GOSPINA TRAVA (Hypericum perforatum L.

)


Gospina trava (ponata i po! imenom "antarion) e#$asta $e "orovs"a %i#$"a (viso"a
&' ( )' cm). Raste u ru%ove *uma+ po ,istinama+ *i"arama+ #iva!ama i u -ivice.
.e!na $e o! na$rasprostran$eni$i/ #$e"oviti/ %i#$a"a.Na#aimo $e na s$everu !o sre!n$e
S"an!inavi$e+ na isto"u !o A#ta$a i 0ine+ na $u1u !o S$everne Afri"e+ a prenesena $e i
u S$evernu i .u-nu Ameri"u te Austra#i$u i Novi 2e#an!.
Vr/ovi 1ran,ica puni su "itn$asti/ cvasti sa -utim cv$etovima. Listi3i 1ospine trave+
1#e!ani prema sv$et#u+ i1#e!a$u "ao !a su pro%u*eni vr/om i1#e. Te su to,"ice na
#isti3ima -#i$e!e s eteri,nim u#$em.
Gospina trava cvate u vri$eme ci$e#o1a #$eta+ o! svi%n$a !o ru$na+ a#i na$vi*e u srpn$u.
4ere se 1orn$i !io %i#$"e !o" $e u cvatu.
Pripravci o! 1ospine trave upotre%#$ava$u se ivana 5 a #i$e,en$e rana+ pos$e"otina+
u!araca+ o#$e!a mi*i3a+ ope"otina+ /emoroi!a i ,ireva+ a inutra 5 a #i$e,en$e %o#esti
-e#uca+ $etre+ -u,ne vre3ice+ cri$evni/ paraita+ 1#avo%o#$e (naro,ito "o! mi1rene)+
no3no1 mo"ren$a u "revet+ pro#$eva+ upa#e maternice+ astme+ %ron/itisa i "atara
p#u3a. Ta"o6er posp$e*u$e cir"u#aci$u "rvi i po!i-e op3e (psi/i,"o) raspo#o-en$e.
7o"aani su n$eni #a1ani se!ativni i anti!epresivni u,inci. 8potre%#$ava se a
pripremu ,a$a+ a pose%no $e ponato i ci$en$eno u#$e o! 1ospine trave.
4$e#opute oso%e mora$u %iti oprene "o! upora%e u#$a o! 1ospine trave %o1
fotoseni%i#iaci$e. Naime+ "o! n$i/ se+ po! ut$eca$em sun,eva sv$et#a+ $av#$a$u upa#ni
procesi na "o-i s#i,ni ope"otinama o! sunca9 Priprema aja .e!nu ,a$nu
-#i,icu osu*eno1 #ista i cvi$eta 1ospine trave pre#iti sa :+; !eci#itra "ipu3e vo!e. Na"on
pet minuta proci$e!iti+ as#a!iti me!om (!i$a%eti,ari ,a$ pi$u %e i"a"va as#a6ivan$a) i
piti top#o 5 u$utro pri$e !oru,"a i nave,er pri$e spavan$a. Pi$e se "o! upa#e maternice+
1r,eva u cri$evima+ 1#avo%o#$e i "atara p#u3a.
0a!a ,etiri ,a$ne -#i,ice 1ospine trave pro"u/amo u :+; !eci#itra vo!e+ !o%it 3emo
o!#i,no srestvo (u o%#i"u o%#o1a) a ara*3ivan$e rana i#i osv$e-avan$e sme-urane
stara,"e "o-e. Priprema ulja od 1ospine trave U bocu sa irokim
grlom staviti jedan dio svjeeg cvijeta i lista gospine trave i tri dijela maslinova
ulja ili ulja od kukuruznih klica. Bocu dobro zaepiti i drati na suncu 7 tjedana.
Kroz to vrijeme potrebno je svakodnevno bocu dobro promukati.
!akon 7 tjedana ulje se procijedi kroz viestruku gazu" a tako#er treba iscijediti
i lie i cvjetove gospine trave.
Uz uvjet da se uva u tamnoj boci i na tamnom mjestu" to ulje moe se drati i
do dvije godine" a da se ne pokvari.
Ulje od gospine trave njeguje kou $suhu" neistu i ispucalu%.
&dlino je sredstvo za masau ' kod reume" lumbaga" iijalgije" diskopatije i
bolova u miiima.
Pravo i dobro pripremljeno ulje od gospine trave ima crvenu boju. Vino o!
1ospine trave (taviti u bocu )* grama cvjetova gospine trave i preliti litrom
dobrog domaeg bijelog vina. &staviti da odstoji mjesec dana.
+atim sve dobro ocijedite $i cvjetove%" malo zasladite medom i drite u tamnoj
boci" na hladnom mjestu.
Kod tegoba s probavom ' pije se po jedna aica $*", dcl% tog vina ' prije ruka
i veere. Li"er o! 1ospine trave Prirediti -) grama osuenih cvjetova
gospine trave" jedan $neprskan% limun" litru dobre rakije i .) dekagrama eera.
/imun dobro oprati i izrezati na kolutove pa staviti u rakiju zajedno s cvijetom
gospine trave.
&staviti da odstoji na suncu ' -) dana. (vaki dan dobro promukati.
Na"on to1a oci$e!iti i ra"i$i !o!ati *e3er pa !r-ati na suncu $o* tri !ana. Sva"i !an
!o%ro promu3"ati. 7a %u!e ,i*3i+ ova$ #i"er se profi#trira.
0oristi se "ao aperitiv i#i !i1estiv.
Gospina
trava
Bilje i zdravlje
Utorak, 06.04.2010
Gospina trava je odavno poznata zbog svog viestrukog uinka. Koristi se u lijeenju velikog
spektra bolesti.
Drugi nazivi: uta kantarija, bogorodiina trava, kantarion, gora, goran, zvona, ivanova
trava, pljuskavia, zvoni!
Latinski naziv: "#periu$ per%oratu$
Gospina trava je vi&egodi&nja zeljasta biljka, visoka do 100 $.
'$a vrlo vrstu, uglastu, razgranatu stabljiku, uspravnu, s nasuprotni$ grana$a. (istovi su bez
dr&ke, duguljasti, goli, svjetlozelene boje, s karakteristini$ prozirni$ tokia$a s eterini$
ulje$. )latnouti, srednjeveliki, lijepi vjetovi oblikuju na vr*u stabljike vat u obliku &tita.
'$a oko +0 pra&nika srasli* u , snopi!a, iznad koji* se die trostruk tuak ta$norvene boje.
-vjeta od svibnja do rujna.
.aste po svijetli$ &u$a$a, oko puteva, po ka$enjari$a i livada$a te oko $ovara.
.az$noava se sje$eno$, a bere se gornja polovia biljke u vatu /"#perii *erba0. Gospina
trava je odavno poznata ljekovita biljka, od ove biljke se pripre$a i poznato ulje gospine trave
koje i$a vi&estruku pri$jenu u narodnoj $ediini.
Ljekoviti dio biljke i lijeenje
)a lijek se, u vrije$e vjetanja, sakupljaju sa$o vjetovi i listovi.
Gospina trava je odavno poznata i zbog svog vi&estrukog uinka. 1oristi se u lijeenju
sluzavosti plu!a, trbu&ni* i eluani* greva, zgru&avanja krvi, bolesti bubrega, bolesne jetre,
slezene i $okra!nog $je*ura. 2aroito se preporuuje kod nekontroliranog $okrenja.
3o$ije&ana s drugi$ ljekoviti$ biljka$a odlino je sredstvo za lijeenje zastarjelog ka&lja i
ast$e.
Kemijski sastav
'$a $je&ovitog tanina, sadri eterino ulje, s$olu, antoijan, rvenu boju *iperiin, karoten i
%lavonoidni* *eterozida /*iperozida, rutozida, kveritrozida i druge od koji* potjee uta boja0,
*olina, vita$in - i tragove alkaloida.
4terino ulje se sastoji od kadinena i drugi* seskviterpena, estara izovalerijanske kiseline i
$alo azulena.
Lijeenje ajevima
Gospina trava je oduvijek na glasu kod vanjske upotrebe protiv posjeklina, opeklina,
*e$oroida, za zarastanje rana i kao antiseptik, a kod unutarnje protiv bolova jetre, elua,
proljeva itd. Uinak biljke je vi&estruk zbog sloenog ke$ijskog sastava.
Ulje se koristi tako &to se nji$e $au rane, posjekline, opekline i druge rane ili se ulje$ natopi
gaza ili isto platno pa se ozlije5eno $jesto obloi. 4terino ulje od gospine trave djeluje
protiv rjevni* parazita. Gospina trava je dobra za lijeenje u$jerene i blage depresije.
aj od gospine trave
6aj od gospine trave je odlino sredstvo protiv enski* bolesti. 3osebno se preporuuje kod
greva u $aternii, upale $aternie, kod $enstrualni* pote&ko!a. 7ko se aju od gospine trave
doda $alo aloje, taj aj posebno povoljno utjee na jetru.
8vaj se aj preporuuje $la5i$ ljudi$a oba spola u pubertetu, jer djeluje u$iruju!e na
poetnu seksualnu osjetljivost.
Ljekovito djelovanje
(jekovite %or$e gospine trave u obliku tinkture, oparaka, konentrata koriste se kao vezivno i
protuzarazno sredstvo kod kolitisa, dijareje, za pre$azivanje desni i ispiranje usta, kao
preventiva i u lijeenju gingivitisa /upale desni0.
3reparati od gospine trave otklanjaju spaza$ krvni* ila, uvr&!uju kapilare, pobolj&avaju
irkulaiju i snabdijevanje krvlju neki* unutarnji* organa.
