Mapa - 2 - Građevinski Projekt - Projekt Građevinske Konstrukcije - DVDTorčec - OVJERENO PDF

Građenje, projektiranje i nadzor nad gradnjom
Trg dr. T. Bardeka 4, Koprivnica,

tel. 048/492-994, fax. 048/492-994
OIB:94583663664
INVESTITOR: DVD Torčec
ADRESA: Podravska 30, Torčec, 48322 Drnje
OIB: 25470824321
NAZIV GRAĐEVINE: Rekonstrukcija zgrade javne i društvene namjene s pratećom

ugostiteljskom namjenom i prenamjena u vatrogasni dom
te izgradnja pomoćne građevine
VRSTA ZAHVATA: Rekonstrukcija osnovne i građenje pomoćne građevine
LOKACIJA: Novoformirana k.č.br. 304, k.o Torčec

(nastala spajanjem postojeće k.č.br. 304 i dijela postojeće k.č.br.305/1,
k.o. Torčec)
ZAJEDNIČKA OZNAKA: 49/2021
OZNAKA MAPE: 49/2021-G-K
REDNI BROJ MAPE: 2
RAZINA RAZRADE: GLAVNI PROJEKT
GRAĐEVINSKI PROJEKT
PROJEKT GRAĐEVINSKE KONSTRUKCIJE
VEDRAN
Digitally signed by VEDRAN PETROVIĆ
GLAVNI PROJEKTANT DN: c=HR, o=HRVATSKA KOMORA
Vedran Petrović, dipl.ing.građ. INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA,

2.5.4.97=VATHR-65080653676,
PETROVIĆ
ou=Identification, sn=PETROVIĆ,
G 4032 givenName=VEDRAN,
serialNumber=PNOHR-56322350733,
cn=VEDRAN PETROVIĆ
PROJEKTANT
Vedran Petrović, dipl.ing.građ.
G 4032 Digitally signed by VEDRAN
PETROVIĆ
DN: c=HR, o=PETGRAD D.O.O.,
2.5.4.97=HR94583663664,
l=KOPRIVNICA, sn=PETROVIĆ,
givenName=VEDRAN,
ODGOVORNA OSOBA U PROJEKTANTSKOM UREDU cn=VEDRAN PETROVIĆ,
Vedran Petrović serialNumber=HR5632235073
3.1.21
Koprivnica, srpanj 2021.

Umnožavanje, pretisak i upotreba izvan namjene i bez odobrenja PETGRAD d.o.o., Koprivnica nije dopušteno.
GLAVNI PROJEKT
Rekonstrukcija zgrade javne i društvene namjene s ZAJEDNIČKA OZNAKA: 49/2021
Građenje, projektiranje i pratećom ugostiteljskom namjenom i prenamjena u MAPA 49/2021-G-K -- GRAĐEVINSKI PROJEKT
nadzor nad gradnjom vatrogasni dom PROJEKT GRAĐEVINSKE KONSTRUKCIJE
Trg dr. T. Bardeka 4, te izgradnja pomoćne građevine Koprivnica, srpanj 2021.
48000 Koprivnica
tel. 048/492-994, Novoformirana k.č.br. 304, k.o Torčec
OIB: 94583663664 (nastala spajanjem postojeće k.č.br. 304 i dijela Stranica 2
postojeće k.č.br.305/1, k.o. Torčec)
OVJERA REVIDENTA
Pregledao ovlašteni revident

za mehaničku otpornost i stabilnost metalnih konstrukcija
Red. br. evidencije HKIG: R23
Digitally signed by
Želimir Frančišković, dipl. ing. građ.
ovlašteni inženjer građevinarstva ŽELIMIR FRANČIŠKOVIĆ
Potpis i
pečat
G 453
Date: 2021.07.12
16:49:57 +02'00'
revidenta:
Hrvatska komora inženjera građevinarstva
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
POPIS SVIH PROJEKTANATA I SURADNIKA KOJI SU SUDJELOVALI U IZRADI GLAVNOG

PROJEKTA
GLAVNI
PROJEKTANT: Vedran Petrović, dipl.ing.građ.
ARHITEKTONSKI PROJEKT
PROJEKTANT: Marina Antolović, mag.ing.arch.,
SURADNIK: Kristina Marić, dipl.ing.građ.
GRAĐEVINSKI PROJEKT – Projekt građevinske konstrukcije

SURADNIK: Marija Đurinek, dipl.ing.građ.
GRAĐEVINSKI PROJEKT – Projekt vodovoda i odvodnje

SURADNIK: Helena Kučina, mag.ing.aedif.
GRAĐEVINSKI PROJEKT – Projekt racionalne uporabe energije i toplinska zaštita zgrade

ELEKTROTEHNIČKI PROJEKT – Projekt elektroinstalacija

PROJEKTANT: Kristijan Šimunija, dipl.ing.el.
STROJARSKI PROJEKT – Projekt termotehničkih instalacija

PROJEKTANT: Dinko Sladoljev, dipl.ing.stroj.
ELABORAT ZAŠTITE NA RADU

ELABORAT ZAŠTITE OD BUKE

Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
POPIS SVIH MAPA I PROJEKTANATA GLAVNOG PROJEKTA
MAPA 1 ARHITEKTONSKI PROJEKT

OZNAKA MAPE: 49/2021 -ARH
PROJEKTANT: Marina Antolović, mag.ing.arch., Petgrad d. o. o. A 4852
MAPA 2 GRAĐEVINSKI PROJEKT – Projekt građevinske konstrukcije

OZNAKA MAPE: 49/2021-G-K
PROJEKTANT: Vedran Petrović, dipl.ing.građ., Petgrad d. o. o. G 4032
MAPA 3 GRAĐEVINSKI PROJEKT – Projekt vodovoda i odvodnje

OZNAKA MAPE: 49/2021 -G-VIO
MAPA 4 GRAĐEVINSKI PROJEKT – Projekt racionalne uporabe energije i toplinska zaštita zgrade
OZNAKA MAPE: 49/2021 -G-F
MAPA 5 ELEKTROTEHNIČKI PROJEKT – Projekt elektroinstalacija

OZNAKA MAPE: 9607/21
PROJEKTANT: Kristijan Šimunija, dipl.ing.el.,
Ured ovlaštenog inženjera elektrotehnike Kristijan Šimunija E 2924
MAPA 6 STROJARSKI PROJEKT – Projekt termotehničkih instalacija

OZNAKA MAPE: 36721-S
PROJEKTANT: Dinko Sladoljev, dipl.ing.stroj., Modular Energy d.o.o. S 1772
ELABORAT ZAŠTITE NA RADU

ELABORAT ZAŠTITE OD BUKE

Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
SADRŽAJ MAPE
A OPĆI DIO
Naslovna stranica 1
Ovjera revidenta 2
Popis svih projektanata i suradnika koji su sudjelovali u izradi glavnog projekta 3
Popis svih mapa i projektanata glavnog projekta 4
Sadržaj mape 5
Izjava projektanta sukladno Zakonu o gradnji 6
B TEHNIČKI DIO
1 TEKSTUALNI DIO 7
1.1 Tehnički opis 8
1.2 Proračun mehaničke otpornosti i stabilnosti 25
1.3 Program kontrole i osiguranja kvalitete 115
1.4 Posebni tehnički uvjeti gradnje i gospodarenje otpadom 142
1.5 Iskaz procijenjenih troškova građenja 143
2 GRAFIČKI PRIKAZI 144
Pregledni nacrti:
OSNOVNA GRAĐEVINA
TLOCRT TEMELJA M 1:100 List 2.1
TLOCRT PRIZEMLJA M 1:100 List 2.2
TLOCRT KATA M 1:100 List 2.3
TLOCRT KROVNE KONSTRUKCIJE M 1:100 List 2.4
PRESJEK A M 1:100 List 2.5
PRESJEK B M 1:100 List 2.6
POMOĆNA GRAĐEVINA – STUP ZA SUŠENJE VATROGASNIH CIJEVI
POGLED M 1:50
DETALJ SIDRENJA M 1:20 List 2.7
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
IZJAVA PROJEKTANTA SUKLADNO ZAKONU O GRADNJI

Izjava br. 49/2021-G-K
Temeljem članka 70. Stavka 1. Zakona o gradnji (NN 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) dajem izjavu o usklađenosti glavnog
projekta – GRAĐEVINSKI PROJEKT – PROJEKT GRAĐEVINSKE KONSTRUKCIJE oznake projekta 49/2021-G-K iz
srpnja 2021. godine s prostornim planom i drugim propisima, posebnim uvjetima, uvjetima priključenja, Zakonom o
gradnji, tehničkim propisima i drugim propisima donesenim na temelju Zakona o gradnji te drugim propisima kojima se
uređuju zahtjevi i uvjeti za građevinu te pravilima struke.
Zakoni:
Zakon o gradnji (NN 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19)
Zakon o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19)
Pravilnici:
Pravilnik o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (NN 118/19, 65/20)
Prostorni planovi:
Prostorni plan uređenja Općine Drnje (SG 6/06, 7/06-ispr., 1/12, 3/17, 13/17-pročišćeni tekst i 3/21)
Posebni uvjeti i uvjeti priključenja:
Općina Drnje, HR-48322 Drnje, Trg kralja Tomislava 29
KLASA: 350-05/21-01/02, URBROJ: 2137/04-24-4 od 25. lipnja 2021.godine – nema posebnih uvjeta i uvjeta
priključenja
Županijska uprava za ceste Koprivničko-križevačke županije, HR-48260 Križevci, I. Z. Dijankovečkog 3
- utvrđeni uvjeti priključenja - Posebni uvjeti, KLASA: 340-09/21-03/174, URBROJ: 2141-06-376-06-762/2021 od
28.06.2021. godine
KOPRIVNIČKE VODE d.o.o., HR-48000 Koprivnica, Ulica Mosna 15a
- utvrđeni uvjeti priključenja – Uvjeti priključenja, broj: 81/2021; Koprivnica, 25.06.2021. godine
Hrvatske vode, VGO za Muru i gornju Dravu, HR-42000 Varaždin, Međimurska 26b
KLASA: 325-01/20-18/0006219, URBROJ: 374-26-1-21-3 od 01.07.2021. godine
Ministarstvo unutarnjih poslova, Ravnateljstvo civilne zaštite, Područni ured civilne zaštite Varaždin, Služba
civilne zaštite Koprivnica, Odjel inspekcije, HR-48000 Koprivnica, Trg Eugena Kumičića 18
utvrđeni posebni uvjeti - Posebni uvjeti, 214-02/21-03/6111, 511-01-393-21-2 od 29. lipnja 2021. godine
Državni inspektorat, Područni ured Varaždin, Sanitarna inspekcija, HR-42000 Varaždin, Stanka Vraza 4
- utvrđeni posebni uvjeti – Sanitarno tehmički uvjeti i uvjeti zaštite od buke, KLASA: 540-02/21-03/7028,
URBROJ: 443-02-04-15-21-2, Koprivnica 25.06.2021. godine
Državni inspektorat, Područni ured Varaždin, Služba za nadzor zaštite na radu, Ispostava Koprivnica, HR-48000
Koprivnica, Taraščice 2
KLASA: 116-01/21-11/805, 443-02-04-15-21-2 od 02. srpnja 2021. godine
HEP-Operator distribucijsog sustava d.o.o., Elektra Koprivnica, HR-48000 Koprivnica, Hrvatske državnosti 32 –
nema posebnih uvjeta i uvjeta priključenja
Hrvatska Regulatorna agencija za mrežne djelatnosti, HR-10110 Zagreb, Ulica Roberta Frangeša Mihanovića 9 -
utvrđeni posebni uvjeti, KLASA: 361-03/21-01/10185, URBROJ: 376-05-3-21-02 od 29.06.2021. godine
Ministarstvo kulture i medij, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Bjelovaru, HR-43000
Bjelovar, Trg Eugena Kvaternika 6 – Obavijest o nenadležnosti za utvrđivanje posebnih uvjeta, KLASA: 350-
05/21-28/000051, URBROJ:2137/1-05/10-21-0003, od 24.06.2021.
Projektant: Vedran Petrović, dipl.ing.građ., u Koprivnici, srpanj 2021. godine.

Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
1. TEKSTUALNI DIO
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
1.1. Tehnički opis

1.1.1. UVOD
Ovaj projekt građevinske konstrukcije stvoren je na temelju Zakona o gradnji (NN 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19),
odredba članaka 64., 68. i 69. kao obavezan sadržaj glavnog projekta građevine. Njime se dokazuje da je građevina
projektirana tako da zadovoljava temeljne zahtjeve za građevinu:
- Mehaničku otpornost i stabilnost tako da predvidiva djelovanja tijekom građenja i uporabe ne prouzroče:
• rušenje građevine ili njezina dijela,
• deformacije nedopuštena stupnja,
• oštećenja građevnog sklopa ili opreme zbog deformacije nosive konstrukcije,
• nerazmjerno velika oštećenja u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala i
• vibracije konstrukcije koje ugrožavaju sigurnost konstrukcije ili izazivaju neugodu kod korisnika građevine.
- Sigurnost u slučaju požara tako da u slučaju požara:
• nosivost građevine može biti zajamčena tijekom određenog razdoblja.
- Održivu uporabu prirodnih izvora tako da je uporaba prirodnih izvora održiva, a zajamčena je:
• ponovna uporaba ili mogućnost reciklaže građevine, njezinih materijala i dijelova nakon uklanjanja,
• trajnost građevine i
• uporaba okolišu prihvatljivih sirovina i sekundarnih materijala u građevini.
Građevinska konstrukcija je skup građevinskih dijelova raspoređenih i povezanih na projektom određen način, na
konačnom mjestu u građevini, čija je osnovna svrha, ispunjavanje temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti
građevine i dijela temeljnog zahtjeva sigurnosti u slučaju požara.
Rekonstrukcija građevine je izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini kojima se utječe na
ispunjavanje temeljnih zahtjeva za tu građevinu ili kojima se mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u
skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi
promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.) odnosno izvedba građevinskih i drugih radova na ruševini
postojeće građevine.
Ako građevinska konstrukcija ima tehnička svojstva propisana Tehničkim propisom za građevinske konstrukcije,
podrazumijeva se da građevina ispunjava temeljni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti te da ima propisanu
otpornost na požar.
Ovaj projekt je po svojoj naravi i zakonskim odredbama izrađen kao prilog zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole i
kao takav ne sadrži sve potrebne dijelove niti detaljnost potrebnu za izgradnju predmetne građevine. Stoga se savjetuje
investitoru (i/ili izvođaču) da prije započinjanja izgradnje predmetne građevine daju izraditi izvedbeni projekt kojim bi se
na primjereno detaljan način razradila sva tehnička rješenja građevine dana ovim projektom i usklađena s njim, a
neophodna za uspješnu, brzu i ekonomičnu izgradnju bez suvišnih nedoumica ili nedorečenosti.
Prije izrade konstrukcije izvođač radova dužan je pravovremeno proučiti sve dijelove projekta i za sve nejasnoće ili
eventualne nedostatke konzultirati se s projektantom. Nepoznavanje tehničkog opisa, crtanog dijela projekta te
programa kontrole i osiguranja kvalitete neće se prihvatiti kao razlog za povišenje cijene građenja ili greške u izvedbi
radova.
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
1.1.2. SMJEŠTAJ GRAĐEVINE

Građevina se nalazi na novoformiranoj k.č.br. 304, k.o. Torčec (nastale spajanjem postojeće k.č.br. 304 i dijela
postojeće k.č.br. 305/1, k.o Torčec).
1.1.3. OPIS GRAĐEVINE

Predmet projekta je rekonstrukcija zgrade javne i društvene namjene s pratećom ugostiteljskom namjenom i prenamjena
u vatrogasni dom te izgradnja pomoćne građevine – stupa za sušenje vatrogasnih cijevi.
1.1.3.1. Opis postojeće građevine

Postojeća građevina – zgrada javne i društvene namjene s pratećom ugostiteljskom namjenom je poluugrađena
građevina nepravilnog tlocrtnog oblika, ukupne tlocrtne dužine 27,54 m i ukupne širine 14,02 m, sa složenim
dvostrešnim krovom. Ukupna visina zgrade od uređenog tla je cca m 7,5 m. Zgrada se sastoji od prizemlja.
1.1.3.2. Opis rekonstrukcije građevine

Rekonstrukcijom predmetne građevine – zgrade javne i društvene namjene s pratećom ugostiteljskom namjenom planira
se uklanjanje većeg dijela građevine koji je u derutnom stanju, dok će se jedan dio vanjskog zida u osi A zadržati.
Rekonstruirana građevina će se prenamijeniti u vatrogasni dom.
Predmetna građevina će nakon rekonstrukcije imati nepravilni tlocrtni oblik ukupnih tlocrtnih dimenzija 25,69 m × 13,63
m (izmjere konstrukcije bez obloga). Ukupna visina građevine od najniže kote uređenog tla iznosi cca 8,5 m.
Krov je složeni – uz cestu dvostrešni s nagibima krovnih ploha 33° i 40°, a iznad garaže s dvorišne strane ravni.
Građevina se sastoji od sljedećih konstruktivnih sustava:
- temeljnih traka od nearmiranog betona,
- armiranobetonskih nadtemeljnih greda,
- armiranobetonske podne ploče i stropnih ploča,
- armiranobetonskih stupova i greda,
- zidanog ziđa omeđenog armiranobetonskim horizontalnim i vertikalnim serklažima,
- drvene krovne konstrukcije.
Uz predmetnu građevinu će se izgraditi pomoćna građevina – stup za sušenje vatrogasnih cijevi ukupne visine od
uređenog tla 11,15 m.
1.1.4. OPIS GRAĐEVINSKE KONSTRUKCIJE

1.1.4.1. Betonska konstrukcija
Betonsku konstrukciju osnovne građevine čine temelji, stupovi, grede, ploče, zidovi, nadvoji te horizontalni i vertikalni
serklaži.
Iznad zidova od opeke se nalaze horizontalni serklaži. Horizontalni serklaži se izvode u širini zida, a visine 200 mm i 300
mm.
Vertikalni serklaži koji omeđuju zidove se nalaze:
- na slobodnom rubu svakog nosivog zida,
- s obje strane svakog otvora u zidu s površinom većom od 1,5 m²,
- unutar zida na razmaku ne manjem od 5 m,
- na presjecištu nosivih zidova svugdje gdje su omeđujući stupovi prema gornjim pravilima na udaljenosti većoj
od 1,5 m.
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
Veličine poprečnog presjeka vertikalnih serklaža su: 290 × 290 mm i 290 × 250 mm ovisno o položaju u građevini.
Horizontalni i vertikalni serklaži koji omeđuju ziđe su međusobno povezani i usidreni te zajedno čine prostorni sustav.
Kako bi se postigla učinkovita veza između ziđa i omeđujućih dijelova konstrukcije beton treba ugrađivati nakon izvedbe
ziđa.
Veličine poprečnog presjeka armiranobetonskih greda su: 290 × 300 mm, 290 × 650 mm i 290 × 450 mm.
Temeljenje građevine opisano je u poglavlju 1.1.4.5.
Podna ploča i stropne ploče se izvode s debljinom 200 mm.
Svi armiranobetonski dijelovi konstrukcije se armiraju prema proračunu mehaničke otpornosti i stabilnosti u poglavlju 1.2.
Način izvođenja betonske konstrukcije i ugradnje građevnih proizvoda
Svježi beton se proizvodi u tvornici betona i dovozi na gradilište. Svježi beton ugrađuje se na licu mjesta prema
tehnologiji izvođača radova (pomoću autopumpe, dizalicom s korpom, gradilišnim kolicima...).
Konačni položaj i oblik prodora instalacija kroz betonsku konstrukciju usklađuje se na gradilištu.
Uvjeti proizvodnje, ugradnje i njegovanja betona navedeni su u Programu kontrole i osiguranja kvalitete.
Razredi izloženosti i mjere zaštite betonske konstrukcije
Razredi izloženosti te ograničenje sastava i osobina betona prema HRN 1128 i HRN EN 206:
Dio Razredi Max. Min. min. Količina Ostali
konstrukcije izloženosti v/c cement razred mikropora zahtjevi
[kg/m³] čvrstoće [%]
Podložni beton X0 - - C 12/15 - -
Temelji XC2, XF1 0,55 300 C 30/37 - Agregat otporan na
smrzavanje/odmrzavanje
Podna ploča XC3, XF2 0,55 300 C 30/37 - Agregat otporan na
u garaži smrzavanje/odmrzavanje
Beton nadzemnog XC1 0,65 260 C 20/25 - -
dijela građevina
Za beton izložen agresivnom okolišu razreda XC2 ne dopuštaju se cementi vrste CEM III/C te glavni tipovi CEM IV i
CEM V.
Najveća frakcija agregata: 16-32 mm.
Određivanje debljine zaštitnog sloja razredu izloženosti i prema HRN EN 1992:
Razred konstrukcije: S4.
Dio konstrukcije Razredi Najmanji Povećanje Nazivna debljina
izloženosti zaštitni sloj zaštitnog sloja zaštitnog sloja
cmin [mm] Δcdev [mm] cnom = cmin + Δcdev [mm]
Podložni beton X0 10 10 20
Temelji XC2, XF1 25 10 35
40 mm *
75 mm **
Podna ploča XC3, XF2 25 10 35
u garaži 40 mm *
75 mm **
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
Beton nadzemnog XC1 15 (S4) 10 25 (S4)

dijela građevine 10 (S3) 20 (S3)
Građevinski proizvodi za betonsku konstrukciju:
BETON
Dio konstrukcije Razred tlačne Zaštitni sloj Max Min Ostali
čvrstoće betona do armature v/c cement zahtjevi
[mm] [kg/m³]
Podložni beton C 12/15 - -

