Tople lijehe

Tople lijehe slue za proizvodnju mladih sadnica iz sjemena ili reznica,te njihovo pikiranje i presaivanje,u zimskom
periodu za uvanje biljaka i njihovu zatitu od ranih jesenjih i kasnih proljetnih mrazeva. Tople lijehe se sastoje od
prozora, prozorskog rama,pokrivaa reetki za zasjenjenje i izvora zagrijavanja. Prozor je pravougaonog oblika i pravi se
od drveta ili metala. Ram je zastakljena povrina koja se postavlja na drvenu ili gvozdenu armaturu,obino je duine
4m,a irine 1,5m, najede je od drveta u obliku sanduka ili poloen na zemlju (ili sloj ubriva,slame ili lida). Pokrivai
mogu biti napravljeni od tankih drvenih letvica koje su izmeu sebe povezane metalnim spojevima ili icom,a mogu se
napraviti i od rogoza ili fine trake. Njihova uloga se sastoji u smanjenju intenziteta svjetlosti. Za zatitu od jakih
osunanja mogu se koristiti platna ili matirana stakla.
Kad je uticaj prirodne svjetlosti nedovoljan,koristi se elektrina svjetlost. Meu mehanikim sredstvima za konzerviranje
suneve toplote postoje staklena zvona. Toplotni izvori za zagrijavanje toplih lijeha vedinom se sastoje od raznih vrsta
organskih ubriva, putem vodene pare, vode ili elektrine energije. Za pravljenje toplotnog sloja mogu se koristiti
slama,lide ili gradsko smede. Najvie se cijeni konjski stajnjak pomijean sa lidem, jer svojom fermentacijom daje
veoma jaku toplotu (70-80C). Govei stajnjak je zbijen i veoma sporo se zagrijava,pa se upotrebljava samo u nedostatku
konjskog ubriva. Oviji stajnjak se sporo zagrijava i moe proizvesti najvedu temp do 60C. Prije nego se pone sa
procesom punjenja toplih lijeha, potrebno je utvrditi vrste koje demo uzgajati, kako bismo im stvorili to povoljnije
uslove i zadovoljili njihove zahtjeve prema temp,intenzitetu osvjetljenja, vlanodu vazduha i zemlje i drugim faktorima
sredine. Stajnjak se priprema 10 dana prije punjenja tople lijehe slaganjem u gomile koje se mijeaju sa slamom i
povremeno vlae vodom. Topla lijeha se priprema tako to se na dno postavlja drenani sloj od rogoza ili granja, ljunka
ili otpadaka saksija. Preko drenanog sloja postavlja se svje stajnjak u slojevima,s tim da se svaki sloj podjednako sabije.
Ako se lijeha formira u zimskom periodu, debljina sloja treba biti 40-50 cm, a ako u proljede onda 20-30 cm. Nakon
punjenja u lijehu se stavlja ram,pokrije pokrivaima i svjee zagrijanim stajnjakom. Ovako napunjenje lijehe ostavljaju se
2-3 dana da se dobro zagriju do stavljanja zemljinog sloja.

Vrste toplih lijeha

Tople lijehe se mogu podijeliti na: jednostrane,dvostrane,holandske,pokretne i stalne. Jednostrane tople lijehe se
postavljaju u pravcu istok-zapad sa nagibom prema jugu. Dvostrane lijehe nastaju spajanjem dvaju jednostranih lijeha i
postavljene su u pravcu sjever-jug. Kod holandskih lijeha zidovi su ukopani u zemlju i na njih se postavlja prozor
orijentisan prema jugu. Pokretne lijehe su sastavljene od elementa koji se mogu pomijerati (montani elementi), dok su
nepokretne lijehe raene od statikih materijala (cigla,kamen ili beton). Prema koliini toplote koju zrae,lijehe se dijele
na: tople,polutople i hladne. Kod toplih lijeha sloj stajnjaka je 75cm, a koliina proizvedene temp je 18-20C; polutoplih
je 50-60cm i temp 14-16C; hladnih sa slojem samo 30cm.

Staklenici

To je najsavreniji oblik zatidenog prostora sa funkcionalnim prednostima u odnosu na tople lijehe. Savremeni
staklenici raspolau sa ureajima koji automatski reguliu mikroklimatske uslove. U njima se pomodu automatskih
ureaja i aparata moe obezbijediti dui ili kradi dan,uslovi za skradenje vegetacionog perioda,te ubrzavanje formiranja
cjelokupne biljke. Oni slue za proizvodnju rezanog, sobnog i sezonskog cvijeda. Mogu se koristiti i za prezimljavanje
vrsta koje ne mogu boraviti na otvorenom tokom zime. Staklenici se uglavnom sastoje iz elemenata konstrukcije i
unutranje instalacije. Osnovni elementi konstrukcije su: nosai konstrukcija, krovna staklena povrina, bona staklena
povrina, otvori za provjetravanje i vrata. Unutranje ureenje ine: vodovodne instalacije, elektrine instalacije za
grijanje, stalae,staze, ureaji i aparati za regulisanje temp zemljita i vazduha. Staklenici se mogu zagrijavati pomodu
suneve energije, pedima, vodenom parom, toplim vazduhom i elektirnom energijom. Zagrijavanje velikih staklenikih
kompleksa se najvie vri toplom vodom,a manji staklenici se zagrijavaju prirodnom cirkulacijom vode pod niskim ili
visokim pritiskom. U novije vrijeme tei se primjeni solarne energije. Solarnu energiju osim staklenika mogu koristiti i
plastenici.
Prema graevinsko-tehnikim karakteristikama staklenike dijelimo na: jednostrane,dvostrane, blok, hangarne i
proizvodne staklenike. Jednostrani staklenici se sastoje od jednog vertikalnog zida uz koji se naslanja kosi krov. Obino su
malog kapaciteta i koriste se za sjetvu sjemena i pikiranje rasada, te gajenje biljaka u manjim saksijama. Dvostrani
staklenici pokriveni su staklom sa obje strane,povoljni su za gajenje dekorativnog bilja i za njihovo forsiranje. Blok
staklenici su bono spojeni pojedinani staklenici. Mogu se koristiti za uzgoj cvjetnih kultura koje se sade direktno u
zemlju. Najvie se u njima uzgaja rezano cvijede, kao rue, karanfili, strelicije,gerberi,frezije itd. Hangarni staklenik je
natkriven samo jednim dvostranim krovom,slue za proizvodnju rezanog cvijeda. Proizvodni staklenici i uslovi koji se u
njima stvaraju zavise od kulture koju uzgajamo i njenih zahtjeva prema zemljitu, intenzitetu osvjetljenja, te
agrotehnikim mjerama i vlanosti. U sklopu staklenikih pogona treba biti mjesta za specijalnu prostoriju koja slui za
sjetvu i oiljavanje cvjetnih kultura. To su mnoare u kojima je temp neto via (18-20C) nego u drugim dijelovima
staklenika. Prema visini temp,staklenike dijelimo na: tople, umjereno tople i hladne. U tople spadaju oni koji imaju temp
15-20C, umjereno tople 8-12C, a hladne 5-7C.