Gorka tvar koja se nalazi u gospinoj travi sti$ulira sekreiju elua, pobolj&ava apetit.
'nae, ova biljka je vrlo popularna u tradiionalnoj $ediini. 8d davnina se koristi za
unutarnju pri$jenu kao sredstvo za zaustavljanje krvarenja i protuupalno sredstvo u lijeenju
$astitisa, ane$ije, *e$oroida, utie, $igrene, *ipertonije, ka&lja, eluani* i plu!ni* bolesti,
a tako5er i kod bolesti jetre, bubrega i di&ni* puteva. 1ao sredstvo za vanjsku upotrebu
gospina trava se koristi u lijeenju rana, ireva, dekubitusa, alergije, osipa.
Ulje od gospine trave
3osljednji* desetlje!a je dosta %ar$akolo&ki ispitivana i dokazana su njena ljekovita svojstva.
9obro djeluje na ivani sustav.
2ekada se najvi&e upotrebljavalo ulje od gospine trave koje se i danas proizvodi i vrlo je
skupo, ali i djelotvorno.
Ulje se najvi&e koristi za vanjsko lijeenje rana, ali i za unutarnju upotrebu. Ulje se stavlja na
rane koje te&ko zajeljuju, na starije opekline, a isprobano je i dokazano da priliko$ va5enja
zuba rane bolje zajeljuju ako se u nji* stavi ta$pon na$oen u ulje gospine trave.
:reba znati i staro pravilo; rane bre zajeljuju ako lijek $ijenja$o vi&e puta. 9akle, potrebno
je vi&e dana uzastopno $ijenjati zavoj s ulje$ gospine trave. :ako5er, to je ulje djelotvorno i
za utrljavanje kod reu$atski* oboljenja i neuralgija, a i u sluaju krvarenja, poslije ranjavanja.
Ulje gospine trave djeluje kao balza$ za otekline, rane, gi*t, i i&a&enja. 2ajbolje je sredstvo
za sprjeavanje stvaranja rana od leanja kod bolesnika i stariji* ljudi.
Napomena! U veliki$ doza$a gospina trava je otrovna. :ako5er, ulje$ se ne lijee svjee
rane<
:oksinost; Biljka i$a %otosenzibilan uinak, pa je potrebno od$a* na poetku pri$jene
upozoriti paijenta da se ne izlae sunu kako $u se ne bi upalila koa, a jedna od nuspojava
kod izlaganja sunu je nateenost usana. "iperiin /sastojak gospine trave0, koji je djelotvoran
kod depresije, uzrok je %otosenzibilnosti.
Kako pripremiti ulje?
3ostoje tri naina za pripravljanje ulja od gospine trave;
= 9o visine od > $ ispod vr*a boe od 2 litre staviti &to vi&e listova i vjetova $u&ke i enske
gospine trave /istu koliinu0, a zati$ ubaiti stabljiku. )ati$ do iste visine uliti do$a!e
$aslinovo ulje. Bou lagano zatvoriti pluto$, da pluto ?radi@, a da ne iskoi. Bou iznijeti na
sune i ostaviti godinu dana.
3ostupak dozrijevanja ulja gospine trave $oe se ubrzati na sljede!i nain; na isti nain u bou
od 1 litre ubaiti listove i vjetove $u&ke i enske gospine trave, a nakon toga uliti do$a!e
$aslinovo ulje zagrijano na te$peraturi od 60 do A0B-. 3ret*odno je potrebno bou zagrijati,
da ne pukne. 2apunjena boa treba odleati bar 10 dana, od ega naj$anje 2 dana na sunu. 'z
boe se uzi$a onoliko ulja koliko je potrebno, a ostatak ostaje u boi. :reba naglasiti da je ulje
gospine trave bolje &to due odstoji.
= 8ko 4 velike lie nerazvijeni* pupoljaka biljke staviti u teglu i ostaviti jedan dan, da $alo
uvenu. 2a nji* zati$ naliti 1C2 litre $aslinovog ulja, teglu dobro zatvoriti D zaepiti D pustiti
da stoji na sunu 6E> tjedana. :i$ ulje$ se $au kraste, osipi, a tako5er i *e$oroidi, a korisno
je svaki dan popiti 1 liiu ulja, s ko$adi!e$ kru*a.
= 8ko +00 g vijeta i sitno narezanog li&!a gospine trave potopiti u teglu s 1 litro$ najboljeg
ulja /$aslinovog0 i 1C2 litre bijelog vina, pa ku*ati na vodenoj pari dok vino ne ispari.
Ulje gospine trave $oe se s uspje*o$ ko$binirati s drugi$ lijekovi$a za lijeenje ira na
eluu; treba svaki dan nata&te popiti po 1 liu ulja.
(ijeenje se $ora provoditi naj$anje 4E6 tjedana, neprekidno, a ponekad i 2 $jesea, pa i
due. 2e s$ije$o oekivati kako !e gospina trava djelovati od$a*, kao neke druge ljekovite
biljke.
1od lijeenja depresije, prvo se treba posavjetovati s lijeniko$, jer $oda nije u pitanju
depresija, nego neka druga ivana tegoba, za koju postoje bolji i djelotvorniji lijekovi.
)a lijeenje depresije dobar je i sok gospine trave, a treba ga piti naj$anje po 2 lie , puta na
dan, od , do 6 $jesei.
aj od gospine trave
6aj od li&!a i vjetova koristi se za lijeenje jetre ako je nateena, sprjeava nakupljanje sluzi u
plu!i$a, lijei $okra!ni $je*ur, posebno ako se ne $oe zadravati $okra!a po$ae aj koji
se pripre$a od , velike lie gospine trave, prelivene s 1 litro$ kipu!e vode, pa se ponovo
stavi na vatru i, i$ ponovo zaku*a skloni s vatre i proijedi. 3ije se tri puta na dan po 1 &aliu
prije jela.
1od kroninog bron*itisa i ast$e po$ae aj od $je&avine od 6 g vijeta gospine trave, li&!a
podbjela /:ussilago %ar%ara0, o$ana /'nula "eleniu$0 i ku*a + $inuta u 1C4 litre vina sa 1
veliko$ lio$ $eda. 3ije se po 1 &alia tri puta na dan.
Gospina trava po$ije&ana u isti$ o$jeri$a sa stolisniko$, jaa $okra!ni $je*ur i sprjeava
no!no $okrenje u krevetu. U tu svr*u treba piti 1E2 &alie toga aja tijeko$ dana, noge
utopliti, a naveer jesti su*u *ranu, bez teku!ine.
Osnovni recept za pripremu aja od gospine trave
U kipu!u vodu /2 dl0 stavi se 1 lia sitno narezane biljke, skine sa vatre, ostavi poklopljeno
10E1+ $inuta i pije se , puta na dan kod gastritisa, ira na eluu, proljeva, kod bolesti jetre,
utie, upale $okra!nog $je*ura, ivani* bolesti, glavobolje, bubreni* tegoba, $enstrual$*
tegoba, slabokrvnosti u ko$binaiji s drugi$ trava$a i lijekovi$a, ka&lja i dr.
Gospina trava se koristi i u veterini za lijeenje do$a!i* ivotinja, kao protuupalno sredstvo
kod ede$a, kao antibakterijsko sredstvo kod rana. U narodnoj veterini gospina trava se kao aj
daje ivotinja$a kod katara elua i rijeva, bolesti jetre, slabosti sra, bolesti bubrega i
$okra!ni* organa. 6aj biljke /1;100 daje se za blago, a u o$jeru 1;20 za ozbiljnije oboljenje.
GAV<2 (i oso%no1 is"ustva( "o! ve#i"o1+ ooooor1omno1 pri*ta "o$i 1rani,i sa ,irem+
ni"a"o ne maati sa 1aveovom masti !o" sav 1no$ ni$e ia*ao i !u%ine. "o-a se
povr*ins"i ta"o !o%ro i na1#o re1enerira !a %u!e !e%e#a i !rava a ona ,a*ica 1no$a
u !u%ini ponovo a"u/a i napravi se $o* 1ora stvar ne1o na po,et"u. V$eru$te mi+ i
oso%no1 is"ustva9
0OPRIVA ( "o#i"o 1o! nis"o -e#$eo ima#i i#i -e#$e#i napraviti pro#$etno ,i*3en$e
or1anima sa "oprivom+ a"o imate iraito nia" t#a" ( "ao $a... ) napravi#i ste 1a!nu
po1re*"u ( "ao $a9 =O)) "opriva ta"o !o%ro !renira %u%re1e !a poremeti priro!an
%a#ans vo!e u or1aninu o! "o$e1 !ire"tno avisi "rvni t#a" i on pa!aaaa..
PIS0AVI>A+ GR?0O S.<@<( a"o po-e#ite napraviti "remu a #ice o! pis"avice osim
*to 3ete pre"rasno o,istiti "o-u #ica i %#a1o $u posvi$et#iti i ini$ansirati.... po$a,at 3ete
na !$e#ovima "o$e ste maa#i( !#a"avost999 =O((
0A78L.A ( u ve#i"im ( i#i samo ve3im a so$et#$ive #$u!e ) !oama $e neuroto"si,na99
*to na,i to"si,na a moa"... nervoe..1#avo%o#$e..vr#o ri$et"o a#i a%i#$e-eno
/a#ucinaci$e....+ osim to1a vr#o $a" ,a$ iaiva "ontar"ci$e ( *to 3e re3i stean$e mi*i3aA
*to na,i !a na vr#o os$et#$iv -e#u!ac "o$i $e ta!a i po!ra-en mo-e "omotno iavati
povra3an$e+ a "o! tru!nica.../mm..ne-e#$ene "ontra"ci$e maternice u vri$eme "a!
ni"a"o ne%i sm$e#o %iti...ia"o se "o! nas tra!iciona#no "oristi %a* u tru!no3i...a#i i ta!
samo B *a#ica.... mi*#$en$a sam %o1 tonusa maternice.........+ opre $e isto potre%an u
$a"im !oama "o! epi#epti,ara i#i mi1reni,ara... svi/ "o$ima 1r,en$e mi*i,a posre!no
i#i neposre!no *teti...
