Novo Izdanje 1

www.lim-mont.
hr
info@lim-mont.hr
Dimnjaci!
.RDNVLMDOQL
elementi
o785%2pGLPQMDFL
- izolirani (troslojni) dimovodni elementi
Dimovodi
1HULVNLUDMWH
s improvizacijama!
A1 - Jednostijeni dimovodni elementi

A2 - Izolirani dimovodni elementi
$3ULNOMXQLHOHPHQWLRGDOXPLQDWDGHEPP
$3ULNOMXQLHOHPHQWLRGDOXPLQLMDGHEPP
$3ULNOMXQLHORGDOXPLQDWDGHEPPRERMHQL
A4 - Jednostijeni dimovodni elementi na navoj
$,]RODFLMD]UDN
$2YDOQLHOHPHQWL
$.RDNVLMDOQLGLPRYRGQLHOHPHQWL
A8 - Izolirani dimovodni elementi s prirubnicama
$3ULNOMXQLHOHPHQWL]DSHLQDNUXWDJRULYD
| GODINA XI. | BROJ 100 | TRAVANJ 2014. |
Nai dimovodni elementi posjeduju

VYXSRWUHEQXDWHVWQXGRNXPHQWDFLMX
YH]DQXX]XSRUDEX

(koriste se kod fasadnih plinskih troila)
3ULNOMXQLHOHPHQWL
]DSHLQDNUXWDJRULYD
Gibljive cijevi
Ventilacija
Profili za pregradne zidove

i sputene stropove
*UDHYLQVNDOLPDULMD
Perforirani limovi
3HUIRULUDQLQRVDLNDEHOD
i zatitne SAPA cijevi
Priklju~ni elementi
za pe}i na kruta goriva
(kamine), izvedeni su iz
HV-lima (hladno valjani),
debljine 2.0 mm.
Bojenje bojama otpornim na temperature
GR & FUQH L VLYH
ERMH LOL SODVWLILFLUDQMH
bojama otpornim na
WHPSHUDWXUH GR
& FUQH L VLYH ERMH
garantira otpornost na
visoke
temperature,
a svojim atraktivnim
izgledom svi elementi
uklapaju se u ure|eni
interijer.
Za sanaciju dotrajalih GLPQMDND

- jednostijeni dimovodni elementi
Izolacije cjevovoda
9LQRJUDGDUVNLVWXSRYL
Limopor EPS Stiropor
Profilirani limovi i izolirani limeni paneli

73#"/07&$ #3BEJB
42232 Do n j i Ma r t i j a n e c
H R VAT S K A ( C R OAT I A )
tvrtka za proizvodnju limenih

proizvoda, trgovinu i usluge
MB:
OIB:
EORI:
PDV ID:
3449874
66502008806
HR66502008806
HR66502008806
Kontejneri
6 Q M B F O J U F N F M K O J L B Q J U B M 51.000.000,00 kn
IBAN: H R 5 1 2 3 6 0 0 0 0 1 1 0 1 7 4 4 8 5 2
IBAN: HR5724840081102450980
Te l e f o n : + 3 8 5 ( 0 ) 4 2 4 0 5 1 4 0
Te l e f a x : + 3 8 5 ( 0 ) 4 2 4 0 5 1 4 4
S W I F T: Z A B A H R 2 X
S W I F T: R Z B H H R 2 X
(6.774.000,00 EUR)
;"(3&#","#"/,"EE;"(3&#
RAIFFEISEN BANK AUSTRIA d.d. ZAGREB
E-mail: info@lim-mont.hr
We b : w w w. l i m - m o n t . h r
Vlasnik: ,BUBSJOB.FFSBM
Direktor: ,BUBSJOB.FFSBM
Kako izgleda budunost?
$17,&5$.z+'
*EFBMOPSKFqFOKF
[BBSNJSBOFCFUPOF
7MBLOB[BBSNJSBOKFCFUPOB
6HSBVKFTFVCFUPOTLFQPEMPHFLPNFSDJKBMOJIQSPTUPSB TUBNCFOJI

PDQMHQD
L
SXNRW
PCKFLBUB USHPWBLJIDFOUBSB JOEVTUSJKTLJIIBMB

1SFEOPTUJVPEOPTVOBQPMJQSPQJMFOTLBWMBLOB
7FBWMBOBWSTUPB

7JqFTUSVLPCPMKJNPEVMFMBTUJOPTUJ

#PMKBQPWF[JWPTUTCFUPOPN

+FEOPTUBWOJKBVHSBEOKB

4QFDJGJOBUFsJOBTMJOBCFUPOVTBWSqFOBEJTQFS[JKB
1SFQPSVFOPEP[JSBOKFHN
4QSFBWBTUWBSBOKFQVLPUJOBVTMJKFEQMBTUJOPHTLVQMKBOKBUF
QPCPMKqBWBTQFDJGJOBTWPKTUWBCFUPOB QPEOJIQPWSqJOB sCVLB

.BLTJNBMOBVJOLPWJUPTUVLPNCJOBDJKJTNSFsJDPN[BBSNJSBOKF
CFUPOTLJIQPEMPHB13*."'-03
,&-5&,4EPPUWPSOJDFUFLTUJMB
.BMBfWBSB ,BSMPWBD
FNBJMJOGP!LFMUFLTIS
5FM'BY
XXXLFMUFLTIS
GRADNJA
Struni asopis za graditeljstvo

Godina XI, broj 100, TRAVANJ 2014.
Impressum
Urednica izdanja
Sanja Pakrac Kramari, 01/3863-638
e-mail: sanja@letak-naklada.hr
e-mail: redakcija@letak-naklada.hr
Prodaja, marketing, promocija
Ljilja Budisavljevi, 01/3863-642
ljilja@letak-naklada.hr
Direktorica
Sadraj
Ljilja Budisavljevi
Redakcija
Letak naklada d.o.o.
10000 Zagreb, Mostarska 1
fax: 01/3863-631
e-mail: redakcija@letak-naklada.hr
Prijelom i priprema za tisak
Dit Prom d.o.o.
100 BROJEVA S VAMA
Eko ruho PRO Gradnje
T. Krizmana 6, 10090 Zagreb

tel: 098 317 392
www.dit-prom.hr
Tisak
MediaPrint
Tiskara Hrasti
intervju
8

DR. SC. ANKA MRAK-TARITA,

D.I.A.:
Razmiljamo i o
Zakonu o legalizaciji
infrastrukture
Murati 16, 10010 Zagreb

tel.: 01/6609-641
Posebna izdanja asopisa PRO Gradnja (Beton, Krovovi,

Montane kue, Fasade, Stolarija, Grijanje, Podovi...) izlaze
periodino i besplatno se distribuiraju na poslovne adrese
itatelja.
Koritenje i pretisak cjeline ili izvadaka, u bilo kojem obliku
i na bilo kojem jeziku, zabranjeni su bez pismene dozvole
info
24 HUK
Buenje graditeljstva
26 KERAMIKA MODUS
Novi izlobenoprodajni salon u Rijeci
sajam
KVALITETE PRI IZVOENJU

BETONSKIH KONSTRUKCIJA
Upravljanje kvalitetom
betona na gradilitu
18 SKUP U OPATIJI
29. meunarodni
znanstveno-struni
susret strunjaka za
plin
GRADNJA TRAVANJ 2014.
Dani graevinara u
Opatiji
14 SUSTAV KONTROLE
Hrvatski patent mogao

bi svijetu osigurati
energiju i pitku vodu
ilustracije i fotografije ne vraamo.
23 HKIG
28 DAZ
Redakcija pridrava pravo kraenja dopisa. Rukopise,
www.progradnja.hr
tednja energije kree

s prvom lopatom
12 BUS 2014.
izdavaa.
Posjetite nas na naoj web stranici
20 PROJEKT ZUBADAN
Odrana dodjela
nagrada ARTUR
34 ZAGREBAKI VELESAJAM
Uspjeno odrani
sajmovi BIAM i
Zavarivanje
36 H2O 2014
Posjetite sajam H2O

2014 u Bologni
konstrukcije
&tehnologije
74 KNAUF INSULATION
Izolacija fasade
kamenom vunom
najbolje rjeenje za
vau kuu
38 DOKA
Sigurnost pouzdan
put do uspjeha
43 PROFINE
Kako e izgledati
budunost prozora?
48 TONDACH
Sjajna elegancija na
krovu
51 LEIER
Sistemi pokrivanja
krovova
76 KEM-GRAD
Uvijek pravo rjeenje
78 KROVOPOKRIVAKO-
GRAEVINSKI OBRT
MAKOTER
Krovovi i klimatske
promjene
80 ISTO D.O.O.
Protuklizni premazi za
podove
54 ALLMET
sanitarije
&instalacije
57 TEMA BROJA:
82 TECEdrainline
Posljednji krov koji e

vaa kua ikad trebati
Betonski kolnici
62 SCHCK TRONSOLE
Pouzdana zatita od
buke
66 SIKA
Sve to trebate je
Sikalastic
70 FERMACELL
Uinkovita toplinska
izolacija podrumskog
stropa
asopis PRO Gradnja

preporuuju:
Hrvatska struna udruga za

sunevu energiju
Tu kanalica u ravnini
poda
84 FLUIDMASTER D.O.O.
Novost u ponudi LIV

aktivacijskih tipki
Hrvatska udruga koncesionara

za autoceste s naplatom cestarine
grijanje
&klima
86 TOSHIBA
Superiorni Daiseikai 8
TRAVANJ 2014. GRADNJA
100
BROJEVA
S VAMA
Potovani itatelji,
pred Vama je jubilarni, 100. broj asopisa PRO Grad
nja i ovim putem Vam se zahvaljujemo na godinama
vjernosti i podrke!
U ovih 100 brojeva ispisali smo zajedno tisue i tisu
e stranica, bili jedni uz druge i u doba rasta graevin
skih aktivnosti u Hrvatskoj, ali i tijekom krize. Upravo
kriza je i bila povod da pdf verziju svakog novog broja
asopisa PRO Gradnja postavimo na nau web strani
cu www.progradnja.hr kako bi informacije bile dostup
nije to iroj publici.
Povodom 100. broja PRO Gradnje pripremili smo
Vam puno zanimljivog tiva: ekskluzivni intervju s An
kom Mrak-Tarita, ministricom graditeljstva i prostorno
ga ureenja, prvi dio sage o betonskim kolnicima, nas
tavak prie o gradnji niskoenergetske kue Zubadan,
otkrili smo inovativne hrvatske patente koji bi mogli iza
zavati treu industrijsku revoluciju te brojne novosti iz
svijeta graevinskih materijala..
No, prije svega, donosimo Vam pisma naih itate
lja, bolje rei prijatelja PRO Gradnje, ija su nas pisma
podrke duboko dirnula te nam dala dodatan vjetar u
lea za stvaranje novih, jo kvalitetnijih i zanimljivijih
brojeva PRO Gradnje.
Veliko HVAL A Renati Krvavici, dipl.ing.gra. iz tvrtke
K2, Aleksandru Tereru, direktoru tvrtke profine Croatia
d.o.o. te Vladimiru Makoteru, vlasniku krovopokriva
ko-graevinskog obr ta Makoter i predsjedniku Hrvat
ske udruge krovopokrivaa (HUK-a) na lijepi rijeima!
Potovani,
ovim putem Vam izraavam svoje zadovoljstvo mogu
nou itanja asopisa kao to je PRO Gradnja. asopisa
koji je struan, detaljan, a opet vrlo razumljiv i lagan za
itanje.
Ovlateni sam inenjer graevinarstva i ovlateni ener
getski certifikator te sam dugi niz godina u struci, kako u
projektiranju tako i u izvoenju, i uvijek mi je nedostajala
kvalitetna informacija o novim trendovima u graevinar
stvu. Kako sam poela dobivati PRO Gradnju oduevila

sam se i rijeila veliki problem dobila sam sveobuhvat
nu, detaljnu i provjerenu informaciju na jednom mjestu.
Godinama sam se muila s tim problemom traei po
raznoraznim internet portalima, gdje se moe nai kvali
tetna informacija, ali uz neizmjerno puno vremena dok se
profiltriraju reklamni materijali koji su u svojoj osnovnoj
namjeni markentinki, ali ne i struni s informacijama na
mijenjenim projektantima.
Va asopis mi je svaki mjesec obavezna literatura u
kojoj saznam informacije koje mi moda nisu ni zatrebale
u tom trenutku, ali nakon itanja esto zakljuim: Nisam
znala da to postoji, a ne bi bilo naodmet imati to u vidu.
Ne znam kako Vam to uspijeva, ali za svaku pohvalu je!
Kako je trite vrlo zahtjevno u svim podrujima, pa ta
ko i u graevinarstvu i svi mi moramo pokrivati sa svojim
kompentencijama esto vrlo iroko podruje, a to je u
graevinarstvu vrlo sloeno, uvijek nam nedostaje stru
na, koncizna, a to je najbitnije provjerena informacija. U
takvom nainu strunog informiranju od velike mi je po
moi upravo PRO Gradnja.
Godinama itam razne asopise i strune priloge po
raznim novinama, koji su (neka mi oproste autori i svaka
pohvala njihovom trudu) naalost esto neupotrebljivi, a
ponekad i opasni jer zbog nedovoljnog poznavanja teme
prezentiraju totalno krivu informaciju.
Vi s odabirom tema uvijek privuete nau panju, a
strunim pristupom prenesete informaciju koja je vrlo ko
risna i to je najvanije upotrebljiva.
Slobodna sam Vam predloiti jedino da dodate vie ob
janjenja o pravnoj regulativi koja se odnosi na podruje
graevinarstva, jer sam primijetila da kolege jednostavno
ne uspijevaju pratiti to podruje, vjerojatno zbog brzine
kojom se mijenja. Mada na stranicama Ministarstva gradi
teljstva i prostornoga ureenja postoji mogunost pitanja
i odgovora na ovu temu, mislim da bi Vi svojim nainom
obrade tema, jednostavno, saeto i upotrebljivo, u sva
kom broju mogli jednim lankom pribliiti itateljima i ovo
podruje.
U nadi da ustrajete na svom putu srdano Vas pozdrav
ljam!
S potovanjem,
Renata Krvavica, dipl.ing.gra., K2 d.o.o.
Potovani,
prije svega estitka na jubilarnom, stotom broju PRO
Gradnje! Sama injenica da ste se odr ali na hrvatskom
tritu u ova, za graevinsku branu, a time i za Vas, vrlo
teka vremena govori sama za sebe. Va list i teme koje
obraujete nalaze svoje itatelje u strunim krugovima, ali
su razumljive i rado itane i od krajnjih korisnika produkata
i usluga o kojima piete.
Ovom prilikom izraavam zahvalu to ste nam omoguili

da i profine Croatia sudjeluje u stvaranju pojedinih brojeva
te se nadam daljnjoj dobroj suradnji.
Srdaan pozdrav,
Aleksandar Terer, direktor tvrtke profine Croatia d.o.o.
Potovani,
PRO Gradnja je moderan asopis koji prati sve trendo
ve u graditeljstvu dananjice. itajui PRO Gradnju esto
naiem na zanimljive i vrijedne podatke. Uvijek se veselim
kada me doeka na mome radnom stolu.
I sve brojeve uvam...nikad se ne zna...
Srdaan pozdrav,
Vladimir Makoter, Krovopokrivako-graevinski obr t
MAKOTER, predsjednik Hrvatske udruge krovopokrivaa
(HUK )
EKO RUHO
PRO GRADNJE
Povodom 100. broja asopisa PRO Gradnja i po
prvi puta u 11 godina izlaenja predstavljamo
Vam nae izdanje otisnuto na 100% recikliranom
papiru!
Kao novina koja od samih poetaka podr ava
recikliranje i odr ivu gradnju, prelazak na recikli
rani papir bio je oekivan i samorazumljiv korak.
Pitanje koje nas je cijelo ovo vrijeme muilo, ali
ujedno i motiviralo na prelazak na reciklirani papir
jest koliko su doista jasne nae poruke podrke
recikliranju i odr ivoj gradnji kada su otisnute na
papiru zbog kojeg je rt vovano zdravo stablo?
Stoga smo danas posebno sretni i ponosni to
vlastitim primjerom moemo dokazati da vie sa
mo ne promoviramo, nego i da djelujemo zele
no.
Nadamo se da e se i Vama svidjeti novo, eko
loko ruho PRO Gradnje!
intervju
Razgovarala: Sanja Pakrac Kramari
Dr. sc. Anka Mrak-Tarita, d.i.a.:
'Razmiljamo i o
Zakonu o legalizaciji
infrastrukture'
Povodom 100. broja PRO Gradnje razgovarali smo s Ankom
Mrak-Tarita, ministricom graditeljstva i prostornoga ureenja,
koja je unato prezaposlenosti odgovorila na brojna naa pitanja
otovo da nema dana da iz Ministarstva graditeljstva

i prostornoga ureanja (MGIPU) na na redakcijski
e-mail ne stigne neka obavijest za javnost ili poziv na
suradnju, javnu raspravu i slino. Puno se radi i to je
evidentno. Intenzivnije se surauje i s drugim institucijama i s
relevantnim skupinama i pojedincima vezanim za graevinski
sektor, kao i novinarima. Za sve te pomake nabolje zasluna je
Anka Mrak-Tarita i njezin tim.
Upravo zato smo i zamolili ministricu Mrak-Tarita za inter
vju povodom naeg 100. broja. Unato prezaposlenosti, ona
je pronala dovoljno vremena da odgovori na brojna naa pi
tanja...
Anka Mrak-Tarita, ministrica graditeljstva i prostornoga

ureenja
Planovi za budunost
PRO Gradnja: Od 14. studenoga 2012. ste Ministrica gra
diteljstva. Kada se osvrnete unatrag, jeste li zadovoljni poslom
koji ste do sada obavili i koji su planovi za budunost?
Anka Mrak-Tarita: Donijeli smo zakon o postupanju s
nezakonito izgraenim zgradama, tri nova zakona o pros
tornom ureenju, gradnji i graevinskoj inspekciji, itav niz
pravilnika i uredbi, uveli smo certificiranje kao obvezu kod
kupoprodaje nekretnina, donijeli Izvjee o stanju u prostoru,
uspostavili Informacijski sustav prostornoga ureenja (ISPU),
kontinuirano radimo na programima stanovanja (POS, POS+
i projek t najma), pokreemo E-dozvolu To su najvei zadaci
koje smo ost varili, no ima toga jo. Kao osoba koja je i prije ra
dila u ministarstvu imala sam tonu viziju toga to i kako treba
raditi, od kuda poeti. I kada je Ivan Vrdoljak postao ministar,
a ja njegova zamjenica, napravili smo plan kojeg se i danas dr
imo. Pred nama je jo nekoliko velikih projekata donoenje
Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina, zatim Programi ener
getske obnove obiteljskih kua i viestambenih zgrada, raz
miljamo i o Zakonu o legalizaciji infrastrukture No, svjesna
intervju
sam da ono to je do sada najvie obiljeilo
nae djelovanje u javnosti je u svakom slu
aju legalizacija. Znate i sami da je zahtjeve
predalo nevjerojatnih 820.000 graana i ta
brojka nas obvezuje da veinu zahtjeva mo
ramo rijeiti unutar dvije godine. Zbog toga
smo i osnovali i pokrenuli Agenciju za oza
konjenje nezakonito izgraenih zgrada, to
je takoer bio velik i zahtjevan projek t. No,
kad se osvrnem unazad, ne mogu rei da
sam nezadovoljna. Uvijek se, naravno, neto
moe napraviti bolje ili drukije, no moji su
radnici i ja smo doista predani ovom poslu i
elimo ga to bolje dovriti.
PRO Gradnja: Koji je grad najuinkovitiji,
a koji najsporiji u rjeavanju sluajeva lega
lizacije?
Anka Mrak-Tarita: Raspon je veliki, od
Dubrovnika koji je rijeio ve 33% zahtjeva,
do Karlovake upanije koja ih je rijeila 3%.
Oivl javanje graevinskog
sektor a kroz energetske obnove
PRO Gradnja: Graevinski sektor u Hr
vatskoj je i dalje u looj situaciji. Problemi s
naplatom, javna nabava, slab interes za ud
ruivanje u klastere, nedostatak velikih pro
jekata samo su neki od problema koji mu
e graevinski sektor. Traak nade ulijevaju
certifikacija i energetske obnove, no i dalje
je malo velikih investicija. Prema novinskim
napisima, investicije se ost varuju u zemlja
ma oko nas, a nas kao da zaobilaze. to se
moe uiniti po tom pitanju?
Anka Mrak-Tarita: Mislim da svi mo
ramo biti svjesni da je vrijeme velikih, ka
pitalnih investicija trenutno na ekanju. No,
ono to apsolutno moemo jest iskoristiti
postojee mogunosti. Za male graevinske
tvrtke idealni su nai programi energetske
obnove javnih zgrada. Radi se o domovima
za umirovljenike, policijskim postajama, do
movima za djecu. Osim toga, znate da se
novac dobiven od legalizacije vraa nazad u
prostor kroz razne vrste sanacija. Tu takoer
vidim prostora za pokretanje graevinskog
sektora neke jedinice lokalne samouprave
ve su najavile da e od novca od naknade
graditi vrtie, kole, djeja igralita, ureivati
parkove, razvijati infrastrukturu.
A certificiranje je neto to je naa obveza
prema direktivi EU, no i tu smo stvorili pot
puno novo zanimanje i dali posla mnogima.
Danas u RH imate vie od 1200 ovlatenih
certifikatora, to fizikih, to pravnih oso
ba. Da ne govorim o arhitektima i geodetima
kojima je legalizacija pomogla da 'ostanu na
ivotu'.
PRO Gradnja: Koliko javnih i stambenih
zgrada kree u obnovu ove godine?
Anka Mrak-Tarita: Prema Programu
energetske obnove zgrada javne namjene
obvezni smo obnoviti 200 zgrada do kraja
Svakog petka Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama

(APN) radi edukacije za sve koji se ele ukljuiti u projek t energetskih
obnova, a nemaju dovoljno informacija o tome kako se javiti na natjeaj,
koja je dokumentacija potrebna, kako prikazati utedu u projektu
godine. Trenutno je veina naeg djelovanja
usmjerena u pravcu, da se tako izrazim, ani
miranja graevinskih tvrtki. Obnova zgrada
po principima energetske uinkovitosti i u
drugim je europskim zemljama iziskivala po
sebnu prilagodbu. ini mi se da nai graevi
nari moraju jo raditi na usvajanju tog novog
modela. U tom smislu, svakog petka Agen
cija za pravni promet i posredovanje nekret
ninama (APN) radi edukacije za sve koji se
ele ukljuiti u projek t, a nemaju dovoljno
informacija o tome kako se javiti na natjeaj,
koja je dokumentacija potrebna, kako prika
zati utedu u projektu
PRO Gradnja: Veliki problem kod obno
va stambenih zgrada je 100-postotna sug
lasnost stanara. to se po tom pitanju moe
uiniti?
Anka Mrak-Tarita: Ministarstvo pra
vosua izrauje novi Zakon o vlasnit vu i
nadamo se da e u njemu biti promijenjena
dosadanja odredba po kojoj je za obnovu
viestambene zgrade potrebna 100-postot
na suglasnost stanara. To nije realno i koi
projek t, pa se nadamo da e taj postotak biti
umanjen za treinu.
PRO Gradnja: Kakva je Vaa suradnja s
drugim institucijama: FZOEU, Ministarstvom
zatite okolia i prirode, Ministarstvom pra

vosua, Ministarstvom uprave, HKIG /HKA...
Anka Mrak-Tarita: Odlino sur aujemo
sa svima. Upravo smo zapoeli s proved
bom zajednikog, Vladinog progr ama ener
getske obnove obiteljskih kua, kojeg smo
izr adili u sur adnji s Minist ars tvom zatite
okolia i prirode, a provodi ga Fond za za
titu okolia i energetsku uinkovitos t. Prog
ramom predviamo energetski obnoviti oko
2000 obiteljskih kua na nain da graani
ma stavljamo na raspolaganje financijske
poticaje, tj. subvencije za zamjenu stolar ije,
promjenu vanjske ovojnice zgrade, sust ava
grijanja Ovi radovi, osim izr avne kor isti
za graane koji e na ovakav nain smanjiti
svoje reijske trokove, osigur avaju i uklju
enje manjih obr tnika i graevinskih tvrtki,
ime e se pokr enuti graevinska djelatno
st.
Struni nadzor financir a Fond za
zatitu okolia i energetsku
uinkovitost
PRO Gradnja: Hoe li biti posebnog nad
zora nad energetskim obnovama, kako bi se
izbjegle loe izvedbe (ega se sada boje nai
susjedi Slovenci)?
intervju
Anka Mrak-Tarita: U naim programima energetske obnove
obavezan je projek t na razini glavnog projekta za one radova koji e
se izvoditi na zgradi, odnosno obiteljskoj kui. Takoer, Programom
je propisan obavezan struni nadzor koji garantira da se radovi izve
du na nain kako je projektom predvieno. Struni nadzor financira
Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost. Nadalje, na kraju
procesa obnove provodi se energetski pregled i izrauje energetski
certifikat koji potvruje energetske utede, odnosno poboljanje
energetskog svojstva zgrade koje je predvieno projektom. Izradu
certifikata graanima sufinancira FZOEU. Slovenci nisu imali pred
vien struan nadzor, a kontrola radova se izvodila na nain da su
graani Eko Skladu dostavljali fotografije izvedenih radova. Nama u
Hrvatskoj takav nain kontrole nije prihvatljiv.
PRO Gradnja: to se sve subvencionira i kanite li uskoro jo pro
iriti paletu subvencija (za gradnju pasivnih kua, recikliranje grae
vinskog otpada...)?
Anka Mrak-Tarita: Subvencioniraju se mjere integralne ener
getske obnove zgrada po principu to je obnova cjelovitija, to je
subvencija vea. Dakle, za obnovu sustava grijanja graanin moe
ost variti subvenciju od 30% ukupne vrijednosti, meutim ukoliko
odabere toplinski obnoviti fasadu, zamijeniti prozore i sustav grijanja
moe ost variti subvenciju od 50%. Ovakav nain subvencioniranja
sukladan je preporukama Europske komisije.
PRO Gradnja: Kolika je kazna za loe napravljene i lane certifika
te i je li krenula kontrola onih koji ih izdaju?
Anka Mrak-Tarita: Kao prvo, savjetujemo svim graanima koji
ele krenuti u izradu certifikata da provjere popis ovlaenih certifi
katora u Hrvatskoj koji se nalazi na web stranici ministarstva. Na taj
Zgrada
Energetski certifikat za
nestambene zgrade
prema Direktivi
2002/91/EC
10
nova
postojea
Vrsta zgrade:
Upravna zgrada Ministarstva graditeljstva i prostornoga ureenja, B11 Uredske, administrativne i druge poslovne zgrade sline preteite namjene
K..: 3566/5 k.o.: rnomerec
Adresa:
Ulica Republike Austrije 20
Mjesto:
Zagreb
Vlasnik:
Grad Zagreb
Izvoa:
Godina izgradnje: 1888. 1889.
QH,nd,rel
A+
A
B
C
D
E
F
G
15
Izraun
91,99
25
50
100
150
200
250
> 250
Podaci o osobi koja je izdala energetski certifikat

Ovlatena fizika osoba:
Ovlatena pravna osoba:
Imenovana osoba:
Registarski broj ovlatene osobe:
Broj energetskog certifikata:
Datum izdavanja/rok vaenja:
Potpis
Podaci o zgradi
AK [m2] =
3.170,31
Ve [m3] =
15.907,94
f0 [m-1] =
0,29
H'tr,adj [W/(m2K)] =
0,85
2
Q''H,nd,ref [kWh/(m a)] = 82,36
Planetaris d.o.o.
eljka Hrs Borkovi
P-237/2012
P_237_2012_010_B11
18.12.2012. / 18.12.2022.
nain e biti sigurni da ulaze u posao s ovlatenom osobom. Osim

toga, ministarstvo kontinuirano provodi kontrolu izdanih certifikata.
Sredstva iz EU fondova
PRO Gradnja: Koliko sredstava iz fondova EU moe povui grae
vinski sektor u Hrvatskoj i koliki je interes za istima?
Anka Mrak-Tarita: Sredstva iz fondova EU za financijsko raz
doblje Europske unije 2014.-2020. vezana su uz programske doku
mente koji su jo u izradi u koordinaciji Ministarstva regionalnog raz
voja i fondova EU, a radi se o Partnerskom sporazumu i Operativnim
programima, kojima se definiraju razvojni prioriteti Republike Hrvat
ske. Ministarstvo graditeljstva i prostornoga ureenja, od poetka
izrade ovih dokumenata u prvoj polovini 2012., predloilo je niz mjera
i aktivnosti unutar svih tematskih ciljeva Europske unije za odr ivi
razvoj do 2020. pa tako i vezano za razvoj infrastrukture, jaanje
konkurentnosti malih i srednjih poduzea u graevinskom sektoru,
ulaganja u program drut venog stanovanja i u projekte urbanog raz
voja, urbane sanacije i prenamjene, projekte regeneracije i revitaliza
cije zaputenog prostora u gradovima te mjere poveanja energetske
uinkovitosti zgrada. Sredstva iz strukturnih i Kohezijskog fonda koja
e biti na raspolaganju Republici Hrvatskoj u financijskom razdoblju
Europske unije od 2014. do 2020. godine iznose oko 8 milijardi eura,
a za sada su poznati samo okvirni iznosi za pojedine grupe ciljeva.
U okviru podr ke prema niskougljinom gospodarstvu, izgledna
su sredstva do pola milijarde eura za sedmogodinje razdoblje u ko
jem e se moi provoditi energetska obnova zgrada javnog i stam
benog (obiteljske kue i viestambene zgrade) sektora, no i ostale
mjere bit e sufinancirane iz fondova EU u omjeru o kojem se jo
uvijek pregovara s Europskom komisijom.
Blic pitanja za kraj
PRO Gradnja: Koliko ste zadovoljni s novim Zakonom o gradnji:
kao arhitektica, odnosno kao ministrica?
Anka Mrak-Tarita: Ne mogu vie odvajati te dvije uloge, ja sam i
arhitektica, ali i ministrica i razmiljam o svima koji su vezani uz ovo
podruje, kako kroz struku, tako i kao potencijalni investitori. Vrlo
sam zadovoljna zakonima, jer smo njima promijenili najvee prob
leme, netransparentnost i tromost, u transparentnost i brzinu.
PRO Gradnja: Kako su prihvaene E-dozvole?
Anka Mrak-Tarita: Odr ali smo niz prezentacija po svim upani
jama, kao i brojne edukacije s djelatnicima, koje su jo uvijek u tijeku.
Mogu rei da kolege po upravnim odjelima dobro prihvaaju model
E-dozvole, kod nekih e implementacija ii bre, kod nekih sporije,
no vano je da uspostavimo jedinstveni sustav na razini cijele Hrvat
ske i da radimo po istoj proceduri.
PRO Gradnja: Porez na nekretnine da ili ne?
Anka Mrak-Tarita: Moj stav je od poetka bio da se s tim po
rezom ne treba brzati. Evo vidite to se dogodilo u Sloveniji. Mora
mo vidjeti sve preduvjete, napraviti detaljne analize i procjene i onda
eventualno krenuti u neko oporezivanje. No, mislim da u ovom tre
nutku ne treba juriti s tim.
PRO Gradnja: I za kraj, pitanje naih itatelja koji se ale na rad
inspekcije: zato se kanjavaju mali obr ti / tvrtke u graditeljstvu, a
putaju oni koji rade na crno na susjednom gradilitu 'jer im se nita
ne moe'.
Anka Mrak-Tarita: Teko je postii da uvijek svi budu zado
voljni. Evo, sada vi prenosite ovakav primjer, a meni svakodnevno
doe do uha jo nekih pet drukijih, u smjeru da birokracija blokira
velike investitore Uvijek e biti nezadovoljnih i uvijek e biti prim
jedbi, no ono to je doista vano jest da smo uspostavili jasan sus
tav rada i inspekcije putem novog zakona te omoguili uinkovito
st i kanjavanje. Ne smije nam se vie dogoditi da kua ve bude
pod krovom, a da mi tek izlazimo na teren i piemo prijavu.
t
K
sa
ES ,
NJ A 5
RA ED 8:4
VA RIJ u
OT S ja,
ibn
sv
7.
NAJVEI I NAJPOZNATIJI STRUNI SKUP

PLINSKE STRUKE U JUGOISTONOJ EUROPI
A:
UP
NCPKEC
/'70#41&0'
2.+05-'70+,'
i glavni partner
Vas pozivaju na
Kongresni centar Grand Hotela Adriatic

SUDJELUJE OKO: 500 strunjaka za plin / 55 predavaa iz
11 zemalja svijeta i Europe / 30 izlagaa plinske opreme /
180 energetskih tvrtki i institucija
OEKUJU VAS: izlaganja renomiranih strunjaka,

sponzora i dravnih institucija / okrugli stolovi / panel
diskusije / izloba plinske opreme / video projekcije i
promotivni plakati
PRELIMINARNI PROGRAM
(mogue su izmjene - konani program slijedi nakon 15. travnja 2014.)

