Readers Digest

Zato pirati vole papige?

i r o v o g nije i jne d O ajud je ta n zabavni ivota j g a o n n odnev k a sv

David Feldman

e k t e n o g a Z
na

Zagonetke

Zagonetke
David Feldman

Odgovori na

svakodnevnog ivota

najzabavnije tajne

najudnije i

Readers Digest

Beskrajna potraga za odgovorima na obina ivotna pitanja . . . . . . . . . . . . . . . .6

1.

Ljudi

.................................................... Zato imamo une resice? A umnjake? Zato nam curi nos? Zato nam se koa jei? Zato imamo malu udubinu na sredini gornje usne? Tu su odgovori na desetke pitanja o nama samima.

2. ivotinje

........................................... Zato psi imaju crne gubice? Misle li tvorovi da drugi tvorovi smrde? Zato papige oponaaju ljudski govor? Otkrivene su tajne ivotinjskog carstva!

82

3. Hrana i pie

................................ Zato kiselo vrhnje ima rok trajanja? Tko je poeo poklanjati okoladne zeie za Uskrs? Zato nas luk tjera na pla? Poto ovo proitate, veera vam nikada vie nee biti ista kao prije.

146 192

4. Obiaji i navike

......................... Tko odreuje granice meu oceanima? Zato u salutiranju 21 pukom ima 21 puka? Kako je u engleskom jeziku Xmas postalo zamjena za Christmas? Stiu rjeenja za zbunjujua pitanja svakodnevnog ivota.

sadr

5. Strojevi i ureaji

...................... Zato su svjetla na semaforima crvene, ute i zelene boje? Zato klavir ima 88 tipki? Koja je razlika izmeu muke i enske britvice? Razotkrivamo malo poznatu istinu o pomagalima modernog ivota.

264

6. Svakodnevne stvari 7. Priroda i znanost 8. Sport

................ Zato iste stvari cvile? Zato vuna ima tako grozan miris kad je mokra? Zato se na stropnim ventilatorima skuplja praina? Evo odgovora na ta i druga nasumina zapaanja.

324 364

..................... Kako aspirin pronae glavobolju? Kako se teflon zalijepi za tavu? Zato munja ide u cik-cak? Znanost daje spasonosne odgovore!

............................................... Zato su teniske loptice upave? Kako se upravlja saonicama? Odakle se pojavio leptirov stil plivanja? Ta e pitanja zbuniti i najgorljivije sportske navijae.

404

raj

Kazalo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 446 Biljeka o autoru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 463

Zagonetke

Beskrajna potraga za odgovorima na obina ivotna pitanja

Jeste li se ikad upitali zato psi jedu stojei, a make sjede dok jedu? Ili zato elektrini vodovi zuje? A gdje je Stari Zeland? Neki ljudi mogu mirno proivjeti itav ivot, nikad ne doznavi odgovore na ta pitanja. Na alost, ja nisam jedan od takvih. Od malih sam nogu izluivao sve oko sebe jednostavnim pitanjem: Zato?. Tako sam se jedne subote prije dvadesetak godina naao u supermarketu, u odjelu sa itnim pahuljicama. Bio sam na dijeti i pokuavao pronai niskokalorine pahuljice, no shvatio sam da nikad zapravo nisam paljivo prouavao tablice hranjivih vrijednosti na proizvodima. Na moje veliko iznenaenje, praktiki svaki je proizvod u 30 grama imao tono 480 kJ. Pitao sam se kako Kelloggs Corn Flakes i Kelloggs Frosties mogu sadravati ba identian broj kilodula? Na putu kui na pamet mi je pala rije zagonetka, koja se mogla odnositi na sve te male misterije svakodnevnog ivota koje nas izbezumljuju. Nikada ne saznamo odgovore na ta pitanja, jer ne znamo gdje moemo potraiti odgovore ili zato to nam misli zaokupe druge dosadne stvari, poput odlaska u kolu ili na posao. Zakleo sam se da u prikupiti sve te zagonetke, misterije o kojima se ne pie u standardnim udbenicima i prirunicima, te da u pronai odgovore uz pomo strunjaka za pojedina podruja. Cilj mi je bio razotkrivanje zagonetki, demistifikacija svakodnevnog ivota. U potrazi za odgovorom na nedoumicu vezanu uz pahuljice, nauio sam vanu lekciju: odgovori su esto jednostavniji no to mislimo i puno zanimljiviji no to oekujemo. U sluaju pahuljica odgovor se pokazao sramotno jednostavnim. (Samo da znate, evo odgovora: jednaka koliina svih ugljikohidrata i bjelanevina sadri jednak broj kilodula: 16 kJ po gramu. Nije vano

uvo

Uvod

od

jesu li to jednostavni ugljikohidrati, poput rafiniranog eera, ili pak najzdravija cjelovita itarica na planetu kad je rije o jedinici energije, sasvim je svejedno koja je vrsta ugljikohidrata.) Kad sam objavio svoju prvu knjigu, zavrio sam je pozivom itateljima da mi poalju neka svoja zanimljiva pitanja. Od toga trenutka jo uvijek odgovaram na pitanja svojih itatelja. Ljudi koji su kupili moje knjige mogu se podijeliti u dva tabora: na one koji nou ne mogu zaspavati sve dok ne otkriju odgovor na svoju zagonetku i na one koji se nadaju da e moje knjige odvratiti njihove blinje od maltretiranja okoline u potrazi za odgovorima na svoje opsesije. (Ako pripadate prvoj skupini i imate nedoumice koje biste rado razrijeili, molim vas da mi ih poaljete na feldman@imponderables.com. Ako ste prva osoba koja mi poalje zagonetku koju emo uvrstiti u idue izdanje, poslat u vam besplatan primjerak i spomenuti vas u zahvalama u iduem izdanju.) Zabavni dio mojega posla jest razgovor sa strunjacima iz najrazliitijih podruja od policajaca do dizajnera plianih medvjedia; od neurologa do najboljih svjetskih strunjaka za gusare. Ti ljudi, koji su mi poklonili toliko vremena, stup su mojega rada. Davno sam odustao od zablude da u iskorijeniti zagonetke: im se jedna rijei, ve vrebaju druge dvije. No odluio sam borbu protiv njih gledati na pozitivan nain. Svaka takva bitka nov je izazov. A nakon vie od dva desetljea sueljavanja sa zagonetkama, shvatio sam da se neki od odgovora mijenjaju pojavljuju se rezultati znanstvenih istraivanja i miljenja strunjaka koji bacaju novo svjetlo na ve postavljena pitanja. U svojoj posljednjoj knjizi Zato gusari vole papige? neke od ve objavljenih odgovora osvjeio sam novim saznanjima. Mnoga od njih uvrtena su i u ovo izdanje, na kraju ve danih odgovora. Ako jedva ekate da doznate odgovor na bilo koje od pitanja koja sam postavio u ovom uvodu (a sva ona imaju svoje odgovore u ovom izdanju), uvjeren sam da ete lako otkriti do kojega sam zakljuka doao: dok si god znatieljan, nee ti biti dosadno. David Feldman

Kojiput je komplicirano biti samo

ovjek. Zato nas toliko boli kad se poreemo na papir? Zato nam se Zato nas vruina tijekom dana uspava, a nou nam ometa san? Pripremite se na odgovore jer su esto udniji od pitanja.

ne jei koa lica? Zato nas koa svrbi?

lju

udi

Ljudi

10

Zagonetke

Zato mnogi slijepi ljudi nose tamne

naoale?
Brailleov institut svake godine objavljuje popis 10 najneobinijih pitanja koja pristignu na njegovu adresu. S ponosom moemo rei da je meu naim itateljima to pitanje bilo deveto po popularnosti 1993. godine (uz deseto najpopularnije pitanje: Smiju li se slijepe bebe?). Odgovor Brailleovog instituta na to pitanje istie kako veina slubeno slijepih ljudi ipak poneto vidi:

Nisu svi slubeno slijepi ljudi doista potpuno slijepi. Vie od 75 posto slubeno slijepih ljudi ima nekakvu sposobnost vida. Sljepoa je odsutnost vida, no ne nuno i odsutnost svjetla.

Alberta Orr, iz Amerike zaklade za slijepe osobe, dodaje: Mnoge osobe oteena osjeta vida vrlo su osjetljive na jako svjetlo i bljetanje, pa nose tamne naoale da bi smanjile koliinu svjetla koje ulazi u mrenicu. Neki slijepi ljudi nose tamne naoale iz estetskih razloga: ele prikriti lo izgled svojih oiju. Sve vie slijepih ljudi odrie se tamnih naoala, no tamne naoale esto povezujemo sa slijepima jer ih nose mnoge poznate slijepe osobe, poput Stevieja Wondera. No ak se i to mijenja kad smo posljednji put vidjeli Josea Feliciana na televiziji, nije nosio naoale, unato jakim reflektorima.

to znai da je vid 20 20 ili 20 40?

Prvi broj za oznaavanje otrine vida uvijek iznosi 20. Broj 20 oznaava udaljenost u stopama od mjesta gdje se sjedi ili stoji do tablice za ispitivanje otrine vida. Ta udaljenost nije sluajna. Zrake svjetlosti su paralelne upravo na 20 stopa (oko 6 m) od tablice, stoga je mii, kojim se u oku regulira lea u zdravom oku, na toj udaljenosti relativno oputen pri pogledu na tablicu. Drugi broj oznaava udaljenost pri kojoj bi zdravo oko trebalo normalno vidjeti slova u tablici. Trei redak odozdo na veini tablica odgovara normalnom vidu 20 20. Ako slova u tom retku moete normalno vidjeti, imate normalan vid, 20 20. Ako je drugi broj otrine vida vei od 20, vid je oteen. Ako je vid 20 50, moete tek razabrati slova koja drugi ljudi

tko? zato? to? kada? koji? kako? tko? zato? to? kada? koji?

Ljudi

11

mogu normalno vidjeti s dvostruko vee udaljenosti, na 50 stopa (15 m). Ako je kod vas zabiljeeno 20 10, normalno moete vidjeti slova koja drugi ljudi vide tek na upola manjoj udaljenosti. Dobili smo odgovor na jo jednu zagonetku vezanu uz test otrine vida koja nas je muila: je li mogue da ne vidite jedno slovo u retku, a ipak dobijete bod, kao da dobro vidite? Mogue je, jer vano je prepoznati veinu slova u jednom retku kako bi lijenik zakljuio da ste u mogunosti proitati taj redak. Da su nam barem uitelji u kolama tako blagonakloni!