Temelji i dijelovi u dodiru s tlom C 30/37 40* / 75** 0,55 300 Zaštita od
smrzavanja
Podna ploča u garaži C 30/37 40* / 75** 0,55 300 Zaštita od
smrzavanja
Beton nadzemnog dijela građevine C 25/30 25 (stupovi/grede) 0,65 260 -
20 (zidovi/ploče)
* za ugradnju na podložni beton
** za ugradnju bez podložnog betona
Dodatne mjere zaštite od smrzavanja/odmrzavanja:
- agregat otporan na smrzavanje,
- beton s min. 3-5 % uvučenog zraka.
ARMATURA
Armiranobetonski dijelovi konstrukcije armiraju se rebrastim šipkama, zavaremim mrežama i rešetkastim nosačima od
rebrastih šipki B500 B prema HRN EN 10080, HRN 1130-2, HRN 1130-4, HRN 1130-5. Promjer armature u ovom
projektu izražava se kao nazivni promjer, a površina poprečnog presjeka kao nazivna površina poprečnog presjeka
prema normi HRN EN 10080.
1.1.4.2. Drvena konstrukcija

Dio krovne konstrukcije predmetne osnovne građevine čini drvena konstrukcija koja se sastoji od rogova, nazidnica i
podrožnica, stupova, uvala i kliješta. Rogovi u osima A, B i 1 leže na nazidnicama te u osi C na podrožnici. U osi 2
rogovi se preko čeličnih papuča za drvo spajaju na AB ploču ravnog krova.
Izmjere poprečnog presjeka drvene građe:
Dio konstrukcije Izmjere poprečnog presjeka, Š × V
Rogovi 120 × 140 mm
Nazidnice 160 × 160 mm
Podrožnica 140 × 160 mm
Stup 160 × 160 mm
Uvala 140 × 160 mm
Kliješta 2 × (50 × 160) mm
Dimenzije drvene građe, njezin položaj i razmaci u svemu moraju slijediti proračun graničnih stanja nosivosti i
uporabljivosti i vrijednosti upisane u preglednim nacrtima konstrukcije. Prilikom izrade krovne konstrukcije treba se
pridržavati tesarskih pravila.
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
Način izvođenja drvene konstrukcije i ugradnje građevnih proizvoda

Krojenje drvenih proizvoda radi se u pravilu na za to pripremljenoj i natkrivenoj podlozi odnosno stolu, na kojem je
nacrtana konstrukcija sa svim detaljima i nadvišenjima u prirodnoj veličini uz primjenu alata koji omogućuju traženu
točnost izvedbe.
Tijekom izvođenja drvena konstrukcija mora biti osigurana od opterećenja prouzročenih samom izvedbom (uključujući od
opreme koja se koristi pri izvođenju ili samih postupaka izvedbe) kao i od utjecaja vjetra ili nedovršenosti konstrukcije u
skladu s projektom drvene konstrukcije.
Sva se privremena učvršćenja i pridržanja moraju izvesti i ne smiju se ukloniti dok drvena konstrukcija ne bude izvedena
do onog stupnja koji dopušta njihovo sigurno uklanjanje.
Građevinski proizvodi za drvenu konstrukciju:
Konstrukcijsko drvo puno drvo; razred čvrsoće C24 (HRN EN 338; jela/smreka)
Spojni dijelovi Čavli čavli s utorima, pocinčani
Čelične papuče S 235, pocinčane
Vijci / Sidreni vijci 5.6 (fub = 500 MPa), pocinčani
Sidreni vijci za drvenu konstrukciju ugrađuju se istovremeno s ugradnjom armature.
Razred izloženosti i mjere zaštite drvene konstrukcije
Dijelovi konstrukcije prema razredu uporabe:
Dio HRN EN 1995-1-1 HRN EN 335
konstrukcije (service class – SC) (use class – UC)
Glavni dijelovi SC 1 UC 1:
konstrukcije (u grijanim prostorima (unutrašnji prostori. Nije izloženo vlazi. Pojava
vl. drva ≤ 12 %; temp. zraka 20 °C, gljivica beznačajna i uvijek slučajna, a kukaca
65 % rel. vl. zraka). moguća).
Dijelovi krova SC 2 UC 2:
izvan toplinske (natkrivena konstrukcija (natkrivena konstrukcija. Povremeno vlaženje.
izolacije vanjske vl. drva ≤ 20 %; temp. zraka 20 °C, Moguća kondenzacija vlage na površini.
ovojnice zgrade 85 % rel. vl. zraka.). Pojava i gljivica i kukaca moguća).
Namjena i način uporabe građevine ne zahtijevaju posebna svojstva drvene konstrukcije. Drvena konstrukcija zaštićena
je od izravnih vanjskih utjecaja pokrovom i pročeljem.
Vlažnost ugrađivanog drva mora biti nadzirana i ne smije prelaziti 20 % za vrijeme izvedbe.
U idealnim uvjetima drvo ne propada, međutim kad je izloženo vanjskim uvjetima postaje podložno razaranju
uzrokovanom različitim prirodnim uzrocima.
Konstruktivne mjere zaštite:
- drvena konstrukcija se štiti od utjecaja padalina i vlaženja krovom.
- ustroj krova omogućuje dovoljan protoka zraka i isušivanje svih dijelova konstrukcije.
- obradom površine i zaobljavanjem krajeva nosača osigurava se otjecanje tekuće vode s drvenih površina i što
je kraće moguće zadržavanje vode i snijega na izloženim plohama.
Organizacijske mjera zaštite:
- stalno ili povremeno provjetravanje spriječava da drvena konstrukcija tijekom korištenja bude izložena zraku
relativne vlažnosti veće od 80% u zatvorenim prostorima.
- dijelovi drvene konstrukcije koji se oštete tijekom transporta, obrade, međuskladištenja i montaže moraju se
popraviti na način koji neće smanjiti svojstva drvene konstrukcije ili zamijeniti novima.
Kemijske mjera zaštite:
- propadanje površine uslijed vlaženja i sunčevog zračenja spriječava se površinskim premazima.
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
Zaštitu svih drvenih dijelova treba provesti premazivanjem insekticidnom i fungicidnom prozirno obojenom
impregnacijom (lazurom) za drvo prema uputi proizvođača zaštitnog sredstva ili ovlaštene osobe. Zaštitno sredstvo treba
temeljito prekriti sve vanjske površine drvenih dijelova konstrukcije. Kako bi se ovaj uvjet ispunio zaštitu treba izvoditi
prije ugradnje drvenih dijelova u konstrukciju.
U vrijeme nanošenja zaštite vlažnost drva mora biti 15 ± 3 %. Vanjska zaštita obnavlja se nakon druge godine.
Sva mehanička spajala za drvenu konstrukciju se izvode od čelika S235. Zaštićuju se cinčanjem (sve papuče, vijci,
moždanici, čavli i ležajni dijelovi i sidra na dijelu koji se ne nalazi u betonu). Sidra kojima se drvena konstrukcija spaja na
betonsku konstrukciju mogu se izraditi iz čelika B 500 odgovarajućeg promjera. Sustav zaštite metalnih dijelova drvene
konstrukcije od korozije specificiran je u Programu kontrole i osiguranja kvalitete.
1.1.4.3. Čelična konstrukcija

Čeličnu konstrukciju osnovne građevine čine čelični stupovi na terasi. Izvode se od profila RHS 160×160×5 mm. Stupovi
su zglobno spojeni na gornjem i donjem dijelu za armiranobetonsku konstrukciju preko sidrenih vijaka i čeličnih pločica.
Sidreni vijci se ugrađuju istovremeno s armaturom.
Nadzemni dio pomoćne građevine – stupa za sušenje vatrogasnih cijevi je čelični. Čelična konstrukcija se sastoji od
stupa visine 11 m i nasadnika. Stup je od šupljeg osmerokutnog poprečnog presjeka, koničan, s promjerom pri dnu 195
mm, a pri vrhu 85 mm. Debljina stijenke stupa iznosi 4 mm. Stup je upet u betonski temelj preko sidrenih vijaka i ležajne
čelične pločice debljine 15 mm. Ispod čelične pločice izvodi se podljevni mort debljine 50 mm. Nasadnik se sastoji od
vertikalnog dijela, konzolnog dijela i kosnika. Vertikalni dio nasadnika dužine 0,56 m izvodi se od šupljeg profila okruglog
poprečnog presjeka 110 × 5 mm te se vijcima pričvršćuje za vrh stupa. Konzola dužine 1,0 m i kosnik dužine 0,86 m se
izvode od šupljeg profila okruglog poprečnog presjeka 60 × 5 mm te su zavareni na vertikalni dio nasadnika.
Način izvođenja čelične konstrukcije i ugradnje građevnih proizvoda
Određivanje razreda izvedbe:
Razred posljedica: CC2 (srednje).
Razred uporabe: SC2 (srednja ili visoka seizmička aktivnost; duktilnost konstrukcije DCM).
Razred proizvodnje PC1 (S235).
Razred izvedbe EXC3.
Izabrani građevni proizvodi za čeličnu konstrukciju:
Čelični profili i limovi Konstrukcijski čelik S235
Sidra Razred 5.6 (navoj ISO metrički)
Obrađeni vijci Razred 5.6
Zavari Najmanja razina kakvoće B prema HRN EN ISO 5817.
Antikorozijska zaštita Prema opisu u poglavlju Razred izloženosti i mjere zaštite čelične konstrukcije.
Razred izloženosti i mjere zaštite čelične konstrukcije
Kategorija korozivnosti (HRN EN ISO 9223): C2, niska (Vanjski prostori; Atmosfera s niskom razinom
zagađenja,ruralna područja).
Trajanje zaštite: VH, vrlo visoka > 25 godina do prvog značajnog održavanja.
Vrsta zaštite: Vruće cinčanje
Brzina korozije cinka (C2) rcorr = 0,1 do 0,7 µm/god
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
Debljina zaštite (HRN EN ISO 1461):