SRIJEDA, 7. svibnja 2014.
CEREMONIJA OTVARANJA
Rijei dobrodolice
Kratko izlaganje renomiranih strunjaka iz plinskog gospodarstva,
agencija i ministarstava
1. POZIVNA PREDAVANJA
Globalni razvoj prirodnog plina i izazovi europske plinske
infrastrukture
Razvoj trita plina u Republici Hrvatskoj
Proizvodnja prirodnog plina na Jadranu
2. OTVARANJE TRITA PLINA PANEL DISKUSIJA
Austrijski model trita plina projektiranje i rad
RWE Supply & Trading: Otvaranje trita plina Kuda idemo?
Prvo plinarsko drutvo: Trenutno stanje na hrvatskom tritu
prirodnog plina te pregled buduih problema
Panel diskusija (90 min)
Pauza (20 min)
3. HIBRIDNA TEHNIKA I EFIKASNOST
Vaillant: Praktini primjeri i iskustva izvedenih rjeenja hibridne tehnike
Viessmann: Tehnika grijanja okrenuta budunosti
Okrugli stol - Siemens AG: Pametna rjeenja za postupke
geolokog istraivanja i proizvodnje prirodnog plina
Koktel-Siemens
Tiskovna konferencija i otvaranje posterske sekcije
3.1. POSTERSKA SEKCIJA
Napredni CRM za operatora distribucijskog sustava utemeljen na
mobilnoj platformi
EGR metoda poveanja proizvodnje prirodnog plina
Dehidracija plina na platformi Ivana-K
Redukcija emisija NOx na plinskim turbinama na CPS Molve
Optimizacija parnog sustava na CPS Molve
Proizvodnja energije u procesnim i energetskim postrojenjima u
skladu sa EU direktivom
Primjena IPPC direktive na plinskim postrojenjima u INA d.d.
Poznavanje stvara nepotivanjepotreba inenjerske tehnologije
pasivnih ureaja za minimiziranjem ljudske interakcije u
sigurnosnim procesima
4. PLANIRANI RAZVOJNI PROJEKTI
Novi desetogodinji plan razvoja plinskog transportnog sustava
Republike Hrvatske 2014.2023.
Sve blie ostvarenje projekta Jonsko-jadranskog plinovoda
Certifikacija operatora transportnog sustava prema modelu
konceptu vlasniki razdvojenog operatora prijenosnog sustava i
njegov utjecaj na razvoj trita plina
Novi interkonekcijski plinovod Rogatec-Zabok-Luko DN700/75 bar
Tehnike mjere zatite plinovoda i radnog pojasa plinovoda u
Plinacro d.o.o.
Pauza (20 min)
Razvoj LNG tehnologije i procesa ukapljivanja
Luki terminal za prihvat ukapljenog prirodnog plina analiza rizika
LNG: alternativno gorivo za pogon tekih teretnih vozila
Okrugli stol: Uloga podzemnog skladita plina u stvaranju zaliha LNG-a
Domjenak za sve uesnike
GLAVNI PARTNER:
POKROVITELJ:
SPONZORI:
MEDIJSKI POKROVITELJI:
5.
6.
7.
8.
9.
ETVRTAK, 8. svibnja 2014.

DISTRIBUIRANA PROIZVODNJA ENERGIJE NA KOPNU I MORU
Distribuirana proizvodnja energije (pozivno predavanje)
Proizvodnja i distribuiranje plina i energije iskustva sa
proizvodnih platformi na Jadranu
Energetske utede primjenom mikro-kogeneracijskih ureaja s
gorivnim lancima na prirodni plin
Diskusija (15 min)
Okrugli stol: Proizvodi tvrtke Kawasaki za kogeneracije pogonjene plinom
PRIMJER GLOBALNOG PRISTUPA ENERGETICI I BUDUE POTREBE
Okrugli stol: Projekti punionica stlaenog prirodnog plina u RH
Globalizacijski procesi energetske strategije RH
Procjena potencijala biometana u Hrvatskoj: iz komunalnog otpada
do utiskivanja u mreu prirodnog plina i koritenja u transportu
Pauza (20 min)
Gasna industrija izmeu regulacije i trita
Problemi i koristi koje je dobilo plinsko gospodarstvo Ukrajine
prelaskom na nove standarde kvalitete plina i mjerenja koliine
Tehniki aspekti energetske sigurnosti
Fleksibilnost definicija, vrijednosti i prognoze
Diskusija (15 min)
Okrugli stol: Uinkovite, ekonomine i sigurne tehnologije
stlaenog prirodnog plina (SPP)
SIGURNOST I UPRAVLJANJE
Pametna rjeenja u slubi sigurnosti i upravljanja
Prvi korak prema smanjenju emisija CO2 u okruenju obiteljske
kue uz pomo simulacije
Scada u Gradskoj plinari Zagreb d.o.o.
Pauza (20 min)
Implementacija integriranog sustava upravljanja trinim
funkcijama opskrbljivaa plinom i voditelja bilannih skupina
Diskusija (15 min)
Okrugli stol: Usluge platforme za upravljanje plinom
Domjenak za sve uesnike
PETAK, 9. svibnja 2014.
PROBLEMATIKA UKOPANIH PLINOVODA
Okrugli stol: Budua regulativa EU i njihova implementacija u praksi
Sustav nadzora naprezanja ukopanih plinovoda u podrujima slijeganja tla
Kameni samci potencijalna mjesta nastanka opasnih deformacija
plinovoda
PROCES PLINOFIKACIJE NA PODRUJU DALMACIJE I
REGULATORNI OKVIR SUKLADAN EU DIREKTIVAMA
Plinofikacija podruja Zadra, Dugopolja i ibenika
Nastavak plinofikacije Zadra i Benkovca i razmatranje ideje o
SPP-u u Benkovcu
Regulatorni okvir za operatore distribucijskog sustava sukladno
EU direktivama prenesenim u zakonodavstvo RH
Procjena nesigurnosti odreivanja osnovnih varijabli relevantnih
za obraun potronje plina
Diskusija (20 min)
Zavrna rije organizatora
info
Tekst: Sanja Pakrac Kramari
Hrvatski patent
mogao bi svijetu
osigurati energiju
i pitku vodu
Na nedavno odr anom seminaru BUS 2014. ekskluzivno je
predstavljen patent baziran na obnovljivim izvorima energije koji
omoguava stalnu opskrbu potroaa energijom, snagom i pitkom
vodom!
ada zateknete studente kako paljivo

sluaju predavanja subotom od 9 do
gotovo 16 sati, moete biti sigurni da
je posrijedi seminar Budunost ugod
nog stanovanja (BUS), koji iz godine u godi
nu uspjeno organiziraju vrijedne studentske
snage okupljene oko Studentske udruge za
promicanje energetske uinkovitosti i savje
tovanje (SUPEUS-a).
Ba tako je bilo zadnje subote u oujku na
Fakultetu elektrotehnike i raunarstva (FER)
u Zagrebu, gdje je odr an seminar BUS
2014. na temu Integracija obnovljivih izvora
energije.
SUPEUS je i ove godine uspio okupiti za
vidan broj studenata, njih ak 250, s raznih
fakulteta iz Zagreba, Rijeke, Slavonskog Bro
da i Splita, kojima su se pridruili i uenici
te njihovi profesori iz varadinske Elektros
trojarske kole. Predavanja je odr alo ak 12
strunih predavaa, od kojih su neki otkrili
prave ekskluzive!
Hidro-sol arni sustavi mogui
pokretai tree industrijske
revolucije
Tako je dr. sc. Zvonimir Glasnovi, dipl. ing. s
Fakulteta kemijskog inenjerstva i tehnologi
je u Zagrebu po prvi puta predstavio projekte
12
info
Aquarea
nova linija
visokouinkovitih
toplinskih pumpi
I
na kojima radi, odnosno inovativne tehnolo
gije integriranih hidro-solarnih sustava.
Dr. sc. Glasnovi predstavio je prisutni
ma tri patentna rjeenja kojima se osigurava
kontinuirana opskrba potroaa energijom i
snagom tijekom cijele godine, te etvrti pa
tent kojim se, osim energije i snage, osigura
va i kontinuirana opskrba potroaa pitkom
vodom!
Svi projekti bazirani su na obnovljivim iz
vorima energije Suncu, vjetru, vodi (bez
obzira je li posrijedi slana ili slatka voda!) te
gravitaciji.
Glasnovi je kazao i kako je svjetska znan
stvena zajednica u poetku bila skeptina
glede njegovih patenata, ak i podrugljiva,
no nakon dublje analize zakljuila je da nje
gova otkria dre vodu.
Jo samo da vrijednost istih prepoznaju
domae tvrtke, kazao je skromno Glasnovi
te dodao: Integrirani hidro-solarni sustavi
bi mogli postati osnovne gradivne i funkcio
nalne jedinice buduih odr ivih energetskih
sustava mnogih zemalja, regija pa i itavog
svijeta.
Dr. sc. Glasnovi pozvao je sve zainteresi
rane za njegove projekte, koji bi mogli rijeiti
glavne svjetske probleme osiguravanje to
liko potrebne nam energije i pitke vode, da
mu se jave na e-mail zvonglas@fkit.hr.
hlaenja zgrada. Hlaenje se odvija pomou

cijevi smjetenih u konstrukciji zgrade i za
sebnom ventilacijom pomou kojih je mogu
e utedjeti do 50% ukupne elektrine ener
gije za klimatizaciju u odnosu na postojee
sustave s konvencionalnom regulacijom.
Osim spomenutih predavaa, zanimljiva
predavanja u sklopu ovogodinjeg BUS-a od
rali su i dr.sc. Julije Domac, dipl. ing., rav
natelj Regionalne energetske agencije Sjeve
rozapadne Hrvatske i predsjednik Europskog
udruenja regija i energetskih agencija, dr.sc.
Neven Dui, dipl. ing. s FSB-a, Renato arc,
dipl. ing., savjetnik ministra zatite okolia i
prirode RH, dr.sc. Josip Zdenkovi, dipl. ing.,
direktor tvrtke Schrack Technik d.o.o., dr. sc.
Marko Delimar, dipl.ing. s FER-a, Branimir
kugor, mag.ing. s FSB-a, dr. sc. Rene Li
sac, dipl. ing. s Arhitektonskog fakulteta te
Ivan Szekeres, dipl. ing., predsjednik skup
tine Zelene energetske zadruge.
I ovaj je BUS obilovao inter esantnim i
pounim predavanjima prepunih kor isnih
informacija uz koje su sati provedene na
FER-u protekle kao minute. Bravo za orga
nizatore!
rena Tiljar, dipl. ing. iz tvrtke Pana

sonic Marketing Europe predstavila je
prisutnima Aquarea toplinske pumpe
zrakvoda, koje omoguuju utede pri
grijanju i do 78%.
Aquarea toplinske pumpe zrak-voda:
omoguavaju odr ivo grijanje, hla
enje i pripremu tople vode
omoguavaju od 30 do 40% manje
raune za grijanje godinje
idealan su izbor za objekte bez plin
skog prikljuka
rade ak i pri temperaturama ispod
nitice (-20C)
smjetene izvana ne troe dragoc
jen stambeni prostor u unutranjosti
zgrade
idealan su izbor za niskoenergetske
objekte
visokokompatibilne s ostalim ener
getski uinkovitim izvorima energije, npr.
solarnim panelima.
Vie o novoj liniji visokouinkovitih
toplinskih pumpi tvrtke Panasonic potra
ite na www.aircon.panasonic.hr.
MPC regul acija za energetski

uinkovite zgrade
Dr.sc. Tea akula, dipl. ing. sa zagrebakog
Fakulteta strojarstva i brodogradnje (FSB)
predstavila je pak raunalni algoritam koji je
razvila u sklopu svog doktorskog rada, a koji
omoguuje simulaciju MPC (Model Predicti
ve Control) regulacije za razliite mehani
ke sustave, uz procjenu utede energije te
primjenu MPC regulacije za napredan sustav
13
info
Tekst i foto: Renato Rajzer, stru.spec.ing.aedif. i mag.ing.geoing.

renato.rajzer@igh.hr
Upravljanje kvalitetom
betona na gradilitu
U nastavku prie Sustav kontrole kvalitete pri izvoenju
betonskih konstrukcija, koju smo objavili u prolom broju PRO
Gradnje, donosimo vam koje su sve obveze izvoaa u pogledu
kontrole kvalitete betona na gradilitu
zvoa radova se kod izvoenja treba

pridr avati zakonske regulative, ugovora
o graenju, projekta betonske konstrukci
je, tehnikih uputa za ugradnju i uporabu
graevinskih proizvoda, odredbi Tehnikog
propisa za betonske konstrukcije (TPBK),
posebno dodatka J, normi HRN EN 13670,
HRN EN 206-1 i HRN 1128 te treba izraditi
Plan kvalitete izvedbe betonske konstrukcije
i pripadne obrasce.
Izvoa treba provoditi kontrolne postupake propisane prilogom J TPBK-a, imenovati odgovorne osobe na gradilitu te uredno
voditi gradilinu dokumentaciju i zapise. Za
sve proizvode ili materijale koji se ugrauju u
betonsku konstrukciju izvoa radova mora
prije ugradnje osigurati odgovarajue ispra
ve o sukladnosti (Certifikati o sukladnosti
KTP, Certifikate o stalnosti svojstava, izjave
o svojstvima (sukladnosti), izvjetaje o ispi
tivanju i sl.).
Dok ument aciju koju osigur ava proizvo
a betona, a preuzima na gradilitu izvo
a radova ine: izjava o svojstvima (sukladnosti), tehnika uput a i otpremnica za
beton. Za preuzimanje betona na gradilitu
odgovoran je izvoa radova. Izvoa je
du an osigur ati dokaze o ispitivanjima svje
eg i ovrslog betona na gradilitu i voditi
zapise o provedenim postupcima kontrole
kvalitete izvoenja. Osnovni zapisi koji se
vode na gradilitu su Zapis o betonir anju i
Zapisnik o uzorkovanju i ispitivanju betona.
Ispitivanja ovrslog betona provode se ili
u labor ator iju izvoaa radova ili u neovis
nom akreditir anom labor ator iju (akreditir an
prema zahtjevima norme HRN EN ISO/IEC
17025), sve u ovisnosti od zahtjeva projek
14
ta konstrukcije, nalogu nadzornog inenje

ra i u ovisnosti o opr emljenosti labor ator ija
izvoaa radova. Na slici 4. prikazane su
aktivnosti i uest alos t kontrolnih postupaka
svjeeg i ovrslog betona prema TPBK koje
treba provoditi izvoa radova ili u sluaju
neopremljenosti izvoaa, posebno angai
rana osposobljena tvrtka.
Na slikama od 5. do 8. prikazana su poje
dina ispitivanja svjeeg betona na gradilitu
te ispitivanja u laboratoriju (terenskom, vanj
skom akreditiranom i sl.)
Aktivnost
KONTROLNA ISPITIVANJA (VANJSKA

KONTROLA)
U situacijama kada je Investitor, osim stru
nog nadzora, raspisao natjeaj i za provo
enje vanjske kontrole, odnosno kontrolnih
ispitivanja, osim sudionika graenja i njiho
vih obveza definiranih ZOG-om, pojavljuje se
i struna osoba za kontrolu kvalitete betona
na gradilitu koja radi kao pomonik nadzor
nog inenjera. Vanjska kontrola kvalitete pre
poruljiva je u sluaju izvedbenog razreda 3
u skladu s normom HRN EN 13670, a moe
Ispitivanja svjeeg i ovrslog betona
Uestalost
Kontrola otpremnice betona
Svaka isporuka
Konzistencija svjeeg betona

vizualna kontrola
Svaka isporuka
Mjerenje konzistencije u skladu sa

HRN EN 12350-2
Tijekom izrade uzoraka za ispitivanje

ovrsnulog betona i u sluaju sumnje
Sadraj zraka u skladu sa

HRN EN 12350-7
Tijekom izrade uzoraka za ispitivanje

tlane vrstoe i svojstava trajnosti (samo
za aerirane betone)
Temperatura svjeeg betona

i temperatura zraka
Na poetku betoniranja u zimskim i ljetnim

mjesecima (od +5C do +30 C)
Uzorkovanje prema HRN EN 12350-1

Izrada i njegovanje uzoraka za ispitivanje
ovrslog betona HRN EN 12390-2
Ispitivanje tlane vrstoe betona prema
HRN EN 12390-3
Ispitivanja svojstava trajnosti betona, (VDP,
otpornost mraz, mraz i soli, habanje itd.)
Ocjena identinosti tlane vrstoe prema
HRN EN 206-1, Dodatak B
U skladu sa PKIBK Plan uzorkovanja

Najmanje 1 uzorak/dan
Najmanje 1 uzorak na 100 m3 betona
Najmanje 1 uzorak za istovrsne elemente betonske
konstrukcije
Plan uzorkovanja, zahtjevi projekta,

laboratorij izvoaa, neovisni akreditirani
laboratorij
Slika 4.
Prikaz kontrolnih
postupaka
svjeeg
i ovrsnulog
betona
premaTPBK
TPBK
Slika 4. Prikaz
kontrolnih
postupaka
svjeeg
i ovrsnulog
betona
prema
info
Slika 5. Mjerenje konzistencije betona

prema HRN EN 12350-2
se ugovoriti, na zahtjev Investitora i za nie

izvedbene razrede. Svrha vanjske kontro
le kvalitete je provjera postupaka unutarnje
kontrole koju provodi izvoa radova tijekom
izgradnje graevine, vrednovanje rezultata
ispitivanja dobivenih u okviru unutarnje kon
trole kvalitete i provoenje dodatnih, kontrol
nih ispitivanja na gradilitu, kojima se dobiva
konani uvid u ost varenu kvalitetu izvoenja
na gradilitu. Na slikama od 9. do 11. pri
kazani su terenski laboratoriji koji su esto
instalirani na veim gradilitima kao to je
izgradnja autocesta, pruga i sl.
Najznaajnije reference Zavoda za ma

terijale i konstrukcije, INSTITUTA IGH d.d.,
na poslovima kontrolnih ispitivanja betona i
provoenja tehnolokog nadzora za beton:
Autocesta A1 Zagreb Split Dubrov
nik,
Autocesta A2 Zagreb Macelj,
Autocesta A3 Bregana Zagreb Li
povac,
Autocesta A4 Zagreb-Gorian,
Autocesta A5 Beli Manastir Osijek
BiH,
Autocesta A6 Bosiljevo Rijeka,
Slika 6. Uzorkovanje betona na gradi

litu prema HRN EN 12350-1
Slika 9., 10. i 11. Terenski ured i terenski laboratorij za provedbu

kontrolnih ispitivanja
Slika 7. Sadraj zraka u skladu s HRN

EN 12350-7
Slika 8. Tlana vrstoa uzoraka prema

HRN EN 12390-3
Slika 10.
15
info
UPORABLJIVOST BETONSKE
KONSTRUKCIJE
Pri dokazivanju uporabljivosti betonske kon
strukcije treba uzeti u obzir: zapise u grae
vinskom dnevniku o graevnim proizvodima
ugraenim u betonsku konstrukciju, rezul
tate nadzornih radnji i kontrolnih postupaka
koja se obvezno provode prije ugradnje gra
evnih proizvoda u betonsku konstrukciju,
dokaze uporabljivosti koje je izvoa osigu
rao tijekom graenja betonske konstrukcije,
rezultate ispitivanja pokusnim optereenjem
betonske konstrukcije ili njezinih dijelova,
uvjete graenja i druge okolnosti koje prema
graevinskom dnevniku i drugoj dokumen
taciji koju izvoa mora imati na gradilitu
te dokumentaciju proizvoaa graevnog
proizvoda, a mogu biti od utjecaja na tehni
ka svojstva betonske konstrukcije. Tehniki
pregled graevine vri se prema Pravilniku o
tehnikom pregledu graevine.
Slika 11.
Autocesta A11 Zagreb Sisak;
Koridor Vc, BiH Tunel Vijenac,
Autocesta A12 Vrbovec Krievci
Koprivnica Maarska,
Autocesta A13 Vrbovec Bjelovar Vi
rovitica Maarska,
Obilaznica Velike Gorice, I i II faza,
vor Novigrad,
Zrana luka Zagreb betonski kolnik,
Sanacija objekata na AC Zagreb Li
povac
Sanacija dimnjaka INA Rafinerija naf
te Sisak,
Obnova dravnih cesta,

Dravna cesta D-41, dionica Vrbovec
Gradec,
Domovinski most u Zagrebu,
Most Korana u Karlovcu,
Most Drenik u Karlovcu,
Visei most preko rijeke Save u Martin
skoj Vesi i mnoge druge graevine.
Na slikama od 12. do 17. prikazane su
samo neke od graevina na ijoj je izgrad
nji sudjelovao Odjel za tehnologiju i kvalitetu
betonskih konstrukcija Instituta IGH.
Slika 12. Domovinski most tijekom gradnje
16
NAKNADNO DOKAZIVANJE KVALITETE

UGRAENOG BETONA
Za betonsku konstrukciju koja nema projek
tom predviena svojstva ili se ista ne mo
gu utvrditi zbog nedostatka potrebne doku
mentacije mora se naknadnim ispitivanjima
i naknadnim proraunima utvrditi tehnika
svojstva betonske konstrukcije prema nizu
normi HRN EN 12504 i normi Ocjena in-si
tu tlane vrstoe u konstrukcijama i pred
gotovljenim betonskim dijelovima HRN EN
13791. Najee je to kombinacija razornih
i nerazornih metoda ispitivanja.
SUSTAVOM KVALITETE VISOKE RAZINE
DO BOLJEG POLOAJA NA TRITU
Ovim tekstom nastoji se naglasiti znaaj
kvalitete, upravljanja kvalitetom, osiguranje
kvalitete i kontrola kvalitete na gradilitu te
je, osim zakonske osnove, vrlo vano u tvr
tkama, koje sudjeluju u graenju uspostaviti,
dokumentirati i primjenjivati sustav upravlja
nja kvalitetom u skladu s normama niza HRN
EN ISO 9000.
Naalost, esto se upravljanje kvalitetom
izjednauje samo s kontrolom kvalitete to
zasigurno nije dobro te je za takav sustav nea
dekvatnog upravljanja kvalitetom, kod izvoe
nja betonskih konstrukcija, karakteristina
pojava greaka i nesukladnosti. Potrebno je
usvojiti sustav koji je zasnovan na prevenciji
te koji uoava pojavu uzroka greaka i prije
nego se pojave te svoenje mogunosti po
navljanja greke na najmanju moguu mjeru.
Za nae izvoake tvrtke je vrlo vano da
to prije uspostave sustav kvalitete visoke
razine koji e doprinijeti njihovoj konkuren
tnosti u odnosu na europske te se nadamo
novom zamahu investicija i graevinskih ra
dova to naoj zemlji u ovome trenutku ite
kako treba.
info
Slika 13. Armatura za betonske pilote na A5
Slika 15. Most Gudua na A1 tijekom gradnje
Slika 14. Most Krka na A1
LITERATURA
M. Zamolo, Pravne steevine EU i horizontalni zakoni RH,

izobrazba Institut IGH 2009.
M. Zamolo, Zakonodavstvo RH podruje graditeljstva, izob
razba Institut IGH 2010.
Zakon o gradnji (NN 153/13)
HRN EN ISO 9001: 2009 Sustavi upravljanja kvalitetom
Radi, Jure, Betonske konstrukcije Graenje; Sveuilite u
Zagrebu, Andris 2007
Radi, Jure, Betonske konstrukcije Prirunik; Sveuilite u
Zagrebu, Andris 2006
M. Blanda, Z. Dolaek Alduk, D. Mikuli, Upravljanje kvali
tetom pri izvoenju betonskih konstrukcija, Graevinar 2010,
br. 62
Tehniki propis za betonske konstrukcije (NN 139/09, 14/10,
125/10 i 136/12)
Pravilnik o ocjenjivanju sukladnosti, ispravama o sukladnosti i
oznaavanju graevnih proizvoda (NN 103/08, 147/09, 87/10
i 129/11)
N. tirmer, Predavanja: Upravljanje kvalitetom 3. semestar,
GF, Zagreb (2011)
HRN EN 206-1:2006 Beton Specifikacije, svojstva, proiz
vodnja i sukladnost
HRN 1128: 2007 Beton Smjernice za primjenu norme HRN
EN 206-1
HRN EN 13670: 2010 Izvedba betonskih konstrukcija.
Slika 16. Vijaduk t Drage na A1
Slika 17. Zrana luka Zagreb betonski kolnik
17
info
ODQLFD
0(81$52'1(
3/,16.(
81,-(
U
usret znanstveno-struni
29.s
meunarodni
susret strunjaka za plin
29. meunarodnom
znanstveno-strunom
susretu strunjaka
za plin
Pozivamo Vas na:
7.-9. svibnja 2014., Opatija, Kongresni centar Grand Hotel Adriatic
Opatija e i ove godine od 7. do 9. svibnja ugostiti najveu plinsku konferenciju i izlobu plinske opreme u
jugoistonoj Europi. Meunarodne susrete s ak dvadeset i devet godina dugom tradicijom prati visoka
reputacija s izrazitim znanstvenim i strunim karakterom. Susreti su bili i ostali najvea arena, na kojoj
se putem znanstvenih i strunih predavanja, panel-diskusija, okruglih stolova i ostalih naina izlaganja te uz
potporu brojnih medija, raspravlja o najnovijim dostignuima i kretanjima u podruju razvoja plinskoga
gospodarstva Hrvatske, Europe i svijeta. Trodnevni
Susret okupit e oko 500 utjecajnih strunjaka za plin
iz zemlje i inozemstva. Oekuju se predstavnici vie od
ni izmeu glavnih svjetskih proizvoaa i glavnih
180 energetskih poduzea i organizacija, usko povezauvoznika prirodnog plina sa fokusom na Europu, kao
nih uz plinsko gospodarstvo, iz Hrvatske i petnaestak
potroaa i uvoznika, te o potrebi dodatnog, pouzemalja Europe i svijeta.
zdanog i sigurnog uvoza prirodnog plina i osiguravaOvogodinji program podijeljen je na 9 vrlo zaninja pouzdane infrastrukture, koja e podrati dobavu
mljivih tematskih cjelina ime e konferencija pokriti
dostatnih koliina i glavne projekte. Prof. dr. sc. Igor
sve aktualnosti koje trenutano prate razvoj plinskoga
Dekani, sa Rudarsko-geoloko-naftnog fakultegospodarstva
Vieos
od
ugleak potvrdilRazvoj
i brojnitriugledni
tali50
h na
ina izlaganjatateuuzZagrebu
potporu broj
ih Dol azpredavanju
patija eui Hrvatskoj
ove godine iosvijetu.
d 7. do 9.
u npozivnom
pre
d
a
v
a
i
medija, ras
pravlja o naj
n
o
v
i
j
i
m
dos
t
ig
n
u
i
svibnja ugos
ti najveu Bosne
plinskuikon
dnih predavaa
iztiAustrije,
Hercegovine,
Kine,
ta prirodnog plina u RH analizirat e geopolitike
i kretanjiSrma u podruju razvoja plinskoga Ovogodinji program podijeljen je na 9 vrlo
ferencNizozemske,
iju i izlobu plin
ske opremPoljske,
e u maSAD-a,
Maarske,
Njemake,
okolnosti na energetskim
tritima u prvom desetljeu
zanimljivih tematskih cjelina ime e kon
jugoistonoj Europi. Meunarodne gospodarstva Hrvatske, Europe i svijeta.
bije, panjolske, Ukrajine i naravno Hrvatske odrat e
21.
stoljea
i
njihov
utjecaj
cijanapore
pokriti uvoznika
sve aktualnenergije
osti koje trenu
Trodnevni Susret okupit e oko 500 utje ferenna
susrete s ak dvadeset i devet godina dugom
zanimljiva
izlaganja
o paktualnim
temama.
da izosiguraju
te sdati
o prateopskrbe
razvoj plin
kogaprikaz
gospodarstva
zemlje i inprihvatljive
ozem tanuvjete
tra
dicijom pra
ti visoka re
utacija s izra
zitim cajnih strunjaka za plin
vatskoj razvoja
i svijetu.trita
Vie odpriro50 uglednih
stva. O
kuju se pred
stavnici karakteristika
vie od 180 u i Hr
znan
stvenim inajavljujemo
strunim karakpozivno
terom.
Posebno
predavanje
oetemi
glavnih
pregled
davaa iz Aus
trije,
Bosne iz
i Her
cegovine,
energetski
h poduzeadnog
i orgplina
anizacu
ija,Republici
usko pre
Susreti surazvoj
bili i os
tali najplina
vea a
ena, na europske
Globalni
trita
irizazovi
plinHrvatskoj.
Jako
Krian
tvrkojoj se putem znanstvenih i strunih pre povezanih uz plinsko gospodarstvo, iz Hrvat Kine, Maarske, Nizozemske, Njemake,
ske infrastrukture. Marcel Kramer, vii savjetnik
tke INA-Industrija nafte
d.d. e u pozivnom predaPoljske, SAD-a, Srbije, panjolske, Ukrajine
davanja, panel-diskusija, okruglih stolova i ske i petnaestak zemalja Europe i svijeta.
Uprave tvrtke OAO Gazprom, govorit e o glavnim
vanju Proizvodnja prirodnog plina na Jadranu dati
aktualnim dogaanjima u industriji prirodnog plina u
povijesni pregled istraivanja i proizvodnje prirodnog
GRADNJA
TRAVANJ
2014. i Aziji, trgovinskoj razmjeSjevernoj
Americi
plina na podruju hrvatskog dijela Jadrana, poevi od
18Europi,
U organizaciji Centra za plin Hrvatske i Hrvatske strune udruge

za plin od 7. do 9. svibnja ove godine u Kongresnom centru
opatijskog Grand Hotela Adriatic odr avat e se 29. meunarodni
znanstveno-struni susret strunjaka za plin
info
P
i naravno Hrvatske odr at e zanimljiva izla
ganja o aktualnim temama.
Posebno najavljujemo pozivno predavanje
o temi Globalni razvoj trita plina i izazovi
europske plinske infrastrukture. Marcel Kra
mer, vii savjetnik Uprave tvrtke OAO Gaz
prom, govorit e o glavnim aktualnim doga
anjima u industriji prirodnog plina u Europi,
Sjevernoj Americi i Aziji, trgovinskoj razmjeni
izmeu glavnih svjetskih proizvoaa i glav
nih uvoznika prirodnog plina s fokusom na
Europu, kao potroaa i uvoznika, te o pot
rebi dodatnog, pouzdanog i sigurnog uvoza
prirodnog plina i osiguravanja pouzdane in
frastrukture, koja e podr ati dobavu dos
tatnih koliina i glavne projekte. Prof. dr. sc.
Igor Dekani, sa Rudarsko-geoloko-naftnog
fakulteta u Zagrebu u pozivnom predavanju
Razvoj trita prirodnog plina u RH analizi
rat e geopolitike okolnosti na energetskim
tritima u prvom desetljeu 21. stoljea i
njihov utjecaj na napore uvoznika energije da
osiguraju prihvatljive uvjete opskrbe te dati
prikaz glavnih karakteristika i pregled razvoja
trita prirodnog plina u Republici Hrvatskoj.
Jako Krian iz tvrtke INA-Industrija nafte
d.d. e u pozivnom predavanju Proizvodnja
prirodnog plina na Jadranu dati povijesni
pregled istraivanja i proizvodnje prirodnog
plina na podruju hrvatskog dijela Jadrana,
poevi od prvih istranih aktivnosti daleke
1968. preko suradnji s tvrtkom ENI Croatia
BV i tvrtkom EDISON Int. S.p.A., pa sve do
dananjih ulaganja i nove proizvodnje plina s
novih plinskih polja.
Takoer istiemo temu pod naslovom
Distribuirana proizvodnja energije unutar
koje e istoimenim pozivnim predavanjem
dr. Norber t Ver weyen iz tvrtke RWE Effizienz
iz Njemake govoriti o restrukturiranju por
tfolija elektrana s fosilnih goriva na obnovlji
ve izvore energije i prelaska sa centralizirane
na decentraliziranu proizvodnju energije te o
vanosti upravljanja promjenjivom proizvod
njom energije i koritenja alternativnih skla
dinih kapaciteta.
Inter aktivna panel-disk usija