Plastenici

Objekti plastenika ugrauju se na betonske temelje. U betonske temelje se ugrauju ankeri na koje se oslanja
konstrukcija objekta, tako da pojaa njenu otpornost na uticaj vjetra i snijega. Unutar plastenika su betonirane staze ili
ako se radi o proizvodnji koja je locirana iskljuivo na stolovima,betoniraju se cijele podloge. Plasteniki pogon se sastoji
od elinih cijevi. Konstrukcija se izvodi od montanih elemenata koji su meusobno povezani. Na osnovu konstrukcije
ugrauju se ventilacioni otvori. Objekti plastenika se izvode kao jednoluni ili tunelski, irine 6-8m, duina je proizvoljna.
Pokrivanje plastenika se vri folijama, PVC folijama, filon ploama i vidril ploama. Grijanje moe biti: toplom vodom,
pomodu grijaa, kombinirano, podnim grijanjem, sunevom energijom,termalnim ili otpadnim tehnikim vodama.
Navodnjavanje se rjeava automatskim putem,programiranjem za 7 dana. Tu se moe organizovati visede i leede
navodnjavanje,sistem kap po kap i irigacija.

EKOLOKI FAKTORI UZGAJANJA HORTIKULTURNIH BILJAKA
Svjetlost

Bez svjetlosti se ne moe odvijati fotosinteza kojom biljke pomodu zelenog pigmenta lista- hlorofila apsorbuju energiju
suneve svjetlosti, koju uz pomod CO2 i H2O pretvaraju u energetski bogato organsko jedinjenje. Efekat svjetlosti u
odnosu na rastenje biljaka zavisi od njegovog intenziteta, kvaliteta i trajanja osvjetljenja. Svjetlost nije homogena,nego
se sastoji od svjetlosnih talasa razliite talasne duine: ultraljubiaste 12-400mn, od ljubiaste do plave 400-490 mn, od
zelene do crvene 480-760mn, intenzivno crvene 760-6000mn. Za obavljanje asimilacionog pocesa u biljkama
najpogodniji dijelovi sunevog spektra se kredu u intervalu od ljubiastih i crvenih zraka, tj 400-760mn. Zelene zrake
reflektuju od hlorofilnih zrna i utiu na stvaranje zelene boje, dok crvene prolaze kroz list i u njemu se pretvaraju u
toplotu. Svjetlosne zrake u sunevom spektru su razliite duine i imaju veoma raznoliko dejstvo na rast biljke. Tako
plave i ljubiaste zrake utiu na smanjenje njihovog rasta, dok crvene i ute imaju suprotan efekat. Cvjetne i lisno
dekorativne kulture su veoma osjetljive na prisustvo svjetlosti. Npr. Asparagus sprengeri je biljka koja vrlo brzo reaguje
na prisustvo svjetlosti,pa se na njoj manifestuje stvaranje listova bez hlorofila. Dodatnim vjetakim osvjetljenjem,
struktura etioliranih biljaka moe osjetno izmjeniti ved u trajanju od 1-2min.
Fotoperiodizam je reagovanje biljaka na duinu osvjetljenja. Duina dana utie na pojedine procese tokom ontogeneze.
Osnovni kriterijum fotoperiodizma se obino smatra cvjetanje biljke. Na svjetlosni stadij i njegovu duinu utie porijeklo
biljke, njena starost, ishrana itd. Tako imamo biljke dugog dana, kratkog dana i neutralne. Kod biljaka kratkog dana,
specifini proizvodi fotosinteze nisu otporni i zato je potreban dui period tame da bi se one sauvale od raspadanja. Ovi
specifini proizvodi dugodnevnih biljaka otporni su prema fotohemijskim reakcijama koje utiu na njihovo raspadanje-
transformacije. Biljke kratkog dana su: Dahlia, Phlox, Viola tricolor, Hiemalis, Zinnia, Begonia, Chrysanthemum. Biljke
dugog dana:gladiola,delphinium, narcissus, petunia hybrida, primula,ageratum itd. Neutralne biljke: anemona,dianthus,
lupinus i aquilegia.

Toplota

Biljke primaju suneve zrake na 2 naina. Prvi nain je zagrijavanje kroz organe biljke koji upijaju suneve zrake i
pretvraju ih u toplotu. Drugi nain se sastoji u koritenju toplote od zagrijanog zemljita i vazduha koji se nalazi
neposredno iznad tla. Porast temp u zemljitu uslovljava apsorbovanje vode iz njega i pospjeuje aktiviranje
mikrobiolokih procesa. Tako je biljci omogudeno uspjenije uzimanje hranjivih materija iz zemljita. U sluaju kad je
zemlja smrznuta, biljka ne moe da koristi iz nje vodu i hranjive materije, te dolazi do umiranja zbog hladnode i isuivanja
usljed tzv fizioloke sue. Temp zemljita je u uskoj povezanosti sa temp vazduha. Biljke se najbolje razvijaju kada je
temp tla 2-3 C iznad temp vazduha. Ovakve uslove postiemo automatizacijom staklenikih pogona. Razne vrste biljaka
za otpoinjanje asimilacionog procesa imaju razliite zahtjeve za temp. Kod nekih vrsta asimilacija poinje na temp 3-4C,
a kod nekih 20-25C. Meutim za sve biljke asimilacioni proces prestaje na temp od 40-50C. S povedanjem temp iznad
optimuma asimilacija vie nije moguda,disanje je jako ubrzano,a dolazi i do povedanja transpiracije. Biljke u ovakvim
uslovima troi sve rezervne materije, nove ne stvara i tako dolazi do njenog uginuda. Ako temp spadne ispod
asimilacionog minimuma ne dolazi do formiranja nove supstance, i nakon potpune potronje akumulativnih rezervi
hranjivih materija i nemogudnosti disanja dolazi takoer do uginuda biljaka.

Voda

Usvajanje vode od strane biljke se moe posmatrati sa 2 aspekta: pasivno usvajanje vode je posljedica transpiracije,dok
je aktivno usvajanje uslovljeno ivotnom aktivnodu biljaka,utrokom energije i osmotskog pritiska. Kretanje vode
osmotskim putem vri se kroz delijski zid, kroz koji skupa s njom prolaze i mineralne materije. Voda koja je uzeta preko
korjenovih dlaica, usisava se preko sprovodnih sudova u sve dijelove biljke i preko lista gubi jedan njen dio ispravanjem,
tako se biljke osposobljavaju za ponovno primanje vode iz zemlje. Usisna mod biljaka zavisi od sastava zemljita,
intenziteta svjetlosti, toplote i vlanosti vazduha.

RAZMNOAVANJE CVJETNIH KULTURA

Jednogodinje i dvogodinje cvijede se veinom razmnoava generativnim putem (sjemenom), dok se vedina perena
razmnoava vegetativno (reznice).

