J

e
l
e
n
a

a
ri

I
v
a

SADRAJ:
1. Uvod...........................................................................................................................2
1.1. Povijesna osnova.....................................................................................2
1.2. Prisutnost zelenih fasada u svijetu..........................................................3
2. Izvedba fasadnih zelenih konstrukcija........................................................................3
2.1.Zelene fasade.................................................................................3
2.2. Zidna vegetacija....................................................................................7
2.3. ivi zid sistemi.8
3. Prednosti i mane........................................................12
4. Zakljuak......................................................................................................................13
5. Literatura......................................................................................................................14

1. Uvod
Biljke mogu ispunjavati raznorazne funkcije. Pruaju mjesta za igru, sport i rekreaciju, uspostavljaju
socijalnu interakciju i pruaju bijeg od urbanog naina ivota. Vegetacija i biljke na fasadama
zgrada ine velik utjecaj na izgled i arhitekturu same te zgrade. Zeleni zidovi su danas rastue
popularan nain odrivog razvoja u sve gue naseljenim urbanim sredinama

1.1.

Povijesna osnova

Rast biljaka na ljudskim tvorevinama nije ideja modernog doba. Zeleni su pokrivai u malo
drugaijoj formi poznati od prapovijesti kada su biljke nastanjivale jame, pilje, zaklone u stijenama
te druga prirodna sklonita u kojima su ljudi pronalazili zatitu od vremenskih utjecaja i prirodnih
neprijatelja. Obitavajui na takvim mjestima, iskoritavali su toplinsku postojanost zemlje jer su
ispod debelog sloja tla i trave temperature varirale u vrlo malim intervalima tijekom cijele godine.
Jedan od najstarijih poznatih sluaja namjernog prekrivanja graevina zelenilom pronalazimo u
Irskoj u dolini rijeke Boyne, pedesetak kilometara sjeverno od Dublina. Tamo se nalazi skup malih,
razbacanih grobnica i jedne velike u sredini, a sve su pokrivene zemljom i travom te tako izgledaju
kao pravilni breuljci. To groblje Knowth i drugo zdanje Newgrange za koje se vjeruje da je bilo
koriteno u svrhu obreda datiraju iz 3200 g. p.n.e. Nije jo poznato to je to ponukalo tadanje
stanovnike toga podruja da prekriju travom svoje graevine, je li to zbog vjerovanja, rituala ili
praktinnih razloga, prikrivanja. Neto kasnije, Grci su poeli graditi grobnice i druge kultne
prostorije koje su zasipavali zemljanim materijalom. Pronaeno ih je devet, no najbolji primjerak je
Atrijeva riznica u Mikeni iz 1350 g. p.n.e. Iz brda ispod kojeg se graevina nalazi vidljiva su samo
vrata visoka 5 metara, no i ona su nekada bila prekrivena ukraenim crvenim i zelenim ploama.
Najstariji i vjerojatno najpoznatiji primjerak integracije zelenila i ljudskog obitavalita su
Semiramidini visei vrtovi koji su i Grcima bili misao vodilja i uzor pri gradnji. Vrtovi datiraju iz 19.
stoljea p.n.e, a smjeteni su uz rijeku Eufrat u Babilonu. Praktinih dokaza o postojanju toga
zdanja je vrlo malo izuzev siromanog arheolokog nalazita etverokutnih temelja, no zato su
grki autori ostavili dovoljno pisanih dokaza kako bismo Semiramidine visee vrtove mogli smatrati
vjerodostojnima. Vrtovi nisu zaista bili visei, rije je o nekoliko bogato zasaenih terasa koje su se
smanjivale prema vrhu. Moda i najzanimljiviji primjer iz povijesti je onaj u gradu Lucca, na
breuljcima Toskane. Tamo moemo naii na toranj koji se izdie iz srednjovjekovne arhitekture
grada i od nje bitno razlikuje krovom na kojem je zasaeno sedam hrastova.
1.2.