Otvar anje trita plina
Budui da liberalizacija plinskog trita dono
si sa sobom i velike promjene u nainu pos
lovanja i odnosima izmeu plinskih sudionika
i ostalih gospodarskih subjekata i ove godine
odr at e se interaktivna panel-diskusija pod
naslovom Otvaranje trita plina.
Diskusiji e prethoditi uvodna izlaganja
tvrtke RWE Supply & Trading iz Njemake i
Prvog plinarskog drut va iz Vukovara. Ras
prava na ovu temu zasigurno e dati dopri
nos rasvjetljavanju mnogih nepoznanica na
uzburkanome plinskom tritu RH.
Tvrtke Plinacro i LNG Hrvatska nizom e
strunih izlaganja predstaviti svoje nove raz
vojne projekte u pogledu izgradnje novih do
bavnih pravaca putem plinovoda i terminala
za prihvat ukapljenoga prirodnog plina.
Valja spomenuti i ostale teme o kojima e
biti rijei, poput primjera globalnog prisupa
energetici i buduih potreba, sigurnosti i up
ravljanja, problematici ukopanih plinovoda i
napretku procesa plinofikacije u Dalmaciji.
Odr at e se i niz zanimljivih okruglih sto
lova na temu Hibridna tehnika i efikasnost, a
bit e predstavljena i nova tehnika rjeenja
za postupke geolokog istraivanja i proiz
vodnje prirodnog plina, uinkovite i sigurne
tehnologije stlaenog prirodnog plina, pro
jekti izgradnje punionica stlaenog prirod
nog plina u Hrvatskoj i brojne druge teme.
TRODNEVNA IZLOBA PLINSKE OPREME
Ove godine bit e organizirana i vrlo zanimlji
va posterska sekcija na kojoj e svi sudionici
moi pronai brojne struno korisne infor
macije. U okviru toga bit e predstavljeno
desetak vrlo kvalitetnih i zanimljivih preda
vanja iz razliitih podruja plinskoga gospo
darstva.
Susret e biti popraen i najveom izlo
bom plinske opreme u jugoistonoj Europi,
na kojoj e se okupiti 30-ak domaih i stra
nih izlagaa, uglavnom proizvoaa i zas
tupnika plinske opreme, kao i brojne druge
ozivamo sve tvrtke-sudionike na

tritu plina da iskoriste jedin
stvenu priliku za predstavljanje
proizvoda, usluga i projekata iz
vlastitog asortimana izlaganjem plinske
opreme, promotivnim plakatima, letcima
i brourama na unutarnjim i vanjskim iz
lobenim mjestima.
Vana informacija za lanove Hrvatske
komore inenjera strojarstva (HKIS):
U skladu s Planom strunog usavra
vanja HKIS-a za 2014. godinu Prisutnost
i sudjelovanje na Konferenciji donose ak
20 bodova (od ega 4 iz legislative).
Prijaviti se moete putem e-pote na:
opatija@hsup.hr.
Vie informacija potraite na internet
skoj stranici www.hsup.hr, odnosno pu
tem telefona na brojeve: 01/6189-590 i
01/6189-592.
renomirane tvrtke i kompanije prisutne na

tritu plina.
Ovo je dogaanje takoer izvanredna prili
ka svim sudionicima trita plina za komer
cijalno predstavljanje svoje tvrtke ili organi
zacije te jedinstveno mjesto za uspostavu
kontakata s kljunim kreatorima energetske
politike u RH, liderima istaknutih hrvatskih
i europskih energetskih subjekata, proizvo
aima i zastupnicima plinske opreme, dis
tributerima plina i predstavnicima domaih i
meunarodnih znanstvenih institucija.
19
info
Tekst: Marko uri, klimatizacija.hr
tednja energije
kree s prvom
lopatom
Prilikom odabira materijala koji su kljuni elementi toplinske
ovojnice posveena je iznimna panja kako bi sinergijski uinak
omoguio dizalici topline Zubadan minimalni utroak elektrine
energije u radu
riu o kui Zabadan zapoeli smo u

prolom broju kada smo obradili te
matiku projektiranja niskoenergetske
kue. Ve se u projektnoj fazi dalo
naslutiti kako je poseban znaaj stavljen na
postizanje najpovoljnije energetske bilance
uslijed pametne orijentacije kue i zatite
od nepoeljnih utjecaja sjevernih vjetrova.
Orijentacijom kue k jugu iskoristili smo
blagodati energije koje prua priroda, no za
ostatak smo se morali pobrinuti sami za
poinje priu Igor Presean, arhitek t koji
potpisuje kuu Zubadan.
Prvo, jedino i osnovno pravilo u projektira
nju i izvoenju jest toplinska ovojnica (pod
/ strop ili krov / zidovi i prozori), odnosno mi
nimaliziranje toplinskih gubitaka koji nastaju
na tim plohama. Kako je tematika izrazito op
sena, u ovom emo lanku pokriti toplinsku
izolaciju poda te gubitke koji se mogu mini
malizirati pravilnim odabirom i ugradnjom
vanjske stolarije.
Da bi se kua uope mogla klasificirati kao
niskoenergetska, nije dovoljno tek sluajnim
odabirom nabacati slojeve izolacije i prozva
ti je niskoenergetskom. U fazi projektiranja
potrebno je posebnu pozornost usmjeriti na
orijentaciju objekta i odvajanje toplinskih zo
na kue sukladno njihovoj namjeni. Drugim
rijeima, prostore u kojima se najee bo
ravi uputno je orijentirati na jug, dok je one
gdje temperatura nije toliko bitna (npr. smo
nica) preporuljivo orijentirati na sjever. Nis
koenergetska kua moe troiti maksimalno
30 kWh/m2 godinje energije za grijanje, to
20
info
je mogue postii ispunjavanjem sljedeih
uvjeta:
kompaktna gradnja
odlina izolacija svih vanjskih zidova
kue
vrlo dobra izolacija poda
ugradnjom troslojne vanjske stolarije
ugradnjom rekuperatora zraka koji ven
tilira prostor
niskotemperaturnim sustavom grijanja
dodatnim sustavima koji aktivno ko
riste solarnu energiju (solarni i fotonaponski
sustavi).
Izol acija poda
Slojevi na tlu od izuzetne su vanosti, iako
toplinski gubici prema terenu iznose svega
10% od ukupnih gubitaka. Pod prema tlu
nuno je izolirati i zbog vlage, pa se danas
kod novogradnji primjenjuje prilina debljina
u slojevima prema tlu.
U konkretnom sluaju kue Zubadan, slo
jevi se sastoje (krenuvi od gotovog poda):
epoksi sustav ili parket 0,5/2,0 cm
tekui cementni estrih (2000 kg/m3),
armiran 7,0/5,5 cm
epasta PE folija (1000 kg/m3) 0,10
cm
ekspandirani polistiren / polistirol (12
kg/m3), 34/30 mm za razvod podno grijanje
3,00 cm
ekspandirani polistiren EPS 150 (25
kg/m3) 8,00 cm
AB ploa (2500 kg/m3) 15,00 cm
meuprostor ispunjen pijeskom
45,00 cm
AB temeljna ploa (2500 kg/m3)
30,00 cm
polimerbitumenska
visokofleksibil
na topelastomerna hidroizolacijska traka s
ulokom od staklene tkanine s donje strane
obloena texizolom, zavarena na uzdunim i
poprenim preklopima, a punk tirano po pov
rini podloge 0,50 cm
betonska podloga (2000 kg/m), zagla
ena 8,00 cm
nasip tucanika (drobljenca), dobro zbi
jenog 20,00 cm
REZULTAT: U=0,25 Wm/K.
koeficijent prolaska topline za prozore moe

iznositi maksimalno U = 1,80 W/m2K, dok
se na suvremenim niskoenergetskim i pa
sivnim kua taj koeficijent kree izmeu 0,80
i 1,50 W/m2K. U ukupnim toplinskim gubici
ma sudjeluje staklo i prozorski profil. Staklo
moe biti dvoslojno ili troslojno, s razliitim
plinovitim punjenjem (npr. Argon) ili prema
zom (npr. Low-E premaz). Plinovito punjenje
i premaz neznatno utjeu na cijenu samog
proizvoda, a mogu poveati efikasnost sto
larije za 15%.
Prozorski profil mora osigurati dobro br
tvljenje, nizak koeficijent prolaska topline i
prekinuti toplinski most. Sve navedeno mora
biti popraeno kvalitetnom ugradnjom sto
larije, gdje je potrebno adekvatno obraditi i
ispuniti sve upljine na graevinskom otvoru
u koji se ugrauje prozor.
U sluaju kue Zubadan, svaki je otvor
projektiran kao zasebna uvuena cjelina u
betonu kako bi prozorski otvor mogao primi
ti slijepi tok (elini profil u koji se montira
prozor) i izolacijski materijal (EPS stiropor).
Prilikom ugradnje koritena je ekspandiraju
a traka koja popunjava prostor izmeu pa
lete i prozorskog profila. Svi eventualni proc
jepi ispunjeni su poliueretanskom pjenom,
a uvueni prostor izmeu slijepih tokova i
betona obuen je ESP stiroporom. Koriten
je FEAL-ov aluminijski profil 65F s troslojnim
staklom ispunjenim Argonom i s Low-E pre
mazom.
Bitno je napomenuti kako je velik problem
niskoenergetskih kua nepovoljna ventilacija
unutarnjeg prostora koja rezultira pojavljiva
TOPLINSKI
GUBICI
nogo je oprenih podataka o

postocima gubitaka putem top
linske ovojnice. Konkretnog
podatka nema, to znai da te
postotke treba uzeti s rezervom. Najve
i gubici u svakom sluaju ost varuju se
kroz vanjske zidove, krov i prozore, pa je
tim elementima posveena i posebna pa
nja prilikom odabira i izvoenja.
Gubici kroz:
krov: 15-25%
vanjski zidovi: 25%
prozori: 40-50%
pod na tlu: 10%.
njem vlage na stolariji i gljivica u unutarnjem

prostoru. Taj je problem otklonjen ugradnjom
Mitsubishi Electric rekuperatora koji ima zada
u konstatno izmjenjivati zrak u kui Zubadan,
osiguravajui pritom nunu izmjenu zraka,
optimalnu razinu vlage i recirkulaciju zraka po
itavom interijeru. Rije je o proizvodu koji u
60 minuta u interijeru moe rekuperirati 500
m zraka, odnosno moe izbaciti gotovo sav
ustajali zrak i zamijeniti ga svjeim zrakom
svakog sata. S obzirom na povoljnu cijenu,
ovaj je proizvod preporuljiv za svaki niskoe
nergetski objek t kojeg karakterizira vanjska
stolarija visokog uinka.
REZULTAT: U=1,4 Wm/K.
Zato je vanjska stol arija vana?

Prozori i vrata najdinaminiji su dio vanjske
ovojnice kue, jer istovremeno proputaju
Sunevu energiju u prostor, pruajui istin
sku ugodu tijekom hladnijih mjeseci, dok slu
e i kao zatita od vanjskih utjecaja i spre
avaju toplinske gubitke. Zajedno s vanjskim
zidovima, prozori i vrata zajedno ine i vie
od 70% ukupnih toplinskih gubitaka kue.
Gubici topline koji se ost varuju kroz pro
zore nerijetko na starijim graevinama sud
jeluju s vie od 50% u ukupnim gubicima.
U skladu s aktualnim tehnikim propisima,
21
info
Dani graev inar a

u Opatiji
Hrvatska komora inenjera graevinarstva organizira devete
po redu Dane ovlatenih inenjera graevinarstva, koji e se
odravati od 12. do 14. lipnja ove godine u Opatiji
ada ve tradicionalni Dani ovlatenih

inenjera graevinarstva prepoznati
su kao prigoda za okupljanje stru
njaka iz podruja graevinarstva. Svi
sudionici imaju priliku sudjelovati u raspra
vama i razmjeni miljenja o temama od za
jednikog interesa, mogu nauiti neto novo
i druiti se izvan poslovnog okruenja.
Na 9. danima inenjera graevinarstva
bit e predstavljena najnovija znanstvena i
struna saznanja, iskust va i primjere dobre
prakse.
Ove godine skup zapoinje s temom kako
poslovati na jedinstvenom tritu Europske
unije, a uz teme i novosti iz podruja stru
ke sudionici e neposredno od predstavni
ka resornog Ministarstva dobiti i relevantne
informacije o novinama u zakonodavstvu iz
podruja graditeljstva.
Seminari i sva planirana drut vena doga
anja odr at e se u opatijskom hotelu Am
basador.
Sveana dodjela KOLOSA
S ciljem promoviranja dostignua iz podruja
graevinarstva odrat e se, po etvrti puta
u sklopu skupa, sveana dodjela KOLOSA nagrade Hrvatske komore inenjera
graevinarstva.
Nagrada se dodjeljuje za iznimne rezultate
trajne vrijednosti na unaprjeenju i razvoju
struke, za javnu prepoznatljivost i priznato
st te razvoj tehnikog stvaralat va u RH, za
izuzetna inenjerska dostignua kao i za po
ticanje investicija i doprinos razvoju i unapr
jeenju graditeljske djelatnosti.
Vie informacija o skupu u Opatiji moete
potraiti na stranici Hrvatske komore ine
njera graevinarstva www.hkig.hr, odnos
no putem telefona na broj 01/5508-447.
9. dani ovlatenih inenjera graevinarstva odravat e se od 12. do 14. lipnja

ove godine u opatijskom hotelu Ambasador
23
info
Buenje graditeljstva
U organizaciji Hrvatske udruge krovopokrivaa (HUK-a) 25. i 26.
travnja ove godine u Termama Tuhelj odr at e se Konferencija
o energetskoj uinkovitosti u zgradarstvu pod nazivom Buenje
graditeljstva
nergetska uinkovitost u zgradarstvu

donosi niz znaajnih poboljanja za
pojedince, lokalne zajednice, obr te,
tvrtke, institucije te drut vo u cjelini.
Meutim, sveobuhvatnost dobrih uinaka
tek treba uvidjeti.
Pred Hrvatskom, lanicom EU, nalaze se
trajne promjene kod obnove postojeih grae
vina te pri izgradnji novih graevina u smislu
energetske uinkovitosti. Godina 2014. je nulta
godina ili stvarni poetak ovih promjena. Izra
uju se opseni planovi, neki su ve i doneseni,
a sve kako bi zapoele primjene mjera u obnovi
zgrada u smislu energetske uinkovitosti. Kako
bi se planovi uspjeno ostvarili, potrebno je in
formirati cjelokupnu javnost, a osobito grae
vinske tvrtke i krajnje korisnike graane RH.
Cilj Konferencije
Informirati cjelokupnu javnost te dati odgo
vore na niz pitanja vezanih za energetsku
uinkovitost, od kojih izdvajamo:
Kako je zamiljena energetska uinko
vitost?
Kakvi su planovi?
Tko e provoditi projekte?
Kako e se financirati?
Kako e se koristiti EU fondovi u pro
jektima energetske uinkovitosti?
Kako odrediti prioritete za dobivanje
sredstava?
Tko e to izvoditi?
to vie odgovora damo sada, bolje e
mo biti pripremljeni, kvalitetnije e se pro
voditi projekti. Bez suradnje svih relevantnih
imbenika nee biti kvalitetnih rezultata. Oko

vanosti energetske uinkovitosti moemo
postii nacionalni konsenzus u sljedeih se
dam godina, ali i vie desetljea, poruuju
iz HUK-a.
Navedene teme bit e obraene kroz pre
davanja i prezentacije na kojima e sudjelo
vati predstavnici ministarstava Republike
Hrvatske, raznih organizacija i udruenja,
energetske i razvojne agencije, obrazovne i
znanstvene institucije, strukovna udruenja,
komore, predstavnici jedinica lokalne i re
gionalne samouprave, gospodarski subjekti,
predstavnici medija, strune udruge i udruge
civilnog drutva.
Vie o Konferenciji potraite na
www.huk.hr.
KONFERENCIJA O ENERGETSKOJ UINKOVITOSTI

U ZGRADARSTVU BUENJE GRADITELJSTVA
25. i 26. travnja, Terme Tuhelj
ORGANIZATOR
Graanima Republike Hrvatske prua se odlina

prilika da dugorono poboljaju kvalitetu kua i
zgrada u kojima ive i rade koristei sredstva EU
fondova.
Ukupni iznosi pojedinanih projekata bespovratno e se sufinancirati sa do 40% sredstava.
Konferencija je namijenjena investitorima, industriji graevinskih materijala, izvoaima radova,
arhitektima, energetskim
certifikatorima, strunim
24
udrugama, predstavnicima stanara, upraviteljima stambenih zgrada,

predstavnicima lokalnih
zajednica i samouprava,
stambenim tedionicama, komercijalnim bankama i svima zainteresiranima.
GLAVNI POKROVITELJ
KONTAKT:
Hrvatska udruga krovopokrivaa
Bisaka 21, Zagreb
Ured: B. Magovca 50, Zagreb
Tajnik HUK-a:
Damir Pain 091 4004584
Faks: 01 3664246
tajnik@huk.hr
www.huk.hr
info
Keramika Modus otvorila

izlobeno-prodajni salon
u Rijeci
Na vie od 400 m, na 1. katu kastavskog Gradnja centra,
izloene su ploice Keramike Modus
zaberite hrvatske ploice za svoju novu

kupaonicu! Nakon to su se brojni domai
maloprodajni kupci, keramiari i arhitekti
upoznali s asortimanom tvrtke Keramika
Modus i kvalitetom keramikih ploica u iz
lobeno-prodajnim salonima u Orahovici, u
Rujevcu i u Zagrebu, odnedavno je upozna
vanje krenulo i u Rijeci s obzirom da je na
adresi egoti bb (Radna zona egoti, Kas
tav) otvoren novi izlobeno-prodajni salon
jedinog hrvatskog proizvoaa keramikih
ploica.
Na vie od 400 m na 1. katu kastavskog
Gradnja centra izloene su ploice Keramike
Modus te sanitarije i kupaonski namjetaj re
nomiranih proizvoaa, a u prizemlju tvrtka

MC Plus nudi kompletan asortiman grae
vinskih proizvoda.
elimo vratiti povjerenje
domaih kupaca u domai
proizvod
Iako smo primarno orijentirani na velep
rodaju i izvoz na strana trita, kao to su
trite Srbije, Bosne i Hercegovine, Francus
ke, Maarske, Belgije, Rusije, Moldavije...
gdje je hrvatski brend ploica prepoznat po
dizajnu i kvaliteti, elja nam je, otvaranjem
i ovog izlobeno-prodajnog salona u Rijeci,
vratiti povjerenje domaih kupaca u domai
proizvod i pozicionirati brend na domaem

tritu. Na ovaj potez irenja maloprodaje
odluili smo se kako bi se jo vie pribli
ili naim kupcima s obzirom da je analiza
potranje i prodaje u postojeim izlobenoprodajnim salonima; u Orahovici, Rujevcu i
Zagrebu, pokazala kako je pravo vrijeme za
novi korak. Ovom prilikom elim zahvaliti
svim kupcima koji se odluuju za Made in
Croatia proizvode, pa tako i za ploice proiz
vedene u Hrvatskoj, jer je i to doprinos sta
bilnosti gospodarskih prilika, rastu domae
industrije i ouvanju radnih mjesta, kazao je
eljko Radek, predsjednik Uprave Keramike
Modus d.o.o.
Zatr aite savjet za projektir anje
kupaonice
U novom izlobeno-prodajnom salonu u Ri
jeci kupci mogu razgledati, naruiti i kupiti
keramike ploice, Modus ljepila za kerami
ku i mase za fugiranje te sanitarije i kupaon
ski namjetaj, kao i zatraiti savjet za pro
jektiranje svoje kupaonice te se informirati
o specijalnim ponudama Keramike Modus.
Naime, zahvaljujui proizvodnji u Hrvatskoj
i dostupnosti digitalne tehnologije mogue
je ispuniti gotovo sve elje kupaca, koji ele
stvoriti svoj poseban i jedinstven kupaonski
ambijent, bez obzira da li kupaonicu oprema
ju prvi put ili je renoviraju.
Dodatne informacije o tvrtki, kao i aktualni
katalog kolekcija keramikih ploica moete
potraiti i na slubenim internetskim strani
cama tvrtke www.keramika-modus.com.
26
Zagreb, T. Krizmana 6
Mob.: 098 317 392
www.dit-prom.hr
info
Odrana dodjela
nagrada ARTUR
Trg Stjepana Radia iz Crikvenice, Boutique hostel Forum + Caffe
Forum iz Zadra, Design hostel GollyBossy te Hotel Split iz
Splita, Muzej Nin otok u sreditu Eko parka Ninska laguna iz
Nina i urbanistika radionica Istraivanje, preobrazba i sanacija
prostora otoka Vira projekti su kojima je nedavno dodijeljena
nagrada ARTUR
sklopu konferencije ARTUR na temu

Turistiki prostor: Grad i regija, koja
je odr ana krajem oujka ove godine
u zagrebakom hotelu Westin, odr a
na je i dodjela nagrada ARTUR za najbolje
projekte koji promiu razvoj lokalne zajedni
ce, doprinose kvaliteti turistikog prostora,
potiu interdisciplinarnost i cjelovitost u pro
cesu i planiranju prostora te ouvanju okoli
a, a ukljuuju:
realizacije u javnom prostoru turistiki
teritorij doprinos razvoju i odr ivosti turizma
(javni otvoreni prostori rive, trgovi, parkovi)
realizacije arhitekture u turizmu (turis
tiki objekti)
turistiki sadr aji (projekti lokalne up
rave i privatnih investitora s konkretnim ma
nifestacijama u prostoru (prostori za kulturu,
spor t i rekreaciju)
realizirana struna istraivanja i publi
kacije vezane za arhitekturu i turizam.
U razmatranje su se uzimali projekti koji
su realizirani od poetka 2000. godine do
danas.
Struni interdisciplinarni ocjenjivaki iri
inili su Vesna Rajkovi (Ministarstvo tu
rizma, Uprava za razvoj i konkurentnost tu
rizma), Snjeana Turalija (Hrvatski savjet za
zelenu gradnju), uro Tomljenovi (Hrvatska
radiotelevizija), Maroje Mrdulja (Arhitek
tonski fakultet Sveuilita u Zagrebu), Boris
Fioli (Studio BIF, Udruenje hrvatskih ar
hitekata) i Pieter Sanders (Veleposlanstvo
Kraljevine Nizozemske).
iri je dodijelio nagrade uzimajui u obzir
sljedee kriterije:
doprinos prepoznatljivosti, autenti
nosti, identitetu hrvatske turistike ponude
28
doprinos kvaliteti prostora

cjelovitost i interdisciplinarnost u pro
cesu planiranja i realizacije
ouvanje okolia, ekoloka osvijete
nost, drut vena i ekonomska odr ivost
inovativnost i kreativnost u planiranju,
pristupu i ponudi.
Ukupno je pristiglo 24 prijedloga za AR
TUR nagradu od ega 4 prijedloga realizira
nih strunih istraivanja i publikacija vezanih
za arhitekturu i turizam.
TRG STJEPANA RADIA , Crikvenica
U kategoriji INTERVENCIJE U TURISTIKOM
MJESTU ARTUR nagrada dodijeljena je
projektu TRG STJEPANA RADIA iz Crikve
nice.
Trg Stjepana Radia u Crikvenici autora iz
studija NFO je primjer afirmativnog rjeava
nja zateene prometne situacije, nedostatka
jasnoe centrinosti mjesta, pristupa rivi i
napora lokalne zajednice za stvaranjem no
vog identiteta grada koji se pokuava tran
sformirati iz tzv. vikendake destinacije u
primarno turistiku to je Crikvenica oduvi
jek i bila.
Autor i su svojim inovativnim pristupom
stvor ili polje novih dogaaja. Javni prostor
se afirmir ao u svojoj punoi i jasnoi i ti
me naglasio sve tur istike i urbane poten
cijale tur istikog mjest a. Intervencija je vrlo
lijepa, ist a, nenametljiva, a jasno definir a
meuprostor gradske struktur e i crte mor a

(rive).
Detaljnim oblikovanjem plohe i urbanim
dizajnom naglaavaju suvremenost i daju
poticaj daljnjem urbanom razvoju. Zateena
situacija pretvara se u red kao podloga
buduih dogaaja.
iri je u ovom prijedlogu osjetio novinu i
napor male turistike sredine te smatra da
je nain kojim se pristupilo ideji oblikovanja
centra mjesta maksimalno pridonosi raz
voju turizma. Stvaraju se nove vrijednosti
kulturnih i turistikih dogaaja. Arhitekti su
u ovom projektu uspjeno dali samo okvir
budunosti, a sredina e ga svojom organi
zacijom ivota do kraja oblikovati.
BOUTIQUE HOSTEL FORUM + CAFFE
FORUM, Zadar i DESIGN HOSTEL
GOLLYBOSSY, Split
U kategoriji TURISTIKI OBJEKTI ARTUR
nagrada je dodijeljena arhitektonskom uredu
Studio UP za projekte BOUTIQUE HOSTEL
FORUM + CAFFE FORUM iz Zadra i DESIGN
HOSTEL GOLLYBOSSY iz Splita.
Dva projekta hostela Studia UP, u Splitu i
Zadru, jedinstveni su spoj napredne arhitek
ture i specifinog turistikog proizvoda koji
ne samo da doprinose turistikoj ponudi, ne
go i lokalnim kulturnim identitetima. Ti bes
kompromisno suvremeni projekti su nastali
bliskom suradnjom arhitekata i drugih krea
Program ARTUR (Arhitektura i Turizam) iniciralo je Drut vo arhitekata Zagreba i pok

renulo u suradnji s Institutom za turizam i Savjetom za zelenu gradnju te Drut vima ar
hitekata Zadra, Dubrovnika i Istre iji su dugoroni ciljevi usmjereni na prevladavanje
postojeih nedostataka i problema vezanih za prostor i turizam.
info
tivnih disciplina, a ujedno su i uzorni primjer

ni investitorske hrabrosti i odlunosti da se
ue u eksperiment na osjetljivom tritu i na
najprestinijim urbanim lokacijama. Takoer,
projekti su tehniki i konceptualno inteligen
tno osmiljeni kako bi se postigla maksimal
na brzina izvedbe te osigurala jednostavna i
efikasna realizacija. Hostel u Splitu smjeten
je u povijesnoj jezgri uz Dioklecijanovu pa
lau, u zgradi s prijelaza 19. na 20. stoljee
koja je doivjela vie transformacija, a ija
je prethodna namjena bila robna kua. Arhi
tekti su zadr ali tipine elemente trgovake
zgrade: ostakljeni lif t i pokretne stepenice te
su od tih naoko ordinarnih tehnikih eleme
nata stvorili atrakciju i oko njih formirali at
raktivne zajednike prostore. Hostel u Zadru
je smjeten na kraju antikog foruma, a uz
romaniku crk vu Sv. Donata. Hostel je ug
raen u bivu uredsku zgradu, a polazite
za koncept jest atraktivan pogled preko fo
ruma prema moru i otocima. U oba projek
ta smjetajne jedinice su raznolike, rijeene
inovativno i duhovito, te iskoritavaju posto
jee prostorne kapacitete do maksimuma.
Sobe u Splitu su raznolikih kapaciteta i ka
raktera , od japanskih soba za vie posje
titelja koji spavaju u niama do dvoetanih
studija u potkrovlju. U Zadru je pak unutar
skuenog formata postojee uredske zgrade
zahvaljujui duhovito i neobino projektira
nom interijerima (spavanje u prozoru, igra
ogledalima...) stvorena hedonistika atmos
fera koja se oslanja na atraktivnost lokacije.
Restoran-bar u Splitu, te caffe bar u Zadru u
povijesne ambijente upisuju novu estetiku, a
hosteli nude prostore koji su zanimljivi i tu
DESIGN HOSTEL GOLLYBOSSY, Split

INVESTITOR: Safir d.o.o., Split
AUTORI: STUDIO UP/Lea Pelivan + Toma Pleji
GODINA PROJEKTA: 2010.
GODINA REALIZ ACIJE: 2011.
29
info
TRG STJEPANA RADIA, Crikvenica

INVESTITOR: Grad Crikvenica
AUTORI: Kata Marunica, Nenad Ravni (NFO d.o.o.)
ristima i lokalnoj zajednici te doprinose soci
jalnim urbanim dinamikama.
Oba projekta obraaju se publici koja trai
urbanu kvalitetu i jedinstvenost na interna
cionalnoj razini. Daleko od ablona, auto
cenzure, ti projekti se samouvjereno nadog
rauju na arhitektonsku i urbanu tradiciju u
Hrvatskoj, te pokazuju da uspjena turisti
ka arhitektura moe predstavljati i kulturni
doprinos. Takoer, oba su uzorni primjer
urbanog recikliranja postojeeg graevnog
fonda, jedne od kljunih tema revitalizacije,
obnove i razvoja hrvatskih gradova.
BOUTIQUE HOSTEL FORUM + CAFFE FORUM, Zadar

INVESTITOR: Turisthotel d.d., Zadar
AUTORI: STUDIO UP + DGD (Damir Gamulin Dizajn)
GODINA PROJEKTA: 2011. 2012.
30
HOTEL SPLIT, Split

U istoj kategoriji TURISTIKI OBJEKTI iri
je odluio dati i posebno priznanje projektu
HOTEL SPLIT iz Splita.
Smjeten u kaotinom kontekstu suburbij
ske apartmanske izgradnje srednje Dalmaci
je, Hotel Split je kritiki odgovor na deregu
liranu devastaciju hrvatske obale. Obiteljski
hotel manjeg mjerila dobar je primjer kako
smjetajni kapaciteti mogu biti drugaiji od
ekstrema apartmanskog smjetaja sitne
granulacije i velikih hotelskih kompleksa, a
da su pritom i ekonomski uspjeni i urba
nistiki prikladni. Hotel visoke kategorije je
kompaktan i tipoloki inovativan, a sve pro
jektantske odluke su u slubi izvlaenja mak
simuma iz datosti parcele skuene izmeu
jadranske magistrale i plae. Organiziran je
oko intimnog atrija s nizom terasa koji se
po potrebi moe natkriti, a sve sobe ima
ju direktan pogled prema moru. Zajedni
ki prostori ravnomjerno su rasporeeni po
svim etaama hotela ukljuivo i ravni krov s
bazenom to ga ini ivom cjelinom. Projek t
zadovoljava najvie energentske standarde,
a na temu odr ivosti i drut vene korisnos
ti nadovezuje se i inicijativa izvedbe obalne
etnice lungo marea u Podstrani.
Takoer, pohvaljuje se intencija investito
ra da u kontekstu zelene gradnje, odnosno
zelenog hotela intervenira u objektu i okol
info
HOTEL SPLIT, Split

INVESTITOR: obitelj Tomi
AUTORI: Neno Kezi d.i.a., Sran Luki d.i.a. (ARHIPOLIS)
nom prostoru s vie hvalevrijednih zahvata
pri emu se posebno istiu visoki stupanj
energetske uinkovitosti, primjena obnov
ljivih izvora energije za grijanje, odnosno
hlaenje objekta, primjena tehnologija za
efikasno koritenje vodnih resursa, kinice
u kontekstu odr ive krajobrazne arhitekture,
energetski efikasne LED rasvjete, koritenje
eko i recikliranih materijala u procesu poslo
vanja i niz drugih elemenata kojima se o pot
rebi ozelenjavanja prostora u kojem ivimo
i radimo, osvjeuju kako zaposlenici tako i
gosti hotela.
MUZEJ NIN OTOK U SREDITU EKO
PARKA NINSKA LAGUNA
U kategoriji TURISTIKI SADRAJI poseb
no priznanje je dodijeljeno projektu
MUZEJ NIN OTOK U SREDITU EKO
PARK A NINSKA LAGUNA.
Projek t prezentira kontinuirano ureenje
javnog prostora posljednjih desetak godina
kroz arhitektonsko oblikovanje i ureenje
starogradske jezgre na malenom otoiu i
novih dijelova grada prilagoeno modernom
nainu ivota domaeg stanovnit va i potre
bama posjetitelja i turista. Vidljiva je jasna vi
MUZEJ NIN OTOK U SREDITU EKO PARK A NINSKA LAGUNA

