Suvremene tehnologije uzgoja presadnica povra

Veina povrtnih kultura kako na otvorenom tako i u zatienim prostorima uzgaja se iz presadnica. Proizvodnja povra iz presadnica je sigurnija, prije dolazi do plodonoenja i berbe, a zbog ujednaenijeg rasporeda biljaka u polju formirani plodovi su krupniji i ujednaeniji. Zbog povoljnijih uvjeta tijekom uzgoja presadnica u odnosu na izravnu sjetvu vei je postotak izniklih biljaka tako da je i potronja sjemena manja. S uzgojem presadnica u zatienim se prostorima moe zapoeti ranije nego to to omoguuju uvjeti izravne sjetve na otvorenom ime se poranjuje proizvodnja i za trite dospijeva kada su u pravilu i vie cijene to takvu proizvodnju ini ekonomski

opravdanom. Jo do nedavna uzgoj presadnica u niskim tunelima bio je jedan od najrairenijih naina uzgoja. Zbog oteanosti raskuivanja tla za tu namjenu dozvoljenim pripravcima, nemogunosti kontrole temperature, manje ujednaenosti

presadnica koje se presauju golog korijena, u novije vrijeme polako ga istiskuju drugi

suvremeniji naini uzgoja. Jedan od njih je uzgoj u kontejnerima. Presadnice uzgojene u kontejnerima imaju potpuno pravilan i jednak vegetacijski prostor to omoguuje ujednaen porast biljaka i visoku ujednaenost presadnica. Za uzgoj presadnica koriste se gotovi supstrati dobrih vodozranih odnosa, visoke vododrnosti i sadraja hranjivih tvari u pravilu dostatnih za potpun razvoj presadnica. Supstrati za uzgoj presadnica su sterilizirani i ne sadre uzronike bolesti, tetnike i klijave sjemenke korova kojih zasigurno ima u svakom tlu. Najvea prednost uzgoja presadnica u kontejnerima je ta to omoguava presaivanje sa supstratom na korijenu kojeg dobro razvijene presadnice u potpunosti prerastu supstrat i s njime se presauju. Presaivanjem s grudom supstrata na korijenu biljke prelaskom na poljske uvjete ne doivljavaju stres kao one presaene s golim korijenom pa nastavljaju kontinuiran rast. Puno lake se

primaju pa je podsaivanje gotovo nepotrebno. Takove presadnice u odnosu na one s golim korijenom mogu se presaditi ako je to neophodno i na tlo koje nije optimalne vlanosti, a presaivanje je mogue obavljati tijekom itavog dana to opet omoguava bolje koritenje postojee opreme za sadnju, te sadnju na veim povrinama u optimalnom vremenu. Povre iz presadnica uzgojenih kontejnerskim nainom dospijeva ranije za berbu i u pravilu daje vee prinose u odnosu na presadnice golog korijena uzgojene na gredicama. Kontejnerski nain uzgoja presadnica posebice je prikladan kod proizvodnje hibrida povra kod kojih je zbog skupoe sjemena izuzetno vano da se iz svakog sjemena dobije kvalitetna presadnica. Kontejnerski nain uzgoja presadnica je zahtjevan posao i svakako je preporuljiv za specijalizirane proizvoae koji se odlue baviti samo uzgojem presadnica jer su ulaganja u opremu za takovu proizvodnju dosta visoka. Za kontejnerski uzgoj kvalitetnih presadnica neophodna je oprema koja se sastoji od grijanih zatienih prostora kao to su plastenici ili staklenici, linije za punjenje supstrata u kontejnere i sijaice za sjetvu. Poeljno je takoer imati komoru za naklijavanje sjemena i stroj za mehaniko pikiranje mladih biljica. Zatieni prostori namijenjeni za uzgoj presadnica povra moraju imati mogunost zagrijavanja i odravanja optimalne temperature tijekom itavog perioda uzgoja. Konstrukcija zatienih prostora mora omoguavati nesmetano provjetravanje kojim se regulira temperatura i vlanosti zraka, te omoguavati kvalitetno zalijevanje. Za presadnica uzgoj povra

koriste se kontejneri od polistirena ili plastike. Standardnih su veliina uglavnom duine 50 cm i irine 33 cm, tako da ih se na etvorni metar moe postaviti po est. Kontejneri od plastike su trajniji i mogu se koristiti vei broj godina. Nakon koritenja mogu se oprati i dezinficirati te posloeni za iduu godinu zauzimaju manje prostora. Za razliku od polistirenskih manje su skloniji oteenjima, a uskladitene ih ne oteuju glodavci. Polistirenski kontejneri bolje zadravaju toplinu i vlagu supstrata, koriste se uglavnom za jednokratni uzgoj, lake se oteuju, tee dezinficiraju za ponovljenu upotrebu, tijekom uvanja zauzimaju vei prostor te su skloniji oteenjima od glodavaca. Za uzgoj presadnica svake pojedine povrtne vrste koriste se kontejneri

razliitog volumena supstrata za ukorjenjevanje. Za kupusnjae najee sa 209 sjetvenih mjesta, salate 160, paprike i rajice

namijenjene uzgoju na otvorenom 104, a za zatiene prostore sa 60 sjetvenih mjesta dok se dinje, lubenice i krastavci najee uzgajaju u kontejnerima sa 40 sjetvenih mjesta. Ako se presadnice uzgajaju za

naknadno pikiranje koriste se kontejneri s veim brojem sjetvenih mjesta. Takav nain omoguava poetni uzgoj presadnica na znatno manjem prostoru za to se koristi znatno manje energije za naklijavanje i za nicanje. Nakon potpune mlade razvijenosti se biljice

kotiledonskih

listova

presauju u kontejnere s manjim brojem sjetvenih mjesta. Za uzgoj presadnica u kontejnerima koristi se supstrat dobre vododrnosti,

povoljnog odnosa pora za vodu i zrak te sadraja osnovnih hranjivih tvari dovoljnih za nesmetan rast i razvoj presadnica. Supstrati koji se koriste su za kontejnerski uzgoj

presadnica

sterilizirani

pregrijanom

vodenom parom tako da ne sadre tetne mikroorganizme koji bi mogli uvjetovati polijeganje presadnica, nemaju u sebi

sjemenke korova sposobne da prokliju kao ni jaja odnosno liinke tetnika koji bi mogli napraviti tete na mladim biljkama. Na naem se tritu nalaze uglavnom supstrati njemakog porijekla trgovakih marki

