5.

ISPLAKE ZA BUENJE
Tekuina namijenjena za ispiranje buotine pri njenoj izradi, osvajanju, odravanju i rekonstruiranju naziva se isplakom. Isplaku ine slijedee komponente: voda, ulje ili njihova mjeavina ( tekuine , bentonit ( montmorilonit , !line, ilit, kaolint i dr. ( koloidne, aktivne esti"e pijesak, krhotine barita, ma!netita i dru!ih minerala kao to su vapnena", dolomit i dru!e stijene ( suspendirane, neaktivne esti"e i otopljene soli i kemikalije (ostale tvari koje djeluju kao razre#ivai isplake, smanjivai $iltra"ije te na brojna dru!a svojstva isplaka. %od izrade buotina rota"ijskom metodom, isplani sistem je veoma vaan dio postrojenja za buenje. Isplani sistem s konven"ionalnim smjerom "irkula"ije isplake ini tok isplake iz isplano! spremnika kroz $ilter s protupovratnim ventilom i usisnim "rijevom do isplane "rpke, tok kroz tlanu spojku i "rijevo do isplane !lave kroz sve alatke do dna buotine, zatim kroz prstenasti prostor od dlijeta do izlivne "ijevi, preko proistaa isplake natra! u isplani bazen, kako je pokazano na sli"i &'(a. )a sli"i &'(b pokazan je prijenosni isplani bazen s pre!radama za djelotvorno taloenje krupnijih krhotina stijene koji se koristi na postrojenjima za istrana buenja.

Slika 5-1: *irkula"ija isplake tokom buenja (a i prijenosni isplani spremnik s pre!radama (b ('isplana "rpka, +' tlano "rijevo, ,' isplana !lava, -' radna ipka, &' buae dlijeto, .'tok isplake u prstenastom prostoru, /' proista isplake, 0' odvod krupnijih esti"a 1'spremnik isplake, (2' usisni dio optoka isplake. 5.1. NAMJENA ISPLAKE 3spjeh buenja rota"ijskom metodom s ispiranjem isplakom ovisi najveim dijelom o djelotvornosti optoka i svojstvima isplake. Isplaka ima viestruku namjenu u pro"esu buenja rota"ijskom metodom jer obavlja izme#u ostalo! slijedee $unk"ije: (. 4ienje dna buotine i dlijeta od esti"a razruene (zdrobljene stijene, +. 5preavanje nekontrolirano! prodora slojnih $luida iz probuenih stijena pri emu stupa" isplake mora biti vei od slojno! pritiska u svakom razmaku buotine, ,. Iznoenje esti"a s dna buotine u isplane spremnike na povrini !dje se esti"e odvajaju od isplake, kako bi obra#ena isplaka, proiena adekvatnim ure#ajima, uinkovito nastavila svoje $unk"ije, -. 6mo!uavanje uvida u ostale in$orma"ije o uvjetima zalije!anja mjerenjima promjena temperature, boje, p7 vrijednosti i dru!ih u ispla"i mjerljivih pokazatelja, &. 5preava taloenje esti"a, ak i u sluaju eventualno! prekida rada pumpe, .. 6dravanje stabilnosti kanala buotine stvaranjem potrebno! hidrostatiko!a tlaka i isplano! oblo!a u kanalu buotine i /. 7la#enje dlijeta. 5ustavnim praenjem promjena u ispla"i, spe"ijalnom obradom isplake i dodavanjem od!ovarajuih komponenti mo!ue je ostvariti i dodatne $unk"ije isplake: 8atitu od in$iltra"ije podzemnih $luida iz poroznih nasla!a u buotinu, 5preavanje !ubitka isplake u vodopropusne stijene, 9odmazivanje isplane "rpke i buaih alatki u nizu ukljuujui i leajeve relevantnih rvanjskih dlijeta,

%onsolidiranje nevezanih nasla!a, 5manjenje habanja buaih alatki zbo! smanjenja trenja alatki o stjenke kanala buotine, smanjenja temperature i korozije, 5preavanje smanjenja propusnosti probuenih stijena i 9omo kod interpretiranja litolokih i hidro!eolokih promjena uzimanjem uzoraka probuenih materijala pre!ledom krhotina, opaanjem promjena temperature, p7 vrijednosti i dru!ih svojstava isplake.

5posobnost isplake da iznosi esti"e razruene stijene ovisi o: !ustoi i veliini esti"a stijene, !ustoi isplake, viskoznosti isplake i uzlaznoj brzini isplake u prstenastom prostoru. 3zlazna brzina isplake treba biti vea od brzine padanja esti"a kako bi se iznoenje esti"a uope posti!lo. %ada se optok isplake prekida tokom izvlaenja buaih alatki ili zbo! nekih dru!ih razlo!a, esti"e koje nisu iznesene iz buotine ostaju lebdjeti u ispla"i. :ko ove esti"e ne lebde, ne!o padaju prema dnu buotine, mo!le bi prouzrokovati velike tekoe u buotini ukljuujui prihvat alatki. )a sli"i &'+ data je shema !ibanja krutih esti"e (krhotine promjera d razruene stijene u prstenastom prostoru s isplakom. ; < ;k ;t, > ;k< ?? :p ( m=s ( m=s (&'( (&'+

@rzina taloenja krupnih esti"a u $luidu koji tee u laminarnom reimu odre#uje se 5tokesovim obras"em: ! d+ ( Ak ' Ak ;t < ???????? (0 Bk @rzina taloenja krhotine razdrobljenih ( nabuenih vrstih stijena u protje"anja $luida izraava se )eCtonovim obras"em koji !lasi:

(&',

turbulentnom reimu

! d+ ( Ak ' Ak ;t < (,/- D ???????? E 2,& Ak

(&'-

Slika 5-2: 5hema brzina kretanja esti"e (krhotine razruene stijene u prstenastom prostoru ('smjer toka isplake u prstenastom prostoru, +' teka ipka i dlijeto ( alatke na dnu buotine ,' isplani oblo!, -' esti"e stijene. @rzina zaostajanja krhotina u prstenastom prostoru buotine ovisi o slijedeim $aktorima: !ustoi i veliini esti"a, !ustoi isplake, viskoznosti isplake i vrstoi !ela isplake. 8atitne "ijevi od!ovarajuih dimenzija pouzdano tite kanal buotine od zaruavanja, dok "irkula"ija isplake od!ovarajue kvalitete isti dno buotine od krhotina razruene stijene, osi!urava stabilnost kanala svojim hidrostatikim tlakom na stjenke kanala buotine i obavlja po potrebi sve ostale nabrojane $unk"ije u pro"esu izrade buotine. 5.2.VRSTE ISPLAKA Isplaka treba imati od!ovarajua $izikalno'hemijska svojstva zbo! uspjeno! izvravanja !ore navedenih zadaa u razliitim uvjetima u buotini. 9romjene !eoloko'tektonskih uvjeta i dubine mo!u uvjetovati promjene $izikalno'hemijskih svojstava isplake u "irkula"iji i znaajne promjene tlaka i temperature u buotini. 6vakve promjene mo!u uzrokovati raznolike havarije u buotini pa se zahtijeva sustavno praenje svih promjena te pravovremene tehnoloke interven"ije ukljuujui i zamjenu ili nunu obradu isplake. 9ostoje u novijoj praksi buenja brojne vrste isplake i njihove klasi$ika"ije u !rupe s obzirom na relevantne kriterije. 5tarija je podjela isplake na temelju !ustoe: lake isplake (,2& do (,(& k!=dm,, normalne (,(& do (,,2 k!=dm, teke (,,2 do +,22 k!=dm, i vrlo teke isplake preko +,2 k!=dm, 5.2.1. PODJELA ISPLAKA IROKE PRIMJENE 9odjela isplake iroke primjene u !rupe napravljena je na temelju osnovno! $luida u kojem se isplaka priprema: (. voda i slana voda, +. na$ta i ,. plinovite tvari ( plinizirane i aeirizirane isplake 5vaka od ove tri !rupe isplaka, posebno isplake pripremane u vodi, svrstavaju se dalje u brojne pod!rupe: '5latkovodna prirodna isplaka bez znaajnijih kemijskih obrada, '%emijski obra#ene isplake bez dodavanja kal"ijevih spojeva: $os$atne isplake, isplake odre#ene or!anskim dodat"imaF 'Isplake odre#ene dodavanjem kal"ijevih spojeva: isplake odre#ene vapnom, isplake odre#ene kal"ijevim kloridom, isplake odre#ene !ipsomF

'Isplake pripremane sa slanom vodom: isplake pripremane s morskom vodom, isplake pripremane s vodom zasienom soljuF 'Isplake s vodom kao osnovnim $luidom i dodatkom na$te.

5.2.2 ISPLAKE PRIPREMLJENE S NAFTOM ILI S NAFTOM S DODATKOM VODE Isplake pripremljene s na$tom ili s na$tom s dodatkom vode dru!a je vana !rupa isplaka u kojima je na$ta osnovni $luid za pripremu isplaka zahtijevanih svojstava. )a$ta, dizel !orivo ( plinsko ulje i neki dru!i na$tni derivati mo!u se dodavati ili imati dodanu manju koliinu vode i emul!atora i upotrijebiti se kao $luid za pripremu spe"ijalnih isplaka. 5vojstva ovih isplaka mjere se i odravaju na slian nain kod uobiajenih bentonitskih isplaka. 6ve isplake imaju odre#ene prednosti pri buenju dubokih toplih leita, stijena topljivih u vodi i pri tienju od za!a#ivanja kolektora na$te. )a$ta se ne preporuuje za pripremanje isplake pri buenju bunara kojima se kaptira voda za pie. 5.2.3. PLINIZICIRANE ISPLAKE 9linizirane isplake su trea skupina isplaka u kojima je plin osnova za pripremu: osnovni $luid je zrak ili dru!i plinovi, aeirizirane isplake :eirizirane i plinizirane isplake primjenjuje se u etiri osnovna postupka: (. 5uho buenje sa zranim ili plinskim ispuhivanjem (praine . 3 tom postupku preporuuje se brzina uzlazno! plina u prstenastom prostoru do +& m=s, to zahtijeva vea kompresorska postrojenja: +. Ispuhivanje uz dodatak pjenuav"a s vodomF ,. @uenje s kompaktnom pjenom i -. @uenje s aeriziranom isplakom. 5.3. SASTOJCI ISPLAKE Tvari iz kojih se priprema od!ovarajua isplaka za uspjenu izvedbu buotina nazivaju se sastoj"i isplake. ;oda je najei $luid s kojim se pripremaju isplake za buenje rota"ijskom metodom uz dodavanje !line, bentonita, polimera, barita, !ipsa i brojnih dru!ih tvari. 5latkovodne se isplake pripremaju u vodi koja sadri manje od (+2 !r=l ionizirano! kal"ija i manje od (2 !r=l natrijevo! klorida. 9ostoje pak posebne isplake pripremane u solju zasienoj vodi, koje se s atalpul!itiskom !linom uspjeno upotrebljavaju za buenje kroz leita soli. :ko je nuno koristiti slanu vodu za isplaku tada posada mora posvetiti posebnu panju zatiti buaih alatki i opreme od korozije. Godatne komponente u osnovnom $luidu isplake odre#uju se nakon paljivo! prouavanja, kako bi se osi!urala isplaka adekvatnih $izikalno'hemijskim svojstava za djelotvorno i ekonomino buenje u datim prilikama. 9ostoje brojne tvari koje se upotrebljavaju za spremanje i odravanje isplake od!ovarajuih svojstava.