INVESTITOR: Grad Nin, Ministarstvo kulture, Ministarstvo turizma, Turistika zajednica
Grada Nina
AUTORI: BOS PROJEK T d.o.o. Zadar, Ured ovlatenog arhitekta Denis Koren, D&Z d.o.o.
Zadar, APZ d.o.o. Zagreb i dr.
GODINA PROJEKTA: 2000. 2013.
31
info
Urbanistika radionica
ISTRAIVANJE, PREOBRAZBA I SANACIJA
PROSTORA OTOKA
VIRA
NARUITEL J / IZDA
VA: lokalna samoup
rava / Opina Vir
AUTORI: Studenti i
nastavnici Arhitek
tonskog fakulteta
Sveuilita u Zagrebu
(koordinator projek
ta: prof.dr.sc. Tihomir
Juki)
GODINA PROJEKTA:
2012.
GODINA REALIZ ACIJE:
2012./2013.
zija razvoja Muzeja Nin otok u sreditu Eko

parka Ninska laguna s jedinstvenim koncep
tom lokaliteta starogradske jezgre Nina na
otoiu uronjenog u jedinstveni lagunarni
svijet, to pridonosi prepoznatljivosti, po
sebnosti i identitetu ukupne turistike ponu
de. Pokrenuto je sinergijsko djelovanje svih
zaduenih za razvoj grada i turizma u cjelini,
sa svrhom briljivog urbanistikog i arhitek
tonskog ureenja vrijedne kulturne i prirodne
batine Nina. Vodilja pri ureenju prostora
je inovativnost i kreativnost, to pokazu
ju i realizirani projekti, kao to su: ureenje
kompleksa crk ve sv. Kria i multimedijalnog
prostora u Baroknoj kui, izgradnja poslovne
zgrade i suvremenog TIC-a, ureenje glavne ulice i sredinjih gradskih trgova te trga
uz Donja gradska vrata, ureenje lokaliteta
Rimskog hrama i fasada starih zgrada, obnova uruenih objekata u staroj gradskoj
jezgri i zidina, postavljanje rasvjete, hortikulturno ureenje i opremanje parkova i javnih
prostora, rekonstrukcija Gornjeg gradskog
mosta ureenje pozornice za kulturno ljeto,
obnova stare kolske zgrade, ureenje prvog spomen Parka Petru Zoraniu Ninjaninu,
ureenje lokaliteta vile urbane s rimskim
mozaicima, izgradnja kamenih zidova uz
glavne ulice, unificirani tandovi kod Donjeg
mosta, ureenje Liburnske obale uz zidine
starogradske jezgre, otvaranje Parka prirode
Solana za posjetitelje, postavljanje spomenika knezu Branimiru i preseljenje spomenika
32
Grgura Ninskog, postavljanje tabli dobrodo

lice i smee signalizacije, ureenje etnica
te parkiralita na Branimirovoj obali i Obali
Spile, hortikulturno ureenje povijesne jez
gre i okolia obale uz Donji gradski most,
ureenje odmorita i pristupne staze do cr
kve sv. Nikole, otvaranje Muzeja soli, izgra
eni su javni sanitarni prostori, izgraena je
zelena trnica. U ukupnoj realizaciji ureenja
prostora razvija se koncept Eko park Ninska
laguna.
Meu posljednjim realiziranim projektima
je oblaenje ekaonica za autobuse s edu
kativnim plakatima koji prikazuju ptiji svijet
u Eko parku Ninska laguna i spomeniku vri
jednost Muzeja Nin otok. Ambijentalna vri
jednost Nina nije naruena, a primijeeno je
irenje utjecaja ureenja u starogradskoj jez
gri u nove urbane cjeline. Ovako osmiljenim
konceptom razvoja i realiziranim projektima
Nin je promijenio svoj identitet te je od jedne
zaputene seoske sredine postao aroban
i ugodan gradi za ivljenje i boravak turis
ta. Kontinuirano ureenje Nina potvreno
je mnogim priznanjima i nagradama, meu
kojima je i izbor za europsku destinaciju izvr
snosti EDEN brend.
Urbanistik a radionica
ISTRAIVANJE, PREOBR AZBA I
SANACIJA PROSTOR A OTOKA VIR A
U kategoriji STRUNA ISTRAIVANJA I PUB
LIK ACIJE posebno priznanje je dodijeljeno
urbanistikoj radionici ISTRAIVANJE, PREOBRAZBA I SANACIJA PROSTOR A OTOK A

VIR A.
Otok Vir godinama je sinonim za drasti
no i neurbano troenje teritorija, no on je i
fenomen i injenica koju nije mogue ignori
rati. Obzirom na veliki smjetajni kapacitet u
prostoru s malo klasinih atrakcija, moe se
rei da je otok Vir u rudimentarnom smislu
ekonomski uspjean. Moe li se takva neo
bina situacija privesti viem stupnju urba
nosti? Je li mogue ugraditi u otok Vir nove
elemente koji e bezoblinoj konurbaciji osi
gurati jasniji identitet i dugoronu odr ivost?
Radionica provedena na Arhitektonskom fa
kultetu Sveuilita u Zagrebu hvata se uko
tac s aktualnom problematikom hrvatske
obale za koju ne postoji razvijeni disciplinarni
instrumentarij nego je potrebno pronalaenje
svjeih, autentinih prijedloga koji ne bjee
od stvarnosti nego su optimistino okrenuti
prema budunosti. Brojni studentski prijed
lozi ine vrijedan repozitorij ideja meu ko
jima se mnogi bave proirenim konceptima
turizma i unoenja nove vitalnosti u Vir, a
radionica svoj drut veni smisao zadobiva
kroz blisku suradnju s lokalnom zajednicom i
upanijom. Uz puno entuzijazma, rezultati su
prezentirani nizom izlobi i diskusija, realizi
rana je i publikacija, pa je znanje generirano
u akademskom radu nadilo iskljuivo edu
kacijske okvire i ulo u aktivni odnos prema
konkretnom prostoru.
sajam
Tekst: Sanja Pakrac Kramari

Foto: Boris epin
Uspjeno odrani
sajmovi BIAM i
Zavarivanje
Izlagai sajmova BIAM i Zavarivanje su izuzetno zadovoljni,
razgovori koje su obavili na sajmu s buduim partnerima su vrlo
kvalitetni, a pripreme za novi Biam/Zavarivanje 2016. ve su
krenule
d 9. do 12. travnja ove godine na

Zagrebakom velesajmu odr avali su
se specijalizirani sajmovi: BIAM, 22.
meunarodni sajam alatnih strojeva i
alata te ZAVARIVANJE, 25. meunarodni sa
jam zavarivanja i antikorozivne zatite.
Izlagalo je vie od 200 izlagaa iz ak
24 zemlje svijeta (Austrije, eke, Danske,
Francuske, Italije, Izraela, Japana, Kanade,
Kine, June Koreje, Luksemburga, Maar
ske, Nizozemske, Njemake, Poljske, SAD-a,
Slovake, Slovenije, panjolske, vicarske,
Tajvana, Turske, Velike Britanije i Sjeverne
Irske te Hrvatske), a sajam je posjetilo vie
od 6500 poslovnih posjetitelja iz Hrvatske i
regije.
Izl agai zadovoljni, raste
prodaja al atnih strojeva i al ata
Velik broj poslovne publike, intenzivni pos
lovni susreti i razmjena miljenja strunjaka
obiljeila su ova etiri dana na Zagrebakom
velesajmu.
'Jako smo zadovoljni nedavno odr anim
sajmovima BIAM i Zavarivanje 2014., jer su
izlagai, kao i poslovna posjeta iskazali puno
vei interes za sudjelovanjem u odnosu na
prethodni. Posebno nas veseli injenica da
su se na sajam vratili izlagai kojih nije bilo
na ovim sajmovima 4, 6 ili 8 godina. Takoer,
veseli injenica, kako nam kau izlagai, da
se ipak neto kree u industriji RH, jer im ras
te prodaja alatnih strojeva i alata i to ne samo
u naoj zemlji, nego i u zemljama okruenja.
34
sajam
Konkretno, ove godine spomenuti sajmovi
su ost varili rast od 20%. Izlagai su takoer
vrlo zadovoljni. Pogotovo poslovnom posje
tom, koja je bila izuzetno kvalitetna. Ujedno
je registriran i veliki interes posjeta uenika i
studenata strunih kola i fakulteta. Kao to
ste se imali prigodu i osobno se uvjeriti, na iz
lobenim prostorima tijekom svih sajamskih
dana vladala je velika guva i strojevi su radi
li, pogotovo roboti, cijelo vrijeme. Odr avale
su se brojne prezentacije, poslovni susreti,
strunjaci su razmjenjivali vrlo korisne infor
macije i iskust va. Odr ana su dva kvalitetna
struna skupa, koja su privukla pozornost
strunjaka: seminar 'Koordinatori zavariva
nja' u organizaciji Hrvatskog drut va za teh
niku zavarivanja u suradnji sa zagrebakim
Fakultetom strojarstva i brodogradnje (FSB)
i 'Kormat ' 21. meunarodno savjetovanje
o zatiti materijala i industrijskom finiu, u
organizaciji Hrvatskog drut va za zatitu
materijala i FSB-a', ispriao nam je Mladen
Deanovi, voditelj projekta BIAM i Zavariva
nje na Zagrebakom velesajmu.
Pripreme za Biam/Zavarivanje
2016. ve su krenule
Na nae pitanje to je potrebno uiniti da
sljedei sajmovi BIAM i Zavarivanje budu jo
uspjeniji, gospodin Deanovi nam je kazao:
'BIAM i Zavarivanje potvrdili su se, svojom
dugogodinjom tradicijom i uspjenom or
ganizacijom, kao vodei sajamski dogaaji
strojogradnje, zavarivanja i antikorozivne
zatite u RH i zemljama regije. Mada su saj
movi bienalnog ritma, mi smo ve zapoeli s
organizacijom sljedeeg termina.
Konkretno, u elji da podignemo nivo
sajma u svim segmentima: programskom,
izlagakom, posjeenosti, poveamo inter
nacionalizaciju i time se uvrstimo kao re
gionalni lider, stupili smo kontak t s jednom
vodeom europskom sajamskom kuom
radi zajednike organizacije sajmova. Jo je
prerano otkrivati detalje, ali kad se suradnja
intenzivira znat e se o kome se radi. Tako
er, s naim cijenjenim izlagaima smo u
stalnom kontaktu i rado sluamo njihove pri
jedloge, koje redovito uvaavamo'.
35
sajam
Posjetite sajam
H2O 2014 u Bologni
Od 22. do 24. listopada ove godine u talijanskom gradu Bologni

odr at e se 12. meunarodna izloba tehnologija za obradu i
distribuciju pitke vode te za obradu i proiavanje otpadnih voda
H2O 2014
pripremi je novo izdanje vodeeg

sajma H20 (na talijanskom ACCA
DUEO) u vodnom sektoru. Organizatori najavljuju mnotvo noviteta u
sektoru koji se stalno razvija!
O sajmu
Ve vie od 20 godina sajam H2O je neizos
tavno mjesto susreta svih onih koji djeluju u
vodnom sektoru. Odr ava se svake dvije go
dine i okuplja proizvoae materijala, isporu

itelje tehnologija i opreme, javne i privatne
tvrtke za upravljanje vodnim resursima i us
lugama te poduzea koja djeluju u sustavu
vodoopskrbe i odvodnje.
Kalendar dogaanja ispunjen je i konfe
rencijama i strunim seminarima posvee
nim aktualnim temama iz podruja vodnog
gospodarstva na kojima sudjeluju predavai
od meunarodnog znaaja.
H20 2014
elei postati jo vaniji dogaaj na nacio
nalnoj i meunarodnoj razini, a zadr avajui
uobiajenu dinamiku odr avanja svake dvi
je godine, H2O se od 2014. u dogovoru sa
Sajmom Ferrara koji je do posljednjeg izda
nja 2012. godine bio domain manifestacije
seli na sajamski prostor u Bologni (orga
nizator BOLOGNA FIERE; www.bolognafiere.
it) i mijenja datume odr avanja (umjesto u
svibnju, odr ava se u listopadu).
Istovremeno sa sajmom H2O na prostorima Sajamskog centra Bologna odrat e
se i druge dvije manifestacije: SMART CITY
EXHIBITION izloba posveena 'pametnim
gradovima' te SAIE Salon posveen inova
cijama u graditeljstvu, ime e se privui jo
iri krug posjetitelja strunjaka iz sektora
te predstavnika javne uprave.
H2O Noviteti i inovacije
Sajam H2O je uv ijek nastojao na najb olji
mog ui nain preds tav it i i prom icat i nov i
tet e i inovat ivn e proizvod e izlagaa. Sto
ga e se i ove god in e, uz ve trad icionaln i
Kat alog nov it et a (Guida alle Nov it ) koji se
posjet it eljima dijeli besp latn o i u kojem iz
lagai ist iu svoje nov it et e, odr at i Izlog
inovacija (Vetr ina dellInn ovaz ion e), izlo
ba na kojoj e bit i preds tavljen i najz naaj
36
niji nov it et i/in ovacije po izb or u specijalne

kom isije.
Na Sajmu 2012. godine u Katalogu je
predstavljeno preko 170 inovativnih proizvo
da (od ega ih je 12 predstavljeno i na Izlogu
inovacija) to je najavilo trend koji karakte
rizira ponudu najznaajnijih proizvoaa u
sektoru. Slijedom toga, ovogodinje izdanje
Kataloga bit e usmjereno na sljedee mak
ro-kategorije:
soft verske aplikacije / usluge irenje
palete aplikacijskih platformi dizajniranih ka
ko bi se zadovoljile potrebe upravljanja resur
sima, kao to su voda, plin, grijanje na daljin
sko upravljanje i struja te kako bi se provodio
nadzor nad lokalnim i udaljenim mreama,
procijenila uinkovitosti sustava, istraili
gubitci, reguliralo tlak, upravljalo crpnim sta
nicama, koordiniralo distribuciju na itavom
podrujui drugo, te na taj nain omoguilo
osvjetenije odluivanje svim sudionicima u
procesu projektiranja i upravljanja.
vodovodne i kanalizacijske cijevi, ah
tovi/okna i poklopci: glavne novosti odno
se se na utedu sirovina kroz proizvodne
procese koji kor iste reciklir ane mater ijale
iz 'end-of-life' proizvoda i poboljanje stan
darda kvalitete i uinkovitosti. Olakani su
post avljanje i mont a a cijevi i poboljana je
sposobnos t brt vljenja i izdrljivos t. Ponuda
ahtova/okna obogaena je proizvodima od
kompozitnih mater ijala, koji poboljavaju
vrs tou, otpornos t, lakou i jednost avno
st rukovanja, elektrinu izolaciju, smanjenje
buke, otpornos t na koroziju i ouvanje oko
lia.
pumpe / strojevi i ureaji / postrojenja
noviteti su uglavnom usmjereni na smanje
nje gubitaka i loma, ime se produuje vijek
trajanja sustava i smanjuje potronja vode i
energije. Koritenje emajliranih prevlaka kod
sajam
ventila poboljava zatitu i produuje vijek
trajanja.
mjerni instrumenti ovo je podru
je obogaeno proizvodima koji omoguuju
optimalnu raspodjelu vodnih resursa kroz
automatizaciju hidrauline opreme. Takoer
se proiruje ponuda brojaa potronje ko
ji omoguavaju uinkovitu utedu energije i
novca, ponuda ultrazvunih mjeraa protoka
i manometara izraenih od materijala koji po
boljavaju otpornost na agresivna sredstva.
H2O internacionaliz acija
Inovativne tvrtke susreu se i natjeu na na
cionalnoj, ali jo i vie na meunarodnoj ra
zini. Kako bi se olakali poslovni kontakti i
za to uspjeniju internacionalizaciju tvrtki iz
sektora predvien je dolazak gospodarskih
delegacija (projektantske i graevinske i tvr
tke, distributeri materijala za izradu postroje
nja, tvrtke koje se bave proiavanjem, vo
doopskrbom i odvodnjom, predstavnici javne
uprave i komunalnih poduzea) iz pojedinih
istonoeuropskih zemalja, kao i organizacija
direktnih poslovnih susreta izmeu izlagaa i
potencijalno zainteresiranih kupaca.
upravljanje vodnim sustavima i gubitcima,

strategije, tehnike i primjena meunarodnih
'best practices' u upravljanju vodama te u
odr ivosti i zatiti okolia.
H2O u fok usu plin i industrijske
vode
I u 2014. godini Sajam H2O e se odr ati u
kombinaciji sa CiAccaQuattro (CH4) Sa
lonom posveenim transportu i distribuciji
plina i sa H2O INDUSTRY meunarodnom
izlobom usmjerenom na tehnologije, susta
ve za obradu voda, opremu i usluga za gos
podarenje vodama u industriji (opskrba, pro
cesne i otpadne vode), koji su na rasporedu
u istim danima kao i H2O, to djelatnicima
iz sektora omoguuje irenje horizonata na
cjelokupnu mreu za transpor t i distribuciju

fluida.
Vie o Sajmu potraite na www.accadueo.
com.
H20 2012
u brojkama
Izlobeni prostor: 15.186 m2
Izlagai: 270 iz 20 zemalja svijeta
Posjetitelji: 6.711
Seminari i struni skupovi: 48; 380
sudionika iz 47 zemalja; 82 predava
a.
H2O seminari i konferencije

Kao i prethodnih godina, H2O e obiljeiti niz
seminara i strunih skupova koji e se pre
ma uspjenom modelu iz Ferrare odr avati
unutar izlobenih paviljona i koji e obuhva
titi sve znanstveno-tehnike aktualnosti u
sektoru: regulacija vodnih usluga, uinkovito
Kako doi na Sajam H2O

automobilom
Dolazei autocestom A13 PadovaBologna, autocestom A1 MilanoBologna ili Firenze- Bologna
Izlaz Bologna Fiera na autocestu A14
Obilaznica (Tangenziale)
Preporueni izlaz br. 8
GPS koordinate:
44 30 32.08 N
11 21 50.45 E
avionom
Meunarodni aerodrom G. Marconi
Zrana luka G. Marconi direktno je
povezana sa Centralnom eljeznikom
stanicom u Bologni (Stazione Centrale di
Bologna) udobnim shuttle prijevozom
AEROBUS BLQ.
www.tper.it
sa Centralne
eljeznike stanice
(Stazione Bologna Centrale)
Autobus br. 35 (stanica Viale della Fiera).
www.tper.it
37
konstrukcije&tehnologije
Sigurnost pouzdan
put do uspjeha
U pogledu sigurnosti Doka slijedi cjeloviti pristup, koji see od
razvoja proizvoda, preko savjetovanja u vezi sigurnosti, sve do
opsene ponude proizvoda i usluga
Sigurnost i u najmanjim detaljima: od faze planiranja pa sve do zavretka

gradnje Doka je kompetentan partner za sva pitanja u vezi sigurnosti.
38
nvesticije u sigurnost brzo i uvjerljivo pos

taju prednost za svaki projek t. Vea uin
kovitost, smanjen rizik od nezgoda, ali i
poveana motivacija zaposlenika samo
su neke od prednosti profesionalnog sigur
nosnog koncepta na gradilitu. U pogledu
sigurnosti Doka slijedi cjeloviti pristup, koji
see od razvoja proizvoda, preko savjetova
nja u vezi sigurnosti, sve do opsene ponude
proizvoda i usluga.
Na sigurnim gr adilitima radi se
bre
Samo onaj tko se u svakom trenutku osjea
siguran, moe nesmetano i u svakom trenut
ku dati najbolje od sebe. Ovu injenicu tre
balo bi imati na umu upravo na gradilitima,
gdje je kvota nesrea na radu dvostruka u
odnosu na ostale sektore.
Mnogobrojne studije pokazuju da se na si
gurnim gradilitima radi znatno bre, to ide
u prilog ne samo ubr zanju procesa izgradnje,
ve predstavlja i jasnu konkurentsku predno
st za svakog kupca. Naime, uz ljudsku patnju
i gubitke idu i trokovi, ije posljedice mo
gu sezati od bolovanja, ostalih medicinskih i
pravnih konsekvenci, pa sve do zastoja gra
dilita. Kako bi se to vie smanjio opseg do
datnih poslova povezanih uz implementaciju
sigurnosnih sustava, Doka je konsekventnim
inovacijama na tom podruju razvila brzo i
jednostavno primjenjive sigurnosne sustave
za svaku primjenu oplate.
Sigurnost, jednostavnost
rukovanja i ergonominost
Cjelovito razumijevanje sigurnosti zapoinje
ve kod razvoja oplatnih sustava. Sigurno
st, jednostavnost rukovanja i ergonominost
ubrajaju se u vane kriterije Doka proizvoda.
Primjena visokokvalitetnih materijala osigu
rava ne samo dugovjenost, nego i sigurnost
oplatnih elemenata.
Dokini sustavi objedinjuju brzinu, sigur
nost i uinkovitost na gradilitu. Za visoki
standard Doka nudi kompletna rjeenja za
stropnu i zidnu oplatu te oplatu stupova. U
Oznaka ds vidljivi je simbol koji kupcima

ukazuje na pitanje sigurnosti i to tamo
gdje je to najvanije.
Dokin boni zatitni sustav XP univerzalno je sigurnosno

rjeenje za sve zadatke bone zatite.
njima su ve integrirane zatitne komponen
te kao to su radne platforme s ukljuenom
bonom zatitom ili ljest ve. Predmontaa
zatitnih elemenata na tlu i jednostavni vez
ni elementi koji omoguavaju istovremeno
premjetanje oplate i platforme osiguravaju
brzo i sigurno odvijanje gradnje.
Vlastiti sustavi skela kao to su preklop
na platforma K ili konzolna platforma M izu
zetno su jednostavni, praktini i fleksibilno
primjenjivi.
Uz pomo stepeninog tornja kao i susta
va ljestava XS, Doka klijentima omogueno
je sigurno penjanje u visine te time siguran
pristup svim radnim razinama. Ovo ergo
nomino rjeenje omoguuje uinkovit tijek
rada te prije svega SIGURNO pomicanje tj.
penjanje i sputanje osoblja uz manje fizi
kog napora.
Noviteti kao to su okviri Xbright za zatitni
sustav Xclimb 60 osiguravaju novu kvalitetu
rada na gradilitu. Izraeni od svjetlopropus
nog polikarbonata te otporni na udare vjetra,
omoguuju ugodno i prije svega sigurno rad
no okruenje.
Sigurnost prilikom premjetanja i tran
sporta takoer ima znaajne prednosti. Ino
vativna rjeenja kao to su samopenjajui
sustav za podizanje stolova TLS, neovisan
o kranu i uinkoviti DoKar t postavljaju nova
mjerila u pogledu vertikalnog i horizontalnog
pomicanja oplatnih stolova, te dodatno opti
miziraju logistiku na gradilitu u pogledu si
gurnosti i brzine.
Sigurnost od faze planir anja pa

sve do zavretk a gradnje
Profesionalnim savjetovanjem u vezi pitanja
sigurnosti Doka svojim kupcima prua pod
rku ve tijekom faze planiranja. Osnovu za
individualna rjeenja predstavlja temeljita
analiza polazne situacije, pri emu se u pla
niranje oplate integriraju odgovarajui proiz
vodi. Uinkovita primjena oplatnih sustava
postie se prije svega pravilnom primjenom
komponenti. Stoga su dokumentacija kao
to su npr. planovi primjene, upute ili sigur
nosno-tehniki listovi vaan preduvjet i os
nova za sigurnost na gradilitu. Povrh toga
i usluge kao to su praktino osposobljava
nje i treninzi za kupce, usluga instruktora za
postavljanje oplate ili primjena strunih sav
jetnika dodatno pridonose visokoj razini si
gurnosti na licu mjesta.
Vidljive znakove pouzdanosti Dokinih proiz
voda predstavljaju certifikati kao to su oznake
CE ili GS. Doka takoer, putem Doka Safety Ne
twork (DSN) umreene informacijske platfor
me i foruma na temu sigurnosti na radu u gra
evinarstvu omoguuje svojim djelatnicima,
klijentima i ekspertima konstantnu razmjenu
informacija i novosti u vezi sigurnosti. Tvrtka
Doka je tako za svoj angaman u pogledu si
gurnosti dobila brojna priznanja i nagrade, me
u kojima je 'Good Practice Award' dodijeljena
od strane 'European Agency for Safety and
Health at Work' kao i nagrada za sigurnost u
podruju visokogradnje, koju je dodijelila pa
njolska Komora za visokogradnju CGATE.
39
Kratak pregled
Doka sigurnosnih
sustava
Sustav platformi s prolazima i ugraenim ljestvama.
40
Radne i zatitne skele:

Prekloplna platforma K
Konzolna platforma M
Sustav platformi XSafe plus
Zatita od pada:
Zatitna ograda
Boni zatitni sustav XP
Zatitna platna:
Zatitno platno Xclimb 60
Ljestve:
Stepenini toranj 250
Sustav ljestava XS.
Oznak a ds
Povodom Svjetskog dana sigurnosti, koji
se obiljeava 28. travnja, u poduzeu se
svake godine teite stavlja na novu temu u
vezi sigurnosti. ak se i unutar same tvrtke,
internim kampanjama i inicijativama, koje
u mnogoemu nadilaze pravno propisane
standarde, eli ukazati na iznimnu vano
st ove teme to znatno doprinosi motivaciji
djelatnika. Pomou oznake ds Doka je osmis
lila vlastiti simbol, pomou kojeg ve na prvi
pogled, kako kupcima tako i svojim djelatni
cima, ukazuje na vanost ove tematike.
Doka je jedno od vodeih svjetskih poduzea
u razvoju, proizvodnji i prodaji oplatne tehnike
za sva podr uja gradnje. Uz vrhunske oplatne
sustave, Doka takoer nudi usluge strunog
konzaltinga i planiranja oplate. S vie od 160
prodajnih i logistik ih sjedita u vie od 70 ze
malja svijeta, Doka Grupa posjeduje uinkovitu
prodajnu mreu i garantira time maksimalnu
profesionalnost, brzu raspoloivost mater ijala
i usluga uz strunu tehniku podr ku. Doka je
lan Umdasch Grupe i zapoljava vie od 6000
djelatnika diljem svijeta.
DOKA HRVATSKA d.o.o.

Radnika cesta 173/g
10000 Zagreb
Tel: 01/2480-020
Fax: 01/2480-025
E-mail: Zagreb@doka.com
www.doka.com
Ured Split
IV. gardijske brigade 5
21204 Dugopolje
Tel: 021/668-668
Fax: 021/668-669
Predstavnit vo u
Bosni i Hercegovini
Aikovac 6
71 000 Sarajevo
Tel/Fax: +387 (0) 33 443 688
Visoki stepenini toranj usidren u

graevinu.
Strunjaci za oplate.
Doka usluge
Podrka u svakoj fazi projekta
Doka Hrvatska d.o.o. | T +385 (0)1 2480 020 | zagreb@doka.com
www.doka.com/hr
41
Mladen Divkovi
Kako e izgledati
budunost prozora?
Energetska uinkovitost ima smisla tedi va novac i dobra je
za okoli. U idealnom sluaju, tednja energije trebala bi biti
jednostavna, praktina, ak i zabavna.
a prvi pogled, prozori i prozorski pro

fili izgledaju vrlo slino. Meutim, pri
paljivijem upoznavanju, primjerice
kad se odluujete za kupnju novih
prozora, primijetit ete da se njihova svoj
stva i kvaliteta mogu bitno razlikovati.
System 76, najnovija generacija profila i
do sada najvei tehnoloki i know-how nap
redak profine Grupe koju ine KBE, Kmmer
ling i Trocal, postavlja nove, jedinstvene
standarde. On idealno ujedinjuje optimizira
na izolacijska svojstva, velike dimenzije za
velike svijetle povrine i neprolazni elegan
tan dizajn. System 76 zadovoljava sadanje i
budue zahtjeve prestine arhitekture. U raz
voj ovog sustava ugraena je sveobuhvatna

strunost, desetljea iskust va u istraivanju
i razvoju materijala i tehnologija, najsuvre
menije raunalno projektiranje, simulacije i
bezbroj testova.
Prozor za dobar osjeaj
Svjetlo je bitno za ljudski opstanak, ini nas
sretnim i poveava na osjeaj ope ugod
nosti. Zato je dobro osvijetljen i privlaan in
terijer vaan aspek t idealnog ivotnog pros
tora. System 76 pomae vam ispuniti san
o domu ispunjenom svjetlou i osjeajem
ugode. Inovativna tehnologija omoguava
izradu prozora s veim svijetlim otvorima
ispunjenim suvremenim trostrukim ili speci

jalnim funkcionalnim ostakljenjem. Time se
ujedno optimizira iskoritenje suneve ener
gije i smanjuju trokovi grijanja, ak i kad je
vanjska temperatura niska.
KBE, Kmmerling i Trocal 76 prozori po
veat e razinu suneve svjetlosti u vaem
inter ijer u i uiniti stanovanje u vaem no
vom ili renovir anom domu zdravim i ugod
nim.
Za niskoenergetsku gradnju
potrebna su inteligentna rjeenja
Energetska uinkovitost ima smisla tedi
va novac i dobra je za okoli. U idealnom
43
sluaju, tednja energije trebala bi biti jednostavna, praktina, ak
i zabavna.
76 je sustav utemeljen na najnovijim dostignuima na podruju
toplinske izolacije razvijenim od strane vrhunskih inenjera i tehni
kih strunjaka. Kao rezultat toga, tednja energije i trokova grijanja
nikad nije bila jednostavnija i dostupnija.
Tri aspekta igraju vanu ulogu u toplinskoj izolaciji prozora: izola
cijska svojstva samog profila, izolacijska stakla s kvalitetnim rubnim
spojevima i spoj prozora sa zidom graevine. Profili sustava 76 svoja
vrhunska izolacijska svojstva mogu zahvaliti jedinstvenom konstruk
cijskom rjeenju komora, kao i inovativnom sustavu brt vljenja. Ve u
standardnoj izvedbi s ojaanjem, profili postiu vrijednost toplinske
izolacije Uf = 1,0 W/(m2K), odnosno Uf = 1,1 W/(m2K) kod varijante
AD. U kombinaciji s aluminijskim statikim profilom (AluClip Pro),
System 76 moe biti instaliran bez ojaanja u krilu i okviru. Za izra
zito niskoenergetsku i pasivnu gradnju, punjenje komore za ojaanje
pjenom dodatno poveava izolacijski uinak inovativna tehnologija
ProEnergyTec. Omoguen je i enormno irok raspon ostakljenja, sve
do izolacijskog trostrukog stakla i posebnog funkcionalnog ostak
ljenja irine do 48 mm. To sprjeava gubitke energije grijanja kroz
staklo, a velike ostakljene povr ine omoguuju ulazak suneve topli
ne i svjetlosti u prostore u kojima boravite. tednja energije spojena
s vrhunskom estetikom.
KLASINA BIJELA .
Vjena bijela koja uvijek zadr ava
svoju dra. Visokokvalitetni PVC
materijal koji se koristi za izradu
profila sustava 76 ekstremno je
otporan na vremenske uvjete, ima
glatku, sjajnu povrinu i lako se
isti.
PROZORI U BOJI.
Ova varijanta uvodi boje u igru,
ima povrinu otpornu na vremen
ske utjecaje i lako se odr ava.
Zahvaljujui inovativnoj tehnolo
giji, prozori i vrata u boji sada su
znatno otporniji na zagrijavanje,
a reflekrirajue svojstvo povr i
ne dodatno poboljava toplinsku
izolaciju.
DRVODEKOR.
Teksturom i izgledom drveta uje
dinjuje prirodni izgled uz trajnost
PVC materijala. Nije potrebno
stalno lakiranje ili neka druga
zatita kao kod pravog drveta, a
svojoj imovini dajete duh prirode.
Dakako, tu su i sve ve spome
nute prednosti otpornost na
atmosferske utjecaje i lakoa
odr avanja.
44
Osjetite mir i sigurnost doma

