6 Tehnike informacije o staklu i graevinskoj fizici

6.1 Boja stakla

6.2 Pravilnik o uinkovitoj potronji energije u zgradama
6.3 Toplinski mostovi
6.4 Niskoenergetske i pasivne zgrade
6.5 aluzine u izolacijskim staklima
6.6 Prozori budunosti
6.6.1 Vrste sustava
6.7 Zimski vrtovi
6.8 Rast biljaka iza stakla
6.9 Statika stakla i smjernice
6.9.1 Linijski umetnuta ostakljenja TRLV
6.9.2 Ventilirane vanjske obloge zidova od kaljenog stakla RX SAFE ESG
6.9.3 Sigurnosna ostakljenja TRAV
6.9.4 Tokasto uvrena ostakljenja - TRPV
6.9.5 Staklo i sigurnost
6.9.6 Smjernice za ocjenjivanje vizualne kvalitete stakla u graevinarstvu
6.9.7 Smjernice za ocjenjivanje vizualne kvalitete emajliranog i tiskanog stakla
6.9.8 ienje stakla
6.9.8 ienje stekla
228
6
U poglavlju 3 "Staklo, prozor i fasada"
dani su zahtjevi za prozore kao cjelovite
graevinske element, ukljuujui staklo.
U poglavlju 5 "Proizvodni program" opi-
sani su pojedini proizvodi od stakla i na-
vedeni su njihovi tehniki podaci.
Tim "tehnikim informacijama o staklu i
graevinskoj fizici" daju se inicijative, pre-
poruke i primjeri iz prakse koji nam olak-
avaju konstruktivan prijenos zahtjeva u
svakodnevnu upotrebu.
Uz to su opirno predstavljeni i opremljeni
komentarima i razni pravilnici i smjernice.
Razlike u bojama pri pogledu na izolacij-
ska stakla s toplinskom zatitom koja sa-
stavljena od stakala s nanosom
Ta izolacijska stakla odlikuje nizak koefi-
cijent prolaza topline, visoka propusnost
za svjetlost i visoka propusnost sunevog
zraenja. Tako kvalitativne, kao i tehnike
znaajke postiu se nanoenjem iznimno
tankih slojeva koji spreavaju nastanak
toplinskih gubitaka zbog zraenja. U
strunoj terminologiji takvi se nanosi na-
zivaju i lowe nanosi (slojevi). Taj pojam,
koji potjee iz engleskog i znai nisku
sposobnost emisije, oznaava injenicu
da spomenuta stakla emisijom ne odaju
praktino nikakvu toplinu.
Poznate su razliite vrste nanosa koji se
razlikuju po sastavu, tehnikim vrijedno-
stima i optikim znaajkama. Ugrubo se
dijele na meke i tvrde nanose.
Stakla s tvrdim nanosom (hard coating) su
stakla na koja se pirolitikim postupkom
nanosi sloj kositra. Ispod njega moe biti,
kao i kod stakla Planibel G, i sloj koji se
temelji na silicijevom dioksidu.
Stakla s mekim nanosima (soft coated) su
ona stakla pri kojima se na jednu od po-
vrina vakuumskom tehnikom naparuje
vie (i do 5) slojeva razliitih materijala.
Pojedini slojevi namijenjeni su boljem pri-
anjanju na staklo, blokiranju odreenih
valnih duljina, vanjskoj zatiti i, naravno,
osnovnoj funkciji stakla. Ta vieslojni na-
nos stvara sustav interferencijskih slojeva
ija je zadaa oduzimanje odbojnosti koju
bi staklo zbog nanosa inae imalo.
Stakla odreenih proizvoaa zbog ra-
zliito sastavljenih slojeva imaju razliite
boje koje bi, meutim, trebale biti to ne-
utralnije. Proizvoai moraju specificirati
boju i navesti i doputena odstupanja.
U nastavku navodimo nekoliko razmilja-
nja i prijedloga uz spomenutu tematiku.
6.1 Boja stakla
229
6
.
1
Neki predmet ima odreenu boju zato
to njegova povrina odbija ili apsorbira
samo odreeni dio suneve svjetlosti. Iz
toga proizlazi da za obojenost predmeta
moraju biti ispunjena dva uvjeta: predmet
mora osvjetljivati neutralna bijela sune-
va svjetlost, a njegova sposobnost apsor-
pcije i refleksije mora biti tipina po boji.
Samo uz ta dva uvjeta predmet moe po-
kazati svoju boju (inae bi i danju vrijedila
izreka: "Nou je sve crno").
Boja u brojkama indeks reprodukcije
boja
Za ocjenjivanje boja, naravno, elimo ima-
ti brojane vrijednosti, do kojih se iznimno
teko dolazi. Boja ima neogranien broj
pojavnih oblika, a njihovo spoznavanje
je vrlo subjektivno. Pa ipak se boja moe
barem djelomino procijeniti s nekoliko
brojeva.
Najjednostavniji nain je upotreba indek-
sa reproduktivnosti boje Ra, koji obuhva-
a vrijednosti od 0 do 100. Vrijednost 100
znai idealno neutralno, a vrijednosti koje
su nie od 90 predstavljaju arenilo. to
je nii indeks, to je arolikija reprodukcija
boja.
Iz tog procjenjivanja vrijednosti iskljue-
na je osvijetljenost: crna, siva i bijela boja
imaju indeks reprodukcije boja 100, dakle
bezbojne su. Indeksom reprodukcije boja
opisuje se samo spektar boja. To moda
zvui jednostavno, ali metoda u stvar-
nosti nudi vie nego to bi se oekivalo.
Opisivanje se, naime, moe odnositi na
razliite uvjete koritenja: na promatra-
nje u odbojnoj svjetlosti i na gledanje kroz
staklo (vidi slike).
Boja vie nego samo prvi dojam o
zgradi
Boja uvijek odluujue utjee na prvi do-
jam, to vrijedi i u zgradarstvu. Meutim,
u ovom sluaju boja ima i dublji znaaj:
svjetlost i boja, naime, utjeu i na ener-
getsku bilancu, to posebno dolazi do
izraaja i pri suvremenim fasadama osta-
kljenim neutralnim staklima i staklima ni-
ske odbojnosti vidljive svjetlosti.
U tim sluajevima vrlo se teko istovre-
meno osigurava i neutralnost po boji i ho-
mogenost nanosa. Proizvoai tih staka-
la zato posveuju iznimnu panju mjernim
tehnikama kojima bi mogli osigurati rav-
nomjernost pri pogledu na staklo izvana.
Boja to je to
Boja i svjetlost imaju mnogo zajednikog.
Svjetlost je samo manji dio sunevog
zraenja. Ako uspije u cjelini i bez ikakvih
ogranienja prodrijeti u ljudsko oko, na-
staje neutralan dojam boje, slian onome
pri promatranju svijetlo bijelih oblaka na
jasnom ljetnom nebu.
Bijelo je neutralno, a sivo isto tako. Me-
utim, duga na nebu nam pokazuje da je
suneva svjetlost arena po boji. Kine
kapljice razbijaju bijelu, neutralnu svje-
tlost na komponente boje, to dokazu-
je da bijela suneva svjetlost sadri sve
boje.
230
6
.
1
Naravno, postoji i vrlo precizna metoda
vrednovanja dojma boje. Svaka nijansa
boja ima tono odreeno mjesto u tro-
dimenzionalnom koordinatnom sustavu
i definirana je s tri broja: prva vrijednost
odreuje mjesto na osi plavo-uta boja;
druga mjesto na osi zeleno-crvena boja,
a trea vrijednost odreuje svjetlost (os
crno-bijela boja).
Ta metoda mjerenja koristi se pri proi-
zvodnji stakala s nanosima. Izmjerene
vrijednosti za svaku staklenu plou arhi-
viraju se zajedno s mjerenjima propusno-
sti i odbojnosti svjetlosti. Detaljniji opis te
mjerne tehnike premaio bi predvieni
okvir ovog prirunika.
Nain promatranja
Ostakljenje na zgradi moe se optiki
procijeniti s dva aspekta:
gledanjem na staklo izvana
gledanjem kroz staklo
Pri gledanju izvana ocjenjuje se svjetlost
koja se odbija od vanjske povrine sta-
kla. To odbijanje odreuje vanjski dojam
i estetiku boje. Ako indeks Ra,Ra iznosi
vie od 90, pri gledanju na fasadu imamo
neutralan dojam boje. Pri gledanju kroz
staklo odluujuu ulogu igra sposobnost
spektralne transmisije. U tom se sluaju
ocjenjuje u koliko mjeri bijela suneva
svjetlost nesmetano prolazi kroz staklo,
odnosno vide li se predmeti u prirodnim
bojama. Prirodno osvjetljenje unutra-
njosti prostora istovremeno je i vaan
imbenik dobrog osjeanja u prostoru.
Indeks reprodukcije boja gledanja kroz
staklo R
a,D
u tom bi sluaju morao biti vei
od 90.
Pogled kroz
staklo
R
a, Rd
Indeks reprodukce
boje pri promatranju
slike u transmisi
Indeks reprodukce
boje pri promatranju
slike u reeksi
Pogled na
staklo R
a, Ra
231
6
.
1
Utorak, 30. rujna 2008. Ministar za okoli i prostor Janez Podobnik na tiskovnoj je
konferenciji predstavio pravilnik o uinkovitoj potronji energije u zgradama, poticanju
uinkovite potronje energije te potronji obnovljivih izvora energije. Radi se o pravil-
nicima kojima se zaokruuje prijenos europske Direktive o energetskoj uinkovitosti
zgrada u pravni poredak.
Direktiva 2002/91/ES o energetskoj uinkovitosti zgrada u slovensko zakonodavstvo
prenesena je:
Zakonom o promjenama i dopunama Energetskog zakona, koji je stupio na snagu
krajem 2006. Njime se ureuju obveze za: izradu studija izvedivosti alternativnih su-
stava veih zgrada, izdavanje energetskih iskaznica za zgrade i redovite preglede
klimatskih sustava.
Zakonom o gradnji objekata u pravni smo poredak prenijeli onaj dio direktive koji se
odnosi na metodologiju izraunavanja i minimalne zahtjeve za energetsku uinkovi-
tost zgrada.
Zakonom o zatiti okolia zahtjeve direktive o redovitim pregledima kotlova (vidi do-
datak br. 1. stranica 6)
Zahtjevi direktive da prije izgradnje novih zgrada ukupne korisne povrine iznad 1000
m
2
treba provjeriti tehniku, ekoloku i ekonomsku izvedivost alternativnih sustava
(uporaba OVE, kogeneracije, daljinski ili blok- sustavi grijanja i hlaenja, toplinske
crpke) ureeni su Pravilnikom o izradi studije izvedivosti alternativnih sustava opskr-
be zgrade energijom.
Pravilnik o metodologiji izrade i izdavanju energetskih iskaznica pripremljen je i tre-
nutno je u meuresornom usklaivanju.
Taj pravilnik odreuje tehnike zahtjeve, koji moraju biti ispunjeni s obzirom na toplin-
sku zatitu i uinkovitu potronju energije za grijanje zgrada, namijenjenih za boravak
i rad ljudi. Primjena pravilnika je obvezna za novogradnje i rekonstrukcije zgrada ako
su pri rekonstrukcijama daju tehnike mogunosti za izvedbu zahtjeva i potuju uvjeti
ouvanja kulturne batine. U nastavku emo rekapitulirati nekoliko vanijih zahtjeva
vezanih za prozore, odnosno ostakljenja.
lanak 1.
(sadraj pravilnika)
(1) Ovaj pravilnik odreuje tehnike zahtjeve koji moraju biti ispunjeni za uinkovitu
potronju energije u zgradama na podruju toplinske zatite, grijanja, ventilacije, hla-
enja, klimatizacije, pripreme tople pitke vode i rasvjete u zgradama te nain izrauna
projektnih energetskih karakteristika zgrade u skladu s Direktivom 2002/91 Europ-
skog parlamenta i Komisije od dana 16. Prosinca 2002. o energetskoj uinkovitosti
zgrada (Sl. list br. 1, od dana 4. 1. 2003., stranica 65).
(2) Ovaj pravilnik koristi se za projektiranje i izgradnju novih zgrada te obnavljanje po-
stojeih zgrada.
(3) Pri obnavljaju dijelova zgrade ovaj se pravilnik koristi prema smislu, uzimajui u obzir
vanjske klimatske i lokalne okolnosti te unutarnje klimatske zahtjeve i trokovnu uinkovi-
tost, i to za sve sustave, podsustave i elemente koji utjeu na uinkovitu potronju ener-
gije u zgradama i koji se obnavljaju. Pri obnovi postojeih zgrada i investicijskim radovima
6.2 Pravilnik o uinkovitoj potronji energije u zgradama
232
6
.
2
odravanja kod kojih je troak cjelokupnog obnavljanja, povezan s ovojnicom zgrade,
odnosno energetskim instalacijama, poput grijanja, pripreme pitke tople vode, ventilaci-
je, klimatizacije zraka i rasvjete, vei od 25 % vrijednosti zgrade bez vrijednosti zemljita
na kojem zgrada stoji ili kada obnova obuhvaa vie od 25 % povrine ovojnice zgrade,
ovaj se pravilnik uzima u obzir prema smislu za pojedine elemente koji se obnavljaju.
lanak 8.
(koritenje obnovljivih izvora energije)
(1) U zgradama se mora osigurati najmanje 25 % snage za grijanje, ventilaciju, hlae-
nje i toplu pitku vodu, odreene u osmom i devetom stavku lanka 7. ovog pravilnika,
obnovljivim izvorima energije i to aktivnim koritenjem jednoga ili vie izvora u vlastitim
ureajima koje predstavljaju: toplina okolia, sunevo zraenje, biomasa, geotermal-
na energija i energija vjetra ili predvieni prikljuak na ureaje za stvaranje topline ili
hladnoe iz obnovljivih izvora energije izvan zgrade.
(2) Zahtjev iz prethodnog stavka ovog lanka ispunjena je i:
a) ako se ugradi najmanje A(SSE) = 4 + 0,02 Au (m
2
) svijetle povrine primatelja suneve
energije (SSE) s godinjim prinosom SSE najmanje 500 kWh/m
2
po svakom kvadratnom
metru korisne povrine stambene zgrade Au, ali ne manje od 6 m
2
po stambenoj jedinici
s pripadajuim spremnikom topline volumena iznad 25 l/m2 SSE. U sluaju centralnih
sustava, sustav se izvodi u skladu s posljednjim stanjem graevinske tehnike;
b) ako se ugrauju suneve elije (PV) nazivne snage najmanje 5 W na svaki kvadratni
metar korisne povrine zgrade (~ 0,04 m
2
PV/m
2
Au pri nazivnom elektrinom iskorite-
nju sustava ~12,5 %);
c) ako se izrauje spremnik za prirodni led ili sustav za aktivno prirodno hlaenje koji
osigurava vie od 25 % potrebne topline za hlaenje zgrade godinje.
lanak 10.
(toplinski mostovi)
(1) Zgrade moraju biti izgraene tako da utjecaj toplinskih mostova na godinje po-
trebe za toplinom bude to manji, a pri tome se primjenjuju mjere u skladu sa zadnjim
stanjem graevinske tehnike.
(2) Toplinski mostovi s vanjskim linijskim prolazom topline PSI(e)> 0,2 W/mK prema
standardu SIST EN ISO 14683 iz
tablice 2 Priloga 1 nisu doputeni, osim ako se ne dokae da se vodena para pri pro-
jektnim unutarnjim uvjetima na mjestima toplinskih mostova ne kondenzira.
lanak 11.
(zahtjevi za prozore)
(1) U grijanim stambenim i poslovnim prostorima zgrade smiju se koristiti prozori s
toplinskim prolazom ostakljenja od najvie 1,1 W/m
2
K. Prolaz topline sustava cijelog
prozora (stakla i nosivog okvira) smije biti najvie 1,3 W/m
2
K, osim u poslovnim objek-
tima pri upotrebi prozora s metalnim okvirom pri kojima je doputena vrijednost pro-
laza topline najvie 1,6 W/m
2
K Za industrijske zgrade vrijede vrijednosti odreene u
tablici 1 Priloga 1 ovog pravilnika.
(2) Prolaz topline vanjskih vrata ne smije biti vei od 1,8 W/m
2
K.
(3) U negrijanim prostorima s temperaturom ispod 15 C na ovojnici zgrade doputeno
je koritenje staklenih prizmi, ali samo do 30 % povrine zida.
233
6
.
2
(4) Prolaz topline dijela ovojnice zgrade na mjestu na kojemu je ugraena kutija za
rolete ili neka druga sjenila, ukljuujui pogone i ureaje za upravljanje, ne smije biti
vei od 0,6 W/m
2
K.
(5) Zahtjevi tog lanka ne vrijede za zatvorene izlobene prostore koji ograniavaju
zatvoreni izlobeni prostor i za staklena vrata koja sudio vjetrolova.
lanak 12.
(ugradnja graevinske stolarije)
(1) Smiju se ugraivati samo prozori i vrata za koje se na temelju izjave proizvoaa o
klasifikaciji moe utvrditi
klasa prema standardu SIST EN 12207.
(2) Kod prozora i vrata njihova propusnost za zrak mora biti:
barem u klasi 2 prema standardu SIST EN 12207, to vrijedi za prozore i balkonska
vrata, ugraena u jedno ili dvoetane zgrade te za ulazna vrata;
barem u klasi 3 prema standardu SIST EN 12207, to vrijedi za prozore i balkonska
vrata, ugraena u tri ili vieetane zgrade te za ulazna vrata;
lanak 13.
(zrana propusnost ovojnice)
(1) U zgradama bez mehanike ventilacije zrana propusnost zgrade ili njezinog dijela
ne smije premaivati 3,5 izmjene
zraka na sat pri razlici tlakova od 50 Pa, mjereno prema standardu SIST ISO 9972.
(2) Zabrtvljenost ovojnice pri zgradama korisne povrine vee od 5000 m
2
, koje su
potpuno ili djelomino klimatizirane, provjerava ispitivanjem prema standardu SIST
EN 13829 (Q(50)/S(T) ukljuujui povrinu poda prizemlja) ili se mjeri indeks propu-
snosti za zrak (Q(50)/S).
(3) U zgradama s ugraenim sustavom mehanike ventilacije s vie od 0,7x izmjene
zraka, raunano s V(e,), zrana propusnost ne smije premaivati 2 izmjene zraka na sat
pri razlici tlakova od 50 Pa, mjereno prema standardu SIST ISO 9972.
lanak 14.
(zatita od sunevog zraenja i suneva toplina)
(1) Sve ostakljene povrine na ovojnici zgrade s povrinom stakla iznad 0,5 m2 osim
onih koje su okrenute u smjeru od sjeveroistoka, sjevera do sjeverozapada ili su u lip-
nju izmeu 9 i 17 sati zasjenjene prirodnom ili umjetnom preprekom, moraju omogu-
avati zatitu od sunevog zraenja i blijetanja, kod kojih je, uzimajui u obzir poloaj
ugradnje, faktor propusnosti kompletnog sunevog zraenja stakla i sjenila g < 0,5.
(2) AKo se u prostor izmeu stakala ugrauju sjenila, faktor propusnosti kompletnog
sunevog zraenja sjenila odreuje se prema sljedeem:
g(s,m) = 1 0,4 (1-g(s))
gdje su:
g(s) faktor propusnosti kompletnog sunevog zraenja sjenila,
g(s,m) faktor propusnosti kompletnog sunevog zraenja u meuprostoru.
(3) Sjenila, ugraena na unutarnjoj strani ovojnice zgrade, ne smatraju se zatitom od
sunevog zraenja.
234
6
.
2




PRILOG 1
1. Tablica s podacima
Tablica 1: Najvei doputeni toplinski prolazi, U
max
Br. Graevinska konstrukcija
U
max
(W/m
2
K) za zgrade
s temperaturom
unutarnjeg zraka zimi
iznad 19
o
C ili ljeti
hlaene na 26
o
C
U
max
(W/m
2
K) za zgrade s
temperaturom unutarnjeg
zraka zimi izmeu 12
o
C i
19
o
C i nestambene zgrade
prema CC-SI
1.
Vanjski zidovi i zidovi prema negrijanim prostorima, podovi nad
negrijanim podrumom ili nad negrijanim prostorom i podovi nad
vanjskim zrakom
0,28 0,35
1.a
Vanjski zidovi i zidovi prema negrijanim prostorima manje
povrine ispod 10 % povrine neprozirnog dijela
0,60 0,60
2.
Zidovi izmeu grijanih prostora razliitih jedinica, razliitih
korisnika ili vlasnika
Zidovi koji granie na susjedne zgrade
0,90
0,50
1,0
0,60
3.
Dvostruke fasade:
propusnost kompletnog sunevog zraenja stakla g
propusnost za svjetlost stakla D65
1,4
0,48
0,72
1,9
0,60
0,78
4. Vanjski zid prema terenu i strop prema terenu 0,30 0,35
5. Stropna konstrukcija izmeu grijanih prostora 1,35 1,35
6.
Strop prema negrijanom prostoru, ravni i kosi krov iznad
negrijanog prostora
0,20 0,35
7. Pod na terenu (ne vrijedi za industrijske zgrade) 0,30 0,35
8. Pod na terenu i pod iznad terena kod plonog grijanja 0,30 0,30
9. Lake graevinske konstrukcije (ispod 150 kg/m
2
), osim krovova 0,20 0,30
10.
Prozori i prozorska vrata u grijanim prostorima:
propusnost kompletnog sunevog zraenja stakla g
propusnost za svjetlost stakla D65
1,3
0,60
0,78
1,9
0,60
0,78
11.
Stakleni krovovi, svjetlarnici, zimski vrtovi:
najvea propusnost kompletnog sunevog zraenja stakla g
najmanja propusnost za svjetlost stakla D65
2,4
0,69
0,72
2,4
0,69
0,72
12.
Svjetlosne kupole:
najvea propusnost kompletnog sunevog zraenja stakla g
najmanja propusnost za svjetlost stakla D65
2,7
0,64
0,59
2,7
0,64
0,59
13.
Zatita od sunca. Pri upotrebi refleksijskih stakala vijede
sljedee vrijednosti:
za dvostruke fasade:
najvea propusnost kompletnog sunevog zraenja stakla g
najmanja propusnost za svjetlost stakla D65
za prozore i prozorska vrata:
najvea propusnost kompletnog sunevog zraenja stakla g
najmanja propusnost za svjetlost stakla D65
0,35
0,58
0,35
0,62
0,35
0,58
0,35
0,62
14. Dodatak uz Um zbog manjih toplinskih mostova Um 0,05 0,10
15.
Srednje vrijednosti doputenih prolaza topline Upov za skupine
konstrukcija jada se zahtjevi iz toaka 1 do 15 iz tehnolokih
razloga ne mogu upotrijebiti za
pojedine dijelove konstrukcije:
a) neprozirne graevinske konstrukcije ovojnice zgrade (osim
ako nisu obuhvaene s c) i d))
a) prozirne graevinske konstrukcije ovojnice zgrade (osim ako
nisu obuhvaene s c) i d))
c) dvostruke fasade
d) stakleni krovovi, svjetlarnici, svjetlosne kupole
0,35
1,90
1,90
3,10
Tablica 2: Projektne unutarnje temperature
Vrsta zgrade
Projektna unutarnja temperatura
zraka, grijanje Ti (C)
Projektna unutarnja temperatura
zraka, hlaenje Ti (C)
Zgrade s n < 0,7 h-1 20 26
Zgrade s n < 0,7 h-1 22 26
Industrijske zgrade 19 26*
* Pri klimatizaciji ili hlaenju.
235
6
.
2
- aluminij 200,00 W/mK
- elik 60,00 W/mK
- plemeniti elik 15,00 W/mK
- PVC 0,19 W/mK
- brtvila 0,23 W/mK
- zrani sloj u IZO 0,057 W/mK
Iz tih podataka vidljivo je da kroz spoj sta-
klo aluminij staklo protjee mnogo
vei toplinski tok nego kroz spoj staklo
zrak (plin) staklo. Na tom mjestu zato
nastaju toplinski mostovi. Mjerenjima je
dokazano da utjecaj aluminijskog distan-
cera see od oboda stakla prema sredini
15 cm u dubinu.
U poglavlju 3.3 naveli smo da nazivna vri-
jednost toplinskog koeficijenta predstav-
lja onu vrijednost koja je bila izmjerena u
sredini stakla. Meutim, stvarna se vri-
jednost moe bitno razlikovati od nazivne
zbog dimenzija, prvenstveno u sluaju
manjih stakala. Kao to se vidi u gornjoj
tablici, pri staklu veliine 1 m2 utjecaj
distancera dosee gotovo do polovice
njegove povrine. Izraun pokazuje da
toplinski gubici preko aluminijskog dis-
tancera mogu predstavljati i do 10 % svih
gubitaka kroz prozor.
to je bolja toplinska zatita zgrade, to
vei je znaaj udjela toplinskih gubitaka
koji nastaju zbog toplinskih mostova.
Toplinski mostovi mogu nastati na mje-
stima gdje graevinski element mijenja
oblik (uglovi, rubovi) ili tamo gdje dolaze
u dodir razliiti materijali (staklo s prozor-
skim okvirom, prozorski okvir sa zidom i
slino). Dostupna je opirna literatura u
kojoj su vrednovani energetski utjecaji
razliitih toplinskih mostova.
Razvoj novih tehnologija, u prvom redu
magnetronski nain nanoenja niskoemi-
sijskih nanosa na staklo, imao je odluu-
jui utjecaj na oito smanjenje toplinskih
gubitaka kroz staklo (U
g
). Budui da je
konana vrijednost toplinske zatite u slu-
aju prozora (U
w
) vezana prvenstveno na
vrijednost sposobnosti toplinske izolacije
stakla, snano su se poboljale toplinsko-
zatitne znaajke cijelog prozora.
Niskoemisijski nanos na staklu nema ni-
kakav utjecaj na sposobnosti toplinske
izolacije u rubnoj zoni. Pri suvremenom
izolacijskom staklu rubno se brtvljenje
izvodi od aluminijskog distancera i brtvila.
Kao to je poznato, toplinska provodljivost
aluminija bitno se razlikuje od ostalih ma-
terijala koji sudjeluju u izolacijskom staklu:
6.3 Toplinski mostovi
Dimenzija stakla
(cm)
Povrina stakla
(m
2
)
Robna zona
(m
2
)
Udio rubne zone u
cijeloj povrini (%)
200 x 200 4,00 1,11 28
150 x 150 2,25 0,81 36
100 x 100 1,00 0,51 51
60 x 60 0,36 0,27 75
40 x 40 0,16 0,15 94
30 x 30 0,09 0,09 100
236
6
.
3
Za toplinski poboljano rubno brtvljenje
(pojednostavljeno) vrijede svi profili ije
karakteristike zadovoljavaju sljedei za-
htjev:
(d) 0,007 W/K
d debljina stijene profila (mm)
toplinska provodljivost materijala od
kojega je distancer (W/mK)
Taj zahtjev zadovoljavaju distanceri od
svih vrsta materijala, osim od aluminija.
REFLEX za izradu izolacijskih stakala s to-
plim rubom koristi distancere tvrtke TGI iz
Njemake. Profil ima jednaku geometriju
kao i obini aluminijski distanceri. Izraen
je od je postojane umjetne mase i na bo-
kovima i na poleini presvuen je tankom
folijom od plemenitog elika. Zbog niske
toplinske provodljivosti umjetne mase
ovim se distancerom spreava nastanak
toplinskih mostova. Uloga metalnog filma
je dvostruka: osigurava dobru adheziju
brtvila izmeu profila i stakla te spreava
izlazak plemenitih plinova iz meuprosto-
ra.
Toplinski mostovi ne utjeu negativnu
samo na toplinske gubitke, nego ima-
ju i druge slabosti. Zbog veeg toplin-
skog toka kroz rubnu zonu temperature
uz staklene rubove bitno su nie nego u
sredini stakla. Budui da je i profil prozor-
skog krila na tom mjestu ui, pri posebno
nepovoljnim uvjetima, kao to su niska
temperatura i visoka relativna vlanost,
na rubnoj zoni stakla moe doi ak i do
kondenzacije vodene pare. Pojavljivanje
kondenzata nije samo estetski problem,
ve moe izazvati i nastanak plijesni, a
time i tetu na prozorima.
Kako bismo u praksi mogli ostvariti za-
htjevno postavljene ciljeve, povezane sa
smanjenjem toplinskih gubitaka, ve u
fazi energetskog planiranja treba uzeti u
obzir gubitke zbog toplinskih mostova.
Meutim, to nije potrebno pri projektira-
nju prozora jer novo europsko zakono-
davstvo obuhvaa problematiku toplin-
skih mostova ve u formuli za izraun
koeficijenta prolaza topline kroz prozor.
U
w
= U
g
A
g
+ U
f
A
f
+ l
A
w
Iz formule je vidljivo da se za opis toplin-
skih tokova u sustavu prozorski okvir-
rubno brtvljenje staklo kao toplinski-
tehnika karakteristika koristi linearni
koeficijent prolaza topline (psi). Inten-
zitet utjecaja toplinskih mostova, koji na-
staju u zoni rubnog brtvljenja (warm edge
efekt), predstavlja izraz lg.
Koeficijent , istina, uzima u obzir pro-
laz topline, koji proizlazi iz kombiniranog
utjecaja okvira, stakla i distancera, ali u
najveoj mjeri ovisi o toplinskoj provodlji-
vosti materijala od kojega je izraen dis-
tancer.
TGI distancer
237
6
.
3
Prednosti su sljedee:
mala toplinska provodljivost
osjetno poboljanje U
w
vrijednosti
povienje temperature na unutarnjoj
povrini staklenog ruba (topli rub)
snano snienje nastanka kondenzata
na rubovima
smanjenje kruenja zraka u blizini pro-
zora
dobro prianjanje butila i sekundarnog
brtvila zahvaljujui anorganskoj povri-
ni eline folije
uteda topline i trokova grijanja
Linearni koeficijent prolaza topline nije
mogue dati samo za izolacijsko staklo.
Njegova veliina ovisi o materijalima od
kojih su izraeni prozorsko krilo i distan-
cer u izolacijskom staklu.
Vrijednosti za sve vrste distancera
mogu se izraunati pomou standarda
EN ISO 10077-2.
Tijek temperature u izolacijskom staklu s TGI dis-
tancerom.
Vani 0 C Unutra 20 C
Kritina
izoterma 10 C
TGI distancer
Primarno brtvilo
Primarno
brtvilo
Sekundarno brtvilo
Sredstvo za
suenje
Staklo
238
6
.
3