Klasmann,

Brill

Stender,

relativno ujednaenog sastava i visoke kvalitete. Isporuuju se u pakiranjima od 80 litara to je dovoljno kontejnera za sa punjenje 104 15

sjetvenih

mjesta volumena 50 ml. Kontejneri se mogu puniti supstratom runo ili pomou strojeva. Kod runog punjenja supstrata u kontejnere vano je sva sjetvena mjesta jednolino popuniti supstratom te ga lagano pritisnuti da se slegne. U tu se svrhu moe napraviti priruno pomagalo od lagane tanke daske jednake povrine kao i kontejner s jednakim brojem izboina oblika sjetvenog mjesta na kontejnerima kojima se supstrat lagano pritisne. Ako se planira runa sjetva dobro je na vrhu tih izboina imati produetak debljine olovke i duine oko 1 cm koji e utiskanjem u supstrat oznaiti mjesto gdje e se posijati sjemenka. Suvremene linije mehaniki pune kontejnere supstratom i na slian nain pripremaju za sjetvu. Najbri nain sjetve je svakako pomou sijaica koje rade na principu potpritiska, tako da iz spremnika za sjeme sapnice usisaju po jednu sjemenku,

postave je iznad sjetvenog mjesta

te je prekidom potpritiska ispuste. Nakon sjetve kontejneri se dopune supstratom tako da sjemenka bude prekrivena oko 1,5 cm, te se povrinski u tankom sloju jo prekrije vermikulitom. Vermikulit je sitno granulirana masa izrazito visoke higroskopinosti i veoma dobrih termikih osobina ime povrinski zadrava vlagu i spreava prebrzo zasuivanje supstrata, uva toplinu te spreava zbijanje supstrata to omoguava bre i jednolinije nicanje. Da bi sjeme to bre proklijalo kontejneri se smjetaju u komore za naklijavanje u kojima se odrava optimalna temperatura za svaku uzgajanu vrstu uz potpunu zasienost zraka vlagom koji pomou sitnim prave za ostaju

mikrorasprskivaa kapljicama maglu. U

zapravo komorama kontejneri

naklijavanje

nekoliko dana da sjeme proklija. Nakon toga se premjetaju u grijane zatiene prostore u kojima se odrava ujednaena optimalna temperatura tijekom dana i noi sve dok sjeme u potpunosti ne nikne uz odravanje vlanosti supstrata. Nakon to mlade biljice niknu i razviju prve kotiledonske listove temperaturu u zatienom prostoru treba sniziti ovisno uzgajanoj kulturi s tim da nona bude 4 5 oC nia nego tijekom dana uz redovito prozraivanje i vlaenje supstrata. Takav temperaturni reim se odrava uz prozraivanje i aktivno ventiliranje ovisno o vrsti narednih tri do pet tjedana to je dovoljno za razvoj kvalitetnih presadnica. U uvjetima previsokih temperatura nakon nicanja dobivaju se izduene i krhke presadnice loe kvalitete i slabije produktivnosti. Kontejneri se u zatienim prostorima smjetaju tako da ne budu izravno na tlu ve malo uzdignuti, to se postie postavljanjem cigli ili kamenih blokova na tlo i na njih mree od betonskog eljeza ili drvene letve. Povieni poloaj omoguava bre i bolje zagrijavanje, a zrani prostor ispod kontejnera ne omoguava proratanje korijena kroz otvor na dnu sjetvenog mjesta, ve e on u potpunosti preplesti supstrat u kojemu se razvija ime e opet biti olakano vaenje presadnica tijekom presaivanja.

Pikiranje presaivanje pojedinih mladih

ili biljica iz

vrsta

povra

kontejnera manjeg volumena sjetvenog mjesta u kontejner veeg mjesta volumena sjetvenog bolje

omoguuje

koritenje uzgojnog prostora, tako da se sva sjetvena mjesta popune s biljkama. Prilikom presaivanja nedovoljno oteene presadnice plodove koji eliminiraju razvijene biljke. ranije su u se ili

Pikirane formiraju pravilu

krupniji pa je i ukupni prinos po biljci vei. Pikiranje se provodi u stadiju pune

razvijenosti

kotiledonskih

listova kada se pojavljuje prvi pravi list. Kod runog pikiranja mlade se biljice upaju drei ih za listove, jer je mlada stabljika izuzetno njena i osjetljiva. Supstrat da bi omoguio upanje biljica bez oteenja mora biti dobro navlaen. Runo pikiranje presadnica paprike je zahtjevan posao koji oduzima puno vremena pa se s tog razloga u suvremenoj kontejnerskoj proizvodnji presadnica koriste strojevi koji pomou fotoelija odabiru samo dobro razvijene neoteene presadnice iz kontejnera manjeg volumena sjetvenog mjesta i presauju ih u kontejnere veeg volumena sjetvenog mjesta. Strojevi rade veoma brzo, tono i kvalitetno zamjenjujui velik broj radnika. Kontejneri s pikiranim presadnicama se smjetaju u zatiene prostore gdje ostaju do presaivanja . Supstrat tijekom itavog perioda uzgoja presadnica treba odravati umjereno vlanim. Zbog relativno malog volumena sjetvenih mjesta u kontejnerima zalijevanje je neophodno obavljati ujutro, a tijekom dana vlanost odravati samo oroavanjem. Predveer i tijekom noi je poeljno da biljke ostanu neoroene. Za zalijevanje najbolje je

koristiti kinicu sakupljenu sa samih objekata, vodu iz

vlastitih bunara ili istu vodu iz prirodnih vodotoka.. Izravno zalijevanje vodom iz vodovoda nije najprimjerenije jer takova je voda u pravilu znatno