Vrsta Debljina Prosječna Debljina zaštitnog sloja masa zaštitnog sloja
osnovnog čelika trajnost [µm] [g/m²]
materijala zaštite
Najmanja Srednja Najmanja Srednja
[god]
lokalna lokalna
Cijevi > 3 mm 78 / > 100 55 70 395 505
≤ 6 mm
Sidreni vijci i matice se također zaštićuju od korozije vrućim cinčanjem.
1.1.4.4. Zidana konstrukcija

Zidana konstrukcija osnovne građevine prema vrsti spada u omeđeno ziđe. Okvir koji omeđuje zidove je
armiranobetonski. Armiranobetonski horizontalni i vertikalni serklaži se izvode nakon zidanja, vezano na zub.
Nosivi zidovi su debljine 290 mm i 250 mm, a zidaju se šupljim blokovima od pečene gline. Blokovi su s utorima i
mortnim džepovima.
Izmjere blokova iznose (D × Š × V) 380 × 290 × 238 mm i
380 × 250 × 238 mm.
Način izvođenja zidane konstrukcije i ugradnje građevnih proizvoda
Pri izvedbi ziđa zidane konstrukcije zidne jedinice povezuju se mortom uz obavezno potpuno ispunjavanje vodoravnih i
uspravnih sljubnica te mortnih džepova.
Pri zidanju ziđa zidne jedinice zida trebaju se preklapati za pola duljine zidne jedinice, mjereno u smjeru zida, a iznimno
za 0,4 visine zidnog elementa, ali ne manje od 45 mm.
Zabatni zidovi koji na gornjoj strani ne završavaju stropnom konstrukcijom moraju biti povezani s ostalom AB
konstrukcijom nazidnim vijencem od armiranog betona.
Građevni proizvodi za zidanu konstrukciju:
Blokovi moraju zadovoljavati uvjete dane u normi HRN EN 771-1 i imati tlačnu čvrstoću 10 MPa.
Zidovi se zidaju mortom razreda M 5.
Razredi izloženosti i mjere zaštite zidane konstrukcije
Razredi izloženosti prema HRN EN 1996-1:
Unutarnji zidovi MX1 MX1 – suhi okoliš
MX2 – izloženo vlazi
Vanjski zidovi MX1
MX3 – izloženo vlazi i naizmjenično smrzavanju i odmrzavanju
MX4 – izloženo zraku saturiranom solima ili slanom vodom
MX5 – u kemijski agresivnom okolišu (naročino gdje ima sulfata).
Nisu potrebne mjere zaštite zidane konstrukcije.
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
1.1.4.5. Temeljenje
Osnovna građevina se temelji preko temeljnih traka od nearmiranog betona. Dimenzije temeljnih traka određene su
prema HRN EN 1997-1 prema projektnom pristupu 3 (design approach 3, DA3).
Ispod nosivih zidova prizemlja trake su široke 600 mm. Dubina temeljenja iznosi cca 1,0 m.
Pomoćna građevina – stup za sušenje vatrogasnih cijevi se temelji preko temelja samca dimenzija B × L × H = 1,0 × 1,0
× 1,1 m. Dubina temeljenja iznosi 1,0 m.
Iskop za temelje koji se provodi na mjestu uklonjenih temelja treba provesti do neporemećenog tla. Na tim mjestima je
potrebno ugraditi podložni beton C12/15 do dubine neporemećenog tla ili po potrebi izvesti zamjenu materijala.
1.1.5. DJELOVANJA
Konstrukcije su provjerene za sva realno moguća stanja djelovanja koja se mogu dogoditi za vrijeme građenja i tijekom
uporabe.
Konstrukcije su proračunate na:
- stalna gravitacijska djelovanja,
- opremu građevine,
- uporabna djelovanja prema HRN EN 1991-1-1,
- djelovanje snijega za 3. područje prema HRN EN 1991-1-3 i nadmorsku visinu 128,0 m,
- djelovanje vjetra u I. području i kategoriji zemljišta III. prema HRN EN 1991-1-4,
- seizmičko djelovanje u području s poredbenim ubrzanjam jačine 0,20 × g i za vrstu tla C prema HRN EN 1998.
Razred duktilnosti DCM.
1.1.5.1. Probno opterećenje konstrukcije

Nije potrebno provesti probno opterećenje konstrukcije iz ovog projekta.
1.1.6. PRORAČUNSKI MODEL I POSTUPAK PRORAČUNA

Proračun konstrukcija se provodi pomoću računalnog programa SCIA Engineer 19.1 na prostornim modelima metodom
konačnih elemenata. Proračun sidrenja pomoćne građevine – stupa za sušenje vatrogasnih cijevi je proveden pomoću
računalnog programa Autodesk Robot 2019.
Proračun se provodi prema linearnoj teoriji za nadzemni dio zgrade. Ležajevi AB konstrukcija u kontaktu s tlom se
modeliraju kao linijski i površinski na popustljivim oprugama.
Proračun zgrade na potres se provodi na prostornom modelu modalnom analizom.
Dokaz mehaničke otpornosti i stabilnosti je napravljen prema normama u poglavlju 1.1.9.3. te prema normi HRN EN 40-
3-1 za rasvjetne stupove.
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
1.1.7. PODACI IZ ELABORATA O PRETHODNIM ISTRAŽIVANJIMA I DRUGIH

ELABORATA, STUDIJA I PODLOGA KOJI SU OD UTJECAJA NA SVOJSTVA
KONSTRUKCIJE
1.1.7.1. Podaci iz geodetske snimke
Apsolutna visina postojećeg uređenog tla se kreće oko 128,0 m.
1.1.7.2. Geomehanički podaci

Prije izrade ovog projekta nisu provedeni geomehanički istražni radovi.
Kako pri izradi glavnog projekta nisu postojali vjerodostojni podaci o geomehaničkim osobinama temeljnog tla, prema
smještaju građevine i prethodnim iskustavima pretpostavljena su sljedeća svojstva temeljnog tla za potrebe geostatičkog
proračuna:
Težina tla γk = 19,0 kN/m³
Efektivna kohezija c'k = 0,0 kPa
Efektivni kut posmične otpornosti φ'k = 30,0 °
Nedrenirana posmična čvrstoća cu,k = 70,0 kPa
Kut trenja između temelja i tla δk = 30,0 °
Razina podzemne vode hv = 3,0 m
Prije početka izvođenja radova preporuča se provesti geomehanička ispitivanja temeljnog tla i provjeriti pretpostavljenu
nosivost tla.
Ako se prije početka izgradnje utvrde svojstva temeljnog tla i ako su ona lošija od pretpostavljenih u ovom projektu
potrebno je izraditi dopunu ovog projekta i tehničkih rješenja danih u njemu.
Ako se do početka izgradnje ne utvrde svojstva temeljnog tla potrebno je obavezno tijekom gradnje i kasnije tijekom
uporabe promatrati slijeganje građevine i okolnog tla. Ukoliko se primjete diferencijalna slijeganja građevine ili oštećenja
na njezinim konstruktivnim dijelovima potrebno je:
- zaustaviti sve radove na građevini,
- utvrditi stvarni sastav i osobine temeljnog tla putem ovlaštene osobe,
- sanirati temeljno tlo i/ili građevinu prema novom projektu sanacije.
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
1.1.8. PROJEKTIRANI VIJEK UPORABE I UVJETI ZA ODRŽAVANJE GRAĐEVINE

1.1.8.1. Proračunski uporabni vijek
Građevine pripadaju u 4. kategoriju proračunskog uporabnog vijeka (konstrukcije zgrada uobičajenih dimenzija i obične
važnosti).
Proračunski uporabni vijek određen je prema namjeni zgrada iz tablice A1.1 (HRN EN 1990/NA:2011): 50 godina.
Uvjeti održavanja građevina dani su u Programu kontrole i osiguranja kvalitete.
1.1.8.2. Opća pravila za održavanje konstrukcije

Građevinska konstrukcija održava se na način da se tijekom trajanja građevine očuvaju njezina tehnička svojstva i
ispunjavaju zahtjevi određeni projektom građevine i TPGK, te drugi temeljni zahtjevi koje građevina mora ispunjavati u
skladu sa ZOG-om i Pravilnikom o održavanju građevina.
Pregledi građevinskih konstrukcija
U okviru redovitog održavanja građevinske konstrukcije provode se redoviti pregledi, koji se obzirom na vremenske
intervale provođenja pregleda i obim radnji provode kako je navedeno u Programu kontrole i osiguranja kvalitete u
poglavlju u poglavlju 1.3.5 Zahtjevi učestalosti periodičnih pregleda tijekom uporabe.
Postupak kada se utvrde nedostaci
Ukoliko se utvrde nedostaci koji mogu imati utjecaja na ispunjavanje zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti te
otpornosti na požar, potrebno je provesti dodatne kontrole i ispitivanja.
Kod provedbe glavnih pregleda konstrukcije, utvrđivanje činjenica provodi se vizualnim pregledom, mjerenjima,
ispitivanjima te uvidom u dokumentaciju građevine, uređaja i opreme (projektna dokumentacija, građevinski dnevnik,
izjave, potvrde, izvješća, fotodokumentacija, nalozi, zapisnici, otpremnice, i sl.) te na drugi prikladan način.
Ako se pregledom utvrde nedostaci u tehničkim svojstvima građevinske konstrukcije, mora se provesti naknadno
dokazivanje da građevinska konstrukcija u zatečenom stanju ispunjava minimalno zahtjeve propisa i pravila u skladu s
kojima je projektirana i izvedena.
U slučaju da se pokaže da zatečena tehnička svojstva građevinske konstrukcije ne zadovoljavaju zahtjeve propisa i
pravila u skladu s kojima je konstrukcija projektirana i izvedena, potrebno je provesti zahvate (popravci, sanacija,
adaptacija, rekonstrukcija) kojima se tehnička svojstva građevinske konstrukcije dovode na razinu koja zadovoljava
minimalno zahtjeve tih propisa i pravila, ili je ukloniti.
1.1.8.3. Radovi na održavanju