Izraun cijelog prozora pokazuje nam da
se upotrebom poboljanog rubnog brtv-
ljenja poboljava U vrijednosti prozora
za 0,1 W/m
2
K. Najvei utjecaj ima veliina
prozora. To znai jo jedan razlog vie za
vee prozore, a ne vie manjih.
Dublje postavljanje izolacijskog stakla u
utor
Postavljanje izolacijskog stakla u pro-
zorski okvir u prvom je redu namijenjeno
zatiti rubnog brtvljenja od suneve svje-
tlosti.
U pravilu dubina postavljanja iznosi 2/3
dubine utora h, a to je priblino 18 mm.
Kako bi se izbjegli toplinski mostovi u pri-
laznom podruju stakla i okvira mora se
izvesti dublji utor, odnosno dublje umet-
nuti izolacijsko staklo u utor.
Izrauni su pokazali da aluminijski dis-
tancer dubine umetanja 30 mm dostie
vrijednost koja je usporediva s toplinski
poboljanim rubnim brtvljenjem (TGI) pri
normalnoj dubini umetanja.
Bojazan da dublje postavljeno izolacijsko
staklo moe znaiti via toplinska opte-
reenja na rubu stakla nije se potvrdila
prema posljednjim znanstvenim istrai-
vanjima.
Linearni koeficijent prolaza topline (W/mK), ovisno o materijalu okvira, U
vrijednosti stakla U
g
i razliita rjeenja rubnog brtvljenja pri normiranom umetanju
stakla u utor.
Materijal okvira
Struktura
izolacijskog
stakla
U
g
Rubno brtvljenje, odnosno distancer
Aluminij Nirotec 017* TGI TPS
W/m
2
K W/mK W/mK W/mK W/mK
Metal s toplinskim
odvajanjem
Dvoslojno 1,1 0,108 0,068 0,056 0,047
Troslojno 0,7 0,111 0,063 0,051 0,042
Umjetni materijal
Dvoslojno 1,1 0,067 0,051 0,044 0,039
Troslojno 0,7 0,070 0,048 0,041 0,037
Drvo
Dvoslojno 1,1 0,068 0,053 0,044 0,038
Troslojno 0,7 0,074 0,053 0,043 0,037
Drvo / metal
Dvoslojno 1,1 0,073 0,058 0,049 0,042
Troslojno 0,7 0,079 0,058 0,047 0,040
* distancer od nehrajueg elika
Izvor: Bundesverband Flachglas, Trisdorf, Radna skupina "Topli rub"
Komparativna tablica prikazana u nastav-
ku pokazuje nam utjecaj razliitih materi-
jala od kojih je izraen okvir, strukture
izolacijskog stakla i sustava rubnog brtv-
ljenja, kao i tehnika ostakljenja, na linearni
koeficijent prolaza topline , a time i cijeli
graevinski proizvod, prozor (U
w
).
239
6
.
3
Koliko se manjom potronjom energije
moe rasteretiti okoli vidljivo je iz tabli-
ce u nastavku koja prikazuje koliko CO
2

