriva, tuih usluga i drugih sredstava koja se troe pri pruanju prijevoznih usluga Po jedinici prevezenog tereta najnii tro. kod prometa na vodi, a najvii kod zranog prometa

Na visinu trokova prijevoza utjee:

a) b)
c) d)

e)

Koliina i vrsta robe (vea Q T po j. nii) Duljina prijevoznog puta (najmanji utjecaj kod pomorskog) Iskoritenost transportnog sredstva (optimalna iskoritenost T po j. Nii) Kvaliteta i gustoa prometne mree (kvalitetne prometnice T amortizacije, pogonske energ., odravanja) Kvaliteta prijevozne usluge (vea brzina isporuke, udobniji prijevoz, bolje uvanje robe vii T)

Vrste trokova prijevoza

Prema prirodi (podrijetlu) S obzirom na iskoritenost kapaciteta Prema nositeljima

Trokovi prema prirodi (podrijetlu)

Trokovi prometne infrastrukture (prometniceeljeznike pruge, ceste, piste za slijetanje i polijetanje, plovni putevi, poslovne zgrade, ostali ureaji) Trokovi sredstava za prijevoz i sigurnost prometa (odravanje, autogume, amortizacija, nabavka lokomotiva i kola, osiguranje) Trokovi goriva, energije (ovisno o tehnikoeksploatacijskim karakteristikama sredstava prijevoza) Trokovi plaa radnika (najnii u cestovnom)

Trokovi s obzirom na iskoritenost kapaciteta

Stalni ili fiksni ne mijenjaju se promjenom iskoritenosti kapaciteta (amortizacija, najamnina, plae radnika, premija osiguranja) Promjenivi mijenjaju se s obzirom na prijeene kilometre, odnosno prijevoz koliine robe (trokovi goriva, guma, elektrine energije, rezervni dijelovi)

Trokovi prema njihovim nositeljima

Nositelji su mjesta u kojima ili u svezi kojih nastaju trokovi, tj. uinci koji su ih izazvali (prijevozna sredstva) Neposredni ili izravni koji se rasporeuju na mjesta ili nositelje na temelju raunovodstvene dokumentacije poduzea (radni nalozi): neposredni t. goriva, autoguma, plae radnika, trokovi usluga, redovnog servisiranja vozila i ostali neposrednit. Opi koji se ne odnose na neko odreeno prijevozno sredstvo pa se obraunavaju po mjestima s kojima ili u svezi kojih nastaju i temeljem nekog kljua rasporeuju na nositelje

Radi lakeg rasporeivanja trokova na nositelje razvrstavaju se: Opi trokovi proizvodnje prijevoznih usluga (svi izdaci u svezi s proizvodnjom prijevoznih usluga: trokovi odravanja voznog parka, plae zaposlenika na odravanju, rasvjete, grijanja i sl.) Opi trokovi uprave i prometa (nastaju izvan procesa proizvodnje prijevoznih usluga: plae rukovoditelja, marketinga, prodaje, naknade lanovima upravnih odbora i sl.)

Ukupni trokovi= neposredni + opi (po nositeljima) Ukupni trokovi/ostvarena koliina uinaka = prosjeni troak ili cijena prijevozne usluge Cijena kotanja putnikog km = troak koji se uini za prijevoz 1 putnika na udaljenost od 1km Cijena kotanja netto-tonskg km = troak koji se uini pri premjetanju tone robe na udaljenost od 1 km

Naela uspjenosti poslovanja u prijevozu

Proizvodnost rada Ekonominost poslovanja Rentabilnost poslovanja

Proizvodnost rada
naelo uspjenosti poslovanja koje tei da se odreenom koliinom rada ostvari to vea koliina usluga ili da se jedinica prijevozne usluge ostvari uz to manje ulaganje rada U praksi prijevoznih poduzea ovo naelo se ispoljava kao elja poduzea da: Povea br. prijevoznih usluga po jedinici rada Smanji koliinu rada po jedinici prijevozne usluge

1. 2.

p= koliina uinaka (izvrenih usluga)/koliina rada

Ekonominost poslovanja
naelo koje zahtijeva da se odreenom koliinom rada, predmeta rada i sredstava za rad i tuih usluga ostvari to vea koliina uinaka (usluga). Ekonominije poslovanje znai da je ostvareni uinak rezultat ekonominijeg koritenja svih imbenika procesa proizvodnje
e= ostvareni uinci (izvrene usluge)/utroeni elementi radnog procesa

Rentabilnost poslovanja
naelo koje zahtijeva da se odreenom vrijednou kapitala ostvari to vei poslovni rezultat. rentabilnije poslovanje prihodi > rashoda prihodi < rashoda nerentabilno poslovanje tj.s gubitkom

r= poslovni rezultat/uloeni kapital x 100

Nove logistike strategije

Logistiki menadment postaje integralni proces i tei novim oblicima optimalizacije puteva materijala i robe od izvora do mjesta potronje Partnerstvo svih uesnika u kanalu Trendovi: Globalizacija, razvoj prometne infrastrukture, informacijska tehnologija

 Tradicionalni model kooperacije u distribucijskom kanalu: interesi pojedinih poduzea najbolje se zadovoljavaju maximalizacijom njihovih prihoda uz minim. troak model opskrbnog lanca: cilj maximizirati profit svih uesnika u lancu kroz smanjenje trokova i bolju kvalitetu log. Usluga Uspjeh: pouzdano planiranje i kontrola protoka robe i materijala kroz sve faze procesa reprodukcije Cilj: proizvesti robu koja odgovara eljama kupaca, isporuka na vrijeme kad to kupci ele, eliminacija svih aktivnosti koje ne doprinose poveanju vrijednosti finalnog proizvoda

Uloga distribucije u managementu opskrbnog lanca

= upravljanje potranjom kroz proces predvianja i ispunjavanja narudbi prema eljama kupaca a sve temeljem informacija (o kupcima, planovima proizvodnje, zalihama i sl.) - Omoguuje maksim. fleksibilnost proizvodnje i prodaje uz minimalne zalihe robe - Cilj: smanjiti ukupne distribucijske trokove putem koncentracije skladine mree u ogranien broj skladita - rezultat: vei pad trokova skladitenja od porasta trokova prijevoza

4P

3R
-Pouzdanost isporuke (reliability) -Aurnost isporuke (responsiveness)

-vrste partnerske veze (relationships)

Osnovna podruja stratekih promjena

1. smanjenje ukupnih trokova poslovanja 2. koritenje vanjskih usluga (outsourcing) i strateko udruivanje s poduzeima specijaliziranim za pojedine poslove 3. izrazito poveanje znaenja krajnjih posrednika u distribucijskom kanalu 4. poveanje udjela elektronske trgovine u ukupnoj prodaji 5. spoznaja vanosti distribucije za nacionalne ekonomije