Tko je stavio E na vrh tablice za

ispitivanje otrine vida? I zato?
Hermann Snellen, nizozemski profesor oftalmologije, stavio je slovo E na vrh tablice 1862. godine. Iako su tablice prije toga na vrhu imale slovo A, Snellen je ubrzo sastavio novu tablicu sa slovom E na vrhu. Snellen je naslijedio dr. Fransa Cornelisa Dondersa na mjestu ravnatelja Nizozemske one klinike. Donders je tada bio najvei svjetski strunjak na podruju geometrijske optike. Snellen je pokuao nainiti standardizirani test za dijagnozu otrine vida, kako bi izmjerio koliko malenu sliku oko moe vidjeti dok percipira samo pojedinosti te slike. Dondersove sloene formule temeljile su se na tri paralelna retka; od svih slova abecede veliko E bilo je najslinije recima koje je Donders temeljito prouavao. Budui da je Donders prije odredio na koji nain oko percipira slovo E, Snellen je veinu svojega matematikog rada temeljio na petom slovu (nizozemske) abecede. Tri vodoravne crte slova E odvojene su jednakim bijelim prostorom. U Snellenovoj izvornoj tablici postojao je omjer jedan naprama jedan izmeu irine i visine slova, a razmaci i vodoravne crte slova E bili su jednako dugi (u nekim novijim tablicama srednja crta je kraa). Louanne Gould iz tvrtke Cambridge Instruments kae da slovo E, za razliku od otvorenih slova poput L ili U, potie promatraa da razlikuje bijelo i crno, to je vaan dio dobroga vida. Bez te sposobnosti slovo E poinje nalikovati na slova B, F ili P te mnoga druga. Naravno, Snellen nije mogao sastaviti tablicu samo od slova E, jer bi u protivnom svi pacijenti imali otrinu vida 20 10. No Snellen je shvatio da

kako? tko? zato? to? kada? koji? kako? tko? zato? to? kada?

12

Zagonetke

je vano u tablicu uvrstiti ista slova nekoliko puta, kako bi bio siguran da se pacijentova nemogunost vienja slova temelji na oteenju vida, a ne na tome koliko su teka pojedina slova. Ian Bailey, profesor optometrije i ravnatelj Klinike za oteenje vida na kalifornijskom sveuilitu Berkeley, kae da nije toliko vano nalaze li se u tablici najlaka ili najtea slova. U veini tablica nalazi se samo deset razliitih slova, ona koja su zapravo najlaka. Danas mnoge tablice ne poinju slovom E i ne postoji tehniki opravdan razlog zbog ega bi slovo E moralo biti prvo no to je ipak sluaj kod veine tablica. Dr. Stephen C. Miller iz Amerikoga optometrijskog drutva tvrdi kako vei broj tablica koje poinju slovom E odraava tenju optikih tvrtki ka standardizaciji tablica za ispitivanje otrine vida. A nama je ba drago zbog toga. Lijepo je znati da emo, iako nam se vid moe itekako pogorati, barem uvijek pogoditi slovo u prvom redu.

to uzrokuje pojavu mrlja u oku?

S unutranje strane oka nalazi se velika upljina punjena elatinastom tekuinom zvanom staklovina. Flotirajue mutnine su male proteinske mrlje, pigmentni ili zametni ostaci (zarobljeni u upljini tijekom nastajanja oka) koji se zadravaju u staklovini. Malene mrlje pojavljuju se pred okom jer su poluprozirne flotirajue mrlje vidljive samo kad dospiju u liniju vida. Veina ljudi kod kojih vjerojatno postoje takve mrlje zarobljene u staklovini ne primijeti mrlje. Oi se mogu prilagoditi nesavrenostima, to vam moe potvrditi svatko tko nosi naoale i ima prljave lee. Mrlje se najlake primijete kad gledate u jednolinu pozadinu, primjerice crnu plou, bijeli zid ili nebo. to se moe uiniti protiv tih mrlja? Povremene mrlje su obino bezopasne, iako one kojiput mogu upuivati na oteenje retine (mrenice). Mrlje se najee mogu sprijeiti lijekovima iz kune radinosti. Amerika akademija za oftalmologiju predlae:

Ako se mrlja pojavi ravno u vaoj liniji vida, najbolje je kolutati oima, ime e se unutranja tekuina zavrtjeti i tako odmaknuti mrlju iz linije vida. Naviknuti smo pomicati

tko? zato? to? kada? koji? kako? tko? zato? to? kada? koji?

Ljudi

13

oi lijevo-desno, no i pomicanjem oiju gore-dolje moe se uzrokovati kretanje tekuine, te tako bolje pomaknuti mrlju.

Iako ste svjesni toga da mrlje postoje, iznenaujue je teko vidjeti mrlje onda kad u njih gledate odvojeno od okoline. Budui da su mrlje zapravo unutar oka, one se pomiu kako se pomiu i oi, i ini se da nestanu kad god pokuate gledati ravno u njih.

Zato oi bole kad ste umorni?

Ovisnici o televizoru puno su zaposleniji no to moete zamisliti. Dok lee na trosjedu, itaju strip ili gledaju Zekoslava Mrkvu prouavajui negativan utjecaj nasilja na djecu, oni zapravo koriste, kako bi to oftalmolog James P. McCulley rekao, neke od najaktivnijih miia u tijelu. U oima se naime nalaze tri skupine miia. Svako oko ima est ekstraokularnih miia (izvan oka) povezanih s vanjskom stranom one jabuice, kojima pokreemo oi u svim smjerovima. Ekstraokularni miii moraju usklaivati svoje pokrete kako bi oba oka gledala istovremeno u istom smjeru. Sfinkter i miii dilatatori zatvaraju i otvaraju zjenice te odreuju koliko e svjetla ui u oko. Cilijarni miii nalaze se uz onu leu. Kontrakcijama i oputanjem mijenjaju oblik lee, ime se mijenja njezin fokus. Koncentrirano itanje ili usredotoen rad zahtijevaju aktivnost tih skupina miia koja bi oduevila i trenera aerobika. Naalost, i ovdje, kao i u aerobiku, vrijedi uzreica bez muke nema nauke, a optometriar Steven Mintz objanjava:

Ljudsko je oko tako oblikovano da e, ako je savrene grae, stvoriti na mrenici (na stranjoj strani oka) jasnu sliku bilo kojeg udaljena predmeta bez upotrebe ve spomenutih onih miia. No da bismo jasnije vidjeli blie predmete, moramo upregnuti miie. Ekstraokularni miii moraju okrenuti oko prema unutra; miii sfinktera moraju smanjiti zjenicu; a cilijarni miii moraju se zgriti kako bi lea promijenila oblik i stvorila jasniju sliku.

kako? tko? zato? to? kada? koji? kako? tko? zato? to? kada?

14

Zagonetke

Ovaj minimalni miini rad sam je po sebi znaajan. Ipak, nijedno ljudsko oko nije savreno oblikovano i te nesavrenosti samo e poveati koliinu napora potrebna da se proizvede kvalitetna slika. Primjerice, dalekovidni ljudi moraju vie naprezati svoje cilijarne miie. Kod mnogih ljudi postoji neravnotea u ekstraokularnim miiima zbog koje se oni moraju vie naprezati. Praktiki svaka osoba nakon etrdesete godine ivota pati od ukoenja lee unutar oka, zbog ega se cilijarni miii moraju jo vie naprezati. itanje pri neprikladnu osvjetljenju (prevelikom ili premalom) natjerat e sfinkter i miie dilatatore da vie rade. Upravo kao to nakon odraenih stotinu sklekova bole miii ruku, tako bole i miii oiju. Dodajte tome injenicu da e nakon nekoliko sati intenzivnog rada miii u cijelom tijelu biti umorniji, a vaa tolerancija na bol u umornim oima bit e nia nego kad ste odmorni i svjei. Oftalmolozi s kojima smo razgovarali nagaaju da je vei dio umora oiju uzrokovan zapravo suhoom oiju. Dr. Ronald Schachar iz Amerike udruge za razvoj oftalmologije kae da kad je netko umoran, smanjuje se broj treptaja i oi nisu dovoljno podmazane. Usredotoen rad takoer utjee na smanjenje broja treptaja. Specijalisti za one bolesti primijetili su da ljudi koji rade na raunalu rjee trepu. Upravo zbog toga preporuuju odmor od raunala barem jednom svakoga sata. Dok veina nas jedva eka da nakon nekoliko sklekova odmori miie, svoje oi svakodnevno tjeramo da tre maraton.

to uzrokuje podonjake?
Evo krivaca, poevi od najeih: 1. Naslijee. Upravo tako. Ujutro neete izgledati kao rakun zato to ste proveli no vani. Za sve su krivi vai roditelji, djedovi i bake. Neki se ljudi raaju s vikom masnih jastuia i tekuine ispod oiju. 2. Zadravanje tekuine. Na onim kapcima koa je najtanja i najosjetljivija na cijelom tijelu, i to ak etiri puta osjetljivija od prosjene koe. Tekuina se ee nakuplja na dijelovima gdje je koa tanja. to

tko? zato? to? kada? koji? kako? tko? zato? to? kada? koji?

Ljudi

15

U kojem su smjeru okrenute nae oi dok spavamo?

Obino prema gore. Dok spavamo, oni nam se miii opuste, a prirodna tendencija oiju, zvana Bellovim fenomenom, jest da se one okrenu u svoj uobiajeni poloaj. Naravno, dok smo u REM fazi sna, oi nam se pomiu naprijed-natrag.

uzrokuje nakupljanje tekuine? Meu krivcima su lijekovi, problemi s bubrezima i jetrom, unos soli te vrlo esto alergije. Dermatolozi i alergolozi mogu za velik broj pacijenata u najveoj mjeri zahvaliti kozmetikoj industriji. Uobiajeni uzroci patnjama alergijske su reakcije na maskaru i olovku za oi. 3. Starenje. Koa lica, a pogotovo oko oiju, s godinama se opusti. Puno je vea vjerojatnost da e podonjaci nastati kao posljedica starenja koe, a ne zbog neispavanosti ili umora. 4. Previe mrtenja i smjekanja. Mrtenjem i smijanjem ne nastaju samo podonjaci, ve i bore oko oiju. Dr. Tom Meek s Amerike dermatoloke akademije za The New York Times na manje je fascinantan nain objasnio nastanak vreica ispod oiju: Krugovi su vjerojatno posljedica sjene koju baca svjetlo iznad glave.