emitiraju razliiti energetski izvori tijekom
sagorijevanja.
Iz podatka da 1 kg loivog ulja ima loivu
vrijednost od 12 kWh, moe se brzo izra-
unati da se pri gorenju 1 litre toga goriva u
atmosferu oslobaa 3 kg CO
2
. Ako se vra-
timo malo unatrag, utvrdit emo da obina
zgrada godinje u okoli emitira 13.350 kg
CO
2
, a niskoenergetska samo 1.410 kg.
Vea briga za okoli, strah od preranog
konanog iskoritenja fosilnih goriva i, ne
najmanje vano, ekonominost boravka
u prostorima iziskuju osjetno poboljanje
toplinske zatite zgrada.
Danas odreenu zgradu oznaavamo kao
niskoenergetsku ako je potronja energi-
je za njenu stambenu, odnosno korisnu
povrinu manja od 50 kWh/m
2
a. Tablica u
nastavku prikazuje razliku izmeu takve i
konvencionalne zgrade.
Gornji podaci pokazuju da obina zgrada
s 200 m
2
korisne povrine godinje po-
troi priblino 44.500 kWh energije, a za
to je potrebno priblino 4.450 litara loi-
vog ulja. Jednako velika niskoenergetska
kua potroi jedva 4.770 kWh godinje,
to znai samo jo oko 470 litara loivog
ulja. Tu iznimno nisku potronju energije u
velikoj mjeri moemo pokriti potronjom
suneve energije i energijom koju odaju
razliiti unutarnji izvori topline (primjerice
elektrini aparati, rasvjeta, ljudi, ...).
6.4 Niskoenergetske i pasivne zgrade
Razina toplinske zatite
Stara gradnja Do 1993. godine* Od 1995*
Niskoenergetska
zgrada
Graevinski element
koeficijent toplinskog prijelaza U (W/m
2
K)
Prozor 5,2 2,6 1,4 0,7
Zid 1,8 0,6 0,3 0,15
Krov 0,9 0,3 0,3 0,12
Podrumska ploa 0,8 0,55 0,55 0,25
Zraenje
Slabo zabrtvljeni
prozori
Uglavnom
otvaranje na nagib
Odgovarajue
mehaniko
zraenje
Zraenje
toplinskim
izmjenjivaem
Godinja potronja
energije grijanja
(kWh/m
2
a)
460 do 615 185 do 260 54 do 100 12 do 35
* Podaci u ova dva stupca vrijede za Njemaku.
Vir energije kg CO2/kWh
Loivo ulje 0,29
Smei ugljen 0,40
Crni ugljen 0,33
Zemni plin 0,19
Regenerativna energija 0,00
240
6
.
4
Pasivne zgrade
Napori za to niom potronjom energi-
je razvoj su pomaknuli u smjeru pasivnih
kua. Pasivna kua je zgrada u kojoj se
postie udobna stambena atmosfera bez
upotrebe aktivnih sustava za grijanje i kli-
matizaciju kua se pasivno grije i hladi.
Preduvjet da se neka zgrada moe uvrsti-
ti u pasivne kue jest godinja potronja
energije grijanja koja ne smije biti vea
od 15 kWh/m
2
a. Tako niska potronja ne
smije biti ni popraena veom potro-
njom drugih energenata (npr. elektrine
struje). I jo vie od toga: ukupna po-
tronja primarne energije u pasivnoj kui
mora biti manja od 120 kWh/m
2
a.
Visokom toplinskom izolacijom cijele
ovojnice zgrade, uinkovitom upotrebom
svih dostupnih izolacijskih i tehnikih mo-
gunosti te aktivnom potronjom sune-
ve energije godinja se potronja energi-
je moe smanjiti na minimum. Tako se pri
pasivnim zgradama tim mjerama moe
postii razina kada za grijanje vie nije
potrebna primarna energija.
Za postizanje tako visokog stupnja spo-
sobnosti izolacije pojedine komponente
ovojnice zgrade imaju ograniene vri-
jednosti koeficijenta prolaza topline. Za
prozor (okvir i staklo zajedno) propisan je
koeficijent:
U
W
0,80 W/m
2
K
Za dostizanje tako niske vrijednosti to-
plinskih gubitaka staklo mora imati slje-
dei koeficijent prolaza:
U
g
0,60 W/m
2
K
Izolacijsko staklo RX Warm 0,5 C, s ko-
eficijentom Ug = 0,49 W/m2K, prikladan
je proizvod za ostakljivanje prozora u pa-
sivnim kuama (vie o proizvodima vidi u
poglavlju 5.4.6).
Niskoenergetska zgrada osim energet-
skih ima i druge prednosti: osigurava
bitno ugodniji boravak, a istovremeno
snano smanjuje mogunosti nastanka
kondenzata.
Dobro osjeanje u prostorima:
Zahvaljujui toplinsko-zatitnim mjerama
boravak u prostorima ugodniji je i ljeti i
zimi. Ljeti se zgrada manje grije (ljetna to-
plinska zatita), a zimi su temperature na
svim unutarnjim povrinama bitno vie.
Visokokvalitetna stakla s toplinskom za-
titom, koja smanjuju potronju energije,
zimi zadravaju toplinu na unutarnjoj stra-
ni prozora, a ljeti smanjuju prodor sune-
ve emisije u prostore.
Trajno ouvanje vrijednosti zgrade:
Pri gradnji s toplinskom zatitom vjero-
jatnost da na bilo kojem graevinskom
elementu doe do kondenziranja vodene
pare osjetno je nia nego pri tradicional-
noj gradnji. Time se jako smanjuje i rizik
da zbog plijesni na zgradi nastanu ote-
enja ili da vanjski ili podrumski zidovi i
krov budu previe toplinski optereeni.
Konstrukcijski kriteriji:
kompaktni oblik zgrade;
posebno visoka toplinska zatita;
toplinski zatieni prozori s optimizira-
nom energetskom bilancom;
paljivo izvoenje prikljuaka (manji
gubici zbog toplinskih mostova);
brtvljenje ovojnice titi zgradu od vje-
tra;
ureaji za ventilaciju koji iskoritavaju
otpadnu energiju;
vrlo uinkoviti ureaji za grijanje sa
sposobnou brze prilagodbe;
aktivna potronja energije vjetra i sunca
(na primjer za grijanje vode).
241
6
.
4
(2) AKo se u prostor izmeu stakala ugra-
uju sjenila, faktor propusnosti komplet-
nog sunevog zraenja sjenila odreuje
se prema sljedeem:
g(s,m) = 1 0,4 (1-g(s))
gdje su:
g(s) faktor propusnosti kompletnog
sunevog zraenja sjenila,
g(s,m) faktor propusnosti kompletnog
sunevog zraenja u meupro-
storu.
(3) Sjenila, ugraena na unutarnjoj strani
ovojnice zgrade, ne smatraju se zatitom
od sunevog zraenja.
Cijela propusnost suneve energije kroz
ostakljenje ukljuuje i sjenila i izraunava
se prema:
g
total
= g
ST
F
c
Koeficijent "Fc" (DIN 4108-2) ovisi o uin-
kovitosti sjenila: ako je prozor bez sjenila,
vrijednost koeficijenta "Fc" jednaka je 1,
a vrlo uinkovita sjenila imaju vrijednost
0,1.
Sjenila nisu samo zatita od suneve topli-
ne i prejake svjetlosti, s njima se svjetlost
moe usmjeriti i duboko u unutranjost
prostora. Osim toga ona predstavljaju i
ugodnu dopunu vizualnog izgleda fasade
objekta. Sjenila se ugrubo dijele na role-
te, aluzine i lamelne aluzine, markize i
zatitne stijene. U tablici su prikazane vri-
jednosti koeficijenta "Fc" za razliite vrste
sjenila.
Ve u poglavlju 3.6 Fasada i zatita od
sunca objasnili smo da u unutranjosti
zgrada koje nemaju odgovarajuu zatitu
od sunca, moe doi do velikog pregri-
javanja. Zbog toga se moraju ugraivati
predimenzionirani klimatski ureaji, to
investiciju najprije osjetno poskupljuje,
a i kasnije, tijekom rada ti ureaji troe
mnogo energije. Ta energija moe biti i
nekoliko puta vea od energije koja je
zimi potrebna za grijanje. Razumljivo je
da se zbog toga propisima o racionalnoj
potronji energije razliitim zahtjevima
posvuda pokuava ograniiti takav nain
gradnje objekata.
Slino je postupila i Slovenija. U Pravilni-
ku o uinkovitoj potronji energije u zgra-
dama navedeni su sljedei zahtjevi:
lanak 14.
(zatita od sunevog zraenja i suneva
toplina)
(1) Sve ostakljene povrine na ovojnici
zgrade s povrinom stakla iznad 0,5 m2
osim onih koje su okrenute u smjeru od
sjeveroistoka, sjevera do sjeverozapada
ili su u lipnju izmeu 9 i 17 sati zasjenje-
ne prirodnom ili umjetnom preprekom,
moraju omoguavati zatitu od sunevog
zraenja i blijetanja, kod kojih je, uzima-
jui u obzir poloaj ugradnje, faktor pro-
pusnosti kompletnog sunevog zraenja
stakla i sjenila g < 0,5.
6.5 aluzine u izolacijskim staklima
243
6
.
5
Vrsta sjenila
a
Fc
1 bez sjenila 1,0
2 sjenilo u prostoru ili meuprostoru
b
2.1 s bijelom ili reflektirajuom povrinom male propusnosti svjetlosti 0,75
2.2 u svijetlim bojama ili niske transparentnosti
c
0,8
2.3 u tamnim bojama ili visoke transparentnosti 0,9
3 vanjska sjenila
3.1 okretne, ventilacijske lamele 0,25
3.2 ventilacijske aluzine i materijali niske transparentnosti, 0,25
3.3 aluzine openito 0,4
3.4 rolete, grilje 0,3
3.5 nadstrenice, loe, slobodnostojee lamele
d
0,5
3.6 markized, zraene odozgo i bono 0,4
3.7 markize openito 0,5
a
sjenilo je fiksno, obine dekorativne zavjese ne ubrajaju se u sjenila
b
za sjenila u prostoru i u meuprostoru preporuljivo je tonije odreivanje jer mogu postii bitno bolje
vrijednosti
c
transparentnost sjenila ispod 15 % ocjenjuje se kao mala
d
mora se osigurati da suneve zrake ne sjaje direktno u prozore
Visina paketa sloenih lamela ovisi o
visini stakla:
Dimenzije aluzina mogu biti:
Visina stakla
mm
Visina paketa
mm
500 55
1000 75
1500 95
2000 115
2500 130
irina aluzine
mm
Visina aluzine
mm
Najmanja 450 100
Najvea 3000 5000
244
6
.
5
Lamele su bojane prakastim premazom
ili eloksirane. Postoji devet standardnih
boja, a kupci po dogovoru mogu birati iz-
meu svih boja iz ljestvice RAL.
Po nainu djelovanja ugraene aluzine
mogu biti fiksne ili podizne, a u oba slua-
ja moe im se mijenjati nagib. Podizanje
i sputanje te promjena nagiba lamela
izvodi se runo ili pomou ugraenog
elektromotora. Elementi sa aluzinama
na elektrini pogon mogu se povezati u
sklopove koji djeluju potpuno autono-
mno.
Ostali tehniki podaci: elektromotor treba
napon od 24 V. Kuite na vrhu izolacij-
skog stakla u kojem se nalazi rotor, visoko
je 32 ili 42 milimetra.
Ako je odreeni objekt odabrano staklo
koje ne osigurava dovoljno uinkovitu
zatitu od sunca, a pri tome ni ugradnja
vanjskih sjenila nije prihvatljivo rjeenje,
REFLEX nudi izolacijska stakla koja u
meuprostoru imaju ugraene aluzine.
Njihova prednost nije samo u zatiti od
sunca, nego i u mogunosti usmjerava-
nja svjetlosti. Budui da su aluzine po-
stavljene u hermetiki zatvoren meu-
prostor, neovisne su o vremenu, zato nije
potrebno ni odravanje i ienje. aluzi-
ne su sastavljene od aluminijskih lamela
razliite irine i ugraene su meu stakla
izolacijskog stakla. Moe se birati izmeu
razliitih stakala, obino su debljine 6 mm
i kaljena. U izolacijskim staklima za pre-
gradne stijene lamele imaju irinu 20 mm,
a u staklima za fasadu su, ovisno o veliini
elementa, irine 24 ili 27 mm.
245
6
.
5
Nanosi na povrinama stakala sa zatitom
od sunca omoguavaju prolaz velikog di-
jela vidljive svjetlosti i malog dijela sun-
eve energije (selektivnost). Ta funkcija u
svim godinjim dobima ostaje nepromije-
njena, to znai da zimi ne omoguavaju
koritenje pasivne suneve energije.
Ve vie godina znanstvenici se tru-
de izraditi sustav s kojim bi ostvarili ve
dugo prisutnu elju za izradom univer-
zalnog ljetno-zimskog prozora. Rjeenja
uglavnom trae meu razliitim vrstama
kromatskih stakala. To su stakla koja
omoguavaju dinaminu kontrolu dotoka
svjetlosti i topline. Drugim rijeima, njiho-
va reflektivnost i sposobnost apsorpcije
suneve energije reverzibilno se mijenja-
ju ovisno o rubnim uvjetima.
Neki od tih sustava u razvoju su ve po-
stigli stupanj pilotske proizvodnje, a ve-
ina ih je jo u fazi laboratorijskog ispiti-
vanja. Svima njima, meutim, zajedniko
je da se zbog visoke cijene, u usporedbi
s cijenom energije, njihova upotreba jo
ne moe opravdati direktnom utedom
energije.
U ovoj smo brouri ve vie puta ponovili
koliko je vaan utjecaj prozora na ener-
getsku bilancu zgrade i dobro osjeanje
ljudi koji u njoj rade ili borave. Rasvjeta
prirodnim svjetlom poveava vizualnu
udobnost: prozori omoguavaju, to je
vrlo vano s psiholokog aspekta, pogled
kroz staklo, a istovremeno smanjuju po-
tronju energije za rasvjetu. Ako istovre-
meno imaju i funkciju koritenja pasivne
suneve energije, time manjuju i troak
potronje energije za grijanje. Meutim,
velike prozorske povrine, koje se nalaze
u prvom redu na poslovnim objektima,
moraju pruati i zatitu od sunca. Pri tome
se ne smije bitno smanjivati mogunost
koritenja prirodnog svjetla i gledanja
kroz ostakljenje.
Te, u mnogoemu protuslovne, zahtjeve
na zadovoljavajui nain mogu ispuniti
samo tzv. pametni prozori ("smart win-
dow"). U njima se nalaze preklopna sta-
kla kojima se (uglavnom) moe po elji
upravljati. Ovisno o trenutnoj situaciji,
njima se na dinamian nain moe pode-
avati veliina prolaza suneve energije i
svjetlosti. protivno veini konvencionalnih
sustava, preklopna stakla uz dobru zati-
tu od sunca pruaju i zadovoljavajue ko-
ritenje dnevne svjetlosti i gledanje kroz
staklo. Vano je napomenuti i da njihovim
koritenjem nestaje potreba za dodatnim
sjenilima.
6.6 Prozori budunosti
246
6
.
6
a time i propusnost sustava za sunevu
svjetlost i toplinu. Pri tim promjenama po-
gled kroz staklo ostaje nesmetan. Elek-
trina energija potrebna je za aktiviranje
promjene, ali ne i za ouvanje postignu-
tog stanja. Suprotno od foto i termokro-
matskih stakala, elektrokromatska stakla
omoguavaju visok stupanj nadzora nad
promjenom optikih znaajki.
Plinokromatska stakla
Jednak nain djelovanja i zato i jednake
karakteristike imaju i plinokromatska sta-
kla. Ona se od elektrokromatskih razlikuju
samo po tome da na elektroprovodljivom
sloju imaju i dodatne metalne slojeve, a
ulogu elektrolita izmeu oba stakla igra
plin.
Termotropna stakla
Ta stakla vrlo su prikladna za zatitu od
sunca. Termotropni sloj izmeu dva sta-
kla pri odreenoj se temperaturi automat-
ski aktivira. Pri niskoj temperaturi materi-
jal je homogen i bez boje, zato je staklo
prozirno. Kada okolina dostigne dovoljno
visoku temperaturu (ta temperatura se
manipulacijom materijala moe tvorniki
postaviti), u termotropnom sloju nastaju
promjene zbog kojih dolazi do snanog
rasprivanja svjetlosti, a staklo postaje
prozirno bijelo. Promjene nastaju zato to
se termotropna masa u fazama raslojava
na osnovi i djelie koji snano raspruju
svjetlost. Time se postie uinkovita za-
tita od sunca, a gledanje kroz staklo nije
mogue.
Fotokromatska stakla
Ta stakla na jednoj od povrina imaju or-
ganske nanose ili nanose s halogenidima
srebra. Pod utjecajem sunevog zrae-
nja mijenjaju propusnost vidljive svjetlosti
(potamne). Time se poveava apsorpcij-
ska sposobnost nanosa i staklo apsorbi-
ra veu koliinu topline. Prednost tog su-
stava je da se automatski aktivira, ali ima i
veliku manu: zbog sunevih zraka aktivira
se i zimi, kada je poeljno koritenje pa-
sivne suneve energije. Zato se ti sustavi
samo uvjetno mogu uvrstiti meu sustav
sa zatitom od sunca.
Termokromatska stakla
Ta stakla mijenjaju svoje optike znaaj-
ke ovisno o promjenama temperature.
Termokromatski materijal (primjerice
vanadijev oksid) namjeten je izmeu
dva stakla. Pri odreenoj temperaturi se
zagrijava i prelazi iz transparetnog u tran-
slucentno stanje. Njegova je prednost u
spreavanju, odnosno smanjenju dotoka
topline u zgradu, a mana je smanjenje
propusnosti za svjetlost i onemogueno
gledanje kroz staklo. Zbog tih znaajki
prikladno je samo za ostakljivanje nad-
svjetla, svjetlarnika ili krovova.
Elektrokromatska stakla
Izmeu dva stakla, koja na unutarnjoj
povrini imaju proziran elektroprovodljivi
sloj, kao funkcionalni sloj umeu se ra-
zliiti elektroliti. Elektrina struja mijenja
transmisivnost elektrokromatskog sloja,
6.6.1 Vrste sustava
247
6
.
6
.
1
SPD-stakla
Nain djelovanja SPD (Suspended Partic-
le Devices) stakala vrlo je slian djelova-
nju stakala s tekuim kristalima. Umjesto
LC-filma meu provodljiva stakla umee
se SPD-film koji sadri lebdee djelie.
Kada je film pod elektrinim naponom,
usmjereni su tako da su nevidljivi i staklo
je prozirno. Kada nema elektrine ener-
gije, zbog svoje usmjerenosti, dobivaju
apsorpcijska svojstva i zato staklo jako
potamni.
PDLC-stakla
Slino kao kod termotropnih stakala,
i u ovom sluaju sitni djelii, koji imaju
drugaiji lomni kolinik nego okolica,
izazivaju rasprivanje svjetlosti. Izmeu
dva kaljena stakla, koja s unutarnje stra-
ne imaju nevidljiv elektroprovodljiv sloj,
umee se sloj PDLC (Polymerdispersed
liquid crystal). On sadri tekue kristale
iji lomni kolinik ovisi o usmjerenju (ani-
zotropija). Bez elektrinog napona tekui
su kristali usmjereni kaotino i staklo je
prozirno bijelo. Nakon aktiviranja napona
lomni kolinici tekuih kristala i medija se
usklauju i staklo postaje prozirno.
U donjoj tablici prikazana su neka svojstva gore navedenih stakala.
Vrsta
funkcionalnog
sloja
Boja
Propusnost za
svjetlo
Propusnost
energije
Specifine znaajke
svijetla tamna svijetlo tamno svijetlo tamno
Fotoktrokromna neznatno
da -
plavo
0,64 0,10 0,47 0,05
- Odrava prozirnost, visok tijek
prolaza
- Prolaz se aktivira apsorpcijom,
brzina preklopa vrlo ovisi o
temperaturi
Termokromna da da 0,33 0,30 0,33 0,23
- Automatski preklop
- Mala propusnost svjetlosti
u svijetlom stanju, mali tijek
preklopa; blijetanje
Elektrokromna neznatno
da -
plavo
0,50 0,15 0,29 0,07
- odrava prozirnost
- preklop se aktivira apsorpcijom,
opasnost od odbljeska
Plinokromna neznatno
da -
plavo
0,60 0,15 0,50 0,15
- odrava prozirnost
- preklop se aktivira apsorpcijom,
opasnost od odbljeska
Termotropna ne da 0,73 0,21 0,44 0,13
- Automatski preklop
- Gubi prozirnost; i u svijetlom
stanju postoje smetnje u
funkcionalnom sloju
PDLC ne
da -
bijela
0,77 0,76 0,63 0,64
- Proizvod za zatitu od pogleda;
ve je prisutan na tritu
- Ne osigurava zatitu od sunca;
i u svijetlom stanju smetnje u
funkcionalnom sloju
SPD neznatno
da -
crna
0,50 0,10
- odrava prozirnost
- i u svijetlom stanju postoje
smetnje u funkcionalnom sloju,
opasnost od odbljeska
248
6
.
6
.
1
prostora ija vrijednost i kvaliteta poje-
dinano mogu biti vrlo razliite;
poveana vrijednost stambene jedini-
ce, odnosno zgrade;
mogunost utede energije.
Idejno projektiranje zimskih vrtova
Zimski vrtovi iskoritavaju sunevu ener-
giju koju primaju svojim velikim staklenim
povrinama. Staklena ovojnica stvara sloj
izmeu prostora i vanjskog ozraja koji se
naziva i tamponskim slojem (ili pufer zo-
nom). Uteda energije proizlazi iz tempe-
raturnih razlika izmeu prostora i tampon-
skog sloja koje su dosta manje od razlika
izmeu prostora i vanjskog ozraja.
Tamponski sloj je, dakle, nekakav meu-
sloj s odreenom energijom, neovisno
o tome sja li sunce ili je no. Taj uinak
vrijedi i u sluaju odsutnosti sunevog
zraenja. Budui da se ventilacija zgrade
provodi kroz tamponski sloj, smanjuju se i
toplinski gubici koji nastaju pri transmisiji
i ventilaciji.
Zimski vrtovi i stakleno nadzie, odnosno
dogradnje, predstavljaju kompleksan
sustav iskoritavanja pasivne suneve
energije. Takve gradnje predstavljaju
ambijentalnu arhitekturu, a istovremeno
nude mogunost iskoritavanja suneve
energije te time smanjenja potronje to-
pline za grijanje u zgradama.
Odgovarajuim odabirom materijala za
ovojnicu zgrade i optimiziranjem izgleda,
odnosno oblika graevinske jedinice, moe
se uspjeno udruiti oblik i funkcionalnost.
Graevinske jedinice moraju biti oblikovane
tako da povrine, koje mogu primiti najvie
suneve energije a to je staklo budu
okrenute prema suncu. Na drugim povri-
nama putem poboljane toplinske izolacije
moraju se to vie smanjiti gubici topline.
Tako se dobiva kompaktan nain grad-
nje s visokom razinom toplinske izolacije.
Motivi za gradnju zimskog vrta:
ostvarivanje privlanog arhitektonskog
elementa gradnje;
mogunost oblikovanja upotrebljivog
6.7 Zimski vrtovi
Zima
toplo
umjereno
toplo hladno
umjereno
toplo
Ljeti
toplo vrue
249
6
.
7
Problem ljetnog pregrijavanja
Uinkovito iskoritavanje suneve ener-
gije, o kojoj mnogo razmiljamo prven-
stveno zimi, ljeti, kada je intenzitet sune-
vog zraenja bitno vei, ima i loe strane:
u zimskom vrtu nastaju neugodno visoke
temperature. Da bi se zimski vrt mogao
koristiti i tijekom tog godinjeg doba,
mora se uiniti sljedee:
sjenilima ili sadnjom lisnatog drvea tre-
ba smanjiti upadno sunevo zraenje;
odabirom ostakljenja sa sunevom za-
titom ekstremno niske g-vrijednosti
treba smanjiti pregrijavanje (u tu svrhu
prikladna su i stakla RX SUN);
uinkovitim ureajem za ventilaciju tre-
ba odvoditi suvinu toplinu.
Mjere za zatitu od sunca
Zbog nalog nagiba krova esto se koriste
sjenila od platna za jedra ili markize kojima
automatski upravljaju temperaturni sen-
zori , odnosno senzori zraenja. Njihova
uinkovitost ocjenjuje se koeficijentom
smanjenja propusnosti prolaza topline "z",
koji po mogunosti treba biti to manji.
U sluaju zimskih vrtova posebno dobro
rjeenje jest sadnja listopadnog drvea,
koje ljeti ometa prolazak sunevih zraka,
a u jesen, kada lie otpadne, ponovo ih
proputa.
Poloaj zgrade
tednja energije pomou zimskog vrta
ovisi prvenstveno o:
ukljuivanju vrta u volumen zgrade;
nainu zraenja prostora koji lee iza
njega;
odabiru specifine vrste ostakljenja.
Sam poloaj zimskog vrta ima sekundar-
no znaenje.
Sposobnost akumuliranja topline
Sposobnost zimskog vrta da akumulira
toplinu openito se ocjenjuje kao pozi-
tivna. Podovi i zidovi akumuliraju upadno
kratkovalno sunevo zraenje i mijenjaju
ga u toplinu. Ta toplina moe se iskori-
stiti za grijanje samog zimskog vrta ili se
moe, u obliku grijanog zraka, odvesti u
susjedne prostore. Zbog bolje akumula-
cijske sposobnosti preporuujemo upo-
trebu podnih obloga tamne boje.
Nasadi u zimskom vrtu
Odabirom primjerene sadnje moe se
stvoriti "zeleni okoli", odnosno ljeto koje
traje cijelu godinu. Za zatitu biljaka od
niskih temperatura obino je dovoljno
ve da u ekstremno hladnim danima osi-
guramo dovod topline do korijenja.
I
Z
J
S
Za sjenu ljeti
brine listopadno
drvee.
Zimi sunce moe
nesmetano odavati
toplinu.
250
6
.
7
Ekonominost poveanje vrijednosti
stambene jedinice
Odluka o gradnji zimskog vrta individualna
je i temelji se na razliitim mogunostima
koritenja: vrt, naime, moemo koristiti
kao dodatni prostor za boravak, zelenu
oazu ili vrt s biljkama. Eventualna uteda
na grijanju, koja bi bila posljedica postav-
ljanja takve jedinice, pri tom odluivanju
treba biti od sekundarnog znaenja.
Svakako, meutim, treba uzeti u obzir da
grijan, ali loe toplinski izoliran zimski vrt
energetski mnogo troi. Uz to treba znati i
da zimski vrt izvanredno poveava vrijed-
nost stambene jedinice.
Saetak
Zimski vrtovi mogu biti vrlo vaan, ali ne
jedini element za potronju pasivne sun-
eve energije. Zimski vrt ne smije se tre-
tirati kao odvojena jedinica jer se radi o
sustavu koji je usklaen s cijelim koncep-
tom zgrade zbog arhitekture, mogu-
nosti koritenja i utede energije.
Odvodnja topline ventilacijom
Ako se toplina eli odvoditi ventilacijom,
ve pri projektiranju mora se predvidjeti
dovoljan broj otvora za dovod i odvodnju
zraka. Otvori trebaju biti toliko veliki da se
omogui to vei broj zamjena cijelog vo-
lumena zraka u jednom satu (do pedeset
puta). Otvori se moraju namjestiti tako da
bude mogue krina ventilacija.
Konstrukcije i materijali
Konstrukcija zimskog vrta mora se prila-
goditi eljama naruitelja; njegova je od-
luka hoe li vrt imati funkciju biljnog vrta ili
dnevne sobe. Na tritu su danas dostu-
pni konstrukcijski elementi od aluminija,
drveta, plastike ili kombinacije aluminij-
drvo, koje se po tehnikoj izvedbi i cijeni
meusobno dosta razlikuju. Isto tako je
dostupna iscrpna literatura o zimskim vr-
tovima.
Odvod zraka
Dovod
zraka
Mehanika
zatita od sunca
251
6
.
7
ste biljaka pokazuje da one koriste i zele-
no podruje zraenja. Snana apsorpcija
stakala za tamnocrveno zraenje djeluje
pozitivno na morfologiju biljaka. Rastui
omjer SR:TR i fitokromatska ravnotea
dovodi do smanjenja rasta u duinu, a
biljke postaju kompaktnije. Smanjena
transmisija za UV zraenje (UVA) nema
nikakvog utjecaja na uinak fotosinteze,
a time ni na rast biljaka.
Izrauni raspoloivosti PAR-a ovisno o
ostakljenju, poloaju sunca, oblanosti i
odmaku od stakla predstavili su primarni
znaaj kvantitete zraenja za rast biljaka.
Stakla s toplinskom i sunevom zatitom,
s izmjerenom PAR transmisijom < 45 %
(Tv < 5055 %), nisu prikladna za kori-
tenje radi ozeljenjavanja unutranjosti, a
sva ostala stakla primjerena su za upotre-
bu ako se uzme u obzir to manji odmak
od stakla i odabir prikladnih biljaka.
Osim toga, pri ugradnji odabranog stakla
za kompletnu transmisiju vani su i nagib
stakla i svakodnevni poloaj sunca, dakle,
upadni kut globalnog zraenja na staklo i
usmjerenost prema odreenoj strani svi-
jeta. I konstrukcijski dijelovi i drugi ele-
menti, koji izazivaju sjenanje (primjerice
vee biljke), utjeu na raspoloivu kolii-
nu svjetlosti za biljke na veoj udaljenosti
od stakla.
Ostali imbenici, koji utjeu na rast, po-
sebice ventilacija i vlaenje, imaju vanu
ulogu za razvoj ozelenjavanja unutranjo-
sti i moraju se optimizirati.
esto postoji pogreno miljenje da
stakla s nanosom negativno utjeu na
rast biljaka. Da se u principu nanosi ne
ponaaju tako, govori nam studija Silke
Hoffman iz instituta za tehniku vrtlarstva
i poljoprivrede sveuilita u Hannoveru
("Institut fr Technik im Gartenbau und
Landwirtschaft der Universitt Hanno-
ver") iz 1998. godine.
Ta studija na 45 stranica preopsena je
da bi se u cjelini predstavila u ovom pri-
runiku. Zbog toga emo se ovdje ogra-
niiti samo na saetak u kojem su pred-
stavljene osnovne tvrdnje.
Saetak
Istraivanja nekoliko uzoraka stakala sa
zatitom od topline i sunca razliitih pro-
izvoaa, pokazala su razlike u njihovim
optikim znaajkama. Prije svega razli-
kuju se po transmisiji za PAR (Photosyn-
thetically active radiation PAR: 400700
nm). Pri tome je PAR propusnost nekih
stakala sa sunevom zatitom potpuno
usporediva s propusnou stakala s to-
plinskom zatitom.
Smanjenje transmisije za plavo i svijetlo-
crveno zraenje, u odnosu na transmisi-
ju za zeleno zraenje, za rast biljaka od
sekundarnog je znaenja. S obzirom na
PAR-podruje udjeli po postocima za
oba podruja usporedivi su sa sastavom
zraenja dosadanjih, odnosno uobia-
jenih ostakljenja biljnih vrtova. Osim toga
akcijski spektar fotosinteze za razliite vr-
6.8 Rast biljaka iza stakla
252
6
.
8
odluci hoe li se u pojedinom sluaju upo-
trijebiti sigurnosno ili obino staklo, ve i o
ispravnom odabiru debljine stakla.
Statikim izraunima osigurava se sigur-
nosna razina ostakljenja. S obzirom na
nain upotrebe razliita optereenja mo-
raju se prenositi na podkonstrukciju.
Osim sigurnosne razine pri primjeni treba
na odgovarajui nain osigurati i ostatak
nosivosti nakon loma stakla. Za odre-
enu vrstu upotrebe na raspolaganju su
tehniki pravilnici.
U osnovi Reflex pri izvedbi nadglavnih
ostakljenja preporuuje lijepljeno sigur-
nosno staklo debljine 8 mm s dvostrukom
folijom od 0,76 mm. Uz potivanje pravil-
nika, pri planiranju i izvedbi nije potrebno
dokazivati svaki pojedinani sluaj.
Zbog dodatnog potivanja klimatskih op-
tereenja pri izolacijskom staklu (vidi po-
glavlje 4.12), izraunavanje je vrlo sloeno
i u praksi se vrlo teko izvodi runo pa je
nuna pomo odgovarajueg programa.
Na tritu postoji nekoliko programa koji
dosljedno potuju sve zahtjeve iz ovih
smjernica, zato ovlatene institucije do-
putaju njihovo koritenje. Jedan od tih
programa koristi se i tvrtki REFLEX.
Staklo se danas ne pojavljuje samo u pro-
zorima, vratima ili pregradnim stijenama,
ve sve ee i na fasadama: u obliku dru-
ge ovojnice, parapeta, staklenih stijena
ili razliitih sigurnosnih ograda. Staklo se
iroko primjenjuje i pri ureivanju unutra-
njosti zgrada: ostakljeni hodnici, pregradne
stijene u trgovinama, uredima ili bazenima,
zatitne stijene u sportskim objektima i sli-
no. Meutim, zbog specifinih karakteristi-
ka stakla male vrstoe na savijanje i krh-
kosti u svim oblicima primjene uvijek se
mora uzeti u obzir i aspekt sigurnosti. Stu-
panj dostignute sigurnosti ne ovisi samo o
Od kolovoza 2006. na raspolaganju je
konana verzija "Tehnikog pravilnika
za primjenu linijski uvrenih ostaklje-
nja" TRLV (Technischen Regeln fr die
Verwendung von linienfrmig gelagerten
Verglasungen TRLV). U njemu se ne re-
gulira samo dimenzioniranje stakla, ve i
odabir staklenih proizvoda za konkretne
primjere. Iz toga se mogu preuzeti i kon-
strukcijski uvjeti primjene. Iznova su pre-
uzeti i zahtjevi ostakljenja za hodanje.
Budui da ovaj pravilnik sadri pojedno-
stavljeno dokazivanje nosivosti, odnosno
ispravnog odabira ostakljenja i time odre-
enog ogranienog zahtjeva iz javno-
pravnog miljenja, taj je pravilnik u gra-
ansko-pravnom smislu "priznato pravilo
tehnike, odnosno stanje tehnike".
6.9 Statika stakla i smjernice
6.9.1 Linijski umetnuta ostakljenja - TRLV
253
6
.
9
Tehniki pravilnik za upotrebu linijski uvrenih ostakljenja (TRLV)
Zavrno izdanje, kolovoz 2006.
1 Podruje primjene
1.1 Tehniki pravilnik vrijedi za ostakljenja koja su na najmanje dvije suprotno leee
strane uvrena linijski neprekinuto
1
. S obzirom na njihov nagib prema vertikali po-
dijeljena su na:
- nadglavna ostakljenja: nagib > 10
- vertikalna ostakljenja: nagib 10
1.2 Ovaj se pravilnik ne odnosi na zahtjeve graevinskih pravila vezanih za poarnu za-
titu, zatitu od buke i toplinsku zatitu te se isto tako ne odnosi na zahtjeve drugih
podruja.
1.3 Tehniki pravilnik ne vrijedi za:
- nalijepljene fasadne elemente (konstrukcijska ostakljenja),
- ostakljenja koja su namijenjena podupiranju (stabilizatori),
- zakrivljena nadglavna ostakljenja.
1.4 Za ostakljenja za hodanje i djelomina ostakljenja za hodanje (primjerice u svrhu
ienja), koja ne odgovaraju stavku 3.4 ovog pravilnika i za ostakljenja koja tite od
pada u dubinu, moraju se uzeti u obzir dodatni zahtjevi.
1.5 Odredbe za nadglavna ostakljenja vrijede i za vertikalna ostakljenja ako ona nisu
izloena kratkotrajnim promjenjivim utjecajima, primjerice: utjecaju vjetra. Tu spa-
daju npr. Shed ostakljenja kod kojih postoji opasnost optereenja zbog nakupljanja
snijega.
2 Graevinski proizvodi
2.1 Kao stakleni proizvodi mogu se koristiti:
a) Zrcalno staklo (SPG) prema popisu graevinskih pravila A (BRL A), dio 1, red. br. 11.1,
b) Liveno staklo (iano staklo, ornamentno staklo, iano ornamentno staklo) pre-
ma BRL A, dio 1, red. br. 11.2,
c) Kaljeno sigurnosno staklo (ESG) prema BRL A, dio 1, red. br. 11.4.1 od stakla
prema a) ili b),
d) Kaljeno sigurnosno staklo s toplinskim ispitivanjem (ESG-H) prema BRL A, dio 1,
red. br. 11.4.2 od ESG prema c), izraeno od SPG prema a),
e) Djelomino kaljeno staklo (TVG) prema opim graevinsko-inspekcijskim dozvo-
lama,
f) Lijepljeno sigurnosno staklo (VSG) od stakala prema a) do d) s meufolijama od
polivinil-butirala (PVB) prema popisu graevinskih pravila A, dio 1, red. br. 11.8 ili
od drugih stakala i/ili s drugim meuslojevima ija upotreba je dokazana
2
,
g) Lijepljeno staklo (VG) od stakala prema a) do e) s drugim meuslojevima.
Pri upotrebi staklenih graevinskih proizvoda s oznakom CE prema usklaenim nor-
mama, ako se uzmu u obzir, eventualno dane, odreene aktualne nadzorne odred-
be iz popisa graevinskih odredaba i popisa graevinskih pravila.
254
6
.
9
.
1
2.2 Za staklo prema stavcima 2.1 a) do 2.1 d) koristi se modul elastinosti E = 70.000
N/mm
2
, koeficijent poprenog rastezanja = 0,23 i koeficijent linearnog termikog
rastezanja = 9 10-6 K-1.
2.3 Pri staklima ESG i ESG-H treba provjeriti oteenja rubova. Stakla ESG s oteenim
rubovima koji se proteu dublje od 15 % debljine stakla u volumen stakla ne smiju
se ugraivati. Stakla ESG-H s oteenim rubovima koji se proteu dublje od 5 %
debljine stakla u volumen stakla ne smiju se ugraivati.
3 Uvjeti upotrebe
3.1 Ope informacije
3.1.1 Dubina uvrenja stakla mora se odabrati tako da sigurnost poloaja ostakljenja
bude dugorono osigurana. Kao osnova za to koristi se DIN 18545-1:1992-02 ili DIN
18516-4:1990-02, vezano za stavke 3.3.2 i 3.3.3.
3.1.2 Savijanje profila privrenja, odnosno konstrukcije ne smije iznositi vie od 1/200 du-
ine uvrenja stakla, odnosno moe iznositi najvie 15 mm. Pri odreivanju veliine
presjeka stakala moe se poi od pribline kontinuirane krute potpore.
3.1.3 Linijsko uvrenje mora djelovati s obje strane normalno na ravninu stakla. To se osigu-
rava dovoljno krutim pokrivnim profilima ili odgovarajuim mehanikim privrenjem.
3.1.4 Pod optereenjem i uinkom temperature ne smije dolaziti ni do kakvog kontakta iz-
meu stakla i vrstih materijala (npr.: metal, staklo).
3.1.5 Pomak, odnosno klizanje stakla spreava se pomou distancne podloke. Udaljenost
izmeu dna utora i ruba stakla mora biti tolika da je mogue izjednaenje tlaka pare,
uzimajui u obzir granine mjere podkonstrukcije i ostakljenja.
3.1.6 Rubovi ianog stakla ne smiju biti stalno izloeni vlazi. Slobodni rubovi mogu biti izlo-
eni atmosferi ako nema prepreka za suenje.
3.2 Dodatna pravila za nadglavna ostakljenja
3.2.1 Za jednostruka ostakljenja i za donje staklo izolacijskih ostakljenja koristi se samo i-
ano staklo ili VSG od float ili VSG od djelomino kaljenog stakla (TVG) prema opoj
graevinsko-inspekcijskoj dozvoli.
3.2.2 Stakla VSG od floata i/ili TVG stakla s jednom potpornom irinom veom od 1,20 m,
uvrenje je linijsko sa svih strana. Pri tome omjer stranica ne smije biti vei od 3:1.
3.2.3 Pri VSG od jednostrukog ostakljenja ili kao donje staklo izolacijskog ostakljenja na-
zivna debljina PVB folije mora iznositi najmanje 0,76 mm. Doputeno odstupanje od
toga je debljina PVB folije 0,38 mm pri linijskom uvrivanju sa svih strana i pri pot-
pornoj irini u glavnom nosivom smjeru najvie 0,80 m.
1
Za hladne ventilirane obloge vanjskih zidova od kaljenog sigurnosnog stakla vrijedi DIN 18516-4:1990-02.
2
Npr. putem ope graevinsko-inspekcijske dozvole.
255
6
.
9
.
1
3.2.4 Pri dvostranim linijski uvrenim ostakljenjima sputeni su iskljuivo brtveni ma-
terijali prema DIN 18545-2, skupine E, te za privijene pritisne profile (pritisne letvi-
ce) i brtveni profili, kao poluproizvodi, prema DIN 7863, skupine A do D.
3.2.5 iano staklo doputeno je samo pri potpornoj irini u smjeru glavne nosivosti do
najvie 0,7 m. Dubina uvrenja ianog stakla mora biti najmanje 15 mm.
3.2.6 Nadglavna ostakljenja koja odstupaju od uvjeta upotrebe u stavcima 3.1 i 3.2.1 do
3.2.5 mogu se koristiti ako se odgovarajuim mjerama moe sprijeiti otpadanje
veih staklenih dijelova na radnu povrinu. To se moe postii, npr. dovoljnim no-
sivim i trajnim mreama irine otvora < 40 mm.
3.2.7 Buotine i izrezi u staklima nisu dozvoljeni. Odstupanje od toga doputeno je za
ostakljenja koja koriste VSG od TVG stakla, za privrivanje neprekinutih pokriv-
nih letvica. Udaljenost izmeu ruba stakla i otvora te izmeu dva otvora mora izno-
siti najmanje 80 mm.
3.2.8 Slobodni rub VSG-a moe - paralelno i pravokutno ma privrenje strati pre-
ma van maksimalno 30% duine privrenja, a najvie 300 mm od linijski uvr-
enog privrsnog podruja. Pomak stakla u VSG moe biti maksimalno 30 mm
(npr.: okapni rubovi pri nadglavnom ostakljenju).
3.2.9 To, linijsko uvrenje ostakljenja zahtijevano u stavku 3.1.3, moe se nadoknadi-
ti u smjeru podizanja (optereenje usisavanja) i tokastim privrivanjem ruba.
Udaljenost izmeu draa na rubu ne smije biti vea od 300 mm, povrina privr-
enja ne smije biti manja od 1000 mm
2
, a dubina uvrenja stakla ne smije biti
manja od 25 mm.
3.3 Dodatna pravila za vertikalna ostakljenja
3.3.1 Jednostruko ostakljenje od SPG stakla, ornamentnog stakla ili VG mora biti linijski
uvreno sa svih strana.
3.3.2 Upotreba (bez toplinskog ispitivanja ESG-H) jednostrukog kaljenog ESG stakla
prema stavku 2.1 c) doputena je samo u situacijama ugradnje ispod 4 metra
ugradne visine pri kojima ljudi ne mogu stajati direktno ispod ostakljenja. U svim
drugim situacijama ugradnje, i za vanjsko staklo pri izolacijskom ostakljenju, umje-
sto jednostrukog kaljenog ESG stakla prema stavku 2.1 c) mora se upotrijebiti
(toplinsko ispitivanje) jednostruko kaljeno staklo s toplinskim ispitivanjem ESG-H
prema stavku 2.1 d).
3.3.3 Otvori i izrezi doputeni su samo u toplinski obraenim staklima (dakle ESG, ESG-
H, TVG) ili VSG.
3.4 Dodatna pravila za ostakljenja za hodanje
3.4.1 Pravila vrijede za ostakljenja za hodanje s linijskim uvrenjem sa svih strana na-
mijenjena za stepenice ili elemente podesta. Opisi slijede u nastavku. Po njima je
256
6
.
9
.
1
zabranjena vonja, izlaganje visokom trajnom optereenju ili veoj opasnosti od
udarca zbog uvjeta upotrebe.
3.4.2 Stabilnost i primjerenost upotrebe ostakljenja za hodanje i njihovih potpornih
konstrukcija mora se raunski dokazati prema uvjetima koji se odreuju iz nad-
zora graenja prema poznatim tehnikim graevinskim odredbama. Uz to treba
istraiti i sluaj optereenja "vlastita teina + pojedinano optereenje" (povrini
za hodanje 100 mm x 100 mm) u najnepovoljnijem poloaju optereenja. Veliina
pojedinog optereenja iznosi 1,5 kN u podrujima u kojima djeluje ravnomjerno
rasporeenim okomitim prometnim optereenjem od maksimalno 3,5 kN/m
2
. U
podrujima s viim prometnim optereenjem pojedinano optereenje iznosi 2,0
kN. Prometna optereenja iznad 5,0 kN/m
2
nisu doputena.
3.4.3 Moe se upotrijebiti VSG od najmanje tri stakla. Gornje staklo mora biti od ESG ili
TVG debljine najmanje 10 mm. Oba donja stakla moraju biti od SPG ili TVG i deblji-
ne najmanje 12 mm. Maksimalna duina iznosi 1500 mm, a maksimalna irina 400
mm. Dubina uvrenja stakala mora iznositi najmanje 30 mm. Najmanja nazivna
debljina PVB folije pri svakom meusloju je 1,52 mm. Ostakljenja se osiguravaju,
u ravnini sa staklom, pomou odgovarajuih mehanikih draa kako bi ostala na
mjestu. Rubovi ostakljenja moraju biti zatieni pomou potpornih konstrukcija ili
graninih stakala. Za ostakljenja koja odstupaju od pravokutnog oblika vrijede di-
menzije ocrtanog pravokutnika. Otvori ili izrezi nisu dozvoljeni. Povrine ostaklje-
nja moraju biti dovoljno sigurne od klizanja.
3.4.4 Dokazi za napon ostakljenja vode se pod pretpostavkom da gornje staklo VSG ne
nosi.
3.4.5 Naponi koji nastupaju u ostakljenjima, i oni koji su posljedica optereenja opisanih
u stavku 3.4.2, ne smiju premaivati doputene napone navedene u tablici 2. Za
TVG vrijede vrijednosti iz odgovarajue ope graevinsko-inspekcijske dozvole.
3.4.6 Savijanje potpuno intaktnog ostakljenja ne smije premaivati optereenja primije-
njena u 3.4.2, 1/200 potporne duine.
3.4.7 Pri dokazima o naponima i savijanju VSG ne smije se uzeti u obzir pozitivno djelu-
jui sloj lijepljenja koji se nalazi izmeu pojedinih stakala.
4 Optereenja
4.1 Uzimaju se u obzir optereenja koja slijede iz inspekcijskog nadzora gradnje te
tehnikih graevinskih odredaba.
4.2 Pri izolacijskom ostakljenju dodatno se uzima u obzir uinak promjena tla-
ka p
0
, koji proizlaze iz temperaturnih promjena T i promjena meteorolo-
kog tlaka zraka p
met
, kao i iz razlike H visine mjesta proizvodnje i mje-
sta ugradnje. Za mjesto izrade vrijedi mjesto krajnjeg brtvljenja stakala.
Uzimaju se u obzir obje kombinacije optereenja navedene u tablici 1.
257
6
.
9
.
1
Ako je razlika visina mjesta H poznata, umjesto izraunatih vrijednosti prema
tablici 1 uzima se stvarna vrijednost.
Polazite za upotrebu izraunatih vrijednosti za temperaturnu razliku T prema
tablici 1 jest upotreba izolacijskog stakla s ukupnim stupnjem apsorpcije ma-
njim od 30 % i zahtjev da se ne zagrijava pomou drugih graevinskih dijelova ili
sjenila.
Ako, zbog neuobiajenih uvjeta ugradnje, uzmemo u obzir nepovoljne tempe-
raturne uvjete, u tom sluaju se mora dodatno upotrijebiti vrijednosti T ili p
0