hladnija to moe negativno utjecati na razvoj presadnica. Voda iz vodovoda je klorirana, a mlade biljice paprike su osjetljive na poveanu

koncentraciju klora. Zalijevanje presadnica se obavlja pomou automatskih kinih koji krila s

rasprskivaima

stvaraju

izuzetno sitne kapi koje ne oteuju mlade biljice i ne zbijaju supstrat. Ako se

zalijevanje obavlja runo nuno je koristiti takoer rue za zalijevanje koje tvore izuzetno sitne kapljice. za Automatskim zalijevanje

sistemom

mogue je po potrebi primijeniti i neka lisna gnojiva za prihranu kao to su Fertina P, Profert Mara, Kristalon i neka druga. Prihrana proizvodnji preko lista u se

presadnica

primjenjuje kad se primijeti gubitak tamnozelene boje, a to je esto ako iz razloga nemogunosti presaivanja u optimalnom stadiju razvijenosti presadnice moraju due vrijeme biti u kontejnerima.

Koritenjem kvalitetnog tretiranog sjemena i uzgojem u steriliziranom supstratu zatita presadnica od bolesti tijekom kontejnerskog naina uzgoja uglavnom nije potrebna. No prije presaivanja presadnice je uputno preventivno tretirati nekim od kontaktnih fungicida kao to su Dithane M-45 u koncentraciji 0,2% ili fungicidima na bazi bakra kao to su Champion WP u koncentraciji 0,35% odnosno Kocide DF u koncentraciji 0,2%. Tjedan dana prije

planiranog roka presaivanja zatiene bi prostore trebalo maksimalno otvarati kako bi presadnice dole u izravni kontakt sa sunevim

svjetlom i na taj nain se to bolje prilagodile ukupnom

spektru sunevog svjetla koji ih oekuje nakon

presaivanja u polju. Prije samog presaivanja supstrat mora biti umjereno navlaen to e

omoguiti lagano vaenje presadnica sa supstratom na korijenu. Ako je supstrat prevlaan prilikom sadnje otpada s korijena, a opet ako je presuh biljke e se loije primiti u polju. Kvalitetna presadnica prije

presaivanja moraju biti optimalne visine, imati dobro razvijene listove lijepe zelene boje te to deblju, ali savitljivu stabljiku.

Zbog relativno malog volumena supstrata u

kontejnerskom nainu uzgoja presadnica izuzetno je vano redovito odravati optimalnu vlanost supstrata. Za manju proizvodnju namijenjenu potrebama presadnica vlastitim proizvodnje

klasian nain proizvodnje povrinskim dnevnim viekratnim je

zalijevanjem

dosta zahtjevan posao pa je na manjim obiteljskim gospodarstvima

poeljno razvijati uzgoj presadnica na hranjivoj otopini. Kod ovakvog naina uzgoja kontejneri plutaju na hranjivoj otopini iz koje supstrat povlai

potrebnu koliinu vode s hranjivima pa zalijevanje nije potrebno. Za ovakav nain uzgoja

najee se koriste niski ili visoki tuneli u kojima se na dobro poravnato tlo od dvadesetak centimetara irokih dasaka napravi bazen. Unutranji dio bazena se obloi folijom i napuni petnaestak centimetara vodom. U vodi se otopi vodotopivo gnojivo podjednakog

sadraja osnovnih biljnih hranjiva kao to 18:18:18, Agrolution 14:7:14 ili je Kristalon specijalni zeleni

Poly-Feed 20-20-20+ME u koliini 1 kg/1000 l vode,

odnosno Profert A u koliini 2 l/1000 l vode te se doda neki od sisteminih fungicida kao

to su Previcur ili Proplant u koliini 10 ml/1000 l vode. Gnojivo odnosno fungicid prethodno se otopi u manjoj koliini vode koja se ravnomjerno rasporedi po bazenu. Na takovu se otopinu stavljaju kontejneri napunjeni uobiajenim supstratom ili jo bolje mjeavinnom u kojoj ima 70% treseta i 30% vermikulita odnosno perlita. Takova mjeavina ima znatno bolji odnos pora za vodu i zrak od uobiajenog supstrata pa je razvoj korijena i same presadnice bolji. Zbog upijanja vode supstrat znade biti prevlaan to ometa normalno klijanje sjemena pa je uputno na hranjivu otopinu prethodno stavljati naklijlim kontejnere s

sjemenom.

Temperaturni se reim u zatienom prostoru odrava istim kao i kod klasinog kontejnerskog uzgoja u zatienim prostorima. Po potrebi dio otopine koji potroe biljke ili se izgubi evapracijom nadomjeta se svjeom vodom uz dodatak hranjiva u hranjiva. otopini

Koncentracija

nastoji se odrati na razini od oko 1,5 mS/cm, a pH vrijednost na razini od 5,8 6,3 to se kontrolira pH metrom odnosno EC metrom. Ako itav bazen nije popunjen kontejnerima na prazna mjesta je uputno postaviti prazne kontejnere koji e smanjiti prisutnost svjetla u vodi i na taj nain barem djelomino smanjiti mogunost razvoja algi.

Ako se ipak alge poinju razvijati u hranjivu se otopinu moe dodati kalijev permanganat u koliini od 1 g na svakih 1000 l otopine. Razvoj presadnica na hranjivoj je otopini bri nego kod klasinog naina uzgoja pa zbog toga se s poetkom uzgoja presadnica za isti planirani period sadnje moe zapoeti tjedan dana kasnije nego kod klasinog naina uzgoja. Kako kod nas ne postoje egzaktna istraivanja tehnologija najznaajnijih otopini, u rezultat uzgoja povrtnih kojih bi bila razvijena ekonomski na hranjivoj male

presadnica kultura

sklopu

Projekta

razvoja

komercijalne poljoprivrede tijekom 2007. godine proveden je projekt Uzgoj presadnica povra na hranjivoj otopini rezultat kojeg je i ova broura.

