Skripta iz Pomorsko pravo

1. kolokvij


























1. Pojam i podjela pomorskog prava

Pomorsko pravo ini sustav normi koje reguliraju pravne odnose u svezi s pomorskim djelatnostima.
Pomorsko pravo samostalno i sustavno obrauje specifine pravne odnose koji se javljaju na moru i u
svezi mora. Pravni odnosi u svezi s morem prouavaju se u sklopu meunarodnog prava mora
(meunarodnog morskog prava), pomorskog upravnog prava i pomorskoga imovinskog prava.

Meunarodno pravo mora regulira odnose meunarodnih subjekata (drave i meunarodnih
organizacija) u svezi s morem i pomorskim djelatnostima. Dijeli se na:
Meunarodno pravo mora u miru
Meunarodno pravo mora u ratu

Pomorsko upravno pravo sadri ponajprije propise iji je cilj ostvarenje sigurnosti plovidbe

Pomorsko imovinsko pravo ureuje specifine imovinsko pravne odnose u sklopu onih aktivnosti
koje su vezane za more (stvarna prava na moru, iskoritavanje brodova, posebice ugovore o prijevozu
stvari i osoba, probleme koji nastaju pri sudaru brodova, pomorske havarije, pravne odnose spaavanja
na moru).

U podjeli pomorsko pravne materije takoer se moe izdvojiti:
a. Meunarodno pomorsko privatno pravo (propisi o mjerodavnom pravu koji e se primjeniti na
odnose s meunarodnim elementom)
b. Pravo pomorskog osiguranja
c. Pomorsko radno pravo (regulira pravne probleme radnih odnosa u pomorstvu)
d. Pomorsko kazneno pravo (sadri odredbe o suzbijanju i kanjavanju kruga specifinih kaznenih
dijela koja se javljau u pomorskim pomorskim djelatnostima)
e. Pomorsko procesno pravo (obuhvaa norme koje se odnose na posebnu nadlenost tijela i
postupak za primjenu imovinsko pravnih , upravnih i kaznenih normi pomorskog prava)

2. Meunarodna pomorska organizacija IMO

Ciljevi si organizacije, u prvom redu, tehniki, ali i gospodarski. Uloga je organizacije savjetodavna i
informativna, a zadatak joj je da raspravlja o tehnikim pitanjima koja utjeu na meunarodni razvoj
trgovakih mornarica, osobito na sigurnost ljudskog ivota na moru i na postizavanje najviih standarda
za neometanu plovidbu. Organizacija eli takoer nadgledati i sprjeavati oneienje morskog okolia,
eli nadalje pruati svaku moguu pomo vladama pojedinih zemalja da razvijaju svoju flotu u ujedno eli
sprjeiti svaku diskriminaciju u meunarodnoj plovidbi.
Njezina tijela su:
Skuptina koja se sastaje svake 2. godine i bira Vijee od 24 lana
Odbor za pomorsku sigurnost
Odbor za zatitu morskog okolia
Pravni odbor
Odbor za tehniku suradnju
Odbor za olakice



3. Unutranje morske vode

Unutranje morske vode dijelovi su mora uz obalu u tijesnoj vezi s kopnenim podrujem i pod
neogranienom vlau obalne drave kao to je to i kopneno podruje drave. Unutranje vode RH
obuhvaaju:
Luke i zaljevi na obali kopna i otoka
Dijelove mora izmeu crte niske vode na obali kopna i ravne polazne crte za mjerenje irine
teritorijalnog mora
Zaljevom se smatra jasno istaknuta uvala uvuena u kopno ija je morska povrina jednaka povrini ili je
vea od povrine polukruga kojemu je duljina promjera jednaka duljini prave crte koja zatvara ulaz u
zaljev.
Strani trgovaki brod smije prolaziti unitranim vodama RH najkraim uobiajenim putem radi
uplovljavanja u luku otvorenu za meunarodni promet ili u luku u kojej je brodogradilite.
Kabotau tj. prijevoz stvari i putnika iz jedne hrvatske luke u drugu mogu obavljati samo brodovi
hrvatske dravne pripadnosti. Meutim, ne smatra se kabotaom prijevoz osoba stranom jahtom ako se
taj prijevoz obavlja bez naplate.
Strani ratni brod, strani javni brod, strani ribarski brod te strani znanstvenoistraivaki brod smije
uploviti u unutranje morske vode RH radi ulaska u luku otvorenu za meunarodni promet ili u luku u
kojoj je brodogradilite, ako za to prethodno dobije odobrenje mjerodavnih ministarstava. U hrvatskim
lukama istodobno mogu boraviti 3 strana ratna broda iste dravne pripadnosti