Prisutnost zelenih fasada

3

Zelene fasade danas se u najveoj mjeri izvode u skandinavskim dravama, a Island im takoer
pridaje odreenu vanost. Osim toga, u Australiji je zabiljeen vei broj izvedbi, posebice u okolici
Melbourna. U Hrvatskoj je zelenilo po graevinama jo uvijek rijetkost unato svim beneficijama
koje takav pokrov prua. Uz vrlo mali broj zelenih krovova, zeleni zidovi izvode se iskljuivo kao
estetski dodatak na premaloj povrini ili unutarnjoj pregradi te se tako ne iskoritavaju njihove
praktine mogunosti.

2. Izvedba krovnih i fasadnih zelenih konstrukcija

Zeleni zidovi se mogu izvoditi u raznim formama. Mogue ih je podijeliti po njihovoj strukturi,
substratu koji se koristi, vrstama biljaka koje se koriste ili sustavima navodnjavanja ako postoje. Tri
glavne kategorije na koje se zeleni zidovi dijele i koje su objanjene u daljnjem tekstu su:
1) Zelene fasade
2) Zidna vegetacija
3) Sistemi ivueg zida

2.1.

Zelene fasade

Vertikalno ozeljenjavanje je koncept primjene

vegetacije na vertikalnim povrinama (fasadama).
Zelene fasade su zidovi prekriveni biljkama
penjaicama i kaskadnom vegetacijom. Zelene
fasade su najjednostavnija primjena zelenih zidova.
Zelene fasade koje trenutno postoje na tritu
mogu se klasificirati u dvije glavne kategorije: biljke
koje su ukorijenjene u zemlji i biljke koje su
ukorijenjene u umjetni supstrat.
2.1.1. Biljke posaene direktno u tlo
Biljke imaju svoje korijenje u tlu koje se nalazi u
podnoju zgrade i rastu direktno uz fasadu. To
Slika 1. Primjer zelene fasade
znai da biljke rastu prirodnim putem bez upotrebe
potpornog sutava. Ovakvom tipu zelenih fasada
treba jako dugo vremena da bi prekrio cijelu povrinu zida (ovisno o povrini zida i tipu zasaene
biljke). Ne postoji potreba za sistemom za navodnjavanje jer biljke uzimaju vodu iz prirodnih izvora
poput kinice i vode koja se nalazi u zemlji. Ova kategorija se jo moe dodatno podijeliti u sistem
biljaka koje se same penju po zidu i sistem biljaka kojima je potrebna potporna konstrukcija.
Prijanjajua struktura korijenja omoguava biljki da se direktno privrsti na fasadu. Ovisno o
biljkama koje se koriste potreban je razliit vremenski period da se pokrije i cijela fasada. Osim
toga trebamo odluiti koliko emo biljaka koristiti i na kojoj udaljenosti jedna od druge. Nemaju sve
vrste biljaka jednaka prijanjajua svojstva da bi se mogle same prikvaiti za fasadu i rasti direktno
na njoj. Za te vrste biljaka moe se koristiti specijalno dizajnirana potporna konstrukcija koja ima
omoguava da rastu sve dalje i dalje i ire svoje grane u vertikalnom smjeru. Trenutno postoje dva
najee koritena potporna sistema a to su: modularni reetkasti sistem i kablovski/iani sistem.
4

2.1.1.1.

Modularni reetkasti sistem

Osnova ovog sistema je kruti, lagani, trodimenzionalni panel napravljen od plastificarne pocinane
zavarene eline ice koja podupire biljke licem reetke, kao i dubinom panela. Ovaj sistem je
dizajniran da dri zelenu fasadu podalje od povrine zida tako da se biljka ne privruje za zid.
Zbog toga to su paneli kruti, mogu se koristiti odmah uz zid, ali i kao samostojee zelene fasade.
Samostojee strukture se mogu koristiti kao paravani i izolacija od pogleda i to u obliku ograda,
stupova ili uz autoceste kao zvuna barijera. Mogu se koristiti i da sakriju mehaniku opremu,
servisna podruja i ostala podruja
zgrade koja nekim dijelom naruavaju
njen estetiki izgled. Paneli mogu biti
spojeni i sloeni tako da pokriju velike
povrine ili oblikovani u razliite oblike i
krivulje.
2.1.1.2.

