Professional Documents
Culture Documents
Objavio: dr. sc. Zvonimir Kozarić, 02. svibnja 2014, Gospodarski list
https://gospodarski.hr/rubrike/uzgoj-zacinskog-bilja/
Gotovo sve začinske biljke, uz tek nekoliko iznimaka, zahtijevaju sadnju na sunčanom
položaju, zaklonjenom od vjetra, i nemaju prevelikih zahtjeva za hraniva u tlu, koja bi
trebala biti propusna za vodu i u najboljem slučaju lagano pjeskovita.
Agrotehnika uzgoja
Dva su načina kako doći do začinskih biljaka. Prvi, jednostavniji način je kupnja
začinskog bilja u lončićima, a kada vrijeme bude pogodno, presadnice pikirati u budući
začinski vrt. Drugi način je kreativniji i samo malo složeniji, a radi se o uzgoju iz
sjemena. Uz kupnju sjemena, treba priskrbiti zemljani supstrat, te posude za sadnju.
Posude se napune zemljom i sjeme se posipa po površini. Sitno sjeme nije potrebno
pokrivati zemljom niti pritiskati dublje u zemlju kako bi se olakšalo klijanje. Krupnije
sjeme pokriva se tankim slojem zemlje. Nakon sjetve zemlja u posudama se navlaži
pomoću prskalice. Posude se moraju smjestiti na toplo mjesto uz povremeno
održavanje vlage tla. Nakon 2 do 3 tjedna na površini pojaviti će se male, mlade
biljčice. Kako će biljke rasti imati će sve manje mjesta u posudi, stoga je neophodno
prorjeđivanje izniklih biljčica, kako bi ostatak biljaka imao dovoljno prostora za daljnji
rast i razvoj. Kada biljke ojačaju, kada razviju 4 do 6 listova, vrijeme je za pikiranje,
pritom imajući na umu da se nježno moraju iščupati i presaditi u lončiće (plastične
čaše, posude i sl.) Lončići s biljkama smještaju se na svjetlo i toplo mjesto gdje će
nastaviti s rastom do presađivanja u začinski vrt. Ostavlja se količina predviđena za
sadnju, a ostatak je poželjno podijeliti.
Rub od opeke dijeli gredicu sa začinskim biljem veliku samo jedan četvorni metar na
četiri dijela. U sredini gredice moguć je smještaj kadulje, primorskog vrijeska, sipana ili
čubra. Biljke koje stvaraju mnogobrojne izdanke, poput mirisne metvice ili melise,
najbolje je saditi u cvjetne lonce kako ne bi ugrožavale okolno bilje.
Prikladno mjesto za svako bilje
Začinski vrt se može formirati i izvesti na više načina. Začinske biljke, ukoliko se njima
malo poigra, mogu se uklopiti u svaki stil ure đenja vrta, bilo da se radi o formalnom ili
prirodnom stilu, ili u stilu engleskih gredica s trajnicama. Posađ eno u povišene gredice
ili u biljne spirale, začinsko bilje u malom vrtu omogućava uživanje u njegovoj
raznolikosti. Sunčani vrtovi posebno su prikladni za uzgoj lavande, ružmarina, kadulje
i timijana koji će svojim srebrnasto-zelenim listovima stvarati lijep kontrast okviru
gredice, načinjenom od svijetlog šljunka ili opeke. U sredinu gredice može se smjestiti
dekorativan cvjetni lonac u kojem je posađena ukrasna biljka koja ljeti može boraviti
na otvorenom.
Prikladna temperatura
Povišena gredica
____________________________________________________
BORAC, BURAŽIN (Borago officinalis)
Borač je stara mediteranska kultivirana biljka, koja se kod nas uzgaja u Primorju i
Dalmaciji. Raste i samoniklo uz morsku obalu, na poljima i zapuštenom zemljištu. Biljka
naraste do 60 cm, cijela je prekrivena sitnim dlačicama. Stabljika je uspravna,
razgranjena, zelene boje. Listovi su na kratkoj peteljci, dugi do 10 cm, ovalni ili jajasti.
Cvjetovi su zvjezdasti, s pet šiljastih latica plave boje. Cvate od lipnja do rujna. Najbolje
raste na sunčanim, dobro dreniranim mjestima, a voli dobro okopano i kompostirano
tlo. Tlo je potrebno održavati vlažnim, uz prihranu u proljeće. Svježi, mladi ubrani listovi
dodaju se salatama i drugim jelima od povrća. Dodaje se neposredno prije
posluživanja, jer kuhanje uništava njegovu aromu. Koristi se i kao začin kod kiseljenja
krastavaca.