5.3.1. GLINE 5tabilna !linena isplaka osi!urava nesmetanu izvedbu pliih istranih buotina. )eke se !line dodaju zbo! postizanja nunih svojstava isplake ( bentonit i atapul!it , a dru!e ulaze tokom buenja (ilit, kaolinit i dr. i disper!iraju se u ispla"i. Hlinena isplaka nije otopina ve suspenzija, ija stabilnost ovisi o disperznosti vrste $aze (+2I u osnovnom $luidu (vodi . 5tabilnost isplake ovisi o koloidnosti te ioniziranosti !linenih esti"a. )atrijske !line se uvijek disperziraju u veoma sitne esti"e veliine (2', do (2'& mm pa su bolje ne!o kal"ijske !line u ijim se suspenzijama javljaju krupnije esti"e i slobodna voda. 5.3.2. BENTONIT @entonit je !lina visoke koloidnosti i plastinosti. )atrijski montmorillonit ( :l +6,-5i6+ J 7+6 K )a6 !lavni je sastojak bentonitskih !lina. Ima krajnje sitne esti"e ploasto! oblika. 3 bentonitskoj !lini mo!u biti sadrani, pored montmorillonita, i slijedei minerali: kaolinit ( :l+6,+5i6+L+7+6 , haloazit ( :l+6,+5i6+L-7+6 , alo$an ( :l+6,+5i6+L&7+6 i brojni dru!i silikati ( klorit, atapul!it i dr. . 5vojstvo disperzije bentonitskih esti"a ini bentonit najvanijim dodatkom isplakama iroke primjene za buenje rota"ijskom metodom. @entonit u odre#enoj koliini uvjetuje visoko vrijedna $izikalna svojstva bentonitske isplake. Godavanjem bentonita vodi dobrim se dijelom re!ulira viskoznost, !ustoa dobivene isplake i debljina oblo!a na stjenkama kanala buotine. 9ored vee! broja savremenih postupaka i materijala za pripremu kvalitetne isplake bentonit se najvie koristi pri buenju. @entonit, kao suspendirajui dodatak ispla"i za buenje i uz koritenje teih minerala, prvi su preporuili i patentirali *ross i 7arth u 5jedinjenim :merikim Gravama (1+1. !odine. @entonit ne dovodi u pitanje mo!unost dorade isplake koritenjem brojnih rea!ensa zbo! pripreme isplaka spe"ijalno zahtjevnih svojstava. 5.3.3. ATAPULGIT 4esti"e atapul!ita imaju i!liasti, a ne ploasti oblik i mijeanjem s vodom visoke kon"entra"ije topljivosti elektrolita, osobito soli )a*l, dobiva se kvalitetna isplaka. ;iskoznost isplake izra#ene mijeanjem atapul!ita sa slanom vodom ovisi o spletu i!liastih esti"a. %od bentonita su esti"e veoma sitne ploi"e pa je povrina esti"a vrlo velika, oblo! je tanak, a isplaka ima vrlo malu $iltra"iju. I!liasta i nejednaka struktura esti"a atapul!ita nepovoljna je za $ormiranje tanko!, nepropusno! !lineno! oblo!a male $iltra"ije. :tapul!it ima ma!nezij u kristalnoj strukturi umjesto aluminija koje! ima montmorillonit. 3 novije vrijeme proizvode se i uspjeno koriste brojne, potpuno sirovo pripremljene supstan"e, koje se pripremaju sa vodom i kaustinom sodom u od!ovarajuem omjeru. )a taj nain se eliminiraju mo!unosti pojave bakterija u ispla"i tokom buenja, a isplaka je ak kvalitetnija od bentonitske. 5.3.4. POLIMERI 9olimeri su sintetiki makromolekularni spojevi koji se upotrebljavaju pod tim imenom due od .2 !odina. 6ve supstan"e nastaju hemijskim spajanjem jedne ili vie komponenti. Molekula na zavrnom dijelu lan"a jedne supstan"e spaja se sa istovrsnom molekulom na zavrnom dijelu lan"a dru!e hemijske komponente stvarajui pri tome veu molekulu (teu dru!aijih $izikalnih svojstava. 9olimeri se proizvode i radi pravljenja i obrade isplake te za popunjavanje prstenasto! prostora umjesto "ementne kae. 9ojedini polimeri su posebno preporuljivi za isplake pri buenju bunara

