Dubrovake ljetne igre kroz povijest

Ivanica Karlovi

SADRAJ
1. UVOD 2. Dubrovnik 3. Dubrovake ljetne igre
Povijesni okvir

Zaetak Dubrovakih ljetnih igara

Razvoj O igrama Libertas Nagrade Igre danas

4. Izvori

UVOD
Dubrovnik je jedinstvena pozornica na svijetu, otvorena nebu, pokretna, mobilna i prikladna za svaki knjievni izraz. Grad od kamena i sna. Jure Katelan

UVOD- DUBROVNIK
Uspjean razvoj Dubrovnika u prolosti uvjetovan povoljnim zemljopisnim smjetajem Pojaani promet izmeu istoka i zapada, za vrijeme i nakon kriarskih ratova, potaknuli su u 12. i 13. stoljeu razvoj pomorskotrgovakih sredita poput Dubrovnika Oslobaa se Mletakog utjecaja u 14. stoljeu (uz Veneciju i Anconu) postaje najznaajnija pomorsko-trgovaka sila Jadrana

15. stoljee- samostalno biranje kneza i vijenika, kovanje novca i dravna zastava s likom sv. Vlaha, samostalno zakonodavstvo

 16. stoljee- Zlatno doba Dubrovake Republike (pomorska trgovina, razvijena mornarica)
Materijalno blagostanje, osjeaj sigurnosti i slobode formirana kultura ivljenja u humanistikom duhu i potaknut kreativan stvaralaki polet dometi u urbanistikom i graditeljskom razvoju koji se zadrao do danas u knjievnosti i pjesnitvu (Marin Dri, Ivan Gunduli), znanosti (Ruer Bokovi) i drugim vidovima umjetnosti i kulture

potres 1667.! ukinue Dubrovake Republike 1808., pripajanje ostatku Dalmacije i Hrvatske 1815.

Dubrovake ljetne igre

Povijesni okvir
U vrijeme osnutka diljem Europe nastajala brojna kazalina i glazbena dogaanja O turizmu kao o masovnom fenomenu moe se govoriti unazad ezdesetak godina. Nakon Drugoga svjetskog rata najprije je dolo do obnavljanja turistike infrastrukture unitene u ratnim razaranjima i njezine nacionalizacije, a istodobno su se poeli osnivati nacionalni parkovi i parkovi prirode te dramski, filmski i glazbeni festivali- meu njima i Durovake ljetne igre

 1933. u Dubrovniku je odran uveni svjetski kongres PEN-klubova na poljani pred Kneevim dvorom Hrvatsko narodno kazalite iz Zagreba u reiji Tita Strozzija, izvelo pastirsku igru Ivana Gundulia Dubravka. Veliki uspjeh ovog muziko-scenskog spektakla u autentinom povijesnom ambijentu doveo do ideje o potrebi osnivanja redovnog Dubrovakog ljetnog festivala

Zaetak Dubrovakih ljetnih igara

5 godina nakon zavretka 2.svjetskog rata, 1950., utemeljene Dubrovake ljetne igre

Hamlet, Tvrava Lovrijenac, Dubrovake ljetne igre, 1952.

Razvoj
1950.
Na poljani pred Isusovakom crkvom odran niz koncerata, pet dramskih naslova i lirska veer izvoeni Ivan Lukai, Ivan Mane Jarnovi, Marin Dri (Dundo Maroje, Skup) , M. Benetovi (Hvarkinja), nepoznati autor 17. st. (Ljubovnici), te dubrovaka obrada Moliera iz 18.st.

1951.
najvea programska inovacija bila je uvoenje u repertoar baleta i opera predstava Plakir Marina Dria - reditelj Marko Fotez i scenograf Mie Rai osmislili u prostoru parka Gradac

postavljanjem predstave u autentinom ambijentu poinje tradicija dubrovakog ambijentalnog kazalita

 Djela Marina Dria, Nikole Naljekovia, Ivana Gundulia i Ive Vojnovia postala su okosnica dramskog programa
spoznaja o vanosti ambijentalnosti mogunost ambijentalnog saimanja klasinih europskih dramskih djela s trgovima, palaama, tvravama i parkovima Dubrovnika 1952.
Marko Fotez postavlja Hamleta na Tvravu Lovrjenac, koja ubrzo postaje poznata u svijetu kao idealan scenski prostor za ovu predstavu kao i ostala vrhunska ostvarenja svjetske literature

1973.
jedrenjak Santa Maria

Poetak sedamdesetih nekonvencionalne dramske forme

O igrama
najstarija je kulturna institucija u Hrvatskoj jednom godinje od 10. srpnja do 25. kolovoza Osniva i vlasnik grad Dubrovnik mjesto susreta, ideja i novih projekata Temeljno estetiko polazite programa zadano upravo batinom i dubrovakom ambijentalnou

Lokacije

Akvarij

Kneev dvor

Palaa Sponza

Ispred Crkve sv.Vlaha

Crkva sv. Ignacija Drieva poljana Kupalite uli

Ljetnikovac Skoibuha

Otok Lokrum

Bokovieva poljana

Poslijediplomsko sredite Dubrovnik

Tvrava Revelin

Libertas
Jedna od zastava Dubrovake republike imala je natpis "libertas (lat.sloboda) Ta se zastava koristi prilikom otvorenja Dubrovakih ljetnih igri, kada se podie na Orlandov stup uz stihove Himne slobodi

"Non bene pro toto libertas venditur auro"

Nagrade
ORLANDO
Od 1976. dodjeljuju se nagrade Hrvatske radiotelevizije za najbolja dostignua u glazbenom i dramskom programu Dubrovakih ljetnih igara

NAGRADA HRVATSKOG GLUMITA

Organizator provedbe i dodjele nagrade je Hrvatsko drutvo dramskih umjetnika, a dodjeljuje se od 1996.

Igre danas
Turistiki proizvod s vie od 60,000 posjetitelja (po broju posjetitelja odmah iza zidina) razvijen, dominantan kulturni turizam Financijska odrivost- financiraju se 30-50% iz vlastitih sredstava, ostalo financiraju grad i drava

 NOVI VIZUALNI IDENTITET Tlocrt grada Dubrovnika ucrtan u ljudsko srce vizualni je identitet od prolih, 64. Dubrovakih ljetnih igara

Dubrovnik se predstavlja kao ivi organizam koji slavi i ivi umjetnost

Vizualna slinost srca i tlocrta grada izgleda banalno jednostavno i upravo zbog toga na najbolji nain pojaava poveznicu izmeu arhitekture grada i anatomije ivog organizama koji ivi i slavi umjetnost. Dubrovnik o kojem mi govorimo nije od kamena, nego od iste emocije

Izvori
http://experience.dubrovnik.hr/vodic_novost.php?id=1503&id_main=1503# .UwrDVfl5Nic Mari, A., 2007., Dubrovake ljetne igre, seminarski rad www.geografija.hr/clanci/print-verzija/1506/bastina-u-turizmu-dubrovackoneretvanske-zupanije.htm www.dubrovnik-festival.hr http://hr.wikipedia.org/wiki/Libertas_(Dubrovnik)

Pitanja?

Hvala na pozornosti!