4. Teritorijalno more

Teritorijalno more RH je morski pojas irok 12 morskih milja, raunajui od polazne crte u smjeru
gospodarskog pojasa. Polaznu crtu ine:
Crte srednje niske vode uzdu obala kopna i otoka (normalne polazne crte); crta srednje niske
vode jest aritmetika sredina svih niskoh voda tijekom mjeseca ili godine
Ravne crte koje zatvaraju ulaze u luku ili zaljeve
Ravne crte koje spajaju sljedee toke na obali kopna i na obali otoka: rt Zarubaa jugoistoni
rt otoka Mrkan juni rt otoka Sv. Andrije rt Gruj, zatim rt Korizmeni otok Glavat rt Struga
itd.
Dakle, vanjska granica teritorijalnog mora jest crta kojoj je svaka toka udaljena 12 morskih molja od
najblie toke polazne crte.
Iako je RH suverena u svojem teritorijalnom moru, ipak svi strani brodovi imaju pravo tzv. nekodljivog
prolaska teritorijalnim morem. Pod nekodljivim prolaskom plovnog objekta razumijeva se plovidba
teritorijanim morem RH bez uplovljenja u neku njenu luku otvorenu za meunarodni promet ili radi
ulovljenja u brodogradilite. Zaustavljanje i sidrenje stranog plovnog objekta, koji se koristi pravom
nekodljivog prolaska, doputeno je jedino ako je prouzroeno dogaajima u redovitoj plovidbi, odnosno
ako se nalae via sila ili nevolja na moru.
I strani ratni brodovi imaju pravo nekodljivog prolaska. Stranom ribarskom brodu za vrijeme prolaska
hrvatskim teritorijalnim morem zabranjen je ribolov ili ulov drugih morskih bia.
Poznato je naelo meunarodnog obiajnog prava da strani ratni brod i u unutranjim morskim vodama
ostaje pod jurisdikcijom drave iju zastavu vije. On uiva imunitet tj. izuzet je od nadlenosti sudskih i
upravnih vlasti obalne drave u svim sporovima vezanim za ratni brod.




5. Gospodarski pojas

Gospodarski pojas RH obuhvaa morske prostore od vanjske granice teritorijalnog mora u smjeru puine
do njegove vanjske granice doputene opim meunarodnim pravom. U svojem gospodarskom pojasu
RH bi ostvarila suverena prava radi:
Istraivanja i iskoritavanja, ouvanja i gospodarenja ivim i neivim o prirodnim bogatstvima
Proizvodnje energije koritenjem mora, morskih struja i vjetrova

U gospodarskom pojasu RH ima iskljuivo pravo graditi, doputati i regulirati gradnju, rad i uporabu
umjetnih otoka, ureaja i naprava na moru, morskom dnu i u morskom podzemlju. Pravna ili fizika
osoba kojoj je odobrena gradnja duna je najmanje 30 dana prije zapoinjanja radova, putem luke
kapetanije objaviti podatke o mjestu, nainu izgradnje i o dimenzijama, veliini, dubini i izgledu tog
morskog objekta.
Umjetni otoci, ureaji i neprave i zone sigurnosti ne smiju se postavljati na mjesta gdje mogu ometati
uporabu priznatih meunarodnih plovnih putova.
Prilikom plovidbe gospodarskim pojam RH plovni su objekti duni potivati opeprihvatne meunarodne
propise i standarde.