Generativno razmnoavanje

Sjeme svake biljne vrste odlikuje se razliitim, biohemijskim i genetikim svojstvima. Fizike osobine: veliina,oblik, boja,
sjaj, miris, istoda. Biohemijske osobine:energija, klijavost ili nemogudost klijanja. Genetski faktori: ukazuju na to da li je
sjeme sortno ili ne sortno ili hibrid. Sjetveni kvaliteti sjemena su: klijavost, energija klijanja, apsolutna teina i istoda,
dok je sortni kvalitet odreen autentinodu sorte i stepena njene reprodukcije. Spoljni izgled sjemena je bitan
pokazatelj njegovog kvaliteta. Ako je sjeme krupno i sjajno,ono je kvalitetnije i ima vedu klijavost,iz takvog sjemena
razvijaju se kvalitetne biljke. Za ocjenu kvalitete sjemena bitno je utvrditi njegovu apsolutnu teinu. Apsolutna teina je
teina 1000 sjemenki u suhom stanju. Broj sjemenki u gramu sjemena treba poznavati radi uspjenog planiranja sjemena
za sjetvu. istoda sjemena je vrlo vana za kvalitet i uspjeh sjetve. Ako se sjeme sije neisto, ne moe se pravilno odrediti
sjetvena norma, pa se moe desiti da se biljke zasiju prerijetko ili pregusto. Uz to sjeme moe biti zaraeno nekim
korovom. isto sjeme je ono bez ikakvih ivih ili mrtvih primjesa, bez mehanikih povreda. Pod istim sjemenom
podrazumijeva se odnos izmeu istog sjemena odreene vrste ili sorte i prisustva sjemena drugih vrsta,sorti korova i
ostalih primjesa. istoda sjemena se izraava formulom: istoda %= teina istog sjemena x 100/ teina uzorka. Teina
uzorka se odreuje na taj nain to se odmjeri koliina sjemena koju isputujemo, pa odvojenu koliinu stavimo na stol i
pincetom izvadimo sve primjese iz njega. Oideno sjeme se izvaga, pa se odnos teine oidenog sjemena i uzorka
pomnoi sa 100 i dobijemo procenat istode. Klijavost sjemena odraava njegovu ivotnu sposobnost. Pod klijavodu
podrazumijevamo klijanje sjemenki u odreenim uslovima temp, svjetlosti i vlanosti. Klijavost je najbitnije unutranje
svojstvo sjemenskog materijala. Klijavost se moe ispitati na taj nain to se 100 zrna istog sjemena stavi na upijajudi
papir i pokrije tim istim papirom, te ostavi na toplom mjestu 18-25C. Papir se po potrebi vlai, jer sjeme ne smije biti
suho. Poslije 8-10 dana sjeme nie. Isklijane sjemenke se prebroje i taj broj predstavlja procenat klijavosti sjemena.
Formula za klijavost: K%= nx100/N n-proklijale sjemenke N-broj zasijanih sjemenki. Upotrebna vrijednost sjemena je
vrlo vana veliina, jer se prema njoj mogu izradunati stvarne koliine sjemena potrebne za sjetvu. Formula: UV=xK/100
UV-upotrebna vrijednost -istoda K-klijavost.
Sjetva poslije zriobe prema Boldwi se vri u sljededim sluajevima: a)kod onih vrsta koje ne podnose lagerovanje i ije bi
sjeme pri tome izgubilo klijavost b)kod biljaka koje bi za vrijeme lagerovanja proklijale c) kod biljaka koje de se pred
samo klijanje ubrati d) kad nema dobrih uslova za lagerovanje e) ako je sjetva odmah moguda.
Biljne vrste ije se sjeme prije sjetve lageruje: a) ako klimatski uslovi tog podruja ne dozvoljavaju sjetvu b) ako je sjeme
iz bilo kojih razloga u jesen prekasno pokupljeno, oideno ili dopremljeno c) ako imamo nejednak godinji priliv
sjemena i oscilacija u kvalitetu i cijeni d) u sluaju kad sjemena ima vie nego to je u toj godini potrebno. U tom sluaju
jedan dio se lageruje da bi se ostavio za godinu kada je priliv sjemena mali.
Klijanje sjemena u mnogome zavisi od njegovog naina uvanja i stepena sazrijevanja. U vrijeme uvanja sjemena ne
smije se izgubiti njegova sposobnost klijanja, nego se odgovarajudim postupcima ona mora ouvati. Prema duini
trajanja ivotne sposobnosti sjeme se dijeli u 3 grupe: a)mikrobiotske-kod kojih se ivotna sposobnost zadrava samo do
3godine b)mezobiotske-3-35god c) makrobiotske 35-100god.

Priprema sjemena za sjetvu

Priprema sjemena za sjetvu je neophodna u sluaju nemogudnosti klijanja sjemena, tj njegovog stanja mirovanja,
odsnosno dormantnost. Dormantnost je smjanjenje aktivnosti biljke ili nekog njenog dijela. Ovo moe biti izazvano
unutranjim iniocima u samoj biljci, spoljanjim uticajima i nekih brojnih djelovanja susjednih dijelova, najede
pupoljka. Klijanje sjemena moe izostati u sluajevima nepovoljnih vanjskih uslova temp, vlage ili njihovog odsustva.
Ovakav dio dormantnosti moe biti izazvan vanjskim faktorima-eksterna dormantnost i unutranjim-interna. Zavisno od
uzronika interne dormantnosti javlja se dormantsnot sjemenjae, embriona ili inhibitorna dormantnost. Da bi se
otklonila dormantnost sjemena, pristupa se raznim nainima njegovog tretiranja,kako bi se sjeme prije dovelo do
klijanja: a)tretiranje vodom- ostavljanje sjemena potopljenog u vodi 1-2 dana prije sjetve b) primjenom solne kiseline-
tvrdu sjemenu opnu moemo omekati sonom kiselinom ili hlornom vodom. Sona kiselina se koristi u vidu 2% rastvora.
Meutim ako se tretiranje vri hlornom vodom uzima se 1cm3 hlorne vode u 1l vode. C)mehaniko ozljeivanje
sjemena- moe se vriti pomodu bubnja u kojem se nalazi kvarcni pijesak ili komadid eljeza. Drugi nain je trljanje.
Koristi se kod krupnog sjemena.

Stratifikacija

Prevazilaenje smetnji u klijanju koje nastaje usljed dormantnosti embriona vri se u praksi stratifikacijom sjemena.
Mjeanje sjemena sa pijeskom moe se izvesti na 2 naina: a) sjeme i pijesak se slau u slojevima iste debljine (1-5cm).
Prvo se stavlja sloj sjemena i zavrava se sa slojem pijeska. B) sjeme i pijesak se izmjeaju u odnosu 1:1, 1:2 ili 1:3. Ovo
je bolji nain jer u sluaju zaraze nede dodi do zahvatanja itavog sloja. Prije stratifikovanja treba pripremiti kvarcni
pijesak, treba odstraniti pljesniva zrna i sjeme potopiti u vodu 1-2 dana. Kad se sjeme i pijesak naslau, potrebno ih je
zaliti vodom. Za stratifikovanje sjemena najpovoljnija temp je 1-5C. Duina trajanja stratifikacije je 1-6 mjeseci, zavisno
od dormantnosti embriona.