Radovima na održavanju građevine ne smije se mijenjati tehničko rješenje građevine, ugrožavati ispunjavanje temeljnih
zahtjeva za građevinu i drugih uvjeta koje mora ispunjavati građevina niti mijenjati usklađenost građevine s lokacijskim
uvjetima u skladu s kojima je građevina izgrađena.
Održavanje građevine mora biti dokumentirano izvješćima (zapisnicima) o pregledima i ispitivanjima građevine odnosno
njezinih dijelova, zapisima (nalozima) o radovima održavanja.
Održavanje drvene konstrukcije
Prilikom rekonstrukcije drvene konstrukcije, prethodna istraživanja moraju obavezno uključiti:
- vizualni pregled stanja glavnih dijelova drvene konstrukcije koji su bitni za nosivost konstrukcije u cjelini te za
pravilno funkcioniranje građevine (spojevi glavnih nosivih elemenata, potporni elementi, glavni nosači, zatege,
položaj i veličina pukotina, nastanak ili širenje biološke zaraze drva (gljivama i/ili insektima)),
- utvrđivanje sadržaja vode,
- utvrđivanje stanja sloja zaštitnog premaza elemenata drvene konstrukcije te
- drugih oštećenja bitnih za očuvanje mehaničke otpornosti i stabilnosti građevine, a čijim otkazivanjem može
biti ugrožena sigurnost korisnika građevine i/ili prouzročena značajna materijalna šteta.
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
1.1.9. POPIS PRIMIJENJENIH PROPISA I NORMI

1.1.9.1. Zakoni
- Zakon o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19),
- Zakon o gradnji (NN 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19),
- Zakon o građevnim proizvodima (NN 76/13, 30/14, 130/17 i 39/19),
- Uredba (EU) br. 305/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2011.
- Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10),
- Zakon o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14 , 94/18, 96/18),
- Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13. – Zakon o gradnji, 78/15, 12/18 i 118/18),
- Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09 , 55/13, 153/13, 41/16, 114/18),
- Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (NN 78/15, 118/18 i 110/19).
1.1.9.2. Tehnički propisi i pravilnici

- Tehnički propis za građevinske konstrukcije (NN 17/17),
- Tehnički propis o građevnim proizvodima (NN 35/18 i 104/19),
- Tehnički propis kojim se utvrđuju tehničke specifikacije za građevne proizvode u usklađenom području (NN
4/15, 24/15, 93/15, 133/15, 36/16, 58/16, 104/16, 28/17, 88/17, 29/18 i 43/19),
- Pravilnik o mjernim jedinicama (NN 88/15),
- Pravilnik o tijelima, dokumentaciji i postupcima tržišta građevnih proizvoda (NN118/19),
- Pravilnik o ocjenjivanju sukladnosti, ispravama o sukladnosti i označavanju građevnih proizvoda (NN 103/08,
147/09, 87/10, 129/11 – članak 4. stavak 4. i 5., članak 16. i Tablica 1.),
- Pravilnik o razvrstavanju građevina u skupine po zahtjevanosti mjera zaštite od požara (NN 56/12, 61/12),
- Pravilnik o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljiti u slučaju požara (NN
29/13, 87/15),
- Pravilnik o zahvatima u prostoru u kojima tijelo nadležno za zaštitu od požara ne sudjeluje u postupku
izdavanja rješenja o uvjetima građenja odnosno lokacijske dozvole (NN 115/11),
- Pravilnik o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (NN 118/19),
- Pravilnik o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, obrascu, uvjetima i načinu vođenja građevinskog
dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera (NN 111/14, 107/15, 20/17, 98/19 i 121/19),
- Pravilnik o održavanju građevina (NN 122/14 i 98/19).
1.1.9.3. Norme
Projektiranje građevinskih konstrukcija
HRN EN 1990 + HRN EN 1990/NA
Eurokod: Osnove projektiranja konstrukcija
HRN EN 1991-1-1 + HRN EN 1991-1-1/NA
Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije -- Dio 1-1: Opća djelovanja -- Obujamske težine, vlastite težine i uporabna
opterećenja zgrada
HRN EN 1991-1-2 + HRN EN 1991-1-2/NA
Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije -- Dio 1-2: Opća djelovanja -- Djelovanja na konstrukcije izložene požaru
HRN EN 1991-1-3 + HRN EN 1991-1-3/NA
Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije -- Dio 1-3: Opća djelovanja -- Opterećenja snijegom
HRN EN 1991-1-4 + HRN EN 1991-1-4/NA
Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije -- Dio 1-4: Opća djelovanja -- Djelovanja vjetra
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
HRN EN 1991-1-5 + HRN EN 1991-1-5/NA

Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije -- Dio 1-5: Opća djelovanja -- Toplinska djelovanja
HRN EN 1991-1-6 + HRN EN 1991-1-6/NA
Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije -- Dio 1-6: Opća djelovanja -- Djelovanja tijekom izvedbe
HRN EN 1991-1-7 + HRN EN 1991-1-7/NA
Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije -- Dio 1-7: Opća djelovanja -- Izvanredna djelovanja
HRN EN 1991-2 + HRN EN 1991-2/NA
Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije -- 2. dio: Prometna opterećenja mostova
HRN EN 1991-3 + HRN EN 1991-3/NA
Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije -- 3. dio: Djelovanja prouzročena kranovima i strojevima
HRN EN 1991-4 + HRN EN 1991-4/NA
Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije -- 4. dio: Silosi i spremnici tekućina
HRN EN 1992-1-1 + HRN EN 1992-1-1 /NA
Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukcija -- Dio 1-1: Opća pravila i pravila za zgrade
HRN EN 1992-1-2 + HRN EN 1992-1-2/NA
Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukcija -- Dio 1-2: Opća pravila -- Proračun konstrukcija na djelovanje požara
HRN EN 1504-9
Proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak betonskih konstrukcija -- Definicije, zahtjevi, kontrola kvalitete i vrednovanje
sukladnosti -- 9. dio: Opća načela za uporabu proizvoda i sustava
HRN EN 1993-1-1 + HRN EN 1993-1-1/NA
Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija -- Dio 1-1: Opća pravila i pravila za zgrade
HRN EN 1993-1-2 + HRN EN 1993-1-2/NA
Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija -- Dio 1-2: Opća pravila -- Proračun konstrukcija na djelovanje požara
HRN EN 1993-1-3 HRN EN 1993-1-3/NA
Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija -- Dio 1-3: Opća pravila -- Dodatna pravila za hladno oblikovane elemente i
limove
HRN EN 1993-1-8 HRN EN 1993-1-8/NA
Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija -- Dio 1-8: Proračun priključaka
HRN EN 1993-1-9 HRN EN 1993-1-9/NA
Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija -- Dio 1-9: Zamor
HRN EN 1993-1-10 HRN EN 1993-1-10/NA
Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija -- Dio 1-10: Žilavost materijala i svojstva po debljini
HRN EN 1993-1-11 HRN EN 1993-1-11/NA
Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija -- Dio 1-11: Proračun konstrukcija s vlačnim dijelovima
HRN EN 1995-1-1 + HRN EN 1995-1-1/NA
Eurokod 5: Projektiranje drvenih konstrukcija -- Dio 1-1: Općenito -- Opća pravila i pravila za zgrade
HRN EN 1995-1-2 + HRN EN 1995-1-2/NA
Eurokod 5: Projektiranje drvenih konstrukcija -- Dio 1-2: Općenito -- Proračun konstrukcija na djelovanje požara
HRN EN 1996-1-1 + HRN EN 1996-1-1/NA
Eurokod 6: Projektiranje zidanih konstrukcija -- Dio 1-1: Opća pravila za armirane i nearmirane zidane konstrukcije
HRN EN 1996-1-2 + HRN EN 1996-1-2/NA
Eurokod 6: Projektiranje zidanih konstrukcija -- Dio 1-2: Opća pravila -- Proračun konstrukcija na djelovanje požara
HRN EN 1996-2 + HRN EN 1996-2/NA
Eurokod 6: Projektiranje zidanih konstrukcija -- 2. dio: Konstruiranje, odabir materijala i izvedba ziđa
HRN EN 1996-3 + HRN EN 1996-3/NA
Eurokod 6: Projektiranje zidanih konstrukcija -- 3. dio: Pojednostavnjene proračunske metode za nearmirane zidane
konstrukcije
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
HRN EN 1997-1 + HRN EN 1997-1/NA