prema tablici B1 iz priloga B.
4.3 Za ravna izolacijska ostakljenja s uvrenjem sa svih strana, pravokutnih sta-
kala, u prilogu A dan je postupak izrauna za dokaz optereenja prema stavci-
ma 4.1 i 4.2. Doputena je upotreba usporedivih postupaka.
5 Dokaz o stabilnosti i dokaz o savijanju
5.1 Ope informacije
5.1.1 Stakla se moraju dimenzionirati s obzirom na optereenja iz stavka 4.1 i 4.2,
uzimajui u obzir sve utjecaje koji poveavaju optereenja (otvori, izrezi). Pri
izolacijskim ostakljenjima treba uzeti u obzir povezanost pojedinih stakala s
ukljuenim volumenom plina. Isto tako se mora uzeti u obzir i posebno nosivo
ponaanje savijenih stakala (uinak ljuske).
5.1.2 Pri dokazivanju stabilnosti i savijanja jednostrukih VSG ili ostaklje-
nja, ne smije se uzimati u obzir pozitivno djelujui sloj lijepljenja staka-
la. Isto vrijedi i za vezu izolacijskih ostakljenja putem rubnog brtvljenja.
Kod vertikalnih ostakljenja iz izolacijskih stakala s VSG ili VG kod tih dokaza za
promjenjiva optereenja dodatno se uzima u obzir granino stanje potpunog
spoja lijepljenja.
5.2 Dokaz napona
5.2.1 Pri dimenzioniranju na optereenja po stavku 4.1 vrijede dozvoljeni naponi na
savijanje i vlak prema tablici 2. Pri dimenzioniranju za prekrivanje optereenja
prema stavcima 4.1 i 4.2 doputeno je povisiti doputene napone savijanja pre-
ma tablici 2 openito za 15 % i pri vertikalnim ostakljenjima staklima od SPG-a i
staklenim povrinama do 1,6 m2, iznimno za 25 %.
* Dopune vidi u prilogu B1.
U tablici 1 je
T Razlika temperature izmeu izrade i upotrebe,
p
met
Razlika meteorolokog zranog tlaka u mjestu ugradnje i pri izradi,
H Razlika visine izmeu mjesta ugradnje i mjesta izrade,
p
0
iz izohornog tlaka koji proizlazi iz T, p
met
i H (vidi jednadbu A5 u prilogu A).
Tablica 1: Izraunate vrijednosti klimatskih optereenja* i posljedini izohorni tlak p0
Kombinacija
optereenja
T u K p
met
u kN/m
2
H u m p
o
u kN/m
2
Ljeti + 20 - 2 + 600 + 16
Zimi - 25 + 4 - 300 - 16
258
6
.
9
.
1
5.2.2 Donje staklo nadglavnog ostakljenja od izolacijskog stakla dimenzionira se,
osim u sluaju planiranih optereenja prema stavcima 4.1 i 4.2, i za sluaj loma
gornjeg stakla vlastitim optereenjem.
5.3 Dokaz savijanja
5.3.1 Savijanje stakla na najnepovoljnijem mjestu ne smije biti vee od vrijednosti na-
vedenih u tablici 3.
5.3.2 Pri dimenzioniranju donjeg stakla nadglavnog ostakljenja iz izolacijskog stakla
prema stavku 5.2.2 dokaz o savijanju nije potreban.
5.4 Olakanja za dokaze za vertikalna ostakljenja
Izolacijska ostakljenja uvrena sa svih strana kod kojih vrijede sljedei uvjeti
- Staklen proizvod: SPG, TVG ili ESG
- Povrina: 1,6 m
2
- Debljina stakla: 4 mm
- Razlika debljina stakla: 4 mm
- Meuprostor: 16 mm
- Optereenja vjetra w: 0,8 kN/m
2
mogu se koristiti bez daljnjih dokaza pri ugradnji do visine 20 m iznad terena pri
normalnim uvjetima proizvodnje i ugradnje (upotreba izraunatih vrijednosti prema
tablici 1).
Ako je dubina kraeg ruba manja od 500 mm, na staklima od SPG-a poveava
se opasnost od loma kao posljedica klimatskih optereenja.
Tablica 2: Doputeni naponi savijanja i vlaka u N/mm
2
Vrsta stakla Nadglavno ostakljenje Vertikalno ostakljenje
ESG od SPG 50 50
ESG od livenog stakla 37 37
Emajlirani ESG od SPG* 30 30
SPG 12 18
Liveno staklo 8 10
VSG od SPG 15 (25**) 22,5
* Emajli na vlanoj strani
** Doputeno samo za donja stakla nadglavnog ostakljenja izolacijskog stakla u sluaju optereenja "Lom
gornjeg stakla".
Tablica 3: Ogranienja savijanja
Uvrenje Nadglavno ostakljenje Vertikalno ostakljenje
etverostrano 1/100 potporne irine stakla u glavnom smjeru nosivosti Ne zahtijeva se**
Dvostrano i
Trostrano
Jednostruko ostakljenje:
1/100 potporne irine stakla u glavnom smjeru nosivosti
1/100 slobodnog ruba*
Stakla u izolacijskom ostakljenju: 1/200 slobodnog ruba 1/100 slobodnog ruba*
* Ova ogranienja ne moraju se uzimati u obzir ako se moe dokazati da pod optereenjem minimalna dubi-
na uvrenja nee biti manja od 5 mm.
** Treba uzeti u obzir ogranienja doputenog savijanja proizvoaa izolacijskog stakla.
259
6
.
9
.
1
Prilog A: Postupak izrauna za izolacijsko staklo
Za izolacijska ostakljenja s uvrenjem pravokutnih stakala sa svih strana, prijenos
dijela optereenja na vanjska i unutarnja stakla i optereenja zbog klimatskih promje-
na kod manjih deformacija moe se uzeti kao:
- Izraun udjela a i i pojedinanih stakala na krutost ukupnog savijanja
(A1)
(A2)
- Izraun karakteristine duine ruba a*
(A3)
Pratea vrijednost Bv ovisi o omjeru stranica a/b i dana je u tablici A1.
Vrijednosti za a* za primjenjiva izolacijska ostakljenja sastavljena su ovisno o omjeru
stranica a/b i predstavljene su u tablici A3
- Izraun faktora
(A4)
- Izraunavanje izohornog tlaka p
0
Izohorni tlak p
0
u meuprostoru (tlak pri nepromjenjivom volumenu) rezultat je klimat-
skih promjena, kao to je vidljivo iz:
p
0
= c
1
T - p
met
+ c
2
H (A5)
z c
1
= 0,34 kPa/K
i c
2
=0,012 kPa/m
Tablica A1: Pratea vrijednost BV (*)
a/b 1,0 0,9 0,8 0,7 0,6 0,5 0,4 0,3 0,2 0,1
Bv 0,0194 0,0237 0,0288 0,0350 0,0421 0,0501 0,0587 0,0676 0,0767 0,0857
* Vrijednosti za to izraunate su na osnovi kirchhofske teorije povrina za =0,23, a meuvrijednosti se
mogu odrediti linearnom interpolacijom.
260
6
.
9
.
1
Napomena: Za VSG i VG s pojedinanim staklima (1, 2...) za debljinu stakla uzima se
zamjenska debljina d* kako slijedi:
- potpun spoj:
- bez spoja:
- Podjele optereenja
Podjela optereenja i optereenja izohornog tlaka na vanjska i unutarnja stakla vidljiva
je iz odgovarajuih podataka u tablici A2.
Tablica A2: Podjela optereenja*
Obremenitev na Obremenitev
Dele obremenitve na
zunanje steklo
Dele obremenitve na
notranje steklo
Zunanje steklo
Veter w
a
(
a
+ i ) wa (1 )
i
w
a
Sneg s (
a
+
i
) s (1 ) i s
Notranje steklo Veter w
i
(1 ) a wi (
a
+
i
) w
i
Obe stekli Izohorni tlak p
0
- p
0
+ p
0
* Pravila predznaka vidi prilog B2
U jednadbama od A1 do A5 je:
a kraa duina ruba u izolacijskim ostakljenjima u mm
b dua duina ruba u izolacijskim ostakljenjima u mm
d
SZR
udaljenost izmeu stakala (meuprostor) u mm
d
a
debljina vanjskog stakla u mm
d
i
debljina unutarnjeg stakla u mm
Tablica A3: Udio pojedinanih stakala na ukupnu krutost dvoslojnog izolacijskog stakla i karakteristina duina ruba
a* u mm za udaljenost izmeu stakala dSZR = 10; 12; 14 i 16 mm i za omjer izmeu stranica a/b = 0,33; 0,50; 0,67 i 1,0.
d
SZR
Debljina stakla u mm Udio vrstoe a* u mm
[mm] d
i
d
a

a
0,33 0,50 0,67 1,00
10
4 4 50 % 50 % 243 259 279 328
4 6 23 % 77 % 270 288 311 365
4 8 11 % 89 % 280 299 322 379
4 10 6 % 94 % 284 303 326 384
6 6 50 % 50 % 329 351 378 444
6 8 30 % 70 % 358 382 411 484
6 10 18 % 82 % 373 397 428 503
8 8 50 % 50 % 408 435 469 551
8 10 34 % 66 % 438 466 503 591
10 10 50 % 50 % 483 514 554 652
12
4 4 50 % 50 % 254 271 292 343
4 6 23 % 77 % 283 302 325 382
4 8 11 % 89 % 293 313 337 396
4 10 6 % 94 % 297 317 341 402
6 6 50 % 50 % 344 367 395 465
6 8 30 % 70 % 375 400 430 507
6 10 18 % 82 % 390 415 448 527
8 8 50 % 50 % 427 455 490 577
8 10 34 % 66 % 458 488 526 619
10 10 50 % 50 % 505 538 580 682
261
6
.
9
.
1
d
SZR
Debljina stakla u mm Udio vrstoe a* u mm
[mm] d
i
d
a