jer se brzo raspadaju pa se ovi bunari lake iste i osvajaju ne!o bunari bueni uz ispiranje isplakom. 9olimere, koji se koriste za izradu i obradu isplake, moemo prema hemijskom sastavu razvrstati u slijedee !rupe: a "eluloza i "elulozni derivati, b soli taninskih kiseline, " soli taninskih i li!ninskih kiselina, d vinilni spojevi, e alkini i $ ostali polimeri. 5.4. SPECIJALNI DODACI ISPLAKAMA 8naenje pripreme od!ovarajuih isplaka i njihovo djelotvorno tretiranje za uspjenu izradu dubokih buotina rota"ijskom metodom razvilo se u jednu posebnu vrlo obimnu djelatnost. 9okazalo se djelotvornim upoljavanje posebno! inenjera za isplaku na svakom veem ili za nekoliko manjih buaih postrojenja. 6vaj inenjer ispituje sastav i svojstva isplake svako! dana. 5.4.1. REGULIRANJE GUSTOE ISPLAKE 5vladavanje slojnih tlakova veih od hidrostatiko! stupa"a vode postie se poveanjem !ustoe isplake dodavanjem topljivih soli ( )a*l, *a*l+, )a)6, i dr. ili pak suspenzijom vrstih krhotina (u vodi . Ispla"i se kao oteiva moe dodati spe"ijalno mljevena supstan"a, barit (@a56 - , koji ima !ustou -,+ do -,, k!=dm,, dok je !ustoa nabuenih !lina +,& k!=dm,. @arit poveava !ustou isplake, koja moe iznositi +,+2 k!=m,. To je posebno preporuljivo za svladavanje slojno! tlaka koji se vrlo esto oekuje pri izradi buotina za istraivanje na$te. @uenje kroz slojeve s artekom vodom moe biti djelotvornije poveanjem !ustoe isplake dodavanjem topljivih soli (u vodi a to su: )a*l, *a*l +, )a+*6, i brojni dru!i spojevi. Tekoe radi suspendiranja esti"a u ispla"i zbo! oneienja isplake u "irkula"iji tokom buenja mo!u biti smanjene dodavanjem razrje#ivaa i nekih dru!ih dodataka. 5.4.2. RAZREIVA I ! DISPERGATORI" Gisper!atori su rea!ensi koji se dodaju ispla"i zbo! smanjenja viskoznosti i vrstoe !ela, pri emu se ne smanjuje !ustoa isplake. Gisper!atori smanjuju sile me#usobne privlanosti !linenih esti"a i !rani"u teenja isplake. 3potreba kroba za smanjenje $iltra"ije iz isplake i za poboljanje svojstava isplano! oblo!a na stjenkama kanala buotine patentirano je (1,/.!odine . *M* ( karboksil'metil'"eluloza vee vodu i sniava $iltra"iju isplake. *M* obavija esti"e bentonita i titi ih od utje"aja za!a#ivanja. 5upstan"e koje se najee upotrebljavaju za razrje#ivanje (disperziju isplake su N*O ($ero'krom'li!nitske smjese , kompleksni $os$ati, tanin, li!nit, kaustina soda, sintetiki polimeri, neki nusprodukti kod proizvodnje "eluloze i brojne dru!e tvari. %austina soda ()a67 upotrebljava se za rasprivanje !linenih esti"a. 6na poveava lunatost isplake, pomae djelovanju razrje#ivaa, spreava koroziju i razvoj bakterija. Godavanjem $os$atnih spojeva isplakama nainjenim mijeanjem prirodnih !lina i vode, djelotvorno se sniava viskoznost, re!uliraju se $iltra"ijska svojstva i vrstoa !ela. Godaje se obino , do - dk! $os$atnih spojeva na hektolitar isplake. Tretiranje $os$atnim spojevima zaslanjenje isplake te isplake za!a#ene kal"ijem nije djelotvorno. Nos$atni spojevi su nestabilni pri temperaturama viim od 12 stepeni *elzija pa se ne preporuuje njihovo koritenje pri buenju za termalne vode niti za izradu buotina dubljih od +&22 m. 5.4.3. REGULIRANJE #$ VRIJEDNOSTI ISPLAKE

Godavanjem kal"irane sode ( )a+*6, smanjuje se tvrdoa vode i poveava vrijednost p7 u kiselim i u anhidritom za!a#enim isplakama jer se dodatkom ovo! rea!ensa obaraju kal"ijeve soli. 5oda bikarbona ( )a7*6, uspjeno se koristi za obradu "ementom za!a#enih isplaka. 8a!a#ivanjem isplake natrijevim kloridom, !ipsom ili "ementom mo!u se pokvariti vrijedna svojstva isplake. Takva se isplaka mora zamijeniti ili obraditi od!ovarajuim postup"ima uz dodavanje potrebnih rea!ensa u relativnim koliinama. :ko isplaka ima veliku p7 vrijednost, za!a#ivanje "ementom e prouzroiti samo neznatnije z!unjavanje isplake. 8a!a#ivanje "ementom, koji se moe smatrati kal"ijevim hidroksidom, esta je pojava kod izrade buotina. 8a!a#ivanje "ementom prouzrokovat e poveanje prividne viskoznosti, !rani"e teenja, jaine !ela i p7 vrijednosti $iltrata. 8a!a#ivanje isplake !ipsom ( *a56- +7+6 ili anhidritom ( *a56- uzrokuje poveanje prividne viskoznosti, vrstoe !ela, !rani"e teenja i $iltra"ije. 6vako za!a#ena isplaka sa sul$atima i "ementom moe smanjiti !ubljenje isplake. 8a normalnu upotrebu, isplaka se mora obraditi smanjivanjem vrijednosti p7 i uklanjanjem djelovanja kal"ija pomou sode'bikarbone i od!ovarajue! disper!atora. @rojni su rea!ensi i doda"i ispla"i ispitani i preporueni za upotrebu pri buenju za istraivanje i dobivanje na$te i plina. Me#utim, neki od tih dodataka se nikako ne mo!u preporuiti za primjenu pri buenju bunara namijenjenih za snabdijevanje vodom za pie. )eki rea!ensi nisu jednostavno poeljni niti preporuljivi za upotrebu pri buenju bunara. Takvi su otrovni spojevi tekih metala i supstan"i jer izazivaju mutnou, neu!odan miris i okus vode. 5.4.4. DODACI ZA SPRJE AVANJE GUBITKA ISPLAKE U OPTOKU Gimenzije aktivnih i inertnih suspendiranih esti"a ( krhotine razruene stijene u ispla"i mo!u biti manje i vee od veliina upljina u probuenim stijenama. 4esti"e kvalitetne isplake hvataju se na stjenke pora ili same stjenke buotine stvarajui pritom nepropusnu oblo!u, koja smanjuje ili pak spreava !ubitak isplake. Isplaka e se !ubiti samo u razma"ima buotine !dje su pore znatno veih dimenzija od esti"a suspendiranih u ispla"i. 5prjeavanje !ubljenja isplake pri buenju jedan je od najteih problema. 9onovno uspostavljanje "irkula"ije isplake moe imati veoma visoku "ijenu i utjee na poskupljivanje "jelokupno! pro"esa izvedbe buotine. *jelokupna priprema isplaka ili jedan njen dio moe se iz!ubiti pri buenju u kavernoznim vapnen"ima, krupnim ljun"ima i stijenama s pukotinskom poroznou. Mjere opreza moraju se poduzeti pravovremeno bez obzira je li !ubitak isplake oekivan ili ne. Goda"i raznih rea!ensa, posebno paste i punila u ispla"i, odre#uju se na temelju rezultata istraivanja uzroka !ubljenja isplake i utvr#ivanja svojstava raspoloive isplake. Goda"i bentonitskoj ispla"i nekih punila kao to su drvena piljevina, otpa"i iz industrije koe, papira, plastike i dru!ih vlakana, kameni tu"anik i dru!a punila u ispla"i mo!u biti u odre#enim okolnostima preporuljiva za spreavanje !ubitaka isplake. %od izvedbe pliih istranih buotina s jez!rovanjem i ispiranjem vodom, djelimino ili potpuno !ubljenje vode ne mora predstavljati vee tehnike tekoe. 3 takvim sluajevima buenje se moe nastaviti Pna slijepoQ do eventualno! poboljanja "irkula"ije ili do zavretka buenja. ;odeno staklo ponekad se dodaje bentonitskoj ispla"i radi brzo! stvaranja vrsto! !ela koji pore zatvara potpuno ili samo djelimino. 6vaj dodatak e pomoi izvjesnom konsolidiranju rahlih pijesaka, pjeskovitih ljunaka pa i manjih pukotina, i time sprijeiti ili barem smanjiti !ubljenje isplake prilikom buenja. 5.5. UREAJI ZA PRIPREMU% OBRADU% NADZOR I MIJENJANJE ISPLAKE