Projekt Uzgoj presadnica povra na hranjivoj otopini

Cilj projekta

Cilj projekta

bio je istraiti mogunost proizvodnje presadnica ekonomski

najznaajnijih vrsta povra koje se uzgaja na podruju Hercegovine; rajice, paprike i kupusa tehnologijom plutajuih kontejnera na hranjivoj otopini i u poljskim pokusima utvrditi njihovu produktivnost komparirajui ih s presadnicama uzgojenim klasinim nainom.

Metodologija rada

Kako nisu postojali podaci egzaktnih istraivanja koji volumen supstrata, odnosno kontejneri s koliko sjetvenih mjesta su povoljniji za uzgoj presadnica pojedine vrste povra metodom plutajuih kontejnera, a isto tako kada je najpovoljnije kontejnere s posijanim sjemenom hranjivu stavljati otopinu na u

istraivanja su za svaku povrtnu kulturu bile

uvrtene tri razliite vrste kontejnera i to kontejner sa 160 sjetvenih mjesta gdje je svako sjetveno mjesto imalo volumen od 23 ml, kontejner sa 104 sjetvenih mjesta volumena 37 ml te kontejner sa 84 sjetvenih mjesta volumena 47 ml.

Punjenje kontejnera supstratom i mehanizirana sjetva svih varijanti

obavljena je 16. 03. 2007. godine. Za sjetvu kupusa koriteno je sjeme hibrida Rinda, paprike Istra, a rajice Belle. Od svake je varijante posijano po 16

kontejnera od kojih je odmah nakon sjetve po 10 kontejnera svake varijante za svaku vrstu povra premjeteno u klijalinu komoru gdje se izvrilo

naklijavanje u trajanju 3 5 dana. Po 5 kontejnera svake varijante za svaku vrstu povra nakon izvrene sjetve

stavljeno je odmah u pripremljeni bazen na hranjivu otopinu, a po jedan od svake je varijante ostavljen u stakleniku gdje je dalje uzgajan na uobiajen klasian nain. Po 5 kontejnera svake varijante za svaku vrstu povra nakon naklijavanja je stavljeno na hranjivu otopinu, a preostalih 5 kontejnera svake varijante je nakon uzgajano klasinim nainom i stavljeno na hranjivu otopinu u fazi pune razvijenosti kotiledonskoh listova. Bazen za uzgoj

presadnica na hranjivoj otopini napravljen je od drvene oplate visine 20 cm ija je

unutranjost obloena folijom. Povrina bazena je

prilagoena povrini ukupnog broja od 135 kontejnera

uvrtenih

u istraivanje i

iznosila je 22,5 m2 tj. duina mu je bila 11,25 m, a irina 2 m. Bazen je napunjen vodom do razine od oko 2/3 njegove dubine te je u vodi otopljeno vodotopivo gnojivo Kristalon

zeleni specijal koji sadri u jednakim odnosima osnovna biljna hranjiva NPK 18:18:18 uz dodatak mikroelemenata. Na koliinu vode u bazenu od 3 m3 dodano je 3 kg navedenog gnojiva i 3 dl fungicida Previcur 607 SL da bi se sprijeila pojava bolesti koje znadu u takvim uvjetima proizvodnje prouzroiti znaajne tete. Zbog ispod prosjeno niskih temperatura nakon to su kontejneri postavljeni na hranjivu otopinu iznad bazena postavljeni su metalni lukovi i itav je bazen dodatno prekriven folijom.

Tijekom uzgoja presadnica redovito svakog tjedna vrena su opaanja, a u dva navrta, etvrtog i petog tjedana nakon sjetve na po deset biljaka svake varijante izvrena su mjerenja duine i promjera stabljike presadnica, mase presadnica, mase korijena te je utvrivan broj razvijenih listova. U cilju upoznavanja s istraivanjima i mogunou primjene nove tehnologije uzgoja presadnica na hranjivoj otopini za proizvoae povra, potencijalne korisnike ove

metode uzgoja presadnica organizirane su radionice na kojima se okupio vei broj zainteresiranih.

Nakon uspjeno provedenog prvog dijela istraivanja i uzgojenih kvalitetnih presadnica koje su po nekim svojim osobinama, posebice intenzitetu porasta u drugom dijelu vegetacije nadmaile kontrolnu varijantu uzgajanu klasinim nainom,

presadnicama proizvedenim na hranjivoj otopini postavljeni su poljski pokusi kojima je cilj bio utvrditi eventualne razlike u prinosu ovisno kako o nainu uzgoja samih presadnica tako i volumenu supstrata u kojem su uzgajane.

Poljski pokusi su postavljeni na podruju Viia kraj apljine. Rajica i paprika je uzgajana na tlu prekrivenim crnom mulch folijom, a kupus na golome tlu. Navodnjavanje kap po kap koriteno je kod svih kultura. Pokusi su postavljeni po metodici sluajnog bloknog rasporeda u etiri ponavljanja to je omoguilo kasniju statistiku obradu dobivenih podataka analizom varijance. Kupus je bran jednokratno u fazi tehnoloke zrelosti i na njemu je utvrena masa glavice, njen promjer i visina te izraunat prinos. Kod paprike je bilo 8, a rajice 7 berbi. Kod njih je utvren broj zrelih plodova i njihova masa temeljem ega je izraunata prosjena masa ploda te prinos po hektaru.

Rezultati istraivanja

Jedan od pokazatelja uspjenosti uzgoja presadnica na hranjivoj otopini je broj normalno razvijenih presadnica pogodnih za presaivanje. U odnosu na kontrolnu varijantu kod koje su presadnice nakon naklijavanja u klijalinoj komori dalje uzgajane na klasian nain u stakleniku kod varijante stavljanja na hranjivu otopinu kontejnera

neposredno nakon sjetve bez prethodnog naklijavanja dolo je do smanjenja postotka niklih biljaka kod paprike za 4%, kod kupusa za 30%, dok je kod rajice broj normalno razvijenih presadnica bio isti. Nakon prethodnog naklijavanja u klijalinoj komori kontejneri stavljeni na hranjivu otopinu samo su kod kupusa imali za 3% manji postotak niklih biljaka dok je kod paprike on bio na razini kontrolne varijante, a kod rajice i neto vei. Kod svih istraivanih kultura postotak normalno razvijenih presadnica bio je najvei kod varijante kada su na hranjivu otopinu stavljani kontejneri s prethodno niklim biljicama.