to ako prozore promatramo iz perspektive zatite od buke? Ovaj as
pek t se esto zanemaruje prilikom donoenja odluke o kupnji prozora.
Ali, zvuna izolacija je iznimno bitna za zdravlje vae obitelji, jer je buka
trajan izvor stresa koji moe izazvati niz zdravstvenih problema.
System 76 titi vas i vau obitelj od vanjske buke. Njegova ino
vativna tehnologija brt vljenja u kombinaciji sa zvunom izolacijom
ostakljenja osigurava miran i tih ivotni prostor ak i ako ivite u
blizini prometne ceste ili zrane luke.
Provalnici esto ulaze u kue kroz prozore, terase i balkonska vra
ta. KBE, Kmmerling i Trocal 76 nude vam zatitu od uljeza, jer je
dizajn profila optimiziran za protuprovalne okove i staklo, pa e po
tencijalni provalnik daleko tee obiti prozor ili razbiti staklo. System
76 odvraa provalnike i pomae vam da svoj dom odr ite sigurnim.
Dodatna prednost sustava je i potpuna kompatibilnost s profi
neovim programom roleta VariNova (koje zadovoljavaju zahtjeve Od
redbe o tednji energije EnEv koja u podruju kutija za rolete propisu
je vrijednost Usb 0,85 W/(m2K), po emu su jedinstvene na tritu),
te grilja i kura OmbraPlus.
Estetik a je vie od trenda
KBE, Kmmerling i Trocal 76 pruaju investitorima, arhitektima i
urbanistima impresivan niz mogunosti za novogradnju i projekte
obnove. Iznimno irok raspon boja, oblika i povrinskih tekstura za
individualne varijacije omoguavaju prepoznatljiv i krajnje individua
liziran izgled fasade.
Vi sami odluujete elite li svoje prozore uklopiti u cjelinu ili ih is
koristiti kao neponovljiv akcent cjelokupnog dizajna.
AluClip.
KBE, Kmmerling i Trocal 76 s
aluminijskom oblogom daju vam
najbolje od oba svijeta: elegantni
aluminijski dizajn u gotovo neog
ranienom rasponu boja i zavrnih
obrada, plus optimalne izolacijske
vrijednosti modernog PVC sustava
profila.
AluClip Pro.
AluClip Pro se sastoji od alumi
nijskog profila povezanog s PVC
profilom. Aluminij ovdje preuzima i
statiku funkciju, tako da nema pot
rebe za elinim ojaanjem u krilu.
U proEnergy Tec varijanti, sredinja
komora ispunjena pjenom jami do
datnu vrhunsku toplinsku izolaciju,
ak do vrijednosti Uw = 0,73 W/
(m2K), to zadovoljava i standarde
za pasivne kue.
AddOn.
Dodatni aluminijski okvir, osim
to se moe pohvaliti jedinstve
nim dizajnom, takoer predstavlja
i integrirani element privatnosti i
zatite od sunca, a dodatno staklo
poboljava toplinsku i zvunu izo
laciju.
45
Profine je i predvodnik u razvoju tehnoloki i trino dokazanih

kombiniranih sustava, zatienih spojeva aluminija i PVC-a. Aluminij
je otporan na vremenske uvjete i dugo zadr ava svoju vrijednost.
Uz fascinantnu bezvremensku eleganciju, nudi irok izbor mogu
nosti oblikovanja i prua vrlo visoku stabilnost. S druge strane, PVC
je sinonim za visoke vrijednosti toplinske i zvune izolacije. Sa 76
sustavom moete dobiti oboje: aluminij i PVC u jedinstvenom ino
vativnom spoju.
76 AluClip Pro verzija je ak i ovdje jedins tvena, posebno uz
proEnergyTec tehnologiju koja dodatno poboljava i onako izvan
46
redna svojs tva toplinske izolacije. Dodatni aluminijski okvir u izved

bi AddOn daje prozor u neponovljiv izgled, a zahvaljujui dodatnom
staklu i meuprostor u takoer preds tavlja i integr ir ani elemen t pri
vatnosti i zatite od sunca, te poboljava toplinsku i zvunu izola
ciju.
Vrata koja otvar aju nove perspektive
System 76 nije samo najinovativniji sustav prozora i vrata iz tvrtki
KBE, Kmmerling i Trocal, on je takoer i najsveobuhvatniji. Zapravo,
ne ostavlja ni jednu individualnu elju krajnjih korisnika neispunje
su dizajnirani za optimalno koritenje materijala bez kompromisa s

funkcionalnou i izolacijom. Olovo i drugi teki metali odavno su
izbaeni iz svih proizvodnih procesa, a umjesto njih se koriste eko
loki Ca-Zn stabilizatori i svi proizvodi profine GmbH nose greenline
oznaku.
Naelo odr ivosti se primjenjuje i na kraju ivotnog vijeka prozo
ra, koji se tada inteligentno recikliraju i koriste u proizvodnji novih
profila. Kod proEnergyTec profila punjenih pjenom koristi se samo
ekoloki pogonski plin, a tijekom procesa recikliranja pjena i PVC se
jednostavno odvajaju jedno od drugog.
System 76 je amp ion u svojoj kat eg or iji. To je jed ins tven, uni
verz aln i sust av koji je dost upan u gotovo neogr an ien im var ijaci
jama. On nud i potp un o nove mog un ost i oblikovanja pri kreir anju
odr ivog ivotn og prostor a za vlasn ike kua, invest itor e, arhit ekt e
i diz ajn er e, kod gradnje nov ih ili adapt acije i ren ov ir anja postoje
ih objek at a.
nom. Savreno koordiniran i kompatibilan, daje svakom domu dos

ljedan i skladan izgled.
Dakako, i System 76 vrata odlikuju izvrsne vrijednosti toplinske i
zvune izolacije, otpornost na vremenske utjecaje i integrirana najsuvremenija protuprovalna rjeenja. Moete birati izmeu modernog
funkcionalnog ostakljenja sa irokim rasponom povrinske teksture
i boja, stakla s LED efektima ili motivima, ili koristiti gotove ispune i
ostakljenja iz programa renomiranih proizvoaa.
Naravno, osim ulaznih, u irokoj paleti ponude su i balkonska, vr
tna i klizna vrata izvrsnih izolacijskih i tehnolokih svojstava i nenad
mane funkcionalnosti i trajnosti.
Investicija u budunost
Ulaganje u nove prozore treba poveati dugoronu vrijednost vae
imovine. Odlukom za KBE, Kmmerling ili Trocal 76 zajamena vam
je najvia kvaliteta koja se isplati na duge staze. Odabrali ste dizajn
koji se odlikuje svojom neprolaznom elegancijom i estetskom priv
lanou, a istovremeno pokazujete visok stupanj osobne i drut ve
ne odgovornosti. Znatne utede energije, osim poveavanja vrijed
nosti vaeg doma i stvaranja trajne udobnosti i stabilnosti za vau
obitelj, ukazuju i na vau brigu o okoliu.
Pioniri odr ivosti
KBE, Kmmerling i Trocal su oduvijek predani zatiti okolia i ouva
nju prirodnih resursa. Nova generacija prozora dosljedno odraava
naelo odr ivosti. Kako biste utedjeli vrijedne resurse, novi profili
profine Croatia
www.profine-croatia.hr
www.kbe.com.hr www.koemmerling.com.hr www.trocal.com.hr

profine@profine-croatia.hr
47
TONDACH
Neptun
Sjajna elegancija
na krovu
velik. siguran. lijep.
Prednosti:
100 %
3URL]YHOLVPRYLHRGQLMDQVLERMD
RGSULURGQHFUYHQHGRVYLKHQJREDLVYLK$PDGHXVJOD]XUD
100 %
6XSHULRUQH WHKQLNH RVRELQH ]D SRWSXQX VLJXUQRVW RG SURGRUD YRGH GYRVWUXNR
SUHNULYDQMHQDERQLPLJRUQMLPSUHNORSLPDRULJLQDOQDNURYQDRSUHPD
100 %
9HOLNLIRUPDWMHGQRVWDYQRSRNULYDQMHNOL]QROHWYDQMHRGFPFULMHSVHPRH
RGOLQRSULPLMHQLWLNRGVDQLUDQMDVWDULKNURYRYD
Dizajn
Sigurnost
Fleksibilnost
Neptun je novi, vrhunski proiz

vod iz bogatog proizvodnog
100 %
asortimana tvrtke Tondach Hrvatska d.d.
,QGLYLGXDOQRVWLRVREQRVWNRGL]ERUDSRNURYDX]XWURDNRGVDPRNRPP2
XXVSRUHGELVD
HNVLELOQLPPDOLPIRUPDWLPDFULMHSDX]QDMPDMQMLXWURDNSRP2
Dodana vrijednost
SULM Verschiebe Firstdetail
Neptun:
3UHSRUXHQROHWYDQMH
/HWYDQMHQDJLENURYD
/HWYDQMHQDJLENURYDRG
6UHGQMDSRNURYQDLULQD
8NXSQDLULQD
8NXSQDGXLQD
0DVDMHGQRJFULMHSD
8WURDNSRP2PLQLPDOQL
3RNULYDQMH
0LQLPDOQLQDJLENURYD
od
SUHPDg1250%
od
FFDFP
FFDFP
FFDFP
FFDFP
FFDFP
FFDFP
FFDNJ
FFDNRP
EH]SUHNORSD
VWDQGDUGQLQDJLE
VDVHNXQGDUQLPNURYRP
VDSRYHDQLP]DKWMHYLPD
QDVHNXQGDUQLNURY
Neptun detalj sljemena:

A

FFD

FFD

Neptun detalj strehe:

FFD
1,
=5

D
FFD

FFD

.
5
9(
(7
$/
75
21
72
26
35

&ULMHS
/HWYDQMHFFDFP
.RQWUDOHWYDSUHPD
g1250%
PLQFP
721'$&+7XQLQJ
VHNXQGDUQLNURYSUHPD

g1250%

2SODWD

5RJRYL
FFD
2NDSQLOLPROXN
QHRSKRGDQ
8OD]]UDNDNRQWUDOHWYD
SUHPDg1250%
PLQFP
TONDACH7XQLQJ]DWLWQDUHHWND
2NDSQLOLPVHNXQGDUQRJ
krova
Neptun rubni crijep lijevi:

*ODWNLVOMHPHQMDN

,]OD]]UDNDMH
FFDFP2

FFD
FFD
3RGVOMHPHQL
RG]UDQLFULMHS
Neptun rubni crijep desni:
2G]UDLYDQMH
FFDFP2
FD
1,
=5
35

2G]UDLYDQMH
WDYDQD

5
2
67

100% diz ajn

Neptun je proizveden u vie od 20 nijansi bo
ja od prirodne crvene do svih engoba i svih
Amadeus glazura.
Novi Tondachov crijep ima superiorne teh
nike osobine (za potpunu sigurnost od pro
dora vode, dvostruko prekrivanje na bonim
i gornjim preklopima) te originalnu krovnu
opremu.
100% dodana vrijednost: Individualnost i
osobnost kod izbora pokrova uz utroak od
samo 10,6 kom /m (u usporedbi s fleksibil
nim malim formatima crijepa uz najmanji ut
roak po m).
7HKQLNLSRGDFL

elik. Siguran. Lijep. To su rijei koje

najvjernije opisuju crijep Neptun
novi proizvod tvrtke Tondach Hrvat
ska d.d.
Krase ga brojne odlike: veliki format, jed
nostavno pokrivanje te klizno letvanje od 2,2
cm. Ovaj je crijep idealan izbor za novograd
nju, a moe se takoer odlino primijeniti
kod saniranja starih krovova!
0
info
721'$&++UYDWVNDGG+5%HGHNRYLQD7HO)D[ORNDO(0DLOSURGDMD#WRQGDFKKUZZZWRQGDFKKU
01
TONDACH Hrvatska d.d.

Tel: 049/200-300
E-mail: prodaja@tondach.hr
www.tondach.hr
48
Leier sistemi
pokrivanja krovova
Leier betonski crijep proizvodi se u skladu s najmodernijom
tehnologijom iz kvalitetnih prirodnih materijala to ga ini u pot
punosti otpornim na vodu i mraz. Svojim izgledom i bojama stapa
se s prirodom i savreno uklapa u prirodni ambijent
ajrairenija tehnika pokrivanja kro

vova u dananje vrijeme je ona s
betonskim crijepom. Iskoritavajui
prednosti koje pruaju osnovni sas
tojci crijepa te razne mogunosti boja i ob
lika, betonski crjepovi idealno se uklapaju u
razna graevinska rjeenja i ispunjavaju sve
estetske zahtjeve. Crijep osim svoje funkcije
da zatiti ima i drugu vanu ulogu estetsku
jer predstavlja krunu na graevini i moe
odrediti u velikoj mjeri njen karakter.
Betonski crijep jedan je od najomiljeni
jih pokrova to zbog svoje kvalitete, tako i
iz razloga pogodnosti kod razliitih tehnika
izrade krovita. Dugovjean je to se tie
elegancije i oekivane kakvoe. Betonski
crijep proizveden je iz mjeavina prirodnih
materijala, a svojim izgledom i bojama stapa
se s prirodom i savreno uklapa u prirodni
ambijent.
Zbog brze inovacije paleta boja i mode

la svih proizvoda tvrtke Leier, poveava se
mogunost razliitih stilova gradnje te pok
rivanja krovova prema svaijem ukusu. Leier
betonski crjepovi se proizvode u skladu s
najmodernijom tehnologijom iz kvalitetnih
prirodnih materijala to ih ini u potpunosti
otpornima na vodu i mraz. Obzirom na stro
go kontroliranu proizvodnju, samo prvoklas
no obraeni crjepovi, visoke kvalitete, izlaze
na trite. Izaberite Leier sistem pokrivanja
krovova!
Kar akteristik e Leier betonskog
crijepa
Leier betonski crijep je:
izuzetno otporan. Izdrljiv je na svim
vremenskim uvjetima (orkanski vjetar, tua,
snjena meava...). Tvrda vanjska povr ina
i teina pokrivaa sauvat e krov od uni
tavanja vanjskih elemenata. Stabilno prkosi

krajnostima u vremenskim neprilikama.
dugovjean i otporan, jer tvrdoa be
tonskih cijepova raste tijekom vremena, a ne
umanjuje. Pismeno jamstvo na Leierove cr
jepove je 35 godina.
otporan na mraz. Leier betonski crijep
minimalno upija vodu zbog tehnologije proiz
vodnje i stoga suprotno ostalim materijalima
za pokrivanje potpuno je otporan na mraz.
potpuno vodootporan. Specijalna teh
nika proizvodnje osigurava elementima ve
liku preciznost u dimenziji. Leier betonski
crijep se ne iskrivljuje. Crjepovi se savreno
uklapaju jedan u drugoga i to omoguuje la
ko i potpuno oticanje vode.
Takoer, Leier betonski crijep nudi:
veu ponudu modela i boja koja omo
guuje idealnije uklapanje graevina i krova
u stil okoline, odnosno ost varivanje vlastite
zamisli.
kompletni sistem pokrivanja. S Leie
rovim betonskim crjepovima paralelno se
proizvode u odgovarajuoj boji i dopunski,
odnosno popratni elementi koji zajedno i
ne jedan sistem za pokrivanje koji krovitu
daje izuzetnu visoku funkcionalnu i estetsku
vrijednost.
Vrste Leier crjepova
1. Crijep Toscana
Betonski crjepovi TOSCANA odlino se uk
lapaju na graevinama mediteranskog stila.
Uzbudljive forme postaju jo raznovrsnije
zbog iroke ponude boja. Osim standardnih
boja Toscana crijepa (boja cigle, antracit i
crvena), multikolor paletu betonskog crijepa
dopunili smo i novim proizvodom TOSCANA
PAL AZZO, koji nudi individualna rjeenja za
one koji ele osjetiti atmosferu mediterana.
Najnoviji betonski crijep TOSCANA TERR A,
51
smee boje kore drveta i boje lia ume,

daje osjeaj prirodne topline, te njegovim
kombiniranjem, odnosno stapanjem s oko
linom, moete ost variti svaku svoju ideju za
krov.
TEHNIKI PODACI:
Nagib krova: 17 tol
Dimenzije: 336 x 420 mm
Masa: 4,7 kg
Visina profila: 42 mm
irina prekrivanja: 30 cm
Dimenzija letvi: min. 24 / 48 mm
Razmak meu letvama: max. 34 cm
Preklapanje: min. 8 cm, ovisi o nagibu
krova
52
Koliina: prosjeno 10 kom./m krova.
IZBOR BOJE:
Tamnocr vena
Boja cigle
Antracit
Terra
Palazzo.
IZBOR DODATNIH ELEMENTA:
Rubni crijep
Crijep zranik
Crijep grebeni
Crijep grebeni poetni
Crijep grebeni razdjelni.
2. Crijep Veneto
Klasian crijep za krov, zamiljen u alpskom
stilu. Sam materijal od kojeg je crijep proiz
veden omoguava zavrni sloj obojen razli
itim bojama. Da bi se omoguila potpuna
zatita, povrinski sloj se tretira dvostruko.
Crijep namijenjen za pokrivanje krovo
va u kontinentalnim dijelovima predstavlja
standard klasinog betonskog crijepa. Kva
litetom i izborom boja predstavlja najbolje
rjeenje kod pokrivanja krovova. Dodatne
mogunosti i kreativnost omoguava mu i

roka paleta dodatnih elemenata krova.
TEHNIKI PODACI:
Nagib krova: 17 tol
Dimenzija: 336 x 420 mm
Masa: 4,1 kg
Visina profila: 27 mm
irina prekrivanja: 30 cm
Dimenzija letvi: min. 24 / 48 mm
Razmak meu letvama: max. 34 cm
Preklapanje: min. 8 cm, ovisi o nagib
nom kutu krova
Koliina: prosjeno 10 kom./m krova.
IZBOR BOJE:
Tamnocr vena
Boja cigle
Antracit.
IZBOR DODATNIH ELEMENTA:
Rubni crijep
Crijep zranik
Crijep grebeni
Crijep grebeni poetni
Crijep grebeni razdjelni.
Najvanije
prednosti
Leier
betonskog
crijepa:
besprijekorno vodonepropus
tan i otporan na mraz
otpornost boja i UV-zatita
garancija od 35 godina na pre
ciznost dimenzija, vodootpor
nost i otpornost na mraz
dvostruki zatitni sloj
proizveden od prirodnog ma
terijala
postojanost forme i preciznost.
53
koji
e
vaa kua
ikad
trebati
ikad trebati
ki ameriki lagani elini pokrov

Allmet je
pokrov
je vrhunski
vrhunski ameriki
ameriki lagani
lagani elini
pokrov
amenogAllmet
granulata.
Otporan
je naelini
sa
posipom
od
kamenog
granulata.
Otporan
sa posipom od kamenog granulata. Otporan je
je na
na
Allmet
je
vrhunski
ameriki
lagani
elini
pokrov
ke neprilike,
pojavu
oluja
i
tornada
najtee
vremenske
neprilike,
pojavu
oluja
i
tornada
najtee vremenske neprilike, pojavu oluja i tornada
sa
kamenog granulata.
na
amerikom
Allmet
vrlo
na posipom
amerikom
kontinentu.
Allmet je
je Otporan
vrlo slian
slianje na
ntinentu.
Allmetod
jekontinentu.
vrlo slian
najtee ali
vremenske
neprilike,
pojavu
oluja i tornada
crijepu,
s
tehnikim
karakteristikama
ali
s puno
puno boljim
boljim
tehnikim
karakteristikama
boljim crijepu,
tehnikim
karakteristikama
na
amerikom kontinentu.
Allmet jezahtjeve.
vrlo slian
te
estetske
te zadovoljava
zadovoljava
estetske ii ekoloke
ekoloke
zahtjeve.
crijepu,
ali
s
puno
boljim
tehnikim
karakteristikama
stetske i ekoloke zahtjeve.
Polo commerce KROVNI POKROV
Posljednji
krov
Posljednji krov
koji
vaa
kua
C jie
ko
e
va
a
ku
a
C trebati
ikad
ikad trebati
rijep
je
sa
odabrati
te zadovoljava
i ekoloke
zahtjeve.
rijep Allmet
Allmetestetske
je elini
elini crijep
crijep
sa Zato
Zato
odabrati Allmet?
Allmet?
posipom
posipom od
od kamenog
kamenog granulata,
granulata,
novi-krovovi@ri.t-com.hr
fax: +385 1 65 35 650
tel.: +385 1 65 36 093
www.allmetusa.com
sedam
sedam puta
puta manja
manja teina
teina od
od klasinog
klasinog
6,35 cm
tua
6,35 cm
6,35
tuacm
tua
6,35 cm
tua
POLO-COMMERCE
d.o.o. na tuu
Otpornost
Otpornost
na tuu
Jadranska avenija bb, 10020
Zagreb
gsm: +385 98 258 427
fax: +385 1Otpornost
65 35 650 na tuu
Otpornost
tel.: +385 1 65 36
093 na tuu
www.allmetusa.com
2
e elini crijep sa
Zato
odabrati
Allmet?
izuzetne
otpornosti,
koji
izgleda
crijepa,
svega
2
izuzetne
otpornosti,
kojicrijep
izgleda
crijepa,odabrati
svega 6,5
6,5 kg/m
kg/m
rijep Allmet
je elini
sa Zato
Allmet?
kao
klasini
crijep,
ali
se
odlikuje
izra
smanjeno
nepotrebno
optereenje
nokao klasini
crijep,
ali
se
odlikuje
izra
smanjeno
nepotrebno
optereenje
noamenog granulata,
sedam
puta
manja
teina
od
klasinog
posipom od kamenog granulata,
sedam puta manja teina od klasinog
zito
boljim
tehnikim
karakteristikama.
sive
konstrukcije
2
zito
boljim
tehnikim
karakteristikama.
sive
2konstrukcije
izuzetne
otpornosti,
koji
izgleda
crijepa,
svega
6,5
kg/m
rnosti, kojiUgradnjom
izgleda Allmetcrijepa,
svegae6,5
kg/m
crijepa uljepat
se
otporan
izuzetno
udare
Ugradnjom
se
smanjeno
otporan na
nanepotrebno
izuzetno jake
jake
udare vjetra,
vjetra,
kao klasiniAllmet
crijep,crijepa
ali se uljepat
odlikuje e
izraoptereenje
noizgled
svakog
krova.
Kvaliteta
izrade
te
garancija
do
192km/h
se odlikuje
izra
smanjeno
nepotrebno
optereenje
noizgled
svakog
krova. Kvaliteta
izrade te
garancija
do 192km/h
zito boljim
tehnikim
karakteristikama.
sive konstrukcije
poseban
sustav
prekrivanja
ii uvriva
kamenog
granulata
titi crijep,
eliposeban
sustav
prekrivanja
uvriva sloj
sloj
kamenog
granulata
crijep,
elikarakteristikama.
sive
konstrukcije
Ugradnjom
Allmet
crijepa
uljepat
e se elini
otporan
na izuzetno
jaketiti
udare
vjetra,
Allmet
je vrhunski
ameriki
lagani
pokrov
Al
l
me
t
je
vr
h
un
s
ki
a
m
e
r
i
k
i
la
g
a
n
i
nja
uvati
e
va
dom
i
od
najteih
vreminira
buku
prilikom
kie
i
reflektira
nja
uvati
e
va
dom
i
od
najteih
vreminira
buku
prilikom
kie
i
reflektira
izgled
svakog
krova.
Kvaliteta
izrade
te
garancija
do
192km/h
epa uljepat
e se
na
jake udare
vjetra,
sa posipom
odkamenog
Otporan
jegna
menskih
se
amecca.45%
zraenja.
e
li
ninepogoda.
pok
rotporan
ovKako
s po
sgranulata.
ipooizuzetno
o
m od
kakamenog
mesunevog
no
menskih
nepogoda.
Kako
se iradi
radi
amecca.45%
sunevog
zraenja.
poseban
sustav
prekrivanja
uvriva sloj
granulata
titi crijep, elirikom
proizvodu,
elini
crijep
Allmet
negoriv
Kvaliteta
izrade
te
garancija
do
192km/h
najtee
vremenske
neprilike,
pojavu
oluja
i
tornada
rikom
proizvodu,
elini
crijep
Allmet
negoriv
nja uvati
eta.
va Ot
dom
io
od
najteih
vre- naj
minira
buku
prilikom kie i reflektira
gra
n
u
l
a
p
r
a
n
je
na
t
e
otporan
je na
pojave
oluja
i tornada
ne
ne
smrzava
se,
otporan
na este
este
pojave
oluja
tornada
ne puca,
puca,
ne
smrzava
se, apsolutno
apsolutno ne
ne
vanjana
i uvrivakontinentu.
sloj
kamenog
granulata
titi
crijep,
elimenskihjenepogoda.
Kako
se
radiiAllmet
o amecca.45%
sunevog
zraenja.
amerikom
jeuvrlo
slian
vre
m
en
s
ke
nep
r
ilike,
po
j
a
v
o
l
u
j
a
i
na
amerikom
kontinentu.
Stoga
je
poupija
vodu
na
amerikom
kontinentu.
Stoga Allmet
je po- negoriv
upija vodu
rikom
proizvodu,
elini
crijep
6,35 cm
i od crijepu,
najteih
vreminira
buku
kie
ituu
s puno
boljim
tehnikim
karakteristikama
sebno
pogodan
za
vjetrovita
podruja
do
6
tua
tor
nali
a
d
a
m
eroluja
i
kpodruja
mprilikom
kon
i
nen
tna
u.ne
reflektira
sebno
pogodan
za
vjetrovita
totporan
otporan
na
tuu
do promjera
promjera
6 cm
cm ne
otporan
je a
na na
este
pojave
io
tornada
ne
puca,
smrzava
se, apsolutno
ii podruja
sa
estim
udarima
bure
kod
Allmet
krovni
pokrov
prikladan
je
za
monako seteradi
o
amecca.45%
sunevog
zraenja.
zadovoljava
estetske
i
ekoloke
zahtjeve.
podruja
sa
estim
udarima
bure
kod
Allmet
krovni
pokrov
prikladan
je
za
monna lamerikom
kontinentu.
Stoga
je jpoAl
me
t je
vr
lo sli
a
n 3cri
epu, upija
ana
li vodu
s punonagiba od 12 do 90 stupnas.
Dolazi
u
bojama
nas.
Dolazi
u razliitim
razliitim
bojama ii podruja
3 osnovosnov- tau
tau
na krovovima
krovovima
od 12 do
90 stupini crijep
Allmet
negoriv
sebno
pogodan
za vjetrovita
otporan
na tuunagiba
do promjera
6 cm
bo
l
ji
m
teh
n
i
k
i
m
ka
r
ak
t
e
r
is
t
i
k
a
m
a
te
na
modela.
Tako
da
se
vizualno
moe
njeva.
elina
jezgra
pokrova,
presvuena
Alna
modela.
Tako
da
se
vizualno
moe
njeva.
elina
jezgra
pokrova,
presvuena
AlOtpornost na tuu
podruja
sa estim
udarima
buresa
kodZato
Allmet
krovni
pokrov
prikladan
je za monrijep Allmet
jeneelini
crijep
odabrati
Allmet?
ave oluja za
iiuklopiti
tornada
puca,
ne
smrzava
se,
apsolutno
ne
u
svako
podneblje.
U
proizvodnji
Zn
slojem
(galvalume),
te
vie
slojeva
akrilne
o
v
o
l
ja
v
a
es
t
et
s
ke
i
e
k
o
l
o
k
e
zah
t
je
v
e
uklopiti
u
svako
podneblje.
U
proizvodnji
Zn
slojem
(galvalume),
te
vie
slojeva
akrilne
nas.d
Dolazi
u
razliitim
bojama
i
3
osnovtau
na
krovovima
nagiba
od
12
do
90
stupposipom
odkoristi
kamenog
granulata,
sedam
puta manjapohravanje.
teina od Ovaj
klasinog
Allmet
pokrova
se
30%
recikliraboje,
onemoguava
entu. Stoga
poupija
Allmet
pokrova
koristi
sevodu
30%izgleda
recikliraboje,
pohravanje.
Ovaj sistem
sistem
2
na je
modela.
Tako
da se
vizualno
moe crijepa,
njeva.onemoguava
elina
jezgra
pokrova,
presvuena
Alizuzetne
otpornosti,
koji
svega
6,5
kg/m
nog
elika,
a
veina
otpada
koja
nastaje
nova
tehnologija
koja
se
primjenjuje
u
zatinog
elika,
a
veina
otpada
koja
nastaje
nova
tehnologija
koja
se
primjenjuje
u
zatiuklopiti
u
svako
podneblje.
U
proizvodnji
Zn
slojem
(galvalume),
te
vie
slojeva
akrilne
etrovita
podruja
otporan
na
tuu
do
promjera
6
cm
rijep
Allmetalije se
eli
ni crijep izras posi smanjeno nepotrebno optereenje nokao klasini
crijep,
odlikuje
je
u
samog
crijepa
moe
se
metala
od
korozije.
Garancija
na
Allmet
je
u proizvodnji
proizvodnji
samog
crijepa
moe
se titiboje,
metala
odt
korozije.
Garancija
na
Allmet
poAllmet
pokrova
30%
recikliraonemoguava
pohravanje.
Ovaj
Za
ojeilizao
dab
rprvog
a
tsistem
ipopo
m od kakoristi
m
eAllmet
nogse
gra
nkrovni
ulata,
izu
zet
udarima
kod
pokrov
prikladan
monzito bure
boljim
tehnikim
karakteristikama.
sive
konstrukcije
reciklirati.
Takoer
svi
dobavljai
elika
krov
je
50
godina
doivotna
za
kupca
reciklirati.
sviotpada
dobavljai
elika
je 50
godina ilikoja
doivotna
za prvogukupca
nog elika,
a nveina
kojakla
nastaje nova
tehnologija
se primjenjuje
zatine otpTakoer
or
osti, ko
ji iz
gled kao
sini krov
Ugradnjom
Allmet svom
crijepa
uljepat
e se nagiba
otporan
na izuzetno
jake udare
vjetra,
sustavu
a prema
uvjetima
proizvoaa.
Nakon
svega
bojama
i iije
3ambalae
osnovtau
odlme
12
dot90
stup?
ambalae
ualisvom
sustavu
proizvodnje
prema
uvjetima
proizvoaa.
Nakon
svega
crijep, u
sesamog
od
lna
ikucrijepa
jekrovovima
izrproizvodnje
azitmoe
o boljim
u
proizvodnji
se ati Al
metala
od korozije.
Garancija
na
Allmet
poAllmet
izgledrecikliraju
svakog
krova.
Kvaliteta
izrade
te
garancija
do
192km/h
materijale.
lako
je
zakljuiti
da
je
Allmet
najmudriji
Allmet Classic
Classic