Eurokod 7: Geotehničko projektiranje -- 1. dio: Opća pravila
HRN EN 1997-2
Eurokod 7: Geotehničko projektiranje -- 2. dio: Istraživanje i ispitivanje temeljnoga tla
HRN EN 1998-1 + HRN EN 1998-1/NA
Eurokod 8: Projektiranje potresne otpornosti konstrukcija -- 1. dio: Opća pravila, potresna djelovanja i pravila za zgrade
HRN EN 1998-3 + HRN EN 1998-3/NA
Eurokod 8: Projektiranje potresne otpornosti konstrukcija -- 3. dio: Ocjenjivanje i obnova zgrada
HRN EN 1998-5 + HRN EN 1998-5/NA
Eurokod 8: Projektiranje potresne otpornosti konstrukcija -- 5. dio: Temelji, potporne konstrukcije i geotehnička pitanja
HRN EN 40-1
Rasvjetni stupovi -- 1. dio: Definicije i nazivi
HRN EN 40-2
Rasvjetni stupovi -- 2. dio: Opći zahtjevi i dimenzije
HRN EN 40-3-1
Rasvjetni stupovi -- Dio 3-1: Projektiranje i verifikacija -- Specifikacija za karakteristična opterećenja
HRN EN 40-3-3
Rasvjetni stupovi -- Dio 3-3: Projektiranje i verifikacija -- Verifikacija proračunom
HRN EN 40-5
Rasvjetni stupovi -- 5. dio: Zahtjevi za čelične rasvjetne stupove
Izvedba konstrukcija
HRN EN 13670 + HRN EN 13670/NA
Izvedba betonskih konstrukcija
HRN EN 1090-1:2012
Izvedba čeličnih i aluminijskih konstrukcija -- 1. dio: Zahtjevi za ocjenjivanje sukladnosti konstrukcijskih komponenata
HRN EN 1090-2:2018
Izvedba čeličnih i aluminijskih konstrukcija -- 2. dio: Tehnički zahtjevi za čelične konstrukcije
HRN EN ISO 9223:2012
Korozija metala i legura – Korozivnost atmosfera – Razredba, određivanje i procjena
HRN EN ISO 14713-1
Cinkove prevlake -- Smjernice i preporuke za zaštitu od korozije konstrukcija iz željeznog lijeva i čelika -- 1. dio: Opća
načela projektiranja i korozijske otpornosti
HRN EN ISO 14713-2
Cinkove prevlake -- Smjernice i preporuke za zaštitu od korozije konstrukcija iz željeznog lijeva i čelika -- 2. dio: Vruće
pocinčavanje
Vruće pocinčane prevlake na željeznim i čeličnim predmetima – Specifikacije i ispitne metode
HRN EN ISO 12944-2:2018
Boje i lakovi -- Zaštita od korozije čeličnih konstrukcija zaštitnim sustavima boja -- 2. dio: Razredba okoliša
HRN EN ISO 12944-5:2018
Boje i lakovi -- Zaštita od korozije čeličnih konstrukcija zaštitnim sustavima boja -- 5. dio: Zaštitni sustavi boja
Proizvodi za betonske konstrukcije
HRN EN 197-2:2014
Cement -- 2. dio: Vrednovanje sukladnosti
HRI CEN/TR 14245:2017
Cement -- Smjernice za primjenu norme EN 197-2 »Vrednovanje sukladnosti«
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
HRN EN 197-1:2012
Cement -- 1. dio: Sastav, specifikacije i kriteriji sukladnosti cementa opće namjene
HRN EN 12620:2008
Agregati za beton
HRN 1130-2:2008
Čelik za armiranje betona – Zavarljivi čelik za armiranje – 2. dio: Tehnički uvjeti isporuke čelika razreda B
HRN 1130-4:2008
Čelik za armiranje betona – Zavarljivi čelik za armiranje – 4. dio: Tehnički uvjeti isporuke zavarenih mreža
HRN 1130-5:2008
Čelik za armiranje betona – Zavarljivi čelik za armiranje – 5. dio: Tehnički uvjeti isporuke rešetkastih nosača
HRN EN 10080:2012
Čelik za armiranje betona -- Zavarljivi čelik za armiranje -- Općenito
HRN EN 206:2016
Beton -- Specifikacija, svojstva, proizvodnja i sukladnost
HRN 1128:2007
Beton -- Smjernice za primjenu norme HRN EN 206-1
HRN EN 13369:2018
Opća pravila za predgotovljene betonske elemente
HRN EN 13224:2011
Predgotovljeni betonski proizvodi -- Rebrasti stropni elementi
HRN EN 15037-1:2008
Predgotovljeni betonski proizvodi -- Stropni sustavi sastavljeni od nosača i blokova (ispune) -- 1. dio: Nosači
HRN EN 15037-2:2011
Predgotovljeni betonski proizvodi -- Stropni sustavi sastavljeni od nosača i blokova (ispune) -- 2. dio: Betonski blokovi
HRN EN 15037-3:2011
Predgotovljeni betonski proizvodi -- Stropni sustavi sastavljeni od nosača i blokova (ispune) -- 3. dio: Glineni blokovi
Proizvodi za čelične konstrukcije
HRN EN 10025-2:2007
Toplo valjani proizvodi od konstrukcijskih čelika -- 2. dio: Tehnički uvjeti isporuke za nelegirane konstrukcijske čelike
HRN EN 10025-3:2007
Toplo valjani proizvodi od konstrukcijskih čelika -- 3. dio: Tehnički uvjeti isporuke za normalizacijski
žarene/normalizacijski valjane zavarljive sitnozrnate konstrukcijske čelike
HRN EN 10025-4:2007
Toplo valjani proizvodi od konstrukcijskih čelika -- 4. dio: Tehnički uvjeti isporuke za termomehanički valjane zavarljive
sitnozrnate konstrukcijske čelike
HRN EN 10025-5:2007
Toplo valjani proizvodi od konstrukcijskih čelika -- 5. dio: Tehnički uvjeti isporuke za konstrukcijske čelike otporne na
atmosfersku koroziju
HRN EN 10025-6:2010
Toplo valjani proizvodi od konstrukcijskih čelika -- 6. dio: Tehnički uvjeti isporuke za plosnate proizvode od
konstrukcijskih čelika s visokom granicom razvlačenja u poboljšanome stanju
HRN EN 10056-1:2017
Čelični kutnici s jednakim i nejednakim krakovima -- 1. dio: Dimenzije
HRN EN 10210-1:2008
Toplo oblikovani šuplji profili od nelegiranih i sitnozrnatih konstrukcijskih čelika -- 1. dio: Tehnički uvjeti isporuke
HRN EN 10219-1:2008
Hladno oblikovani šuplji profili za čelične konstrukcije od nelegiranih i sitnozrnatih čelika -- 1. dio: Tehnički uvjeti isporuke
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
HRN EN 10024
Toplo valjani I-profili sa skošenim pojasnicama -- Dopuštena odstupanja oblika i mjera
HRN EN 10034
I-profili i H-profili od konstrukcijskih čelika -- Dopuštena odstupanja mjera i oblika
HRN EN 10279
Toplo valjani čelični U profili -- Dozvoljena odstupanja oblika, mjera i mase
HRN EN 10162:2008
Hladnovaljani čelični profili – Tehnički uvjeti isporuke – Mjere i dopuštena odstupanja poprečnog presjeka
HRN EN ISO 898-1:2013
Mehanička svojstva spojnih elemenata izrađenih od ugljičnih i legiranih čelika -- 1. dio: Vijci i svorni vijci propisanog
razreda čvrstoće -- Grubi i fini navoj
HRN EN ISO 898-2:2012
Mehanička svojstva spojnih elemenata izrađenih od ugljičnih i legiranih čelika -- 2. dio: Matice sa specificiranim
razredima čvrstoće -- Grubi i fini navoj
HRN EN ISO 898-5:2012
Mehanička svojstva spojnih elemenata izrađenih od ugljičnih i legiranih čelika -- 5. dio: Zatični vijci i slični spojni elementi
specificiranog razreda čvrstoće -- Grubi i fini navoj
Šesterokutne visoke matice s osiguranjem od odvijanja u cijelosti izrađene od metala -- Razred čvrstoće 5, 8, 10 i 12
Šesterokutne matice s osiguranjem od odvijanja u cijelosti izrađene od metala -- Razredi čvrstoće 5, 8 i 10
HRN EN ISO 10513:2013
Šesterokutne visoke matice s finim metričkim navojem i osiguranjem od odvijanja -- Razred čvrstoće 8, 10 i 12
HRN EN 15048-1:2008
Konstrukcijski vijčani spojevi bez predopterećenja -- 1. dio: Opći zahtjevi
HRN EN 1337-2:2004
Konstrukcijski ležajevi -- 2. dio: Klizni elementi
HRN EN 14509:2013
Samonosivi izolacijski paneli obostrano obloženi limom -- Tvornički izrađeni proizvodi – Specifikacije
HRN EN 14782:2008
Samonosivi limovi za pokrivanje krovova, vanjska i unutarnja oblaganja -- Specifikacija proizvoda i zahtjevi
Proizvodi za drvene konstrukcije
HRN EN 338:2016
Konstrukcijsko drvo -- Razredi čvrstoće
HRN EN 14080:2013
Drvene konstrukcije -- Lijepljeno lamelirano drvo i lijepljeno cjelovito drvo -- Zahtjevi
HRN EN 14081-1:2011
Drvene konstrukcije -- Konstrukcijsko drvo pravokutnoga poprečnog presjeka razvrstano prema čvrstoći -- 1. dio: Opći
zahtjevi
HRN EN 14081-2:2013
Drvene konstrukcije -- Konstrukcijsko drvo pravokutnoga poprečnog presjeka razvrstano prema čvrstoći -- 2. dio: Strojno
razvrstavanje, dodatni zahtjevi za početno ispitivanje tipa
HRN EN 14081-3:2012
Drvene konstrukcije -- Konstrukcijsko drvo pravokutnoga poprečnog presjeka razvrstano prema čvrstoći -- 3. dio: Strojno
razvrstavanje; dodatni zahtjevi za tvorničku kontrolu proizvodnje
HRN EN 14592:2012
Drvene konstrukcije -- Štapasta spajala -- Zahtjevi
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
HRN EN 912:2011
Spajala za drvo -- Specifikacije za moždanike posebne izvedbe za drvo
HRN EN 14250:2010
Drvene konstrukcije -- Zahtjevi za proizvod za predgotovljene konstrukcijske elemente sastavljene utisnutim metalnim
ježastim pločama
HRN EN 14545:2008
Drvene konstrukcije -- Neštapasti spojni elementi -- Zahtjevi
HRN EN 15497:2014
Konstrukcijsko zupčasto spojeno cjelovito drvo -- Zahtjevi za izvedbu i minimalni zahtjevi proizvodnje
HRN EN 350:2016
Trajnost drva i proizvoda na osnovi drva -- Ispitivanje i razredba otpornosti drva i materijala na osnovi drva na biološke
štetnike
HRN EN 599-1:2014
Trajnost drva i proizvoda na osnovi drva -- Učinkovitost sredstava za preventivnu zaštitu drva određenu biološkim
ispitivanjima -- 1. dio: Specifikacija u skladu s uporabnim razredom
HRN EN 927-2:2014
Boje i lakovi -- Premazna sredstva i premazni sustavi za drvo u vanjskim prostorima -- 2. dio: Specifikacija svojstava
HRN EN 15228:2009
Konstrukcijsko drvo -- Zaštita konstrukcijskoga drva protiv štetnih utjecaja biološkog podrijetla
HRN EN 301:2014
Fenolni i aminoplastični adhezivi za nosive drvene konstrukcije -- Klasifikacija i zahtjevi izvedbe
HRN EN 12436:2005
Adhezivi za nosive drvene konstrukcije – Kazeinski adhezivi – Klasifikacija i zahtjevi izvedbe
HRN EN 15425:2017
Adhezivi -- Jednokomponentni poliuretani za drvne strukture pod opterećenjem -- Klasifikacija i zahtjevi graničnih
svojstava uporabljivosti
Proizvodi za zidane konstrukcije
HRN CEN/TR 15225:2006
Smjernice za tvorničku kontrolu proizvodnje za označavanje oznakom CE (potvrđivanje sukladnosti 2+) za projektirane
mortove
HRN EN 413-1:2011
Zidarski cement -- 1. dio: Sastav, specifikacije i kriteriji sukladnosti
HRN EN 459-1:2010
Građevno vapno -- 1. dio: Definicije, specifikacije i kriteriji sukladnosti
HRN EN 998-2:2016
Specifikacija morta za ziđe -- 2. dio: Mort za ziđe
Agregati za mort
EN 13139:2002
HRN EN 771-1:2015
Specifikacije za zidne elemente -- 1. dio: Opečni zidni elementi
HRN EN 771-3:2015
Specifikacije za zidne elemente -- 3. dio: Betonski zidni elementi (gusti i lagani agregat)
HRN EN 771-4:2015
Specifikacije za zidne elemente -- 4. dio: Zidni elementi od porastoga betona
HRN EN 771-6:2015
Specifikacije za zidne elemente -- 6. dio: Zidni elementi od prirodnog kamena
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
HRN EN 845-1:2016
Specifikacija za pomoćne dijelove ziđa -- 1. dio: Zidne spone, vlačne vezice, papuče za grede i konzole
HRN EN 845-2:2016
Specifikacija za pomoćne dijelove ziđa -- 2. dio: Nadvoji
Projektant
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
1.2. Proračun mehaničke otpornosti i stabilnosti