Postotak normalno razvijenih presadnica u odnosu na broj posijanih sjemenki (%) Paprika Broj sjetvenih mjesta na kontejneru 160 104 84 Prosjek Rajica Broj sjetvenih mjesta na kontejneru 160 104 84 Prosjek Kupus Broj sjetvenih mjesta na kontejneru 160 104 84 Prosjek

Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu Neposredno Nakon U stadiju Kontrola nakon sjetve naklijavanja kotiledona 97,66 96,72 97,81 96,88 81,97 94,47 98,08 95,19 94,05 93,15 96,13 92,86 91,23 94,78 97,34 94,97

Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu Neposredno Nakon U stadiju Kontrola nakon sjetve naklijavanja kotiledona 97,50 98,59 99,38 98,13 95,91 98,32 98,56 97,12 95,83 97,32 99,40 95,24 96,42 98,08 99,11 96,83

Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu Neposredno Nakon U stadiju Kontrola nakon sjetve naklijavanja kotiledona 68,28 95,31 96,25 93,13 59,86 86,30 90,87 90,38 66,37 84,52 90,48 91,67 64,84 88,71 92,53 91,73

Parametri razvijenosti presadnica kao to su visina presadnice, promjer stabljike kao i broj razvijenih listova kod rajice i kupusa bez obzira na stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu bili su znaajno bolji nego kod kontrole kod koje su presadnice uzgajane klasinim nainom. Jedino kod paprike ti parametri odreivani 28. i 35. dana nakon sjetve ili su u prilog klasinom nainu uzgoja. Na presadnicama paprike u uzgajanim na hranjivoj otopini uoeno je uenje listova i stagnacija u rastu i razvoju, no meutim pred samu sadnju koja je nastupila sedam dana nakon posljednjeg mjerenja i one su po razvijenosti nadmaile kontrolu. Visina biljke, promjer stabljike kao i broj razvijenih listova presadnica kod sve tri ispitivane kulture najvee vrijednosti su imali kod varijante kada su kontejneri stavljani na hranjivu otopinu s niknutim biljicama. to su kontejneri imali manji broj sjetvenih mjesta, odnosno vei volumen supstrata presadnice po promatranim parametrima su bile razvijenije, jedino je kod rajice u kontejnerima sa veim brojem sjetvenih mjesta kod drugog oitavanja dolo do zamijetnijeg izduivanja biljaka.

Visina presadnica (cm)

Paprika, mjerenje 28. dana nakon sjetve Broj sjetvenih mjesta na kontejneru 160 104 84 Prosjek Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 2,77 3,58 4,45 4,07 3,72 2,67 3,88 4,24 5,15 3,99 3,15 4,07 4,57 5,63 4,36 2,86 3,84 4,42 4,95 4,02

Paprika, mjerenje 35. dana nakon sjetve Broj sjetvenih mjesta na kontejneru 160 104 84 Prosjek Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 4,23 5,50 6,05 7,65 5,86 4,03 7,37 9,12 8,87 7,35 5,54 6,72 8,90 9,03 7,55 4,60 6,53 8,02 8,52 6,92

Rajica, mjerenje 28. dana nakon sjetve Broj sjetvenih mjesta na kontejneru 160 104 84 Prosjek Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 13,64 13,87 19,67 7,72 13,73 11,21 12,10 20,35 11,50 13,79 13,02 12,59 15,46 10,68 12,94 12,62 12,85 18,49 9,97 13,48

Rajica, mjerenje 35. dana nakon sjetve Broj sjetvenih mjesta na kontejneru 160 104 84 Prosjek Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 24,84 26,27 34,80 10,62 24,13 24,68 18,63 35,34 13,24 22,97 22,21 19,81 26,65 13,49 20,54 23,91 21,57 32,26 12,45 22,55

Kupus, mjerenje 28. dana nakon sjetve Broj sjetvenih mjesta na kontejneru 160 104 84 Prosjek Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 13,00 19,95 20,05 10,05 15,76 10,30 17,75 19,20 11,14 14,60 13,50 16,65 20,33 10,56 15,26 12,27 18,12 19,86 10,58 15,21

Kupus, mjerenje 35. dana nakon sjetve Broj sjetvenih mjesta na kontejneru 160 104 84 Prosjek Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 19,39 25,60 26,30 10,75 20,51 11,21 23,06 25,15 11,19 17,65 17,61 23,73 26,51 10,88 19,68 16,07 24,13 25,99 10,94 19,28

Promjer stabljike presadnica (mm)

Paprika, mjerenje 28. dana nakon sjetve Broj sjetvenih mjesta na kontejneru 160 104 84 Prosjek Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 1,70 1,83 1,88 2,14 1,89 1,46 2,10 2,38 2,38 2,08 2,03 2,22 2,61 2,65 2,38 1,73 2,05 2,29 2,39 2,12

Paprika, mjerenje 35. dana nakon sjetve Broj sjetvenih mjesta na kontejneru 160 104 84 Prosjek Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 2,20 2,43 2,61 2,47 2,43 2,36 2,56 2,68 2,44 2,51 2,23 2,57 2,86 2,83 2,62 2,26 2,52 2,72 2,58 2,52

Rajica, mjerenje 28. dana nakon sjetve Broj sjetvenih mjesta na kontejneru 160 104 84 Prosjek Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 2,80 2,76 3,30 2,17 2,76 2,64 2,50 3,66 2,62 2,86 2,92 2,73 3,70 2,61 2,99 2,79 2,66 3,55 2,47 2,87

Rajica, mjerenje 35. dana nakon sjetve Broj sjetvenih mjesta na kontejneru 160 104 84 Prosjek Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 4,27 3,72 4,30 2,50 3,70 4,34 3,98 4,26 3,21 3,95 4,08 3,93 4,89 3,27 4,04 4,23 3,88 4,48 2,99 3,90