Zato vidimo sve zvijezde pri udarcu

u glavu?
elite li vidjeti zvijezde? Toplo preporuamo odlazak iz grada, u nenastanjeno podruje, gdje nema svjetla i gdje za vedra vremena na nebu moete vidjeti bezbroj zvijezda. Ako vam pogled prema vedrom nonom nebu nije dovoljno nadahnue, moete pokuati glavom udariti o neto. No takvim nainom neete si zajamiti uivanje u pogledu na mnotvo svjetlucavih zvijezda, za razliku od pogleda na nebo zvijezde, naime, moete, ali i ne morate vidjeti. A tu se javlja i problem glavobolje. Budui da nismo bili sigurni vidimo li zvijezde zbog oteenja oiju ili ozljede u mozgu, zamolili smo nekoliko neurooftalmologa za objanjenje. Ispada da postoje male kontroverze oko toga pitanja, ali veina se, ini se, slae oko toga da je rije o prividu u oima.

kako? tko? zato? to? kada? koji? kako? tko? zato? to? kada?

16

Zagonetke

Lenworth Johnson, neurooftalmolog na Institutu Mason Eye na Sveuilitu Missouri u amerikoj dravi Columbiji, odgovorio nam je da, kad udarimo glavom, zatrese nam se staklovina, elatinasta masa u unutranjosti oiju. Staklovina, koja se nalazi uz mrenicu, zatim poljulja mrenicu. Mrenica je osjetni dio oka koji mozgu alje informaciju o koliini, vrsti i boji svjetla. To poljuljanje alje mozgu zvjezdane signale. Ta je pojava slina osjetu boli na povrini koe kad vas netko tipne jer se u mozgu nalaze ivci koji takav podraaj registriraju kao bol, kae Johnson. Draenje mrenice mozak ne prepoznaje kao bol, iako Scott Forman, docent na odsjeku za oftalmologiju, neurologiju i neurokirurgiju na Medicinskom fakultetu u New Yorku, objanjava:

Dojam da vidimo zvijezde nakon ozljede glave vjerojatno se odnosi na ono to struka naziva fotopsijom. Taj se naziv odnosi na vizualne poremeaje koji su posljedica iznenadna ubrzanja/usporavanja one jabuice (koja slijedi nakon udarca u glavu). Time nastaje gravitacijska sila na staklovinu. Poto staklovina nadrai mrenicu, to bi se i dogodilo da na mrenicu djeluje sila, mrenica e se lagano nabrati. Mehaniku deformaciju mrenice neemo osjetiti kao bol jer na mrenici nema osjeta boli. Ipak, nastaje val depolarizacije, promjene u elektrinom naboju ili elektrinoj aktivnosti fotoreceptornih slojeva na mrenici koji sadre elemente koji primaju svjetlost iz okoline. Mehanika deformacija ima jednak uinak kao i svjetlost koja ulazi u oko. Dakle, nadraena mrenica alje signal do optikoga ivca, a upravo zahvaljujui centru za vid u mozgu (u stranjem renju, te ostalim centrima u mozgu zaduenima za podraaje) mi nakon udarca vidimo zvijezde, munje, iskre i ostale pojave. elite li da netko drugi vidi zvijezde, najbolje je pogledati neki od crtanih filmova brae Warner (iliti Warner Brothers) likovi bezbroj puta dobiju ekiem po glavi, nakon ega vide zvijezde. No sportai, rtve nesree ili kriminalnih radnji koji pretrpe potres mozga (udarac mekog modanog tkiva o tvrdu lubanju) takoer esto vide zvijezde. Prema nekom istraivanju gotovo 30 posto

tko? zato? to? kada? koji? kako? tko? zato? to? kada? koji?

Ljudi

17

sportaa koji su pretrpjeli ozljedu glave od izravnog udarca u glavu vidjelo je zvijezde ili neobine boje. Epileptiari kojiput vide zvijezde tijekom napadaja, a kojiput i nakon njih. Kao to smo vidjeli, zvijezde moete vidjeti nakon izravna poremeaja u mozgu koji ne mora imati veze s mrenicom, no velike su anse da e vam, za razliku od Toma i Jerryja, za svaki udarac u glavu od kojeg vidite zvijezde biti potrebna hitna lijenika pomo.

to su jamice? I zato ih imaju samo

neki ljudi?
Jamice su opi naziv za udubine na povrini koe. Javljaju se kad su miina vlakna privrena za dublje slojeve koe, primjerice na obrazima ili bradi, ili ondje gdje je koa vlaknima povezana s kostima, primjerice na laktovima, ramenima ili leima. Jamice se najee pojavljuju na mjestima gdje je koa najvre vezana uz kost ispod nje. Dr. William Jollie, profesor i predstojnik katedre za anatomiju na Medicinskom fakultetu u Virginiji kae da su jamice vjerojatno posljedica neke pogreke u vezivnom tkivu koje povezuje kost i kou. Znai, jamice koje smo s divljenjem promatrali zapravo su anatomska pogreka! A sklonost jamicama je, ini se, nasljedna. Za to Michael Douglas moe kriviti svojega oca.

emu slue umnjaci?

Umnjaci su dar stomatolozima koji su plaeni da ih vade. Inae su umnjaci openito nepoeljni i smatraju se potpuno suvinima ljudskom rodu. No budui da nam priroda ipak rijetko kad priuti neki dio tijela koji ba niemu ne slui, potraili smo odgovor koji e nas vie zadovoljiti. Tijekom evolucije ljudski je mozak postajao sve vei, a poloaj lica pomicao se prema dolje i unatrag. Otprilike u doba kad se ovjek uspravio i poeo kretati na stranjim nogama, dogodile su se neke dodatne promjene na licu. Izraena se eljust pomaknula unatrag i skratila, te nije bilo mjesta za umnjake. eljusti veine ljudi nisu dovoljno velike da bi se u njima smjestili umnjaci.

kako? tko? zato? to? kada? koji? kako? tko? zato? to? kada?

18

Zagonetke

Koja je svrha malog udubljenja na sredini

gornje usnice?
Ponosit ete se time to znate da mala udubina na sredini gornje usnice nema neku svrhu. William P. Jollie s Medicinskog fakuleta u Virginiji kae:

Udubina na sredini gornje usne je brazdica koja se stvara u embrionalnoj fazi kad se spajaju lijeva i desna strana tijela te stvara gornja eljust. Ta brazdica nema funkciju, kao to nemaju ni mnoge druge udubine na povrini nekih organa. Na naem se tijelu nalazi nekoliko takvih udubina: sredinja udubina du povrine jezika, rupica na sredini brade ili udubina na sredini nepca. Postoji i nekoliko takvih tvorbi u genitalnom podruju, i kod mukaraca i kod ena. Udubina na gornjoj usnici ima anatomski naziv: philtrum To je zanimljiva rije koja potjee iz grke rijei philter koja i na engleskom znai ljubavni napitak. Moram priznati da ne vidim vezu izmeu znaenja rijei i same udubine na usni, no mnogi anatomski nazivi imaju neobino, ako ne i smijeno, podrijetlo.

Zato mnogi stariji ljudi, pogotovo oni koji

nemaju zube, izgledaju kao da stalno neto vau?
Dr. John Rutkauskas iz Amerikog drutva za gerijatrijsku stomatologiju koji je razgovarao s dvojicom svojih kolega, dr. Saulom Kamenom i dr. Barryjem Ceridanom, rekao nam je da se tik vakanja javlja iskljuivo kod ljudi koji su izgubili zube. U rijetkim prilikama neka sredstva za smirenje i antidepresivi (koji pripadaju skupini fenotijazina) mogu uzrokovati nuspojave zvane tardivna diskinezija, nemogunost kontrole pokreta koje obino moemo kontrolirati. Takvi pokreti esto ukljuuju nos, usta i eljusti. Dr. Rutkausas smatra da je u veini sluajeva vakanje neuromiina reakcija na nedostatak zuba, tj. pokuaj usne upljine da nekako nadoknadi taj nedostatak. Takvi ljudi jo dodatno nastoje namjestiti gornju i donju

tko? zato? to? kada? koji? kako? tko? zato? to? kada? koji?

Ljudi

19

eljust u poloaj koji bi im bio to ugodniji. Kad je zubalo potpuno, zubi zadravaju gornju i donju eljust na njihovu prirodnome mjestu. Naravno, veina ljudi koji ostanu bez zubi taj nedostatak nastoji nadoknaditi noenjem umjetnoga zubala. A veina se na njih i navikne. No stomatolog Ike House rekao nam je da znaajan broj starijih ljudi nije sposoban nositi proteze zbog prevelika gubitka kotane mase:

Mnogi stariji ljudi koji nose proteze misle kako one jednostavno nisu normalne. Nelagoda u ustima dovodi do toga da mijenjaju poloaj donje eljusti i doimaju se kao da vau zrak. Dr. House kae:

Da imate dvije stvari u rukama, primjerice dva novia, vjerojatno biste se njima igrali ili ih nekako pokretali. Kad, primjerice, ne upotrebljavamo olovku, nego je samo drimo, obino nam se ruka njome igra. Mogue je da se ljudi koji nose zubne proteze stalno na neki nain poigravaju njima, jer predmete koje drimo, a ne koristimo, esto nesvjesno pomiemo i njima se poigravamo. Imam praujaka koji puta da mu gornja proteza padne izmeu dviju rijei, a zatim je ponovno podigne prema nepcu. Njegova obitelj umire od srama! Znam da neki stariji ljudi ne mogu podnijeti proteze u ustima, osim kad jedu, jer jednostavno ne mogu a da ih ne miu i poigravaju se njima.

Barnet B. Orenstein, profesor stomatologije na Stomatolokom fakultetu Sveuilita u New Yorku, rekao nam je da jezik esto potie vakanje:

kako? tko? zato? to? kada? koji? kako? tko? zato? to? kada?

Stariji ljudi esto pokreu eljusti kao da vau jer nakon gubitka svih zuba jezik vie nema ogranien prostor u usnoj upljini. Jezik se iri i zapravo postaje vei. Ono to se doima kao vakanje zapravo je nesvjestan pokuaj da se pronae udobno mjesto za jezik.