____________________________________________________
BOSILJAK (Ocimum basilicum)
____________________________________________________
CRIJEMUŠ, SRIJEMUŠ, MEDVJEĐ I LUK (Allium ursinum)
____________________________________________________
CRNJIKA (Nigella sativa)
____________________________________________________
ČUBAR, ŠETRAJKA, MORSKI VRISAK (Satureja hortensis)
____________________________________________________
DRAGOLJUB (Tropaeolum majus)
____________________________________________________
ESTRAGON, KOZLAC, ZMIJSKA TRAVA (Artemisia dracunculus)
Estragon je vrsta pelina s uskim zelenim listovima, koji se kao začin najčešće
koristi svjež jer suhi gube aromu i okus. Stabljika je razgranata, visine od 60-120 cm,
listovi uski, zelene boje. Iako je vrlo finog okusa i odgovara uz razna jela, estragon se
nije udomaćio u europskim kuhinjama. Razlog tome je vjerojatno što se na tržištu
pojavljuje manje aromatičan ruski estragon i što se koristi isključivo u svježem stanju.
Na tržištu se estragon pojavljuje kao neizostavan sastojak senfa. Aromom bogatiji i
okusom puniji njemački estragon, odgovara jelima od piletine, govedine, divljači i
ovčetine, jelima od gljiva, majonezama i kiselkastim biljnim umacima. Vrlo je ukusan
začin maceriran u vinskom octu i u kombinaciji s kaparima za začinjanje raznih salata.
____________________________________________________
GORUŠICA, CRNA (Brassica nigra)
____________________________________________________
KADULJA, ŽALFIJA (Salvia officinalis)
____________________________________________________
KAPARI (Capparis spinosa)
____________________________________________________
KIM, KIML (Carum carvi)
Lišće je nalik na lišće mrkve. Cvjetni štitak je bijele ili ružičaste boje. Visine je od
60 do 110 cm. Udomaćena je u sjevernim dijelovima Europe i Azije i najstarija je
začinska biljka. Odgovaraju mu hladna, vlažna, sunčana ili polusjenovita mjesta, kao i
neutralna, duboko pognojena humusna tla. Divlji kim sadrži znatno više aromatičnih
tvari od oblika uzgojenih u vrtu. Stoga, ako ga uzgajate na hranjivom tlu, ili kao
međukulturu uz grah ili grašak, izbjegavajte gnojidbu. Blizinu kima ne podnosi kopar,
crnika, komorač, divlji pelin i krumpir. Sije se plitko, izravno na gredicu. Sjeme klije za
3 do 4 tjedna. Pregusto iznikle biljke potrebno je prorijediti. Berba počinje u lipnju, kada
plodovi dobiju karakterističnu, smeđu boju. Ubrani plodovi dozrijevaju i suše se na
suhom i sjenovitom mjestu. Zbog vrlo povoljnog djelovanja na probavni sustav, kim se
dodaje prije svega teškim i masnim jelima, kruhu i rakijama. Od sjemena se dobiva
ulje. Nije prikladan za ishranu ptica.
____________________________________________________
KOPAR (Anethum graveolens)
____________________________________________________
KORIJANDAR (Coriandrum sativum)
____________________________________________________
KOMORAČ, KOROMAČ (Foeniculum vulgare var. dulce)
____________________________________________________
LIMUNSKA TRAVA (Cymbopogon citratus)
____________________________________________________
LOVOR (Laurus nobilis)
Lovor je zimzeleni grm, ovalnih listova, kožasti, sjajni i tvrdi, zašiljenog vrha,
valovitog i nazubljenog ruba. Plodovi su okrugle crne koštunice i sadržavaju jednu
sjemenku. Kao začin se najčešće upotrebljavaju listovi koji moraju biti zeleni. Cvate u
travnju, a domovina lovora je istočno Sredozemlje. Hrvatska bi kvalitetom lovora mogla
biti veliki izvoznik. Listovi su aromatični i sadržavaju više gorkih tvari. Suhi listovi gube
gorčinu, ali zadržavaju aromu koja je pogodna za gotovo sva jela. Osim što poboljšava
okus i miris hrane, potiče i probavu, dok se ulje dobiveno gnječenjem plodova lovora
koristi u ljekovite svrhe.
____________________________________________________
LJUPČAC (Levisticum officinale)
Ovo je bujna začinska biljka koju je lako prepoznati po mirisu koji je sličan “Vegeti”.
Listovi su sjajni, tamnozeleni, razmjerno debeli i mesnati. Cvjetići su žute boje. Korijen
odrasle biljke višestuko je repast. Ljupčac voli toplinu a otporan je na hladnoću. Traži
vlažna, hranjiva i propusna tla, neutralne ili slabo kisele reakcije. Jednom posađen
održava se godinama, no teško podnosi korov. Biljka je visoka 100 do 200 cm. Jednom
godišnje prihranjuje se kompostom. Za potrebe domaćinstva dovoljne su dvije biljke.