Kupus, mjerenje 28. dana nakon sjetve Broj sjetvenih mjesta na kontejneru 160 104 84 Prosjek Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 2,61 2,72 3,23 2,26 2,71 2,43 2,59 3,28 2,49 2,70 2,88 3,20 3,23 2,32 2,91 2,64 2,84 3,25 2,36 2,77

Kupus, mjerenje 35. dana nakon sjetve Broj sjetvenih mjesta na kontejneru 160 104 84 Prosjek Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 2,79 2,84 3,32 2,39 2,84 2,44 3,11 3,64 4,24 3,36 3,24 3,41 3,57 2,38 3,15 2,82 3,12 3,51 3,00 3,11

Broj razvijenih listova na presadnici

Paprika, mjerenje 28. dana nakon sjetve Broj sjetvenih mjesta na kontejneru 160 104 84 Prosjek Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 2,00 3,50 4,00 4,20 3,43 2,00 3,60 4,24 4,30 3,54 2,00 3,90 4,00 5,60 3,88 2,00 3,67 4,08 4,70 3,61

Paprika, mjerenje 35. dana nakon sjetve Broj sjetvenih mjesta na kontejneru 160 104 84 Prosjek Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 4,00 4,80 5,60 4,90 4,83 4,90 5,10 5,60 5,10 5,18 4,00 5,00 5,70 6,20 5,23 4,30 4,97 5,63 5,40 5,08

Rajica, mjerenje 28. dana nakon sjetve Broj sjetvenih mjesta na kontejneru 160 104 84 Prosjek Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 3,00 3,00 3,30 3,00 3,08 3,00 3,00 3,20 3,10 3,08 3,00 3,10 4,00 3,10 3,30 3,00 3,03 3,50 3,07 3,15

Rajica, mjerenje 35. dana nakon sjetve Broj sjetvenih mjesta na kontejneru 160 104 84 Prosjek Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 4,10 4,10 4,50 3,00 3,93 4,20 4,10 4,50 3,10 3,98 4,10 4,20 5,20 3,00 4,13 4,13 4,13 4,73 3,03 4,01

Kupus, mjerenje 28. dana nakon sjetve Broj sjetvenih mjesta na kontejneru 160 104 84 Prosjek Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 3,70 4,60 4,80 3,50 4,15 3,90 4,40 4,90 4,00 4,30 4,30 4,60 4,40 4,00 4,33 3,97 4,53 4,70 3,83 4,26

Kupus, mjerenje 35. dana nakon sjetve Broj sjetvenih mjesta na kontejneru 160 104 84 Prosjek Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 5,10 5,70 5,90 4,00 5,18 5,50 5,40 5,80 4,00 5,18 5,50 5,60 5,80 4,20 5,28 5,37 5,57 5,83 4,07 5,21

Masa nadzemnog dijela presadnica kako kod prvog tako i drugog mjerenja bila je u pravilu vea kod presadnica uzgajanih na hranjivoj otopini u odnosu na presadnice uzgajane klasinim nainom. Ta pravilnost jedino nije utvrena kod paprike u drugom mjerenju, ali pred samo presaivanje vizualno se moglo procijeniti da je postojala. Kontejneri stavljani na hranjivu otopinu u stadiju niklih biljica u odnosu na kontejnere stavljane na hranjivu otopinu s posijanim sjemenom bez i sa prethodnim naklijavanjem razvili su presadnice vee mase nadzemnog dijela. Iz kontejnera veeg volumena supstrata, odnosno s manjim brojem sadnih mjesta razvile su se presadnice vee mase nadzemnog dijela. Razvijenost nadzemnog dijela presadnica pratila je i razvijenost korijena tako da su varijante koje su imale veu masu nadzemnog dijela presadnice imale i veu masa korijena, no postotni udjel mase korijena u ukupnoj masi presadnice uvijek je bio vei kod klasinog uzgoja presadnica u odnosu na uzgoj na hranjivoj otopini i to je presadnica bila starija njegov se udjel u ukupnoj masi presadnice smanjivao.

Masa nadzemnog dijela presadnice (mg)

Paprika, mjerenje 28. dana nakon sjetve Broj sjetvenih mjesta na kontejneru 160 104 84 Prosjek Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 243 223 207 246 230 343 626 747 369 521 259 336 720 394 427 282 395 558 336 393

Paprika, mjerenje 35. dana nakon sjetve Broj sjetvenih mjesta na kontejneru 160 104 84 Prosjek Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 340 518 608 545 503 341 548 610 734 558 370 553 719 819 615 350 540 646 699 559

Rajica, mjerenje 28. dana nakon sjetve Broj sjetvenih mjesta na kontejneru 160 104 84 Prosjek Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 1614 1975 2585 945 1780 1603 1381 4266 1586 2209 1847 2287 4088 1675 2474 1688 1881 3646 1402 2154

Rajica, mjerenje 35. dana nakon sjetve Broj sjetvenih mjesta na kontejneru 160 104 84 Prosjek Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 4801 5442 4424 1036 3926 5658 5706 6359 1726 4862 6625 5546 9623 1584 5845 5695 5565 6802 1449 4878

Kupus, mjerenje 28. dana nakon sjetve Broj sjetvenih mjesta na kontejneru 160 104 84 Prosjek Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 2392 4155 4909 1381 3209 2543 3202 4883 2000 3157 3440 4053 4684 2034 3553 2792 3803 4825 1805 3306

Kupus, mjerenje 35. dana nakon sjetve Broj sjetvenih mjesta na kontejneru 160 104 84 Prosjek Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 5345 7998 10107 1618 6267 4788 5844 8092 2289 5253 8326 8421 7591 1746 6521 6153 7421 8597 1884 6014

Masa korijena presadnice (mg)

Paprika, mjerenje 28. dana nakon sjetve Broj sjetvenih mjesta na kontejneru 160 104 84 Prosjek Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 37 28 59 91 54 42 95 148 163 112 48 65 130 88 83 42 63 112 114 83

Paprika, mjerenje 35. dana nakon sjetve Broj sjetvenih mjesta na kontejneru 160 104 84 Prosjek Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 115 97 196 207 154 90 126 227 400 211 68 104 189 260 155 91 109 204 289 173