ICIROT ( ne "o! pro#$eva999
0A@ILI>A ( "o! $a"o os$et#$ivo1 -e#uca $a"o viso"a($a"a neas#a6ena !oaA iavat
3e mu,ninu+ mo-!a ,a" i povra,an$a.
S<NA( se "oristi protiv atvora a#i to ne o%av#$a pre"o npr s#ui "ao #an+ "or$en %i$e#o1
s#$ea... ne1o provociran$em me/ani,"o1 "retan$a cri$eva... i ,esto iaiva 1r,eve.
LIPA ( "ro !u-e nepre"i!no vi$eme uiman$a ,a$a mo-e o*tetiti srce+ opre "o!
!$ece i staraca... a#i stvarno "a! se pri,a o !uuu1im vremens"im perio!ima...
@<7.<V.<CI L80 ALI I STOLISNI0 "o! $a"o os$et#$ivi/ #$u!i nis"a t#a"a mo-e
iavati $o* ve3i pa! t#a"a.
VAL<RI.ANAA O7OL.<N( u ve#i"im i !u1im "o#i,inama "ori*ten$a mo1u o*tetiti srce
a#i i iavati ovisnost...
PR<SLI>A( ,esti "omentari u "n$i1ama naro!ne me!icine !a pres#ica iaiva man$a"
4 vitamina i poti,e stvaran$e "amena u %u%re1u( navo!no nisu to,niA man$a" 4
vitamina iaiva $e!na vrsta pres#ice "o$a se "oristi a sto,nu /ranu i sro!nica $e
eDuisetum arvense a#i se ta pres#ica ra#i"u$e o! po#$s"e i ne "oristi se a #$u!s"u
upotre%u a ve3inom raste u americi.... Novi$a nanstvena istra-ivan$a su !o"aa#a !a
upotre%a pres#ice ne3e iavati "rv i "amen u %u%re1u ia"o tra!iciona#na me!icina
tvr!i !ru1a,i$e....pa sa! pitan$e $e = !a #i 3e mo!erna me!icina na"on B' 1o! ot"riti
ne*to sasvim opre,no o! ot"ri,a "o$e ima !anas ( *to ne %i %i##o ,u!no)... i#i $e
stvarno stvar sa pres#icom pitan$e mo-!a i pre/rane i !ru1i/ ,a$eva "o$i su su pi#i u to
!o%a a$e!no sa pres#iom...a to se !anas prom$eni#o...
PO74I.<L ( ,esti "omentari !a $e ot"rito "a"o $e po!%i$e# #o* a #$u!s"i or1aniam i
!a 1a !u1oro,no tru$e+ o!nosi se na $e!no1 sro!ni"a ovo1 na*e1 samoni"#o1
po!%$e#a "o$i raste samo u s$. americi pa smo si1urni99 =O))
R8E@ARIN 3e vam pota"nuti cir"u#aci$u i a1ri$ati /#a!ne no1e a#i i povisiti t#a" i
po$a,ati menstrua#no "rvaren$e...
0O7 SVIH A8TOI@8NIH %o#esti N< "oristiti ec/inaceu ato $er ona provocira
"omp#etan rast imuno#o*"o1 sistema pa ta"o i ona$ !io n$e1a "o$i $e F po%r"ao
#on,i3eF i sam napa!a svo$e ti$e#o+ na*e ti$e#o....+ *titn$a,a+ reumatoi!ni artritis+
cronova %o#est+ uceroni "o#itis+ #upus+ HIV+ uveitisi+ ...mu#tip#a s"#eroa+/erpesi+
SO.A( N< "o! -ena "o$e su ima#eGima$u pro%#ema sa tumorima !o$"i+
en!romentrioe.... $er $e so$a estro1en(#i"e
0ANTARIONA GOSPINA TRAVA i so" o! 1re$pa u istom ra!o%#$u ( N<99
HISTA@INI>I i so" o! 1re$pa u isto vri$eme N<99
SLA7IH i #i$e" a srce i#i !i1ita#is a$e!no N<9Gospina trava i !$e#ovan$a
Gospina trava i#i "antarion na$ponati$i $e priro!ni #i$e" protiv !epresi$e. N$eni %#istavo
-uti cv$etovi i sim%o#i,no pre!stav#$a$u mo3 sunca u ot$erivan$u si#a tame+ a n$eni
anti!epresivni u,inci viso"o su ci$en$eni i u "onvenciona#no$ me!icini.
Gospina trava se ve3 stotinama 1o!ina "oristi ora#no a tretiran$e !epresivni/ stan$a+
poti*tenosti+ an"sionosti+ "ao i "o! %o#ova -ivaca.
O%#oi o! 1ospine trave i#i u#$e 1ospine trave ivana se "oristi "o! rana+ ope"#ina+
sun,ani/ ope"#ina+ "o! u$e!a inse"ata i s#.
Travari i ne"i #i$e,nici $e preporu,u$u "o! rana "o$e te-e ac$e#$u$u $er u%rava o%novu
"o-e.
0a!a se "oristi u svr/u #i$e,en$a !epresi$e 1ospina trava ni$e I%rJ #i$e". S n$om ne3ete
posti3i trenutni oporava"+ a#i po"au$e o!#i,ne !u1oro,ne reu#tate. 4i#$"a poma-e
ti$e#u i !u*i !a se oporavi+ te se i1ra!i ,vrst teme#$ a "omp#etno i#$e,en$e.
8 pravi#u se ,a$ pi$e tri puta !nevno+ osim a"o ni$e !ru1a,i$e nana,eno u uputama+ a
pri$e ne1o *to primi$etite prva po%o#$*an$a morat 3ete pri,e"ati na$man$e t$e!an i#i !va.
O%i,no $e!an tretman tra$e tri !o *est m$eseci. Ia"o oso%e primi$ete na,a$no
po%o#$*an$e ve3 na"on m$esec !o !va "ori*ten$a+ tretman ni$e preporu,#$ivo pre"i!ati
ra!i potpuno1 i#$e,en$a.
Pri norma#no$ upora%i nisu ami$e3eni ne"i ne1ativni efe"ti+ ia"o 1ospina trava $a"o
ut$e,e na !ru1e #i$e"ove i n$i/ovu !$e#otvornost+ pose%no "ontracepci$s"i/ pi#u#a+
#i$e"ova a tretiran$e tumora i#i oni/ a #i$e,en$e HIV(a. 2%o1 to1a $e nu-no "onu#tirati
se s #i$e,ni"om pri$e tretmana 1ospinom travom.
Ta"o6er+ ponato $e "a"o 1ospina trava ,ini "o-u os$et#$ivi$om na sun,evu sv$et#ost+
%o1 to1a $e vr#o va-no i%$e1avati sunce a vri$eme "ori*ten$a %i#$"e.
Priprema= 8"o#i"o na uputama na pa"iran$u ni$e !ru1a,i$e nana,eno+ ,a$nu -#icu
%i#$"e i#i fi#tar vre3icu pre#i$te s '+: # vre#e vo!e. Po"#opite i pustite !a o!sto$i ; !o B'
minuta. Proci$e!ite i pi$te sv$e-e priprem#$eni ,a$.
>a$ i#i "rema
Hypericum perforatum(ponata $e o! !avnina "ao #$e"ovita %i#$"a "o$a pripoma-e
!rav#$u ,ov$e"a na mno1o na,ina.
.e!an o! na,ina na "o$i se iscrpe #$e"ovite tvari i 1ospine trave $e ira!a u#$no1
macerata "o$e1 3ete ,esto na3i !a se Ksun,aL na mno1im primors"im i !a#matins"im
terasama o! po,et"a svi%n$a pa sve !o #$eta.
Gospina trava se macerira u !$evi,ans"om mas#inovom u#$u i pravi macerat mora %iti
!u%o"o crvene %o$e+ ,a" sa ni$ansom #$u%i,aste. Ta"av macerat ima vi*estru"u
prim$enu= o! arastan$a o-i#$a"a+ !o prve pomo3i "o! ope"otina+ "o! ope"otina o!
sun,an$a+ "o! infe"ci$a "o-e i %o#ova u "ra#$e-nici.
Potre%no $e samo na1#asiti !a $e 1ospina trava fototo"si,na i !a se ni"a"o ne %i
sm$e#a "oristiti pri$e sun,an$a ne1o te" na"on n$e1a.
Na!a#$e + ta"vim maceratom se mo-e provo!iti K tamponiran$eL "o! 1ine"o#o*"i/
infe"ci$a+ primarno+ virusni/ 1ine"o#o*"i/ infe"ci$a. Tamponiran$e se ivo!i ta"o !a
tampon umo,ite u macerat 1ospine trave+ ostavite 1a par minuta !a upi$e i ap#icirate.