1.2.1. OPĆENITI PODACI
Mjesto: Novoformirana k.č.br. 304, k.o Torčec Nadmorska visina: cca 128,0 m
Temeljno Geotehnički elaborat nije dan na uvid te se pretpostavljaju sljedeća svojstva temeljnog tla za potrebe
tlo: geostatičkog proračuna:
- Težina tla γk = 19,0 kN/m³
- Efektivna kohezija c'k = 0,0 kPa
- Efektivni kut posmične otpornosti φ'k = 30,0 °
- Nedrenirana posmična čvrstoća cu,k = 70,0 kPa
- Kut trenja između temelja i tla δk = 30,0 °
- Modul stišljivosti Mv = 10,0 MPa.
Tlo je simulirano osno krutim oprugama s mogućnošću zaokreta oko glavnih vodoravnih osi.
Razina podzemne vode na dubini cca 3,0 m.
1.2.2. ANALIZA DJELOVANJA – OSNOVNA GRAĐEVINA

1.2.2.1. Stalno djelovanje – Vlastita težina konstrukcije
Vlastita težina konstrukcije dana je kod svake pozicije posebno pa se ovdje navode samo težine nekonstruktivnih
dijelova građevine.
Program samostalno računa vlastitu težinu konstrukcije kod pozicija koje su proračunate računalom.
1.2.2.2. Stalno djelovanje – Ostala stalna djelovanja

Razred trajanja: trajno.
1.2.2.2.1. Zidovi
VZ2b VANJSKI ZID – opečni blokovi 290 mm + toplinska zaštita
• silikatna žbuka (2.000 kg/m³) 2 mm 0,04
• ljepilo s mrežicom (2.000 kg/m³) 5 mm 0,10
• MW (200 kg/m³) 150 mm 0,30
• šuplji blokovi od pečene gline (1.100 kg/m³) 290 mm 3,20
• vapneno – cementna žbuka (2.000 kg/m³) 20 mm 0,40
Σ 4,04 kPa
VZ2a VANJSKI ZID – opečni blokovi 290 mm + toplinska zaštita (dilatacijski zid)
• MW (200 kg/m³) 150 mm 0,30
Σ 3,90 kPa
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
U1 UNUTARNJI ZID – opečni blokovi 290 mm

Σ 4,00 kPa
U2 UNUTARNJI ZID – opečni blokovi 250 mm
Σ 3,55 kPa
PREGRADNI ZID – panel s profilima od hladno oblikovanog čel. lima
• gipskartonske ploče (900 kg/m³) 2 × 12,5 mm 0,23
• čelična podkonstrukcija (7.850 kg/m³) 100 mm 0,25
• gipskartonske ploče (900 kg/m³) 2 × 12,5 mm 0,23
Σ 0,75 kPa
1.2.2.2.2. Stropne konstrukcije

STROP PREMA NEGRIJANOM PROSTORU – parket / keramičke pločice
• parket / keramičke pločice (1.200 / 2.100 kg/m³) 20 /10 mm 0,24
• cementni estrih (2.500 kg/m³) 60 mm 1,50
• parna brana 0,15 mm 0,01
• EPS (35 kg/m³) 50 + 30 mm 0,03
• AB ploča (2.500 kg/m³) 200 mm -
Σ 1,80 kPa
STROP PREMA NEGRIJANOM PROSTORU IZNAD GARAŽE – keramičke pločice
• keramičke pločice + ljepilo (2.100 kg/m³) 10 + 10 mm 0,42
• EPS (35 kg/m³) 50 + 30 mm 0,03
• AB ploča (2.500 kg/m³) 200 mm -
• MW (200 kg/m³) 100 mm 0,20
Σ 2,20 kPa
TERASA – keramičke pločice
• XPS (45 kg/m³) 80 mm 0,04
• bitumen (1.600 kg/m³) 7 mm 0,11
• AB ploča (2.500 kg/m³) 200 mm -
Σ 2,10 kPa
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
1.2.2.2.3. Podovi
P2 POD PREMA TLU – keramičke pločice
• EPS (35 kg/m³) 20 mm 0,01
• armirano betonska ploča (2.500 kg/m³) 200 mm -
• parna brana 0,15 mm -
• XPS (45 kg/m³) 100 mm -
• bitumen (1.600 kg/m³) 7 mm -
• podložni beton (2.500 kg/m³) 100 mm -
Σ 2,00 kPa
P2 POD PREMA TLU – industrijski pod
• epoksi smola (1.110 kg/m³) 5 mm 0,06
• parna brana 0,15 mm -
• XPS (45 kg/m³) 100 mm -
• bitumen (1.600 kg/m³) 7 mm -
• podložni beton (2.500 kg/m³) 100 mm -
Σ 0,10 kPa
S3 STUBIŠTA
Podesti
Σ 0,90 kPa
Stubišni krakovi
• gazišta (2.500 kg/m³) 280 × 170 mm 2,13
Σ 3,05 kPa
1.2.2.2.4. Krovovi
K1 KOSI KROV S TOPLINSKOM ZAŠTITOM – utoreni tlačeni crijep od pečene gline
• utoreni tlačeni crijep od pečene gline - 0,45
• letve + kontraletve (420 kg/m³) 30 + 50 mm 0,04
• paropropusna vodonepropusna folija (960 kg/m³) 1 mm 0,01
• daske (420 kg/m³) 20 mm 0,084
• drvena konstrukcija (420 kg/m³) 140 mm -
• MW (200 kg/m³) 200 mm 0,40
• gipskartonske ploče (900 kg/m³) 12,5 mm 0,11
Σ 1,10 kPa
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
K2 RAVNI KROV
• FPO/TPO traka (1.100 kg/m³) 2 mm 0,02
• geotekstil (200 g/m2) 10 mm 0,01
• XPS (45 kg/m³) 200 mm 0,09
• lagani beton u padu (2.400 kg/m³) 60 mm 1,44
Σ 1,60 kPa
1.2.2.3. Uporabna opterećenja

Razred
NAMJENA PROSTORA qk [kPa] Qk [kN]
trajanja
A A.2 Prostori za stanovanje i kućanske djelatnosti srednje
1,5 -
Sobe u hotelima i pripadajuće kupaonice
B B.1 Hodnici u uredskim zgradama, uredi 2,0 2,0 srednje
C C.2 Prostori s nepomičnim sjedalima (sobe za sastanke, dvorane za srednje
4,0 4,0
skupove)
S S.1 Stubišta i stubišni podesti 3,0 2,0 srednje
P Pristupi, balkoni, trijemovi, lođe 4,0 2,0 srednje
G Promet vozila; 30 kN < bruto težina vozila ≤ 160 kN 5,0 90,0
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
1.2.2.4. Snijeg
Razred trajanja kratko.
Područje djelovanja snijega 3.
Nadmorska visina < 200 m
Karakteristična vrijednost djelovanja na tlu, sk 1,25 kPa
Toplinski koeficijent, Ct 1,0
Koeficijent izloženosti, Ce 1,0
Snjegobrani DA.
Djelovanje snijega na kosu površinu:
Nagib krova Koeficijent oblika Djelovanje snijega

α [°] 0 ≤ α ≤ 30 μ2 = 0,8 s = μ2 × ce × ct × sk × cos α [kPa]
30 < α < 60 μ2 = 0,8 × (60 – α) / 30
α > 60 μ2 = 0,0
40 0,53 0,51
33 0,72 0,75
0 0,8 1,0
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
1.2.2.5. Vjetar
Osnovno opterećenje vjetrom prema visini, vjetrovnom području i zemljištu (HRN EN 1991-1-4):
Razred trajanja kratko.
Područje djelovanja vjetra I.
Poredbena brzina vref,10 = 20,0 m/s
cDIR = 1,00
cSEASON = 1,00
Osnovna brzina vb = vref,10 × cDIR × cSEASON = 20,0 m/s
Osnovni tlak qb = 0,25 kPa (gustoća zraka 1,25 kg/m³)
Kategorija terena III. (sela, predgrađa gradova, trajne šume)
Koeficijent zemljišta kr = 0,19 × (z0 / z0,II)^0,07 = 0,2154
Nagib padine Ø = H/Lu = 0,05 s = 0,00
Koeficijent orografije co(z) = 1,00
Koeficijent turbulencije kl = 1,00
Poredbena visina iznad tla z 8,5 m
Koeficijent hrapavosti cr(z) = kr × ln(z / z0) 0,720 -
Srednja brzina vjetra vm(z) = cr(z) × co(z) × vb 14,4 m/s
Jačina turbulencije na visini z lv(z) = kI / [co(z) × ln(z / z0)] 0,299 -
Tlak vršne brzine qp(z) = [1 + 7 × Iv(z)] × ½ × ρ × vm(z)² 0,40 kPa
Koeficijet konstrukcije cs × cd = 1,00.
Određivanje područja djelovanja vjetra na krovove:
Krov 1 (α = 33°)
b h e e/2 e/4 e/10
θ=0° 14,3 8,5 14,3 7,2 3,6 1,4
θ=90° 9,4 8,5 9,4 4,7 2,4 0,9
Krov 2 (α = 40°)
b h e e/2 e/4 e/10
θ=0° 22,8 8,5 17,0 8,5 4,3 1,7
θ=90° 8,5 8,5 8,5 4,3 2,1 0,9
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
Područja djelovanja s vanjske strane krovišta:
Koeficijenti tlaka s unutarnje strane