)a sli"i &'( vidljiva je "irkula"ija isplake i prostorni raspored isplanih ure#aja za ienje isplake na jednom postrojenju za izvedbu dubljih buenja. 6vdje je na sli"i &', pokazan spe"ijalni lijevak s mlazni"om ( 7opper za pripremu bentonitske isplake. Godavanje bentonita i mijeanje ovim ure#ajem traje + minuta za svaku vreu bentonita. Taj se postupak obino nastavlja dok se ne posti!ne od!ovarajua viskoznost mjerena adekvatnim postupkom. Isplani rezervoari postavljaju se ili se kopaju u vodonepropusnom tlu na prikladnom mjestu uz postrojenje za buenje. Gimenzije isplanih rezervoara odre#uju se ovisno o stvarnim obujamskim potrebama isplake za rad, nainu pripremanja i ienja isplake od krhotina razruene stijene i o potrebama nunih zaliha isplanih komponenata respektirajui projekt i tehnike uvjete izvedbe buotine. 9ri izradi pliih bunara obrnutim smjerom optoka vode, krhotine probuenih stijena uklanjaju se taloenjem, pa se volumen rezervoara isplake dimenzionira u ovisnosti o ukupnom volumenu krhotina razruene stijene iz jedno! bunara. 8a ienje isplake od krhotina izbuenih stijena nuno je upotrebljavati od!ovarajue naine i mehanike ure#aje ije se djelovanje temelji na jednom ili vie od slijedeih pro"esa: taloenje, prosijavanje, "entri$u!iranje, razrje#ivanje ( vodom , dodavanje svjee isplake i zamjena isplake. Taloenje krutih esti"a (krhotina stijena postie se u spremni"ima za "irkula"iju isplake, u isplanim koritima i taloni"ima. Gjelotvornost taloenja krutih esti"a u laminiranom toku isplake moe se izraunati pomou jednaine &',. @rzina taloenja krutih esti"a poveava se s poveanjem njihove veliine pa se posebni hemijski spojevi ($lokulanti mo!u dodavati radi vezanja vie esti"a u vee nakupine i bre! taloenja. Re!uliranje viskoznosti isplake pomae tako#er e$ikasnosti taloenja. 9rosijavanjem isplake pri njenom prolazu kroz vibra"ijsko sito uklanjaju se krute esti"e odre#enih veliina. ;ibrator titra s od!ovarajuim brojem titraja u jedini"i vremena i djelotvoran je za odstranjivanje krupnih krhotina stijene iz isplake.

Slika 5-3: Oijevak s mlazni"om P7699SRQ ('lijevak s reetkastim poklop"em, +' ventil, ,' T'komad, -'dovodna "ijev $luida iz "rpke, &'mlazni"e, .' izlaz $luida. 8a uklanjanje sitnijih krutih esti"a (pijesak i prah iz isplake koristi se "entri$u!iranje. 8a uklanjanje pijeska upotrebljava se odvaja pijeska PdesenderQ a za odvajanje $ino! silta upotrebljava se odvaja silta PdesilterQ ( slika &'-. . )a sli"i &'- pokazana je shema ienja isplake hidro"iklonima od najsitnijih krhotina stijene. 3nutar hidro"iklona nema pokretnih ure#aja. Isplaku pro"ije#enu na vibratoru dovodi tlani vod iz posebne "entri$u!alne "rpke tan!en"ijalnim smjerom u koninu posudu. Tu se isplaka kree takvom brzinom koja je dovoljna nastajanju "entri$u!alnih sila koje uvjetuju odvajanje esti"a pijeska i silta od ostale isplake. %rhotine pijeska i silta padaju kroz donji otvor i uklanjaju se, a ostatak isplake izlazi kroz !ornji otvor za daljnju upotrebu. 8a odvajanje pijeska koriste se konusi promjera (&2

mm ili vie, a za odvajanje silta iz isplake koriste se konusi do (22 mm promjera. Isti prin"ip hidro"iklonskih ure#aja koristi se i za odvajanje barita iz isplake koja se uklanja. 3 tom se sluaju vrijedna supstan"a, barit dobiva na donjem otvoru, a otpadna isplaka izlazi na !ornji otvor hidro"iklona.

