VEGETATIVNO RAZMNOŽAVANJE

Margotiranje
O VEGETATIVNOM RAZMNOŽAVANJU
 Vegetativno razmnožavanje – je razmnožavanje biljaka dijelova
njihovih vegetativnih organa (korijena,listova i stabljike).
 Biljka brže napreduje,brže cvijeta i brže daje plod,a nova biljka je
praktički klon matične biljke identičnih karakteristika.
 NAČINI VEGETATIVNOG RAZMNOŽAVANJA :
 Reznice
 Povaljenice
 Cijepljenje
 Margotiranje
 Dijeljenje
 Izdanci
MARGOTIRANJE
 Margotiranje ili razmnožavanja povaljenicama je u osnovi isto,a ovaj
način razmnožavanja se primjenjuje kod biljaka koje su previsoke ili
imaju prekrute grane koje se ne mogu poviti do zemlje.
 Margotiranje počinje u ranom proljeću (4 ili 5 mjesec) kad je
vegetacija već snažno krenula kako bi biljka kroz cijelu sezonu
vegetacije imala vremena razviti korijenje.
 Margotiranje (eng. air layering) - je vegetativna tehnika
razmnožavanja biljaka,koju su u Kini primjenjivali jos prije 1500
godina,a kojom zakorijenjujemo dio grane (debljine do 5 cm) i kasnije
uzgajamo kao zasebnu biljku. – Marija,Kaštel Novi.
 Upotrebljava se za obnovu starih biljaka i ponekad se može primjeniti
u bonsai hobiju.
 Oguliti dio kore na grani koju želimo zakorijeniti,najbolje mjesto za
margotiranje je točno ispod mjesta gdje se račvaju dvije grane. -
Marija,Kaštel Novi.
 Tehnika:
- Širina prstena skinute kore mora biti duplo veća od debljine
grane.
- Na prstenovani dio se nanese hormon za oživljavanje
drvenastih biljaka,a zatim se taj dio obloži vlažnom
mahovinom jer je ona najpovoljnija za to i mekana kako bi
korijenje lakše naraslo i probilo se van,omota se debelim
najlonom i učvrsti.
- Može se staviti i aluminijska folija oko vrećice ako bi bile
visoke temperature.
- U vrećici se treba održavati konstantna vlaga.

- Kad se korijenje formira,grana se odreže i posadi,najbolje u

čisti treset.
MARGOTIRANA
GRANA ŠIPKA
- spremna je da bude
odrezana i posađena kako
bi se dalje razvijala.
- Kada margotiramo ovisi o kojoj se biljnoj vrsti radi jer je
različito vrijeme potrebno da grana pusti mlade žile.
- Listopadne biljke bolje reagiraju pa tako npr. šipku,glogu,grabu
i jabuci potrebno oko 4 mjeseca,javoru je potrebno 2
mjeseca,dok za borove treba 1 – 2 godine.

-ŠIPAK
GLOG GRAB
I
JABUKA I JAVOR
BOROVI
PREDNOSTI I NEDOSTATCI
MARGOTIRANJA DOC. DR. SC. DAMIR DRVODELIĆ
 Margotiranje ima više nedostataka nego prednosti.
 Prednosti:
 Za margotiranje može se reći da je riječ o metodi
razmnožavanja koja se vrlo uspješno koristi kod nekih vrsta
koje se teško zakorjenjuju drugim metodama.
 Dobiju se veće sadnice (za razliku od generativnog načina
uzgoja).
DOC. DR. SC. DAMIR DRVODELIĆ