a
0,33 0,50 0,67 1,00
14
4 4 50 % 50 % 264 281 303 357
4 6 23 % 77 % 294 314 338 397
4 8 11 % 89 % 305 325 350 412
4 10 6 % 94 % 309 329 355 418
6 6 50 % 50 % 358 381 411 483
6 8 30 % 70 % 390 415 447 526
6 10 18 % 82 % 405 432 465 547
8 8 50 % 50 % 444 473 510 600
8 10 34 % 66 % 476 507 547 643
10 10 50 % 50 % 525 559 603 709
16
4 4 50 % 50 % 273 291 313 369
4 6 23 % 77 % 304 324 349 411
4 8 11 % 89 % 315 336 362 426
4 10 6 % 94 % 320 341 367 432
6 6 50 % 50 % 370 394 425 500
6 8 30 % 70 % 403 429 463 544
6 10 18 % 82 % 419 446 481 566
8 8 50 % 50 % 459 489 527 620
8 10 34 % 66 % 492 525 565 665
10 10 50 % 50 % 543 578 623 733
Prilog B: Objanjenja
B1: Objanjenja uz najmanje vrijednosti za klimatska optereenja
Pri odreivanju klimatskih vrijednosti u tablici 1 polazilo se iz sljedeih rubnih uvjeta:
Kombinacija utjecaja ljeti
- Uvjeti ugradnje:
Osunanost 800 W/m
2
zrake pod kutom 45;
apsorpcija stakla 30 %;
temperatura zraka vani i unutra 28 C;
srednji zrani tlak 1010 hPa;
otpor prolaza topline unutra i vani 0,12 m2K/W;
posljedina temperatura u meuprostoru izmeu stakala pribl. +39 C.
- Uvjeti proizvodnje:
izrada zimi pri + 19 C i pri visokom tlaku zraka 1030 hPa.
Nastavak tablice A3
262
6
.
9
.
1
Izvana Unutra
Kombinacija utjecaja zimi
- Uvjeti ugradnje:
bez osunanosti;
U
g
-vrijednost stakla 1,8 W/m
2
K;
temperatura zraka unutra 19 C i vani -10C;
visok tlak zraka 1030 hPa;
otpor prolaza topline unutra 0,13 m
2
K/W i vani 0,04 m
2
K/W;
posljedina temperatura u meuprostoru izmeu stakala pribl. +2 C.
- Uvjeti proizvodnje:
izrada ljeti pri + 27 C i pri niskom tlaku zraka 990 hPa.
Mogua je prisutnost posebnih temperaturnih uvjeta na mjestu ugradnje i oni se mogu
uzeti u obzir pri izraunu s danim dodatnim vrijednostima za T i p0, u tablici B1.
B2: Dopune uz pravila predznaka
Pozitivni znak odabire se u smjeru "glavnog optereenja", npr.: za vertikalno ostaklje-
nje u smjeru tlaka vjetra na vanjsko staklo (vidi sliku B2). Strelica zato pokazuje "izvana"
prema "unutra". To pravilo vrijedi i ako dominiraju druga optereenja, npr. usisavanje
vjetra ili unutarnji tlak kod izolacijskog stakla.
Slika B2:
Znakovi za optereenja i
znakovi za savijanje kod verti-
kalnog ostakljenja (prikazano
je savijeno stanje):
(a) Ako je tlak vjetra pozitivan
na vanjsko staklo, time je
i savijanje "prema unutra"
pozitivno
(b) Nadtlak u meuprostoru
izmeu stakala (pozitivni)
djeluje na izboenje unu-
tarnjeg stakla prema unutra
(pozitivno) i na izboenje
vanjskog stakla prema van
(negativno)
(c) Pri podtlaku u meuprosto-
ru izmeu stakala nastaju
odgovarajui predznaci
Tablica B1: Dodatne vrijednosti za T i p
0
za ukljuivanje posebnih temperaturnih uvjeta na mjestu ugradnje
Kombinacija optereenja Uzrok za veu razliku temperature T u K p0 u kN/m
2
Ljeto
Apsorpcija od 30 % do 50 % + 9 + 3
Zatita od sunca iznutra (ventilacija) + 9 + 3
Apsorpcija vie od 50 % + 18 + 6
Zatita od sunca iznutra (bez ventilacije) + 18 + 6
Toplinska izolacija iza (panel) + 35 + 12
Zima Negrijana zgrada - 12 - 4
b) a) c)
Tlak
vjetra
Savijanje Savijanje
Nad-
tlak
Pod-
tlak
263
6
.
9
.
1
Parapetne ploe za ventilirane konstruk-
cije vanjskih zidova, pri vertikalnoj ugrad-
nji ili ugradnji pod nagibom, dimenzioni-
raju se u skladu s DIN 18516 - 4. vrijede
sljedei doputeni naponi savijanja:
Vrijednosti iz tablice mogu se upotrijebiti
za izraunavanje samo ako se na para-
petnim ploama provodi vlastita unutar-
nja kontrola proizvoaa, odnosno vanj-
ski nadzor putem priznatog instituta.
Uz dimenzioniranje dopustivih napona
savijanja mora se provjeriti savijanje slo-
bodne stranice (dvostrano uvrivanje)
i savijanje na sredini stakla.
f l
max
/ 100
objanjenje znakova
l
max
= najdua stranica stakla pri etvero-
straninom uvrivanju, odnosno slo-
bodna udaljenost podupore pri dvostra-
nom i trostranom uvrivanju.
Podruje zatite od pada u dubinu regu-
lira "Tehniki pravilnik za upotrebu osta-
kljenja koja tite od pada u dubinu" TRAV
(Technischen Regeln fr die Verwendung
von absturzsichernden Verglasungen
TRAV). Pravilnik regulira pitanje osta-
kljenja, pri kojima ovjek pri naletu moe
slomiti staklo, a zatim pasti vie od 1 m u
dubinu. U nastavku e se takva ostaklje-
nja nazivati zatitnim ostakljenjima.
Uz potivanje pravilnika, pri planiranju i
izvedbi nije potrebno dokazivati svaki po-
jedinani sluaj.
Kaljeno sigurnosno staklo (RX SAFE ESG) od Doputeni naponi savijanja dop (N/mm
2
)
zrcalnog stakla 40
livenog stakla 30
emajliranog stakla ako je emajliranje direktno na povrinu stakla i
- lei u vlanoj zoni 25
- lei u tlanoj zoni 40
6.9.2 Ventilirane vanjske obloge zidova od kaljenog stakla ESG
6.9.3 SIgurnosna ostakljenja TRAV
264
6
.
9
.
2
Tehniki pravilnik za primjenu ostakljenja koja uvaju od pada u
dubinu (TRAV)
Verzija sijeanj 2003.
Sadraj
1 Podruje primjene
2 Graevinski proizvodi
3 Uvjeti upotrebe
4 Optereenja
5 Dokaz o nosivosti pod statikim optereenjima
6 Dokaz o nosivosti pod udarnim (dinamikim) optereenjima
Prilozi
A Vane povrine mjesta udara
B Konstruktivni prijedlozi, ispitivanjima potvrene ograde kategorije B
C Vrijednosti napona za pojednostavljeni dokaz izrauna sigurnosti od udara
prema poglavlju 6.4
D Doputena odstupanja od pravokutnih oblika pri ostakljenjima potvrenim
ispitivanjem udara
E Upute za odreivanje vrijednosti napona u prilogu C (informativno)
1 Podruje primjen
1.1 Tehniki pravilnik vrijedi za sljedee mehaniki uvrena ostakljenja ako slue
i za to da tite ljude na radnoj povrini od bonog pada u dubinu. Pri tome se
najmanja razlika u visini odreuje s obzirom na odgovarajui upanijski pravilnik
o gradnji. Regulira:
- Vertikalna ostakljenja prema "Tehnikom pravilniku upotrebu linijski uvre-
nih ostakljenja", objavljenom u DIBt 6/1998 (TRLV), kojima se po tim pravilima,
zbog njihove zatitne funkcije od pada u dubinu odreuju dodatni zahtjevi; do-
zvola za upotrebu u stavku 1.5 TRLV za ostakljenja iji gornji rub lei maksi-
malno 4 m iznad radne povrine ne vrijedi za ostakljenja koja tite od pada u
dubinu.
- Nosiva staklena ograda s neprekinutim rukohvatom
- Ispune ograda od stakla, koje moraju odgovarati zahtjevima prema TRLV ili
TRAV ili ispune ograda od stakla koje moraju ispunjavati samo zahtjeve prema
TRAV, npr. tokasto uvrene ispune ograda u unutranjosti zgrade.
U posebnim uvjetima upotrebe (npr. na nogometnim stadionima) ili pri povea-
noj opasnosti od udara (npr. transport tekog tereta, zakljuna rampa ispred
ostakljenja itd.) zahtijevane su dodatne mjere (npr. upotreba viih optereenja
na ruicu, odnosno preku, odvodnik udara itd).
265
6
.
9
.
3
1.2 Ostakljenja koja tite od pada u dubinu po ovom se pravilniku dijele u tri katego-
rije (vidi i sluajeve u prilogu A):
Kategorija A
Linijski uvrena vertikalna ostakljenja u smislu TRLV, koja nemaju nikakvu no-
sivu preku ili ispred postavljene ruice prema pravilima gradnje na traenoj
visini za preuzimanje horizontalnog optereenja. Rubovi ostakljenja moraju biti
zatieni od udaraca uvrenjem (npr. stup, preka, susjedna stakla) ili pomo-
u direktno susjednih graevinskih dijelova (npr. stijene ili stropovi).
Kategorija B
Nosiva staklena ograda, linijski uvrena na donjem rubu, u konstrukciji, ija
su pojedina stakla povezana pomou nasaenog neprekidnog rukohvata. Osim
zatite gornjeg ruba staklene ograde rukohvat mora osigurati siguran prijenos
planiranog horizontalnog optereenja u visini nosaa (optereenje nosaa), i to
ak i pri lomu jednog elementa ograde.
Kategorija C
Ostakljenja koja tite od pada u dubinu, ne slue za prijenos horizontalnog op-
tereenja u visini nosaa i odgovaraju jednoj od sljedeih skupina:
C1: Ispuna ograde tokasti ili linijski uvrena na najmanje dvije suprotno lee-
e strane.
C2: Ostakljenja linijski uvrena na najmanje dvije suprotno leee strane u
smislu TRLV ispod nosaa koji je namjeten u visini ruice ograde i prenosi
optereenja.
C3: Ostakljenja kategorije A ispred kojih je postavljena preka za prijenos opte-
reenja na traenoj visini po graevinskom pravilniku.
2 Graevinski proizvodi
2.1 S obzirom na primjenjive staklene proizvode vrijedi stavak 2 TRLV-a. Lijepljena sigurno-
sna stakla (VSG) moraju odgovarati popisu pravila gradnje A, dio 1, red. br. 11.8. Osim
toga mogu se koristiti takvi stakleni proizvodi koji su pomou ope graevinsko-inspek-
cijske dozvole doputeni iskljuivo za upotrebu u okviru TRLV (npr. djelomino kaljeno
staklo, borosilikatno staklo). Debljine pojedinih stakala za izradu lijepljenog sigurno-
snog stakla VSG meusobno mogu odstupati maksimalno za faktor 1,5. Za izradu VSG
mogu se koristiti i vrste stakla koje imaju opu graevinsko-inspekcijsku dozvolu isklju-
ivo za primjenu u okviru TRLV.Termiki prednapregnuto borosilikatno staklo s opom
graevinsko-inspekcijskom dozvolom mogu se koristiti u ovom tehnikom pravilniku za
podruja primjene ESG-a.
2.2 Za sva podruja primjene u kojima odredbe nadzora gradnje predviaju za upotre-
bu TRLV kaljeno staklo s toplinskim ispitivanjem ESG-a (ESG-H-a) po popisu pravila
gradnje A, i za ostakljenja za zatitu od pada po ovom tehnikom pravilniku predvien
ESG-H, iako e se jedinstveno koristiti pojam ESG.
266
6
.
9
.
3
2.3 Nosivi dijelovi draa staklene konstrukcije (stup, preka, sidrenje na zgradi itd.) mo-
raju odgovarati predmetnim tehnikim graevinskim propisima.
2.4 Svi koriteni materijali moraju biti, ako polazimo od strunog servisiranja i odravanja,
trajno postojani na utjecaje (npr. hladnoa, temperaturna kolebanja, UV-zraenje, od-
govarajua sredstva za ienje i postupci ienja, kontaktni materijali).
3 Uvjeti upotrebe
3.1 Ovaj tehniki pravilnik ogranien je na osnovne provjerene sluajeve primjene.
Regulirane su sljedee varijante izvedbi:
Kategorija A
- Jednostruka ostakljenja od VSG.
- Izolacijska ostakljenja: za stranu koja je okrenuta u smjeru udara (strana napa-
da) izolacijskog ostakljenja, zbog opasnosti od oteenja moe se upotrijebiti
samo VSG, ESG ili lijepljeno staklo od ESG-a.
- Ako je strana napada izolacijskog ostakljenja od VSG-a, za vanjsko staklo se
mogu upotrijebiti svi stakleni proizvodi prema 2.1. Ako strana napada nije od
VSG-a, vanjsko staklo mora biti od VSG-a.
Kategorija B
Moe se koristiti samo VSG.
Kategorija C
- Sva jednostruka ostakljenja kategorije C su u VSG izvedbi. Odstupanja se
mogu izvesti kod jednostrukog ostakljenja kategorije C1 i C2 kod linijskog
uvrenja u ESG-u sa svih strana. Za staklo izolacijskog ostakljenja, koje je
okrenuto u smjeru napada, moe se koristiti samo ESG ili VSG. Za izolacijska
ostakljenja kategorije C3, s obzirom na koritene staklene proizvode, vrijede
zahtjevi kategorije A.
- Za vanjsko staklo izolacijskog ostakljenja kategorija C1 i C2 mogu se koristiti
svi stakleni proizvodi od stavka 2.1.
3.2 Slobodni rubovi rubno uvrenih ispuna ograda moraju biti zatieni od ne-
namjernih udaraca preko konstrukcije ograde ili susjednih stakala. Moe se
poi od zadovoljavajue zatite rubova ako na podruju stakla mjera izmeu
susjednih stakala ili susjednih graevinskih dijelova ne premauje udaljenost
od 30 mm. Kod ispuna ograda uvrenih preko buenih rupa od VSG-a zatita
rubova nije potrebna.
3.3 Rupe su dozvoljene samo na staklima od VSG od ESG od. VSG od TVG.
3.4 Osim toga, i za staklene ograde i ispune ograda vrijede uvjeti upotrebe prema
TRLV, odsjek 3. 1. 1 i 3.1.4 do 3.1.6.
267
6
.
9
.
3
4 Optereenja
4.1 Karakteristine vrijednosti optereenja na ostakljenja koja tite od pada u dubi-
nu (npr. vjetar, horizontalno optereenje u visini nosaa ili ukratko: optereenja
nosaa itd) mogu se preuzeti iz vaeih tehnikih graevinskih propisa. Pri izo-
lacijskim ostakljenjima osim toga se uzimaju u obzir i razlike tlaka izmeu zatvo-
renog volumena plina i okolnog zraka iz temperaturnih i atmosferskih kolebanja
pritiska, kao i promjene visine izmeu mjesta izrade i mjesta ugradnje u skladu
s TRLV (stavak 4.2).
4.2 Pri dokazivanju izolacijskih ostakljenja pod istovremenim optereenjem vjetra
(w) i optereenjem nosaa (h), mogu se zanemariti dodatni zahtjevi iz razlika tla-
ka (d) prema stavku 4.1. Nadalje u ovom sluaju za osnovu, umjesto potpunog
prekrivanja, moe se uzeti najnepovoljnija varijanta od obje kombinacije sluaja
optereenja za dimenzioniranje konstrukcije ostakljenja.
w + h/2
h + w/2
Osim toga se i optereenje nosaa, kao i optereenje vjetra mogu potpuno pre-
kriti optereenjem iz razlike tlaka:
h + d
w + d
4.3 Osim projektiranih statikih optereenja prema stavku 4.1, mora biti dokazana i
dovoljna nosivost konstrukcije ostakljenja pri udarcu, odnosno naletu ljudi (vidi
stavak 6). Pri dokazivanju sigurnosti od udarca, optereenja prema stavcima
4.1 i 4.2 ne moraju se prekrivati.
5 Dokaz nosivosti pod statikim optereenjima
5.1 Za ostakljenje i nosivu konstrukciju uvijek treba izraunati nosivost opteree-
nja s kombinacijama optereenja po stavcima 4.1 i 4.2. Doputeni naponi na
savijanje za koritene staklene proizvode preuzimaju se iz TRLV (vidi tablicu 2,
vertikalna ostakljenja) ili, pri staklenim proizvodima s opom graevinsko-teh-
nikom dozvolom, iz potvrde o dozvoli. Za dokaz nosive konstrukcije ostakljenja
vrijede predmetni tehniki propisi. Deformacija, odnosno savijanje, koje nastu-
pa zbog statikog optereenja, ograniava se tako da je osigurana upotreblji-
vost ostakljenja koja uva od pada u dubinu. Za ostakljenja iz podruja primje-
ne TRLV-a uzimaju se obzir navedena ogranienja savijanja za optereenja po
stavku 4 ovog tehnikog pravilnika.
5.2 Pri raunskim dokazima obuhvaaju se svi utjecaji koji su vani za drae i osta-
kljenja pomou dovoljno preciznih raunskih modela.
268
6
.
9
.
3
5.3 Pri dimenzioniranju izolacijskih ostakljenja pod statikim optereenjima sta-
vaka 4.1 i 4.2, moe se iskoristiti veza unutarnjeg i vanjskog stakla preko volu-
mena plina koji se nalazi u meuprostoru izmeu stakala. Za ostakljenja linijski
uvrena sa svih strana pod ravnomjerno podijeljenim optereenjem, moe
se upotrijebiti priblian postupak TRLV. Vezivanje unutarnjeg i vanjskog stakla u
izolacijskom ostakljenju pri neravnomjerno podijeljenom optereenju (npr. op-
tereenje nosaa) pri uvrenju koje nije sa svih strana, preraunava se sva-
ki pojedinani sluaj, uzimajui u obzir krutost stakala i ope jednakosti plina.
Savijanje izolacijskih ostakljenja ograniava se tako da se unutarnje i vanjsko
staklo pod planiranim statikim optereenjem ne dodiruju.
5.4 Pri dokazivanju stabilnosti VSG ostakljenja pod statikim optereenjem prema
4.1 i 4.2, s obzirom na lijepljeni spoj, postupa se na odgovarajui nain u skladu
s TRLV.
5.5 Posebni dokazi za staklene ograde kategorije B
5.5.1 Osim dokaza o projektiranom stanju, za staklene ograde kategorije B istrauju
se i utjecaji oteenja eljenog elementa ograde (i lom zadnjih, odnosno krajnjih
stakala). Tu se mora dokazati da je neprekinuti rukohvat sposoban prenijeti op-
tereenja nosaa, pri potpunom ispadu jednoga od elemenata ograde, na su-
sjedne elemente, krajnje stupove ili sidrenje na zgradi. Za dokazivanje oteene
konstrukcije ograje za ostakljenje se moe uzeti 1,5x vrijednost prema stavku
5.1 doputenog napona savijanja. Za dokaze rukohvata, krajnjih stupova, vezne
konstrukcije i sidrenja konstrukcije na zgradu uzimaju se u obzir predmetni teh-
niki graevinski propisi.
5.5.2 Ako pojedina stakla u smjeru duine ograde imaju maksimalnu meusobnu
udaljenost 30 mm, pri dokazivanju prema 5.5.1 moe se poi od injenice da se,
uvjetovano udarcem, lomi samo staklo u VSG koje je okrenuto prema sigurno-
snoj prometnoj povrini. Na neosiguranim kutovima ograde ili rubovima zadnjih
stakala, koji nisu uinkovito osigurana krajnjim stupovima, masivnim graevin-
skim radovima ili trajno privrenim profilom za zatitu rubova, pri dokazivanju
prema 5.5.1 treba poi od toga da je dolo do potpunog loma predmetnog ele-
menta ograde.
6 Dokaz nosivosti pod udarnim optereenjima
6.1 Dokaz dovoljne nosivosti ostakljenja i njihovog direktnog uvrenja (npr. pri-
vrsna letvica, privijanje itd.) pri udarnim optereenjima moe se alternativno
voditi stavcima 6.2, 6.3 ili 6.4. Pri dokazivanju sigurnog sidrenja konstrukcije
ostakljenja na zgradu uzimaju se u obzir predmetni tehniki graevinski propi-
si.
269
6
.
9
.
3
6.2 Eksperimentalni dokaz
6.2.1 Ispitivanja u nastavku mogu provoditi samo kontrolne ustanove koje su priznate
za ovaj nadzor gradnje. Kontrolna ustanova moe ocijeniti koje se varijante trebaju
provjeriti ako treba ocijeniti nosivost pod udarnim optereenjima razliitih varijanti
izvedbi. Kontrolna ustanova mora ocijeniti i osnovnu prikladnost draa stakla. U
kontrolnom izvjeu potrebno je detaljno opisati sastav i izvedena ispitivanja. Kon-
trolna ustanova, pri ocjenjivanju ostakljenja koja tite od pada u dubinu, na osnovi
prenosivih rezultata kontrole moe odluiti ne izvoditi eksplicitna ispitivanja grae-
vinskih dijelova ili dijelove ispitivanja.
6.2.2 Za eksperimentalno dokazivanje nosivosti pod udarnim optereenjima konstrukcije
ostakljenja prema stavku 4.3 slui ispitivanje njihalom s dvostrukom gumom (teina:
50 kg, pritisak gume: 4,0 bara) u skladu s EN 12600. Ovisno o kategoriji ostakljenja,
u tablici 1 dani su podaci o visini sputanja njihala.
6.2.3 Izradom ispitnog uzorka mora se osigurati da se nosivo ponaanje originalne kon-
strukcije (ukljuujui i podkonstrukciju) odrava tako da bude sa sigurne strane. Za
statike dokaze ne smije se koristiti pozitivno djelujue brtvljenje i mora se, uz iznim-
ku rubnog brtvljenja izolacijskog stakla, odvojiti od ispitivanja njihalom. Ako pomou
ispitivanja treba odrediti i dovoljnu nosivost okvira i okova, nuno je potrebno pro-
vjeriti originalnu konstrukciju. Doputena je provjera na mjestu ugradnje, na origi-
nalnoj konstrukciji. Kontrolna ustanova odreuje koji dijelovi konstrukcije se mogu i
dalje koristiti nakon izvedbe ispitivanja s njihalom.
6.2.4 Kontrolna ustanova za ispitivanja, s obzirom na vrstu i nain uvrenja ostakljenja,
odreuje dva do tri mjesta udarca s obzirom na ogranienja prema prilogu A i s ci-
ljem maksimalnog optereenja stakla i draa (npr. u blizini privrenja, na slobod-
nom rubu stakla, sredini stakla, na kraju konzolnog uvrenja). Ispitivanje se izvodi
pri sobnim uvjetima. Pri ispitivanjima na licu mjesta kontrolna ustanova odluuje o
tome jesu li klimatski uvjeti ispitivanja valjani.
6.2.5 Sigurnost od udarca nije potrebno dokazivati za stakla iji najmanji svijetli otvor iz-
meu nosivih graevinskih elemenata (npr. masivni dijelovi zgrade, stupovi, preke
itd.) iznosi najvie 300 mm za kategoriju A, od. 500 mm za kategorije B i C.
6.2.6 Kontrolna ustanova odreuje, s obzirom na vrstu konstrukcije, broj staka-
la za ispitivanje. U pravilu s ispituju dva stakla za svaku varijantu izvedbe.
Na svakom udarnom mjestu izvodi se najmanje jedan njihajni udarac. Nakon svakog nji-
hajnog udarca treba pregledati cijelu konstrukciju na trajne deformacije, odnosno ote-
enje veza (npr. vijci, zavari). U sluaju da se pronae trajno oteenje ili vee poputanje
Tablica 1: Visina sputanja njihala
Kategorija A Kategorija B Kategorija C
900 mm 700 mm 450 mm
270
6
.
9
.
3
konstrukcije, mora se ponovo postaviti planirano stanje ispitivanja. Dovoljna nosivost,
koja se ouvala na konstrukcijama ostakljenja koje su oteene u ispitivanju provjerava
se dodatnim ispitivanjem njihalom s visinom isputanja od 100 mm. Taj udarac mora biti
na istom mjestu na kojem je udarac njihala izazvao oteenje konstrukcije.
6.2.7 Ispitivanje njihajnog udarca smatra se uspjenim ako udarno tijelo ne probui osta-
kljenje ili ga ne istrgne iz uvrenja, ako ne otpadnu djelii koji mogu ugroziti radnu
povrinu. Nakon ispitivanja njihalom VSG ostakljenja u skladu s EN 12600 ne smiju
imati nikakve pukotine irine otvora vee od 76 mm. Jednostruka vanjska stakla izo-
lacijskih ostakljenja pri ispitivanju njihalom ne smiju se slomiti.
6.2.8 Pri izolacijskim ostakljenjima kategorije A, ije unutarnje staklo je od ESG-a, vanjsko
staklo (na strani pada) od VSG-a mora samo izdrati visinu spusta njihala od 450
mm, i ako se unutarnje staklo od ESG-a pri ispitivanju visine pada njihala od 900 mm
nije slomilo.
6.3 Ostakljenje s ispitanom i tehniki dokazanom sigurnou od udara
6.3.1 Za konstrukcije ostakljenja opisane u stavcima 6.3.2 do 6.3.4, koje tite od pada u
dubinu, nisu potrebni dokazi o nosivostima pod udarnim optereenjem zbog do-
stavljenih iskustava pri ispitivanjima.
1
6.3.2 Konstruktivni uvjeti za primjenu tablice 2 na linijski uvrena ostakljenja
a) Dubina uvrenja stakla pri uvrenju sa svih strana ne smije biti manja od 12 mm.
Pri dvostranom linijskom uvrenju najmanja dubina uvrenja iznosi 18 mm.
b) Ako se ostakljenje u smjeru udarca uskladitava pomou pokrivnih letvica, one
moraju biti dovoljno krute i od metala. Pokrivne letvice privruju se metalnim
vijcima na nosivu konstrukciju na udaljenosti od najvie 300 mm. Karakteristina
snaga momenta privijanja (5 % fraktalno, 75 % vjerojatnost izjave, upravljano ispi-
tivanje s 5 mm/min) pri privrenju mora iznositi najmanje 3 kN. U sluaju manjih
udaljenosti izmeu vijaka, mogu se koristiti privrenja manje nosive snage ako
je dokazano da posljedina nosiva snaga direktnog privrenja stakla nije ma-
nja od statikog zamjenskog optereenja od 10 kN/m. Dokaz o dovoljnoj nosivo-
sti uvrenja stakla vodi se pomou ope graevinsko-inspekcijske dozvole.
c) Drugi okvirni sustavi smatraju se dovoljno nosivima ako udarno optereeni naslon
uvrenja stakla izdri statiko zamjensko optereenje od 10 kN/m. Dokaz se
moe izraunati ako je to mogue u okviru tehnikih graevinskih propisa (okvir
je sastavljen od ureenih graevinskih proizvoda i postoje poznate norme dimen-
zioniranja za nadzor gradnje). Alternativno se dokaz moe izvesti ispitivanjima u
ovlatenoj ustanovi za nadzor gradnje u okviru ope graevinsko-inspekcijske
dozvole. Karakteristina nosiva snaga (5 % fraktalno, 75 % vjerojatnost izjave)
mora iznositi najmanje 10 kN/m (upravljano ispitivanje s 5 mm/min).
1
Opisane konstrukcije su posljedica rezultata ispitivanja koja su DIBt-u dostavile razliite strane. Svakom korisniku po-
sebno preputa se dokazivanje eksplicitnih ispitivanja za odstupajue i eventualno ekonominije konstrukcije.
271
6
.
9
.
3
d) Ostakljenja moraju biti pravokutna i ravna i ne smiju biti oslabljena otvorima i izre-
zima. Doputena odstupanja od pravokutnog oblika dana su u prilogu D.
e) Meuprostor izmeu stakala za izolacijska ostakljenja mora iznositi najmanje 12
mm i najvie 20 mm.
f) Vrijednosti debljine stakla i folije navedene u tablici 2 mogu se prekoraiti.
Umjesto VSG od float stakla moe se upotrijebiti VSG od TVG jednake deblji-
ne. Pojedina stakla u VSG ne smiju imati nikakve povrinske obrade koje bi
mogle izazvati manju vrstou stakla (npr. emajliranje).
Tablica 2: Sastav stakala s dokazanom sigurnou od udarca
Kat. Vrsta
Linijsko
uvrenje
irina [mm] Visina [mm]
Sastav stakla [mm]
(iznutra* prema van)
min. maks. min. maks.
1 2 3 4 5 6 7 8
A
IZO Sa svih strana
500 1300 1000 2000 8 ESG/ MSP/ 4 SPG/ 0,76 PVB/ 4 SPG
1000 2000 500 1300 8 ESG/ MSP/ 4 SPG/ 0,76 PVB/ 4 SPG
900 2000 1000 2100 8 ESG/ MSP/ 5 SPG/ 0,76 PVB/ 5 SPG
1000 2100 900 2000 8 ESG/ MSP/ 5 SPG/ 0,76 PVB/ 5 SPG
1100 1500 2100 2500 5 SPG/ 0,76 PVB/ 5 SPG/ MSP/ 8 ESG
2100 2500 1100 1500 5 SPG/ 0,76 PVB/ 5 SPG/ MSP/ 8 ESG
900 2500 1000 4000 8 ESG/ MSP/ 6 SPG/ 0,76 PVB/ 6 SPG
1000 4000 900 2500 8 ESG/ MSP/ 6 SPG/ 0,76 PVB/ 6 SPG
300 500 1000 4000 4 ESG/ MSP/ 4 SPG/ 0,76 PVB/ 4 SPG
300 500 1000 4000 4 SPG/ 0,76 PVB/ 4 SPG/ MSP/ 4 ESG
Jedno-
struko
Sa svih strana
500 1200 1000 2000 6 SPG/ 0,76 PVB/ 6 SPG
500 2000 1000 1200 6 SPG/ 0,76 PVB/ 6 SPG
500 1500 1000 2500 8 SPG/ 0,76 PVB/ 8 SPG
500 2500 1000 1500 8 SPG/ 0,76 PVB/ 8 SPG
1200 2100 1000 3000 10 SPG/ 0,76 PVB/ 10 SPG
1000 3000 1200 2100 10 SPG/ 0,76 PVB/ 10 SPG
300 500 500 3000 6 SPG/ 0,76 PVB/ 6 SPG
C1
i
C2
IZO
Sa svih strana
500 2000 500 1000 6 ESG/ MSP/ 4 SPG/ 0,76 PVB/ 4 SPG
500 1300 500 1000 4 SPG/ 0,76 PVB/ 4 SPG/ MSP/ 6 ESG
Dvostrano,
gore i dolje
1000 pol. 500 1000 6 ESG/ MSP/ 5 SPG/ 0,76 PVB/ 5 SPG
Jedno-
struko
Sa svih strana 500 2000 500 1000 5 SPG/ 0,76 PVB/ 5 SPG
Dvostrano,
gore i dolje
1000 pol. 500 800 6 SPG/ 0,76 PVB/ 6 SPG
800 pol. 500 1000 5 ESG/ 0,76 PVB/ 5 ESG
800 pol. 500 1000 8 SPG/ 1,52 PVB/ 8 SPG
Dvostrano,
gore i dolje
500 800 1000 1100 6 SPG/ 0,76 PVB/ 6 SPG
500 1000 800 1100 6 ESG/ 0,76 PVB/ 6 ESG
500 1000 800 1100 8 SPG/ 1,52 PVB/ 8 SPG
C 3
IZO Sa svih strana
500 1500 1000 3000 6 ESG/ MSP/ 4 SPG/ 0,76 PVB/ 4 SPG
500 1300 1000 3000 4 SPG/ 0,76 PVB/ 4 SPG/ MSP/ 12 ESG
Jedno-
struko
Sa svih strana 500 1500 1000 3000 5 SPG/ 0,76 PVB/ 5 SPG
(Napomena: statiki dokazi s optereenjima prema stavcima 4.1 i 4.2 uvijek se vode posebno!)
* S "iznutra" smatra se strana naleta pri ostakljenju, a s "vani" smatra se strana pada ostakljenja
IZO: Izolacijsko staklo
MSP: Meuprostor, najmanje 12 mm
SPG: Zrcalno staklo (Float-staklo)
ESG: Kaljeno staklo od zrcalnog stakla
PVB: Polivinil-butiral folija
272
6
.
9
.
3
6.3.3 Konstrukcijski uvjeti za primjenu tablice 3, ostakljenja kategorije C1 uvrenih
tokasto, putem otvora
Vijcima i obostranim okruglim podlokama za prianjanje u podruju uglova sta-
kla privrene pravokutne ispune ograda (maks. visina: 1,0 m) u unutranjosti
objekata (nikakva projektirana statika poprena optereenja) od VSG stakla.
Vijci i podloke, odnosno matice za prianjanje su od elika. Udaljenost rubova
otvora u staklu od ruba stakla mora iznositi od 80 do 250 mm. Ostakljenja mo-
raju biti pravokutna i ravna i ne smiju, osim otvora za privrivanje, biti oslablje-
na nikakvim dodatnim otvorima ili izrezima. Podloke za privrivanje moraju
prekrivati otvor u staklu za najmanje 10 mm. Direktan kontakt izmeu podlo-
aka za privrenje, uvrenjem i staklom mora se sprijeiti odgovarajuim
meuslojevima. Svaki dra stakla mora biti izraen za statiko optereenje od
najmanje 2,8 kN. Treba se pridravati podataka za sigurnosna lijepljena stakla
VSG navedena u tablici 3. Doputena odstupanja od pravokutnog oblika dana
su u prilogu D. Pojedina stakla u VSG ne smiju imati nikakvu povrinsku obradu
koja bi mogla izazvati smanjenje vrstoe (npr. emajliranje).
6.3.4 Konstrukcijski uvjeti za primjenu tablice 4 za ograde kategorije B
Za VSG stakla, rukohvate i konstrukciju na uvrenju stakala moraju se izvesti
statiki dokazi predvieni u stavku 5.5. Shematski prikaz u prilogu B pokazuje te
osnovne konstrukcijske podatke uzete u obzir za primjenu u tablici 4. Ostakljenja
moraju biti pravokutna i ravna i ne smiju, osim otvora za privrivanje, biti osla-
bljena nikakvim dodatnim otvorima ili izrezima. Treba se pridravati podataka za si-
gurnosna lijepljena stakla VSG navedena u tablici 4 Pojedina stakla u VSG ne smiju
imati nikakve povrinske obrade koje bi mogle izazvati manju vrstou stakla (npr.
emajliranje). Doputena odstupanja od pravokutnog oblika dana su u prilogu D.
Tablica 4: Podaci za lijepljena sigurnosna stakla VSG za kategoriju B
irina [mm] Visina [mm]
Sastav stakla [mm]
Minimalno Maksimalno Minimalno Maksimalno
4 5 6 7 8
500 2000 900 1100 ( 10 ESG/ 1,52 PVB/ 10 ESG)
500 2000 900 1100 ( 10 TVG/ 1,52 PVB/ 10 TVG)
Tablica 3: Podaci za ispune ograda od VSG stakla uvrena tokasto, putem otvora
Udaljenost izmeu uvrenja * u mm
Promjer okrugle podloke
u mm
Sastav stakla u mm
Minimalno Maksimalno
500 1200 50 ( 6 ESG/ 1,52 PVB/ 6 ESG )
500 1600 70 ( 8 ESG/ 1,52 PVB/ 8 ESG )
500 1600 70 ( 10 TVG/ 1,52 PVB/ 10 TVG )
* mjerodavna udaljenost izmeu tokastih draa
273
6
.
9
.
3
6.4 Dokaz o sigurnosti od udarca pomou tablica napona
6.4.1 Za linijski uvrena pravokutna jednostruka ostakljenja, optereena udarnim opte-
reenjima prema stavku 6.2.2 u prilogu C, u tabelarnom su obliku dana maksimalna
optereenja savijanja i vlaka za visinu sputanja njihala od 450 mm odreena raun-
skim ispitivanjima. Vrijednosti napona, koje nastupaju pri visini sputanja njihajnog
tijela od 900 mm dobivaju se mnoenjem vrijednosti u tablici s faktorom 1,4.
Napomena: Na osnovi debljine stakla odreene prema tablicama u prilogu C mogu odstu-
pati od tablice 2 koja sadri podatke dobivene na osnovi iskustava iz ispitivanja. Upute o
literaturi za primijenjene raunske postupke dane su u informativnom prilogu E.
6.4.2 Opi konstrukcijski podaci i ogranienja:
- Sva ostakljenja moraju odgovarati osnovnim podacima iz ovog pravilnika.
- Ostakljenja moraju biti uvrena linijski, u smislu TRLV
- Konstrukcije ostakljenja moraju odgovarati podacima u stavcima 6.3.1 i 6.3.2.
- PVB-folija sigurnosnog lijepljenog stakla VSG mora biti debljine najmanje 0,76
mm.
- Izolacijska ostakljenja kategorije A u osnovi su izraena kao VSG/ VSG, ESG/
VSG ili VSG/ ESG (uvijek iznutra/izvana).
- Te najmanje mjere stakla, dane u tablicama C1 i C2 (prilog C) ne smiju biti ma-
nje, a najvee mjere stakla ne smiju biti vee.
- Vrijednosti u tablicama ne smiju se prenositi na druge naine uvrenja.
6.4.3 Izvoenje dokaza
Treba dokazati da se nee prekoraiti dane doputene vrijednosti maksimalnog
napona savijanja i vlaka u staklu, odreene pomou tablica u prilogu C i stavku
6.4.4. Pri tome treba uzeti u obzir sljedee uvjete:
- Ovisno o kategoriji ostakljenja, vrijede visine sputanja njihala, dane u stavku
6.2.2.
- Primjena tablice C2 (dvostrano uvrenje) ograniena je na ostakljenja kate-
gorija C1 i C2.
- Izolacijska ostakljenja moraju biti uvrena sa svih strana.
- Stakla uvrena sa svih strana s omjerom stranica veim od 3:1, tretiraju se
kao dvostrano uvrena.
- Strana napada izolacijskog ostakljenja optereuje se punom projektiranom visinom
sputanja njihala, ne uzimajui u obzir utjecaj vanjskog stakla. Vanjsko staklo u izo-
lacijskom ostakljenju u pravilu se ispituje visinom sputanja njihala od 450 mm.
- Razlika tlaka izmeu zatvorenog volumena plina i okolnog zraka izazvana tem-
peraturnim i atmosferskim kolebanjem, kao i promjene visine izmeu mjesta
izrade i mjesta ugradnje u skladu s TRLV (stavak 4.2) kod dokaza o naponima
ne treba se uzimati u obzir.
- Meuvrijednosti u tablici prema prilogu C mogu se linearno interpolirati.
274
6
.
9
.
3
6.4.4 Doputeni naponi
Pri udarnim optereenjima za float staklo (SPG), djelomino kaljeno staklo (TVG) i
kaljeno sigurnosno staklo (ESG), ne smiju se prekoraiti sljedei naponi savijanja:
- SPG: 80 N/mm
2
- TVG: 120 N/mm
2
- ESG: 170 N/mm
2
.
Napomena: Ovdje navedeni "doputeni naponi" vrijede samo za kratkoroni utjecaj udar-
ca njihala prema stavku 6.2 ovog pravilnika.
Prilog A
Relevantne povrine mjesta udara
Mjesta udara ispitivanja njihanja ograniavaju se prema opisu u nastavku. Pri tome
treba uzeti u obzir da pri ispitivanju njihalom u podruju ruba relevantnih povrina, te-
ite udarnog tijela mora leati na graninoj liniji. Ako se donji rub ostakljenja ne nalazi
na visini tla, i dalje su mjerodavne udaljenosti od tla.
1. Udaljenost do uvrenja (linijska ili tokasta): 250 mm
2. Udaljenost od tla: 500 mm
3. Udaljenost od tla (kategorija A): 1500 mm
Viina
nosilca
Steklo 1 Steklo 2
Viina
nosilca
Viina
nosilca
Primjer kategorija A
Primjer kategorija C1
Primjer kategorija B
Primjer kategorija C2 Primjer kat. C3
Sve mjere u mm
275
6
.
9
.
3
Prilog B
Konstrukcijski podaci na osnovi ispitivanja doputenih ograda, kategorija B
Konstrukcijske znaajke rukohvata:
Nosivi U-profil s bilo kakvim nenosivim nastavkom ili
nosivi metalni rukohvat s integriranim U-profilom
Sprjeavanje kontakta izmeu stakla i metala pomou
tlano vrstih elastomernih traka umetnutih u U-profil
(udaljenost pribl. 200 do 300 mm)
Veza rukohvata sa staklima pomou ispune praznog
prostora koji je ostao u U-profilu i to brtvenim materi-
jalom prema DIN 18 545-2, skupina E
Dubina uvrenja stakla u U-profil 15 mm
Konstrukcijske znaajke uvrenja:
Visina uvrenja 100 mm
Lim rukohvata od elika (debljina 12 mm)
Udaljenost izmeu vijaka 300 mm
Podloka na donjem rubu stakla
Tuljac od umjetne mase oko vijaka
Otvori u staklu centralno na lim rukohvata (25 mm d
35 mm);
U uzdunom smjeru neprekinuti meuslojevi od tlano
vrstog elastomera
Uvrenje stakala moe se izvesti i preko dovoljno
krutih drugih privrsnih konstrukcija
Shematski prikaz,
nije u mjerilu
276
6
.
9
.
3
Prilog C
Vrijednosti napona za pojednostavljeno raunsko dokazivanje sigurnosti udara prema
stavku 6.4
Napomena: Ostakljenje prema tablicama C1 i C2 moe se ugraditi vertikalno ili horizontalno. Na-
poni pri visini sputanja njihala od 900 mm odreuju se mnoenjem vrijednosti iz tablica s fakto-
rom 1,4.
Tablica C 2: Maksimalni kratkotrajni naponi u N/mm
2
pri visini sputanja njihala od 450 mm pri dvostranom
uvrenju
L1 u m 1,0 1,0 1,5 1,5
L2 u m 1,0 2,0 1,0 2,0
D
e
b
l
j
i
n
a

s
t
a
k
l
a

t

u

m
m
6 240 223 226 195
8 192 183 167 157
10 159 155 129 126
12 136 134 110 105
14 107 105 99 94
15 96 94 94 89
16 87 85 89 85
20 62 60 75 71
22 52 50 65 61
24 44 43 58 54
27 36 34 49 45
30 26 28 43 39
38 19 19 31 28
L1: Duina slobodnog ruba
L2: Duina uvrenog ruba
t: Debljina stakla (za VSG: t je zbroj debljina pojedinih stakala)
Tablica C 1: Maksimalni kratkotrajni naponi u N/mm2 pri visini sputanja njihala od 450 mm pri linijskom
uvrenju sa svih strana
L1 u m 1,0 1,0 1,5 1,5 1,5 2,0 2,0 2,0
L2 u m 1,0 2,0 1,0 2,0 3,0 2,0 3,0 4,0
D
e
b
l
j
i
n
a

s
t
a
k
l
a

t

u

m
m
6 184 188 197 193 194 192 193 192
8 154 159 163 157 158 151 152 151
10 133 141 140 134 135 129 129 132
12 95 106 104 95 97 93 93 95
14 81 93 91 84 85 82 82 84
15 74 86 84 81 82 76 76 77
16 67 79 76 77 79 70 69 71
20 37 45 44 50 52 48 46 47
22 33 40 39 45 48 44 44 44
24 29 36 35 40 43 40 40 41
27 23 28 28 32 35 33 34 35
30 17 21 20 24 26 25 27 28
L1, L2 Bona duina ostakljenja
t debljina stakla (za VSG: t je zbroj debljina pojedinih stakala)
277
6
.
9
.
3
Prilog D
Doputena odstupanja od pravokutnog oblika pri ostakljenjima doputenim na osnovi
udarnih ispitivanja
Sigurnost udara navedenih pravokutnih ostakljenja u tablici 2, tablici 3, tablici 4 i pri-
logu C vrijedi kao odgovarajua. To se moe odnositi i na kategorije B, C1 i C2 i onda
kada su pravokutna ostakljenja, koja su na osnovi udarnih ispitivanja doputena, tran-
sformirana u oblik paralelograma tako da se ouvaju potporni odnosi predstavljenih
podataka u nastavku. Dokaz o nosivosti statikim optereenjem zbog te se olakice
ne mijenja.
Kategorija C1 Kategorija C2
Kategorija B
Raspon l
V
i
s
i
n
a