Slika 5-4: 5istem proiavanja isplake u hidro"iklonima (a , shema kretanja $luida i krupnih esti"a (b ( "rpka od!ovarajue dobave, + hidro"iklon, , rezervoar proiene isplake, - dru!i taloni spremnikr, & usisni $iltar s protupovratnim ventilom, . pre!rada talonih spremnika, / izlaz isplake iz buotine u prvi taloni spremnik, 0 usisno "rijevo, 1 otvor za krupnije esti"e, (2 kanal za odvod krupnih esti"a, (( re!ula"ijski ventil, (+ re!ulator odvodnje isplake u spremnik, (, izlaz isplake i odvod u spremnik, (- prikljuak za isplanu "rpku 3re#aji pokazani na sli"i &'- mo!u raditi stalno ili povremeno prema odlu"i inenjera zadueno! za nadzor kvaliteta isplake. Mjesto i nain konano! odla!anja esti"a uklonjenih iz isplake ( !raba za otpad , kao i ostatak isplake, mora biti pravovremeno izabrano i odobreno od predstavnika lokalne vlasti nadleno! za zatitu okoline. Gjelotvorno uklanjanje stijene iz isplake moe imati slijedee posljedi"e: smanjenje trokova odravanja alata, smanjenje opasnosti od havarija i poveanje mehanike brzina buenja. 3 spremni"ima isplake upotrebljavaju se i posebne konstruk"ije mjeali"a na du!im rukama. To su rotori koji se vjeaju ili oslanjaju na poprene !rede radi upravljanja u smjeru krupnijih $lokula isplake radi njihovo! razbijanja. 8a razbijanje $lokula isplake koristi se i usmjereni mlaz, koji prima isplaku pod od!ovarajuim tlakom upotrebom posebne "rpke ili sa rezervno! prikljuka s !lavne isplane "rpke. 5.&. NADZOR KVALITETE ISPLAKE 8ahvaljujui tehnolokim prednostima i $inan"ijskoj moi na$tne industrije, rota"ijska metoda se intenzivno upotrebljavala, prouavala i usavravala u prolom stoljeu. 6vom metodom buenja se mo!u postii veliki uin"i i omo!uiti djelotvoran nadzor stabilnosti kanala buotine. 9ostoje mo!unosti djelotvornih tehnikih interven"ija u sluajevima !ubljenja isplake, prodora $luida pod tlakom, pojave havarija alata i raznih dru!ih nepo!oda u buotini. :meriki institut za na$tu (:9I , propisao je postupak ispitivanja svojstava pojedinih isplaka i najvanijih dodataka u pripremanju isplake za posebne namjene. Ga bi se isplakom obavile ranije nabrojene $unk"ije pri buenju, slijedee osobine isplake je nuno sustavno kontrolirati i odravati: !ustou, reoloka svojstva, $iltra"iju i debljinu oblo!a, sadraj pijeska, sadraj vrstih i tekuih tvari u ispla"i, koristei mjerenje sadraja vrstih sastojaka i destila"iju ulja i vode, mjerenje p7 vrijednosti ( kolorimetriki i elektrolitima . analizu alkalnosti i sadraj klorida, $ormaldehida, iona kal"ija, ma!nezija, sul$ata, $os$ata i dru!ih karakteristinih supstan"i u $iltratu isplake,

o"jenu kationske izmjene, mjerenje elektrine vodljivosti isplake te elektrostabilnost emulzije.

9rilikom buenja u nepoznatim i sloenim !eolokim nasla!ama posebno je vana redovitost nadzora kvaliteta isplake i odravanje njenih relevantnih svojstava. Tako se mo!u izbjei !ubljenje isplaka, lomovi i brojne dru!e tekoe. @ua treba stro!o slijediti propisani reim buenja, izbje!avati vee prekide rada i suvino manevriranje buaim alatkama. )uno je uvijek imati u priuvi potrebnu koliinu isplake i zahtjevne alatke za instrumentiranje radi uspjeno! interveniranja. 9osada na buaem postrojenju provodi u svakoj smjeni redovna mjerenja !ustoe isplake va!om za isplaku, prividne viskoznosti Marshovim lijevkom, sadraj vrstih esti"a !raduiranom i $iltra"ije standardnom $iltar'preom. 9ored brojnih laboratorijskih ure#aja i postupaka za nadzor svojstava isplake, ovdje su ilustrirani i opisani samo ure#aji koje koristi posada, inenjer spe"ijaliziran za ispitivanje svojstva isplake ( isplaar na buaem postrojenju. Isplaar obavlja redovni dnevni nadzor svojstava isplake i osi!urava zamjenu ili adekvatno tretiranje isplake. 5.&.1.GUSTOA Hustoa je veoma vano $izikalno svojstvo isplake radi osi!uravanja od!ovarajue! hidrostatiko! tlaka nuno! za ouvanje stabilnosti kanala buotine. 7idrostatiki tlak se rauna pomou slijedee jednaine: ph < ! 7 Ai (&'&

;a!a za isplaku slui za najbre i najjednostavnije odre#ivanje !ustoe. 9rila!o#ena je terenskim uvjetima mjerenja !ustoe isplake, to je pokazano na sli"i &'&, a dovoljne je tanosti pa se koristi na svim postrojenjima za rota"ijsku metodu buenja s ispiranjem dna buotine isplakom. Hustou isplake moemo mjeriti areometrom i hidrometrom koji se vie koriste u laboratoriju ne!o na buaem postrojenju. 3 oienu suhu posudu va!e ulije se do vrha svjee mijeana isplaka. 9osuda se poklopi poklop"em s rupi"om, tako da viak isplake iz posude iza#e kroz rupi"u. Rupi"a se zaepi prstom i poklopa" vrsto pritisne na posudu. 9osuda se opere i osui. Gvokraka polu!a, na ijem je jednom kraku posuda, a na dru!om duem kraku nalazi se pomini te!, stavi se na otri"u podnoja i pomou te!a, te promatranjem libele iznad otri"e dovede se va!a u vodoravnu ravnoteu. Gui je krak badaren sa k!=m, i lb=!alon za veliina !ustoe a koji se oitavaju na rubu te!a bliem libeli. Slika 5-5: ;a!a za mjerenje !ustoe isplake ('postolje, +' leite,,' no, -' libela, &' aa s uzorkom isplake, .' poklopa", /'pokretni jaha, 0' protute!, 1' re!ula"ijski vijak s olovnim zrn"ima, (2' skala. 5.&.2.VISKOZNOST ;iskoznost je veoma vano svojstvo isplake. 9rividna i stvarna vrijednost viskoznosti isplake redovno se kontrolira na terenu i u laboratoriji prema normiranim postup"ima mjerenja. Slika 5-6: Marshov lijevak (a i badarena posuda ( b