.e!no o! re#ativno neponati/ svo$stava 1ospine trave $e n$eno anti!epresivno
!$e#ovan$e. Poma-e "o! #a"*i/ i sre!n$e te*"i/ !epresi$a i na$%o#$e $u $e uvesti pri
po,etnim simptomima !epresi$e i#i a"o se oso%a o!#u,i na Ks"i!an$eL sa
anti!epresiva. 8 svi$etu su ira6ene %ro$ne "#ini,"e stu!i$e u vei sa prim$enom
1ospine trave "o! #a"*i/ i sre!n$e te*"i/ !epresivni/ stan$a i potvr!i#e su n$eno
!$e#ovan$e. 8 tu svr/u "oristi se a#"o/o#na tin"tura te %i#$,ice. 4i#$na !ro1a se macerira
m$esec !ana u )'M(tnom a#"o/o#u i prim$en$u$e se !oa "o$u va* fitoterapeut o!re!i.
.e!ini Kpro%#emL $est !a se tin"tura ne %i sm$e#a "oristiti u isto vri$eme sa
anti!epresivima ta"o !a ta o!#u"a pa!a na sva"o1 po$e!inca. A ono *to ra#i"u$e
tin"turu 1ospine trave o! "#asi,ni/ anti!epresiva $e Kne!ostata"L nuspo$ava "ao *to
su se!aci$a i ovisnost.
Na na*em tr-i*tu se o! #i$e"ova sa 1ospinom travom mo-e na3i A"tivin H( %i#$ni #i$e"
"o$i $e stan!ar!iiran na /ipericin.
GOSPINA TRAVA
(Hvpericum perforatum)
Ta %i#$"a "o$a raste na ru!inama+ u putove i na *ums"im o%roncima+ %re-u#$cima i
#iva!ama+ cv$eta o! srpn$a pa sve !o ru$na+ a ima i ova naro!na imena= 4o1oro!i,ina
trava+ ivan$e e#$e+ 1orac+ "antarion+ "rvavi "ori$en+ von,ac+ -utenica+ trava Sv.
Ivana. I ti/ naro!s"i/ imena proi#ai n$eino ve#i"o na,en$e "ao #$e"ovite %i#$"e.
4i#$"a $e viso"a :; ( N' cm+ $a"o ra1ranata+ #atno-uti/ pa*titasti/ cvatova. 2a
si1urno preponavan$e potre%no $e 1n$e,iti potpuno procv$eta#e cv$etove+ !o%it 3emo
crveni so". 0oristimo %i#$"u u cvatu a pripremu ,a$a i "up"e+ !o" u#$e o! Gospine
trave sprav#$amo samo o! cv$etova.
Staro naro!no v$erovan$e poveu$e miromirisni+ "rvavocrveni so" s "rv#$u i ranama
na*e1a Spasite#$a. 8#$e o! Gospine trave $e aista na$%o#$e u#$e a rane+ u%#a-ava
%o#ove+ pri$e,i upa#u i #i$e,i. Le1en!a o %i#$ci+ "o$a nosi ta"o uvi*ena naro!na imena+
"au$e= F0a!a $e Gospo!inov na$!ra-i u,eni" sta$ao smrtno -a#ostan po! "ri-em+
%ri-#$ivo $e s"up#$ao %i#$"e po*"rop#$ene svetom "rv#$u+ !a %i i/ mo1ao po"#an$ati
po%o-nim v$ernicima "ao !ra1oc$enu
uspomenu naOSpasite#$evu smrt.F >rveni so" mirisne %i#$"e po%u6u$e ,u!an os$e3a$+
"ao !a "api "rvi na*e1a
Spasite#$a -ive sa"rivene u crveno$ %o$i #atno-uti/ cv$etova.
Na Ivan$e+ sim%o# sna1e svete sv$et#osti i top#ine a-ari Gospina trava u svo$o$
ve#i,anstveno$ cv$etno$ ras"o*i. 8 rani$im su vremenima !$evo$"e p#e#e o! n$e vi$ence i
svi "o$i su p#esa#i o"o ivan$s"i/ "ri$esova mora#i su nositi vi$enac o! Gospine trave+
ivan$s"u "runu. 8 to$ su ta$anstveno$ no3i ta"o6er %aca#i u vo!u 1ran,ice Gospine
trave i m#a!a $e !$evo$"a na"on ponovno1a procvata ve3 uve#i/ cv$etova mo1#a vi!$eti
/o3e #i s#$e!e3e 1o!ine imati o%o-avate#$a.
Gospina trava $e o! !avnina viso"o ci$en$ena. ?a$ o! Gospine trave va#$a piti u
o*te3en$a -ivaca i -iv,ani/ te1o%a svi/ vrsta+ "o! povre!a o! u!arca i ta"o6er
pos#$e!ica o! prenapre1nutosti. 8 to o!#i,no $e sre!stvo "o! pro#$eva.
# neura#1i$u tri1eminusa mo-emo isto ta"o su%iti pomo3u Gospine trave+ a"o pi$emo
!nevno !vi$e !o tri *a#ice ,a$a i !u-e vremena masiramo %o#esna m$esta u#$em o!
Gospine trave. 0ao F%r6an"a (morav"a) a -ivceF ponata $e tin"tura o! Gospine
trave "o$u sami mo-emo napraviti i usp$e*no primi$eniti "o! -iv,ani/ o%o#$en$a+ upa#a
-ivaca+ neuroa+ nesanice i -iv,ani/ s#a%osti. Tu tin"turu "oristimo a masa-u i#i
uimamo $e!nom !nevno B'(B; "api na ve#i"u -#icu vo!e.
Gospina trava #i$e,i 1ovorne smetn$e+ nemiran.san+ /isteri,ne napa!e+ m$ese,aren$e+
"ao i mo"ren$e u poste#$u i !epresi$e.
@#a!e !$evo$"e u ravo$nom !o%u %i mora#e ne"o vri$eme piti !nevno !vi$e *a#ice ,a$a
o! Gospine traveA on po!sti,e ravo$ -ens"i/ or1ana i poma-e u re1u#iran$u
nere!ovite menstruaci$e.
Viso"o ci$en$eno priro!no #$e"ovito sre!stvo $e u#$e o! Gospine trave. Ne smi$e
ne!osta$ati ni u $e!nom !oma3instvu. @o-emo 1a sami pripraviti . Svo$u #$e"ovitu
sna1u a!r-ava !vi$e 1o!ine i usp$e*no 1a "oristimo ne samo "o! otvoreni/ rana+
sv$e-i/ o#$e!a+ po!#$eva+ ote,eni/ -#i$e!a i "ao sre!stvo a n$e1u 1ru%e "o-e #ica+
ne1o $e isto ta"o i usp$e*no sre!stvo a masiran$e "o! %o#ova u #e6ima+ #um%a1a+
i*i$asa i reumatima. >v$etovi stav#$eni u #aneno u#$e pravo su sre!stvo "o$e va#$a imati
uvi$e" pri ruci "o! ope"otina i o#$e!a iavani/ parom. To u#$e "oristimo i "o!
ope"otina o! sun,an$a.
7o$en,a! s %o#ovima u tr%u/u se o!ma/ smiri+ ,im im tr%u*,i3 nama-emo u#$em o!
Gospine trave.
8 osmo1o!i*n$e !$evo$,ice #i$e,ni" $e !i$a1nosticirao ote"nu3e #imfni/ -#i$e!a u
tr%u/u. 8 sva"o$ pri#ici+ u "o$o$ $e inutra i#i Ivana+ na !i$ete !$e#ova#a /#a!no3a+ ima#a
$e %o#ove u tr%u/u+ napos#$et"u sva"i !an+ naro,ito u$utro. @a$"a $e pro,ita#a u "n$ii
!a "o! ote,eni/ -#i$e!a usp$e*no poma-e u#$e Gospine trave. Tim $e u#$em masira#a
!$etetov tr%u/ sva"i put "a! $e ono p#a"a#o. Ve3 na"on "rat"o1a vremena %o#ovi su
i*,e#i.
NA?INI 8PORA4<
Priprema ,a$a= 8memo vr/om punu ,a$nu -#i,icu %i#$a na BGP #itre vo!e+ samo
oparimo i ostavimo !a o!sto$i cca B; minuta i#i vi*e..
8#$e o! Gospine trave= Po suncu na%ranim cv$etovima rastresito napunimo %ocu !o
1r#a i pre#i$emo s !o%rim mas#inovim u#$em. 8#$e mora pre"riti cv$etove. 7o%ro
atvorenu %ocu ostavimo ne"o#i"o t$e!ana na suncu i#i %#iu pe3i. Na"on iv$esno1
vremena u#$e poprimi crvenu %o$u. Proci$e!imo 1a "ro "rpu+ ostata" $o* isci$e!imo i
u#$e po/ranimo u tamne %oce. ( 0o! rana o! ope"#ina um$esto mas#inova mo-emo
ueti #aneno u#$e.
Tin"tura o! Gospine trave= 8 $e!nu #itru ra"i$e stavimo !vi$e pune *a"e na po suncu
u%rani/ cv$etova i ostavimo %ocu tri t$e!na na suncu i#i na top#ome.
Hipericin
0a"o su svi anti!epresivi man$e(vi*e ima$u re#ativo $a"e nuspo$ave i re#ativno su
to"si,ni+ a !$e#ovan$e im $e !vo$%eno ta"o se !anas sve vi*e ra!i na tome !a se
#a1ani simptomi !epresi$e i !epresivni poreme3a$ tretira #i$e"ovima %i#$no1 pori$e"#a.
Hipericin $e 1#avni sasto$a" e"stra"ta %i#$"e 1ospina trava (Hypericum perforatum).
7$e#u$e !vo$a"o ( s $e!ne strane #a1ano %#o"ira monoamino"si!au (poput @AO(
in/i%itora)+ a s !ru1e strane #a1ano %#o"ira ponovni unos serotonina (poput SSRI
anti!eopresiva).