Sjetva sjemena

Moe se vriti na razliite naine: a) sjetva sjemena omake se koristi najede b) sjetva sjemena u brazde vri se
specijalnim ili malim motiicama c)sjetva sjemena u gnijezda koristi se cvijetne vrste krupnijeg sjemena i razne lukovice.
Na mjestu sjetve motiicom se napravi udubljenje gnijezda u koje stavljamo 3-20 sjemenki.
Sjetva sjemena moe se vriti: a)u staklari-vri se uglavnom kod cvjetnih vrsta sa sitnim sjemenom, zatim kod vrsta koje
trebaju dugo vremena visoku temp i koje se ne mogu u naim klimatskim uslovima razviti na otvorenom polju(begonia
semperflorens, petunia hybrida, salvia splendens). Sjetva u staklarama se vri u raznim posudama kao to su lonci ili
drveni sanduci. Prije sjetve sjemena vri se priprema posuda na sljededi nain: na dnu posude se stavlja drenaa od
komadida lomljenih saksija ili ljunaka, a iznad zemljina smjesa koja odgovara cvjetnoj kulturi koju uzgajamo. Prije sjetve
sjemena zemlja se dobro zalije i ocijedi. Poslije sjetve sjeme se pokrije fino prosijanom zemljom. Ako se sije vrlo sitno
sjeme,npr Begonia,Petunia i sl, ne pokriva se zemljom,nego se samo malo utisne i zalije. Posuda se zatim pokrije staklom
da se vlaga zadri ili papirom do klijanja. Prilikom nicanja sjemena potrebno je skidati kondenzovane kapi vode sa stakla
da se ne bi stvorila plijesan.
b) u toplim lijehama- siju se cvjetne kullture koje nemaju velikih zahtjeva prema temp. Sa sjetvom se poinje u martu.
Tople lijehe treba da budu zatvorene do poetka nicanja sjemena. Radi regulisanja vlanosti vazduha povremeno se vri
provjetravanje i oroavanje.
c) na otvorenom polju- primjenjuje se kod jednogodinjeg,dvogodinjeg cvijeda i perenskih vrsta koje su otporne prema
mrazu. Sjetvena sjemena na stalno mjesto vri se kod vrsta sa krupnim sjemenom koja ne rastu brzo i ne podnose
presaivanje.

Njega rasada-ponika

Mlade biljke koje tek isklijaju nazivaju se rasad ili ponike. Ponike su osjetljive na nedostatak svjetlosti i zato im proklijaju
sjeme se otkriva i izlae svjetlosti. Sa toplih lijeha se skidaju prozori i asure.

VEGETATIVNO RAZMNOAVANJE

Pod vegetativnim razmnoavanjem podrazumijevamo dobivanje novih biljaka putem oiljavanja njenih pojedinih
dijelova. To se vri reznicama lista, stabla, korijena,lukovica i specifinim nainom razmnoavanja putem meristema i
margotiranja. Najpogodnije vrijeme zauzimanje reznica je proljede i ljeto.

Reznice od stabla
Mogu biti zelene-sone,zrele ili poluzrele. Donji rez treba da je 2-3 mm ispod lanka,jer se na tom mjestu koncentrie
najveda koliina hranjivih materija. Ove reznice se uzimaju sa 2-3 lista na sebi. Meutim ako se radi na biljkama sa
krupnim listovima, skradujemo ih na polovinu radi smanjenja transpiracije i poboljanja oiljavanja. Ako se prilikom
uzimanja reznica formirao cvjetni zametak ili pup potrebno ga je ukloniti. U sluaju da se radi o reznicama vrsta koje u
sebi imaju mlijeni sok kao fikus, rez se posipa ugljenom prainom da se sprijei isticanje soka. Za oiljavanje se koristi
isti pijesak ili kombinacija treseta i pijeska uz prisustvo sredstva za pospjeenje oiljavanja. Pripremljene reznice se sade
u pijesak na dubini od 1-1,5cm i razmaku 2-3cm jedna od druge. Reznice nekih vrsta cvijeda(impatiens,monstera
deliciosa, nerium oleander) se mogu lako oiljavati u vodi. Reznice se uzimaju od matinih biljaka koje se uzgajaju u
posebnom dijelu staklenikih pogona koji se zove matinjak.

Razmnoavanje lisnim reznicama
Lisne reznice se mogu uzimati od dijelova lista, cijelog lista ili listova sa peteljkom. Ovaj nain razmnoavanja se koristi
kod begonia rex,santpaulia, sanseveria, sukulenti itd. U sluaju da uzimamo cijeli list sa dijelom peteljke okredemo ga na
nalije, nareemo nerve i taj dio postavljamo na vlaan pijesak i privrstimo kamenid. Novo korijenje de se prvo
formirati oko lisne peteljke, a zatim na lisnim nervima.

Razmnoavanje polijeganjem
Ovaj vid razmnoavanja se ne koristi esto, jedino u sluaju razmnoavanja puzavica. Za ovaj vid razmnoavanja je
karakteristino da se dijelovi biljaka povijaju u jamice debljine 10cm i zatrpavaju zemljom do vremena oiljavanja.

Razmoavanje izdancima
Ovaj nain se primjenjuje kod biljaka koje imaju sposobnost obrazovanja korjenovih izdanaka koji na izvjesnom
odstojanju od matine biljke imaju sposobnost formiranja mladih biljaka. Ova pojava se moe uoiti kod nephrolepisa.

Razmnoavanje korjenovim reznicama
Koristi se kod perena (lupinus,primula,anemone,delphinium,trollius). Obavlja se ljeti,odnosno odma poslije cvjetanja. Da
bi se dobile dobre korjenove reznice,matine biljke se paljivo vade,iste od zemlje,a zatim se sa najdebljih ila sijeku
reznice debljine 2-3cm. Ovako pripremljene korjenove reznice se sade na odstojanju od 2-3cm i zaliju.

Razmnoavanje djeljenjem korijena
Ovim nainom se razmnoavaju biljke koje imaju zadebljali korijen. Biljka se izvadi iz zemlje u jesenjem ili zimskom
periodu. Tom prilikom se ona isti od zemlje i pregledom utvrdi na kom mjestu i kako treba korijen izdjeliti. Svaki dio
postavljamo u pijesak vodedi pri tome rauna da gornji dio stoji uspravno,jer u protivnom nede dodi do formiranja
korijena.

Razmnoavanje dijeljenjam bokora
Koristi se za cvijetne vrste koje imaju jako razvijen busen i veliku snagu(santapulia,sanseveria,orhideja). Prilikom djeljenja
biljke svaki odvojeni dio treba da ima 3 ili vie izbojaka i dio korijena. Ovaj nain razmnoavanja ima najvie uspjeha ako
se obavlja u periodu mirovanja.