 Nedostatci:
 Očituju se kroz malu učinkovitost (jako veliki izbojci), metoda je
prikladna za relativno mali broj vrsta.
 Sve se radi ručno, pa je iz tog razloga skupa i složena metoda,
nije komercijalno zanimljiva.
 Dugotrajan je proces ožiljavanja.
 Mjesto povrede je sklono isušivanju (potrebne redovite
kontrole).
 Veliki su gubici u zadnjoj fazi procesa razmnožavanja zbog
slabo razvijenog korijenskog sustava (mali korijen, a veliki
nadzemni dio).
PRIVIKAVANJE NA VANJSKE UVJETE
DOC. DR. SC. DAMIR DRVODELIĆ
 Biljke razmnožene margotiranjem treba postupno
aklimatizirati, odnosno privikavati ih na vanjske uvjete.
 U tu svrhu, ako raspolažemo zaštićenim prostorima
(staklenici i plastenici) s automatskim zamagljivanjem
(visoka zračna vlaga) i grijanjem dobro ih je nekoliko
tjedana držati u tim uvjetima, a onda prenijeti na
otvoreno.
DOC. DR. SC. DAMIR DRVODELIĆ

 Ako ne raspolažemo s zaštićenim prostorima za držanje sadnica,

možemo ih nakon sadnje u kontejnere prekriti PVC folijom kako bi se
smanjila transpiracija, te svakih nekoliko dana bušiti na foliji po nekoliko
rupica kako bi se aklimatizirale na vanjske uvjete. Na kraju se folija u
potpunosti skida.
 Ako želimo proizvesti sadnice gologa korijena većih dimenzija, tad ih
presađujemo iz kontejnera u vrijeme mirovanja vegetacije, na polje.
Važno je da je tlo dobro usitnjeno i pripremljeno za sadnju (osnovna i
dopunska obrada), da je u vrijeme obrade dodano startno gnojivo, a kod
sadnje na dno sadne jame gnojivo tipa Osmocote (ovisno o zahtjevima
vrste, željenog vremena otpuštanja), u dozi koja ovisi o promjeru
stabljike u razini tla.
KAKO SE OBAVLJA MARGOTIRANJE

 Potreban
materijal:
 Pripremite lončić, u
koji ste stavili
drenažu od crjepića
ili kamenčića, za
bolju odvodnju, na
koje stavite sloj
pijeska, a zatim
zemlju za cvijeće.
Korijenovu balu
pažljivo utisnite u
pripremljenu zemlju,
pa obilno zalite.
 Biljci pažljivo
zarežite koru
tako da
napravite dva
paralelna reza,
kojima ćete
formirati prsten
oko biljke.
 Pažljivo uklonite koru.
 Kora biljke sastoji se:
 Od vanjske kore, ispod
koje se nalazi ksilem,
koji provodi hranjive
tvari proizvedene
fotosintezom prema
korijenu.
 Slijedi sloj kambija,
ispod kojeg se nalazi
floem zadužen za
transport vode i u vodi
otopljenih tvari.
 Važno je skinuti i mekani svijetli dio ispod vanjske kore koji je
zapravo sloj ksilema i kambija.
 Tvrdi dio koji se nalazi ispod toga zapravo je sloj floema, ispod
kojeg je drvo.
 Time narušavamo proces kolanja tvari kroz biljku, a ona reagira
tako da nastoji spriječiti da originalno korijenje ostane bez
energije, pa na tom mjestu počinje stvarati novo korijenje.
 Da bi taj proces bio u kontroliranim uvjetima, potrebno je
omotati izrezani prsten plastičnom vrećicom, koju smo napunili
zemljom za cvijeće.
 Donji dio vrećice
dobro zavežite, a
gornji samo
učvrstite špagom,
koju ćete moći
jednom tjedno
otvoriti i zaliti zemlju
u njoj, pa ponovo
zatvoriti, da rana
bude u vlažnim
uvjetima.
 Kada se korijenje
formira,Režemo
ostatak grane
ispod dijela gdje je
zemlja i pazimo na
korijenje.
 Pripremite lončić, u
koji ste stavili
drenažu od crjepića
ili kamenčića, za
bolju odvodnju, na
koje stavite sloj
pijeska, a zatim
zemlju za cvijeće.
 Korijenovu balu
pažljivo utisnite u
pripremljenu zemlju,
pa obilno zalite.
 NEKE OD BILJAKA POGODNIH ZA
MARGOTIRANJE:
 Fikusi, kamelije, javori, magnolije, rododentroni.
NAPRAVILA – SARA KASANIĆ