6. Epikontinentalni pojas

Epikontinentalni pojas RH obuhvaa morsko dno i morsko podzemlje izvan granice hrvatskog
teritorijalnog mora u smjeru puine do granica epikontinentalnog pojasa sa susjednim dravama.
Granice epikontinentalnog pojasa odreene su sporazumom izmeu Italije I SFRJ.
Nad epikontinentskim pojasom RH ostvaruje suverena prava radi njegova istraivanja i iskoritavanja
prirodnih bogatstavatoga pojasa.
Zbog ostvarenja suverenih prava radi istraivanja i iskoritavanja hrvatskoga epikontinentskog pojasa ne
smiju se neopravdano sprjeavati plovidba, ribarenje, zatita ivih bogatstava, a ni osnovna
oceanografska ili druga znanstvena istraivanja javnog znaenja.
Iskoritavanje prirodnih bogatstava epikontinentskog pojasa RH te podizanje, putanje u rad i
odravanje potrebnih postrojenja i ureaja za istraivanje i iskoritavanje mogu se obaljati uz uvjete
predviene zakonom i propisima donesenim na temelju zakona.

7. Pravo progona

Progon stranog broda pouzet e se ako nadleno tijelo osnovano sumnja da je strani brod, njegova
brodica ili plovilo, koje radi zajendo s njime, povrijedio Pomorski zakonik, druge propise RH ili
opeprihvaena pravila meunarodnog prava. Progon stranog borda moe poeti samo ako se sumnjivi
brod nalazi u unutranjim morskim vodama, u teritorijalnome more, u gospodarskom pojasu ili nad
epikontinetskim pojasmo RH.
Progon mogu obavljati policijski, ratni brodovi ili vojni zrakoplovi ili drugi brodovi za to ovlateni. Ako se
gonjeni brod tijekom progona uhit, gonitelj e ga predati kapetaniji koja je nadlena za luku u kojoj se
brod nalazio. Odredbe o progonu ne odnose se na strane ratne brodove i javne brodove koji uivaju
imunitet.





8. Posebice arhipelako more (vode)

Arhipelag (otoje) vaan je element pri odreivanju granica u meunarodnom pravu mora. Arhipelag
moe biti uz obalu (glavnoga) dravnog podruja koje je na kontinentu ili u sklopu podruja koje se
tijekom povijesti nije smatralo arhipelagom.
U smislu meunarodnog prava mora arhipelag je, kao posebam meunarodnopravni pojam, drvno
podruje koje je s morem uokolo otoka toliko usko povezano da zajedno tvore priroenu zemljopisnu,
gospodarsku i politiku cijelin. Tada drava koja je suverena nad tim otojem ima poloaj arhipelake
drave i pravo proglaenja arhipelakog mora.
Arhipelake polazne crte su ravme crte kojima se spajaju krajnje toke najudaljenijih otoka i nadvodnih
grebena u arhipelagu; mogu se povui ako su tim crtama obuhvaeni glavni otoci i podruje u kojemu je
omjer povrine mora i kopna izmeu 1:1 i 9:1.
Nad arhipelakim morem, podmorjem arhipelakog mora i nad zranim prostorom iznad arhipelakog
mora arhipelaka drava je suverena u skladu s meunarodnim pravom.

9. Meunarodni tjesnaci

Poseban se reim primjenjuje za neke najvanije meunarodne tjesnace. Za njih vrijede posebni
dogovori. Jedni od tih su Bospor i Dardaneli. Plovdba tim tjesnacima ureena je posebnim Konvencijom
o reimu tjesnaca. Prema toj konvenciji prolazak trgovakih brodova posve je slobodan danju i nou te
pod bilo kojom zastavom. Na ulasku u tjesnace Turska e obavljati zdravstveni nadzor to je mogue
bre, a ako postoji sumnja o zaraznim bolestima, brod je duan primiti tursku sanitarnu strau.