se
d
a
m
pu
t
a
ma
n
ja
te
i
n
a
o
d
kla
sizbor.
i commerce KROVNI POKROV
recikliraju
materijale.
lako
Allmet
izbor.
Polo
teh
ni
kim ka
rakte
ristiksvi
amelina
a.
Ugradnjezgra
jom
Al pokrova,
reciklirati.
Takoer
dobavljai
elika
krov je zakljuiti
50presvuena
godinadaili je
doivotna
za prvog kupca
se vizualno
moe
njeva.
Al-najmudriji
poseban
sustav
prekrivanja
i
uvriva
sloj
kamenog
granulata
titi
crijep,
elino
g
cri
j
e
p
a,
sve
g
a
6,5
kg/m2
lme
t crijepa u
at e
se izgproizvodnje
led svakog a prema uvjetima proizvoaa. Nakon svega
i ambalae
uljep
svom
sustavu
blje. Unjaproizvodnji
Zn
slojem
(galvalume),
te
uvati
buku
i te
reflektira
vie
sma
nslojeva
jeno prilikom
neje
pakrilne
ot
rebnkie
onajmudriji
op
ree
nje
Allmet Classic
kro
va. e
Kvava
limaterijale.
tetadom
izradieod
te najteih
poseban vresustav minira
recikliraju
lako
je
zakljuiti
da
Allmet
izbor.
nosivesunevog
kon
struk
czraenja.
ije
menskih
Kako
se
amese 30%
recikliraOvaj
sistem
prek
rinepogoda.
vanja i uvrboje,
i
vanjaonemoguava
uvradi
at eova
dom pohravanje.
i cca.45%
otporan na izuzetno jake udare vjet
proizvodu,
elini
negoriv
od naj
teih vremen
snova
kih nepcrijep
ogoda.Allmet koja
tpadarikom
koja
nastaje
tehnologija
se
primjenjuje
u zatiProzirna
akrilna
POLO-COMMERCE d.o.o.
Prozirna
akrilna boja
boja
ra, garne
ancsmrzava
ija do 192se,
km/h
radi pojave
o ameroluja
ikomi tornada
proizvodu, ne puca,
otporanKajekonaseeste
apsolutno
ne
Jadranska
avenija
bb, CE
10020
Zagreb
Kameni
granulat
PO
LO-COM
MER
d.o.o.
Kameni
granulat
g crijepa
moe
se
ti
metala
od
korozije.
Garancija
na
Allmet
po
slo
j
ka
m
e
n
o
g
gra
n
u
l
a
t
a
ti
t
i
cri
j
e
p
,
gsm: +385 98 258 427
elini crijep kontinentu.
Allmet otporanStoga
je na es
poja upija vodu
na amerikom
je tepoAkrilni
temeljni
premaz
Jad
r
an
s
ka
a
v
e
n
i
j
a
bb
fax:
+385
1
65
35
650
Akrilni
premaz
Prozirna
boja
elimza
iniraprvog
buku prilikom
kitemeljni
e akrilna
i reflek
ti
dobavljai
jeri
50
godina
ilitu.doivotna
ve o
lelika
uja i tornadza
akrov
navjetrovita
ame
kom
kontinen
+385
sebno
pogodan
podruja
otporan na
tuu dokupca
promjera
6 cm
10020tel.:
Zag
reb1 65 36 093
Akrilni
film
Akrilni
film
www.allmetusa.com
Kameni
granulat
ra
cca.
45%
sun
e
v
o
g
zra
e
n
ja
Sto
g
a
je
po
s
eb
n
o
po
g
o
d
an
za
vjet
r
o
v
i
t
a
pod
Gsm:
+385
98 258 427
i
podruja
sa
estim
udarima
bure
kod
Allmet
krovni
pokrov
prikladan
je
za
monAluminij-cink
stavu proizvodnje a prema uvjetima proizvoaa.
Aluminij-cink
negorivNakon svega
Akrilni temeljni premaz
ja i pod
ruja sa es
tim udari im
aosnovbure kod tau
Te
l
:
+385
1
65 36 093 Allmet Classic
nas. ru
Dolazi
u razliitim
bojama
3
na
krovovima
nagiba
od
12
do
90
stupjezgra
elina
jezgra
izbor.
nenajmudriji
puca, ne smr
zavelina
a se, film
ap
solutno
Akrilni
nas. Dolazi u razllako
iitim je
bojzakljuiti
ama i tri osnda
ovnje
a Allmet
E-mail: novi-krovovi@ri.t-com.hr
Posljednji krov
koji e vaa kua
ikad trebati
Aluminij-cink
na modela. Tako da se vizualno moe njeva. elina
presvuena AlAluminij-cink
ne elini
upijajezgra
vopokrov
du pokrova,
modela, tako Allmet
da se vizje
ualvrhunski
no moe uk
lopiti u lagani
ameriki
Akrilni
film
uklopiti
u
svako
podneblje.
U
proizvodnji
Zn
slojem
(galvalume),
te
vie
slojeva
ot
p
o
r
a
n
na
tu
u
do
prom
je
rjezgra
a 6 akrilne
cm.
Akrilni
film
elina
svako podnebsa
lje. posipom od kamenog granulata. Otporan je na
Allmet Upokrova
koristi
se
30%
recikliraboje,
onemoguava
pohravanje.
Ovaj
sistem
Aluminij-cink
proizvodnajtee
nji Allmetvremenske
pokrova koris
ti se
neprilike,
pojavu oluja i tornada
nog 30%
elika,
alirveina
nastau
zatirecik
anog eotpada
lika, a vekoja
ina ot
pada ko je nova tehnologija koja se primjenjuje
Akrilni film
na amerikom kontinentu. Allmet je vrlo slian
je u jiproizvodnji
samog crijepa
moe
se e ti metala od korozije. Garancija na Allmet ponastaje u proizvodnji
samog cri
jepa mo
crijepu, ali s puno boljim tehnikim karakteristikama
boja za prvog kupca
reciklirati.
svi
50 godinaakrilna
ili doivotna
se recikTakoer
lirati. Tako
er dobavljai
svi dobavljaelika
i elika i krov jeProzirna
temzadovoljava
zahtjeve.
ambalaeuusvom
svo
sus
tavu proiz
vestetske
odnje recikiaekoloke
i ambalae
sustavu
proizvodnje
prema
uvjetima
proizvoaa.
Nakon svega
Kameni granulat
liraju ma
terijale.
recikliraju
materijale.
lako je zakljuiti da je Allmet najmudriji izbor.
je elini crijep saAkrilni
Zato
odabrati
Allmet?
temeljni
premaz
Allmet krovni pokrovrijep
prikAllmet
ladan je
za mon
posipom od kamenog granulata, sedam puta manja teina od klasinog
tau na krovovima nagizuzetne
iba od 12
do
90
stup
filmsvega 6,5 kg/m2
otpornosti, koji izgledaAkrilni
crijepa,
njeva. elinakao
jezklasini
gra pokcrijep,
rova, pres
ena izra- smanjeno nepotrebno optereenje noali sevuodlikuje
Aluminij-cink
Al-Zn slojem (gal
lume),tehnikim
te vie slo
jeva ak
zitova
boljim
karakteristikama.
sive konstrukcije
jezgra
rilne boje, one
moguavaAllmet
hrancrijepa
je. Ovauljepat
j sis e seelina
Ugradnjom
otporan
na izuzetno
jake akrilna
udare vjetra,
Prozirna
boja
izgled
garancija do 192km/h
tem je nova teh
nologsvakog
ija koja krova.
se primKvaliteta
ijenjuje uizrade teAluminij-cink
Kameni granulat
prekrivanja i uvriva- sloj kamenog granulata titi crijep, elizatiti metala poseban
od korozisustav
je.
Akrilni temeljni premaz
erva
i od
minira
kie i reflektira
filmbuku prilikom
Garancija nanja
Alluvati
met pok
ov jedom
50 go
dinnajteih
a ili vre-Akrilni
Akrilni
film
menskih nepogoda. Kako se radi o amecca.45% sunevog
zraenja.
doivotna za prvog kupca, a prema uvjetima
Aluminij-cink
rikom proizvodu, elini crijep Allmet negoriv
proizvoaa. Na
kon sve
gaeste
lakopojave
je zakoluja
ljuitiitornada ne puca, ne smrzava se, apsolutno ne
otporan
je na
elina jezgra
da je Allmet naj
m
ud
r
i
j
i
iz
b
o
r
.

na amerikom kontinentu. Stoga je poupija vodu
54
sebno pogodan za vjetrovita podruja

i podruja sa estim udarima bure kod
nas. Dolazi
u razliitim bojama i 3 osnovGRADNJA TRAVANJ
2014.
na modela. Tako da se vizualno moe
Aluminij-cink
otporan na tuu do promjera 6 cm
Akrilni
film je za monAllmet krovni pokrov
prikladan
tau na krovovima nagiba od 12 do 90 stupnjeva. elina jezgra pokrova, presvuena Al-
www.allmetusa.com
6,35 cm
tua
Allmet Classic
Otpornost na tuu
Tekst: Renato Rajzer, stru.spec.ing.aedif. i mag.ing.geoing., renato.rajzer@igh.hr
Betonski
kolnici
U ovom broju PRO Gradnje predstavljamo vam osnovne tipove
betonskih kolnika te povijesni razvoj istih
skust va zapadnih zemalja u primjeni be

tonskih kolnika dulja su od 100 godina.
Najvea primjena betonskih kolnika u svi
jetu je na autocestama po kojima se odvija
teki teretni promet, kontejnerskim termina
lima i aerodromskim povrinama za kretanje
zrakoplova jer betonski kolnici podnose veli
ka optereenja i ponaaju se kao kruta plo
a oslonjena na elastinu podlogu. Betonski
kolnici se takoer uspjeno koriste za kolni
ke ploe mostova, parkiralita, odlagalita
otpada, kruna raskra (kruni tok), grad
ske ulice, prilazne ceste, seoske putove, kol
nike cestarinskih prolaza i benzinskih pumpi,
skladita. Finierima je mogue izvesti i ko
se povr ine kao to su pokosi kanala i dna
kanala odvodnje, a takoer je velika primjena
i u eljeznikim tunelima.
U posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj
je sve vea uporaba betonskih kolnika, a raz
lozi su brojni, ali najvie prevladava injenica
da je beton kao materijal za izgradnju kolni
kih konstrukcija s ekolokog i energetskog
aspekta u odnosu na druge materijale suv
remenih kolnikih konstrukcija ipak u kona
nici najpovoljnije rjeenje. U posljednjih se
nekoliko godina odr alo nekoliko skupova i
foruma gdje je vrlo detaljno prikazano koje
su sve prednosti primjene betona kod iz
gradnje kolnikih konstrukcija.
U ovom tekstu e se prikazati koji su os
novni tipovi betonskih kolnika, njihov povijes
ni razvoj, primjena i zastupljenost ovog tipa
kolnika u pojedinim razvijenim zemljama. U
radu e se nadalje navesti koje su prednosti
betona u odnosu na druge materijale koje su
koriste kod izgradnje kolnikih konstrukcija,
a rei emo i neto o tehnologiji izvedbe be
tonskih kolnika te o opremi i strojevima koje
se koriste. Na kraju bi naveli koja je osnovna
zakonska regulativa koja se odnosi na izvo

enje betonskih kolnika.
rinu pa se stoga zahtjeva izvedba podloge u

vie debljih slojeva (slika 1. i 2.).
OSNOVNI TIPOVI MODERNIH KOLNIKIH

KONSTRUKCIJA
Betonska kolnika konstrukcija je sustav koji
se sastoji od odreenih materijala ugraenih
mehaniziranim nainom rada u vie slojeva
s betonskom ploom kao pokrovnim slojem.
Betonske kolnike konstrukcije spadaju u
tzv. krute kolnike konstrukcije gdje se prometno optereenje raspodjeljuje preko iroke podloge te se tako u podlozi zadravaju
mala naprezanja. Fleksibilni (asfaltni) kolnik
prenosi prometna optereenja na manju pov
OSNOVNI TIPOVI BETONSKIH KOLNIKA

Vrste i naini projektiranja betonskih kolnika
su se razvijali s vremenom i sa saznanjima
do kojih se dolo primjenom i uporabom be
tonskih kolnika, pogotovo u uvjetima izrazito
tekog prometnog optereenja. Ve su se
30ih godina prolog stoljea u dilatacijske
spojnice poeli ugra ivati modanici od be
tonskog elika s ciljem da se sprijei razlika
u slijeganju susjednih ploa kod nailaska vo
zila. Da se sprijei nastanak nekontroliranih
pukotina u betonskom kolniku potrebno je
Slika 1. Betonska-kruta kolnika konstrukcija
57
da su pukotine vrsto primaknute i ne dolazi
do njihova razmicanja.
Osim ovih osnovnih tipova postoje jo ne
ke vrste betonskih kolnika kao to su pred
napeti betonski kolnici, kolnici od uvaljanog
betona (RCC- Roller Compacted Concrete),
tanki betonski nadsloj (Ultra Thin Whitetop
pings), kolnici od predgotovljenih betonskih
blokova (Interlocking Concrete Block Pave
ment), ali o njihovoj izvedbi i primjeni neto
vie u sljedeem broju.
Slika 2. Asfaltnafleksibilna kolnika konstrukcija

poznavati pojavu irenja/skupljanja betona
i razloge zato nastaju. Potrebno je uzeti u
obzir utjecaje prometnog optereenja, ter
mikog istezanja te ostale utjecaje okoline.
Takoer je vano znati da se nastanak puko
tina moe kontrolirati uporabom spojnica s
modanicima i sidrima i/ili elinom arma
turom unutar kolnika. Osnovni tipovi beton
skog kolnika koji se izvode u svijetu, a koji su
izvedeni i u Hrvatskoj su: dilatirani nearmira
ni betonski kolnik s poprenom i uzdunom
spojnicom, armirani betonski kolnik i bes
prekidno armirani betonski kolnik.
najee strojno tijekom izvedbe kolnika

uporabom finiera na razmaku od 30-35
cm. Sidra promjera 16-19 mm i duljine 70
cm od rebrastog elika B St 500 S (B) prema
HRN EN 10025-2 ugrauju se u donju tre
inu poprenog presjeka uzdunih spojnica
radi sprjeavanja njihova razmicanja. Srednji
dio sidara duine 20 cm trebaju biti antiko
rozijski zatiena odgovarajuim polimernim
antikorozijskim premazom.
ARMIR ANI BETONSKI KOLNIK (JOINTED

REINFORCED CONCRETE PAVEMENT )
Armirani betonski kolnik (slika 4.) sadr i
mreastu armaturu koja se postavlja na ras
DILATIRANI NEARMIRANI BETONSKI
ponu izmeu spojnica. Na taj nain se moe
KOLNIK S POPRENOM I UZDUNOM
SPOJNICOM (PLAIN JOINTED CONCRETE poveati razmak izmeu spojnica na 10 me
tara i vie. Neke tvrtke su u prolosti izvodile
PAVEMENT )
Dilatirani nearmirani betonski kolnici s pop betonski kolnik s razmakom izmeu spojnica
renom i uzdunom spojnicom (slika 3.) ne ak do 30 metara. Spojnice se izvode kao
sadr e elinu armaturu ve se izvode ug kod nearmiranog dilatiranog betonskog kol
radnjom modanika u poprene spojnice i nika.
ugradnjom sidara u uzdune spojnice. Da
nas se u svijetu najvie izvodi upravo ovaj BESPREKIDNO ARMIR ANI BETONSKI
tip betonskog kolnika. Modanici (najee KOLNIK (BAK ), (CONTINUOUSLY
promjera 22-25 mm i duljine 50 cm), koji REINFORCED CONCRETE PAVEMENT )
osiguravaju jednolik prijenos optereenja i Trei tip betonskih kolnika je besprekidno ar
visinski poloaj kolnika, ugrauju se u sve mirani betonski kolnik (slika 5.) kod kojeg se
poprene spojnice (u sredinu poprenog ne zahtijevaju poprene kontrakcijske spojni
presjeka na pola visine betonskog kolnika). ce. Izvoenjem ovog tipa betonskog kolnika
Modanici trebaju biti izraeni od glatkog e moe se oekivati pojava pukotina na razma
lika St 37-2 sukladnog HRN EN 10025-2. Po cima od 1-1,5 metara. Besprekidno armirani
cijeloj duljini trebaju biti antikorozijski i an betonski kolnik najee je armiran s dovolj
tiadhezijski zatieni odgovarajuom plas no armature (povr ina armature 0,6-0,7%
tinom prevlakom /premazom. Ugrauju se poprenog presjeka betonskog kolnika) tako
58
POVIJEST PRIMJENE BETONSKIH

KOLNIKA U SVIJETU I UPOR ABA DANAS
Prva zabiljeena primjena betonskih kolnika
bila je 1888. izgradnjom prvog cementnog
makadama u dananjem Wroclavu (Bres
lau) koji je u to doba bio dio Njemake. Vrlo
brzo se znanje i tehnologija prenijela preko
'bare' tako da je izgradnja prvog betonskog
kolnika u Americi izvedena 1892., u gradiu
Bellefontaineu, Ohio. U to doba su uvjeti na
ulicama uvelike ovisili o vremenskim prilika
ma, pa tako kada je padala kia cesta je bila
blatna, a kada je bilo suho vrijeme problem
je bila praina. Vozila i promet na cesti su u
to doba bili uglavnom kola s konjima, a auto
mobili su se pojavili desetak godina kasnije.
Dva vizionara George Bartholomew i James
C. Wonders su nakon skoro dvije godine uv
jeravanja gradskih vlasti o mogunosti prim
jene betonskog kolnika za prometno rjee
nje glavne gradske prometnice dobili zeleno
svjetlo da zaponu radove. Gradske vlasti su
dali i dodatni uvjet prije gradnje, a to je bila
5.000 dolara jamevina kojom su izvoai
garantirali trajnost kolnika od minimalno pet
godina. George Bartholomew je donirao sav
cement, radovi su izvedeni uporabom dvos
lojnog kolnika, bez velikih strojeva te upora
bom skromnih zanatskih postupaka, ali vrlo
kvalitetno. Prvi sloj je izveden s maksimal
nim zrnom agregata do 40 mm uz v/c omjer
0,60, a gornji sloj s maksimalnim zrnom ag
regata do 15 mm uz v/c omjer 0,45. Mijea
nje i ugradnja betona obavljala se runo te se
uspjelo osigurati i 8% pora koje su osigurale i
dobru otpornost betona na smrzavanje. Nje
govanje se obavljalo slojem vlanog pijeska
visine od 50 mm u vremenu od sedam dana.
U sluaju prognoze izrazito hladnog vremena
koritena je piljevina kao zatita betona od
smrzavanja. Nedavno je izvreno ispitivanje
uzoraka koji su buenjem izvaeni iz kolnika
te je utvrena tlana vrstoa betona 35,5
MPa. Betonski kolnik izveden 1892. godine
jo uvijek je u uporabi i ponos je grada Belle
fontainea (slika 6.).
Nakon toga vrlo brzo se vidjelo koji zna
aj imaju prometnice izvedene betonskim
kolnikom te je intenzivirana njihova gradnja.
Prva autocesta u Americi, koja je izvedena
kao betonski kolnik, izgraena je u Arkan
Slika 3: Dilatirani nearmirani betonski kolnik
Slika 4. Armirani betonski kolnik
Slika 5. Besprekidno armirani betonski kolnik
zasu i bila je duga 38,6 kilometara. Izgrae

na je 1913. godine, pet godina nakon to je
predstavljen slavni Ford T. Do 1914. godine
ve je u SAD-u izvedeno 3.778 kilometa
ra cesta. Izgradnja autocesta se intenzivira
nakon 1915. godine, za vrijeme predsjednika
Woodrowa Wilsona. U to vrijeme se i mije
nja i nain izvoenja betonskih kolnika pa se
transpor t betona vie ne vri vagonima koje
su vukli konji ve se 1905. godine pojavljuju
prvi kamioni. Cement i agregat se mijeaju
u suhom stanju i nakon toga se prevoze na
mjesto ugradnje, mijeaju s vodom i izvodi
se betonski kolnik. Primjenjuju se i stalno
razvijaju strojevi za razastiranje, vibriranje i
ugradnju betona. Tridesetih godina prolog
stoljea pojavila su se, u to doba, neobja
njiva oteenja betonskih kolnika u vidu lju
tenja gornje povr ine kolnika i to pogotovo
nakon to su mnoge drave poele koristi
ti soli za odmrzavanje kojima se ubr zavalo
uklanjanje leda i snijega s kolnika. Poduzeta
su opsena ispitivanja te je utvreno da su
naizmjenini ciklusi smrzavanja-odmrzava
nja i uz prisust vo soli za odmrzavanje glav
ni problem degradacije betona. Sluajno se
tijekom ispitivanja zamijetilo da primjenom
jedne vrste cemenata nema takvih ljutenja
i da je beton otporan. Mikroskopskim preg
ledom uzorka utvreno je da cement sadr i
veliki broj zranih mjehuria. U elji da istra
e ovaj sluaj posjetili su tvornicu cementa
i otkrili da proizvoa koristi govei loj koji
se koristi za podmazivanje tijekom procesa
mljevenja i tako nenamjerno proizvodi aerira
ni cement. Iz ovih su saznanja nastale nove
tehnologije i novi materijali koji su poveali
trajnost betonskih kolnika. Tijekom dvadese
tih godina prolog stoljea kada se povealo
prometno optereenje dolo se do zakljuka
da se betonski kolnik ne moe izvoditi direk
tno na posteljicu ve je bilo potrebno izvesti
donje nosive slojeve kolnike konstrukcije od
nasutog i zbijenog kamenog materijala s od
govarajuom drenaom.
Tako izvedene prometnice su bile znatno
trajnije i zahtijevale su minimalno odr a
vanje. Tridesetih godina takoer u Amer ici
dolo se do zakljuka da je potr ebno pro
mijeniti i nain dilatir anja betonskog kolnika
koje su se do tada pokazale vrlo tetne, kao
slaba mjest a koja su umanjivala trajnos t be
tonskog kolnika i udobnos t vonje. Krajem
40-tih godina prolog stoljea pojavljuju se
i prvi finier i koji su ubr zali rad i posao se
izvodio efikasnije nego ikada prije. Povea
njem potr eba izvoenja betonskih kolnika
dolo je do razvoja i proizvodnje graevin
skih mater ijala, transportnih sreds tava, op
reme i strojeva za ugr adnju, ali i primjena
novih znanja i razvoj u projektir anju, kon
trolnim postupcima i ispitivanjima, radnim
procedur ama i sl.
59
izvoenja veih dionica autocesta ili aerod
romskih povr ina potrebno je osigurati veli
ku koliinu betona ponekad i 3.000 do 4.000
m3/dan. Koriste se ciklike mijealice za be
ton koje rade diskontinuirano u ciklusima i
kapacitet im je najee od 100 300 m3/h
i kontinuirane mijealice za beton s kapaci
tetom od preko 300 m3/h. Betonski kolnici
se izvode u dva sloja koji se izvode jedan za
drugim da se osigura dobra veza izmeu dva
sloja. Odr avanje betonskih kolnika i poprav
ci pojedinih ploa rade se uporabom betona
s velikim ranim vrstoama.
Slika 6: Prvi betonski kolnik u SAD-u,

1892., Bellefontaine, Ohio
Europske zemlje su se nekako nadopunja
vale s SAD-om pa su se znanja i tehnologije
esto selile preko 'bare' u raznim smjerovi
ma. Primjer je Belgija i Ujedinjeno kraljevstvo
koje su preuzele tehnologiju izvoenja bes
prekidno armiranih betonskih kolnika.
BETONSKI KOLNICI U NJEMAKOJ
Kao to smo ve ranije naveli, u Breslau
1888., tada njemakom gradu, izveden je pr
vi cementni makadam. Prve autoceste (Reic
hsautobahn) poele su se graditi poetkom
tridesetih godina prolog stoljea. Autoceste
su se intenzivno gradile za vrijeme nacistike
Njemake te je izgradnja imala tri glavna ci
lja. Prvi cilj je bila izgradnja cesta koje e biti
prilagoene automobilima, kao modernom
nainu putovanja, izgradnja cesta je direktno
smanjivala nezaposlenost koje je tada u Nje
makoj bila vrlo visoka te je trei cilj bio u
poveanju potranje za automobilima to je
ponovo donijelo do razvoja i novih zapolja
vanja te razvoja novih tehnologija. Cijeli tijek
izgradnje pratila je vrlo velika propaganda.
Prva dionica autoceste koja se poela gra
diti bila je na dionici Frank fur t Darmstadt
duljine 22 km i otvorena je 19. svibnja 1935.
Do kolovoza 1936. puteno je u promet slje
deih 212 km autoceste veinom na dioni
ci Mnchen Salzburg, a sljedeih godina
mnoge druge dionice. Sve do 1960. su se
betonski kolnici izvodili s elinom armatu
rom s poprenim spojnicama na razmaku od
7,5 10 metara. Godine 1972. nakon prove
denih istraivanja uvodi se nova konstrukcija
betonskog kolnika bez armature. Finieri su
upotrijebljeni relativno kasno u odnosu na
SAD i to tek od 1978. zbog injenice da je
trebalo razviti metodu ugradnje modanika i
sidara koja bi bila ujednaena s radom fini
era (slika 7.).
U Njemakoj je oko 25% modernih auto
cesta izgraeno kao betonski kolnik. Kod
60
BETONSKI KOLNICI U AUSTRIJI

Autoceste u Austriji zauzimaju etvrtinu
cestovne mree. Oko dvije treine autocesta
izvedene su kao betonski kolnik. U Austriji
je prvi betonski kolnik izveden 1925., a pr
va dionica autoceste pred poetak drugog
svjetskog rata i to prema njemakom mode
lu.
U Austriji se 70-tih godina prolog stoljea
promijenila politika i nain upravljanja izgrad
njom prometnica pa je dolo do velikog raz
voja kolnike tehnologije uporabom asfalta.
Sve do 1990. godine betonski kolnici su bili
pomalo u sjeni. Nakon 1990. biljei se po
novno velika potreba za betonskim kolnicima
i to pogotovo za rekonstrukcije prometnica
koje su bile izvedene asfaltom i dotrajalih
prometnica i autocesta koje su bile izvedene
kao betonski kolnik. Primjer je autocesta Be
Salzburg koja je graena od 1959. 1961.,
a rekonstruirana je 2003. godine.
U Austriji je vijek trajanja betonskih kolni
ka od 40-50 godina i izvode se u dva sloja
na osnovnoj podlozi i bitumensko-asfaltnom
meusloju. Donji sloj betonskog kolnika se
izvodi uporabom prirodnog agregata s mak
simalnim zrnom veliine od 32 mm ili ag
regata dobivenog recikliranjem dotrajalih
betonskih kolnika. Za gornji sloj se koriste
agregati s velikom otpornosti na habanje s
maksimalnim zrnom veliine od 8-11 mm.
Poprene spojnice se reu prije uzdunih i to
8-24 sata nakon betoniranja, ovisno o vre
menskim uvjetima. Na asfaltnu podlogu se
prije betoniranja lijepljenjem postavljaju dre
nane trake na mjestima buduih poprenih
spojnica betonskog kolnika. Tekstura pov
rine sa vidljivim zrnim agregata dobiva se
Slika 7: Finier u radu, Njemaka:

Izvoenje dva sloja betonskog kolnika
nanoenjem usporivaa vezanja na izvedenu

povrinu betonskog kolnika, prekrivanjem
plastinim folijama 24 sata te etkanjem
gornje povr ine to uklanja cementni mor t i
zrna agregata postaju vidljiva te se na taj na
in ost varuje potrebna hrapavost povrine. U
Austriji se od 1996. godine izvode betonska
kruna raskra i najvie ih je izvedeno u is
tonom dijelu zemlje. Razlika izmeu beton
skog kolnika autocesta i krunih raskra je
u izvoenju spojnica i u razliitom opteree
nju koja su prouzrokovana tekim prometom
tako da se na rotorima modanici koriste u
uzdunim spojnicama umjesto sidara. Beton
se najee kod krunih raskra ugrauje
runo, meutim u posljednje vrijeme primje
njuju se i mali finieri specijalizirani za izvo
enje betonskih kolnika manjih povr ina.
BETONSKI KOLNICI U BELGIJI
Mrea cesta u Belgiji sadr i 134.000 km
cesta, autocesta ima oko 1.700 km, a od njih
40% izvedeno je betonskim kolnikim kon
strukcijama i to kao besprekidno armirano
betonski kolnik. U Belgiji se, moda najvie
u Europi, koristi betonski kolnik na cestama
manjeg optereenja, pa ak i na seoskim
cestama od kojih su 60% betonski kolnik.
Ukupno 17% svih cesta otpada na beton
ski kolnik. Finieri su u Belgiji upotrijebljeni
prvi puta oko 1970. na autocesti E34 koja
je i danas nakon 40 godina jo u funkciji te
njome prometuje 40.000 vozila na dan. Re
konstrukcija prstena oko Ant werpena je bila
jedan od najveih projekata te vrste u Belgiji
s obzirom na cijenu od 100 milijuna eura te s
vrlo kratkim rokom izvoenja. U Belgiji je od
1995. izvedeno preko pedeset krunih raskr
a uporabom finiera ili ugradnjom betona
u oplatu s uporabom vibrogrede.
U Belgiji su provedena velika istraivanja u
pogledu smanjivanja buke izvoenjem prob
nih dionica s razliiti teksturama povrine te
mjerenjima kroz dulji vremenski period. Na
kon provedenih istraivanja najvie se koristi
tekstura povrine s vidljivim agregatom i to
na svim brzim cestama u Belgiji. Vrlo va
na tehnika odr avanja i popravaka u Belgiji je
prekrivanje dotrajalih betonskih ili asfaltnih
kolnika nadslojem betonskog kolnika. Prvi
puta je takav postupak primijenjen 1960. i to
prekrivanjem betonskog kolnika koji je izve
den 1934.
Najstariji betonski kolnik u Belgiji je pro
metnica Avenue de Lorraine u Brusselsu koja
je izvedena 1925. te nakon to je bila 78 go
dina u funkciji, rekonstruirana je 2003. godi
ne betonskim nadslojem.
BETONSKI KOLNICI U NIZOZEMSKOJ
Nizozemska je sa 16 milijuna stanovnika
najnaseljenija zemlja Europe te zemlja s vrlo
snanom ekonomijom. Glavne grane indus
trije u Nizozemskoj su proizvodnja hrane i
jaka naftna industrija. Za opskrbu industrije
i stanovnit va potrebna je dobra cestovna
mrea. Cestovna mrea ima oko 113.000 ki
lometra cesta od kojih su 2.300 km autoces
te. Pet posto autocesta je izvedeno kao be
tonski kolnik. Od ukupnog broja svih cesta u
Nizozemskoj 4% otpada na betonski kolnik.
U Nizozemskoj takoer postoji oko 20.000
km biciklistikih staza, od kojih su 10% iz
vedene kao betonski kolnik. Nizozemska je
preuzela, veim dijelom, belgijski model iz
gradnje betonskih kolnika. U Nizozemskoj se
takoer, kao i u drugim zemljama EU, vrlo
esto izvode kruna raskra.
BETONSKI KOLNICI UJEDINJENOG
KRALJEVSTVA
U Ujedinjenom kraljevstvu ima 285.000 km
cesta od kojih je oko 10% izvedeno kao be
tonski kolnik te prevladava besprekidno ar
mirani betonski kolnik.
Krajem prolog stoljea nalae se uporaba
tankoslojnog asfaltnog kolnika koji se pola
e na betonske kolnike u smislu reduciranja
buke. Ovaj propis se odnosi samo na ceste
u Engleskoj, a ne u drugim dijelovima UK.
Danas se najvie vremena posveuje razvo

ju trajnosti betonskih kolnika, zahtjevima za
smanjenje utjecaja buke te sanacije dotraja
lih asfaltnih kolnika prekrivanjem betonskim
kolnikom (white topping) koji se izvode ili de
beloslojnim betonskim kolnikom (16-20 cm)
s razdjelnicama ili tankoslojnim (5-7 cm) s
betonom velike vrstoe mikroarmiranim
elinim vlaknima. Usporedo se razvijaju i
nove tehnologije ugradnje, novi materijali,
nova oprema i strojevi.
OSTALE EUROPSKE I SVJETSKE ZEMLJE
Prema dostupnim podacima u Francuskoj
je oko 10% prometnica izvedeno kao beton
ski kolnik, u Norvekoj oko 3%, u vicarskoj
23% te u panjolskoj oko 4%.
Od drugih svjetskih zemalja koje koriste
betonske kolnike kod izgradnje svojih pro
metnica moemo svakako izdvojiti Kanadu,
Indiju, Australiju i Japan.
BETONSKI KOLNICI U HRVATSKOJ
U Hrvatskoj je prvi betonski kolnik izveden
1935. godine na staroj samoborskoj cesti,
koja je 2009. godine veim dijelom rekon
struirana te na cesti prema Dugom Selu. Be
tonski kolnik primijenjen je i na cesti Zagreb