Oni usta mogu zatvoriti bolje nego kad bi nosili proteze. Budui da im je teko postii normalan poloaj od 2 do 3 milimetra izmeu gornjih i donjih prirodnih ili umjetnih zubi, stalno trae taj poloaj.

20

Zagonetke

Kada smo posljednji put bili kod dr. Phila Kleina, slubenoga stomatologa ekipe Imponderables, zamolili smo ga da razmisli o toj misteriji dok nam popravlja kutnjake (i razmiljali smo moemo li posjet njemu odbiti od poreza na dohodak pod opravdanjem da je rije o istraivanju, i o trokovima lijeenja). Laknulo nam je kad se dr. Klein sloio s navedenim teorijama, no spomenuo je i jo nekoliko objanjenja, ukljuujui rijetke neuroloke poremeaje i krgutanje zubima zbog toga to gornja i donja eljust ne sjedaju dobro jedna na drugu. Klein je spomenuo i da vjeni problem starijim ljudima predstavlja suhoa usta i nedostatak sline, pa mnogi pomiu usta kao reakciju na suhou. A onda nam je rekao da nemamo karijes.

Moramo li stvarno toplomjer stavljati pod

jezik? Zar ga ne moemo staviti iznad jezika ako su nam usta zatvorena?
Svatko tko je vidio dijete kako se mekolji u oajnikim pokuajima da zadri toplomjer pod jezikom, vjerojatno se upitao: Zato lijenici ele da mjerimo temperaturu na najnelagodnijim mjestima na tijelu? Ne, doista nema razloga zato bi temperatura pod jezikom ili, kad smo ve kod toga, u rektumu, bila toliko vana da se mora mjeriti ba tu. Cilj je mjerenja tjelesne temperature odrediti temperaturu unutranjosti tijela. Rektum i jezik najdostupnija su mjesta za mjerenje tjelesne temperature. Povremeno se temperatura moe mjeriti pod pazuhom, no pazuh je izloeniji hladnijem okolnom zraku i moe pokazati nie vrijednosti. Naravno, uzimanje topla napitka, kako znaju mnogi kolarci, moe uspjeno podii temperaturu tijela. No podruje pod jezikom puno je krvnih ila i gotovo je jednako precizno kao mjerenje u rektumu, samo je ugodnije. Koje su, dakle, prednosti mjerenja temperature pod jezikom? Nabrojat emo ih. 1. Tonost. Stavljanjem toplomjera pod jezik ograniava se utjecaj vanjske temperature zraka ili hrane. Dr. E. Wilson Griffin kae: Zbog okolnoga zraka isparila bi vlanost u ustima i na toplomjeru te bi se

tko? zato? to? kada? koji? kako? tko? zato? to? kada? koji?

Ljudi

21

pogreno smanjile vrijednosti temperature. Vano je toplomjer drati pod jezikom, a ne ga valjati po ustima jer iva u toplomjeru automatski reagira na temperaturu tekuine ili krute tvari oko nje. 2. Brzina. Meko tkivo i krvne ile jezika idealno su mjesto za mjerenje temperature. Dr. Frank Davidoff, izvrni potpredsjednik Amerike lijenike udruge, kae da za razliku od koe pazuha, koja je deblja i ima manje krvnih ila, meko nezatieno tkivo pod jezikom vrsto obloi toplomjer te tako ubrzava mjerenje tjelesne temperature. 3. Udobnost. Iako moda ne vjerujete, dranje toplomjera na jeziku nije ba tako udobno. Tvrdi toplomjer e, umjesto da se ugnijezdi u mekom tkivu ispod jezika, udariti o tvrdo nepce. Dr. Davidoff priznaje da u krajnjim situacijama i nije ba takva katastrofa toplomjer staviti na jezik:

Zato su nam glasovi piskutavi i smijeni

kad se nadiemo helija?
Ako ne elite izgledati kao tipini pijani partijaner, nagutajte se helija i bit ete zabavni i zvuat ete poput patuljaka iz arobnjaka iz Oza. U elji da doznamo zato je tako, razgovarali s nekoliko kemiara i fiziara. Svi su odgovorili jednako. No moda nam je najpotpuniji odgovor dao George B. Kauffman. Evo to je rekao:

Zvuk je podraaj proizveden stimulacijom organa sluha vibracijama koje se prenose zrakom ili drugim medijima.

kako? tko? zato? to? kada? koji? kako? tko? zato? to? kada?

U principu biste mjerenjem na jeziku dobili relativno tone vrijednosti tjelesne temperature ako niste pritom disali na usta, te prethodno jeli ili pili, ako relativno vrsto drite toplomjer izmeu nepca i jezika te ako ga drite dovoljno dugo.

22

Zagonetke

Niskofrekventni zvuk ujemo kao dublji zvuk, a visokofrekventne zvukove kao visoke, pa i piskutave zvukove. Frekvencija zvuka ovisi o gustoi medija kroz koji se vibracije ire; to je medij rjei, vea je frekvencija vibracije, pa stoga i vii zvuk. Gustoe plinova izravno su proporcionalne s njihovom molekularnom teinom. Budui da je gustoa helija znatno manja od gustoe zraka, koji je mjeavina od oko 78 posto duika i oko 20 posto kisika, glasnice vibriraju puno bre (na vioj frekvenciji) u heliju nego na zraku, pa stoga ujemo piskutave glasove. Taj se efekt puno bolje primjeuje kod mukih glasova, koji su dublji od enskih. Glas moe postati dublji udisanjem plina iz skupine plemenitih plinova (kojoj pripada i helij) koji je tei od zraka... Brian Bigley, kemiar u tvrtki za proizvodnju alternativnih oblika goriva Systech Environmental Corporation, rekao nam je da se smjese helija koriste u lijeenju astme i drugih bolesti dinog sustava. Pacijenti s tegobama dinoga sustava smjesu helija mogu podnijeti puno lake nego normalan zrak, a miii plua ne moraju se toliko naprezati kao kad pacijent udie zrak.

Zato nam se gadi dlaka u ustima?

Naa korespondentica Ilona Savastano arko je eljela razrijeiti ovu zagonetku:

Pitanje smo proslijedili naim stomatolozima koji su navikli na gadljive pacijente (neki se ve mrte katkad ak i prije no to saznaju to e im se

tko? zato? to? kada? koji? kako? tko? zato? to? kada? koji?

Kako to da moemo progutati bilo koju vrstu hrane, kojiput i velike koliine, a opet, im osjetimo siunu dlaicu u ustima, odmah poprimamo gadljiv izraz lica? Vjerujem da i najmanja dlaica izazove kod svih ljudi jednaku reakciju gaenja.

Ljudi

23

Zato ene esto imaju vii glas od mukaraca? Zato nii ljudi obino imaju vii glas od visokih ljudi?
Daniel Boone, profesor na Sveuilitu u Arizoni i strunjak za glasovne mehanizme, daje nam odgovor: Temeljna frekvencija ili razina glasa izravno je povezana s duljinom i debljinom glasnica svakog pojedinca. Duljina glasnica prosjenog mukarca je otprilike 18 mm; prosjena duljina enskih glasnica je oko 10 mm. Visoka osoba bilo kojeg spola vjerojatnije e imati dulje glasnice od osobe istog spola koja je neto nia.

raditi na zubima). Prva reakcija stomatologa bila je naglaavanje osjetljivosti usta. Stomatolog Ike House kae:

Naa su usta najosjetljiviji dio tijela, pogotovo tijekom roenja i u djetinjstvu. Djeca koriste usta za hranu (hranjenje), osjeaj udobnosti (sisanje palca ili dude), uitka (djeca hranu isprobavaju guranjem prstiju u usta) i istraivanje (djeca nepoznate stvari stavljaju u usta da ispitaju to je to). Budui da su od ranog djetinjstva usta sredstvo upoznavanja svijeta i stimulacije, ona su vrlo osjetljivo mjesto.

Sada kad smo ustanovili koliko su naa usta osjetljiva, mogli bismo se zapitati i postoji li neto doista odvratno u dlakama da nas toliko smetaju kad nam se nau u ustima. Da, postoji, kau strunjaci. Stomatolog Barnet Orenstein iz Stomatolokog centra David B. Kriser pri Sveuilitu u New Yorku objanjava:

kako? tko? zato? to? kada? koji? kako? tko? zato? to? kada?

Dlaka ima dva otra kraja koja stimuliraju vrlo osjetljivu sluznicu usne upljine. tovie, tanki promjer i zaobljeni oblik dlake omoguuju joj da se zalijepi za sluznicu. Odljepljenje vrhom jezika praktiki je nemogue.

24

Zagonetke

Do refleksa gaenja doi e tee ako su usta puna nego kad se u njima nalazi samo jedna dlaka. Vie e nas draiti i kakljati lagani dodir pera na povrini koe nego trljanje vreg predmeta o kou. No glavni uzrok gaenja na dlaku daleko je iznad usta. Svi stomatolozi tvrde da je glavni uzrok psiholoke naravi. Dr. House kae da je esto mogao smanjiti ili otkloniti gaenje kod pacijenta jednostavno razgovorom o tom problemu. I smatra da vrsta stranog predmeta u ustima uvjetuje nau reakciju na njega:

Zato se smirite. Naravno, moda neete moi kontrolirati svoje gaenje zbog jedne dlake, no svalite krivicu na onoga tko alje poruku (mozak), a ne na samu poruku. Dr. Orenstein kae da gadljivost moe biti i pozitivna:

Zato se ljudima ne jei koa

na licu?
Budite sretni to vam se na licu koa ne jei. To je jedna od malobrojnih stvari koje nas razlikuju od impanza. Koa nam se jei samo na onim dijelovima tijela na kojima imamo dlaku. Uloga dlake na tijelu jest zatita od hladnoe. No kad nam dlaka ne pomae da se zagrijemo, mali miii na dnu svake dlake se stiu, a dlaka se podie.

tko? zato? to? kada? koji? kako? tko? zato? to? kada? koji?

Refleks gaenja jedan je od mnogih obrambenih mehanizama koje nam je priroda udom podarila. Da nema toga mehanizma, mnogi bi od nas umrli zahvaljujui nekom predmetu koji nam je zapeo u grlu i zatvorio dotok zraka.