Razmnoavanje podzemnim dijelom
Podzemnim dijelovima biljke se mogu razmn. putem lukovica, gomolja ili rizoma. Lukovicama se mogu razmnoiti: tulipa,
narcissus, hyacintus i dr. Gomoljem: begonia, tuberthybrida, anemone. Rizomom: iris, convalaria, canna.

Razmnoavanje mladicama
Ovaj nain se primjenjuje kod biljaka koje obrazuju puno mladica (bilbergia i aspidistra).

Margotiranje
Najede se koristi kod fikusa koji su u prostoru zauzeli velike razmjere,te im je on postao premalen ili u sluaju kada
biljka gubi donje listove. Postupak: na eljenoj visini otrim noem napravimo plitak rez prema gore na stabljici ispod
lista ili lisnog vora. U rez se umetne kamenid,a rez se zaprai hormonskim prahom za zakorjenjavanje. Rez omotamo
vlanom mahovinom, zatim plastinom folijom, uvrstimo koncem ili rafijom. Formiranje novog korjena se primjeduje
nakon 3-4 nedelje,zavisno od vrste. To je znak za uklanjanje folije,te biljku odreemo ispod korjena,presadimo u drugu
posudu i zalijemo.

ISHRANA I ZATITA CVJETNIH KULTURA

Biljke mogu koristit ubriva posredno i neposredno za svoj pravilan razvitak. Za ubrenje i prihranjivanje cvjetnih kultura
koriste se ubriva organskog i mineralnog porijekla.

Organska ubriva
Su materije biljnog i ivotinjskog porijekla,a po sastavu i osobinama mogu biti veoma razliite. Prema nainu dobivanja
dijelimo ih na prirodna i industrijska. Prirodna se formiraju na svakom gazdinstvu i domadinstvu kao to su: stajnjak,
osoka, ljudske fekalije, slama,zeleno ubrivo, kompost,treset i dr, dok se industrijska ubriva dobivaju od otpadaka ili
sporednih proizvoda u industrijskoj preradi stonih i biljnih preraevina(duhanska praina).

Stajsko ubrivo
Stajsko ubrivo je veoma vano organsko ubrivo,koje sadri sve potrebne elemente za ishranu biljaka. Ono djeluje
pozitivno na poboljanje strukture zemljita, omogudava bolji razvoj korjenovog sistema i stimulie razmnoavanje
neophodnih mikroorganizama iz zemljita. Sastav stajskog ubriva zavisi od naina uvanja.

Osoka
Osoka spada u tena ubriva nastala od mokrade ivotinja, vode iz kanala i padavina. U osoki se azot i kalij nalaze u
rastvorenom obliku( urea, amonij, karbonat, i kalijum karbonat). Dejstvo osoke traje u periodu od 1godine.

Fekalije
Fekalije se koriste kao ubrivo samo u pregorjelom stanju. One predstavljaju azotno-fosforno ubrivo sa malim
sadrajem kalija i imaju veliku hranjivu vrijednost. Ovim ubrivom se ne smije zemljite tretirati pred sjetvu, jer prisustvo
plinova i velikih koliina azota tetno djeluju na biljke. Fekalije sadre N,P2O5 i K2O i unose se u koliini od 35m3 po
hektaru.

Slama
Slama slui kao ubrivo sa skromnim sastavom hranjivih materija u odnosu na stajsko ubrivo. Slama sadri 85% suhe
materije, N, O, P2O5 i K2O. Da bi se slama efikasnije iskoristila,prije upotrebe se isjecka, razbaca po povrini, uz dodatak
azotnih ubriva u koliini 0.6-0.8kg azota na 100kg slame.
Zeleno ubrivo-pod tim se podrazumijeva svjea biljna masa sa kojom se u zemljite unose organske materije, a sa njima
i hranjivi elementi. Zeleno ubrivo je vano za humifikaciju pjeskovitih, iscrpljenih zemljita i u sluajevima nedostatka
stajskog ubriva.

Kompost
Ovo organsko ubrivo se pravi od organskih i drugih otpadaka u naseljima i indistriji koji, preraeni pod uticajem
mikroorganizama i mikrofaune, predstavljaju kvalitetno sredstvo za ubrenje biljaka. U sastav komposta ulaze vrtni i
kudni otpaci, lide, grane, slama,pepeo, fekalije itd. Zajedniko za komposte koji su sastavljeni od razliitih komponenata,
jeste to se proces humifikacije odvija do kraja, pa je organska materija u njima identina humusu.
Treset i ubriva na bazi treseta
Treset je prirodna tvorevina koja se stvara kada se mrtva organska materija biljnog porijekla formira u uslovima velikog
vlaenja. S obzirom na uslove pod kojima se obrazuje razlikuje se visinski,nizijski, treset i tresetno kulturni supstrati:
bioflor, superbioflor, homoferit i dr. U savremenoj proizvodnji cvijeda za poboljanje strukture zemljita i za uzgoj cvijeda
koriste se Humograh I i II i Phragmites I i II.

Humograh
Humograh I je prirodno humusno ubrivo koje se priprema kompostiranjem prirodnog dobro razloenog treseta.
Njegova glavna aktivna komponenta je humusna materija u kojoj se nalazi visoki procenat humusne kiseline. Svojim
prisustvom on djeluje na poboljanje fizikih,hemijskih i biolokih osobina zemljita. Humograh I pokazuje slabo kiselu do
neutralnu reakciju to predstavlja optimum za vedinu cvjetnih kultura. Da bi primjena ovog ubriva bila uspjenija
dodaju se odgovarajude koliine fosfornih i kalijevih ubriva.

Phragmites I
Ovo ubrivo je prirodno tresetno ubrivo sa velikim kapacitetom,a utie na poboljanje hemijskih i biolokih osobina
zemljita.Njegov utjecaj se osjeda na stvaranje povoljnih uslova aeracije zemljita i ubrzanog razvitka biljaka.Phragmites I
sadri 50% organske materije,N, a u manjoj mjeri i humusa.Koriste se kao dodatak zemljinim smjesama u proizvodnji
cvjetnih kultura,jer njegovo prisustvo umanjuje potrebe za estim zalijevanjem.

Vermikompost
To je novo organsko bioorgansko ubrivo dobiveno preradom stajskog ubriva i drugih otpadaka putem aktivnosti
crvenih kalifornijskih glista.Ovo ubrivo se odlikuje tamnom bojom,finom strukturom,bez mirisa.U njegovom sastavu
odnos C:N je 6:11.Poto je bez mirisa uspjeno se koristi za proizvodnju cvijeda u saksijama.