Kablovski/iani sistem

Slika 2. Primjer modularnog reetkastog sistema

Ova vrsta sistema koristi kabele ili iane

mree. Kabeli se upotrebljavaju na
zelenim fasadama za podrku
brzorastuih biljki penjaica sa guim
liem. iane mree se esto koriste kao
potpora spororastuim biljkama kojima treba dodatna potpora. Fleksibilnije su i pruaju vie
oblikovnih rjeenja od kablovksih. Oba sistema koriste eline kabele visoke vrstoe, sidra i
dopunsku opremu.

2.1.2. Biljke posaene u kutije za

sadnju
U ovom sluaju biljke rastu iz kutija za sadnju
kojima se nalazi zemlja. Kutije za sadnju
biti postavljene na dnu fasade ili na krovovima
visei sistemi. Za ovaj tip je potreban sistem
navodnjavanja jer biljke nisu ukorijenjene
direktno u tlo. Kod ovog sistema je takoer
potreban jako dug vremenski period da bi
pokrile cijelu fasadu. Zbog malih dimenzija
za sadnju korijenje biljaka ne moe rasti
neogranieno i zbog toga je i sam rast biljaka
ogranien. Iz tog razloga je potrebno postaviti

Slika 3. Primjer ianog sistema

u
mogu
kao

kutija

kutije
5

za sadnju na svakom katu kako bi se izbjegle praznine na fasadi. Ponovno postoje dva sistema
kako izvodimo ovaj tip fasadnih zidova: biljke rastu direktno ili indirektno uz zid.

Slika 4. Izgled jednog sistema sa kutijama za sadnju

2.1.3. Biljke prikladne za zelene fasade

2.2.

Zidna vegetacija

Promatrajui vertikalnu podjelu zid se sastoji od tri dijela: baze, povrine zida sa spojevima i vrha.
Zidna vegetacija je poseban tip zelenih zidova, gdje biljke rastu na povrini zida, naroito u
spojevima i pukotinama. Spontani rast biljaka je prirodni proces i zbog toga na zidovima imamo
nepravilnu strukturu biljaka. Danas se zidna vegatcija moe podijeliti u dvije kategorije: prirodna
vegetacija i prefabricirani paneli s vegetacijom.

Slika 5. Prirodna vegetacija na zidu

2.2.1. Prirodna vegetacija

Ovaj tip zelenih zidova se esto moe pronai na starim
zidovima, spomenicima i zgradama u povijesnim dijelovima
grada. Razvoj biljaka najvie ovisi o stupnju raspadanja
graevnog materijala od kojeg je taj zid napravljen.
Zelenilo ima nepravilnu strukturu i raste prirodno bez
ikakvih ljudskih intervencija
2.2.2. Prefabricirani paneli s vegetacijom
Ovaj tip zelenih zidova koji koristi betonske panele je novi
dizajn u zelenim strukturama. Postoje studije koje rade i
testiraju betonske panele s vegetacijom na njima. Paneli
su izgraeni od betona s belikim porama izmeu agregata.
Te pore su ispunjene zemljom kako bi se osigurala
Slika 6. Prefabricirani panel
mogunost rasta za biljke. Dizajnirani su da bi iskoristili
vodu iz ve postojeih izvora kao to su kia i snijeg. Postavljajui ih pod malim nagibom u odnosu
8

na vertikalu omoguava im se apsorpcija vie vode i samim time pridonosi procesu rasta biljaka.
Problem je to postoji malih broj biljaka koje mogu rasti u tim panelima zbog visoke pH vrijednosti
betona.
2.3.