M'()*+, -./0,'1 (slika &'. slui za odre#ivanje prividne ili Marshove viskoznosti, koja se izraava u sekundama protje"anja ""a (222 "m, tekuine. Oijevak se testira mjerenjem prividne viskoznosti slatke vode, ije vrijeme isti"anja treba da bude +0 T 2,& sekunde pri temperaturi +( T , o *. )a vrijednosti mjerenja prividne viskoznosti utjeu veliine plastine viskoznosti i !rani"a poputanja ispitivane isplake. Izmjerene veliine prividne viskoznosti nisu usporedive s vrijednostima viskoznosti izmjerenim dru!im instrumentima.

Slika 5-7: 5tormerov viskozimetar ( posuda za isplaku, + vreteno, , brojanik, - sustav zupanika, & ute!, . postolje 5tormerov viskozimetar pokazan na sli"i &'/ sastoji se od vretena, posude za uzorak isplake, zupanika, skale oitavanja i bubnja na koji se namotava vuni kona". ;iskoznost se mjeri odmah nakon mijeanja utvr#ivanjem tereta (te!a na uzi"i, koja putem te!a izaziva .22 okretaja vretena uronjeno! u uzorak isplake. Teret se putem tabli"e ili dija!rama pretvara u viskoznost. 5.&.3. VRSTOA GELA 4vrstoa !ela utvr#uje se 5tormerovim viskozimetrom mjerenjem najmanje! tereta na uzi"i koji nakon (2 sekundi mirovanja isplake izaziva zaokret vretena u uzorku isplake za (=0 kru!a (-& stepeni . )akon (2 minuta mirovanja isplake ponovi se utvr#ivanje najmanje! potrebno! tereta na uzi"i, ali ovo! puta za poetak i nastavak vrtnje vretena. ;rijednosti se oitavaju u !ramima (! . 4vrstoa !ela utvr#uje se Nann ;'H metrom. )akon (2 minuta mirovanja rukav"a u ispla"i, koja je prethodno promijeana okretanjem rukav"a sa .22 o=min, prstom se polako okree osovina valjka uronjeno! u isplaku suosno s rukav"em. 9ritom se promatra brojanik i oita najvei otklon kazaljke. 5.&.4. FILTRACIJA Niltra"ija je pojava "ije#enja tekue $aze isplake u stijene. %apljevina koja prodire u okolne stijene naziva se $iltrat, a vrsti oblo! koji se stvara na stjen"i buotine zove se isplani oblo!. Niltra"ija je veoma vano svojstvo isplaka za buenje i znaajno utie na: e$ikasnost buenja, stabilnost kanala buotine i za!a#ivanje buenih vodopropusnih nasla!a. :ko su promjeri upljina u probuenim stijenama tri puta vei od promjera esti"a suspendiranih u ispla"i, isplaka se !ubi. 4esti"e kvalitetne isplake se obino hvataju na stjenke pora ili same stjenke buotine stvarajui nepropusni oblo!, koji smanjuje ili sprjeava !ubitke isplake. 9ostoje dvije vrste standardnih instrumenata za ispitivanje $iltra"ijskih svojstava isplake. Uedna je 7T'79 $ilter'prea, koja se upotrebljava za visoki tlak i visoku temperaturu. Gru!a je :9I $ilter' prea pokazana na sli"i &'0 koja se koristi pri niskom tlaku na sobnoj temperaturi. *ilindrina posuda s donje strane ima poklopa", koji se uvrsti na dva klina na "ilindru. Taj donji poklopa" ima otvor na sredini s "jevi"om. Iznutra poklopa" ima utor u koji se umee prstenasto !umeno brtvilo. )a to brtvilo dolazi metalno sito, a iznad nje!a standardni $ilter papir. 9rije

uvrenja posude na "ilindar, na $ilter papir stavlja se jo jedno prstenasto !umeno brtvilo. 6dozdo se "ilindar zatvara poklop"em s utorom za jedno prstenasto !umeno brtvilo, i "ijevnim prikljukom za tlaenje isplake u "ilindru. )akon ulijevanja isplake u "ilindar poklopljen s oba poklop"a, "ilindar se stavi u okvirni nosa i runim se zatvaranjem PTQ vijka dotee poklopa" tako da izdri tlak 2,/ M9a. %roz "ijevni prikljuak ( na bo"u ostvari se taj tlak i tako ,2 minuta mjeri "ije#enje $iltrata isplake kroz donju "jevi"u u staklenu menzuru.8atim se prekine tlaenje isplake, obavezno izjednai tlak u posudi s atmos$erskim i odvrne PTQ vijak. 9reostala isplaka se izlije iz posude, a posuda se opere tako da mlaz vode ne tue po isplanom oblo!u istaloenom na $iltar papiru. 8atim se odvoji donji poklopa" od "ilindra, ukloni !umeno brtvilo s $iltar papira s isplanim oblo!om. Redovito se mjeri i re!istrira debljina isplano! oblo!a te odre#uje nje!ova elastinost, hrapavost i ljepljivost. Slika 5-8: :9I $iltar prea ('postolje menzure, +' podeavajui vijak, ,' menzura za $iltrat, -' nosa menzure, &' okvir, .' elija za isplaku, /' prikljuni"a na $luid pod tlakom, 0' T' vijak, 1' poklopa", (2' !umeno brtvilo, ((' stublina, (+' $iltar'papir, (,' sito, (-' dno elije, (&' odvodna "jevi"a za $iltrat.