Sjeme klije za 10 dana pri temperaturi od 20° C. Razmnožavati se može i dijelovima
korijena u listopadu. Ubiranje listova može započeti sredinom ljeta i u intervalima traje
do jeseni. Lišće se suši u sjeni, a višak se može iskoristiti kao tekuće gnojivo. Razrezan
i osušen korijen koristi se kao začin i za rakije travarice.
____________________________________________________
MAJČINA DUŠICA (Thymus serpyllum)
____________________________________________________
MATIČNJAK (Melissa officinalis)
Melissa na grčkom znači med. Postoji vjerovanje da pčele nikad ne napuštaju vrt
u kojem raste matičnjak, i u vrijeme kada je med bio jedino sredstvo za zaslađivanje,
ovaj je začin imao neprocjenjivu vrijednost. Vjeruje se da ublažava bolove, smanjuje
napetost, a ljudi koji su željeli biti voljeni nosili su ga kao amajliju. Matičnjak potječe iz
zapadne Azije. Biljka ima miris sličan limunu. Listovi su svijetlozeleni, srcoliki ili
eliptični, na rubovima nazubljeni. Cvjetovi su plavkasti ili žućkastobijeli. Biljka je visoka
oko 75 cm. Raste na toplim, sunčanim, ali i na sjenovitim i vlažnim mjestima. Tlo mora
biti dobro pognojeno, propusno i bogato hranjivima. Gnojenje zrelim stajnjakom ili
kompostom ujedno štiti biljku od smrzavice. Rast će biti ubrzan obilnim zalijevanjem i
redovitom rezidbom. Sjeme zadržava klijavost oko 3 godine. Uz stalnu toplinu i vlagu
sjeme klije za 3 do 4 tjedna. Lakši način razmnožavanja je pokrajnim izdancima
korijena ili reznicama. Bere se za sunčana vremena, sve do jesenskih mrazeva. Listovi
i mladi izboji najbolji su svježi. Veliki dio djelotvornih tvari gubi se sušenjem. Sitno
sjeckano lišće začin je za salete i razne kreme, sva jela od riba, janjetinu i piletinu.
____________________________________________________
MAŽURAN (Majorana hortensis, Origanum majorana)
Porijeklom je iz krajeva od Male Azije do Indije. Ovaj aromatični grm kod nas se
uzgaja kao jednogodišnja biljka. Raste na toplim mjestima i osjetljiv je na mraz. Uzgaja
se na potpuno sunčanom i umjereno vlažnom mjestu. Visina biljke je 25 do 50 cm.
Odgovaraju mu vapnenasta, hranjiva i razrahljena tla. Gnoji se zrelim kompostom.
Sadnice posađene u ranu jesen u cvjetne lončiće drže se na svijetlom prozoru i cijele
će zime davati zelenilo za rezanje a u proljeće se koriste za sadnju u vrtu. Klijanje
sjemena traje 3 do 4 tjedna. Presađuje se tek nakon “ledenih svetaca”. Nakon početka
cvatnje stabljike treba skratiti. Dijelovi biljke koriste se svježi. Povoljno utječe na
probavu. U kuhinji se koristi kao začin za mesna jela.
____________________________________________________
ORIGANO, MRAVINAC (Origanum vulgare)
____________________________________________________
PAPRENA METVICA, MENTA, NANA (Mentha x piperita)
____________________________________________________
RUTVICA, RUTA (Ruta graveolens)
____________________________________________________
RUŽMARIN (Rosmarinus officinalis)
____________________________________________________
SIPAN (Hyssopus officinalis)
____________________________________________________
TIMIJAN, VRTNI TIMIJAN, PRAVA MAJČINA DUŠICA (Thymus vulgaris)
___________________________________________________________________
(dodatak autorovom tekstu)
Najveća razlika je u načinu rasta. Ako promotrite bolje kako biljka rastre u tegli vidjet
ćete da kod timijana stabljičice stoje uspravno, a kod majčine dušice se stabljika povija
prema rubovima tegle.
Druga razlika je i u listićima koji su kod timijana nešto uži i lagano povinute prema
dolje. Osim toga, timijan cvate bijelim ili lagano ružičastim cvjetićima, a majčina dušica
ima cvjetiće u tamnijoj nijansi ružičaste. Miris im je vrlo sličan, a što se tiče okusa,
majčina dušica ima nekako gorči okus od timijana.
Majčina dušica koja ima specifičan, pikantan ukus se u kulinarstvu se koristi uz jela od
ribe ili različite vrste mesa, povrća, u paštetama, salatama, juhama ili umacima.
Timijan se također često koristi i kao lijek, ali i u gastronomiji. Jača pluća, ima
blagotvoran učinak na želudac, uklanja tegobe PMS-a, smanjuje kašalj, glavobolju,
probavne smetnje, umiruje živce, blagotvorno djeluje na rane, akne, gljivice na
nogama. Ova biljka ima nevjerojatna antiseptička svojstva pa je na glasu kao jedan od
najvažnijih prirodnih sredstava za dezinfekciju.
____________________________________________________