ivi zid sistemi

Ovi sistemi se razlikuju od zelenih fasada jer se kod njih zemlja koja je potrebna za rast biljaka ne
nalazi u podnoju zida ve se nalazi na samom vertikalnom dijelu sistema zbog ega se mogu
izgraditi i postaviti gotovo bilo gdje. Mogu opstati u razliitim klimatolokim uvjetima i jedna od
njihovih glavnih karakteristika je da se koristi umjetni supstrat za rast biljaka. Zidovi zgrada su
najprikladniji za sisteme koji koriste hidroponsku tehnologiju za pridravanje biljaka koje su
odvojene od zida vodonepropusnom membranom koja uva samu strukturu zida. Ovi sistemi ne
ovise samo o biljkama penjaicama i zbog toga se moe postaviti vei izbor biljaka koje moemo
planski postaviti prema karakteristikama i funkcijama koje tom prostoru trebaju. Ali zbog te
raznolikosti biljaka potrebna je i vea njega nego to je zahtijevaju zelene fasade. Osim to se
koriste u eksterijeru neke zgrade, mogu se koristi i u interijerima. Takoer se dijele u dvije kategorij:
prefabricirani sistemi i in sistu sistemi.

Slika 7. Izvedba jednog sistema ivog zida

2.3.1. Prefabricirani sistemi

Prefabricirani ivi zidovi se sastoje od panela u kojima su biljke uzgojene prije postave, te se
postavljaju na okvire. Modularni paneli se sastoje od plastinih spremnika, geotekstila, supstrata za
rast i vegetacije. Raznolikost biljaka koje se mogu koristiti je velika, ukljuujui razne vrste paprati,
niskog raslinja, viegodinjeg cvijea i jestivih biljaka. Paneli su dizajnirani da doputaju protok
vode od jednog modula do drugoga. esto se navodnjavanje postavlja odmah u poetku kako bi
se osigurala najefikasnija metoda drenane mogunosti. Cijev koja kapa vodu je ugraena u
sistem i povezana je s pumpom za vodu koja osigurava dodavanje posebnih nutrijenata u vodu za
zalijevanjeako je to potrebno. Nutritijenti su primarno distribuirani kroz sistem navodnjavanja koji
cirkulira vodu od vrha sistema nadolje. Zbog toga su istraivai razvili posebni automatizirani
sistem za navodnjavanje i dodavanje nutrijenata kako bi se odravanje sistema ivog zida
olakalo. Postoji mogunost i centralnog provjeravanja postoji li potreba za dodatnom koliinom
vode i nutrijenata. Koritenje pitke vode je uvijek mogue, dok koritenje kinice ovisi o koliini
oneienja u njoj. Kinicu treba filtrirati i zahtijeva vie odravanja. Zidovi koji su orijentirani na jug
zahtijevaju vie vode od onih koji su orijentirani na sjever, a osim toga veliku ulogu u koliini vode
koju biljke zahtijevaju ine i klimatoloke okolnosti.

10

2.3.2. In situ sistemi

In situ sistemi su zapravo polu
zgotovljeni sistemi koji mogu biti
instalirani na fasade. Nakon
postavljanja svih slojeva filca biljke se
mogu postaviti u pripremljene epove.
Sistem baziran na slojevima filca je
samo jedan od in situ sitema. Cijeli taj
sistem se fiksira na elini okvir koji
fiziki podupire biljke i supstrat
potreban za njihov rast. Biljke se
stavljaju u epove nakon to se sistem
privrsti za fasadu i ti se epovi uvijek
navodnjavaju. Meutim biljke ne mogu
rasti unedogled i zbog toga ne
moemo koristiti biljke za dugim i
velikim korijenjem. Stalni sistem
navodnjavanja je potreban i kontrolira
se senzorima vlage. Potrebno mu je 3
litre vode dnevno na 1m2, ali to
naravno ovisi o godinjem dobu,
vremenskim uvjetima i orijentaciji
fasade. Svaki kvadratni metar se
sastoji od 25 biljaka i prosjena teina
zajedno za elinim okvirom iznosi 100
kg/m2.