Ptiiji izmet
Ima veliku hranjivu vrijednost a u njegovom sastavu ima P2O5 i K2O. On se mijea sa vodom i ostavlja u takvom stanju
10-15 dana nakon ega se masa razrijedi u omjeru 1:10 i u takvom obliku koristi kao ubrivo.Ovo ubrivo se koristi za
cvijetne kulture kod kojih elimo ubrzati cvjetanje,i u tom sluaju zalijevamo ovim rastvorom 1-2 puta sedmino.

ubrivo od peradi
To je koncentrovano i brzodjelujude org ubrivo.Na njegov sastav utie vrsta ivine,starost i nain uzgoja,koliina i vrsta
konzumirane hrane i sadraj vode.Razlikujemo kokoiji izmet u suhom stanju (iz kokoinjca gdje su kokoi tu samo preko
nodi) i u svjeem stanju (kod vedih farmi koka) a moe biti i pomjeano i sa prostirkom (poslje proizvodnje brojlera). Suhi
kokoiji izmet se potopi u vodu i tek nakon fermentacije pomjea sa zemljom. Kod svjeeg izmeta se vri mjeanje sa
vodom,to uslovljava pojavu fermentacije. Prostirka utie na kvalitet ubriva,jer od njene vrste ( sastava) zavise gubici
azota i sadraj ostalih hranjivih materija.

Duhanska praina
Nastaje u tehnolokoj preradi duhana.

Biopost Cofuna
To je org humusno ubrivo u obliku praka ili granula sa visokom koncentracijom mikroorganizama. Primjenom ovog
ubriva moe se u potpunosti zamjeniti stajsko ubrivo. Djeluje uspjeno i na poboljanje strukture zemljita,u sebi ne
sadri patogene gljivice i sjeme korova,ne pali korijen niti druge djelove biljke.Zadrava svoj kvalitet trajanja,nema
neprijatnog mirisa, a primjena je laka i praktina. Ako se koristi za sobno cvijetne kulture,onda se 1m3 zemlje mjea sa
25-30 kg bioposta.Prilikom primjene ovog ubriva treba voditi rauna da se ne koristi sa NPK ubrivima jer ono
onemogudava mikrobioloku aktivnost. Zbog toga NPK ubriva treba koristiti 14 dana prije planiranog ubrenja
biopostom.

Tena ubriva
Koriste se kao sredstva za prihranjivanje s ciljem poboljanja porasta i kvaliteta biljaka. Ova ubriva pored N,P,K sadre i
mikroelemente (Fe,Mn,Cu,Mo,Co), a utiu i na otklanjanje hloroze i povedanje otpornosti prema tetoinama i
bolestima. Ova ubriva se nanose putem lista na biljku,a koriste se u sluaju nedovoljne ishrane nekim elementom ili
kada je apsorpcija hranjivih materija putem korjena onemogudena. Tena ubriva veoma esto u sebi sadre stimulatore
rasta. ubrenje putem navodnjavanja-fertigacije moe biti izvedeno na vie naina: oroavanje kap po kap sistem i
putem navodnjavanja kanalima.
Vuxal 12:4:6-ovo teno ubrivo se sastoji od NPK ubriva uz dodatak mikroelemenata,i hormona za razvoj korjena i
biljne vitamine. Ovaj preparat u svom sastavu ima materije koje omekavaju vodu i reguliu pH vrijednost. Vuxal ima
sposobnost da sprjeava fizioloka oboljenja kod biljaka,a koja nastaju usljed nedostatka nekog hranjivog elementa,za
tretiranje ukrasnih biljaka u staklenicima upotrebljava se u koncentraciji 0,1%.
Floris uti 9:9:7- sadri N,P,K i materije porasta. Primjenjuje se u toku vegetacije za prihranjivanje sobnog i balkonskog
cvjeda.
Floris zeleni 10:5:5-sadri makroelemente i materije porasta. Upotrebljava se za folijarno prihranjivanje cvijeda.
Flovit-tekude ubrivo N:P:K na tritu se nalazi u 4 varijante.Osim N,P,K sadri mikroelemente Cu,B,Mg,Zn. Koristi se za
tretiranje cvijeda u saksijama kao i na zelenim povrinama. Ukrasne biljke zalijevaju se jednom mjeseno u periodu
vegetacije,dok se u zimskom periodu to ini rjee.
Folifertil-snadbjeva biljke makro i mikro elementima,ubrzava njihov rast,poboljava otpornost. Koristi se za rue,
krizanteme, azeleje, ljiljane i gladiole.
Flovit C N:P:K=4:9:13 sa mikroelementima-najvie se koristi za cvjede u saksijama i zelenim povrinama.
Flovit L N:P:K=7:6:6 sa mikroelementima-koriste se za lisno dekorativne kulture,naruito one koje imaju veliki br listova.
Flovit K N:P:K=3:10:17 sa mikroelementima - najede se primjenjuje kod kaktusa i nakon njegovog tretmana osjedaju
se rezultati u rastu i cvjetanju.
Flovit D N:P:K=10:2:8 sa mikroelementima -upotrebljava se za prihranjivanje zalijevanjem i prskanjem veoma esto u
kombinaciji sa pesticidima.

Kristalinska ubriva
Ova ubriva su namjenjena za tretiranje cvjeda u zatvorenom prostoru (tople lijehe,staklenici) tj.fertiligaciju. Posljednjih
godina je uoena velika primjena kap po kap u proizvodnji krizantema, gerbera i ostalih cvijetnih kultura.

Mineralna ubriva

Nazivaju se jo i neorganska,hemijska,industrijska i vjetaka. Prave se iz anorganskih materija i dobivaju sintetikim
procesima. Predstavljaju bioelementi u spojevima i smjesi koji su potrebni za ishranu biljaka. Ova ubriva djeluju
povoljno na aktiviranje humusa,na razvoj korjenovog sistema.Mineralna ubriva se djele na: azotna, fosforna,
kalijumova, kalcijeva, sloena(mjeana i kompleksna) i mikro ubriva.
Azotna ubriva djelimo na:nitratna, amonijana, amonijano-nitratna i anidna. Ona se brzo razlau pa ih treba dodati
neposredno pred sadnju ili odmah poslje sadnje. Najede se koristi amonij substrat.Ovo mineralno ubrivo ima izrazito
mineralnu reakciju pa se koristi za tretiranje alkalnih i neutralnih zemljita. Amonij nitrat je pogodan naruito u
nedostatku vlage,jer se lako rastvara u malo vode. Dodaje se prije sadnje u proljece. Velike koliine azotnih ubriva
izazivaju bujnost biljaka i izazivaju smanjenje njihove otpornosti prema raznim oboljenjima, te usporavaju dozrijevanje. U
sluaju nedostatka fosfora i prisustva velikih koliina azota,oteava se stvaranje cvijetnih pupoljaka.
Od fosfornih ubriva u praksi je esto prisutan superfosfat. On dolazi u obliku sivkastog pepeljastog praha i granula u
vodi rastvorljivih. Fosforna ubriva utjeu na zdravlje biljaka,u pozitivnom smislu poveavaju otpornost biljaka i
uslovljavaju bolju oplodnju.
Kalijeva ubriva djeluju na stvaranje kroba i edera u biljkama,na ranije dozrijevanje i na formiranje boje,to je veoma
bitno za cvjetnu kulturu. Od kalijevih ubriva za proizvodnju cvjeda se koriste kalijeve soli,kalijev hlorid i kalijev sulfat.
Prije unoenja mineralnih ubriva u zemljite ono se mora dobro zaliti.