Ljubljana, a 1974. godine betonski kolnik
primijenjen je i u Zranoj luci Zagreb (ZLZ).
U posljednjih nekoliko godina, u Hrvatskoj
je ponovno poela primjena betonskih kol
nika. Primijenjeni su na nekoliko mostova i
nadvonjaka gdje je provedena sanacija gor
njeg ustroja betoniranjem kolnike ploe. Na
taj nain izvedene su kolnike ploe mosto
va 'Obrovac' (D27), 'Ilova' (A3), 'PUO Jeevo'
(A3) te nadvonjaka 'Macelj' (D1). Ugradnja
betonskog kolnika pri sanacijama navedenih
objekata provedena je primjenom vibrogre
de. U Zranoj luci Zagreb su 2010. provedeni
radovi na rekonstrukciji betonskog kolnika
uzletno-sletne staze i staze za vonju gdje
je ugraeno oko 11.500 m3 betona. Moemo
navesti da je u posljednje vrijeme izvedeno
nekoliko parkiralita i autobusnih stajalita,
a u pripremi je i izvoenje betonskog kolni
ka na Zranoj Luci Zagreb u sklopu izgradnje
nove stajanke te izvoenje betonskog kolnika
na vojnom aerodromu Pleso.
U sljedeem broju PRO Gradnje slijedi
nastavak sage o betonskim kolnicima nji
hova primjena, izvoenje te zakonska regula
tiva vezana uz iste.
61
Pouzdana zatita
od buke
Schck Tronsole paket zvune zatite koji udarnu buku sa
stubita ostavlja ispred vaih ulaznih vrata. Osigurava mir, tiinu
i komfor unutar vaeg stana!
ae su ui aktivne, ak i kada spava

mo. Mir je jedna od osnovnih ljudskih
potreba. Upravo u dananje vrijeme
ope uurbanosti i buke, ljudi osobito
eznu za mirom i oputanjem. Stoga, za
tita od buke u zgradama nije samo pitanje
komfora, ve je temelj zdravog stanovanja te
vaan preduvjet za ouvanje vrijednosti nek
retnine.
Dobra zvuna zatita je danas jedna od
najvanijih znaajki kvalitete zgrada. Zato
sve vie naruitelja zahtjeva zvunu izolaciju
po mjerilima najnovijih tehnikih dostignu
a, naroito za osjetljiva podruja kao to su
stepenita. Odgovarajue mjere za zatitu
od buke treba uzeti u obzir ve u fazi plani
ranja, pogotovo kod viestambenih zgrada.
Istu panju treba uzeti u obzir i pri izvoenju.
Strukturni nedostaci, nedovoljno planiranje,
zahtjevno izvoenje ili neprimjeren materi
jal moe rezultirati pogoranjem razina buke
koraka ak i za 10 decibela, stoga je izuzet
no bitno zvunoj izolaciji pristupiti ozbiljno i
razmatrati ju kao vaan segment svake gra
evine.
Udarni zvuk na stubitu

Zvuk kojeg zrae graevinski elementi, kod
monolitnih ploa, pobueni na vibriranje di
rektnim mehanikim silama, zove se udarni
zvuk. Stubita su najizraenija mjesta nas
tajanja udarnog zvuka, a zbog koritenja
armiranog betona rasprostiranje zvuka po
konstrukciji je potencirano.
Na stepenitima stambenih zgrada zvu
na izolacija vie nipoto nije luksuz, ve je
neophodna potreba, to se i preporua nor
mama DIN 1049, prilog 2.
Zahtjevi za poveanom zatitom od udar
nog zvuka u stubitima:
za viestambene zgrade Ln,w = 46
dB
za obiteljske ili kue u nizu Ln,w = 46
dB.
62
Schck Tronsole, pak et za
izol aciju, rijeit e vas buk e
kor ak a
Ovim se nainom, u stambenim zgradama,
mogu brzo, povoljno i pouzdano ispuniti sve
vei zahtjevi za zatitom od te vrste buke.
Svi Tronsole sistemi, svojom kvalitetom
nude sigurnost pri projektiranju, omoguu
ju jednostavan rad i osiguravaju optimalno
uklapanje niza obr tnikih radova. Prema to
me kako je sistem zamiljen, ne izoliraju se
samo prikljuci stepenica nego i reke. Na
taj nain reke ostaju iste, bez nepotrebnih
zvunih mostova koji se mogu potkrasti, kao
to su kamenii ili sitni graevinski otpaci.
Tako e se neugodna buka sa stubita jed
nostavno udaljiti.
Schck nudi, ovisno o primjeni i razliitim
vrstama stepenica tipizirane elemente, u kla
Tip elementa
Primjena
Schck Tronsole tip T
Razdvajanje stubinih krakova i podesta.
Schck Tronsole tip QW
Razdvajanje zavojitih stepenica i zida

stepenita.
Schck Tronsole tip B
Razdvajanje prvog gazita i podne ploe.
Schck Tronsole tip AZ
Razdvajanje podesta i zida stepenita.
Schck dilatacijska ploa, tip PL
Razdvajanje stubinih krakova i zida, izra

da reki bez zvunih mostova.
si otpornosti na poar F90. Tronsole sustavi

primjenjuju se i kod montanih stepenica.
Potpuna zatita od zvunih
mostova
Tronsole elementi testirani su na zvunu za
titu. Mjerenjima u viestambenim zgradama,
zvunim testom visokoosjetljivim na udarni
zvuk, eljeli smo izmjeriti razinu buke na stu
bitima na kojima je ugraen Tronsole sus
tav za zvunu izolaciju. Rezultati su pokazali
da Tronsole sustav zvune zatite nadilazi
minimalne uvjete za zvunu izolaciju.
Osim to je dokazano, najbolja zvuna
izolacija vaeg stubita, Tronsole sustav od
likuje se i jednostavnom ugradnjom, kombi
nacijom spojne armature i izolacije te je pri
lagodljiva gotovo svim mjera stepenita.
Ugradnjom Schck Tronsole sustava za
zvunu izolaciju konstruktivno se odvaja
kompletno stubite od okolnih zidova (sta

nova), ime je osigurano da se zvuk nee
prenositi u stanove.
63
Schck Bauteile Ges.m.b.H

Partner u Hrvatskoj:
Nosivi graevinski elementi d.o.o.
Kardinala Franje Kuharia 19
10430 Samobor
Tel: +385 1 337 8924
Fax: +385 1 337 8925
E-mail: info@schoeck.hr
www.schoeck.hr
Napredak tihim koracima.

Zvuna zatita od udarne buke.
Dobra zvuna zatita danas je jedna od najvanijih znaajki kvalitete zgrada.

To nije samo pitanje stambenog komfora, ve je i temelj zdravog stanovanja.
Schck Tronsole je sustav za izolaciju stubita od udarne buke.
Schck Bauteile Ges.m.b.H, Wien | partner u Hrvatskoj: +385 1 3378924, +385 91 5039867 | www.schoeck.hr
140241_Anz_Tronsole_185x130_HR_rz.indd 1
64
14.04.14 15:46
HOTEL HILTON, Budimpeta
PRIVATNA VILA
PRIVATNA VILA
PRIVATNA VILA
TRG, Crikvenica
HOTEL SPLENDID, Budva
HOTEL LONE, Rovinj
SVOJSTVO / CHARACTERISTICS
KANFANAR
KIRMENJAK
MIRONJA
VALTURA
prostorna masa / apparent weight:
2636 kg/m3
2690 kg/m3
2680 kg/m3
2430 kg/m3
upijanje vode / absorption:
0,49%
0,20%
0,125%
3,60%
cvrstoca na pritisak / compression strenght:
133,00 MPa
171,00 MPa
145,00 MPa
68,00 MPa
cvrstoca na savijanje / bending strenght:
14,9 MPa
15,6 MPa
14,6 MPa
13,7 MPa
otpornost na habanje / abrasion resistance:
19,1
12,60
16,33
39,90
Trg slobode 2, 52000 Pazin
+385 (0) 52 624 242
sales@kamen-pazin.hr
www.kamen-pazin.hr
Sve to trebate
je Sikalastic
Sikalastic je naziv za Sikine tehnologije objedinjene iz svih
skupina Sikalastic rjeenja i proizvoda, a ta lepeza rjeenja
predstavlja prepoznatljiv brend na globalnom tritu graevinske
kemije
66
bog sve veih zahtjeva na projektima i

sve stroih zakona, kontinuir ano raz
vijamo naa rjeenja za sve situacije
i primjene, a Sikalastic asortiman
proizvoda moe ponuditi rjeenja za sve
probleme s vlagom i vodom na graevin
skim objektima, u visokogr adnji i niskog
radnji, na svim infrastrukturnim objektima,
kao i kod odr avanja i sanir anja postojeih
objekat a.
Ovi proizvodi su rezultat stogodinjeg
Sikinog inenjerskog iskust va, kontinuiranog
praenja situacije na tritu i istraivakog
rada. Rukovodimo se visokim standardima
koje smo si postavili za cilj, a primjenom
najmodernijih tehnologija moemo ponuditi
rjeenja koja zadovoljavaju globalno rastue
trendove odr ivosti i uinkovitosti graevin
skih proizvoda.
Sik al astic serije 1
Cementni hidroizolacijski mater ijali koji ob
jedinjuju rjeenja za: ter ase i balkone, ku
hinje i kupaonice, spremnike vode i pitke
vode, bazene, podrume i ukopane dijelove
objekata, sve do najviih zahtjeva na infrastrukturnim objektima, hidraulikim konstrukcijama, branama, mostovima, kao i na
konstrukcijama izloenim utjecaju morske
vode.
Sikalastic serije 1 ukljuuje proizvode:
Sikalastic-1K, Sikalastic-152, Sikalastic156.
Hidroizolacijski premaz vlanih prostorija, za
unutarnju primjenu. Formira vodonepropus
nu fleksibilnu membranu otpornu na stvara
nje pukotina ispod zavr ne obloge kao npr.
keramike ploice ili kamene obloge.
Sikalastic serije 2 ukljuuje proizvod:
Sikalastic-200W.
Hidroizolacijski premazi modernih PU tehno
logija, bezbojni, s posipom i mnogobrojnim
estetskim mogunostima kod izvoenja ra
dova. Transparentni, sjajni i vrsti hidroizola
cijski PU premaz za primjenu na postojeim
keramikim ploicama ili kamenu, na stakle
nim zidovima ili svjetlarnicima, na polikarbo
natnim ploama.
Sikalastic serije 4 ukljuuje proizvod:
Sikalastic-490T.
Baziran na koelastinoj tehnologiji (CET )
koja kombinira visoke performanse poliure
tanske disperzije s dobro poznatim svojstvi
ma akrila. Poboljana ukupna uinkovitost u
usporedbi s uobiajenom akrilnom disperzi
jom. Sikalastic serije 5 ukljuuje proizvod:
Sikalastic-560.

Sustavi baziran na MTC tehnologiji ukljuuju
jedinstvenu Sika tehnologiju koja omoguuje
materijalu da koristiti vlagu iz zraka za pokre
tanje procesa polimerizacije. To znai da su
hidroizolacijske membrane sposobne vezati
u velikom rasponu vremenskih uvjeta. Ubr zo
nakon primjene, svjee nanesena membrana
nee pokazati nepovoljne reakcije na vodu.
Sikalastic serije 6 ukljuuje proizvode: Si
kalastic-601, Sikalastic-612, Sikalastic621.
Hidroizolacijski materijali na bazi poliuretana
i poliureje, primijenjeni strojnim prskanjem,
za najvie zahtjeve na infrastrukturnim pro
jektima, kao i na projektima niskogradnje i
visokogradnje. Visokorazvijena tehnologija
iskljuivo za profesionalnu upotrebu. Primje
njuje se kao vodonepropusna membrana is
pod asfalta na betonskim kolnikim ploama
mostova, za sve ostale betonske konstrukci
je i neprometne povrine, kao i vodonepro
pusni sloj za parkiralita.
Sika je jedini isporuitelj proizvoda za hid
roizolaciju i zatitu kolnikih ploa mostova
i antikorozivnu zatitu, s ETA 033 Certifika

tom i BBA test reportom za strojno prskanu
hidroizolacijsku membranu Sikalastic-841
ST.
Oek ivanja i trendovi
Velika su oekivanja od proizvoda i rjeenja
iz segmenta hidroizolacija, kako u pogledu
brzine i jednostavnosti primjene, tako i u
pogledu zahtjeva za performansama proiz
voda koji mogu zadovoljiti i najvee tehnike
zahtjeve. Posebno je to vano kod sanacija i
odr avanja prometne infrastrukture, u zaga
enom okoliu i kod kemijskih utjecaja iz tla
i vode. Osim toga, kratki rokovi izvoenja ra
dova dodatno stavljaju naglasak na potrebu
za rjeenjima koja mogu biti primijenjena u
kratkim vremenskim rokovima. U posljednje
vrijeme sve su vaniji i globalno rastui zah
tjevi u pogledu odr ivosti graevinskih proiz
voda, gdje Sikalastic proizvodi i rjeenja
pomau zadovoljiti najnovije standarde. Sika
s iskust vom duljim od 100 godina u proiz
vodnji i razvijanju sistemskih rjeenja sva
kodnevno prati potrebe i zahtjeve svih svojih
korisnika te promptno dorauje postojea, i
kreira nova pouzdana rjeenja.
Hidroizolacija kolnike ploe mosta

'Sydney Harbour Bridge' u Australiji
ikalastic serije 8 koriten je u hidroizolaciji kolnike ploe mosta 'Sydney Harbour

Bridge' u Australiji.
Zahtjevi za hidroizolacijski sustav bili su jasno definirani, ukljuujui prionjivost,
ispitivanje vlane i savojne vrstoe, kao i ciklike karakteristike. Glavni cilj je bio
odabrati sustav koji moe preuzeti pomake konstrukcije, koji moe pruiti sposobnost
premoivanja pukotina, te smanjiti rizik od korozije i konstruktivnih oteenja na kolni
koj ploi i elinoj konstrukciji. Zbog visokog prometnog optereenja, vrijeme za sanaciju
mosta moralo je biti smanjeno na minimum, te je za ugradnju potrebnog hidroizolacijskog
sustava bio pred
vien vrlo kratak
vremenski okvir, a i
potreba za buduim
popravcima morala
se svesti na mini
mum. Sika je sa Si
kalasticom serije 8
bila sposobna ispu
niti sve te zahtjeve,
te se uspjela zatiti
i hidroizolirati pov
rina od priblino
50.000 m2 izloenog
betona mosta, i to pri
vrlo nepovoljnim vre
menskim uvjetima ti
jekom samo jednog
vikenda.
67
PREGLED SISTEMA:
DRVENI PROZORI
ALUBLEND M-STYLE S 90
Drvo/aluminij prozor, iznutra drvo a
izvana alumaska u RAL ili Dekor boji,
ugradbena dubina 106 mm, sa integriraQRPDOX]LQRPL]PHGMXVWDNDOD
Najbolja izolacijska vrijednost:
Uw vrijednost (WmK) = 0,78
ALUBLEND M-STYLE 90
ALUBLEND ELEGANCE 90

ugradbena dubina 106 mm.

Krov/ krovna ploa:

25 - 30 %
Vanjski zidovi:
25 - 30 %
Podna ploa: 10 - 20 %
Prozori:
25 - 30 %
Toplotna izolacija
.RGXRELDMHQLKNXDNUR]SUR]RUPRHWHL]JXELti i do 30% energije. Toplinska izolaciji zavisi od

materijala za okvir, izolacijskog stakla i od neproSXVQRVWLSUR]RUD8ZYULMHGQRVW1LDYULMHGQRVW
]QDL EROMD MH WRSOLQVND L]RODFLMD 7X YULMHGQRVW
PRHPRLSREROMDWLXJUDGQMRPUROHWDLOLJULOMD
Za STABILnost vaeg doma!
ALUBLEND M-STYLE 70
ALUBLEND ELEGANCE 70
8SRWUHEOMDYDPRGRPDHGUYRQDMEROMHNYDOLWHWH
NOVO
N ATA
P O R AV S K A !
A LU -M A
ALUBLEND F-STYLE 90
COMFORT 90

izvana poravnata alumaska u RAL
ili Dekor boji, ugradbena dubina 106 mm.
Drveni prozor, iznutra i izvana sa

zavrnom lazurom, ugradbena dubina
90 mm.
AMBIENTE PASSIV
'UYRDOXPLQLMSUR]RU]DSDVLYQHNXH8Z
vrijednost = 0,8 WmK, izvana nevidljivo
krilo, iznutra drvo a izvana alumaska
u RAL ili Dekor boji, ugradbena dubina 115
mm.
NOVO
N ATA
P O R AV S K A !
A LU -M A
ALUBLEND F-STYLE 70
izvana poravnata alumaska u RAL
ili Dekor boji, ugradbena dubina 84 mm.
COMFORT 70
Drveni prozor, iznutra i izvana sa
zavrnom lazurom, ugradbena dubina
70 mm.
AMBIENTE
Drvo/aluminij prozor, izvana nevidljivo
krilo, iznutra drvo a izvana alumaska
u RAL ili Dekor boji, ugradbena dubina
84 mm.
www.hoco-stabil.hr
Uinkovita toplinska
izolacija podrumskog
stropa
Toplinska izolacija podrumskog stropa tedi energiju i novac!
FERM ACELL element toplinske izolacije za podrumske stropove
U+O ispunjava zahtjeve pravilnika o utedi energije EnEV 09
ERMACELL izolacijski element za pod

rumske stropove U+O je veliine 500
x 1000 mm, s utorom i oprugom, u
standardnim debljinama 70, 120 i 150
mm (ostale debljine, izmeu 70 i 210 mm,
na upit).
Strukturu elementa ini FERMACELL gi
ps-vlaknasta ploa od 10 mm plus toplinska
izolacija EPS DEO 150 kPa WLG 035.
Prednosti FERMACELL izol acijskog

elementa za podrumske stropove
U+O
tedi energiju! Uz standardni element od 120
mm ispunjavate zahtjeve za toplinsku izola
ciju iz aktualnog pravilnika o utedi energije
EnEV 09 (za betonske stropove).
70
Toplinska izolacija uz povrinu je istodob

no otporna na udarce.
Priruni format 500 x 1000 mm olakava
ugradnju iznad glave te omoguuje jednos
tavno izrezivanje kod otvora za instalacije.
Praktian spoj utora i opruge omoguuje
brzo polaganje bez toplinskih mostova.
Jednostavna monta a na
betonskim stropovima
Podloga mora biti ista i ravna: odstranite
labave dijelove, a upljine poravnajte lopa
ticom.
Za prvi red koji se polae otpilite oprugu
koja stri uzdu stranice. Prvi element du
uzdunog zida poravnajte i centrirajte. Izbu
ite rupu u stropu kroz element. Ovisno o
svojstvima stropa, element se privruje
pomou najmanje dva prikladna privrsna
sredstva. Ako upotrijebite samo dva privr
sna sredstva, mogu nastati neznatne povr
inske deformacije od oko 5 mm. Kod zatika
treba paziti na propisanu dubinu prodiranja.
Montaa se odvija s pomaknutom fugom, tj.
dio koji je preostao iz prvog reda slui kao
prvi komad drugog reda. Pridr avajte se po
micanja fuga od najmanje 20 cm. Krine fu
ge nisu dozvoljene!
Spoj utora i opruge omoguuje brzo polaganje bez

toplinskih mostova
71
Int el ig en t na rj e en ja:
Hidr oi z ol ac ij a: br z a i s ig urn a
Sigurna osnova za dugotrajno oploenje: PCI Seccoral 2K Rapid
Na gradilitu se esto sve mora odvijati brzo. Istov
remeno rezultat mora biti dugotrajan. Nova brzovezu
jua hidroizolacijska masa Seccoral 2K Rapid tvrtke
PCI Augsburg GmbH zadovoljava oba zahtjeva: lako
se ugrauje, izuzetno brzo otvrdnjava, a svojim svoj
stvom premotavanja pukotina pridonosi dugotrajnoj
funkcionalnosti oploenja.
Brzo i sigurno Seccor al 2K Rapid

Unutra, vani, na podovima ili zidovima PCI Seccoral 2K
Rapid nudi pouzdanu zatitu. Prikladan je za premoujuu
hidroizolaciju keramikog oploenja u kupaonicama, pros
torima s odvodima vode i bazenima, kao i ispod ploica na
balkonima i terasama. Osim toga, PCI Seccoral 2K Rapid
sigurno e izolirati od vlage vanjske podrumske zidove i te
melje.
Ekonomina i ol akana primjena

Nova generacija hidroizolacijske mase ne nudi dodanu vri
jednost samo garantiranom uinkovitou, nego takoer i
lakom ugradnjom, poveanom sigurnou izvoenja radova
te prije svega ekonominou. Podatna konzistencija omo
guuje ugodnu ugradnju valjkom, etkom ili lopaticom, to
tedi snagu i titi od zamora. Nova kombinacija veziva omo
guuje brzo ovravanje bez skupljanja. Time je zagaranti
ran siguran i ekonomian rad.
Kor ak ispred svih: PCI Seccor al 2K

Rapid
Tschuggen Grand Hotel
Zahvaljujui svojstvima mase PCI Seccoral 2K Rapid radovi

koji slijede ne moraju dugo ekati: hidroizolacija je otporna
na kiu ve nakon 5 sati. To osobito dolazi do izraaja kod
radova na vanjskim povrinama ili kod hidroizolacije bazena.
Probna punjenja mogu zapoeti ve nakon tri dana. To zna
i itav dan prednosti, ak i u uvjetima niskih temperatura:
vezanje je jednako brzo. Dodatna prednost: PCI Seccoral 2K
Rapid je gotovo bez mirisa i idelan je za ugradnju u zatvore
nim prostorima.
Fug a s dod an om vrij edn o u

Int el ig ent na tehn ol og ij a: PCI Nan of ug Prem ium
Pri vezanju cementnih materijala stvaraju se kristalne strukture
koje proizvodu daju posebna svojstva. U procesu ovravanja
PCI Nanofug Premiuma stvara se tanki sloj ije se izuzetno fine
iglice meusobno isprepliu i ekstremno stabilno veu. Rezultat je
fuga koja vrsto prijanja na stranice reke i ima sjajnu povrinu.
S pozitivnim efektom: optik a i
ekonomska dodatna vrijednost
Spajanjem fine kvalitete povrine s posebnom kombina
cijom izabranih aditiva nastaje optiki visokovrijedna fuga
sjajnih boja s funkcionalnim svojstvima povrine: lako se
isti, otporna je na kisela sredstva za ienje, a sprijeen je

nastanak gljivica i bakterija.
PCI Nanofug Premium prikladan je za fugiranje svih vrsta
keramike, stakla, aglomerata te kamenih ploa koje nisu os
jetljive na bojenje. Zbog izvrsnog prijanjanja prikladan je i za
sve popularnije uske fuge.
Dodana vrijednost za izvoaa: podatna i lako ugradiva ma

sa, dugo otvoreno vrijeme, do 40 minuta te izuzetno brza
prohodnost oploene povrine, za samo 2 sata.
Visoka otpornost na habanje te vrlo niske emisijske vrijed
nosti zaokruuju profil ovog varijabilnog fleksibilnog morta
za fugiranje. PCI Nanofug Premium titi zdravlje i okoli.
Kontakt:
BASF Croatia d.o.o.
Ivana Luia 2a, HR-10000 Zagreb
Telefon: +385 1 6000 060
Fax: +385 1 6000 096
www.basf.hr, info-cc-hr@basf.com
Izolacija fasade
kamenom vunom
najbolje rjeenje za
vau kuu
Za sve koji ele kvalitetnu fasadu koja e utedjeti na reijama,
zimi grijati, a ljeti hladiti, rjeenje lei u izolaciji od kamene vune
Knauf Insulation
oliko ste novaca ove zime potroili za

grijanje vae kue? Je li vam bilo do
voljno toplo i osjeali ste se ugodno ili
ste imali osjeaj da vam toplina jednos
tavno bjei kroz zidove? Uz to ste imali velikih
problema s vlagom, gljivicama i plijesni na zi
dovima? Buka izvana vam je nepodnoljiva?
74
Ako ivite u kui bez izolacije fasade pot

roili ste duplo vie novaca za grijanje nego
kod izolirane fasade. Zimi se smrzavate, a
ljeti jedva izdravate vruinu. Ne moete se
rijeiti vlage u prostoru Promijenite to!
Za sve koji ele kvalitetnu fasadu koja e
utedjeti na reijama, zimi grijati, a ljeti hla
diti, rjeenje lei u izolaciji od kamene vune

Knauf Insulation.
Zato odabr ati kamenu vunu
Zato fasadu izolirati ploama od kamene
vune, a ne drugim izolacijskim materijalima?
Evo odgovora:
Toplinska zatita i uteda
Kamena vuna je odlian toplinski izolator
koji spreava gubitak topline zimi i pregri
javanje prostora ljeti. Kua s izoliranom fa
sadom troi 50% manje energije za grijanje
od one neizolirane! Knauf Insulation FKD-S
ploe kamene vune za kontaktne fasade
imaju =0,036W/mK u usporedbi s klasi
nim fasadnim stiroporom, koji ima vrijednost
=0,039W/mK. Kamena je vuna dakle vie
od 10% bolja toplinska izolacija, to se pove
ava proporcionalno s debljinom izolacijskih
ploa.
Kua die
Velika prednost kamene vune je paropro
pusnost, jer prosjena etverolana obitelj
proizvede od 8 do 12 litara vodene pare
dnevno, koja zbog razlike u tlakovima nastoji
proi kroz pregrade koje dijele grijani i negri
jani prostor. To znai da vodenu paru prvo na
toploj, grijanoj, strani zida moramo usporiti,
zakoiti, a kada ista 'putuje' kroz zid u hlad
nije slojeve gdje nastaju uvjeti za stvaranje
kondenzata, ista mora izai nesmetano u
vanjski prostor.
Kamena vuna je sama po sebi nekoliko de
setaka puta paropropusnija od stiropora, a s
njom se trebaju koristiti paropropusna ljepila i
zavrne buke. Fasadna kamena vuna je hid
rofobna te joj difuzna vlaga ne moe natetiti.
U tom smislu ona i mnogo due zadr ava
toplinska svojstva, jer proputa vlagu koja
dugorono na mnogo naina teti vanjskom
zidu, a najgori je stvaranje gljivica i plijes
ni koje zid razaraju godinama i tetne su po
zdravlje.
Zvuna zatita
Struktura kamene vune zaustavlja i upija
sve neeljene zvukove s ulice i donosi mir u
vau kuu.
Protupoarnost
Proizvodi od kamene vune prema meu
narodnom standardu spadaju u najviu klasu
negorivosti A1. Radi se o negorivim materija
lima koji tite od poara i spaavaju ivote.
Prirodan i trajni materijal
Ne kae se uzalud postojan kao kamen.
Nema opasnosti od preranog starenja mate
rijala, drobljenja i raspadanja.
Elastinost materijala u smislu vibraci
ja (promet) ili udaraca (tua)
Kemijska inertnost vune i otpornost na
mikroorganizme.
Brzi povr at uloenog novca
Ako gledamo injenicu da se ugradnja top
linskog fasadnog sustava ETICS vrlo brzo
isplauje putem umanjenih rauna za grija

nje i klimatiziranja objekta, logino bi bilo da
ugraujemo dugorono kvalitetniji sustav.
Princip izvoenja fasade s kamenom vu
nom isti je kao i kod fasada s drugim izola
cijama. Ploe kamene vune se lijepe i me
haniki privruju na zid prema pravilima
struke. Preko izolacije nanosimo ljepilo i
armirajuu mreicu, predpremaz i na kraju
zavr ni sloj prema elji.
Knauf Insulation fasadne ploe FKD-S su
certificirane u sustavima sa svim renomira
nim proizvoaima ljepila i buka.
Na kraju, elimo vas podsjetiti da su
nae ploe od kamene vune FKD-S do
15. lipnja 2014. na akciji, a na internet
stranici www.izoliraj.hr moete preuzeti
kupone kojima ost varujete dodatan po
pust od 7%!
Knauf Insulation d.o.o.
Besplatni tel.: 0800 303 306
E-mail: kakoizolirati@knaufinsulation.com
www.knaufinsulation.hr
www.izoliraj.hr
75
KEM-GRAD d.o.o.
za proizvodnju, graditeljstvo, trgovinu i zastupanje

HR-10370 DUGO SELO, Zagrebaka 150
tel. 01/ 2754 200; 01/ 2751 100
fax: 01/2754 823
e-mail: kemgrad@kem-grad.hr
www.kem-grad.hr
DODACI ZA BETON I MORT

OPLATNA ULJA
VLAKNA ZA BETON I ESTRIH
DODACI ZA ESTRIH I RUBNE TRAKE

HIDROIZOLACIJA NA BAZI CEMENTA
SREDSTVA ZA PRANI BETON (KULIR BETON)
KEM-GRAD uvijek
pravo rjeenje
Napomena: Tono ovako treba izgledati njihov oglas (1/4), s time da ele utu
podlogu
Trebate li dodatke za beton, mor t i estrih, oplatna ulja i price,

hidroizolacije na bazi cementa, vlakna za beton, S-N vezu, zatitu
svjeeg betona, sredstva za prani beton ili energetski uinkovite
boje s punim povjerenjem obratite se tvrtki KEM-GRAD d.o.o.
koja u svojoj ponudi ima proizvode renomiranih proizvoaa
graevinske kemije
EM-GRAD d.o.o. je pouzdan i kompetentan partner za sve

vae zahtjeve iz podruja graevinske kemije.

Superplastifikatori dodaci namijenjeni za jako smanjenje
potrebe za vodom za standardnu konzisteciju betona, za bolju
kvalitetu betona.
Super mel konc. doziranje: 0,4-2,3% na masu cemen
ta
Leiquol 2000 doziranje: 0,2-0,8% na masu cementa.
Sukladni su zahtjevima norme HRN EN 934-2:2010.
Tvorniku kontrolu proizvodnje provodi Institut IGH d.d. Zag
reb.
DODACI ZA ESTRIH, RUBNE TRAKE I FOLIJE ZA ZVUNU
IZOLACIJU
1. Dodaci za estrihe djeluju plastificirajue, poboljavaju ob
radljivost, omoguavaju lagano zagla ivanje te poboljavaju
sposobnost zadravanja vode.
Dodatak za estrihe ES-100 konc. doziranje: 1 dvostruka
vreica (110 ml) na 200 l vode ili 0,03% na masu cementa
76
Dodatak za estrihe FB 200 doziranje:
1 kg na 200 l vode ili 0,25% na masu ce
menta.
2. Rubna traka za estrih traka iz pjenaste
polietilenske folije:
1 rola = 50 m duine, debljina: 5 mm i
visina: 80,100 i 150 mm.
3. Folija za zvunu izolaciju pjenasta po
lietilenska folija:
1 rola = 12,5 m2 ili 50 m2, debljina: 6 mm,
irina: 1 m, duina: 12,5 m ili 50 m.
OPLATNA ULJA I PRICE
OPL ATNO UL JE FTM i KEROTREN su biolo
ki razgradljiva, njemaka oplatna ulja. Upot
rebljavaju se za sve vrste oplata, a posebno
su pogodna za oplate kod izrade spremnika
za vodu (zbog nekodljivosti za vode) i kod
izrade betonskih elemenata i galanterije.
OPL ATOL 16 je oplatno ulje za drvene i
metalne oplate.
Najbolji rezultati i najmanja potronja se

postie upotrebom specijalnih (profesional
nih) prica pod tlakom za oplatna ulja. Za 6
lit.ulja.
OPL ATNO UL JE FTM potronja: 1 lit.
za 50-70 m2 oplate
KEROTREN potronja: 1 lit. za 50-90
m2 oplate
OPL ATOL 16 potronja: 1 lit. za 4050 m2 oplate.
bine ispiranja (0,1-0,7 mm) i razliite veliine

zrna agregata (0-4 mm do 16-32 mm). Mala
potronja: oko 100 g/m2.
LAK ZA KULIR BETON PRO 50
LAK ZA KULIR BETON PRO 200.