Primjerice, za naa usta nema velike razlike izmeu pageta i crva (pod pretpostavkom da imate ODLIAN umak i da su crvi mrtvi i ne migolje se), no veina ljudi bi se zgrozila nad samim zamiljenim prizorom. Veina ljudi smatra dlaku neim prljavim; pogledajte samo reakcije ljudi kad u hrani pronau dlaku. Ipak, za vrijeme voenja ljubavi dodirivanje partnerove kose ili dlake ustima moe predstavljati uitak.

Ljudi

25

Kod ivotinja koje imaju krzno to znai da je stvoren zatitni krzneni sloj. Hladan zrak je zarobljen meu dlakama umjesto da dotie osjetljivu kou. Dlaka na taj nain titi ivotinje od smrzavanja. Iako su ljudi izgubili vei dio dlaka na tijelu, radi zatite od hladnoe aktiviraju se isti ti mali miii u koi. Sve to imamo jest nekolicina pramenova i tokice na koi kad se najeimo. Kad se lav najei, uzdignute dlake njegove grive izgledaju prilino jezivo; a kad se ovjek najei, samo izgleda ranjivo.

Zato nam curi nos kad je hladno?

Otolaringolog dr. Steven C. Marks iz Amerikog rinolokog drutva objanjava fiziologiju:

Mnoge zdravstvene tegobe, poput bakterijskih ili virusnih infekcija i alergija, mogu uzrokovati curenje nosa. No reakcija na hladno vrijeme je drukija. Dr Marks kae:

Koju nam korist donosi curenje nosa, osim to moramo kupovati maramice? Keith Holmes, specijalist za uho, grlo i nos, vjeruje da je zatita tople sluznice nosa prirodni fizioloki fenomen, jer hladnoa iritira sluznicu. Marks smatra da poveana koliina sluzi moe biti nuna za ovlaivanje i ienje zraka u hladnu okruenju.

kako? tko? zato? to? kada? koji? kako? tko? zato? to? kada?

Sluznice u nosnoj upljini i sinusima stimulirane su ivcima koji do odreene mjere kontroliraju koliinu sluzi. Reakcija na hladan zrak u nosu djelomino je posljedica refleksne reakcije tih ivaca. Sluznica osjeti hladan zrak te podraaj alje u mozak, koji zatim taj signal vraa natrag prema sluznici: rezultat je luenje sluzi.

Nos i sinusi obloeni su sluznicom u kojoj se nalaze lijezde koje lue sluz te male stanice zvane mukozne stanice, koje takoer lue dio sluzi. Ta se sluz normalno proizvodi u sluznici i na mjestima koja su inficirana ili upaljena.

Ljudi

81

mogu definirati o kojem se reprezentacijskom sustavu kod pacijenata radi, te da mogu otkriti jesu li pacijenti stvarali nove slike ili se prisjeali starih prije no to su i otvorili usta i to promatranjem samo njihovih oiju. Ti su pokreti oiju sada kodirani. Postoji sedam osnovnih pokreta oiju, a svaki odgovara upotrebi odreenog osjetnog mehanizma. No valja imati na umu da se ti migovi odnose samo na denjake; oi ljevorukih ljudi obino se pokreu u suprotnom smjeru. Osim toga, oznake lijevo i desno oznaavaju smjerove iz perspektive promatraa. Smjer gledanja gore desno gore lijevo u ravnini desno u ravnini lijevo dolje desno dolje lijevo Proces razmiljanja slike vizualnog pamenja vizualno zamiljene nove slike zvukovi i rijei auditivnog pamenja auditivno zamiljeni novi zvukovi i rijei auditivno, zvukovi i rijei (ono to se esto naziva unutranjim dijalogom) kinestetiki osjeti (koji mogu ukljuivati miris i okus)

Postoji jo jedna vrsta pokreta, tonije ne-pokreta. Nekoj osobi moete uputiti pitanje, a ona e vas gledati ravno u oi, bez odvraanja pogleda. To znai da ta osoba vizualno percipira informacije. Isprobajte ovo na prijateljima. Upalit e. Postoji vie iznimaka i komplikacija, a ovo je, dodue, samo pojednostavljen saetak neurolingvistike metodologije. Primjerice, ako zamolite nekoga da vam opie svoj prvi bicikl, oekivali biste pogled prema gore desno jer se osoba pokuava sjetiti kako je bicikl izgledao. No, ako osoba zamilja da upravo sjedi na biciklu u restoranu u kojem se nalazite, oi se mogu okrenuti prema gore lijevo, jer prijatelj pokuava stvoriti novu predodbu sa starim predmetom. Najbolji nain jest pitati ga na koji je nain uspio sastaviti sliku. Neurolingvistika je jo novo i neistraeno podruje, no uistinu je fascinantno. Veinu informacija u ovom poglavlju pronali smo u djelima Richarda Bandlera i Johna Grindera. Ako elite saznati vie o toj temi, preporuamo vam njihovu knjigu Frogs Into Princes (Od apca do princa). No da se vratimo na poetno pitanje zato ljudi esto gledaju prema gore dok razmiljaju? Odgovor, ini se, lei u tome to veina nas pokuava odgovoriti na neka pitanja vizualiziranjem odgovora.

kako? tko? zato? to? kada? koji? kako? tko? zato? to? kada?

Kazalo
3-D naoale i 3-D filmovi, 307 308 7-Up, 161

B
baletani i balerine gledanje u jednu toku i, 437 438 ples na vrcima prstiju i, 261 263 baloni od gume za vakanje, 184 185 balsovina, 394 395 banane, 173 174 bare led na povrini, 366 367 Mjesec i, 379 380 plima i oseka i, 379 380 zadravanje vode u, 383 384 baterije etvrtaste, 308 309 glasnoa zvuka na radiju i, 309 od devet volta, 308 309 veliine A i B, 308 baterije veliine A, 308 baterije veliine B, 308 bebe kipua voda za poroaj, 229 230 plavo i ruiasto za, 230 podrigivanje, 74 san i, 70 71 tamnjenje kose, 72 treptanje i, 71 72 vidi i djeca bejzbol dresovi japanskih igraa, 414 415 kuna baza, 415 bejzbolski dresovi japanskih igraa, 414 415

A
abeceda podrijetlo slova, 194 198 raspored slova, 194 198 abecedni red, 194 198 A.D., 208 akumulatori, 309 310 alkohol i pospanost, 43 aluminijska folija, 346 347 amalgamske plombe, 337 ambalaa sprejeva i dezodoransa, 338 ameriki nogomet naziv gridiron, 413 414 skupljanje u krug i, 412 413 amputacije vidi fantomski osjet uda arapski brojevi, 394, 414 415 aspirin, 388 389 astrologija, vidi datumi znakova zodijaka astronauti fotografije zvijezda, 376 377 svrbe i eanje, 45 47, 49 52 aukcija, govor voditelja, 231 233 automobil, zvuk pokazivaa smjera, 269 automobil(i) efikasnost goriva, 267 268 kazaljka na pokazivau spremnika za gorivo, 266 267 miris novog automobila, 269 270 spremnik za gorivo, 266, 268 tlak u gumama i, 267 268 veliina akumulatora, 309 310 zvuk pokazivaa smjera, 269

Kazalo

447

bicikli prazne gume, 273 274 razlika izmeu mukih i enskih, 272 273 kljocanje pri okretanju pedala unatrag, 273 bi, pucketanje 311 bijela (boja) kirurka odjea, 256 odjea medicinskih sestara, 256 papinska odjea, 251 252. 254 pojas u borilakim vjetinama, 430, 431, 432, 433 blizanci DNA blizanaca, 75 otisci, 747 6 blizanci, dvojajani, 75 blizanci, identini, DNA, 75 boca za keap, 172 173 boce za pjenuac, 186 187 Boeing, brojevi, 278 279 boja crvene oi na fotografijama, 311 312 ips od krumpira, 178 gondola, 243 izmet ptica, 116 kini oblak, 368 kompjutorske tampane ploice, 294 295 kosa kod djece i dojenadi, 72 kraljevi i, 255 256 kranstvo i, 250 252, 254 kuhana govedina, 163 164 kuhani jastog, 162 kuhano jaje, 249 majica s Tour de Francea, 428 429 mujaci i enke ptica, 116 117 odjea kirurga, 256 odjea medicinskih sestara, 256 odjea za sveenike, 250 252, 254 oguljene jabuke i kruke, 174 175

ohlaena mast, 166 167 ohlaeni maslac, 159 papinska odjea, 251 252 parfem, 338 339 pilee meso, 162 163 plavo za djeake, 230 pojas u borilakim vjetinama, 429 433 psee usne, 86 ptice, 116 117 ruiasto za djevojice, 230 sapunica, 339 semafori, 288 svjetla na brodu, 281 282 svjetla zrakoplova, 281 282 tetovae, 53 54 vene, 52 53 vlana odjea, 336 337 voda iz slavine, 314 boks etvrtasti ring, 433 434 disanje kroz nos i, 434 435 boksaki etvrtasti ring, 433 434 bol aspirin za, 288 289 porezotina od papira i, 42 43 toplina za, 39 40 bolnika odjea, 356 358 Boi, 238, 240 britvice, 319 brodovi crvena i zelena svjetla na, 281 282 prozori na, 282 sidra podmornica, 284 brodski prozori, 282 brojevi arapski, 394, 414 415 mlanjaka Boeing, 278 279 ploa za pikado, 441, 443 444 rimski, 299 300, 393 sat, 299 300

448

Zagonetke

brojevi Beoinga, 278 279 brzina pucanj bia, 311 rukohvat na pokretnim stepenicama, 285 286 bubanj stroja za pranje rublja, 305 budilice, 302 303

C
cijevi ispod kuhinjskog sudopera, 314 cik-cak, izgled munje, 368 369 cirkadijal ritmovi, 37 38 Coordinated Universal Time, 204 crna (boja) gondole, 243 pojas u borilakim vjetinama, 430, 431, 432, 433 psee usne, 86 sveenici i noenje, 250 251 crvena (boja) oi na fotografiji, 311 112 pojas u borilakim vjetinama, 431 prometna signalizacija, 288 pruge na unjevima za kuglanje, 442 crvenilo na obrazima, 79 crveno meso, 163 164 crvi boca tekile, 190 kia i, 132 133 curenje nosa, 25, 76 77 cviljenje na istoj podlozi, 340 342

aa, papirnata, oblik, 347 348 vrste vinskih aa, 187 188 znojenje, 400, 402 403 embalo, 322 etvrt Mjeseeva, 371 ips, krumpir, 178 ips od krumpira izvijeni oblik, 179 80 zelene nijanse, 178 ienje povrine klizalita, 439 441 unjevi za kuglanje, pruge na, 442