Kompleksna ubriva
Dobivaju se razlaganjem sirovih fosfata azotnom kiselinom NITROFOSKE, a u novije vrijeme sulfatnom i fosfatnom
kiselinom amofoske. Dobivenim jedinjenjima se dodaju NH3 i K soli to utie na stvaranje kompleksnih ubriva. U
proizvodnji cvijeda se esto koriste kompleksna ubriva.
Humograh II je kompleksno humusno mineralno ubrivo koje sadri sve potrebne hranjive materije, a posjeduje
sposobnost pozitivnog utjecaja na fizike,hemijske i mikrobioloke osobine zemljita. On sadri 45-50% suhe materije u
kojoj se nalazi azot,fosfor,kalij u obliku K2O i kalcij u obliku CaO. Odlikuje se slabo kiselom do neutralnom reakcijom.
Phragmites II- je kompleksno tresetno mineralno ubrivo koje se odlikuje visokim vodnim kapacitetom i potrebnim
sadrajem hranjivih materija. Sadri 50% organske materije,N,P,K,CaO i huminske kiseline. Ovo ubrivo sadri hranjive
materije koje mu omoguduju da se koristi i kao gotov substrat za proizvodnju cvjeda.

Sloena ubriva

Ova ubriva se u praksi esto koriste,sadre vie hranjivih materija (NP,NK,PK,NPK,) pored ovih elemenata u svom
sastavu imaju i druga hranjiva koja su sluajno prisutna (Ca,Cl,SO4,...) u osnovnim sirovinama (sirovi fosfati i K-soli) ili se
specijalno dodaju kao Ca,Mg,Fe,B.Mn,Zn,Mo i dr. Prednosti primjene sloenih ubriva su u postizanju univerzalnog
djelovanja svih hranjivih materija zbog unoenja punog (NPK) ubriva.

Mikro-ubriva
U sluaju pojava koje nagovjetavaju i upuduju na nedostatak pojedinih elemenata u zemljitu koriste se mikroubriva
(Mo,B,Co,Mn,Cu,Zn).

Gotovi supstrati za sadnju cvijeda

1.Torbon jedan od najede primjenjivanih gotovih supstrata u proizvodnji cvijeda. Sastoji se od kvalitetnog treseta svih
potrebnih makroelemenata i mikroelemenata potrebnih za pravilan razvoj biljaka. Struktura torbona obezbjeuje
mladom korjenu biljke idealne uslove za prijem i razvoj. Osim toga ovaj preparat utie na smanjenje oka pri
presaivanju biljaka. Za razliku ostalih supstrata torbon se upotrebljava bez prethodnog vlaenja zemljita.
2.Humovit-je supstrat koji se sastoji iz treseta sa dodatkom mikroelemenata. Koristi se sam i bez dodataka drugih vrsta
vrtlarske zemlje, zapravo, on predstavlja osnovni supstrat za uzgoj cvjetnih kultura u saksijama i na otvorenom. Humovit
se proizvodi u 5 razliitih oblika koji se koriste u razliite svrhe.
Humovit V- je organska materija obogadena makro i mikroelementima koji povedavaju apsorpciju vode i sadre dovoljan
broj hranjivih materija za normalan rast i razvoj biljaka.
Humovit K- ovaj supstrat je namjenjen iskljuivo za gajenje kaktusa
Humovit G-upotrebljava se za sadnju na grobljima. Sadri organske materije bez mineralnih dodataka obojenim
postojanim bojama i daje utisak intenzivno crne boje
Humovit P-ovaj preparat sadri sve potrebne makro i mikro elemente za razvoj biljaka. Najede se koristi kao supstrat
za biljke koje se pikiraju.
Humovit L-je dobra zamjena za zemlju koja se koristi za uzgoj cvijeda u saksijama.
Phragmites II-to jekompleksno tresetno mineralno ubrivo koje sadri hranjive materije koje mu omogudavaju da se
koristi i kao gotov supstrat za proizvodnju cvijeda.
3.Hygromull
Osim gotovih supstrata i raznih ubriva pri uzgoju cvijeda koriste se i sredstva koja utiu veoma raznoliko na poboljanja
kvaliteta sredine u kojoj se cvijede razvija,kao npr Hygromull. To je bijela sintetika organska tvar,koja regulie
snadbjevanje biljaka vodom u zatvorenim prostorima (staklenicima i toplim lijehama). To je materijal iju osnovu ini
kondezat uree, formaldehida (smolaste pjene). Ovaj preparat dolazi u obliku bijele pjene koja se moe izraivati u vidu
blokova, ali se najede upotrebljava preraena u pahuljice,ploice ili tapide. Hygromull je lagan i lako se transportuje.
Pahuljice hygromulla koje se dodaju zemlji imaju sposobnost da apsorbuju vodu prilikom zalijevanja koju nakon toga
ravnomjerno predaju biljkama. Ovaj preparat se moe uspjeno koristiti na javnim zelenim povrinama, gdje se esto
podiu travnjaci na siromanom zemljitu. U ovakvim sluajevima Hygromull omogudava travnjacima da prime dovoljno
vlage i u sluaju skromnih padavina i minimalnog zalijevanja. Koristi se na taj nain to se prije sjetve ili sadnje pomjea
sa zemljom i dobro natopi vodom. Njegovo dejstvo je prisutno nekoliko godina,jer se veoma sporo rastvara u zemljitu.
Ovaj preparat je pokazao odline rezultate ako se koristi za cvijede koje se uzgaja u cvjetnim sanducima, balkonima,
tarasama i prozorima. U ovom sluaju njegova primjena smanjuje potranju za zalijevanjem koja je u ovim posudama
veoma velika s obzirom na stalnu izloenost suncu. Osim Hygromulla koristi se supstanca pod nazivom Styromull koji
nastaje kao sporedni produkt pri preradi stiropora i Hygropol (mjeavina Hygromulla i Styromulla-70-30%).

VRSTE VRTLARSKE ZEMLJE

U cvjearstvu se koriste razne vrste zemlje: busenjaa. Lisnjaa, kompost, treset, vrijesnjaa, pijesak, crnogorini humus i
klijalina zemlja.
Busenjaa,klijalina zemlja i treset

Priprema se sastoji u sljededem: busen sa travnjaka se isijee debljine 8-10cm, okrene zelenim djelom na dolje i ostavi da
trava i ostali djelovi busena istruhnu. Izmeu svaka 2 reda busena stavi se pregorijeli stajnjak. Ljeti se gomile nekoliko
puta prekopavaju I zaljevaju. Radi neutralizacije kiselosti dodaje se CaO ili pepeo. Busjenaa veoma esto dolazi kao
bitan elemenat u sastavu zemljinog supstrata za uzgoj mukatli. Poznato je da se stajnjak upotrebljava kao toplotni
izvor za zagrijavanje toplih ljeha gdje se procesom humifikacije,pretvara u crnu masu. Priprema se na taj nain to se
stajnjak slae u gomile i kompostira u toku 1-2 godine uz povremeno prekopavanje I zaljevanje. Koliina hranjivih
materija u tresetu je mala. Azot u tresetnoj zemlji ima 2,2%, ali u obliku nepristupanom za biljku. Osim azota sadri u
sebi P2O5 I K2O. Hranjiva mod se povedava ukoliko se u toku humifikacije treset mijea sa stajnjakom ili se zaljeva
osokom. Prije upotrebe tresetna zemlja se mora osuiti I dobro ocijediti.