CERESIT CR 65 jednokomponentni
vodonepropusni premaz. Nanosi se etkom
ili lopaticom. Potronja: 3,0-5,0 kg/m2.
CERESIT CR 166 fleksibilni dvokom
ponentni vodonepropusni premaz. Nanosi se
etkom ili lopaticom. Potronja: 3,0-5,0 kg/
m2 .
Polipropilenska vlakna slue za mikroarmira
nje betona i estriha.
Potronja: 600-900 g/m3.
VER FIBER
MULTIFIL 12
B-STRATOS.
elina vlakna zamjenjuju armaturnu
mreu. Doziranje: 20-30 kg/m3 betona.
DRAMIX RL 45/50 BN
DRAMIX RC 65/60 BN
DRAMIX RC 80/60 BN.
SREDSTVA ZA PRANI BETON (KULIR
BETON)
To su deaktivatori povrine u obliku laka i ko
riste se kod izrade kulir ploa, kulir fasada i
betonske galanterije. Postoje za razliite du
Potraite nas na adresi:

KEM-GRAD d.o.o.
Zagrebaka 150
10370 Dugo Selo
www.kem-grad.hr
KEM-GRAD d.o.o.
KEM-GRAD d.o.o.
za proizvodnju,
graditeljstvo,
trgovi
za proizvodnju,
graditeljstvo, trgovinu
i zastupanje
HR - 10370
DUGO SELO, DUGO
Zagrebaka SELO,
150
HR-10370
Zagreba
tel. 01/
2754 100
200; 01/ 2751 100
tel. 01/2754
200; 01/2751
fax: 01/2754
823
fax: 01/2754
823
kemgrad@kem-grad.hr
e-mail:e-mail:
kemgrad@kem-grad.hr
www.kem-grad.hr
www.kem-grad.hr

DODACI ZA ESTRIH I RUBNE TRAKE
DODACI ZA ESTRIH I RUBNE
OPLATNA ULJA
HIDROIZOLACIJA NA BAZI CE
SREDSTVA ZA PRANI BETON
OPLATNA ULJA
SREDSTVA ZA PRANI BETON
ENERGETSKI UINKOVITE BOJE (KULIR BETON)

77
Tekst: Vladimir Makoter, ing. gra.
Krovovi i klimatske
promjene
Klimatske promjene vjerojatno neemo moi zaustaviti, no njima
se s vie ili manje uspjeha moemo prilagoditi, kako u svim
segmentima ivota, tako i u gradnji krovova
d kada su se prva potkrovlja obinih

tavana poela koristiti kao stambeni
prostori postalo je jasno da krov nije
samo membrana koja zgradu odvaja
od atmosferskih oborina, nego sloen sus
tav koji mora zadovoljiti niz zahtjeva kako bi
uspjeno udovoljavao svim svojim zadaa
ma kroz vie desetljea.
Krov iz okolice Zagreba koji je unitila pijavica
78
FUNKCIJA KROVOVA
U naim klimatskim uvjetima krov mora ti
titi graevinu od oborina (kie, snijega, tu
e), vjetra, hladnoe, vruine i vatre. A kada
potkrovlje koristimo kao stambeni prostor,
kroz krovne plohe mora ui dovoljno svjetla
i zraka.
U funkcionalnom smislu krov mor a pred
stavljati sklad nosive kons trukcije, pokrova
krova, svih prodor a kroz krovnu povr inu
(prozor i, dimnjaci, ventilacije, oduci, an
tene), sust ava odvodnje obor inskih voda s
krovit a i raznih dodatnih elemenat a: snje
gobr ani, klima ur eaji, sust avi fotonapon
skih kolektor a, sust avi solarnog grijanja,
gromobr anski sust avi te razne druge ins ta
lacije.
Krov e zatititi zgradu od oborina ako mu
je povr ina izgraena tako da ne propusti
oborinsku vodu u bilo kojem njezinom ob
liku, nego je odvodi izvan zgrade. Povrinu
krova treba izvesti u nekom padu, to vei
nagib krovnih ploha to je bre otjecanje
neeljene vode. Kod ravnih krovova se isto
odvodi voda s krovnih ploha, no ti nagibi su
toliko maleni da kaemo da je kod ravnih kro
vova dozvoljeno da voda na njima stoji.
Ako se eli sprijeiti nagomilavanje snijega, krovne povrine moraju biti izvedene od
takvih materijala i u padu koji e omoguiti
brzo klizanje veih snjenih masa s krovnih
ploha.
Nasuprot tome, ako se eli sprijeiti kliza
nje snjene mase s krova to je osobito va
no u gradskim sredinama, nuno je izvesti
krovne plohe s odgovarajuim pravilno izve
denim sustavom snjegobrana.
Krov mora biti pokriven materijalima koji
su otporni na udarce tue, dok nosiva krovna
konstrukcija mora odolijevati tlaku i udarci
ma vjetra.
Zatita od hladnoe i vruine rjeava se
unutar slojeva konstrukcije kosog ili ravnog
stropa koritenjem razliitih izolacijskih ma
terijala, no ona ima veliku vanost u ukup
noj kvaliteti krova s obzirom da utjee na
trajnost konstrukcije i pokrova. Ne smije se
zaboraviti naglasiti da toplinske izolacije svo
ju funkciju ost varuju iskljuivo 'u suradnji' s
ventiliranim krovovima.
Pojmovi kao to su vodonepropusnost,
vjetronepropusnost i paronepropusnost su
klju kvalitetnih, zdravih i dugotrajnih kro
vova.
Zatita od vatre ost varuje se pokrivanjem
krovnih povr ina vatrootpornim materijalima,
a krovna konstrukcija se ovisno o materijalu
dodatno zatiuje ili se izvodi na nain da se
izbjegavaju materijali koji su lako zapaljivi.
KLIMATSKE PROMJENE
Jedno je sigurno svi pokazatelji i sva mje
renja elemenata vremenskih uvjeta jasno
upuuju na zakljuak da su klimatske pro
mjene ve nastupile. Postoje razliita nes
laganja znanstvenika oko toga kakve e bi
ti krajnje posljedice ovih promjena na ivot
ljudske vrste na naemu planetu. No, zaklju
ak je isti nestabilnost vremenskih uvjeta
e biti konstanta iduih desetljea. To znai
da u cijelom svijetu, a tako i u naim kraje
vima moemo oekivati izuzetno blage zime
te kina i svjea ljeta, ali i dugake zime pra
ene obilnim snjenim padalinama i izuzetno
niskim temperaturama, kao i suna i vrua
ljeta nesnosna za ivot. Sve ove klimatske
prilike e biti praene naglim promjenama
temperature zraka, brzine vjetra i koliine
oborina.
Naglasak i panju treba usmjeriti na sna
ne vjetrove, te ekstremno vrua ljeta i povre
mene ekstremno hladne zime praene rekor
dnom debljinom snjenog pokrivaa.
KAKO GRADITI K ROVOVE?
NOSIVE KROVNE KONSTRUKCIJE
projektirati i graditi tako da mogu odoljevati
veim optereenjima nego do sada veim
koliinama snijega i jaim udarima vjetra, a
ujedno moraju dozvoliti i dati dovoljno mjes
ta za ugradnju dovoljne koliine toplinske
izolacije.
TOPLINSKA IZOL ACIJA ne smijemo
vie razmiljati da nas toplinska izolacija titi
iskljuivo od hladnoe jer vrua ljetna raz
doblja bez dovoljne koliine toplinske izolaci

je mogu uiniti ivot u potkrovlju nesnoljiv.
Koliine toplinske izolacije, ako govorimo o
mineralnim vunama trebale bi se kretati od
26 cm na vie. To se moe postii kombi
niranim postavljanjem toplinske izolacije iz
meu i iznad drvenih rogova nosive krovne
konstrukcije.
KROVNE FOLIJE (visokoparopropus
ne/vodonepropusne) da bi se ost varili
uvjeti vodonepropusnosti i vjetronepropus
nosti kroz dugi niz godina treba koristiti naj
kvalitetnije troslojne ili etveroslojne krovne
folije. Potrebno je sve uzdune i poprene
preklope krovnih folija zalijepiti, a na bla
im krovnim nagibima zabr t viti i sve prodore
spojnih elemenata (avli i vijaka), nadalje oko
svih prodora kroz krovne povrine potrebno
je uzdignuti krovne folije i slijepiti ih za pod
logu trajnoelastinim ljepilima/brt vilima, sva
otvorena mjesta u folijama (npr. u kutevima
oko krovnih prozora) treba zatvoriti ili koma
dima folije ili tipskim samoljepljivim trakama
za krovne folije.
PARNE ZAPREKE (nepropusne ili sla
boparopropusne folije) koje ne dozvoljavaju
ulaz velikih koliina vodene pare iz prostora
potkrovlja u slojeve krova, osobito u toplin
sku izolaciju gdje neeljena vodena para kon
denzira. Onog trenutka kada imamo dovoljnu
koliinu kondenzirane vode u toplinskoj izo
laciji ta izolacija vie ne slui svojoj svrsi. Da
bi zadovoljili uvjet paronepropusnosti, parne
zapreke je takoer kao i krovne folije potreb
no slijepiti na svim preklopima, te zatvoriti i
slijepiti sve otvore na foliji oko raznih prodo
ra kroz krovnu plohu.
KONSTRUKCIJA ISPOD POKROVA
KROVA mora zadovoljiti nekoliko uvjeta:
omoguiti kontinuirano strujanje zraka u
svim godinjim dobima izmeu krove folije
i pokrova krova, uzdune letve ili uzdune
gredice moraju biti pravilno dimenzionirane
i dovoljno visoke da bi zrak neprestano stru
jao od dna krovne plohe gdje ulazi do vrha
krovne plohe gdje izlazi, osim dovoljno vi
sokih uzdunih elemenata, treba omoguiti i
dovoljne velike otvore na dnu i na vrhu krov
ne plohe kroz koje zrak ulazi/izlazi. Ova pod
konstrukcija mora biti pravilno privrena
za nosivu konstrukciju kako je snani vjet
rovi ne bi podigli za to u zadnje vrijeme ima
dovoljno primjera, spojna sredstva (avli ili
jo bolje vijci) trebaju imati dovoljnu duljinu
da odole silama koje se stvaraju kod snanih
vjetrova. Razmaci meu poprenim letvama
trebaju biti pravilno odreeni s obzirom na
pad krovnih ploha i vrstu krovnog pokrova.
POKROV KROVA s obzirom na ues
talost snanih vjetrova u cijelom svijetu,
oekuje se preporuka proizvoaa da se svi
krovni pokrovi bez obzira na vrstu materijala,
veliinu ili oblik dodatno uvruju avlima,
vijcima i tipskim spojnicama po mogunosti

da ti spojni materijali budu pocinani ili jo
bolje izraeni od nehraajuih metala ili le
gura.
SNJEGOBR ANI u podrujima gdje se
oekuju snjene padaline najbolja zatita od
snjenih lavina s kosih krovova je kombina
cija linijskih i tokastih snjegobrana, s time
da tokasti snjegobrani ne bi smjeli biti pos
tavljeni na manje od 70% krovne plohe i to
tono prema odreenim shemama postave
koji se odreuju s obzirom na oekivane ko
liine snjenih padalina, nagib krovnih ploha
i vrstu pokrova krova,
SOL ARNI FOTONAPONSKI SUSTAVI I
SOL ARNI KOLEKTORI ZA PRIPREMU TOP
LE VODE ako se ovi kolektori postavljaju
u nivou pokrova krova, potrebno je koristi
ti posebne krovne folije koje mogu izdrati
temperature od 120C koje se mogu razviti
ispod kolektora tokom ljetnog razdoblja.
KROVNI PROZORI ugra ivati krovne
prozore koji zadovoljavaju najvie standar
de sigurnosti i toplinskih zatita, te koristi
ti vanjske zatite od topline/hladnoe, kao i
unutarnja sjenila s istom svrhom.
LIMARSKI DETAL JI preporuka je na
dnu krovnih ploha postaviti okapne limove
ispod krovne folije da u sluaju prodora vode
kroz krovnu plohu voda iskapa na dnu pre
ko svih rubova krova, ali potrebno je i ispod
prvog reda pokrova krova postaviti podlone
limove koji e odvesti vodu u horizontalni li
jeb i jo vanije onemoguiti snanim udari
ma vjetra ulaz ispod krovnog pokrova.
PRILAGODBA SPECIFINOSTIMA
ODREENOG LOKALITETA
Osim svih ovih savjeta potrebno je prilagoditi
se i posebnim uvjetima lokalnih podruja na
kojima se gradi ili obnavlja krov. Negdje e
arhitektura presuditi o konanom izgledu i
odabiru pokrova, a negdje e utjecaj morske
soli odrediti koju vrstu graevinske limarije i
spojna sredstva smijemo koristiti.
U svakom sluaju 'krov nad glavom' e
uvijek biti pojam o kojem se govori s po
tovanjem.
Klimatske promjene vjerojatno neemo
moi zaust aviti, no njima se s vie ili manje
uspjeha moemo prilagoditi, kako u svim seg
mentima ivot a, tako i u gradnji krovova.
MAKOTER
krovopokrivako graevinski obrt
Bisaka 21, Zagreb
E-mail: makoter@makoter.hr
www.makoter.hr
79
Protuklizni premazi
za podove
Tvrtka isto d.o.o. iz Zagreba nudi usluge nanoenja ekolokih
protukliznih premaza na inae skliske povrine, smanjujui tako
njihovu klizavost
rotuklizni premaz je potpuno bezo

pasan proizvod, bez neugodnih miri
sa, 98 posto biorazgradiv, to ga ini
prikladnim i za zatvorene prostorije.
Moe se nanositi na podloge na mineral
noj bazi, keramike ploice, beton, mramor,
terazzo, emajl, glazure i ostale skliske pov
rine.
Proizvod ne mijenja izgled ni strukturu
povr ine.
Podruja primjene
Protuklizni premazi su idealni za tretmane
podova:
tvornica
80
javnih prostora
starakih domova
ulaznih prostora
dvorana
oko bazena
pjeakih prijelaza
kuhinja
kupaonica.
Vrhunska otpornost na masnou,
vlagu i otapal a
Protuklizni premaz za porozne materijale,
koji se moe koristiti vani i unutra, prozirne
je boje. Prua vrhunsku otpornost na mas
nou, vlagu i otapala. Slui za beton, terr a
cotu, ciglu kao i mnoge druge nepolir ane

podloge (brak i sivac, ist arski canfanar i
ost ale vrs te kamena).
ISTO d.o.o.
Fraterica 42 a
10 000 Zagreb
Tel: 01/3777-408
Fax:01/3701-805
E-mail: cisto@cisto.hr
www.cisto.hr
Prostor za nove ideje

TECEdrainline tu kanalica u ravnini poda
TECE d.o.o.
Fallerovo etalite 16
HR-10000 ZAGREB
T: +385 1 3079 000
F: +385 1 3079 048
E: info@tece.hr
www.tece.hr
Novo u asortimanu TECEdrainline je nevidljiva ravna

kanalica za prirodni kamen s nosaima od plemenitog
elika. Podovi od prirodnog kamena imaju svoj nepog
reivi arm. Meutim, instalacija u takvu vrstu poda, es
to je i vrlo nepraktina. TECE je zato razvio posebnu ka
nalicu za prirodni kamen koja ini instalaciju i brtvljenje
mnogo jednostavnijim. Za vie sigurnosti, postojanosti i
pouzdanja u TECEdrainline kanalice, TECE je u suradnji
s partnerima, proizvoaima hidroizolacija, uveo certifi
ciran sustav hidroizolacije Sealsystem.
Dizajnirani pokrovi iz TECE-a ispitani su u skladu s DIN
EN 1253 i mogu se koristiti za razred optereenja K3 (op
tereenje do 300 kg). Stakleni pokrovi izraeni su od jed
nostrukog sigurnosnog stakla u skladu s DIN EN 12150
i DIN 1249.
Za laki odabir modela tu kanalice, TECE vam nudi
konfigurator pomou kojeg je mogue definirati razliite
izvedbe tu kanalica u kombinaciji s razliitim pokrovi
ma.
Konfigurator i vie informacija o TECE proizvodima pot
raite na www.tece.hr.
Uz inovativna rjeenja iz kue TECE, prostor za tuiranje
kao i dizajniranje kupaonice dobivaju novu dimenziju.
Pored nadolazeeg trenda kojim kupaonica postaje wel
lness oaza u vlastita etiri zida, sve se vie javlja pot
reba za stanovima bez prepreka. Uslijed demografskih
promjena, onesposobljenost, nesrea ili starosna dob
samo su neki od razloga zato su osobe onemoguene
u svojim kretanjima ili trebaju invalidski stolac. Za njih je
vano, da ne samo javne graevine, nego i njihovi do
movi budu dizajnom i ureenjem prilagoeni za slobod
no kretanje.
Sustavom TECEdrainline tu kanalica, koje su ugraene
u razini poda, omogueno je nesmetano kretanje, bez
prepreka ili stepenica, u cijeloj kupaonici.
TECEdrainline je kanalica za odvod vode izraena od
nehrajueg elika koja se moe postaviti bilo gdje u
prostoru te integrirati u podne keramike ploice.
Dosadanja kruta ogranienja zamjenjuje neoekivana
sloboda kretanja. Tuiranje u razini poda ne samo da je
ugodnije i sigurnije, nego i optiki djeluje oputenije: ak
i male kupaonice djeluju prostranije.
Tu kanalica izraena je bez procjepa i vijaka i time vr
lo jednostavna za ienje i odravanje uz visok stupanj
higijene. Dostupne su u ravnoj i kutnoj izvedbi u raznim
standardnim veliinama te time mogu zadovoljiti razliite
zahtjeve prostora i korisnika.
TECEdrainline asortiman sastoji se od sedam razliitih
dizajniranih reetaka od plemenitog elika u poliranoj ili
etkanoj obradi te utora plate koji omoguava adapta
ciju u skladu s pokrovom poda. Takoer u ponudi kana
lice sa staklenim umetkom u tri razliite boje: bijela, crna
i zelena.
Staklena izvedba mogua je samo na ravnim kanalica
ma.
TECEdrainline s oploenim tijelom kanalice.
sanitarije&instalacije
Novost u ponudi LIV

aktivacijskih tipki
Nova linija proizvoda nadahnuta je svijetom glazbe
roizvodi sanitarne tehnike LIV su visokofunkcio

nalni i izraeni vodei rauna o izdrljivosti i priro
di oko nas te za korisnika ugodnu upotrebu. Odli
kuje ih istanan dizajn, elegantan oblik, kvalitetni
materijali i jednostavna montaa.
U dizajnerski savrenim i upotrebljivim proizvodima
udruuju se suvremeni dizajnerski i tehniki trendovi te
prirodni materijali. LIV proizvodi bit e nadogradnja svake
kupaonice jer su stvoreni s milju na vas, korisnike i vae
zadovoljstvo.
Inspirir ani za istraivanje
Harmonija. Savr ena usklaenost. Nije li to sve za im
stalno udimo? Na svim razinama: u odnosima, u sebi, u
okoliu kojemu pripadamo i naravno, u kupaonici
Usklaenost zvuka, pokreta i oblika u stvaranju harmo
nije vodilo nas je u svijet glazbe i glazbenih instrumenta
traei inspiraciju za novu liniju aktivacijskih tipki.
Aktivacijska tipka KEY
Klju za svaku simfoniju

Aktivacijsku tipku KEY odlikuje dizajn koji e vjeno odli
no izgledati u ambijentu. Jednostavne i iste linije odlino
se uklapaju u harmoniju prostora.
Iz aberi svoj vlastiti tempo
Usklaenost pokreta ruke i oblika aktivacijske tipke TEM
PO omoguuju intuitivno aktiviranje.
Novu liniju aktivacijskih tipki odlikuje iznimna dizajner
ska savr enost, preciznost izrade i nepogreiva funkcija
tipki. Izraene su od visokokvalitetnog ASA materijala i
prilagoene dvokoliinskom ispiranju ime doprinosimo
zatiti okolia i odgovornoj upotrebi vode. Odlino se
uklapaju u sve moderne sanitarne ambijente, a u starije
prostore unose daak svjeine.
Sve novosti o aktivacijskim tipkama i drugim proizvo
dima LIV moete pratiti na web stranicama www.liv.si i
www.livclub.eu.
84
Aktivacijska tipka TEMPO
Water.
Changing our world
into Eden.
Fluidmaster d.o.o.
T: +386 5 728 37 00
www.liv.si
grijanje&klima
Superiorni
Daiseikai 8
Toshiba je predstavila novi top model klima ureaja koji
ost varuje najviu energetsku uinkovitost i pritom
oduevljava modernim, jednostavnim dizajnom i naprednim
funkcionalnostima.
otpuno nova izvedba prednjeg panela s prozranom maskom i

pozadinskim simbolom koji se pojavljuje prilikom ukljuivanja
ureaja nudi uistinu doivljaj premium klimatizacijskog proiz
voda.
Maksimalni postignuti koeficijenti energetske uinkovitosti potvr
da su napredne inverterske tehnologije koju je razvio, implementi
rao i uspjeno nadograuje ovaj japanski brend, iz godine u godinu.
Ureaj postie SEER 9,1 i SCOP 5,2 ime je korisnicima osigurana
najvia energetska uinkovitost i najvii energetski razred (A+++
u grijanju i hlaenju).
Za najviu kvalitetu zrak a

Super Daiseikai 8 opremljeni su dvostrukim rotacijskim kompreso
rima koji su u potpunosti usklaeni s najstroim zahtjevima LOT10
europske regulative. Osim toga, Daiseikai 8 panju plijeni brojnim
funkcijama, poput Super ionizatora koji uz podr ku plazma filtera ak
tivno djeluju protiv oneienja u zraku. Siuni ioni, veliine jednog
nanometra okruuju neeljene estice prljavtine, bakterija i virusa
te ju u potpunosti neutraliziraju kako bi korisnici uivali u najvioj

kvaliteti zraka.
Novost je i daljinski upravlja s LED pozadinskim osvjetljenjem,
koje je po elji mogue i ugasiti. Ureaj je standardno opremljen
funkcijom samoienja koja po zavr etku rada u potpunosti osui
izmjenjiva topline ime se sprjeava nastanak tetnih estica na
najizloenijem dijelu unutarnje jedinice.
Ureaj je raspoloiv u tri uina 2,5 / 3,5 i 4,5 kW, a podruje rada
kree se od 15C u reimu grijanja do +46C u reimu hlaenja.
Uz minimalni utroak elektrine energije rije je o idealnom urea
ju za korisnike koji sve potrebe grijanja i hlaenja ispunjavaju klima
ureajem.
Vie informacija o ureaju moete potraiti na web stranici www.
klimatizacija.hr ili na broj telefona 0800 0077.
ODRAVANJE
STABILNIH 8C
unkcija koju e cijeniti svi vlasnici vi

kendica, apartmana ili openito nek
retnina u kojima zimi ne borave esto.
Ova funkcija omoguava odr avanje
temperature u interijeru od 8C ime se
sprjeava zale ivanje i pucanje cijevi insta
lacija. Ukljuuje se pritiskom na tipku da
ljinskog upravljaa.
86
K L I M AT I Z A C I J A
Toshiba Estia
VIJ
I
DLJ
JT
NA
Savren partner
za svaki dom
ICA
ALINE
Z
I
D PL
TO
Toshiba Daiseikai 8
SEER 9,1 (
SCOP 5,2 (
PR
OF
Toshiba Super Digital Inverter

Projektirana za rad
24 sata dnevno,
365 dana u godini
Z
ESI A
ON
AL
CE
Toshiba Avant 6
3 godine jamstva
SN
JAMAJD
ST UIM
VO
M
SVE, BA SVE O KLIMA UREAJIMA SAZNAJTE NA:
BESPLATNI TELEFON 0800 0077
Meunarodni sajam investicija, industrije i usluga

Budite i vi sudionik gospodarskog dogaaja
od nacionalnog znaaja
Zagrebaki velesajam
Avenija Dubrovnik 15
10020 Zagreb
Hrvatska
gradovi-i-regije@zv.hr
www.zv.hr
Svakog mjeseca potraite novo izdanje

asopisa PRO Gradnja u PDF-u na
www.progradnja.hr
elite li Vau vijest objaviti na web stranici

www.progradnja.hr, piite nam na e-mail:
redakcija@letak-naklada.hr.
elite li Va banner objaviti na web stranici
www.progradnja.hr, obratite nam se na
e-mail: marketing@letak-naklada.hr.
$17,&5$.z+'
*EFBMOPSKFqFOKF
[BBSNJSBOFCFUPOF
7MBLOB[BBSNJSBOKFCFUPOB
6HSBVKFTFVCFUPOTLFQPEMPHFLPNFSDJKBMOJIQSPTUPSB TUBNCFOJI

PDQMHQD
L
SXNRW
PCKFLBUB USHPWBLJIDFOUBSB JOEVTUSJKTLJIIBMB

1SFEOPTUJVPEOPTVOBQPMJQSPQJMFOTLBWMBLOB
7FBWMBOBWSTUPB

7JqFTUSVLPCPMKJNPEVMFMBTUJOPTUJ

#PMKBQPWF[JWPTUTCFUPOPN

+FEOPTUBWOJKBVHSBEOKB

4QFDJGJOBUFsJOBTMJOBCFUPOVTBWSqFOBEJTQFS[JKB
1SFQPSVFOPEP[JSBOKFHN
4QSFBWBTUWBSBOKFQVLPUJOBVTMJKFEQMBTUJOPHTLVQMKBOKBUF
QPCPMKqBWBTQFDJGJOBTWPKTUWBCFUPOB QPEOJIQPWSqJOB sCVLB

.BLTJNBMOBVJOLPWJUPTUVLPNCJOBDJKJTNSFsJDPN[BBSNJSBOKF
CFUPOTLJIQPEMPHB13*."'-03
,&-5&,4EPPUWPSOJDFUFLTUJMB
.BMBfWBSB ,BSMPWBD
FNBJMJOGP!LFMUFLTIS
5FM'BY
XXXLFMUFLTIS
www.lim-mont.hr
info@lim-mont.hr
Dimnjaci!
.RDNVLMDOQL
elementi
o785%2pGLPQMDFL
- izolirani (troslojni) dimovodni elementi
Dimovodi
1HULVNLUDMWH
s improvizacijama!
A1 - Jednostijeni dimovodni elementi

A2 - Izolirani dimovodni elementi
$3ULNOMXQLHOHPHQWLRGDOXPLQLMDGHEPP
$3ULNOMXQLHORGDOXPLQDWDGHEPPRERMHQL
A4 - Jednostijeni dimovodni elementi na navoj
$,]RODFLMD]UDN
$2YDOQLHOHPHQWL
$.RDNVLMDOQLGLPRYRGQLHOHPHQWL
A8 - Izolirani dimovodni elementi s prirubnicama
$3ULNOMXQLHOHPHQWL]DSHLQDNUXWDJRULYD
| GODINA XI. | BROJ 100 | TRAVANJ 2014. |
Nai dimovodni elementi posjeduju

VYXSRWUHEQXDWHVWQXGRNXPHQWDFLMX
YH]DQXX]XSRUDEX

(koriste se kod fasadnih plinskih troila)
3ULNOMXQLHOHPHQWL
]DSHLQDNUXWDJRULYD
Gibljive cijevi
Ventilacija
Profili za pregradne zidove

i sputene stropove
*UDHYLQVNDOLPDULMD
Perforirani limovi
3HUIRULUDQLQRVDLNDEHOD
i zatitne SAPA cijevi
Priklju~ni elementi
za pe}i na kruta goriva
(kamine), izvedeni su iz
HV-lima (hladno valjani),
debljine 2.0 mm.
Bojenje bojama otpornim na temperature
GR & FUQH L VLYH
ERMH LOL SODVWLILFLUDQMH
bojama otpornim na
WHPSHUDWXUH GR
& FUQH L VLYH ERMH
garantira otpornost na
visoke
temperature,
a svojim atraktivnim
izgledom svi elementi
uklapaju se u ure|eni
interijer.
Za sanaciju dotrajalih GLPQMDND

- jednostijeni dimovodni elementi
Izolacije cjevovoda
9LQRJUDGDUVNLVWXSRYL
Limopor EPS Stiropor
Profilirani limovi i izolirani limeni paneli

73#"/07&$ #3BEJB
42232 Do n j i Ma r t i j a n e c
H R VAT S K A ( C R OAT I A )
tvrtka za proizvodnju limenih

proizvoda, trgovinu i usluge
MB:
OIB:
EORI:
PDV ID:
3449874
66502008806
HR66502008806
HR66502008806
Kontejneri
6 Q M B F O J U F N F M K O J L B Q J U B M 51.000.000,00 kn
IBAN: H R 5 1 2 3 6 0 0 0 0 1 1 0 1 7 4 4 8 5 2
IBAN: HR5724840081102450980
Te l e f o n : + 3 8 5 ( 0 ) 4 2 4 0 5 1 4 0
Te l e f a x : + 3 8 5 ( 0 ) 4 2 4 0 5 1 4 4
S W I F T: Z A B A H R 2 X
S W I F T: R Z B H H R 2 X
(6.774.000,00 EUR)
;"(3&#","#"/,"EE;"(3&#
RAIFFEISEN BANK AUSTRIA d.d. ZAGREB
E-mail: info@lim-mont.hr
We b : w w w. l i m - m o n t . h r
Vlasnik: ,BUBSJOB.FFSBM
Direktor: ,BUBSJOB.FFSBM
Kako izgleda budunost?

Novo Izdanje 1

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Novo Izdanje 1

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

www.lim-mont.

- izolirani (troslojni) dimovodni elementi

A1 - Jednostijeni dimovodni elementi

| GODINA XI. | BROJ 100 | TRAVANJ 2014. |

Nai dimovodni elementi posjeduju

(koriste se kod fasadnih plinskih troila)

Profili za pregradne zidove

Za sanaciju dotrajalih GLPQMDND

Limopor EPS Stiropor

Profilirani limovi i izolirani limeni paneli

tvrtka za proizvodnju limenih

Kako izgleda budunost?

PCKFLBUB USHPWBLJIDFOUBSB JOEVTUSJKTLJIIBMB

QPCPMKqBWBTQFDJGJOBTWPKTUWBCFUPOB QPEOJIQPWSqJOB sCVLB

Struni asopis za graditeljstvo

Dit Prom d.o.o.

100 BROJEVA S VAMA

Eko ruho PRO Gradnje

T. Krizmana 6, 10090 Zagreb

DR. SC. ANKA MRAK-TARITA,

Murati 16, 10010 Zagreb

Posebna izdanja asopisa PRO Gradnja (Beton, Krovovi,

Novi izlobenoprodajni salon u Rijeci

KVALITETE PRI IZVOENJU

GRADNJA TRAVANJ 2014.

Hrvatski patent mogao

ilustracije i fotografije ne vraamo.

Redakcija pridrava pravo kraenja dopisa. Rukopise,

tednja energije kree

Posjetite nas na naoj web stranici

Posjetite sajam H2O

Uvijek pravo rjeenje

Posljednji krov koji e

asopis PRO Gradnja

Hrvatska struna udruga za

Novost u ponudi LIV

Hrvatska udruga koncesionara

TRAVANJ 2014. GRADNJA

stvu. Kako sam poela dobivati PRO Gradnju oduevila

Ovom prilikom izraavam zahvalu to ste nam omoguili

Razgovarala: Sanja Pakrac Kramari

Dr. sc. Anka Mrak-Tarita, d.i.a.:

otovo da nema dana da iz Ministarstva graditeljstva

Anka Mrak-Tarita, ministrica graditeljstva i prostornoga

GRADNJA TRAVANJ 2014.

Svakog petka Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama

zatite okolia i prirode, Ministarstvom pra

Podaci o osobi koja je izdala energetski certifikat

GRADNJA TRAVANJ 2014.

nain e biti sigurni da ulaze u posao s ovlatenom osobom. Osim

NAJVEI I NAJPOZNATIJI STRUNI SKUP

Kongresni centar Grand Hotela Adriatic

OEKUJU VAS: izlaganja renomiranih strunjaka,

(mogue su izmjene - konani program slijedi nakon 15. travnja 2014.)

ETVRTAK, 8. svibnja 2014.

Tekst: Sanja Pakrac Kramari

ada zateknete studente kako paljivo

GRADNJA TRAVANJ 2014.

hlaenja zgrada. Hlaenje se odvija pomou

rena Tiljar, dipl. ing. iz tvrtke Pana

MPC regul acija za energetski

Tekst i foto: Renato Rajzer, stru.spec.ing.aedif. i mag.ing.geoing.

zvoa radova se kod izvoenja treba

GRADNJA TRAVANJ 2014.

PCKFLBUB USHPWBLJIDFOUBSB JOEVTUSJKTLJIIBMB

QPCPMKqBWBTQFDJGJOBTWPKTUWBCFUPOB QPEOJIQPWSqJOB sCVLB

M. Zamolo, Pravne steevine EU i horizontalni zakoni RH,