h
V
i
s
i
n
a

h
U

v
r

e
n
i

r
u
b
U

v
r

e
n
i

r
u
b
U

v
r

e
n
i

r
u
b
V
i
s
i
n
a

h
V
i
s
i
n
a

h
R
a
s
p
o
n

l
278
6
.
9
.
3
Prilog E (informativno)
Upute za odreivanje vrijednosti napona u prilogu C
Pomou sredstava moderne tehnike raunanja mogu se simulirati i kompleksni dina-
miki postupci. U svrhu istraivanja [1], [2] pokazano je da su izmjereni signali udara
(rastezanja, akceleracije) u vrlo dobroj suglasnosti s tranzitnim nelinearnim izraunima
po metodi konanih elemenata. Ti podaci, dobiveni iz istraivanja, upotrijebljeni su
za razvoj jednostavnih tablica za dimenzioniranje. Podruje primjene tih tablica je, u
okviru ovog tehnikog pravilnika, ogranieno na podruje iskustva, koje je osigurano
ispitivanjima.
U naelu se mogu ispitivati svi potporni i dimenzijski odnosi pomou numerikih simu-
lacija. Te analize, koje postavljaju velike zahtjeve na primijenjene programske sustave
i na stupanj obrazovanja korisnika, pruaju dragocjene spoznaje posebno za naelne
studije izvedivosti, optimiziranje konstrukcija ili planiranje ispitivanja. Detaljnije upute
o postupcima i kalibriranju modela za raunanje vidljivi su iz [1] i [2].
Literatura
[1] Deutsches Institut fr Bautechnik (Hrsg.) / Njemaki institut za graevinsku tehniku
Wrner, J.-D.; Schneider, J. (Autoren): Abschlussbericht zur experimentellen und rechne-
rischen Bestimmung der dynamischen Belastung von Verglasungen durch weichen Sto; TU
Darmstadt/ Deutsches Institut fr Bautechnik, 2000.*
Wrner, J.-D.; Schneider, J. (Autoren): Zavrno izvje uz eksperimentalne i raunske odredbe
dinamikog optereenja ostakljenja pod mekim udarom; TU Darmstadt/ Njemaki institut za
graevinsku tehniku, 2000*
[2] Deutsches Institut fr Bautechnik (Hrsg.) / Njemaki institut za graevinsku tehniku
Vlkel, G.E.; Rck, R. (Autoren): Untersuchung von vierseitig linienfrmig gelagerten Scheiben
bei Stobelastung; FMPA Baden-Wrttemberg/ Deutsches Institut fr Bautechnik, 1999.*
Vlkel, G.E.; Rck, R. (Autoren): Istraivanja etverostrano linijsko uvrenih stakala pri opte-
reenju od udara;
FMPA Baden-Wrttemberg/ Njemaki institut za graevinsku tehniku, 1999*
* Izvor:
Fraunhofer-Informationszentrum Raum und Bau, Postfach 80 04 69, 70504 Stuttgart,
Tel.0711/9702524
Fraunhofer informacijski centar prostor i gradnja, Postfach 80 04 69, 70504 Stuttgart,
Tel.0711/9702524
279
6
.
9
.
3
Od kolovoza 2006. na raspolaganju je
konana verzija "Tehnikog pravilni-
ka za izraunavanje i izvedbu tokasto
uvrenih ostakljenja" TRPV (Technis-
chen Regeln fr die Bemessung und die
Ausfhrung punktfrmig gelagerter Ver-
glasungen TRPV). Pravilnik regulira do-
puteno podruje primjene, doputene
vrste stakala, uvjete upotrebe, utjecaje,
kao i dokaze razine zatite i upotreblji-
vost.
Uz potivanje pravilnika, pri planiranju i
izvedbi nije potrebno dokazivati svaki po-
jedinani sluaj.
6.9.4 Tokasto uvrena ostakljenja - TRPV
Tehniki pravilnik za dimenzioniranje i izvedbu tokasto
uvrenih ostakljenja (TRPV)
Zavrno izdanje, kolovoz 2006.
1 Podruje primjene
1.1 Tehniki pravilnik za dimenzioniranje i izvedbu tokasto uvrenih vertikalnih i
nadglavnih ostakljenja navedenih u nastavku odnosi se iskljuivo na aspekte stabil-
nosti i prikladnosti za upotrebu. Vertikalnim ostakljenjima, u smislu ovog tehnikog
pravilnika, smatraju se sva ostakljenja maksimalnog nagiba 10 prema okomici (vidi
i toku 5). Nadglavnim ostakljenjima, u smislu ovog tehnikog pravilnika, smatraju
se sva ostakljenja s nagibom veim od 10 prema okomici (vidi i toku 6).
1.2 Graevinski zakonski zahtjevi vezani za protupoarnu zatitu, zatitu od buke
i toplinsku zatitu, kao i zahtjevi drugih mjesta ostaju izuzeti iz ovog pravilnika.
Pravilnik se takoer ne odnosi na pravila prema DIN 18516-4:1990-02
1
.
1.3 Ovaj tehniki pravilnik vrijedi samo za konstrukcije ostakljenja pri kojima su sva
stakla uvrena iskljuivo pomou mehanikog draa posebnog oblika.
1.4 Za ostakljenja, koja tite od pada u dubinu, za ostakljenja za hodanje i za uvjetna
ostakljenja za hodanje, odnosno djelomina ostakljenja za hodanje (npr. u svr-
hu ienja), moraju se uzeti u obzir dodatni zahtjevi.
1.5 Stakla se smiju rasporeivati samo pojedinano. Pojedinano u ovom sluaju
znai da svako staklo ima planirana optereenja prema vlastitoj teini, tempe-
raturnim optereenjima i poprenim optereenjima koja na njega djeluju (npr.:
vjetar, snijeg). Podkonstrukcija mora biti dovoljno kruta sama po sebi.
1
DIN 18516-4:1990-02 Obloga vanjskog zida, ventilacija straga; kaljeno sigurnosno staklo; zahtjevi, dimenzioniranje,
kontrola
280
6
.
9
.
4
1.6 Drai, koji dre rub ostakljenja u obliku slova U, u nastavku e se oznaavati
kao rubni drai (slika 4). Dra s dvije krune matice, koje su meusobno po-
vezane svornjakom, koji ide kroz preteno cilindrini otvor, opisuje se kao dra
s krunim maticama (slika 3). Drai s krunim maticama, koji se ne mogu pred-
staviti nadziranim poznatim tehnikim graevinskim odredbama (npr.: dra s
krunim maticama s kuglastim ili elastomernim zglobovima), trebaju opu gra-
evinsko-inspekcijsku dozvolu ili europsku tehniku dozvolu.
1.7 Gornji rub ostakljenja moe leati maksimalno 20 m iznad terena. Maksimalne
dimenzije stakala su 2500 mm x 3000 mm.
2 Graevinski proizvodi
2.1 Kao stakleni proizvodi mogu se koristiti:
a) Lijepljeno sigurnosno staklo (VSG) prema popisu graevinskih pravila A (BRL
A), dio 1, red. br. 11.8 od ESG prema BRL A, dio 1, red. br. 11.8 od ESG-H
prema BRL A, dio 1, red. br. 11.4.2.
b) VSG od djelomino kaljenog stakla (TVG) prema opim graevinsko-inspek-
cijskim dozvolama
c) Izolacijsko ostakljenje uvreno pomou rubnog draa prema BRL A, dio
1, red. br. 11.5.2, 11.6 i 11.7 s najmanje jednim staklom od VSG prema a) ili b).
Drugo staklo mora biti od VSG prema a) ili b) ili od ESG-H prema BRL A, dio 1,
red. br. 11.4.2.
Pri upotrebi staklenih graevinskih proizvoda s oznakom CE prema usklaenim
normama, moraju se uzeti u obzir eventualno dane odreene aktualne nadzor-
ne odredbe iz popisa graevinskih odredaba i popisa graevinskih pravila.
Povrine otvora moraju biti glatke i bez ljebova. Pomak rubova, kao posljedica
dvostranog buenja, ne smije biti vei od 0,5 mm. Rubovi otvora moraju se ski-
nuti pod kutom od 45 od 0,5 do 1,0 mm (kratka duina kraka) i to s obje strane
stakla.
2.2 Debljine stakala u sigurnosnom lijepljenom staklu VSG mogu meusobno od-
stupati najvie za faktor 1,5. Uz to, nazivna debljina folije, koja je koritena za
proizvodnju VSG stakla od polivinil-butirala (PVB), mora iznositi najmanje 0,76
mm.
2.3 Svi upotrijebljeni materijali moraju biti, polazei od strune brige i odravanja,
trajno postojani na UV zraenje, vodu, sredstva za ienje i temperaturne pro-
mjene od -25 C do +100 C. Elastini meuslojevi (crni EPDM = etilen-propi-
len-dien-kopolimer, silikon), a tuljci (POM = polioksimetilen, PA 6 = poliamid)
moraju biti kompatibilni sa svim materijalima s kojima dolaze u kontakt. Njihova
sposobnost apsorbiranja vlage mora biti ispod 1 %. vrstoa Shore-A elasti-
nih meuslojeva prema DIN 53505 mora biti izmeu 60 i 80.
281
6
.
9
.
4
2.4 Tokasti dra mora biti od nehrajueg elika i mora odgovarati opoj grae-
vinsko- inspekcijskoj dozvoli (vidi Z-30.3-6) i biti odgovarajue klase otpornosti
od korozije, najmanje klase II.
3 Opi zahtjevi
3.1 Konstrukcije ostakljenja oblikuju se tako da se stakla, uz potivanje graevin-
skih praktinih tolerancija, mogu bez problema montirati te da pri ugradbenim
uvjetima (utjecaj teine, temperatura, pomaci nosive konstrukcije) ne dolazi do
kontakta izmeu vie stakala ili s drugim vrstim graevinskim dijelovima.
3.2 Svako pojedino staklo, pomou elastinih meuslojeva, u odnosu na stavak 2.3,
privruje se na dovoljno krutu, nosivu potpornu konstrukciju koja odgovara teh-
nikim graevinskim odredbama tako da je po obliku uvrena u svim smjerovi-
ma.
3.3 Sva upotrijebljena stakla moraju biti ravna, prije i nakon ugradnje.
3.4 Slobodni rub stakla moe strati maksimalno 300 mm iz povrine koja se ra-
sprostire unutar draa za staklo (skica slika 1).
3.5 Savijanje ostakljenja je ogranieno potivanjem zahtjeva navedenih u toki 4,
na 1/100 odnosne potporne udaljenosti.
Slika 1: Skica usijedanja stakla
Primjer 1
80 mm i 2. 300mm
Vidi i stavak
3.6
80 mm i 300mm

8
0

m
m

i

3
0
0
m
m
Legenda
Ogranienje unutarnje povrine
Rub stakla
Staklena ploa
Rubni dra
Linijski leaj
Tokasti dra u izbuenom otvoru
80 mm i
2. 300mm
80 mm i
300mm

8
0

m
m

i

3
0
0
m
m
80 mm i
300mm
80 mm i 300mm
Primjer 2
282
6
.
9
.
4
3.6 Otvori se smjetaju tako da se za-
dri irina stakla najmanje 80 mm
do slobodnog ruba, a i do susjed-
nih otvora. Nadalje, ta udaljenost u
podruju kuta stakla do ruba stakla
mora iznositi najmanje 80 mm i do
sljedeeg ruba najmanje 100 mm
(slika 2).
3.7 Kruni dra mora imati krune matice obostrano okruglog oblika, najmanjeg
promjera 50 mm. Pomou odgovarajuih konstruktivnih mjera (npr.: odabir pri-
kladnih promjera tuljaca) mora se trajno osigurati dubina uvrenja stakla naj-
manje 12 mm (slika 3). Debljina stijene tuljca mora iznositi najmanje 3 mm.
3.8 Svako, iskljuivo tokasto uvreno,
VSG staklo mora se uvrstiti s najma-
nje tri tokasta draa. Najvei uklju-
eni kut izmeu tri tokasta draa ra-
irenog trokuta ne smije premaivati
120 stupnjeva (slika 5).
3.9 Za privrenje ostakljenja slue na-
vojni spojevi koji se osiguravaju odgo-
varajuim mjerama od odvijanja.
Slika 5: Skica definicije kuta tokasto uvr-
enih VSG stakala
Slika 2: Udaljenosti do ruba otvora
80 mm i
300mm
80 mm
Rub stekla
Rub izbuenog
otvora krunog
draa

1
0
0

m
m

i

3
0
0
m
m
Slika 3: Skica presjeka krunog draa
Lijepljeno
sigurnosno staklo
Krune matice
50 mm
Krune matice
Tuljac Elastomer
Dubina uvrenja
stakla min. 12 mm
Slika 4: Skica presjeka rubnog draa
Lijepljeno
sigurnosno staklo
Elastomer
Dubina uvrenja
stakla min. 25 mm
283
6
.
9
.
4
4 Optereenja, dokaz o stabilnosti i dokaz o prikladnosti za upotrebu
4.1 Stabilnost i prikladnost za upotrebu ovdje reguliranih konstrukcija ostakljenja do-
kazivi su izraunom. Koritena optereenja vidljiva su iz tehnikih graevinskih
odredaba.
4.2 Pri raunskom odreivanju za dimenzioniranje odgovarajuih optereenja osta-
kljenja i draa za staklo moraju se uzeti u obzir svi vani utjecaji (npr.: koncentra-
cija napona po rubovima otvora, ekscentrinosti, pomaci podkonstrukcije, vr-
stoa pojedinih meuslojeva podloci i tuljaca, granina temperatura od -20 C
do +80 C itd.). Odabrani statiki model i postupak izraunavanja (npr.: metoda
konanih elemenata) mora obuhvaati optereenja koja nastupaju tako da budu
sigurna. Svi nedovoljno osigurani uvjeti izrauna pokrivaju se pomou inenjer-
skog promatranja graninog primjera (npr.: upotreba fiksnih umjesto pominih
uvrenja). 2
4.3 Pri dokazivanju ne smije se koristiti nikakav pozitivno djelujui spoj lijepljenja izme-
u pojedinih stakala VSG-a od. rubni spoj izolacijskih ostakljenja. U svim sluaje-
vima u kojima se uinak spoja moe pokazati kao negativan za rezultate mjerenja
(npr.: pri izolacijskim ostakljenjima s klimatskim optereenjem), dodatno se istra-
uje granini sluaj spoja lijepljenja.
4.4 Pri dokazima o stabilnosti i prikladnosti za upotrebu izolacijskih ostakljenja s rub-
nim draem dodatno treba uzeti u obzir i razlike u tlaku (ukratko: klimatska opte-
reenja) izmeu volumena plina koji je u meuprostoru izmeu stakala i okolne
atmosfere. Temperaturne promjene, promjene geodetskog visinskog poloaja
izmeu mjesta izrade i ugradnje te atmosferska kolebanja talak mogu se uzeti iz
"Tehnikog pravilnika za upotrebu linijski uvrenih ostakljenja" (TRVL).
4.5 Maksimalni doputeni napon na savijanje i vlak za koritene vrste stakala uzimaju
se iz TRLV i u sluaju VSG-a od TVG-a i iz odgovarajue ope graevinsko-in-
spekcijske dozvole.
4.6 Dovoljna nosivost draa za staklo mora biti raunsko dokaziva s obzirom na teh-
nike propise o gradnji, opu graevinsko-inspekcijsku ili europsku tehniku do-
zvolu.
2
Vidi i dopune uputa u DIBt odredbama, 6/2004: "Dimenzioniranje tokasto uvrenih ostakljenja s verificiranim mode-
lima konanih elemenata"
284
6
.
9
.
4
5 Dodatni zahtjevi za vertikalna ostakljenja
5.1 Dubina uvrenja stakla u rubne drae mora iznositi najmanje 25 mm. Pri-
hvatna povrina stakla mora, na svakom drau i sa svake strane, biti najmanje
1000 mm
2
.
5.2 Dozvoljena je upotreba kombinacija linijskog uvrenja prema TRLV i to-
kastog uvrenja. Pri tome su doputena odstupanja od odredbe 3.8 i dva
tokasta draa mogu se zamijeniti jednim linijskim uvrenjem. Nadalje je
doputena i, osim izolacijskih ostakljenja, izrada otvora na ostakljenju za privr-
ivanje pokrivnih letvica.
6 Dodatni zahtjevi za nadglavna ostakljenja
6.1 Za jednostruka ostakljenja koristi se VSG od TVG-a od stakala jednake debljine
(najmanje 2x6 mm) i PVB-folije na-
zivne debljine najmanje 1,52 mm.
6.2 Unutarnja povrina koja je ogra-
niena tokastim draima (slika
6) ne smije biti oslabljena drugim
otvorima, otvorima ili izrezima, ve
samo otvorima za tokaste drae
koji lee iznutra.
6.3 Moraju se upotrijebiti drai s kru-
nim maticama u skladu sa stavkom
3 (slika 3).
6.4 Maksimalni doputeni razmak izmeu podupiraa, s dokazivom mogunou
ostatka nosivosti pri ravnomjerno rasporeenoj teini snijega do 1,0 kN/m
2
: vidi
tablicu 1.
Napomena: Ova tablica ni u kom sluaju ne zamjenjuje potrebne statike dokaze.
Tablica 1: Strukture stakala s dokazanom sposobnou preostale nosivosti pri pravokutnom potpornom rasteru.
Promjer krune matice
u mm
Minimalna debljina stakla
TVG u mm
Udaljenost izmeu
potpora u mm u smjeru 1
Udaljenost izmeu
potpora u mm u smjeru 2
70 2 x 6 900 750
60 2 x 8 950 750
70 2 x 8 1100 750
60 2 x 10 1000 900
70 2 x 10 1400 1000
Kod stakala koji odstupaju od pravokutnog oblika, pri pozivanju na tablicu 1 mjerodavan je ocrtani
pravokutnik.
Slika 6: Unutarnje podruje tokasto uvrenog
nadglavnog ostakljenja
Ogranienje za
unutarnje podruje
Kruni
dra