Rajica, mjerenje 28. dana nakon sjetve Broj sjetvenih mjesta na kontejneru 160 104 84 Prosjek Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 234 315 413 338 325 238 271 1007 501 504 251 464 1151 440 577 241 350 857 426 469

Rajica, mjerenje 35. dana nakon sjetve Broj sjetvenih mjesta na kontejneru 160 104 84 Prosjek Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 670 760 526 266 556 772 1534 664 456 857 1162 1069 1499 344 1019 868 1121 896 355 810

Kupus, mjerenje 28. dana nakon sjetve Broj sjetvenih mjesta na kontejneru 160 104 84 Prosjek Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 432 257 611 382 421 300 347 655 401 426 402 380 376 340 375 378 328 547 374 407

Kupus, mjerenje 35. dana nakon sjetve Broj sjetvenih mjesta na kontejneru 160 104 84 Prosjek Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 389 544 1441 670 761 540 517 691 688 609 655 730 357 276 505 528 597 830 545 625

Postotni udjel mase korijena u odnosu na cijelu presadnicu presadnice (%)

Paprika, mjerenje 28. dana nakon sjetve Broj sjetvenih mjesta na kontejneru 160 104 84 Prosjek Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 32 30 49 46 40 21 17 23 52 29 21 24 21 40 27 24 22 27 46 31

Paprika, mjerenje 35. dana nakon sjetve Broj sjetvenih mjesta na kontejneru 160 104 84 Prosjek Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 10 5 9 14 10 11 15 20 18 17 11 11 15 10 12 11 10 15 14 13

Rajica, mjerenje 28. dana nakon sjetve Broj sjetvenih mjesta na kontejneru 160 104 84 Prosjek Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 13 14 14 26 15 13 16 19 24 19 12 17 22 21 19 12 16 19 23 18

Rajica, mjerenje 35. dana nakon sjetve Broj sjetvenih mjesta na kontejneru 160 104 84 Prosjek Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 12 12 11 20 12 12 21 9 21 15 15 16 13 18 15 13 17 12 20 14

Kupus, mjerenje 28. dana nakon sjetve Broj sjetvenih mjesta na kontejneru 160 104 84 Prosjek Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 15 6 11 22 12 11 10 12 17 12 10 9 7 14 10 12 8 10 17 11

Kupus, mjerenje 35. dana nakon sjetve Broj sjetvenih mjesta na kontejneru 160 104 84 Prosjek Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu Neposredno Nakon U stadiju Kontrola Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 7 6 12 29 11 10 8 8 23 10 7 8 4 14 7 8 7 9 22 9

Poljski pokusi

Analizom komponenata prinosa kao to su broj plodova po biljci i prosjena masa ploda koji izravno utjeu na prinos po jedinici povrine izmeu presadnica uzgojenih u razliitom volumenu supstrata kod rajice i paprike nisu utvrene znaajnije razlike dok je kod kupusa varijanta s najveim volumenom supstrata dala prosjeno glavice neto vee mase to je rezultiralo i neto veim prinosom. Kod paprike i rajice iz presadnica koje su uzgojene izravnim stavljanjem kontejnera na hranjivu otopinu bez prethodnog naklijavanja u odnosu na ostale dvije varijante uzgojene su biljke dale neto vei broj plodova to je rezultiralo veim prinosom po biljci, a time i veim prinosom po jedinici povrine. Razlog tome je najvjerojatnije prosjeno manji broj presadnica uzgojenih na istoj povrini kontejnera i povoljnija njihova razvijenost tijekom presaivanja. Kod kupusa prosjenu veu masu glavica u tehnolokoj zriobi, a time i prinos po jedinici povrine utvren je iz presadnica iji su se kontejneri na hranjivu otopinu stavljali s niklim biljicama.

Paprika

Broj plodova po biljci) Broj sjetvenih mjesta na kontejneru 160 104 84 Prosjek Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu Neposredno Nakon U stadiju Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 23,50 21,25 20,25 21,67 23,63 23,38 24,19 23,73 22,06 21,25 22,69 22,00 23,06 21,96 22,38 22,47

Prosjena masa ploda (g) Broj sjetvenih mjesta na kontejneru 160 104 84 Prosjek Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu Neposredno Nakon U stadiju Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 65,72 66,08 68,12 66,64 73,76 63,21 59,91 65,63 63,88 78,59 58,42 66,96 67,79 69,29 62,15 66,41

Prinos po biljci (g)

Broj sjetvenih mjesta na kontejneru 160 104 84 Prosjek

Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu Neposredno Nakon U stadiju Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 1.545 1.404 1.379 1.443 1.745 1.478 1.449 1.557 1.404 1.670 1.325 1.466 1.565 1.517 1.384 1.489

Prinos zrelih plodova (t/ha) Broj sjetvenih mjesta na kontejneru 160 104 84 Prosjek Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu Neposredno Nakon U stadiju Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 51,449 46,753 45,921 48,041 58,109 49,217 48,252 51,859 46,753 55,611 44,123 48,829 52,103 50,527 46,098 49,576

Rajica

Broj plodova po biljci) Broj sjetvenih mjesta na kontejneru 160 104 84 Prosjek Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu Neposredno Nakon U stadiju Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 24,13 22,13 22,13 22,80 21,38 21,38 21,38 21,38 24,13 24,50 23,25 23,96 23,21 22,67 22,25 22,71

Prosjena masa ploda (g) Broj sjetvenih mjesta na kontejneru 160 104 84 Prosjek Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu Neposredno Nakon U stadiju Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 143,27 137,32 132,23 137,61 136,29 135,47 132,84 134,87 124,49 130,72 139,36 131,52 134,68 134,50 134,81 134,67

Prinos po biljci (g)

Broj sjetvenih mjesta na kontejneru 160 104 84 Prosjek

Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu Neposredno Nakon U stadiju Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 3.456 3.038 2.926 3.140 2.913 2.896 2.839 2.883 3.003 3.203 3.240 3.149 3.124 3.046 3.002 3.057