D
Dan D, 199 datiranje prema vladaru, 209 datumi oznaavanje godina, 208 209, 211 Uskrs, 239 znakovi zodijaka, 211 datumi znakova zodijaka, 211 divlji psi, 84 86, 91 dizalice, postavljanje 284 285 djeca curenje nosa, 76 77 nabrekli trbuh, 77 78 tamnjenje kose kod, 72 vidi i bebe djeaci vidi mukarci djeviansko maslinovo ulje, 164 165 djevojice vidi ene dlaka na tijelu gubitak dlake kod ljudi, 55 57 kovrave stidne dlake, 57 58 oiljci od cijepljenja i, 57 dlaka u ustima, 22 24 dosada i zijevanje, 64, 65 Druidi, 238

amci vidi brodovi arape, 331

Kazalo

449

drvo pucketanje u vatri, 395 396 tvrdo i meko drvo, usporedba, 394 395 dupini, san, 134 135 dvoboji, 221

fotografski film odbrojavanje, 313 irina, 312 313 fototropizam, 396, 397 francuski rog, 317 318

E
egipatsko pismo, 194 195 Elmova vatra, 368 eolski prah, 387 epilepsija, 16 evolucija duljina prstiju i, 28 ljudska dlaka i, 55 56 psi, 84 85 ptice, 109, 116 117 zijevanje i, 64 65, 66 zubu umnjaci i, 17

G
gazirana pia, para 160 161 genetika jednojajani blizanci i, 74 75 make i, 93 94 vidi i naslijee geotropizam, 396, 397 glas uti vlastiti glas, 26 27 glasnoa i baterije radija, 309 muki, 22, 23 udisanje helija i, 212 visoki, 22, 23 enski, 22, 23 glasovni prikaz slova, 194 glasovni prikazi, 194, 195 glavobolja i aspirin, 388 389 glazbena ljestvica, 260 261 glazbeni instrumenti francuski rog, 317 318 gitara, 318, 320 321 klavir, 321 323

F
fantomski osjet uda, 54 55 feniko pismo, 195 196 film odbrojavanje, 313 irina, 312 313 vidi i fotografije filmovi, 3-D, 307 fluorescentna svjetla, 287, 289 folija, aluminijska, 346 347 fore (golf), 407 fotografije crvene oi na, 311 312 poza desne ruke u kaputu, 31 32 smijeak na starim, 33 36 zvijezde i, 376 377

450

Zagonetke

gljiva od eksplozije 391 393 gmazovi i opekline od sunca, 117 118 vidi i zmije golf 18 rupa i, 406 fore u, 407 jamice na loptici, 407 promaaji, 406 golubovi beba, 113 114 zviduk, 111 gondole, 243 gorila, udaranje po prsima, 141 143 gorivo, efikasnost, 267 268 gorivo, kazaljka na pokazivau spremnika, 266 267 grki alfabet, 196 197 Greenwich mean time, 204 gridiron, vidi ameriki nogomet grlo boce, 350 352 grob, dubina 253 groice, u kutiji itarica, 154, 156 gume automobil, 267 268, 399 400 bicikl, 273 274 gusari hod po dasci i, 221 226 naunice i, 227 229 papige i, 226 227 gustoa vode, 366 guteri, 117 118

hladnoa kockice leda i, 402 403 maslac i, 159 mast i, 166 167 mlijeko i, 156 noge pingvina i, 107 108 okus peenih kolaa i, 168 169 vremenski uvjeti, 25 znojenje aa i, 400, 402 403 vidi i led hod po dasci, 221 226 hodanje brzo, 420 423 cirkulacija i, 58 natjecanja u brzom, 420 423 ptice i, 110 111 Holandija, 242 hrana, udnja za 68 70

I
idejni prikazi, 194 identini (jednojajani) blizanci, 74 76 imela, 238 indijski oraii, 175 irska prezimena, 198 izlazak sunca, 370

J
jabuke, tamnjenje, 174 175 jaguari, 95, 96 jaja crvene toke na, 148 dvostuko umance, 148 promjena boje pri kuhanju, 149 jamice loptica za golf, 407 ljudi i, 17

H
helij, udisanje, 21 22 Herculaneum, 387 heroin, 389 390 hijeroglifi, 194, 195 Hinomaru, 245 246

Kazalo

451

japanske zastave, 245 248 jastozi boja kuhanog, 162 spretnost, 137 138 jednojajani blizanci 74 76 jeleni, ponaanje, 102 103 jet lag i ptice, 109 110 jezera led na povrini, 366 367 plima i oseka i, 379 380 zadravanje vode u, 393 394 jezik nedostatak zuba i, 29 termometri i, 20 21 zmije i, 118 jogurt, sirutka, 157 judo, pojasevi, 429 Juni pol kazivanje smjera s, 203 204 kazivanje vremena na, 204 205

K
kalendarsko brojenje godina, 208 209, 211 kalkulatorske tipke, 296 297 kape, sveenike, 252, 254 kapica za tjeme, 252, 254 karate, pojasevi, 429, 431 kaljanje insekti i, 131 132 pregled kile (hernije) i, 60 61 keap, oblik boce, 172 173 kihanje kukci, 131 132 ljudi, 73 papar i, 167 168 zmija, 118 kihanje od papra, 167 168 kikiriki, 175 176

kila (hernija), pregled, 60 61 kilt, 240 242 kiselo vrhnje, rok trajanja, 158 kia boja kinih oblaka, 368 crvi na ploniku i, 132 133 leptiri i, 132 miris poput, 367 368 kitovi i san, 134 135 klamerica, 297 298 klavikord, 322 klavirske tipke, 321 323 klima vidi vremenski uvjeti knjige naslovne stranice, 258 259 uvod i predgovor, 259 260 koije, 271 272 kokice, 180 komarci hrana za, 124 podlonost ugrizu, 125 126 svrbe nakon ugriza, 48 komina, 165 166 kondenzacija, 400, 304 konji mjerenje visine, 99 100 poloaj spavanja, 98 99 potkivanje, 100 koplja za zastavu, 355 koplje, zailjenih vrhova, 416 4117 korzeti, 62, 63 64 koarkaka lopta, avovi, 412 kotai kola, 270 271 koa gmazovi, 117 118 jamice, 17 porezotine od papira, 42 43 psi, 93 smeuranje nakon kupanja, 43 44 svrbe, 44 52 krafne s rupom, 171 172

452

Zagonetke

kraljevi, boja, 255 256 kravate, 330 krave, 101 kreda, oznaavanje poloaja trupla, 214 215 krekeri, 150 kranstvo boja odjee i, 250 252, 254 datumi i, 208, 209, 239 promjene imena pape i, 254 255 simbol X i, 201 kruh kvasac i, 148 149 mijeenje, 149 ustajali, 149 150 kruljenje u elucu, 40 41 kruka, tamnjenje 174 175 krvne ile, plave, 52 53 kuna baza, bejzbol, 415 kuni ljubimci vidi make; psi; ribe kuharska kapa, 190 191 kukci nain letenja, 122 u branu i vou, 129 vidi i pod imenom npr. komarci

kukuruz, vrste, 180 kukuruzne pahuljice, 151 154 kuanje, 156 kvasac i kruh, 148 149

L
laringitis (pas), 90 lavovi kroenje lava, 143 145 maja trava i, 95 96 led povrina jezera i bara, 366 367 proziran i zamuen, 402 403 leptiri kihanje i kaljanje i, 132 kia i, 132 stil plivanja, 427 levisice 501, 333 lice najeenost, 24 25 zvjezdaa i, 138 139 lijekovi, reakcija na, 26 lijeva strana tijela francuski rog i, 317 318 mar zapoet lijevom nogom, 219 220 runi sat na, 249 250 vojne medalje na, 218 219

Lj
ljepilo lijepljenje unutar ambalae, 352 353 superljepilo u usporedbi s obinim, 353 teflon i, 398 399

Kazalo

453

M&M, logo, 182 macadamia oraii, 175 make crvene oi na fotografijama, 311 312 izlaganje suncu i, 118 maja trava i, 95 96 patuljaste, 93 94 plivanje i, 96 poloaj hranjenja, 91 madagaskarski siktavi ohari, 131 132 majmuni vidi primati makadamija, 175 mariranje, 219 20 maska za kisik (u zrakoplovu), 275 276 maske za ronjenje, 304 307 maslac od kikirikija, 176 178 maslinovo ulje, 164 165 maslinovo ulje, ekstra djeviansko, 164 165 masovna histerija, 63 64 mast, vrsta, 167 medalje, 218 219 Meunarodna hidrografska organizacija, 202 203 meko drvo i tvrdo drvo, usporedba, 394 395 mescal, 190 metan i proizvodnja vode, 384 Mickey Mouse, prsti 359 360 mirisi (ne)ugodni dolazak kie, 367 368 hrana za pse, 345 346 novi automobil, 269 270 runik za brisanje, 326 tvor, 104 106

vlana vuna, 334 vidi i lo zadah, tjelesni mirisi mirisi vidi lo zadah, tjelesni mirisi, neugodni mirisi miii oko, 13 14, 15 ptica, 162 imi, 139 mitra, 354 Mjesec etvrtina, 371 jezera, bare i, 379 380 Mjesec nas slijedi posvuda, 375 obzor i veliina, 373 375 polovica, 371 vonja tijekom noi i, 375 vidjeti Mjesec tijekom dana, 372 373 mlijeko hladno i okus, 156 koica na vruem, 156 157 poticanje sna, 157 mora i oceani razlika, 381, 383 motorna vozila vidi automobili mravi, 130 mrlje i temperatura vode, 335 336 muhe 122 123 munja, 368 munja, izgled, 368 369 mukarci i mujaci baletani na vrcima prstiju, 261 263 bicikli za, 272 273 boja ptica, 116 117 britvice za, 319 glas i, 22, 23 gubitak svijesti i, 62 63 komarac, 123 plavo za, 230 udisanje helija i, 22 vjetine bacanja, 444 445