8
0

m
m

i

3
0
0
m
m

8
0

m
m
285
6
.
9
.
4
Pojam sigurnosnog stakla obuhvaa iro-
ku paletu proizvoda koji se zbog radi vee
preglednosti dijele u dvije skupine:
Stakla (ostakljenja) za aktivnu sigur-
nost. U ovu skupinu spadaju stakla za
zatitu od poara, provale, pucnjeva iz
oruja i opasnih zraenja, stakla za ho-
danje ...
Stakla (ostakljenja) za pasivnu sigur-
nost. To su ostakljenja onih dijelova
zgrada u kojima bi komadi stakla pri
lomu mogli ozlijediti ljude i gdje bi pri
lomu stakla postojala opasnost od
pada u dubinu.
Njemaki standard DIN 58 125 odreuje
da su sigurnosna stakla samo ona koja se
pri lomu zbog prekoraenja udarne vr-
stoe ili vrstoe na savijanje na raspa-
daju na otre djelie.
Standard EN 12 600 odreuje uvjete is-
pitivanja udarne vrstoe stakla pomou
njihala. Staklo, koje se nakon udarca te-
reta, sputenog s odreene visine, raz-
bija na male, neopasne djelie ili se slo-
mljeni djelii ne odvajaju od podloge, ne
predstavlja potencijalnu opasnost za lju-
de. S obzirom na oblik slomljenih djelia,
standard odreuje tri tipa stakla:
Tip A: staklo se lomi u vie dijelova,
meu njima ima i komada vee povri-
ne. Svi komadi imaju otre rubove (pri-
mjerice float staklo).
Tip B: staklo se lomi na vie komada
koji ostaju meusobno povezani (pri-
mjerice lijepljeno staklo - VSG)
Tip C: staklo se razbija na mnogo, rela-
tivno neopasnih, djelia (kaljeno staklo
- ESG).
Iz opisa se vidi da kriterije za sigurnosno
staklo ispunjava samo kaljeno i lijepljeno
staklo te staklene opeke. Sigurnosno sta-
klo moe biti i obino staklo, ako je pre-
svueno odgovarajuom folijom.
Inae se za ostakljivanje mogu koristiti
sljedee vrste stakala:
Float staklo (EN 572-2) i ornamentno sta-
klo (EN 572-5)
Oba stakla zbog niske vrstoe na savi-
janje loe podnose horizontalna opte-
reenja i zato nisu prikladni za upotrebu
tamo gdje se zahtijeva vea prometna
sigurnost.
iano (polirano) staklo (EN 572-3)
To je bezbojno ili obojano liveno staklo
u koje se tijekom postupka proizvodnje
umee tokasto lemljena iana mre-
a. iano staklo nakon loma djelomi-
no moe zadrati staklene djelie, ali
je usprkos tome zbog streih komada
opasnost od ozljeda relativno velika. To
staklo ima malu udarnu vrstou, zato
poputa pri veim optereenjima (nalet
ovjeka). iano staklo moe prijevreme-
no popustiti i zbog korozije kao posljedice
razliitih koeficijenata rastezanja stakla
i ianog pletiva. Zbog nabrojanih zna-
ajki iano staklo ne uvrtava se meu
sigurnosna stakla. Njegova upotreba na
komunikacijskim putovima doputena je
tek iznad visine od 200 cm. iano staklo
pod odreenim uvjetima moemo koristi-
ti i za nadglavna ostakljenja i kao ispunu
za ograde (vidi Katalog sigurnosnih osta-
kljenja).
6.9.5 Staklo i sigurnost
286
6
.
9
.
5
S obzirom na razliite stupnjeve opasnosti,
ostakljenja se mogu podijeliti u tri klase:
1. Ako je pri lomu stakla vjerojatnost ozlje-
da minimalna, ocjenjuje se da je ugro-
enost mala.
2. Ako komadi slomljenog stakla mogu
izazvati tjelesne ozljede, govori se o
poveanoj opasnosti.
3. U sluajevima kada postoji opasnost
od pada kroz slomljeno staklo, ocjenju-
je se da je ugroenost velika.
Za ostakljenja s minimalnim stupnjem
opasnosti moe se koristiti obino (zrcal-
no ili ornamentno) i iano staklo.
Pri ostakljenjima iz druge ili tree kla-
se moraju se koristiti sigurnosna stakla.
Meu ostakljenjima iz prve i druge klase,
usprkos prividno jasnom razgranienju,
nema otre granice, zato se, uz posebne
mjere u mnogim sluajevima kada bi se
inae morala ugraditi sigurnosna stakla,
mogu iskoristiti obina stakla.
Najee mjere, kojima se uinkovito
spreava neposredni dodir sa staklom:
najmanje 20 cm ispred stakla postavlja
se ograda visine najmanje 1 m;
polica iznad parapeta ispod prozora
duboka je najmanje 20 cm i postavljena
na visini najmanje 80 cm;
ispred stakla je zatitna mrea;
pristup staklu s unutarnje strane one-
moguavaju posude za cvijee;
pristup s vanjske strane je otean jer je
ostakljenje postavljeno iza prepreke od
grmlja ili niskog raslinja.
Kaljeno staklo (EN 12150) i djelomino
kaljeno staklo (EN 1863) opisano je u po-
glavljima 5.7 i 5.8.
Iako djelomino kaljeno staklo zbog ka-
rakteristika uvrtavamo u obino i kaljeno
staklo, ono jo uvijek ima premalu udarnu
vrstou pa se meu sigurnosna stakla
uvrtava samo u sluajevima kada dva
takva stakla ine lijepljeno (VSG) staklo.
Jednostruko djelomino kaljeno stakla
ne smije se koristiti za nadglavna, odno-
sno prometno ugroena ostakljenja.
Lijepljeno staklo (EN 14449) opisano je u
poglavlju 5.9.
Na ovom mjestu treba naglasiti da je li-
jepljeno staklo sastavljeno od (u pravilu)
dva stakla koja mogu biti razliite debljine
(koeficijent 1,5), a samo VSG-stakla za
nadglavna ostakljenja moraju imati sime-
trinu strukturu.
Stakla s folijom standardne debljine 0,38
mm mogu se koristiti (ne uvijek) samo
za vertikalna ostakljenja. Pri nadglavnim
ostakljenjima (krovovima) obvezna je
upotreba stakala s dvostrukom folijom
debljine 0,76 mm.
Staklene opeke su uplja tijela, sastav-
ljena od dva ili vie elemenata dobivena
stiskanjem staklene slitine. Rubovi ele-
menata tijesno su povezani (zataljeni),
zato je tijelo hermetiki zatvoreno. Opeke
su otporne i na udarce lopte, a mogu se
koristiti i kao protupoarna zatita.
287
6
.
9
.
5
Sportske dvorane, dvorane za tjelovjebu,
igre i vienamjenske dvorane DIN 18032-1
Stijene u sredinjim prostorima moraju
biti izraene od stakla koje je otporno na
udarac lopte. Za stakla dimenzija do 2000
x 4000 mm prikladno je kaljeno staklo de-
bljine 8 i 10 mm. Ako je staklo postavljeno
samo kao dekorativna obloga, dopute-
ne su fuge irine 8 mm.
Staklo za zatitu od udarca lopte DIN
18032-3
Staklo mora biti otporno na udarce ruko-
metne lopte teine 425 g koja leti brzinom
od 60 km/h ili na udarce hokejske ploice
teine 156 g. Staklo, koje nema atest ve-
zan za otpornost na udarce hokejske plo-
ice, prema tom kriteriju vrijedi samo kao
uvjetno sigurno. Staklo, koje je otporno
na udarce lopte (i hokejske ploice), ne
predstavlja nuno i odgovarajue rjee-
nje za prometnu sigurnost.
Sportske dvorane; prostori za squash DIN
18038
Prikladno je samo kaljeno staklo debljine
12 mm.
Posebno pri planiranju ostakljenja prosto-
ra u kojima se kreu preteno mladi, osim
odredaba iz gore navedenih smjernica
treba potivati jo neke dodatne upute.
Upute za kole:
Ostakljenja koja seu do poda moraju
biti izraena od sigurnosnog stakla naj-
manje do visine 2 m.
Obino float staklo moe se koristiti:
- kada je pristup staklu otean ogra-
dom visine najmanje 1 m, koja je po-
stavljena 20 cm ispred stakla;
- kada je pristup staklu otean para-
petom koji je ispod prozora visine
najmanje 80 cm i dubine najmanje 20
cm (na primjer polica iznad radijato-
ra);
- pokraj ormara i vitrina u nastavnim
kabinetima;
- ako ostakljenje lei iza zelene zatitne
zone (primjerice iza gustog grmlja).
Staklena vrata i druge ostakljene povri-
ne, koje se nalaze uz prometne povrine,
moraju biti oznaene tako da su lako pre-
poznatljive.
To se moe postii:
postavljanjem preke
postavljanjem parapeta
vidljivim oznakama.
Otvori izmeu pojedinih stakala u ogra-
dama ne smiju biti ira od 12 cm, a udalje-
nost izmeu ograde i zatienim podru-
jem ne smije biti ira od 4 cm.
Ostakljivanje prostora za djecu i mlade
288
6
.
9
.
5
Saetak
V prethodnim poglavljima pokuali smo
dati presjek kroz mnoge standarde,
smjernice i pravilnike kojima se u Slove-
niji, a prvenstveno u Europi regulira pro-
blematika zatite ljudi u onim sluajevima
kada bi zbog direktnog dodira sa staklom
mogla biti ugroena njihova sigurnost.
U njima se nalaze odredbe o tome kako
treba odabrati odgovarajuu vrstu stakla,
kako se odreuje njegova debljina i nain
ugradnje. Meutim, ni u jednom doku-
mentu nije saeto navedeno koje staklo
treba odabrati za tono odreen gra-
evinski element i za konkretni stupanj
ugroenosti.
Zato smo mi u REFLEXU, uzimajui u ob-
zir tua i vlastita iskustva, sastavili katalog
sigurnosnih ostakljenja u kojemu se za
veinu moguih situacija navode podaci
o svim moguim izvedbama ostakljenja.
Katalog ima iskljuivo informativnu svrhu.
Pravilnost odabranog rjeenja potrebno
je u svakom pojedinom sluaju potraiti i
u odgovarajuim institucijama. U tablica-
ma u nastavku navedena su jednostruka
ostakljenja i ostakljenja izolacijskim sta-
klom.
Upute za bazene
Ostakljenja uz prometne povrine, koja
seu do poda, moraju biti izraena od si-
gurnosnog stakla najmanje do visine 2 m.
Ta odredba ne vrijedi ako je pristup staklu
onemoguen ogradom ili posudama za
cvijee.
Vrata s ostakljenim povrinama, moraju
biti prepoznatljivo oznaena, primjerice
obostranom prekom (rukom).
Upute za djeje vrtie:
Ostakljenja cijele stijene moraju biti ba-
rem do visine 2 m izraena od sigurno-
snog stakla.
Obino float staklo smije se koristiti u
sluajevima kada je pristup staklu ote-
an:
- ogradom barem 1 m visine koja je
postavljena 20 cm ispred stakla;
- parapetom ispod prozora koji je visi-
ne barem 80 cm i dubine barem 20
cm (primjerice polica iznad radijato-
ra).
Ostakljene povrine koje seu gotovo
do poda moraju biti posebno oznae-
ne.
Njihajna vrata nisu doputena.
Ograde, osim prozorskog parapeta,
moraju biti visoke barem 1 m.
Staklene stubine ograde moraju biti
projektirane i izraene tako da djeca
ne mogu pasti kroz njih, puzati po nji-
ma, sjediti na njima ili klizati po njima.
Otvori meu pojedinim staklima u ogra-
dama u jednom smjeru ne smiju biti iri
od 12 cm, a udaljenost izmeu stakla i
zatienim podrujem ne smije biti ira
od 4 cm.
289
6
.
9
.
5
Katalog sigurnosnih ostakljenja
Vertikalno ostakljenje bez zatite od pada u dubinu
Primjeri koritenja Float ESG
1
ESG-H VSG od Napomena
Float ESG
2
TVG
Prozori iznad parapeta
Izlozi Zbog nedoreenih pravilnika
preporuuje se minimalna debljina float
stakla od 10 mm, odnosno 12 mm VSG.
Ostakljenja do poda
3
Na primjer prozorska vrata.
Ograda zatiena od buke TRLV
Staklena vrata
Ventilirana fasada DIN 18516-4
Upotreba VSG stakla samo s opom
graevinskom dozvolom ili DPP.
Lijepljene staklene fasade iznutra ETAG 002 "Strukturna ostakljenja
(SSGS)"
izvana
Tokasto uvrene fasade ES U skladu s opom graevinskom
dozvolom ili DPP.
Upozorenje: po novom TRPV samo
VSG od ESG ili TVG!
IZO
1
Panja! Po novom TRLV ESG kaljeno staklo moe se ugraditi samo do visine 4 m iznad prometne povrine bez mogunosti
prolaska osoba neposredno ispod ostakljenja, inae se mora upotrijebiti ESG-H!
2
Panja! VSG od 2 x ESG nema ostatka nosivosti nakon loma. Treba potovati uvjete ugradnje.
3
Staklo iz tablice Ostakljenja u zgradama s posebnom namjenom pri upotrebi ima prednost.
Horizontalna ostakljenja
Primjeri koritenja Float ESG
1
ESG-H VSG od Napomena
Float ESG
2
TVG
Krovni prozori Samo stanovi i prostori sline
upotrebe (primjerice hotelske sobe
i uredi) svijetle povrine (unutarnja
mjera okvira) < 1,6 m
2
inae vidi
horizontalno ostakljenje.
Horizontalno ostakljenje gore TRLV
dolje Ostala stakla ako se odgovarajuim
mjerama sprijei padanje veih
komada stakla na komunikacijski put
(na primjer mrea otvora < 40 mm)
Nadstrenica Linijski uvreno prema TRLV.
Tokasto uvreno u skladu s
opom graevinskom dozvolom ili
DPP. Upozorenje: po novom TRPV
samo VSG od ESG ili TVG! Drai
privrsni elementi nisu doputeni.
Staklene lamele Linijski uvreno prema TRLV.
Tokasto uvreno u skladu s
opom graevinskom dozvolom ili
DPP. Upozorenje: po novom TRPV
samo VSG od ESG ili TVG! Drai
privrsni elementi nisu doputeni.
Stakla za hodanje TRLV
U skladu s SGD ili DPP; Gornje staklo
od ESG ili TVG; mora se osigurati
odgovarajua protukliznost.
2
Panja! VSG od 2 x ESG nema ostatka nosivosti. Posebno se moraju potovati uvjeti ugradnje.
290
6
.
9
.
5
Ostakljenja za zatitu od pada u dubinu
Primjeri koritenja Float ESG
1
ESG-H VSG od Napomena
Float ESG
2
TVG
Ostakljenja po cijeloj visini
(kategorija A prema TRAV)
ES TRAV
IZO Vrijedi za stakla na strani naleta;
staklo suprotno od strane naleta
po elji;
Ako je VSG staklo sa suprotne strane
od naleta, ESG na strani naleta
Staklena ograda s nasaenom ruicom
(kategorija B prema TRAV)
TRAV
Ograda s linijski uvrenom staklenom
ispunom (kategorija C1 prema TRAV)
TRAV
Ako staklo nije etverostrano linijski
uvreno, mora se upotrijebiti VSG.
Slobodni rub mora biti zatien od
udaraca konstrukcijom ograde ili
susjednim staklom.
Ograda s tokasto uvrenom staklenom
ispunom (kategorija C1 prema TRAV)
TRAV
Nije potrebna zatita slobodnog ruba.
Ograda sa staklenom ispunom
uvrenom draima
(nije regulirano prema TRAV)
U skladu s SGD ili DPP.
Slobodni rub mora biti zatien od
udaraca konstrukcijom ograde ili
susjednim staklom.
ESG se moe upotrijebiti ako je to
doputeno prema SGD.
Ostakljenje ispod preke
(kategorija C2 prema TRAV)
ES TRAV
Ako staklo nije etverostrano linijski
uvreno, mora se upotrijebiti VSG.
IZO Vrijedi za stakla na strani naleta; staklo
suprotno od strane naleta po elji;
Ako staklo nije etverostrano linijski
uvreno, mora se upotrijebiti VSG.
Ostakljenje cijele visine s
ruicom
(kategorija C3 prema TRAV)
ES Ruice na propisanoj visini.
IZO Vrijedi za stakla na strani naleta; staklo
suprotno od strane naleta po elji;
Ako je VSG staklo sa suprotne strane
od naleta, ESG na strani naleta.
Dvostruka fasada znotraj Unutarnja fasada vez zatite od pada
u dubinu, preporuuje se usklaivanje
s inspekcijskim slubama.
zunaj Vanjska fasada preuzima zatitu od
pada u dubinu.
TRAV u skladu s kategorijom A ili C.
ahtovi za podizanje TRAV i EN 81.
"Francuski balkoni"
3
Graevinski element sa suprotne
strane naleta na ostakljenje potpuno
preuzima zatitu od pada u dubinu.
1
Panja! Po novom TRLV ESG kaljeno staklo moe se ugraditi samo do visine 4 m iznad prometne povrine bez mogunosti
prolaska osoba neposredno ispod ostakljenja, inae se mora upotrijebiti ESG-H!
2
Panja! VSG od 2 x ESG nema ostatka nosivosti nakon loma. Treba potovati uvjete ugradnje.
3
Staklo iz tablice Ostakljenja u zgradama s posebnom namjenom pri upotrebi ima prednost.
Legenda
Oznaavanje polja Znaenje
Minimalno zahtijevana vrsta stakla
Preporuena vrsta stakla
Alternativna upotreba vrste stakla
Nedoputena vrsta stakla
ES = jednostruko staklo;
IZO = izolacijsko staklo;
SGD = opa graevinska dozvola;
DPP = dozvola za pojedine primjere
291
6
.
9
.
5
Ostakljenja u zgradama s posebnom namjenom
Primjeri koritenja Float ESG
1
ESG-H VSG od Napomena
Float ESG
2
TVG
Uredi, stijene ili vrata od stakla Pravilnik o radnim mjestima
Ulazne dvorane/aule
kole Do visine 2 m sigurnosno staklo ili
dovoljna zatita koja spreava pristup
staklu.
Djeji vrtii Do visine 1,5 m sigurnosno staklo ili
dovoljna zatita koja spreava pristup
staklu.
Bolnice/odjeli za njegu Za odreena podruja (na primjer
stubini prostori) i za posebnu
upotrebu (primjerice specijalni odjeli
za djecu).
Trgovaki pasai
Individualne trgovine Pravilnik o radnim mjestima ili
dovoljna zatita koja spreava pristup
staklu.
Parkirne kue
Avtobusne stanice
Kupalita DIN 18361;
Do visine 2 m sigurnosno staklo ili
dovoljna zatita koja spreava pristup
staklu.
Sportske dvorane DIN 18032-1; Do visine 2 m ravno,
zatvoreno i bez otpadanja djelia;
Sigurnost od udaraca loptom prema
DIN 18032-3
Prostor za squash DIN 18038; Stakleni dijelovi
stranjeg zida moraju biti od kaljenog
stakla debljine minimalno 12 mm
proizvedenog prema EN 12150.
1
Panja! Po novom TRLV ESG kaljeno staklo moe se ugraditi samo do visine 4 m iznad prometne povrine bez mogunosti
prolaska osoba neposredno ispod ostakljenja, inae se mora upotrijebiti ESG-H!
2
Panja! VSG od 2 x ESG nema ostatka nosivosti nakon loma. Treba potovati uvjete ugradnje.
Unutarnje ostakljenje bez zatite od pada u dubinu
Primjeri koritenja Float ESG
1
ESG-H VSG od Napomena
Float ESG
2
TVG
Staklo djelomino za hodanje Po pravilu se zahtijeva DPP.
Manji zahtjevi od stakla za hodanje.
Staklo za hodanje / stepenice Zahtijeva se DPP. TRLV, popis tehnikih
graevinskih odredbi; doputeni naponi
u skladu s nadglavnim ostakljenjem
prema TRLV; VSG s PVB folijom
minimalne nazivne debljine 1,52 mm.
Stijena tu-kabine EN 14428
Staklena vrata
Ispuna vrata
Nadsvjetla u gornjoj treini
Staklene opeke Vrijede kao sigurnosna u sluaju loma
i kao zatita od probijanja.
Pregradne stijene ureda
Vjetrolovi
1
Panja! Po novom TRLV ESG kaljeno staklo moe se ugraditi samo do visine 4 m iznad prometne povrine bez mogunosti
prolaska osoba neposredno ispod ostakljenja, inae se mora upotrijebiti ESG-H!
2
Panja! VSG od 2 x ESG nema ostatka nosivosti nakon loma. Treba potovati uvjete ugradnje.
292
6
.
9
.
5
Posebna sigurnosna stakla
Primjeri koritenja Float ESG
1
ESG-H VSG od Napomena
Float ESG
2
TVG
Protuprovalna zatita ENV 1627
Zatita od baenog predmeta EN 356 A
Zatita od udaraca EN 356 B
Neprobojna EN 1063
Protueksplozivna zatita EN 13541
Konstrukcije od stakla
Primjeri koritenja Float ESG
1
ESG-H VSG od Napomena
Float ESG
2
TVG
Stakleni nosa Zahtijeva se prema DPP
Cijela konstrukcija od stakla Zahtijeva se prema DPP
Posebne staklene konstrukcije Zahtijeva se prema DPP
2
Panja! VSG od 2 x ESG nema ostatka nosivosti nakon loma. Treba potovati uvjete ugradnje.
Legenda
Oznaavanje polja Znaenje
Minimalno zahtijevana vrsta stakla
Preporuena vrsta stakla
Alternativna upotreba vrste stakla
Nedoputena vrsta stakla
ES = jednostruko staklo;
IZO = izolacijsko staklo;
SGD = opa graevinska dozvola;
DPP = dozvola za pojedine primjere
293
6
.
9
.
5
6.9.6 Smjernice za ocjenjivanje vizualne kvalitete stakla u
graevinarstvu
Savezno udruenje cehova staklarskih obrta Hadamar
Savezno udruenje mladih staklara i stolara za graevinsku stolariju Hadamar
Savezno udruenje: veletrgovina s ploastim staklom, proizvodnja izolacijskog stakla, oplemenjivanje stakla Troisdorf
Savezno udruenje industrije stakla i mineralnih vlakana Dsseldorf
Smjernice za ocjenjivanje vizualne kvalitete
stakla u graevinarstvu
Ove smjernice sastavili su
Tehniki savjet Instituta za staklarski obrt i tehniku ostakljivanja Hadamar i
Tehniki odbor saveznog udruenja: veletrgovina s ploastim staklom, proizvodnja izolacijskog stakla, oplemenjivanje
stakla Troisdorf
Datum izdavanja: Lipanj 2004.
1. Podruja primjene
Ove smjernice odnose se na ocjenjivanje vizualne kvalitete stakala namijenjenih upo-
trebi u graevinarstvu. Ocjenjivanje se provodi po dolje opisanim naelima pomou
doputenih odstupanja navedenih u Tablici u toki 3.
Ocjenjuje se svijetla povrina ve ugraenog stakla. Stakleni proizvodi izraeni od
stakala s nanosima, stakala obojanih u masi, stakala s netransparentnim nanosima,
lijepljenim i prednapregnutim staklima (kaljenim i djelomino kaljenim) mogu se tako-
er ocjenjivati pomou Tablice, toka 3.
Smjernica se moe samo djelomino koristiti i za ocjenjivanje stakala s posebnim
komponentama: za stakla s ugraenim elementima u meuprostoru ili u sloju lijeplje-
nja, za ornamentna stakla te za protuprovalna i protupoarna stakla. Ti proizvodi pro-
cjenjuju se u skladu sa specifinim znaajkama ugraenih materijala, primijenjenom
tehnologijom i uputama proizvoaa.
Ocjenjivanje vizualne kvalitete rubova na proizvodima od stakla nije predmet ovih
Smjernica. Pri konstrukcijama kod kojih nisu sva etiri ruba u okvirima, za slobodne
rubove ne primjenjuje se kriterij ocjenjivanja rubne zone. Zato kupac pri narudbi mora
upozoriti izvoaa u kakve e se svrhe staklo koristiti.
Za ocjenjivanje fasadnog stakla s vanjske strane stranke se moraju dogovoriti o po-
sebnim uvjetima promatranja.
2. Provjera
U pravilu je za procjenu vrijednosti odluujui pogled kroz staklo, dakle, promatranje
pozadine kroz staklo, a ne pogled na staklo. Pri tome reklamirane toke (polja) ne smi-
ju biti posebno oznaene.
294
6
.
9
.
6
Gledano iznutra prema van ostakljenje se provjerava, u skladu s Tablicom u 3. toki,
s udaljenosti od najmanje 1 metra. Staklo se promatra pri difuznoj svjetlosti (kao pri
oblanom vremenu) bez direktne suneve ili umjetne svjetlosti i to pod kutom koji bi
bio uobiajen pri koritenju tog prostora. Ostakljenja u prostoru takoer se provjera-
vaju pri difuznoj svjetlosti, a pri tome prostor treba biti osvijetljen kao pri normalnom
koritenju. U pravilu promatra gleda pravokutno na povrinu ostakljenja. Za provjeru
ostakljenja izvana (pogled na staklo izvana) uzimaju se uobiajene udaljenosti.
Uvjeti provjere i udaljenosti od stakla, koje navode standardi za pojedine proizvode,
razlikuju se od njih i Smjernice ih ne uzimaju u obzir. Upute iz standarda, naime, na
objektima se esto ne mogu primijeniti.
3. Doputena odstupanja u vizualnoj kvaliteti stakla za graevinarstvo
Tablica je izraena za stakla float, kaljena i djelomino kaljena, lijepljena i sigurnosna lijepljena stakla; s nanosima ili bez njih
Zone Doputene pogreke u jednom komadu stakla:
F
Oteenja ili koljkasti lom na vanjskim staklenim rubovima koji ne smiju utjecati na vrstou stakla i premaivati
irinu rubnog brtvljenja.
koljkasti lom na unutarnjim staklenim rubovima zapunjen brtvenom masom
Broj tokastih i plonih pogreaka i crta je neogranien
R
Nakupine, mjehurii, toke, mrlje i slino:
Veliina stakla 1 m maks. 4 komada s < 3 mm
Veliina stakla 1 m maks. 1 komad s < 3 mm na 1 duni metar staklenog ruba
Tokasti ostaci u meuprostoru:
Veliina stakla 1 m maks. 4 komada s < 3 mm
Veliina stakla > 1 m maks. 1 komad s < 3 mm na 1 duni metar staklenog ruba
Mrlje veih povrina u meuprostoru:
Blijedo sive ili transparentne: maks. 1 komad 3 cm
Ogrebotine: duina pojedinane: maks. 30 mm; zbroj svih zajedno: maks. 90 mm
Vrlo tanke ogrebotine: - nisu doputena vea grupiranja
H
Nakupine, mjehurii, toke, mrlje i slino:
Veliina stakla 1 m maks. 2 komada s < 2 mm
1 m < veliina stakla 2 m maks. 3 komada s < 2 mm
Veliina stakla 2 m maks. 5 komada s < 2 mm
Ogrebotine: pojedinane: maks. 15 mm; zbroj svih zajedno: maks. 45 mm
Vrlo tanke ogrebotine: - nisu doputena vea grupiranja
R + H
Maksimalni broj doputenih pogreaka jednak je kao u zoni R.
Nakupine, mjehurii, toke, mrlje i sl.. u veliini od 0,5 do < 1 mm, osim pri grupiranju, doputeni su bez ogranienja.
Grupiranjem pogreaka smatra se kada se u polju promjera 20 cm nalazi vie od etiri takve pogreke.
Upute:
Pogreke koje su 0,5 mm ne treba uzeti u obzir. Polja pogreaka (svjetlosni krugovi) ne smiju biti vee od 3 mm.
Lijepljeno i sigurnosno lijepljeno staklo:
1. Za svako dodatno staklo u sendviu u zoni R i H broj doputenih pogreaka poveava se za 50 %.
2. GH-lijepljena stakla mogu imati proizvodno uvjetovanu valovitost
Kaljeno i djelomino kaljeno staklo, kao i lijepljena i sigurnosna lijepljena stakla od kaljenog ili djelomino kaljenog stakla:
1. Lokalna valovitost na staklenoj povrini (osim pri ornamentnom staklu), mjerena na udaljenosti od 300 mm, ne smije biti vea od 0,3 mm.
2. Kod stakala debljine 6 mm (osim pri ornamentnom staklu), iskrivljenost izmjerena du staklenog ruba iznosi 3 mm na 1000 mm duine.
Ostale, npr. manje doputene valovitosti moraju biti dogovorene. Kod stakala kvadratnog ili gotovo kvadratnog oblika (do 1:1,5) i kod
stakala debljine < 6 mm moe doi i do veih odstupanja u planimetriji.
295
6
.
9
.
6
4. Ope upute
Smjernica predstavlja mjerilo pomou kojega se ocjenjuje vizualna kvaliteta stakla za
graevinarstvo. Pri prosuivanju ugraenog stakla mora se uzeti u obzir da uz svoje
vizualne kvalitete ono ima i znaajke koje su nune za ispunjavanje njegove funkcio-
nalnosti.
Tehnike vrijednosti proizvoda od stakla (npr. zvuna i toplinska zatita, propusnost
za svjetlost i sl.), koje se daju za neku njegovu odreenu funkcionalnost, odnose se na
stakla s uzorcima koje zahtijeva odreeni standard. Pri drugim dimenzijama, drukijim
kombinacijama stakala ili zbog ugradnje, odnosno vanjskih utjecaja, dane se vrijedno-
sti ili optiki izgled mogu promijeniti.
Mnoge razliite vrste proizvoda od stakla ne doputaju neogranienu upotrebu tablice
u 3. toki. U nekim sluajevima moraju se uzimati u obzir i posebnosti ija je pojavnost
proizvodno uvjetovana. U sluajevima poput protuprovalnih stakala pri ocjenjivanju
posebnih karakteristika treba uzeti u obzir i namjenu proizvoda i mjesto ugradnje. Zato
pri ocjenjivanju odreenih znaajki uzimamo u obzir i specifine znaajke proizvoda.
4.1 Vizualne znaajke proizvoda od stakla
4.1.1 Vlastita boja stakla
Svi materijali koji se koriste za izradu staklenog proizvoda, ovisno o upotrijebljenim
sirovinama, imaju odreenu vlastitu boju. Intenzitet boje raste s debljinom stakla. I sta-
kla s dodatnim slojevima (nanosima) imaju vlastitu boju. Vlastita boja stakla pri gleda-
nju na staklo, odnosno kroz njega, moe biti razliito raspoznatljiva. Promjene nijanse
boje mogue su zbog sadraja eljeznog oksida u staklu, tehnologije nanoenja sloje-
va, kao i zbog promjene debljine stakla ili razliitih struktura stakala u proizvodu.
F
F
h/10
h/10
F F
b
/
1
0
b
/
1
0
F
R
H
V
i
s
i
n
a