10. Posebice o morskim prokopima (kanalima)

Morski prokopi su umjetni plovni putovi koji povezuju dva mora poradi krae plovidbe iz jednog u drugo.
Morski prokopi djelo su ljudskog rada, dok su tjesnaci rezultat djelovanja prirodnih sila, nastali su
prirodnim putem. Morski prokopi se mogu podijeliti na:
Nacionalne morske prokope
Meunarodne morske prokope
Neki morski kanal moe biti osobito znaajan za meunarodnu plovidbu. Neke drave nastoje osigurati
nesmetano koritenje tim kanalom a to se postie sklapanjem ugovora izmeu oblne drave i drugih
drava, ili jednostranom izjavom volje obalne drave ureuje odvijanje plovidbe.

11. Pravo pristupa neobalnih drava moru i od mora i sloboda tranzita

Neobalna drava je drava koja nema morsku obalu.
Tranzitna drava oznaava dravu s morskom obalom ili bez morske obale, koja se nalazi izmeu
neobalne drave i mora, preko ijeg se podruja obavlja promet u tranzitu. Promet u tranzitu je tranzit
osoba, prtljaga ili vie tranzitnih drava kada je tranzit preko toga podruja s prekrcajem, uskladitenjem,
podjelom tereta ili mijenjanjem naina prijevoza ili bez toga samo dio cjelokupnog putovanja koje
zapoinje ili zavrava unutar podruja neobalne drave.
Tranzitne drave u ostvarivanju svoje pune suverenosti na svome podruju imaju pravo poduzimati sve
potrebne mjere radi osiguranja da prava i olakice, predviene u ovom dijlu za neobalne drave, ne
naruavaju njihove legitimne interese.
Promet u tranzitu osloboen je svih carina ili drugih pristojbi, osim naknada za posebne usluge uinjene
u svezi s takvim prometom.
Brodovi koji viju zastavu neobalnih drava uivaju jednaki postupak kao drugi strani brodovi u morskim
lukama.

12. Otvoreno more

Obuhvaaju se dijelovi mora koji nisu ukljueni u iskljuivu gospodarsku zonu, teritorijalno more ili
unutranje morske vode neke drave ili u arhipelake vode neke arhipelake drave.
Otvoreno more je slobodno za sve drave, obalne i neobalne. Sloboda otovrenoga mora ostvaruje se
pod uvjetima koje odreuje Konvencija o pravu mora i drugih pravila meunarodnog prava. Za obalne i
neobalne drave ona sadri izmeu ostaloga:
Slobodu plovidbe
Slobodu prelijetanja
Slobodu polaganja pomorskoh kabela i cjevovoda
Slobodu podizanja umjetnih otoka
Slobodu ribolova
Slobodu znanstvenoga istraivanja
Svaka drava, obalna ili neobalna, ima pravo da otvorenim morem plove brodovi njezine zastave.
Brod koji plovi pod zastavama dviju drava ili vie njih, kojima se slui po svojemu nahoenju, nee se
moi prema nijednoj drugoj dravi pozvati ni na jednu od tih dravnih pripadnosti i moe se izjednaiti s
brodom bez dravne pripadnosti. Svaka drava djelotvorno ostvaruje svoju jurisdikciju i nadzor nad
brodovima vlastite zastave glede upravnih, tehnikih i socijalnih predmeta.
Posebice, svaka drava:
a) Vodi registar brodova s imenima i podacima o brodovimakoji viju njezinu zastavu
b) Ima nad svakim brodom svoje zastave, njegovim zapovijednikom, asnicima i posadom
jurisdikciju

Svaka drava stavlja u dunost zapovijedniku broda pod svojom zastavom, ako to zapovijednik moe
uiniti bez ozbiljne opasnosti za brod, posadu ili putnike:
a) Da prui pomo
b) Ako je obavjeten o potrazi da zaplovi punom brzinom u pomo osobama
c) Da nakon sudara prui pomo drugom brodu
















Zatita mora