Slika 8. Klasian oblik jednog In situ sistema

11

2.3.3. Biljke prikladne za sisteme ivog zida

12

3. Prednosti i mane

PREDNOSTI:

Filtriranje estica zraka i samim time poboljavanje njegove kvalitete

Smanjenje pojave toplinskih otoka u urbanim sredinama
Pruanje zvune izolacije
Ublaavanje unutarnje temperature graevine zbog sjene koju pruaju
Kreiranje mikroklime koja pomae pri mijenjanju klime cijelog grada
Pruanje bioraznolikosti
Pruanje jako lijepog i jedinstvenog izgleda
Poboljavanje izolacijskih svojstava zimi i ljeti

Mogunost oteenja fasade ako je zelena fasada direktno na zidu

Odravanje
Cijena
Navodnjavanje

MANE:

13

TEHNIKO VELEUILITE U ZAGREBU-GRADITELJSKI ODJEL

4. Zakljuak
Termin zelena fasada oznauje nain izvoenja vanjskog, vidljivog dijela graevine pri
kojem neku veu povrinu te graevine nastanjuju biljni organizmi.
Iako pojava zelenih fasada datira jo iz doba prije nove ere izvedbe zelenih fasadi u veem
dijelu moemo pronai preteito na podruju Skandinavije.
Sama nepopularnost je vidljiva u nedostatku specijaliziranih tvrtki koje bi taj posao odraivale
i odravale. Obzirom da je do pojave novih tehnologija rok trajanja zelenih fasada bio
relativno kratak, a s druge strane poetna investicija je daleko vea od ostalih oblika fasada,
samoj nepopularnosti se ne moramo puno uditi.
Prednosti zelenih fasada su kontrola odvodnje kie, kontroliranje kvalitete zraka, utjecaj na
temperaturu okolia, uteda energije utroene na grijanje i hlaenje prostora i estetska
vrijednost. Mane su mogunost loe izvedbe, velika poetna investicija, odravanja i
nedovoljna educiranost izvaa.
Zelene fasade su i dosta nepoznat pojam to bi trebalo promijeniti obzirom na sve prednosti
koje nam donose jer zelene fasade i krovovi ne utjeu samo na ovjeka i njegov ivot u
urbanoj sredini ve i na mnogobrojne kako biljne tako i ivotinjske vrste.
U doglednoj budunosti bi zelene fasade trebale postati stadardni dio ponude graevinskih
firmi na tritu pa tako postati i pritupanije irem krugu ljudi ime bi se uklonila i veina
preostalih problema u gradnji i odravanju zelenih fasada.

14

TEHNIKO VELEUILITE U ZAGREBU-GRADITELJSKI ODJEL

5. Literatura
1. Environmental Affairs Department City of Los Angeles (2006). Green Roofs-Cooling Los
Angeles: A Resource Guide. Los Angeles: 200 N. Spring Street
2. Vrani,T.(2005). Graevne konstrukcije: Zeleni krov. Graevinar, 57 (7).
3. Zbanik-Seneganik,M.(2006). Graevne konstrukcije: Zeleni krovovi. Graevinar,58 (4).
4. Tomorad, M (2014). Visei vrtovi Babilona. STARA POVIJEST.EU. Dostupno na:
www.starapovijest.eu/viseci-vrtovi-babilona/ [9. prosinca, 2014.]
5. GSky Plant Systems, Inc. (2014). Gsky brochure. Canada: GSky Plant Systems, Inc.
6. State of Victoria through the Department of Environment and Primary Industries (2014).
Growing Green Guide: A guide to green roofs, walls and facades in Melbourne and Victoria,
Australia. Melbourne: of Victoria through the Department of Environment and Primary
Industries.
7. Hui S (2013). Guidelines for the design and application of green roof systems. Hong Kong:
The Chartered Institution of Building Services Engineers.

15