Hipericin po%o#$*ava raspo#o-en$e ot"#an$a$u3i poti*tenost+ os$e3a$ tu1e+ me#an"o#i$e i
t$es"o%e+ nervou+ ra!ra-#$ivost+ ma#o!u*nost i %evo#$nost (neainteresiranost a
!o1a6a$e i oso%e i sva"o!nevno1 -ivota) "ao i prate3e po$ave= nesanicu+ ,este "rie
p#a,a+ umor+ po$a,an i#i sman$en apetit i s#i,no. S o%irom !a !$e#u$e i se!ativno
!o%ar $e i%or "o! #a1ani/ !epresivni/ poreme3a$a "o$e "ara"teriira (u !epresi$u) i
nemir i t$es"o%a.
8nato, ,in$enici !a $e /ipericin na$,e*3e !e"#eriran "ao Fpriro!ni #i$e"F ne tre%a se
avaravati i smatrati 1a %ea#enim. Naime+ /ipericin ,ini "o-u $a"o os$et#$ivom na 8V
ra,en$e sunce sto1a $e pove3ana opasnost o! $a"i/ ope"#ina ti$e"om i#a1an$a
suncu. Na!a#$e+ posto$e iv$e*3a o po$avi serotonins"o1 sin!roma u oso%a "o$e su
uima#e priprav"e na %ai %i#$"e 1ospina trava. Ta"o6er+ prim$e3eno $e !a pripravci na
%ai /ipericina mo1u iavati 1u%ita" "ose+ a posto$e %ro$na iv$e*3a o opasnim
intera"ci$ama /ipericina s osta#im #i$e"ovima.
Sto1a /ipericin tre%a favoriirati u o!nosu na "#asi,ne anti!epresive+ a#i se tre%a
stri"tno pri!r-avati #$e"arni,"i/ i #$e,ni,"i/ uputa. ,etvrta"+ BN.').:''Q.
?a$ o! 1ospine trave
Gospina trava um$esto proaca
Gospina trava mo-e #i$e,iti !epresi$u $e!na"o usp$e*no+ tvr!e n$ema,"i nanstvenici.
Roto1rafi$a vi$esti
8spore!iv*i reu#tate :Q stu!i$a u "o$e $e %i#o u"#$u,eno ;PSQ paci$enata s %#a1om !o
um$ereno $a"e !epresi$e+ a"#$u,i#i su !a %i#$ni e"stra"t !$e#u$e $e!na"o "ao i
stan!ar!ni anti!epresivi+ a#i u man$e nuspo$ava.
Stu!i$e su uspore6iva#e !$e#ovan$e 1ospine trave i p#ace%a+ o!nosno anti!epresiva+
u"#$u,u$u3i i #i$e"ove poput proaca i seroTata.
FPo"aa#o se !a $e e"stra"t 1ospine trave 1otovo $e!na"o !$e#otvoran "ao i uo%i,a$eni
anti!epresivi+ a#i u man$e nuspo$aveF+ ivi$esti#i su istra-iva,i po! vo!stvom !r. 0#aua
Lin!ea i >entra a "omp#ementarnu me!ici$u u @uenc/enu.
Ipa"+ upoori#i su !a su ne"e stu!i$e pri"aa#e previ*e optimisti,ne reu#tate. 8sto+
proivo!i o! 1ospine trave "o$i se mo1u na%aviti u #$e"arnama me6uso%no se
ra#i"u$u i ne"i mo1u %iti !$e#otvorni$i o! !ru1i/.
F8pora%a e"stra"ta 1ospine trave mo-e %iti oprav!ana+ a#i proivo!i !ostupni na
tr-i*tu me6uso%no se $a"o ra#i"u$u pa se reu#tati ovo1 istra-ivan$a mo1u primi$eniti
samo na testirane preparateF+ re"ao $e Lin!e.
Gospina $e trava i samo ime !o%i#a %o1 svo$i/ #$e"oviti/ svo$stava. Ponato $e to
umiru$u3e sre!stvo pa ,a$ o! su*ene %i#$"e #$e"ovito !$e#u$e na -iv,ani sustav. ?a$em
3ete se umiriti i opustiti+ a#i ne presta$u to sva n$ena #$e"ovitost.
4i#$"a pos$e!u$e antisepti,"a svo$stva a -ens"e %o#esti+ n$ein ,a$+ a#i i u#$e spa*ava$u
o! %o#esti "o$e #i$e"ovi ne mo1u austaviti. 8#$e se tra!iciona#no priprav#$a o! su*eni/
sta%i#$a"a uron$eni/ u mas#inovo u#$e "o$e ta"ve sto$e ,etr!eset !ana i#o-ene na
$a"ome suncu "a"o %i %i#$"a pusti#a #$e"ovite tvari+ a u#$e posta#o crven"asto. (metro(
porta#)
Gospina trava i#i po #atins"i Hypericum perforatum i#i po naro!s"i "antarion+
p#$us"avica+ trava sv. Ivana+ Ivanova "rv+ %o1oro!i,ina trava o! !avnine $e u upora%i
u na*im "ra$evima i upravo $e ovo vri$eme+ o"o %#a1!ana sv. Ivana 0rstite#$a :P. 'N.+
pravo vri$eme a n$eno sa"up#$an$e.
Vi*e informaci$a o anti!epresivnom !$e#ovan$u 1ospine trave mo-ete prona3i ov!$e+
!o" 3emo se ova$ put ma#o vi*e "oncentrirati na priprava" 1ospine trave a van$s"u
upora%u( n$en #ipi!ni macerat .
(01!2304 i B51!64
Gospina trava se mo-e sa"up#$ati o! po,et"a #ipn$a pa sve !o "asno1 #$eta+ a#i ta!a
tre%a pripaiti !a se ne sa"upe i n$eni p#o!i3i.
Raste posvu!a po Hrvats"o$+ o! niina !o p#anins"i/ po!ru,$a+ u ru%ove *uma+ na
#iva!ama+ oranicama+ pa*n$acima+ u *i"are te u Primor$u i na otocima 1!$e raste
n$ena po!vrsta primors"a i#i verons"a p#$us"avica.
4ran$e $e vr#o $e!nostavno i ne previ*e a/t$evno i !u1otra$no( !ovo#$ne su !o%re
*"are i p#atnena vre3a a o!#a1an$e snopi3a. 4eru se samo vr*ni !i$e#ovi u cvatu( $a
$e o%i,no re-em na ne"i/ B;(:' cm o! vr/a %i#$"e i ve-em u snopi3e.
Sv$e-a %i#$"a "oristi se a pripreman$e macerata i#i vr#o ri$et"o1 eteri,no1 u#$a+ a
snopi3i se mo1u staviti su*iti u prora,ni prostor "a"o %i se !o%i#a su/a %i#$na !ro1a
"o$a !a#$e s#u-i a pripremu ,a$eva+ tin"tura+ pra*"a it!.
P52P5471 71845101
@acerat se priprema is"#$u,ivo o! sv$e-e %i#$"e.
Vr*ne !i$e#ove %i#$"e i#i samo cv$etove ma#o istr#$ati u mu-aru "a"o %i im se sman$io
vo#umen i pota"nu#a e"stra"ci$a te pre%aciti u sta"#enu posu!u u "o$o$ 3e se
macerirati i!u3i/ ne"o#i"o t$e!ana. Pre#iti 1ospinu travu sa /#a!nopre*anim i
nerafiniranim %i#$nim u#$emU ta"o !a $e s#o$ u#$a !va( tri prsta ina! 1ospine trave
(o%i,no stav#$am na &'' 1 o"o B'''m# %ano1 u#$a "a"o %i/ !o%i#a *to asi3eni$i
macerat). @acerat ostaviti na suncu (ne na c$e#o!nevnom+ na$%o#$e samo na
$utarn$em suncu) "ro tri !o *est t$e!na sva"o!nevno 1a !o%ro protresa$u3i.
Na"on maceraci$e o! tri !o *est t$e!ana( macerat se prvo !va puta profi#trira pre"o
vi*e s#o$eva 1ae (na"on to1a 1a profi#triram i pre"o fi#ter papira) i ostavi se ista#o-iti
$o* :P sata.
Puni se u tamne %oce+ ,uva na /#a!nom m$estu+ propisno ona,en. Na$%o#$e 1a $e
potro*iti u ro"u 1o!ine !ana.
UOsim u mas#inovom+ 1ospina trava se mo-e macerirati u %a!emovom u#$u+ u
ma"a!ami$i+ sunco"retu+ seamu+ u#$ano$ repici+ p*eni,nim "#icama+ u#$u "o*tica
mare#ice i#i u ne"im e1oti,ni$im i s"up#$im u#$ima+ a#i uvi$e" tre%a pripaiti !a su to
sta%i#ni$a u#$a "o$a nisu to#i"o s"#ona o"si!aci$i "ao npr. #an+ p#o! !iv#$e ru-e i#i -uti
no3ura".
@acerate o%i,no ra!im sa /#a!nopre*anim mas#inovim+ sunco"retom+ svi$et#im
seamom te m$e*avinom %a!ema i p*eni,ni/ "#ica $er su ta"vi macerati sta%i#ni "ro
!u#$e vri$eme+ a omo1u3u$u vari$aci$e u ira!i preparata veane u tipove i potre%e
"o-e i#i ne"i !ravstveni pro%#em ( recimo+ macerat "antariona u seamu !ovo#$no $e
sta%i#an !a %i se o! n$e1a ira!i#a "rema "o$a %e "onervansa mo-e sta$ati m$esec
!ana u fri-i!eru+ a macerat 1ospine trave u %a!emu i p*eni,nim "#icama o!#i,an $e a
n$e1u su/e i os$et#$ive "o-e i#i "ao %aa a ira!u masti a /emoroi!e it!).