Vrijesnjaa
U sastavu umske flore se nalazi puno vrijesovine. Skidanjem pokrivaa debljine 5-6cm sa korijenom i zelenim ostatcima
lida i drugih tvari,pravi se vrtlarska zemlja vrijesnjaa. Ovakva zemlja se slae u gomile I priprema oko 2 godine. Koristi
se za gajenje kamelija,orhideja, gloksinija,kao i za popravljanje supstrata za uzgoj azaleja I hortenzija. Vrijesnjau je teko
nabaviti,a poboljava prozranost i stvara povoljnije uslove za pravilan rast i razvoj korijenovog sistema.

Pijesak
Pijesak se najvie koristi kao supstrat za oiljavanje reznica,pri emu treba imati priblino jednaku veliinu zrna,bez
primjesa zemlje,mulja ili ugljena. Ako je jednom koriten nije ga poeljno ponovo koristiti,jer moe dodi do pojave raznih
oboljenja.
Crnogorini humus
Dobija se fragmentacijom iglica crnogorinog drveda. Povedava propusnost vrtlarske zemlje. Ima kiselu reakciju, a
upotrebljava se za uzgoj paprati I anturijuma. Za uzgoj azaleja se koristi zemlja dobijena samo od borovih iglica.

Lisnjaa
Priprema se od suhog lida mekog drveta javora,breze,kestena,topole i ljeske. Prilikom uzimanja lida treba voditi rauna
da se ne koristi lide bukve i hrasta,jer sadre tanine koji nepovoljno djeluju na biljke. U toku pripreme lisnjau treba
nekoliko puta pomijeati. Nakon 2 god je spremna za primjenu. Radi ublaavanja kiselosti, moe joj se dodati kalcij oksid.
Koristi se pri uzgoju ciklama,paprati i begonija.

Kompost
Moe se koristiti ako se priprema na sljededi nain:otpadci se slau na gomilu od 2m,prekriju slojem zemlje od 20-30cm.
Proces razlaganja traje 2-3 god. Da bi se ovaj proces ubrzao,vrimo prehranjivanje i zaljevanje osokom. Kompost sadri
veliki broj hranjivih materija,tamne je boje i bez mirisa.

SREDSTVA ZA ZATITU I NJEGU CVJETNIH KULTURA

U okviru preventivnih mjera spadaju : biljni karantin,dezinfekcija vode,zemlje i supstrata,dezinfekcija prostora i
pribora,raskuivanje sadnog materijala sjemena,lukovica,reznica,gomolja itd. Opte mjere se sastoje u pravilnoj obradi
zeljita,ubrenju,odabiranju odgovarajudeg supstrata,koritenju zdravog,kvalitetnog i sortnog sjemenskog materijala itd.
Dezinfekcija se primjenjuje u sluaju da je zemljite zaraeno ili ako je ved koriteno za proizvodnju.
Pod dezinfekcijom i dezinsekcijom fizikim putem podrazumjeva se tretiranje pregrijanom vodenom parom,pregrijanom
vodom i zagrijavanjem zemlje i supstrata,a tretman hemijskim sredstvima ima ogranien i strogo odreen spektar
dejstva.Dezinfekcija vode za zaljevanje mladih biljaka se vri kod osjetljivih mladih biljaka. Za unitavanje bakterija i
gljivica se koristi Chinosol-W,u dozi 5-10g na 10L vode. Dezinfekcija zatienih prostora podrazumjeva tretiranje sumpor
dioksidom,formalinom,pregrijanom parom,pregrijanom vodom ili preparatom Zuvapin. Dezinfekcija sadnog materijala se
vri hemijskim sredstvima putem suhog i vlanog postupka. Dezinfekcija reznica se obavlja preparatima Chinosol I Cineb
s-65 ili Ortocid-a 50. Najeda oboljenja kod cvjetnih kultura : gljive iz roda Erysiphe, Sphaeroteca, Puccinia, Uromyces
itd,te bakterije iz rodova Pseudomonas,te razliiti virusi. esto prisutne tetoine su : Tripsi, lisne ui, titaste ui, bijele
muice, savijai, razni lisni mineri, grinje,nematode,puevi i dr.

Sredstva za oiljavanje reznica

Za oiljavanje se koristi pijesak,ili mjeavina 2 dijela pijeska i jednog dijela treseta. Sredstva za ubrzavanje oiljavnja :
Perlit, Vermikulit, Bimskies, Agrilit, mahovina i druge. Bimskies koksana praina koja je potpuno sterilna i slui za
oiljavanje reznica begonija i hortenzija. Vermikulit sadri magnezij,glinu,kalij,krenjak,fosfornu kiselinu i mikroele.
Potie od biotita i amfibola. Vermikulit je lagana materija neutralne reakcije,nerastvoriva u vodi,a sposobna da
apsorbuje velike koliine vode. Perlit svjetlosivi zrnasti produkt dobiven arenjem vulkanske lave,male je specifine
mase. Sterilna je materija,treba ga dobro vodom isprati prija upotrebe. Moe se dugo godina uzastopno koristiti,s tim da
se svake godine treba sterilizirati. Ima sposobnost da moe primiti 3-4 puta vedu koliinu vode od vlastite teine.
Agrilit slinih svojstava kao perlit,potie od silikatnih minerala. Bioloki je sterilan materijal,a radi visoke apsorpcione
vrijednosti i poroznosti dodaju se raznim zemljinim smjesama i upotrebljavaju se kao supstrati za oiljavanje reznica.

Nain i sredstva ubrzavanja oiljavanja reznica

Poznata metoda ubrzanog oiljavanja je Schwarcova metoda. Oiljavanje se moe ubrzati toplim kupkama od 30C u
trajanju od 5h. Ova metoda se pokazala kao dobra kod Fuchsia,kod drugih vrsta nije dala dobre rezultate. Kod ostalih
vrsta se pokazala metoda kupke na 30 stepeni C u trajanju od 7 dana,a zatim jednosatno tretiranje sa 1% etil-alkohola.
Ovim tretiranjem se pored oiljavanja kod nekih vrsta postie i zgunjavanje bale (kod rua). Za ubrzanje oiljavanja
reznica se koriste i stimulansi Auksin I Heteroauksin. U trgovinama moemo nadi sljedede preparate za oiljavanje:
Belvitan, Rizopon, Seradix,i vedinom se upotrebljavaju u prahu ili rastvoreni u vodi. Poznata je i metoda oiljavanja
putem umjetne vlage. Metoda se bazira na zamagljivanju reznica umjetnom vlagom pomodu automatskih aparata. Na
ovaj nain se automatski odrava optimalna vlaga,to utide na smanjenje temp. u djelovima reznica gdje se razvija
korijen,a samim time stimulie oiljavanje reznica.