s
t
a
k
l
a
S
v

e
t
l
a

v
i
s
i
n
a


h
G
l
a
v
n
a

z
o
n
a
irina stakla
Svetla irina b
Glavna zona H
H = glavna zona
(najstroi kriter)
R = zona utora ostakljenja
Povrina predstavlja 10 %
svetle irine, odnosno visine
(blai kriter)
F = zona utora ostakljenja
irina 18 mm
(osim ih rubova nema
drugog ogranienja)
296
6
.
9
.
6
4.1.2 Razlike u bojama pri nanoenju slojeva na staklo
Objektivno se razlike u boji nanosa na staklo mogu ocijeniti samo pomou mjerenja,
odnosno ocjenjivanjem tih razlika prema prethodno tono dogovorenim kriterijima
(vrsta stakla, boja, izvor svjetlosti). Takvo provjeravanje ne moe biti predmet ovih
Smjernica.
4.1.3 Izolacijska stakla s ugraenim ukrasnim profilima
Zbog vremenskih utjecaja (npr. fenomena dvostrukog stakla), kao i zbog stresanja ili
runo izazvanog njihanja, u staklu s ukrasnim profilima moe doi do trenje ili zvo-
njenja.
Vidljivi ostaci strugotina ili djelomino oljutena boja na mjestu rezanja proizvodno su
uvjetovani.
Pri dijeljenju polja vertikalnim i (ili) horizontalnim profilima mogue je da spojevi iz-
meu njih nisu po pravim kutom. Odstupanja se ocjenjuju u skladu s tolerancijama
ugradnje, odnosno na osnovi opeg dojma.
Odstupanje uvjetovano temperaturnim rastezanjem ne moe se izbjei.
4.1.4 Ocjenjivanje vidljivog dijela rubne zone pri izolacijskom staklu
Na vidljivom dijelu rubnog brtvljenja, dakle izvan svijetle povrine stakla, na staklu ili na
distanceru mogu biti vidljiva proizvodno uvjetovana obiljeja.
Kada zbog konstrukcijskih zahtjeva jedan ili vie rubova izolacijskog stakla nije skriven
u leitu okvira, na rubnom brtvljenju mogu biti vidljiva proizvodno uvjetovana obilje-
ja.
4.1.5 Oteenja vanjskih povrina
Pri mehanikim ili kemijskim oteenjima vanjskih povrina stakla, koja su utvrena
nakon ugradnje, moramo potraiti uzroke za njihov nastanak. Takva odstupanja u kva-
liteti moemo ocijeniti i prema tablici u toki 3.
Openito u tim sluajevima izmeu ostalog vrijede sljedei standardi i smjernice:
Tehnike smjernice za staklarstvo
VOB DIN 18 361 Izvoenje ostakljenja
Europski standardi za ocjenjivane proizvode
Upute za ienje stakla, koje je izdalo njemako savezno udruenje za staklarstvo
i tehniki podaci te vaee upute proizvoaa za ispravnu ugradnju.
297
6
.
9
.
6
4.1.5 Fizikalna obiljeja
Pri ocjenjivanju vizualne kvalitete ne uzimaju se u obzir mnoge fizikalne pojave koje se
ne mogu izbjei, a rezultati njihovih utjecaja vidljivi su na povrini stakla:
Pojava interferencije
Uinak dvostrukog stakla
Pojava anizotropije
Kondenzacija vodene pare na vanjskim povrinama
Ovlaivost staklenih povrina
4.2 Objanjenje pojmova
4.2.1 Pojava interferencije
Pojava interferencije svjetlosti, vidljiva u obliku spektralnih boja, moe nastati na izo-
lacijskim staklima sastavljenim od dva stakla kvalitete float. Optika interferencija po-
javljuje se kada se u istoj toki susretnu i prekriju dva ili vie svjetlosnih valova.
Manifestira se u obliku vie ili manje intenzivnih pojaseva boja koji s pritiskom na staklo
mijenjaju svoj poloaj. Taj optiki uinak jo je izrazitiji zbog planparalelnosti staklenih
povrina. Planparalelnost povrina je uvjet za postizanje optiki neiskrivljenog po-
gleda kroz staklo. Nastanak interferencije svjetlosti sluajan je i na njega se ne moe
utjecati.
4.2.2 Uinak dvostrukog stakla
U izolacijskom staklu pomou rubnog brtvljenja hermetiki je zatvoren odreeni vo-
lumen zraka, odnosno plina. Njegovo poetno stanje ovisi o visini zranog pritiska i
temperature u vrijeme izrade te o nadmorskoj visini na kojoj je staklo proizvedeno. Ako
je izolacijsko staklo ugraeno na drugoj nadmorskoj visini ili se promijeni vrijednost
jednoga od klimatskih parametara, to se manifestira u obliku konveksne ili konkavne
deformacije jednoga ili oba stakla.
Posljedica tih deformacija je optika iskrivljenost pri pogledu na staklo, odnosno kroz
njega.
Posebno intenzivno je iskrivljenje odbojne slike kada je pozadina stakla tamna i u slu-
aju stakala s metalnim nanosima.
Pojava je fizikalno uvjetovana.
298
6
.
9
.
6
4.2.3 Pojava anizotropije
Anizotropija je fizikalna pojava koja se primjeuje samo na toplinski obraenom staklu
i proizlazi iz njegovog znaajnog rasporeivanja unutarnjih napetosti. Ovisno o kutu
promatranja, prilikom gledanja pri polariziranoj svjetlosti i (ili) pri gledanju kroz polari-
zirano staklo, mogu se primijetiti tamniji krugovi ili pruge.
Dio dnevne svjetlosti uvijek je u polariziranom stanju. Intenzivnost ovisi o vremenu i
poloaju sunca. Pri promatranju pod malim kutom takav je dvostruki lom svjetlosti jo
primjetniji.
4.2.4 Kondenzacija vodene pare na vanjskim povrinama izolacijskim svjetlima
Vodena para moe kondenzirati na staklu samo kada je njegova povrina hladnija od
okolnog zraka (na primjer rosa na automobilskim staklima).
Na nastanak kondenzacije utjeu toplinska provodljivost (U) stakla, vlanost zraka,
kruenje zraka te unutarnja i vanjska temperatura.
Kondenzaciju pare na povrini stakla, koja je okrenuta prema prostoru, moe izazvati
ograniavanje cirkulacije zraka. Zastoj moe nastati zbog duboke prozorske police,
zavjesa ili cvjetnih posuda, nepovoljnog namjetaja grijaih tijela ili zbog nedovoljne
ventilacije.
Na povrini stakla visoke toplinske izolacije, koja je orijentirana prema okolici, moe
doi do kondenzacije vodene pare zbog visoke relativne vlanosti u vanjskom zraku ili
zato jer je temperatura okolnog zraka via od temperature na vanjskoj povrini stakla.
4.2.5 Ovlaivost staklenih povrina
Ovlaivost vanjskih povrina izolacijskog stakla nije uvijek jednaka. Doticaj proizvod-
nih valjaka, vakuumskih hvataa, etiketa i slino moe na povrini stakla izazvati mini-
malne promjene u strukturi. Kada su stakla vlana, na tako promijenjenim povrinama
lom svjetlosti je drugaiji i vidljivi su tragovi otisaka. Kada se staklo osui, ti tragovi
nestaju.
299
6
.
9
.
6
6.9.7 Smjernice za ocjenjivanje vizualne kvalitete emajliranog i
tiskanog stakla
Smjernice za ocjenjivanje vizualne kvalitete
emajliranog i tiskanog stakla
Izdavai:
Savezno udruenje za ploasto staklo: trgovina, proizvodnja izolacijskog stakla i oplemenjivanje
Strukovno udruenje za konstrukcijsko staklarstvo
Datum izdavanja: Oujak 2002.
1. Podruja primjene
Smjernice su namijenjene ocjenjivanju vizualne kvalitete (djelomino ili po cijeloj povr-
ini) emajliranog ili sitotiskom tiskanog kaljenog stakla.
Kako bi se zajamila kvaliteta i omoguilo ispravno prosuivanje, proizvoa mora
biti precizno upoznat s podrujem primjene. U prvom redu mora imati informacije o
sljedeem:
gdje e se staklo koristiti u interijeru ili eksterijeru
je li potreban HS-Test
hoe li se staklo ugraditi tako da e biti mogu pogled na njega s obje strane (pre-
gradne stijene)
hoe li biti s lene strane direktno osvijetljeno
kakva treba biti obrada rubova, odnosno hoe li se svi rubovi umetati u profil
je li namijenjeno za umetanje u izolacijsko, odnosno lijepljeno staklo
gdje se nalazi referentna toka
Ako se emajlirana ili tiskana stakla koriste u lijepljenom ili izolacijskom staklu, ocjenjuje
se svako staklo posebno (kao jednostruko staklo).
2. Objanjenja upute pojmovi
2.1 Stakla emajlirana po cijeloj povrini
Emajl se moe razliitim tehnikama nanijeti po cijeloj povrini stakla. Budui da se boja
emajla uvijek ocjenjuje kroz neemajliranu povrinu stakla, mora se uzeti u obzir da na
dojam utjee i vlastita boja stakla.
Emajlirano staklo moe se koristiti samo tako da se emajlirana strana nikada ne ispo-
stavlja vanjskim utjecajima; dakle, na poziciji 2 ili vie.
Iznimke su samo stakla za interijer i ona koja doputa proizvoa.
O primjeni na podrujima gdje je mogu pogled kroz staklo (mogunost promatra-
nja s obje strane), nuan je dogovor s proizvoaem. Ovisno o tehnologiji koju koristi
proizvoa, na staklu mogu biti vidljive promjene i posebnosti. One su opisane u na-
stavku.
300
6
.
9
.
7
2.1.1 Nanoenje boje pomou valjaka
Gumeni valjak sa ljebom nanosi boju na staklo koje prolazi ispod njega. Pod uvjetom
da je staklo apsolutno planparalelno, raspodjela boje je homogena, ali je tono odre-
ivanje njegove debljine i prekrivanja mogue samo uvjetno.
Za tu tehnologiju karakteristino je da se pri pogledu na boju iz neposredne blizine
mogu primijetiti tragovi ljebova na valjku. Obino pri pogledu kroz staklo, meutim,
otisci valjaka nisu vidljivi.
Treba uzeti u obzir da e se tragovi vidjeti s prednje strane ako se na poleinu stakla,
koje je emajlirano svijetlim bojama, direktno nasloniti medij (brtvila, izolacijski materi-
jal, drai.).
U podruju primjene gdje je mogu pogled kroz ostakljenje, u pravilu nisu prikladna
stakla s nanosom emajla valjcima. Budui da postoji velika vjerojatnost nastanka po-
jave "zvjezdanog neba", u sluaju, kada se usprkos tome eli upotrijebiti takvo staklo,
treba obaviti prethodni dogovor s proizvoaem.
Prvenstveno tik uz uzdune strane moe doi do dvostrukog prekrivanja boje, a pri
tome povrine rubova ostaju iste. Pojava koja je vidljiva u obliku valovitosti, uvjetova-
na je proizvodnjom.
2.1.2 Nanoenje boje postupkom nalijevanja
Staklo se pomie kroz slap boje koji se izlijeva kroz lijevak spremnika koji se nalazi
iznad njega.
Promjenom koliine boje koja se izlijeva i brzine pomicanja stakla, moe se dobro kon-
trolirati debljina nanoenja boje. Meutim, postoji opasnost da se zbog slabe neravni-
ne lijevka u uzdunom smjeru pojave trake razliitih debljina nanosa boje.
I za stakla koja se obrauju tom tehnologijom vrijedi da je za upotrebu u podruju pri-
mjene gdje je mogu pogled kroz ostakljenje, nuno potreban prethodni dogovor s
proizvoaem.
Dvostruko prekrivanje boje tik uz uzdune stranice pri toj je tehnologiji jo izrazitije.
Uinak se moe ublaiti samo zahtjevnim runim zahvatima. Ako se za proizvod zahti-
jevaju iste povrine staklenih rubova, to je mogue samo ako su rubovi polirani.
2.1.3 Nanoenje boje sitotiskom
Na horizontalnom stolu za sitotisak boja se nanosi na staklo pomou rakle koja potiskuje
boju gustu mreastu tkaninu (sito). Gustoa mree moe utjecati na debljinu nanosa boje
samo do odreene mjere. Debljina boje, koja se nanosi ovim postupkom, tanja je od boje
pri druga dva postupka, a njezin izgled, ovisno o odabranoj boji, proziran je ili pokriven.
301
6
.
9
.
7
I za ovo staklo vrijedi da e, ako se s poleine direktno nasloni medij (brtvilo, izolacijski
materijal, drai.), pri pogledu s prednje strane biti vidljivo i kupac se mora obavezno
posavjetovati s proizvoaem.
Za tu tehnologiju su, ovisno o vrsti boje, karakteristini pojasevi (trake). One ne nastaju
samo u smjeru tiskanja, ve i popreno na njega. Isto tako se, kao posljedica toka-
stog ienja sita, na pojedinim mjestima moe primijetiti slaba maglica (veo).
Povrine rubova u pravilu su iste, samo kod grubo bruenih rubova mogu nastati ne-
znatni grebeni. Zbog toga je potrebna informacija o tome hoe li svi rubovi stakla biti
u profilu.
Tiskanje ornamentnih stakala njenim dekorom mogue je teoretski, ali je prije toga
nuno potrebno savjetovanje s proizvoaem. Ni u kom sluaju, meutim, nije mogu
tako ravnomjeran nanos boje kao kod float stakla.
2.2 Djelomino emajlirana stakla
Staklo se moe djelomino emajlirati razliitim postupcima. Ovdje spadaju i stakla s
emajliranim rubovima. Kod tih stakala primjeuju se iste posebnosti kao one navede-
ne u toki 2.1.
2.3 Stekla s tiskom
Na stakla se pomou specifinih dekorativnih predloaka i ablona strojno nanosi
emajl boja koja se, kasnije tijekom procesa kaljenja, gravira u povrinu.
U principu za ta stakla vrijede isti uvjeti kao za stakla koja su emajlirana po cijeloj po-
vrini (vidi toku 2.1). Zbog tolerancija u dimenzijama stakla i sita moe doi do neo-
bojenih rubova.
3. Ocjenjivanje
Staklo za ocjenjivanje mora stajati ispred neutralnim i neprozirnim zaslonom. Suneva
ili umjetna svjetlost ne smije niti padati na staklo niti prolaziti kroz njega. Ocjenjiva
vizualne kvalitete emajliranog ili tiskanog stakla mora biti od njega udaljen 3 m, a smjer
promatranja mora biti pravokutan, odnosno maksimalno pod kutom od 30. Promatra
se uvijek kroz povrinu na kojoj nema nanosa boje. Iznimka su stakla koja e se u pri-
mjeni promatrati s obje strane. Utvrene pogreke ne smiju biti prethodno oznaene.
302
6
.
9
.
7
V tablicama 1 i 2 nalaze se zahtjevi vizualne kvalitete stakala:
Tablica 1:
Vrste pogreaka / Tolerancije za djelomino emajlirana, odnosno stakla emajlirana po
cijeloj povrini (bez dekora)
Vrste pogreaka Glavna zona Rubna zona
Mjesta s pogrekom u
emajlu po jedinici*
Broj: maks. 3 mjesta, od toga
nijedno 25 mm
Zbroj povrina svih mjesta s
pogrekama maks. 25 mm
irina: maks. 3 mm
pojedine 5 mm
Duina: bez ogranienja
Tanke ogrebotine
(vidljive samo pri promjenjivom
kutu promatranja)
doputene do duine 10 mm doputene / bez ogranienja
Oblaci nije doputeno doputene / bez ogranienja
Vodene mrlje nije doputeno doputene / bez ogranienja
Grebeni boje na rubovima bespredmetno - doputeno pri uokvirenim
rubovima
- nije doputeno pri vidljivim
rubovima (uz pretpostavku da
su polirani)
Dimenzijske tolerancije pri
djelomino emajliranom
staklu
**vidi sliku 1.
ovisno o irini
irina emajla tolerancija
100 mm 1,5 mm
500 mm 2,0 mm
1000 mm 2,5 mm
2000 mm 3,0 mm
3000 mm 4,0 mm
4000 mm 5,0 mm
Tolerancija za poloaj emajla **
(samo pri djelominom emajlu)
veliina tiska 2000 mm 2,0 mm
veliina tiska > 2000 mm 4,0 mm
Odstupanje u boji vidi toku 4
* Pogreke koje su 0,5 mm (zvjezdano nebo; najmanje pogreke u emajlu) doputene su i u pravilu se
ne uzimaju u obzir.
Pogreke se mogu popravljati runo emajlom prije kaljenja ili organskim lakovima nakon kaljenja.
Organski lakovi se ne smiju koristiti za popravke u rubnoj zoni kod onih stakala koja e kasnije biti
ugraena u izolacijska stakla. Popravljene pogreke ne smiju se primjeivati s udaljenosti od 3 m.
** Tolerancija poloaja emajla mjeri se iz referentne toke.
Pogreke specifine za djelomino kaljeno i kaljeno
staklo odreene su Smjernicom za kaljeno i djelo-
mino kaljeno staklo.
Pri odreivanju i procjeni moraju se razdvojiti po-
greke vidljive u rubnoj zoni od pogreaka u glavnoj
zoni promatranja.
* Ako na zahtjev kupca rubna zona treba biti ua ili ak sta-
klo treba biti bez nje, o mogunostima izvedbe obavezan
je dogovor s proizvoaima.
Pobna cona je s|roka 15 mm.
G|avna cona*
303
6
.
9
.
7
Tablica 2:
Vrste pogreaka / Tolerancije za tiskana stakla (s dekorem)
Vrste pogreaka Glavna zona Rubna zona
Mjesta s pogrekom u
emajlu po jedinici*
Broj: maks. 3 mjesta, od toga
nijedno 25 mm
Zbroj povrina svih mjesta s
pogrekama maks. 25 mm
irina: maks. 3 mm
pojedine 5 mm
Duina: bez ogranienja
Tanke ogrebotine
(vidljive samo pri promjenjivom
kutu promatranja)
doputene do duine 10 mm doputene / bez ogranienja
Oblaci ** nije doputeno doputene / bez ogranienja
Vodene mrlje nije doputeno doputene / bez ogranienja
Grebeni boje na rubovima bespredmetno - doputeno pri uokvirenim
rubovima
- nije doputeno pri vidljivim
rubovima (uz pretpostavku da
su polirani)
Geometrija likova
(veliina likova)
vidi sliku 1
ovisno o duini ruba tiskane
povrine
duina ruba tolerancija
30 mm 0,8 mm
100 mm 1,0 mm
500 mm 1,2 mm
1000 mm 2,0 mm
2000 mm 2,5 mm
3000 mm 3,0 mm
4000 mm 4,0 mm
Pogreke na liku Pogreke moraju biti meusobno
udaljene najmanje 250 mm
bez ogranienja
Tolerancija poloaja
dizajna ***
veliina tiska 2000 mm 2,0 mm
veliina tiska > 2000 mm 4,0 mm
Odstupanje u boji vidi toku 4
* Pogreke koje su 0,5 mm (zvjezdano nebo; najmanje pogreke u emajlu) doputene su i u pravilu se
ne uzimaju u obzir.
** Pri sitnom dekoru (otisnuta jedinica manja od 5 mm) moe doi do tzv. Moireovog efekta. Zato je
potreban dogovor s proizvoaem.
*** Tolerancija poloaja dizajna mjeri se iz referentne toke.
Za geometrijske likove ili za tiskanje toaka ili pravokutnika manjih od 3 mm i za tisak rastera
(povrina tiskanja od 0 do 100 %) moraju se uzeti u obzir i sljedee napomene:
Pri pogledu na toke, crte ili likove te veliine, s minimalnim prekidima ovjekovo oko je vrlo kritino.
Tolerancije u geometriji likova ili u razmacima izmeu njih mjere se u desetinkama milimetra, a pri
ocjenjivanju e davati dojam kao da su to velika odstupanja.
O podruju primjene i mogunostima izrade kupac se mora posavjetovati s proizvoaem.
304
6
.
9
.
7
Povrina s
tiskom
Povrina bez
tiska
L X

Y
V
L
V
Slika 1
dodatak Tablici 1 (dimenzijske tole-
rancije pri djelomino emajliranim
staklima) i Tablici 2 (tolerancije veliina
likova kod tiskanim staklima)
Legenda:
- irina stakla
V - visina stakla
L - irina emajla pri djelominom
emajliranju (Tablica 1) od. irina
lika pri tiskanom staklu (Tablica 2)
VL - visina emajla pri djelominom
emajliranju (Tablica 1) od. visina
lika pri tiskanom staklu (Tablica 2)
X,Y - odmak motiva od. djelomino
emajliranog podruja od staklenog
ruba (poloaj motiva)
4. Procjenjivanje vrijednosti gravure u boji
Odstupanje u nijansama boje u pravilu se ne moe izbjei. Ono nastaje iz razliitih
uzroka na koje se ne moe utjecati.
Zbog razliitih utjecaja, koji su navedeni u nastavku, pri razliitim uvjetima osvjetljenja
ili razliitim kutovima promatranja dva emajlirana stakla vidi se razlika u boji. Proma-
tra moe subjektivno ocijeniti razliku kao smetnju ili kao prihvatljivu.
4.1. Vrste bazinog stakla i utjecaj boje
U pravilu se kao bazino staklo koristi float staklo. To znai da ima vrlo ravnu povrinu
od koje se svjetlost snano odbija.
To staklo moe na svojoj povrini imati dodatno i razliite nanose poput: zatite od
sunca, koja znaajno poveava refleksiju svjetlosti, nanosa koji smanjuju refleksiju
stakla ili ornamentna stakla sa slabim strukturnim dekorom.
Tome treba pribrojiti i vlastitu boju stakla; ona jako ovisi o debljini i vrsti stakla (obojeno
u masi ili staklo kojemu je oduzeta boja).
Boja za emajliranje sastavljena je od anorganskih elemenata (pigmenata u boji). Oni
definiraju krajnju boju emajla, a njihove karakteristike nikada nisu konstantne. Pigmen-
ti su pomijeani s "fritom" (u principu je to staklo u prahu). Tijekom postupka kaljenja
fritovi omreavaju pigmente i spajaju se sa staklenom povrinom. Tek nakon tog piro-
litikog postupka boja emajla dobiva svoj konani izgled.
Boje su tako postavljene da se nakon to povrina stakla dostigne temperaturu izme-
u 600 i 620C, za nekoliko minuta stale u staklo. Taj "temperaturni otvor" vrlo je uzak
i zato se, prvenstveno kod stakala razliite veliine, pri svakom ponavljanju ciklusa
teko tono ponavlja.
305
6
.
9
.
7
Uz to treba uzeti u obzir i tehnologiju nanoenja boje na staklo. Sitotiskom se boje
sigurno nanose u tanjim slojevima i zato manje pokrivaju nego one koje su nanesene
pomou valjaka.
4.2. Vrsta svjetlosti pri kojoj se promatra
Svjetlosni uvjeti se, ovisno o godinjem dobu, dobu dana i trenutnom vremenu, stalno
mijenjaju. Spektralne boje iz svjetlosti koje putuju kroz razliite medije (zrak, gornja
povrina i debljina stakla) i zatim padaju na boju u podruju vidljive svjetlosti (400
700 nm) imaju razliitu intenzivnost.
Ve na gornjoj povrini se, ovisno o upadnom kutu, vei ili manji dio svjetlosti odbije.
Spektralne boje, koje zatim padaju na boju emajla, pigmenti u boji djelomino reflek-
tiraju, a jedan dio apsorbiraju. Zbog svega toga boje, ovisno o izvoru svjetlosti, imaju
promjenjiv izgled.
4.3. Promatra i nain promatranja
ovjekovo oko razliito se odaziva na razliite boje. Dok se pri plavim tonovima pri-
mjeuju ve vrlo male razlike, razlike u zelenim tonovima su dosta neprimjetne.
Sljedei elementi, koji utjeu na procjenu vrijednosti, su kut promatranja, veliina
objekta promatranja i prvenstveno nain na koji stoje objekti koje usporeujemo.
Iz gore navedenih razloga je jasno da nije mogue objektivno ocjenjivanje i procje-
na vrijednosti razlika u boji. Objektivni nain procjene vrijednosti zato moe biti samo
mjerenje razlika u boji. Mjerenja se temelje na uvjetima (vrsta stakla, boja, svjetlost)
koji su bili prethodno precizno definirani.
U sluaju da kupac zahtijeva objektivno mjerilo za procjenu vrijednosti dojma boje, u
poetku je potreban dogovor s proizvoaem, a u nastavku se postupak odvija slje-
deim redoslijedom:
izrauju se uzorci s jednim ili vie nijansi boja
odabire se jedna ili vie boja
s kupcem se pomou CIELAB sustava boja odreuju tolerancije u odstupa-
nju boja: L* < = 1,0 C* < = 0,6 H* < 0 0,5, mjereno pri svjetlosti D 65 (dnev-
na svjetlost) s d/80 geometrija kugle, 10 normalni promatra, sjaj ukljuen.
Mjerenja se meusobno mogu usporeivati ako su rezultat mjerenja kod istog pro-
izvoaa.
provjeravanje mogunosti dobavljaa, ak je sposoban realizirati narudbu u dogo-
vorenim tolerancijama (opseg posla, zalihe boja.)
kupac potvruje uzorak izraen u mjerilu 1 : 1
realizacija narudbe u dogovorenim tolerancijama
306
6
.
9
.
7
5. Ostale upute
Ostale karakteristike ovih proizvoda mogu se sumirati iz odgovarajuih europskih
standarda. To su:
SIST EN 12 150 za kaljeno staklo
SIST EN 1863 za djelomino kaljeno staklo
Proizvoa pridrava pravo na odstupanja i promjene ako su one rezultat naprednije
tehnike.
Ako kupac namjerava upotrijebiti kaljeno ili djelomino kaljeno i tiskano ili djelomi-
no tiskano staklo za daljnju ugradnju u lijepljeno staklo, a pritom e biti povrine s
bojom u lijepljenom staklu na poziciji 3 ili 4, o tome mora razgovarati s proizvoa-
em. To vrijedi prvenstveno za nanose boje kojima se imitira gravirano staklo. Taj
uinak moe se znatno smanjiti ili ak nestati, zbog debljine stakla, a u prvom redu
zbog folije. Efekt "graviranja" zato je prikladan samo za pozicije 1 i 4.
Na staklo se mogu nanositi i posebne boje: tzv. metalne boje, boje za protuklizni
tisak ili mjeavine razliitih boja. O posebnostima tih boja i njihovom izgledu treba
razgovarati s proizvoaem.
Emajlirana ili tiskana stakla mogu biti samo kaljena ili djelomino kaljena stakla.
Kasnije dorade ili obrade tih stakala mogu bitno utjecati na njihove karakteristike.
Zato nisu doputene.
Emajlirana stakla mogu nastupiti kao jednostruko ostakljenje ili kao sastavni dio izo-
lacijskog, odnosno lijepljenog stakla. U tom sluaju korisnik mora uzeti u obzir kon-
kretne upute, norme i smjernice.
Na emajliranim staklima u izvedbi kaljenog stakla moe se izvesti HS test (kaljeno
staklo s toplinskim ispitivanjem). Nunost HS-testa provjerava korisnik i o tome oba-
vjetava proizvoaa.
Statine vrijednosti emajliranih stakala manje su od vrijednosti kaljenih od. djelo-
mino kaljenih stakala koja nisu emajlirana od. tiskana.
307
6
.
9
.
7
Staklo moe podnijeti mnogo toga, ali ne
sve!
Staklo, koje je dio fasade, izloeno je
prirodnoj neistoi, ali i neistoi uvjeto-
vanoj gradnjom. AKo obinu neistou
u redovitim intervalima odstranjujemo
uobiajenim metodama ienja, ona za
staklo ne predstavlja posebne poteko-
e. Zbog vremena, lokacije, podneblja
i graevinske situacije na staklu moe
doi do snanijeg kemijskog i fizikalnog
taloenja neistoe. U takvim sluajevi-
ma ienje mora biti struno.
S namjenom da bismo barem smanjili ne-
istoe, ako ih ve ne moemo sprijeiti,
tijekom ivotnog vijeka stakla, ovim pi-
smenim uputama dajemo i objanjenja o
strunom i odgovarajuem nainu ie-
nja razliitih vrsta stakla.
Tijekom graenja
Tijekom graevinskih radova ve u osnovi
treba sprijeiti da ugraeno staklo doe
u doticaj s bilo kakvom agresivnom nei-
stoom. Ako do toga ipak doe, izvoa
je mora odmah nakon nastanka odstraniti
neagresivnim sredstvom.
Posebno su opasni betonsko ili cemen-
tno blato te mort. Sve te komponente
jako su alkalne i mogu izazvati izjedanje
stakla. Ako se odmah ne odstrane veli-
kom koliinom vode, moe se dogoditi da
e staklo izgubiti sjaj i prozirnost. Ostatke
praine i sitnih djelia sa stakla treba od-
straniti struno, a pri tome se ni u kojem
sluaju ne smije koristiti suhi postupak.
Poslodavci su, zbog svojeg neposrednog
sudjelovanja i odgovornosti za zatitu,
obvezni ureivati zajedniki utjecaj poje-
dinih obrtnikih struka, prvenstveno onih
koje e biti aktivne na objektu i nakon do-
vrenja ostakljenja.
Nastanak neistoe moe se smanjiti na
najmanju moguu mjeru ako se pojedi-
ne faze rada ispravno planiraju, odnosno
ako se, po potrebi, zahtijevane zatitne
mjere (primjerice postavljanje zatitnih
folija ispred prozora, odnosno fasadnih
povrina).
Namjena takozvanog "prvog ienja"
objekta jest odstranjivanje neistoe iji
je nastanak povezan neposredno s izvo-
enjem radova, a ne sva neistoa koja
se sakupljala tijekom kompletnih grae-
vinskih radova.
Tijekom upotrebe
Kako bi staklo ouvalo svoje znaajke ti-
jekom ivotnog vijeka, mora se redovito
istiti na odgovarajui nain u prikladnim
vremenskim intervalima.
6.9.8 ienje stakla
Uvod
Naini ienja stakla
308
6
.
9
.
8
- Vanjski nanos (pozicija 1) imaju neka
stakla sa zatitom od sunca. Obino se
raspoznaju po visokom odbijanju svje-
tlosti. Ta stakla su esto i kaljena (para-
peti).
- Nanos s vanjske i unutarnje strane
ostakljenja (pozicija 1 i 4) imaju stakla
s jako smanjenim odbijanjem svjetlosti.
Takva stakla se teko prepoznaju.
- Poseban primjer predstavljaju stakla,
koja imaju s vanjske ili unutarnje strane
(pozicija 1 i 4) poseban nanos za zatitu
od topline. U sluaju posebnih prozor-
skih konstrukcija ti nanosi iznimno ne
mogu biti okrenuti prema meupro-
storu izolacijskog stakla. Mehanika
oteenja na tim nanosima uglavnom
su vidljiva kao crtkaste mrlje zbog ne-
znatno hrapave povrine.
- Povrine, koje mogu odbijati neisto-
e ili se mogu same oistiti, vizualno
su jedva prepoznatljive. Radi funkcio-
nalnosti, povrina ostakljenja s takvim
nanosom okrenuta je prema okoliu.
Mehaniki izgreban nanos ne pred-
stavlja samo vizualno oteenja, ve je
na tom mjestu jako smanjena i njego-
va sposobnost automatskog ienja.
Osim toga, te povrine ne smiju dola-
ziti u dodir sa silikonima ili masnoama.
Zato gumeni ureaji za ienje stakla
ne smiju biti masni, ne smiju sadravati
silikone i na njima ne smije biti ostataka
stare neistoe u obliku vrstih djelia.
- Kaljena i djelomino kaljena stakla po
vaeim propisima moraju imati trajno
otisnut znak za sigurnosno staklo, a
istovremeno, naravno, imaju na jednoj
od povrina i neki od nanosa. Poslje-
dica dodatnog oplemenjivanja pri ka-
ljenom staklu jest da njegove povrine
nemaju tako iznimno dobru planimetriju
kao to je ima obino zrcalno staklo. U
mnogim sluajevima se odgovarajuim
propisima zahtijeva njegova upotreba
(ugradnja).
Openito
Upute za ienje vrijede za sve vrste sta-
kala koje se ugrauju u objekte. Pri ie-
nju stakla moraju se uvijek koristiti velike
koliine, po mogunosti iste vode. Na
taj nain e se sprijeiti da vrsti djelii
neistoe izgrebu staklene povrine. Kao
runi alat mogu se koristiti meke i iste
spuve, krpe od koe ili umjetnog mate-
rijala ili otirai za vodu. Za uinkovitije i-
enje vodi se mogu dodavati neutralna
sredstva za ienje ili obina sredstva
za staklo koja se koriste u kuanstvu.
Za odstranjivanje masnoe ili ostataka
brtvila koriste se otpala poput pirita ili
izopropanola. Inae u pravilu meu svim
kemijskim sredstvima za ienje treba
izbjegavati ona koja sadre alkalne lui-
ne, kiseline ili elemente koji su povezani
s fluorom.
Od koritenja otrih metalnih alata (no-
evi, britvice) na staklenim povrinama
mogu nastati ogrebotine. Ako se tijekom
ienja primijeti da se nekim postupkom
izazivaju oteenja na staklu, to treba od-
mah prekinuti i posavjetovati se s dobav-
ljaem stakla.
Na poseban nain oplemenjena sta-
kla i stakla s nanosima
Stakla navedena u nastavku, koja su na
poseban nain oplemenjena ili na vanj-
skoj povrini imaju funkcionalni nanos,
proizvodi su visoke kvalitete koji tijekom
ienja zahtijevaju posebnu brigu i pa-
nju. Oteenja, koja se mogu izazvati
tijekom ienja, na tim su staklima po-
sebno primjetna, a istovremeno se time
moe smanjiti njihova funkcionalnost. Po
potrebi se moraju uzeti u obzir, prije sve-
ga pri proizvodima s vanjskim nanosom,
i posebne upute proizvoaa vezane za
ienje.
309
6
.
9
.
8
Povrina kaljenog stakla, u usporedbi s
povrinom zrcalnog stakla, promijenjena
je zbog termikog postupka. U staklu se
uspostavlja profil napona koji izaziva veu
vrstou na savijanje. Posljedica toga su
drukije povrinske znaajke stakla.
Opisana dodatno oplemenjena stakla
i stakla s nanosima proizvodi su visoke
kvalitete, koji pri ienju zahtijevaju bri-
no i paljivo postupanje.
Kada za odstranjivanje oteenja na sta-
klenim povrinama koristimo prijenosne
strojeve za poliranje, moramo biti svjesni
da se poliranjem skida dosta staklene
mase. Zbog toga moe doi do optikog
iskrivljenja (poznato i kao "uinak lee").
Njihovo koritenje je zabranjeno na ople-
menjenim staklima i staklima s nanosima.
Kasnije poliranje kaljenog stakla moe
izazvati smanjenje vrstoe, a zbog toga
se moe smanjiti sigurnost graevinskog
elementa.
Prianjanje na staklenim povrinama nije
potpuno ravnomjerno. To je posljedica
atomarnih mikropromjena koje nastaju na
mjestima na kojima su bile etikete i koje
su nastale zbog otisaka vakuumskih pri-
jenosnih ureaja, ostataka brtvila ili oti-
saka prstiju. Ta pojava primjetna je samo
kada je staklo mokro, dakle i pri ienju
stakla.
Dodatne upute
Inae:
310
6
.
9
.
8