UP&51B1 71845101 9&(P2!4 051:4
( ope"otine( u "om%inaci$i sa eteri,nim u#$em prave i *iro"o#isne #avan!e nasta$e
sre!stvo a #i$e,en$e ope"otina i spre,avan$e stvaran$a o-i#$a"a o! ope"otina (o!nosi
se i na ope"otine nasta#e o! sunca i#i o! ra,en$a).
8 tamnu %o,icu u"apati B'' "api eteri,no1 u#$a prave #avan!e i B'' "api eteri,no1
u#$a *iro"o#isne #avan!e te u#iti B''m# macerata "antariona. Na ta$ na,in se !o%i$e
pri%#i-no B'M( tna "oncentraci$a eteri,ni/ u#$a u "antarionu.
0o! te-i/ ope"otina 1ospina trava se nama-e na "o-u i na n$u se !ire"to na"apa
ne"o#i"o "api prave #avan!e i ne"o#i"o "api *iro"o#isne #avan!e+ a postupa" se
ponav#$a sva"i/ petnaesta" minuta ti$e"om prvo1 sata.
( iritaci$e i upa#e "o-e( mo-e se "oristiti samosta#no i#i u "om%inaci$i sa eteri,nim
u#$ima (sa pravom #avan!om+ n$ema,"om "ami#icom+ rims"om "ami#icom+
tanacetuuom+ pa#marosom it!.)
( a"ne i ,irevi( u "om%inaci$i sa eteri,nim u#$ima ( npr. timi$an 1eranio#+ timi$an #ina#o#+
,a$evac+ #ist cimeta+ *iro"o#isna #avan!a+ smi#$eV)
(o-i#$ci( 1ospina trava sna-no re1enerira o-i#$"e o! a"ni+ stri$a i osta#e o-i#$"e i !o%ro
se "om%inira sa %anim u#$ima pu#pe pas$e1 trna+ maceratom mr"ve+ u#$em p#o!a
!iv#$e ru-e i eteri,nim u#$ima smi#$a+ s$emena mr"ve+ *pan$o#s"e #avan!e+ *iro"o#isne
#avan!e+ ru-marina ver%enona it!.
(/ematomi( na tana" s#o$ 1ospine trave u"apati "ap smi#$a "o! sv$e-i/ /ematoma.
0o! sv$e-i/ /ematoma postupa" ponav#$ati sva"i/ petnaest minuta+ "o! stari$i/ vi*e
puta !nevno.
(neura#1i$e i is/i$a#1i$e+ reumats"e %o#esti+ artroe+ %o#ovi u mi*i3ima( ne"i autori
preporu,u$u !u1otra$no "ori*ten$e macerata 1osine trave "o! neura#1i$a i is/i$a#1i$a
,a" i %e !o!at"a eteri,ni/ u#$a ia"o se a te svr/e o!#i,no "om%inira sa eteri,nim
u#$ima
( /emoroi!i+ pro*irene vene+ pro%#emi sa cir"u#aci$om( "om%inira se sa smi#$em+
tr*#$om+ ,empresom+ %orovicom+ at#as"im i /ima#a$s"im ce!romV
( 1enita#ne infe"ci$e( %o1 protuupa#no1 i antivirusno1 !$e#ovan$a 1ospinom se travom
mo-e se provo!iti tamponiran$e "o! ve#i"o1 %ro$a 1enita#ni/ infe"ci$a ( HPV)
UP&+&54!64
@acerat 1ospine trave po"au$e fototo"si,no !$e#ovan$e pa ni$e preporu,#$ivo
i#a1an$e suncu i#i so#ari$u na"on n$e1ove upora%e
71(0 &; 71845101 9&(P2!4 051:4
Ova$ vulgaris priprava" mo-e se "oristiti "o! ope"otina+ a re1eneraci$u "o-e te "o!
pro%#ema sa venama i /emoroi!ima.
&'1 macerata i P1 p,e#in$e1 vos"a ( o%i,no "oristim nepro,i*3eni+ -uti) otopiti na
#a1ano a1ri$ano$ vo!eno$ "upe#$i. Na"on *to se vosa" otopi+ pre#iti mast u posu!icu u
"o$o$ 3e se o/#a!iti. @ast se "oristi prema potre%i.
BUD!"#
F 8znake; bundeva, prostatua, psorijaze
8pis biljke; je jednogodisnja zeljasta biljka, poznata u kultura$a svi* topliji* ze$alja sveta.
2auka je dokazala niz korisni* sastojaka i u pulpi i u se$enu i za*tevi za sirovino$ su
pojaani. :ako na$ se bundeva vraa zapakovana u %ar$aeutske proizvode. Ge$e se koristi
za ublaavanje tegoba uveane prostate i pozitivni e%ekti su potvrdeni.Uzgaja se ne sa$o zbog
jestivog ploda koji $oze biti tezak i preko 10 kilogra$a, ve i zbog uljeviti* se$enki iz koji*
se pravi lako varljivo ulje. :o su jednogodi&nje biljke sa &uplji$, po nekoliko $etara dugi$
vrea$a. (ist i$ je &irok, na dugaki$ peteljka$a. 'zrazito uti vetovi bundeva privlae
panju. 1rupni$ okrugli$ plodovi$a *rani se stoka. 'z se$enki se vadi ulje. )bog
$asovnosti setve i dobrog $edenja bundeve su vana pa&a za pele. -vatnja pone u junui
traje do $razeva. Glavnu pa&u daju u julu i avgustu. Bundeve vate rano u zoru. -vet je
otvoren do 10E11 sati, onda se potpuno zatvori. Gvaki dan vate drugi vetovi.Bundeva sadrzi
u sebi $asnog ulja, pektina, belanevina, seera, karotena, $anganove soli, vita$ina
-,%os%orne kiseline, %itosterina i saliilne kiseline.
Hukasto ili narandasto $eso bundeve sadri niz dragoeni* i lekoviti* sastojaka. 3ored
$anji* koliina belanevina, ugljeni* *idrata i $asti, tu je niz vita$ina /karotina ili
provita$ina 7, - i vita$ina B grupe E B1, B2, B,, B6, zati$ niaina, %olne kiseline i drugi*0,
kao i $ineralni* sastojaka /kaliju$a, %os%ora, kaliju$a, gvoda0. 7 tu su i oligo i
$ikroele$enti, pektini, eluloza i druga biljna vlakna. Ito se tie energetske vrednosti, ona
nije visoka; u 100 gra$a ploda i$a sa$o oko ,0 kalorija, tj. 126 kJ.
Ge$e bundeve, koje se takode esto koristi i u is*rani i u narodnoj $ediini, i$a oko dvadeset
puta veu kalorijsku vrednost od ploda, po&to sadri vi&e belanevina, ugljeni* *idrata i $asti.
7li, i tu se nalaze vita$ini B1, B2 i niain, zati$ $inerali /najvi&e i$a %os%ora i gvoda0, kao
i niz drugi* za&titni* i lekoviti* sastojaka, od eluloze i pektina do %itosterina, %itina, saliilne
kiseline i drugog.
Bundeva se $oze jesti peena ili kuvana i spada u zdravu i lekovitu *ranu.Gvakodnevna kura,
koju ine svez sok, kuvano ili peenobundevino $eso, pokazalo se dobro u leenju
psorijaze.1ostie od bundeve, oguljene presne ili peene odlino su sredstvo protiv revni*
parazita. ' pored izuzetni* svojstava bundeva je slabo zastupljena u do$ae$ jelovniku sto je
prava steta.
(ekovito delovanje; U narodnoj $ediini se plod bundeve preporuuje kao diuretik, za
izbaivanje suvi&ne vode iz organiz$a, naroito kod ljudi oboleli* od reu$e, gi*ta, zapaljenja
bubrega ili be&ike. G$atra se i da je odlina dijetalna *rana za gojazne osobe, dijabetiare
/ako se toko$ pripre$e ne zasladuje0, kao i osobe sa oboljenji$a elua i tankog reva ili one
koji pate od krvavi* proliva. Gvi$a se preporuuje kuvana i peena bundeva ili svee oedeni
sok. U novije vre$e otkriveno je da bundeva dobro ini i oboleli$a od psorijaze.
Ge$e bundeve je, takode, lekovito i naje&e se preporuuje kao e%ikasno i ne&kodljivo
sredstvo protiv deji* glista i pantljiare. Kogu ga uzi$ati i dea od dveEtri godine, trudnie,
dojilje i stariji, kao i oni sa bolesno$ jetro$. Ge$e bundeve olak&ava tegobe oboleli* od
prostate koji treba da ga jedu svakodnevno. 3osebno je pogodno se$e bundeve golie, koje se
kupuje u bioEradnja$a i oni$ sa zdravo$ *rano$. 8vo se$e ne treba lju&titi. 7 kada se lju&ti
se$e obine bundeve, treba paziti da se pri to$ ne ukloni i ona tanka, sivoEzelenkasta
pokoia na se$enu, po&to se u njoj nalazi najvi&e lekoviti* sastojaka. U svetu se proizvode i
neki lekovi za prostatu koji sadre se$e bundeve.
3rotiv glista i pantljiare; treba ujutru, na prazan eluda pojesti istuane se$enke sa $alo
$eda /$oe i bez njega0, $ala dea od ,0 do +0 gra$a, ona vea od ,0 do 1+0, a odrasli od
,00 do 400 gra$a se$enki. 9obro je da se posle pola sata popije ka&ike riinusovog ulja i
zati$ ni&ta ne treba jesti niti piti bar nekoliko sati.