454

Zagonetke

N
najeenost koe, 24 25 naoale 3-D, 307 308 slijepi ljudi i, 10 naranasti pojas u borilakim vjetinama, 431 naslijee jamice i, 17 podonjaci i, 14 vidi i genetika naslovna stranica (knjiga), 258 259 naunice, gusarske, 227 229 neurolozi, 79 80, 81 New York, 387 Nizozemci, 242 Nizozemska, 242 noni leptiri nain letenja, 122 privlanost arulje, 127 svjetlost i, 127 nogomet ameriki, 412 414 europski nogomet, 410 412 nokti polumjeseci na, 29 rast, 29 30 nokti na nogama polumjeseci na, 29 rast, 29 30 nos(evi) curenje, 25, 76 77 krave, 101 psei vlani, 88 90 zeevi, 97 98 novine ienje prozora i, 342 344 razderati, 344 345 no, vrh, 235

O
oblaci boja kie, 368 kapljice oblaka i, 367 oblak u obliku gljive nakon ekspolzije bombe, 391 393 oblak u obliku gljive nakon eksplozije, 391 393 oceani granice, 202 203 mora i, 383 slanost, 382 oi crvene na fotografijama, 311 112 kihanje i, 73 miii u, 13 14, 15 mrlje u, 12 13 otrina vida, 10 11 podonjaci, 14 15 razmiljanje i, 79 81 san i, 15 umor i bolovi u, 13 14 zamor oiju, 13 14 abe, 119 vidjeti zvijezde i, 15 17 vidi i slijepi ljudi i tamne naoale odjea arape, 331 kravate, 330 skupljanje, 333, 335 sveenici, 250 252, 254 krob (tirka) za, 332 traperice, 332, 333 vlane mrlje, 336 337 oksidacija maslaca, 159 Oktoberfest, 243 244 okus peenih kolaa, 168 169 olimpijske baklje, prenoenje, 416

Kazalo

455

opekline od sunca guteri i, 117 178 zakanjela reakcija i, 390 391 orasi, 174, 175 176 osjeti peene namirnice i, 168 169 razmiljanje i, 79 81 vidi i oi; nos(evi), mirisi oticanje trbuha, 77 78 otisci prstiju jednojajanih blizanaca, 74 76 ozljede glave nogomet i, 410 412 privienje zvijezda, 15 17 oznaavanje godina, kalendar, 208 209, 211 ozon, 367 368 oiljci od cijepljenja, 57

P
palac, podizanje, 210 pape noenje bijele boje, 251 252 pokrivala za glavu za, 252, 254 promjene imena i, 354 355 papige gusari i, 226 227 oponaanje, 114 116 par avion, 236 para iz gaziranog pia, 160 161 parfem boja, 338 339 nanoenje, 31 pasje hodanje u krug, 86 87 patuljaste make, 93 94 pauci, 123 124 pele, 119 121 petak trinaestoga, 211 214 philtrum, 18

pijetlovo glasanje, 111 pikado, brojevi na ploi, 441, 443 444 piletina, 162 163 pingvini koljena, 106 107 smrzavanje i, 107 108 piruete u umjetnikom klizanju, 437 438 pivski vr, poklopac, 188 189 pjena od sapuna, 339 pjena od tjestenine, 166 pjenuac, boce 186 187 plakanje rezanje luka i, 155 sretni zavreci i, 78 79 planeti koji ne trepere, 376 379 plastine ae, oblik, 347 348 plava (boja) djeaci i, 230 krvne ile, 52 53 pojas u borilakim vjetinama, 431 plesai gledanje u jednu toku i, 437 438 na vrcima prstiju, 261 263 plima i oseka, jezera i bare, 379 380 pliani medvjedii, 361 363 plivanje make i, 96 stil leptira, 427 plombe, 337 338 pljuvanje u masku za ronjenje, 304 307 podloga za tintu, 345 podonjaci, vreice ispod oiju, 14 15 podrigivanje male djece, 74 pojasevi za borilake vjetine, 429 433 pokladnice s rupom 171 172 poklopci na kriglama piva, 188 189 pokopi u gradu, drevni, 386 388

456

Zagonetke

policajci dranje svjetiljke, 215 217 iscrtavanje kredom, 214 215 polumjesec, 371 poljubac imela i, 238 simbol X za, 201 202 Pompeji, 387 porezotine od papira, 42 43 poriv za nejestivim tvarima, 70 pospanost alkohol i, 43 obilni obroci i, 43 stajanje i, 59 60 toplo vrijeme i, 37 38 pota vidi zrakoplovna pota pothranjenost, 77, 78 potkivanje konja, 100 povijesno datiranje, 208 povrinska napetost, 152 pr. Kr., 208, 209 prag, prenoenje mladenke preko, 230 231 praina, stropni ventilator, 327 328 praznovjerje petak trinaesti, 211 214 plavo za djeake, 230 poljubac ispod imele, 238 prenoenje mladenke preko praga, 230 231 ruiasto za djevojice, 230 predgovor (knjiga), 259 260 prezimena, irska, 198 primati ienje dlake, 141 udaranje u prsa, 141 143 zijevanje i, 65, 67 68 probijanje zvunog zida helikopteri i, 280 281 pucanje biem i, 311

prometna signalizacija boja, 288 arulje, 286 287 prostaglandini, 389 proteinske kalorije, nedovoljan unos 77 prozori brodski, 282 na zrakoplovu, 276 277, 283 novine za ienje, 342 344 prsti duljina, 28 29 Mickey Mouse i, 359 360 psea hrana, miris 345 346 psi crne usne, 86 divlji, 84 86, 91 evolucija, 84 85 hodanje u krug, 86 87 hrana, miris 345 346 izloenost suncu i, 118 laringitis i promjene u glasu, 311 312 osjetljiv sluh, 87 88 poloaj hranjenja, 91 pripitomljavanje, 84 85 refleks eanja, 92 tjelesni miris, 93 vlana njuka, 88 90 ptice boja, 116 117 evolucija, 109, 116 117 golubovi, 111, 113 114 hodanje i skakutanje, 110 111 izmet, 116 koljena, 106 107 kukurikanje pijetlova, 111 migracije, 109 110, 113 mirovanje, 112 oponaanje, 114 116 pingvini, 106 108

Kazalo

457

poloaj za spavanje, 112 promjena vremenskih zona (jet lag), 109 110 sjedenje, 112 smrzavanje i, 107 108 stajanje na jednoj nozi, 112 tjelesna temperatura i, 109 uoavanje mrtvih ptica, 113 zijevanje i, 65 znojenje i, 108 109 ptice, oponaanje, 114 115 ptiji izmet, 116 pudlice, 84 86 purpurna (boja) kraljevi i, 255 256 pojas u borilakim vjetinama, 431 pusti otok, ostavljanje na 222, 224

ring, 433 434 ris, 96 riini vafli, 150 151 roendanske svjeice, ponovno samostalno paljenje, 398 runi satovi, 249 250 runici dvije strane, 326 327 miris, 326 ruine, zakopane drevne, 386 388 rukohvat na pominim stubama, 285 286 rupica na vrhu igle, 315 317 ruiasto za djevojice, 230

S
salutiranje 21 puka, 220 221 vojno osoblje, 217 218 saonice, upravljanje, 436 satovi mjerenje vremena, prije, 300 303 rimski brojevi na, 299 300 smjer kazaljke, 303 304 ure nasuprot, 299 vidi i runi satovi

R
raspukline na ploniku, 353 354, 356 raspukline od pomicanja zgrada, 328 330 razina mora, 380 381 razmiljanje, 79 81 reakcija na strah, 103 refleks eanja, 92 refleks gaenja, 24 religijsko datiranje, 209 ribe spavanje i, 133 135 spremnici za kisik za, 135 ljunak u akvariju, 135 136 uriniranje i, 136 137 zijevanje i, 65 rimske koije, 271 272 rimski brojevi, 299 300, 393 rimski kalendar, 208 209 rimski ostaci, 387 rimsko pismo, 197 198

458

Zagonetke

satovi, usporedba, 299 vidi i runi satovi satovi s uetom, 302 Scotland Yard, 259 senzor na benzinskoj crpki, 268 Seven-Up, 161 sidra, podmornice, 284 simbol X, 200 202 simbol(i) Boi, 201, 250 251, 254 X kao, 200 202 sirutka, 157 Sjeverni pol kazivanje smjera od, 203 204 kazivanje vremena na, 204 205 skakanje s motkom, 423 426, 428 skupljanje odjee u pranju, 333, 335 skupljanje pamune odjee, 333, 335 slagalice, dijelovi 358 359 slamke, 348 350 slamke za pie, 348 350 slana mora, 382 slavine vrua voda i zvuk iz, 315 zamuena voda iz, 314 slijepi ljudi i tamne naoale, 10 slijepo crijevo, 41 42 slogovno pismo, 194 slonovi, 101 102 sljezovi kolaii, 181 smei pojas u borilakim vjetinama, 430, 431, 433 smeuranost, nakon kupanja, 43 44 smijeenje na starim fotografijama, 33 36 snovi, 38 snjeni leopardi, 95, 96 sok od narane i pranje zubi, 158 160 spajalice u klamerici, 298

spavanje bebe i, 70 71 dupini i, 134 135 kitovi i, 134 135 pokreti oiju i, 15 poloaj konja, 98 99 poloaj ptice, 112 ribe i, 133 135 snovi i, 38 toplo mlijeko i, 157 toplo vrijeme i, 37 38 vidi i pospanost splasnue soufflea, 170 srani ritam, podruje mjerenja 31 srebrne plombe, 337 338 stabla na nizbrdici, 396 397 stajanje i umor, 59 60 staklo, razlomljeno, 401 starenje nedostatak zubi i, 18 20 podonjaci i, 15 tik vakanja i, 18 20 stariji ljudi manjak zubi i, 18 20 podonjaci kod, 15 umjetno zubalo i, 18 20 start u razmaku, 417 420 start utrke u razmaku, 417 420 stidne dlake, 57 58 stijeg, 355 stopala oticanje, 58 59, 60 pingvinska, 107 108 ptice, 107 108, 109, 112 putovanje zrakoplovom i, 58 59, 60 sunane naoale i slijepi ljudi, 10 superljepilo obino ljepilo, usporedba, 353 teflon i, 398 399 suze vidi plakanje suzenje oiju zbog luka, 155

Kazalo

459

sveenici odjea, 250 252, 254 pokrivala za glavu, 252, 254 vidi i pape svemirska odijela, 45 47, 49 52 svijee, roendanske, 398 svijeni sat, 302 svijest, gubitak, 61 64 svjeice koje se ponovno same pale, 398 svjetiljka, dranje, 215 217 svjetla fluorescentna, 287, 289 noni leptiri i, 127 zrakoplov, 277 278, 281 282 svjetlost zvijezda, 376 377, 378 svrbe astronauti i, 45 47, 49 52 razlozi za, 44 45 ugriz komarca i, 48 SysRq na kompjutorskoj tipkovnici, 293 294