5.&.5 LJEPLJIVOST Ojepljivost isplano! oblo!a se po spe"i$ika"iji :9I ne utvr#uje, ali je vana pro"jena ovo! svojstva. Ojepljivost isplano! oblo!a o"jenjuje se pokuajem nalije!anja !latke metalne povrine, npr. plohe noa, bez pritiskivanja na isplani oblo!. 9romatraju se zatim, veliine priljepljivanja oblo!a na plohu noa lakim odljepljivanjem metalne plohe. Isplaar na terenu ili u laboratoriji dobiva tako subjektivne pro"jene ljepljivosti i uspore#uje ih s veliinama ljepljivosti ranije doziranih isplaka i odrava od!ovarajui kvalitet isplake. 5.&.&. SADR2AJ PIJESKA 9ijesak u ispla"i djeluje abrazivno na isplanu pumpu, buae alatke, povrinske vodove isplake, to poskupljuje odravanje komponenti u sistemu optoka isplake. Isplaka u svom krunom toku nosi krhotine izbuenih stijena sa dna buotine na povrinu. 6ve krhotine moraju se, to je vie mo!ue ukloniti iz isplake na povrini. Isplaari nazivaju PpijeskomQ sve krute esti"e koje se odvoje na situ od +22 mea, to predstavlja zrna promjera vee! od /- mikrona. Gjelotvornost taloenja krutih esti"a u isplanim koritima i isplanim bazenima ovisi o brzini !ibanja isplake, promjeru i !ustoi krhotina te !ustoi i viskoznosti isplake. Ispitna menzura ( elutriometar (slika &'1 slui za odre#ivanje pijeska odnosno svih krutih esti"a u ispla"i standardnim postupkom. 3 staklenu menzuru ulije se svjee pomijeana isplaka do oznake Pmud hereQ ili PisplakaQ. 8atim se do oznake PCaterQ ili PvodaQ ulije ista voda. Menzura se zaepi pal"em i promuka. ;odom razrije#eni uzorak isplake "ijedi se preko sita +22 mea . 4istom vodom se odvoje esti"e zaostale na situ a zatim se uvrsti lijevak. 5ito s lijevkom se preokrene i lijevak utakne menzuru. Mlazom vode operu se vrste esti"e sa (sada donje strane sita i oita visina ukupno! talo!a u menzuri. Menzura je badarena tako da podio"i predstavljaju postotak pijeska u odnosu na koliinu uzeto! uzorka isplake. Slika 5-9: Menzura za mjerenje sadraja pijeska ('menzura s badarenim koninim dijelom, +' lijevak, ,' valjak, -' sito

5.3. $IDRAULI KI OTPORI *irkula"ija potrebne koliine isplake od!ovarajuih svojstava osi!urat e se pravilnim izborom buaih alatki i vodova, ure#aja za proiavanje isplake te izborom isplane pumpe koja mora savladati ukupne hidraulike otpore u sustavu optoka. ;rijednosti hidraulikih otpora protje"anja isplake kroz vodove isplake na povrini, buae alatke i prstenasti prostor do izljeva raunaju se na temelju Gar"ijeva jednadbe koja !lasi F O v+ Vp( < $ ?? ?? A Gu + (&'.

v Gu A Re < ???? B

(&'/

;anjske sile uvjetuju teenje isplake izloene njihovom djelovanju. Tok isplake u sistemu pri buenju moe biti strujni ( laminarni , vrtloni ( turbulentni i epoliki. 3 laminarnom toku $luid se smie paralelno sa smjerom toka u ravnima razliitih brzina. 9ri svakoj brzini smi"anja $luid ima odre#enu viskoznost, ija se prividna vrijednost odre#uje razliitim postup"ima. 8a laminarno protje"anje: Re < +,22, koe$i"ijent trenja moe se izraunati po 5tokesovoj $ormuli: .$ < ?? Re (&'0

8a turbulentni reim u podruju hidrauliki !latkih "ijevi kada je vrijednost ReWnoldsovo! broja ( Re u rasponu s krajnjim !rani"ama, ,.222 < Re < (22.222 najprikladnija je @lasiusova jednina: 2,,(.$ < ???? Re2,+& (&'1

8a podruje hidrauliki hrapavih "ijevi, tj. potpune turbulen"ije, moe se koristiti )ikuradseov obraza": ( $ < ???????? ((,/- K + lo! (=X + (&'(2

8a protok $luida u prstenastom prostoru ReWnoldsov broj e biti: ; Ge A Re < ????? B Ge < Gz" Gb :psolutna hrapavost se izraava na sljedei nain: Gz" % < %z" (????? Gz" Gb Gb K (????? Gz" K Gb (&'(, (&'((

(&'(+

% % X < ?? < ????? (&'(Ge Gz" Gb 9ad tlaka pri protje"anju $luida u prstenastom prostoru moe se izraunati po slijedeem obras"u: : O v+ Vp+ < $ ?????? A + (Gz" Gb (&'(&

9ored !ore navedeno! postupka raunanja hidraulikih otpora isplake kod rota"ijsko! buenja, postoje brojni priruni"i s brzim postupkom raunanja. Mo!ue je koristiti nomo!rame me#usobne ovisnosti !lavnih podataka o optoku isplake i hidraulikim otporima. :ko su izraunani hidrauliki otpori vei od tlaka "rpke, sustavom ispiranja e protje"ati manja koliina isplake, koja moe biti nedovoljna pa e uvjetovati vee smanjenje mehanike brzine buenja. 3 tom se sluaju analiziraju mo!unosti smanjivanja otpora u sistemu toka isplake i zamjene postojee isplane "rpke veom te relevantne posljedi"e. Tu se moe analizirati i mo!unost upotrebe dodatnih isplanih "rpki uzastopno (u seriji ili usporedno s !lavnom isplanom "rpkom.