8boleli$a od psorijaze preporuuje se da u sezoni kada i$a bundeve jedu peenu ili kuvanu
svakog dana, a $ogu i da ede sok.
)a leenje rana, opekotina ili ispuale koe narodna $ediina preporuuje $azanje ulje$ od
se$ena bundeve /$oe se kupiti u prodavnia$a zdrave *rane0.
8boleli$a od zapaljenja bubrega ili be&ike savetuje se da svakodnevno jedu po jedan obrok
koji se sastoji od dinstane bundeve sa $alo paradajza i sekanog rnog luka i koji je zainjen
ka&iko$Edve pavlake, ali bez soli.
)a ublaavanje bolova od pro&ireni* vena dobro je da se svee strugana bundeva stavi kao
oblog na obolela $esta i dri &to due.
8si$ sto daju dobro i ukusno ulje, se$enke od bundeve veo$a su lekovite i upotrebljavaju se
za isterivanje pantljiare, olaksavaju $okrenje i po$azu kod uveane prostate.
7ko sa$i spre$ate se$enke brzo i* posle pranjaosusite i ostavite na *ladno$ i suvo$ $estu.
1ada se ljuste treba paziti da se ne skine sivozelena pokozia u njoj su najvredniji lekoviti
sastoji.
9ei se daje 1+0E200 gra$a sveze oiseni* se$enki istuani* i po$esani* sa $edo$ E
odjedno$,
a odrasli uzi$aju ujutru na gladan sto$ak 400 gra$a se$enki. 3osle pola sata treba popiti
jednu kasiku riinusovog ulja s rno$ kavo$. 2ista drugo se ne jede. 1o ne $oze da izdrzi
neka uz$e narendanu sargarepu.
Bundeva skida bradavie
3azljivo uzeti prasnike iz sredine veta bundeve, $alo zgnjeiti i ti$e trljati dvaput dnevno
bradaviu.
3onavljati dok bradavia ne otpadne.
Gok od bundeve
Gtoga je $nogo korisnije u svakodnevnoj is*rani pute$ raznovrsnog voa i povra obezbediti
za&titu i preduprediti pore$eaje. :ako, na pri$er, za za&titu prostate treba obezbediti u
svakodnevnoj is*rani; $ed, polen, se$e bundeve... U napitke, kroz koje se obezbeduju
vita$ini i $inerali, uvrstite i sok bundeve;
E li$untus E 2 kes
E prirodni ekstrakt kajsije E 2 kes
E voda E A lit
E &eer E 2 kg
E bundeva E , kg
8i&enu bundevu staviti u &erpu i naliti vodu, kuvati dok bundeva ne o$ek&a. 'spasirati
bundevu sa to$ vodo$, dodati sve ostalo, iz$e&ati da se istopi &eer i sipati u %la&e
2 ko$entari
Divlji Bor
F 8znake; borovnia, Gi*t, reu$a, vita$ion
8pis biljke; beli bor i$a stablo koje $oe narasti vi&e od 10 $etara. 1oren belog bora prodire
duboko u tlo. 9ok je $ladji, njegove grane i deblo pokriveni su s$edjeErvenkasto$ koro$
koja posle postaje sivoEs$edjo$. Grane se &ire u obliku ki&obrana. 'glie belog bora
sastavljene su u uperi$a po dve zajedno, duge su + do 6 $, a boja i$ je sivoEzelena.
-vetovi su jednodo$ni. 'z enski* vetova oblikuju se $ali e&eri, koji u poetku i$aju
rvenkastu, a posle s$edju boju i postaju drvenasti. ,
Gtani&te; beli bor rasprostranjen je po eloj 4vropi, a raste kako u brdski$ tako i u nizinskirn
podruji$a.
Ljekoviti deo biljke; za lek se upotrebljavaju $ladi izdani i iglie. 'glie bora, kao i sve
iglie etinara, valja upotrebljavati, po $ogunosti, neposredno nakon branja, jer se vita$in -
gubi su&enje$, tako da iglie /etine0 koje se uvaju vi&e od godinu dana potpuno izgube
svoja lekovita svojstva
Ljekovito delovanje; $ladi izdani bora koriste se u leenju zastareli* katara di&ni* putova,
pro$uklosti, ka&lja, laganijeg bron*itisa, za in*alaiju i sl. Kladi izdani i iglie koriste se,
takodje u leenju ast$e te u leenju reu$atsk* bolesti i gi*ta /uloga0. 1od greva izazvani*
uni$ ka$eni$a koristi se tek istekla s$ola. )a leenje odredjeni* boles.ti, iako redje
koriste se i e&eri..
0 ko$entari
F 8znake; breskva, "rana za Gre, Loe
8pis biljke; Breskva /3runus persia0 je veo$a rasirena voka u svetu /postoji oko 2 +00
sorti0. 'ako se, prevedeno s latinskog, zove persijska &ljiva, breskva je, zapravo, poreklo$ iz
1ine i s$atra se da je u 4vropu doneo Karko 3olo.3ostojbina joj je 1ina odakle je preko
3ersije i Grke dospela u tople vinogradarske krajeve sveta. 1oristi se u sirovo$ stanju a
pogodna je i za pravljenje ko$pota, sokova, dze$ova kao i za susenje. -vet breskve se bere u
$artu, aprilu i $aju a plod od poetka juna do septe$bra. U plodu breskve i$a seera,
karotina, voni* kiselina, belanevina, skroba, $ineralni* sastojaka, vita$ina 7, B, - i
gvozdja. 1oristi se u is*rani, industriji i $ediini. 'zuzetno je poznata u narodnoj $ediini
kao sredstvo za isenje reva. 3oznata su i lekovita svojstva sokova, sirupa i ajeva od
breskve. 8d vita$ina, ove voke su prava riznia betaEkarotina /to jest provita$ina 70 D u
breskva$a ga i$a 0,+ a u nektarina$a 0,44 $iligra$a. :u je i veina vita$ina grupe B,
ukljuujui %olain /BM0 i nijain /B,, odnosno 330, vita$in - /10 $gN u breskva$a, upola u
nektarina$a0, Lita$in 4 /1,+ $gN0, i biotin /vita$in "0, kojeg i$a 0,4 $ikrogra$a..
(ekoviti deo biljke; 3lod, vet i list.
(jekovito delovanje; Lazno je naglasiti da je odnos kaliju$a i natriju$a seda$ napra$a
jedan, zbog ega su ove aro$atine i sone voke korisne oni$a koji i$aju proble$a s
otianje$. 9obre su i protiv $alokrvnosti, za revna oboljenja, s$anjenje une kese. Gok od
breskve preporuuje se oni$a sa srano$ arit$ijo$, s$anjeni$ luenje$ eludane kiseline,
osetljivi$ nervni$ siste$o$, kao i za i&enje organiz$a. Breskve i nji*ov sok ne
preporuuju se dijabetiari$a i alergini$ osoba$a.. Breskva se koristi u is*rani, koz$etii i
industriji. U is*rani je pogodna kod probavni* pore$eaja, a i$a laksativno i diuretsko
delovanje. 9obra je za s$irenje ivaa i uopste za rad probavni* organa.
3rotiv povraanja u periodu trudnoe E aj pripre$ati naveer, +0 gra$a
Limun
F 8znake; *e$eroidi, *rana za bubrege, "rana za Gre, li$un
8pis biljke; li$un je zi$zeleno drvo visine do 10 $etara. (istovi su duguljasti i koasti.
-vetovi su obino pojedinani, a boja irn je bela, s vanjske strane ruiasta. -vetovi lako
opadaju. 3lod li$una $esnata je i sona boba. Keso ploda deli se na > do 12 kri&ki s $nogo
sje$enki. 3lod je soan i kisela ukusa..
Gtani&te; li$un je suptropska biljka osetljiva na niske te$perature.
(jekoviti deo biljke; za lijek se upotrebljava plod .
(jekovito delovanje; li$un izvanredno deluje na sre i bubrege, zati$, protiv gi*ta /uloga0 i
reu$atiz$a, neuroza, skorbuta i *e$oroida i sl..
0 ko$entari
Borovnica
F 8znake; borovnia, *e$eroidi, inzulin
8pis biljke; borovnia je $alen gr$ sa vorasti$ stabljika$a, visine 20 do ,0 $ i puzavi$
koreno$. Kladi listovi jajastog su oblika, s kratko$ peteljko$ i na rubu sitno nazubljeni.
3ojedinani vetovi nalaze se u pazu*u lista. -vetovi su okruglastozvonastog oblika i
svetloruiaste boje. 3lod je sona rno$odra boba veliine gra&ka, koja na vr*u zavr&ava
kruno$ udubino$. ,
Gtani&te; borovnia u veliko$ $no&tvu pokriva tlo rnogorini* i belogorini* &u$a.
(ekoviti deo biljke; listovi se sabiru pre sazrevanja plodova i
su&e se na senovito$ i zrano$ $estu. 3lodovi se sabiru 'eti, nakon sazrevanja, a su&e se na
sunu
(ekovito delovanje; listovi se upotrebljavaju protiv stvaranja $okrane kiseline te za leenje
kod povraanja, proliva, eluani* greva, ka&lja i &eerne bolesti. Bobe se upotrebljavaju u
leenju *e$oroida, protiv neuredne stolie i slabog apetita..(istovi predstavljaju vazan
narodni lek protiv &eerne bolesti. :oliko je delotvoran da ga neki zovu biljni inzulin. (istovi
su delotvorni jedino ako i* nabere$o pre nego &to sazru bobie. 2akon toga ne$aju lekovite
vrednosti. -aj o listova ne s$e se piti bez nadzora. (istove su&i$o u tanki$ slojevi$a u *ladu
ili u penii na 40 stepeni -.