T
tae kwan do, 432 tamnjenje dlake, 72 tanjuri, oblik, 234 235 tanjuri za jelo, 234 235 teflon lijepljenje za tavu, 397 superljepilo i, 398 399 tekila, crvi u, 190 telefonska ica, uvrtanje, 299 temperatura (tijela), 20 21, 38, 109 vidi i hladnoa; toplina tenis upave loptice, 409 410 sustav bodovanja, 407 409 tenis, dvoranski, 408 tenis na travi vidi tenis tetovae, 53 54 tigrovi, 95, 96 tinitus, 26 tipka SysRq, 293 294 tipke pisaeg stroja, 292 293 tipkovnica QWERTY, 292 293 tipkovnica, raspored tipki, 296 297 tipkovnica telefona, 296 297 tjelesna temperatura mjerenje, 20 21 ptice i, 109 san i, 38 tjelesni mirisi ljudi, 30 pas, 93 tvor, 104 106 vidi i zadah toplina aluminijska folija i, 346 347 crvenilo na obrazima i, 79 koica umaka i, 157 koica na mlijeku i, 156 157

afran, 168 ampon boja pjene, 339 nastanak pjene, 340 eer nemogunost kvarenja, 183 u grumenima, 184 imii, vise naglavce, 139 140 kakljivi dijelovi tijela, 58 kripanje kue, 328 330 krob, 332 takori, 98 tapii kao pribor za jelo, 235 236 tapovi za skijanje, izvijeni, 435 436 tirka, 332

460

Zagonetke

odravanje klizalita i, 439 441 okus peenih kolaa i, 168 169 san i, 37 38 ublaavanje boli i, 39 40 Zemljina jezgra i, 385 386 Tour de France, majica, 428 429 traperice levisice 501, 333 pijesak u depovima, 332 tri muketira, 360 361 troskok, 428 trudnoa poriv za hranom tijekom, 68 70 snovi tijekom, 38 trzaji i nemir, 36 37 tvor, vonj 104 610 tvrdo drvo nasuprot mekom drvetu, 394 395

umor vidi pospanost Uskrs datumi, 239 Veliki Petak, 239 240 uskrsni okoladni zeko, 183 usne psee, crne, 86 udubljenje u sredini, 18 ui osjetljivost kod pasa, 87 88 zvonjava u, 26 une resice, 27 28 uni vosak, 26 uvod (knjiga), 259 260

V
Veliki petak, 239 240 vene, plave boje, 52 53 venska tromboza, 60 ventilator stropni, praina, 327 328 vezice na cipelama, 330 331 vid 20 20/20 40, 10 11 vid, tablice za ispitivanje otrine, 11 12 videovrpca, strane, 310 311 vino aluminijska folija na grlu, 186 187 bijelo od crnog groa, 186 suho, 185 186 vino, suho, 185 186 vinske ae, vrste, 187 188 visina glasa, 23 visok zvuk, 22, 23 visoki glas, 22, 23 vlanost, 367 voe kukci u, 129 rast banane, 173 174 tamnjenje jabuka i kruaka, 174 175

U
uestalost treptanja, 14, 71 ugaritsko pismo, 195 ukoenost od straha u ivotinja, 103 umak, koica na, 157

Kazalo

461

voda proizvodnja, 384 zadravanje u jezeru i bari, 383 384 zamuena iz slavine, 314 vidi i oceani; bare voda vrua, poroaj kod kue i, 229 230 vodno lice, 383 384 vojska mar zapoet lijevom nogom, 219 220 medalje, 218 219 salutiranje iz 21 puke, 220 221 salutiranje rukom i, 217 218 vremenska razlika od pola sata, 205 207 vremenske zone Sjeverni i Juni pol, 204 205 vremenska razlika od pola sata, 205 207 vremenske zone vidi vremenska razlika od pola sata vremenski uvjeti curenje nosa i, 25 hladno vrijeme, 25 toplo vrijeme, 37 38 ugoda i, 40 vedro vrijeme nakon oluje, 370 371 vidi i kia vrijeme prije pojave satova, 300 303 reakcija koe na sunce, 390 391 zalazak i izlazak sunca, 370 vrue vrijeme, 37 38 vuna miris vlane, 334 skupljanje u pranju, 333, 335

Z
zadah, 39 zadravanje tekuine nateena stopala i, 59, 60 nateeni trbuh i, 77 podonjaci i, 14 15 zalazak sunca, 370 zamorci, 98 zarazno zijevanje, 64 68 zastave japanska, 245 248 na pola koplja, 248 249 stijeg 355 zatitna maska za lemljenje, 294 296 zei, uskrsni okoladni, 183 zeja njuka, 97 98 Zeland, 244 245 zelena (boja) ips od krumpira, 178 kirurka odjea, 256 kompjutorske tampane ploice, 294 296 pojas u borilakim vjetinama, 430, 431, 433 prometna signalizacija, 288 svjetla na brodu, 281 282 svjetla na zrakoplovu, 281 282 zemlja ponovno zatrpavanje rupe u tlu, 356 358 zemlja, 356 357 zemlja, 356 357 Zemljina jezgra, 385 386 zmije kihanje, 118 119 pruanje jezika, 118 znoj, ptice i, 108 109 znojenje aa, 400, 402 403

462

Zagonetke

zrakoplovi i putovanje zrakoplovom brojevi Boeinga, 278 279 maske za kisik i, 275 276 nateena stopala i, 58 59, 60 raspored prozora i, 276 277 unutarnja svjetla, 277 278 vanjska svjetla, 281 282 zvuni signali i, 237 278 zvuk helikoptera, 279 281 zrakoplovna pota, 236 zubalo, umjetno 19 zubi nedostatak, 18 20 tik vakanja i, 18 20 uloga umnjaka, 17 zubi umnjaci, 17 zubna pasta, 158 159, 160 zubne plombe, srebrne, 337 338 zucchetto, 252, 254 zujanje elektrinih vodova, 290 292 zvijezde, fotografije, 376 377 zvjezdaa, 138 139 zvjezdae (morske zvijezde), 138 139 zvuni signali u zrakoplovu, 237 238 zvuni signali za opasnost, 237, 238 zvuk disanje boksaa kroz nos, 434 345 elektrini vod, 290 292 fluorescentno svjetlo, 287, 289 helikopter, 279 281 kruljenje u elucu, 40 41 pokaziva smjera u automobilu, 269 pomicanje zgrade, 328 330 pucanj bia, 311 pucketanje vatre, 395, 396 ruka za odvrtanje tople vode, 315 souffle, kolai i, 170 suprotno okretanje pedale bicikla, 273

tresenje arulje, 287 zvuk vatre, 395 396 zvuk helikoptera, 279 281

abe, 119 arulje labavljenje, 289 90 noni leptiri i, 127 prometna svjetla, 286 287 vakuum u, 289 zvuk prilikom tresenja, 287 ene i enke bicikli za, 272 273 britvice za, 319 glas i, 22, 23 komarci, 124 korzeti i, 61 64 ptice, boja, 116 117 ruiasto za, 230 udisanje helija i, 22 vjetina bacanja, 444 445 ice na gitari, 318, 320 321 itarice groice u, 154, 156 plivanje u mlijeku, 151 154 iva u plombi, 337 ivotinje, vidi pod nazive, primjerice psi ohari madagaskarski siktavi, 131 132 poloaj nakon uginua i, 128 129 svjetlo i, 128 udnja za hranom, 68 70 uta (boja) majica s Tour de Francea, 428 429 parfem, 338 339 pojas u borilakim vjetinama, 431 prometna svjetla, 288 vakae gume, baloni, 184 185

O autoru

463

O autoru
David Feldman odrastao je u Mar Visti u Kaliforniji. Jo od malih nogu privlaila ga je popularna kultura. Volio je rock 'n' roll i televizijski humoristiki ou Leave it to Beaver te nastojao doznati zato i kako su te tekovine moderne kulture postale tako uspjene u trinom i umjetnikom smislu. Na sveuilitu je prouavao knjievnost, a posebno su ga zanimali ruski pisci, no bavio se i uvjeravanjem svojih suutnih profesora na Grinnell Collegeu (da, upravo ta institucija za visoko obrazovanje) da mu dopuste neovisno studirati i popularnu kulturu. Dobivi stipendiju Thomas J. Watson Fellowship koja mu je omoguila studij popularne kulture u Europi, bacio se na Dostojevskog te krenuo na sveuilite Bowling Green State University, koje je u to vrijeme bilo jedino visoko uilite na svijetu koje je nudilo poslijediplomski studij popularne kulture. Ondje je drao kolegij o televizijskim sapunicama, prvi sveuilini predmet takve vrste u svijetu. Nakon preseljenja u New York raspitivao se o mogunostima zaposlenja u amerikoj televizijskoj kui ABC, no zaposlio se u urednitvu televizijske mree NBC, gdje je radio na ureenju dnevnog i veernjeg programa. Bio je i jo uvijek jest opsjednut televizijom, no nije izabran za urednika televizijskog programa. Stoga je odluio utedjeti neto novca i poeti se baviti pisanjem. Odlazak u supermarket inspirirao ga je da pie Imponderables (vidi uvod). Nakon toga slijedi uspjena karijera koja traje ve vie od dvadeset godina. Dave ivi u New Yorku. Nije oenjen, ali se, uz posao, bavi i mnogim drugim hobijima: odlazi na turnire brida, slua svoju neiscrpnu glazbenu kolekciju, u vjenoj je potrazi za dobrom hranom na svakom koraku, ita, ivcira prijatelje, uiva u svim oblijima popularne kulture i pie autobiografske crtice u treem licu.

Z a go ne tk e
Osvrnite se svijet je prepun zagonetnih, zbunjujuih i neobjanjenih tajni koje jedva ekaju da ih razrijeite. Ova vam knjiga nudi odgovore. Na njezinim je stranicama bezbroj objanjenja iz podruja znanosti, prirode, povijesti i svakodnevnog ivota, koja e vas i prosvijetliti i dobro zabaviti.

www.mozaik-knjiga.hr
ISBN 978-953-14-0544-7

9 789531 405447