Prinos zrelih plodova (t/ha) Broj sjetvenih mjesta na kontejneru 160 104 84 Prosjek Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu Neposredno Nakon U stadiju Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 115,085 101,165 97,436 104,562 97,003 96,437 94,539 95,993 100,000 106,660 107,892 104,851 104,029 101,421 99,956 101,802

Kupus

Masa glavice u tehnolokoj zriobi (g) Broj sjetvenih mjesta na kontejneru 160 104 84 Prosjek Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu Neposredno Nakon U stadiju Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 1.257 1.115 1.269 1.214 1.146 1.178 1.043 1.122 1.204 1.177 1.420 1.267 1.202 1.157 1.244 1.201

Promjer glavice u tehnolokoj zriobi (cm) Broj sjetvenih mjesta na kontejneru 160 104 84 Prosjek Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu Neposredno Nakon U stadiju Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 12,78 12,54 13,23 12,85 12,14 12,85 11,93 12,31 12,19 12,60 14,30 13,03 12,37 12,66 13,16 12,73

Visina glavice u tehnolokoj zriobi (cm)

Broj sjetvenih mjesta na kontejneru 160 104 84 Prosjek

Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu Neposredno Nakon U stadiju Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 11,69 11,05 10,85 11,20 10,86 10,92 10,41 10,73 11,13 10,34 11,98 11,15 11,23 10,77 11,08 11,03

Prinos tehnoloki zrelih glavica (t/ha) Broj sjetvenih mjesta na kontejneru 160 104 84 Prosjek Stadij stavljanja kontejnera na hranjivu otopinu Neposredno Nakon U stadiju Prosjek nakon sjetve naklijavanja kotiledona 62,842 55,746 63,446 60,678 57,279 58,900 52,171 56,117 60,175 58,854 71,000 63,343 60,099 57,833 62,206 60,046

Zakljuci

Temeljem rezultata jednogodinjih istraivanja utjecaja volumena supstrata u kontejnerskom nainu uzgoja presadnica paprike, rajice i kupusa i stadija u kojem su kontejneri nakon sjetve stavljani na hranjivu otopinu moe se zakljuiti slijedee: Najvei postotak normalno razvijenih presadnica kod istraivanih povrtnih kultura ostvaruje se stavljanjem na hranjivu otopinu kontejnera s prethodno niklim biljicama. Stavljanje kontejnera na hranjivu otopinu bez prethodnog naklijavanja moe kod nekih povrtnih kultura kao to je kupus znaajnije smanjiti broj poniklih biljaka, kod paprike to smanjenje je malo, a kod rajice ga nema. Visina biljaka, promjer stabljike kao i broj razvijenih listova presadnica kod sve tri ispitivane kulture najvee vrijednosti su imali kod varijante kada su kontejneri stavljani na hranjivu otopinu s niknutim biljicama. to su kontejneri imali manji broj sjetvenih mjesta, odnosno vei volumen supstrata presadnice po promatranim parametrima su bile razvijenije, jedino je kod rajice u kontejnerima sa veim brojem sjetvenih mjesta tek pred kraj uzgoja dolo do zamjetnijeg izduivanja biljaka.

Masa nadzemnog dijela presadnica bila je u pravilu vea kod presadnica uzgajanih na hranjivoj otopini u odnosu na presadnice uzgajane klasinim nainom. Kontejneri stavljani na hranjivu otopinu u stadiju niklih biljica u odnosu na kontejnere stavljane na hranjivu otopinu s posijanim sjemenom bez i sa prethodnim naklijavanjem razvili su presadnice vee mase nadzemnog dijela. Iz kontejnera veeg volumena supstrata, odnosno s manjim brojem sadnih mjesta razvile su se presadnice vee mase nadzemnog dijela. Razvijenost nadzemnog dijela presadnica pratila je i razvijenost korijena tako da su varijante koje su imale veu masu nadzemnog dijela presadnice imale i veu masa korijena, no postotni udjel mase korijena u ukupnoj masi presadnice uvijek je bio vei kod klasinog uzgoja presadnica u odnosu na uzgoj na hranjivoj otopini i to je presadnica bila starija njegov se udjel u ukupnoj masi presadnice smanjivao. Analizom prinosa dobivenih iz presadnica uzgojenih u razliitom volumenu supstrata kod rajice i paprike nisu utvrene znaajnije razlike dok je kod kupusa varijanta s najveim volumenom supstrata dala neto vei prinos. Kod paprike i rajice iz presadnica koje su uzgojene izravnim stavljanjem kontejnera na hranjivu otopinu bez prethodnog naklijavanja u odnosu na ostale dvije varijante postignut je neto veim prinos kao posljedica manjeg broja presadnica uzgojenih na istoj povrini kontejnera i povoljnije njihove razvijenosti tijekom presaivanja. Kod kupusa prosjenu veu masu glavica u tehnolokoj zriobi, a time i prinos po jedinici povrine utvren je iz presadnica iji su se kontejneri na hranjivu otopinu stavljali s niklim biljicama. Na osnovu provedenih istraivanja moe se zakljuiti da je tehnologija uzgoja presadnica povra na hranjivoj otopini primjenjiva kod manjih komercijalnih proizvoaa povra koji povre uzgajaju na otvorenim povrinama. Tom tehnologijom period proizvodnje presadnica se skrauje do desetak dana, mogu je uzgoj veeg broja presadnica na istoj povrini to sve zajedno smanjuje cijenu kotanja njihove proizvodnje, a time poveava konkurentnost same proizvodnje. Ekonomski isplativ nain uzgoja presadnica povra na hranjivoj otopini kod manjih komercijalnih proizvoaa mogu je samo uz suradnju s postojeim i novim centrima za uzgoj presadnica gdje e se prvi dio proizvodnje, punjenje kontejnera supstratom, sjetva, naklijavanje i eventualno pikiranje usluno obavljati na suvremenim automatiziranim linijama strojeva, a drugi dio kod samih proizvoaa. Kako se radi o rezultatima jednogodinjih istraivanja, istraivanja bi svakako trebalo nastaviti s ciljem daljeg razvoja i drugih parametara tehnologija uzgoja presadnica povra na hranjivoj otopini.