(istovi preliveni vrelo$ vodo$ ublaavaju upalu $okranog $e*ura i $okrani* kanala.
Bobie jede$o svee ili osu&ene i uloene u rakiju. Gu&i$o i* na 4+ stepeni -. 8d nji*
pravi$o i ekstrakt sa rakijo$, edi$o sok ili $er$eladu.
Gok je najbolji za grgljanje, a $ar$elada ras*laduje bolnu vrelinu upaljeni* usta i drela.
2ajdelotvorniji je sirov sok. Guve bobie zaustavljaju proliv, naroito kod $ale dee, dok
svee deluju kao blagi purgativ. 2a taj nain po$au kod zatvora.
Borovnie utiu na vid i uvaju onu $reniu. 8su&ene bobie zaustavljaju krvarenje
*e$eroida. Gok lei eluani i revni katar, po$ae kod s$etnji kod varenja, i nedostatka
apetita.
9rugi nazivi; borovinka, borovnjaa, brusnia, rna borovnia.
(atinski naziv; Lainiu$ $#rtillus
0 ko$entari
Kupina
F 8znake; kupina, proljeva
8pis biljke; kupina je gr$ s vodoravno poloeni$ korjeno$. 1orjenje tjera 1 do , $etra
dugake grane &to djeli$ino puu po ze$lji a deli$ino se penju po drugi$ grana$a. Biljka
i$a $no&tvo vitki* dugaki*, povinuti* i bodljikavi* grana. 9lanasto sastav'jeno li&e s
pilasti$ rubovi$a sastavljeno je od , do + lisaka. -vate u kita$a sa vetii$a bele ili
bledoruiaste boje, koji su nalik ruia$a. -vetovi tvore pa&tita. Gastavljeni su od + lapova
a&ke, + latia venia i od $no&tva pra&nika. 3lod je sjajno$a tena boba /ko&tuniasti i
birani plod0.. ,
Gtani&te; raste veo$a esto u veliki$ skupina$a na &u$ski$
istina$a i krevina$a, $edju gr$lje$ te uz rubove polja, na neplodno$ ze$lji&tu .
Ljekoviti dio biljke; za lijek se u prolee i jesen skuplja koren, $ladi listovi i izdani u
proljee, vjetovi za vre$e vatnje, bobe kad su zelene ili zrele .
Ljekovito djelovanje; listovi kupine deluju steui te su dobro i bezazleno sredstvo protiv
proljeva. Lrlo dobri uspesi postiu se i kod eenja krvavog proliva. 3reporua se due vrije$e
uzi$ati aj od kupinovi* listova kod krvarenja elua, upale reva i kroninog nadraaja
slepog reva. aj od kupinovi* listova isti krv, pri e$u s$anjuje ili lei kone osipe,
li&ajeve i druge neistoe. 'sto tako, koristan je i u leenju ane$ije. -aj od osu&enog i
usitnjenog korena kupine koristi se u leenju vodene bolesti. 3lodovi kupine deluju u$irujue
kod nervozni* 'judi &to pate od nesanie..
Ljekovito bilje Krkavina
F 8znake; krkavina, kroninog zatvora, (jekovite biljke
8pis biljke; 1ru&ina je drvolik &ib, visok ,E6 $. 1od nas je dosta i$a po vlani$ &u$a$a, po
lugovi$a, pored reka i potoka. Kesti$ino se javlja u znatnoj koliini pored 9unava i drugi*
na&i* reka u nizijski$ &u$a$a, najvi&e po reni$ ostrvi$a. -vetovi su sitni, neugledni i beloE
zelenkasti. -veta u $aju i junu. 3lodovi su okrugli, oko A $$ u preniku, najpre zeleni, pa
rveni i najzad rni. 1ora je glatka i sjajna, rnkasta ili sivoE$rka i karakteristino ukra&ena
$nogobrojni$ vodoravni$, svetli$, beliasti$ lentiela$aO. . . . ,
Gtani&te; . 1ru&ina se vrlo lako gaji, najbre i najjednostavnije vegetativni$ pute$;
$ladia$a, $ladi$ grania$a, slino zovi, vrbi i jablanu. )e$lja uvek treba da bude vlana.
2a&a rena ostrva su najbolja $esta za raz$noavanje i gajenje kru&ine . .. .
(ekoviti deo biljke; 1ora se skida s $ladi* stabala i deblji* grana kraje$ zi$e i poetko$
prolea pre nego &to kru&ina olista i od$a* se su&i. 'seku se u vrpe dugake oko ,0 $ i
'ju&te.
(jekovito delovanje; . ; Prangula se daje u obliku tenog ili su*og ekstrakta ili dekokta /+ do
2+ g na pola litra vode0 kao pouzdan laksans, naroito protiv kroninog zatvora. 2jen ukus je
$anje nperijatan od pur&ijane, zbog ega je bolesnii rade uzi$aju. Gpr$aju se ajevi za bol u
predelu sra usljed nago$ilavanja zraka u eluu ili rijevi$a, kolike u unoj kesii, 'zostale
$enstruaije i protiv kroninog zatvora. . . ..
9rugi nazivi; ga&ljika, krkavina, pasdrenovina, pasja lijeska, pasjakovina, pasje grode,
psikovina, truslikovina, tr&lika .
(atinski naziv; .*a$nus %rangula .
0 ko$entari
Ljekovita biljka #nis
F 8znake; anis, krv, (jekovite biljke, zeluda
8pis biljke; ani& je jednogodi&nja biljka koja izraste od 1C2 do 1 $etra visine. '$a granatu,
pa*uljavi$ dlaia$a pokrivenu &up'ju stabljiku, s okruglasto nazubljeni$, srednji$ E
dvostruko perasti$, a go$ji$ E uski$ lanetasti$ beli$ vetii$a. 2ajdonji listovi sastoje se
od , okruglasto urezana listia, srednji listovi su prstenasti, a gornji usko krpasto razdeljeni.
3lod je jajastog oblika, pre$a vr*u suen, a sa strana $alo stisnut, dugaak , do 6 $$. Boja
ploda je svetlozelenosiva. (ekoviti delovi biljke; za lijek se upotrebljava plod, odnosno zrelo
se$e &to se sabire sa$o po suvo$ vre$enu. ,
Gtani&te; .asprostranjena je na planinsko$ podruju.
(ekoviti deo biljke; za lek se upotrebljava plod, odnosno zrelo se$e &to se sabire sa$o po
suvo$ vre$enu.
Lekovito delovanje: se$e ani$a djeluje protiv nadi$anja, u$iruje greve, jaa eluda i
pospe&uje varenje i odvod &tetni* sokova iz organiz$a te isti krv i jaa ive. -isti od sluzi
plua, eluda, $e*ur i bubrege, jaa probavne organe, popravlja neurednu $enstruaiju te
otklanja nesaniu.Kleveni anis brzo gubi ukus i $iris, pa ga treba $leti neposredno pre
upotrebe.
:akode se koristi u industriji kolaa i slatki&a, koz$etiki* proizvoda i proizvodnju likera. 3o
itavo$ svetu postoje likeri i rakije s $iriso$ anisa, poput %ranuskog pernoa, turskog
speijaliteta raki, grkog uza i $akedonske $astike. 3ravi anis se danas upotrebljava tek u
neznatni$ koliina$a jer ga je potisnuo zvezdoliki anis koji i$a $iris i ukus anisa, ali
botaniki nije ni u kakvoj vezi s nji$.
7nis deluje protiv nadi$anja, s$iruje greve i ubrzava probavu. 7ko jedete previ&e $asne
*rane, jake zaine, ili preprena jela, probava se odvija sporije ili je vrlo oteana, a jetra trpi.
2e$ojte se uditi $unini nakon preobilni* $asni* i zainjeni* obroka. 8stali si$pto$i
/treba paziti kada se javljaju, jer i druge tee bolesti i$aju iste si$pto$e<0 su povraanje,
glavobolja, vrtoglavia. 3ijte triEetiri puta dnevno anisov aj s pola ka&iie $eda i svei$
listie$ $ente.
9rugi nazivi; anason, anis, slatki jane, slatki ko$ora, slatki kopar, slatki ku$in.
(atinski naziv; 3i$pinella anisu$.
0 ko$entari
#lpska ruza
F 8znake; 7lpska ruza, (jekovite biljke
8pis biljke; alpska rua ili pjeni&nik planinska je biljka &to raste iskljuivo na visoki$
planinski$ podruji$a. :o je zi$zelena i trajna biljka &to raste u gr$ovi$a. (istovi su
koasti i jajastog oblika.G gornje strane listovi su ta$nozeleni, a s donje u poetku utozeleni,
a posle s$edji, nalik rdji, i 'juskavi.
#lpska ruza
-vjetovi su rvene boje, zvonasti, skupljeni u grozdaste vatove. ,
Gtani&te; .asprostranjena je na planinsko$ podruju, uglavno$ na visina$a od 1+00 do 2+00
$etara
(jekoviti deo biljke; listovi koji se beru neposredno pre vatnje biljke
(jekovito delovanje; alpska rua ili pjeni&nik lekovita je biljka kojo$ se pospe$uje
izlucivanje znoja i mokrace. 1oristi se, zati$, u ljecenju reumatizma zglobova% bolova u
mi$icima% uloga &gi'ta( i neuralgicni' bolova)
9rugi nazivi; sle, rvena alpska rua, gorska rua, rododendron
(atinski naziv; .*ododendron %errugineu$