Smjer Max Min
Koeficijent tlaka Cpi 0,2 -0,3
"+" vjetar djeluje prema površini,
"-" vjetar djeluje od površine.
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
Koeficijenti tlaka i djelovanje vjetra na krov, α = 33°

Okomito na sljeme F G H I J
Koef. tlaka vanjski Cpe,min -0,40 -0,40 -0,16 -0,36 -0,46
Cpe,max 0,70 0,70 0,44 0,00 0,00
Koef. tlaka (vanjski+unutarnji) Cp,min -0,60 -0,60 -0,36 -0,56 -0,66
Cp,max 1,00 1,00 0,74 0,30 0,30
Djelovanje vjetra qp(z) × cp [kPa] wmin -0,25 -0,25 -0,15 -0,23 -0,27
wmax 0,41 0,41 0,30 0,13 0,13
Paralelno sljemenu F G H I
Koef. tlaka vanjski Cpe -1,10 -1,40 -0,82 -0,50
Koef. tlaka (vanjski+unutarnji) Cp,min -1,30 -1,60 -1,02 -0,70
Cp,max -0,80 -1,10 -0,52 -0,20
Djelovanje vjetra qp(z) × cp [kPa] wmin -0,53 -0,65 -0,41 -0,29
wmax -0,33 -0,45 -0,21 -0,09
Koeficijenti tlaka i djelovanje vjetra na krov, α = 40°

Okomito na sljeme F G H I J
Koef. tlaka vanjski Cpe,min -0,17 -0,17 -0,07 -0,27 -0,37
Cpe,max 0,70 0,70 0,53 0,00 0,00
Koef. tlaka (vanjski+unutarnji) Cp,min -0,37 -0,37 -0,27 -0,47 -0,57
Cp,max 1,00 1,00 0,83 0,30 0,30
Djelovanje vjetra qp(z) × cp [kPa] wmin -0,15 -0,15 -0,11 -0,19 -0,23
wmax 0,41 0,41 0,34 0,13 0,13
Paralelno sljemenu F G H I
Koef. tlaka vanjski Cpe -1,10 -1,40 -0,87 -0,50
Koef. tlaka (vanjski+unutarnji) Cp,min -1,30 -1,60 -1,07 -0,70
Cp,max -0,80 -1,10 -0,57 -0,20
Djelovanje vjetra qp(z) × cp [kPa] wmin -0,53 -0,65 -0,43 -0,29
wmax -0,33 -0,45 -0,23 -0,09
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
1.2.2.6. Potresno djelovanje

Parametri za proračun potresne sile za višestambenu građevinu:
Razred važnosti: II (Obične zgrade koje ne pripadaju drugim kategorijama)
Faktor važnosti: γI = 1,0
Vrsta tla: C (Debeli nanosi zbijenog ili srednje gustog pijeska, šljunka ili čvrste
gline debljine od nekoliko desetaka do više stotina metara.
Brzina posmičnih el. valova u gornjih 30 m vs,30 = 180-360 m/s.)
Poredbeno vršno ubrzanje za tlo tipa A:
Tp = 475 god Tp = 95 god
αgR = 0,20 × g αgR = 0,10 g

Računska ubrzanja: ag = γI × agR = 1,962 m/s² (vodoravna komponenta)
agv = γI × 0,9 × agR = 1,766 m/s² (vertikalna komponenta)
Razred duktilnosti: DCM
Pravilnost po visini: nepravilna građevina
Pravilnost tlocrta: nepravilna građevina
Faktor ponašanja: vodoravna komponenta (omeđeno ziđe) qh = 0,8 × 2,5= 2,0
Parametri oblika spektra
Smjer S TB [s] TC [s] TD [s] q
Vodoravni (tlo C); X,Y 1,15 0,20 0,60 2,00 2,0
Vertikalni; Z 1,00 0,05 0,15 1,00 1,5
Proračunski spektar odziva [HRN EN 1998-1]:
T [s] Sd(T)-X,Y T [s] Sd(T)-Z
0,00 1,504 0,00 1,177
0,20 2,820 0,05 2,943
0,60 2,820 0,15 2,943
0,80 2,115 0,34 1,288
1,00 1,692 0,54 0,824
1,20 1,410 0,73 0,606
1,40 1,209 0,92 0,479
1,60 1,058 1,11 0,396
2,00 0,846 1,50 0,353
3,00 0,392 3,00 0,353
4,00 0,392 4,00 0,353
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
1.2.2.7. Kombinacije djelovanja

Program samostalno generira kombinacije djelovanja za krajnje granično stanje, granično stanje uporabe i seizmičke
kombinacije djelovanja prema pravilima norme HRN EN 1990.
Za proračun tla i dijelova koji mogu primiti samo tlačnu/samo vlačnu silu koriste se nelinearne kombinacije djelovanja.
Koeficijenti kombinacije za promjenjiva djelovanja ψ:
Promjenjivo djelovanje Oznaka ψ0 ψ1 (frq) ψ2 (qpr)
Uporabno – stamb. prostorije, uredi A, B 0,7 0,5 0,3
Uporabno – skupovi, trgovine C, D 0,7 0,7 0,6
Uporabno – skladišta E 1,0 0,9 0,8
Uporabno – krovovi H 0 0 0
Snijeg; H < 1000 m SN 0,5 0,2 0
Vjetar W 0,6 0,2 0
"Uobičajene" kombinacije za krajnje granično stanje (KGS)

EQU: gubitak statičke ravnoteže konstrukcije ili njenog dijela (set A):
Trajne i Trajna djelovanja Glavno Sudjelujuća promjenjiva
prolazne promjenjivo djelovanja
kombinacije djelovanje
Nepovoljna Povoljna Glavno Ostala
(ako postoji)
(Eq. 6.10) γGj,sup × Gkj,sup γGj,inf × Gkj,inf
γQ,1 × Qk,1 γ Q,i × ψ0,i × Qk,i
1,1 × ST 0,9 × ST 1,5 × UP ili 1,5 × 0,7 × UP
(1,35 × ST)* (1,15 × ST)* 1,5 × SN ili 1,5 × 0,5 × SN
1,5 × W 1,5 × 0,6 × W
γQ,1 = 0 ψ0,H = 0 za H (krov)
za povoljno
djelovanje
*alternativna kombinacija bez razdvajanja dokaza statičke ravnoteže i dokaza otpornosti dijela konstrukcije
STR/GEO: lom ili prevelika deformacija konstrukcije ili njenog dijela (set B):
Nepovoljna Povoljna Glavno Ostala
(ako postoji)
(Eq. 6.10) γGj,sup × Gkj,sup γGj,inf × Gkj,inf γQ,1 × Qk,1 γ Q,i × ψ0,i × Qk,i
(Eq. 6.10a) γGj,sup × Gkj,sup γGj,inf × Gkj,inf γQ,1 × ψ0,1 × Qk,1 γ Q,i × ψ0,i × Qk,i
(Eq. 6.10b) ξ × γGj,sup × Gkj,sup γGj,inf × Gkj,inf γQ,1 × Qk,1 γ Q,i × ψ0,i × Qk,i
(Eq. 6.10) 1,35 × ST 1,0 × ST 1,5 × UP ili 1,5 × 0,7 × UP 1,5 × 0,7 × UP
(Eq. 6.10a) 1,5 × SN ili 1,5 × 0,5 × SN 1,5 × 0,5 × SN
EN 1997-1 1,5 × W 1,5 × 0,6 × W 1,5 × 0,6 × W
DA3: A1 γQ,1 = 0 ψ0,H = 0 za H ψ0,H = 0 za H
za povoljno (krov) (krov)
djelovanje
(Eq. 6.10b) 0,85 × 1,35 × ST
A1 – za sile od konstrukcije
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
STR/GEO: lom ili prevelika deformacija tla (set C)

Nepovoljna Povoljna Glavno (ako postoji) Ostala
(Eq. 6.10) γGj,sup × Gkj,sup γGj,inf × Gkj,inf γQ,1 × Qk,1 γ Q,i × ψ0,i × Qk,i
EN 1997-1
DA3: A2
1,0 × ST 1,0 × ST 1,3 × UP ili 1,3 × 0,7 × UP
1,3 × SN 1,3 × 0,5 × SN
1,3 × W 1,3 × 0,6 × W
γQ,1 = 0 ψ0,H = 0 za H (krov)
za povoljno
djelovanje
A2 – za geotehničke sile
Kombinacije za izvanredna stanja
Trajne i prolazne Trajna djelovanja Glavno izvanredno Sudjelujuća
kombinacije djelovanje promjenjiva djelovanja
Glavno (ako postoji) Ostala
(Eq. 6.11a/b) Gkj,sup ili Gkj,inf Ad ψ11 ili ψ21 × Qk,i ψ2,i × Qk,i
ST IZVANREDNO 0,3 × UP ili 0,3 do 0,8 × UP
0,2 × SN ili W
Potresne kombinacije
Trajne i prolazne Trajna djelovanja Glavno potresno Sudjelujuća
kombinacije djelovanje promjenjiva djelovanja
(Eq. 6.12a/b) Gkj,sup ili Gkj,inf γl × AEk ili γl × AEd ψ2,i × Qk,i
ST 1,0 × POTRES 0,3 × UP
ψ2,i = 0,2 za H (krov), snijeg i vjetar
Kombinacije za granična stanja uporabe (GSU)
Trajna djelovanja Gd Promjenjiva djelovanja Qd Za drvene konstr.
Kombinacije Nepovoljna Povoljna Glavno Ostala
Karakteristična Gkj,sup Gkj,inf Qk,1 ψ0,i × Qk,i uinst
(nepovratno GS) (Emean, Gmean )
Česta Gkj,sup Gkj,inf ψ1,1 × Qk,1 ψ2,i × Qk,i
Nazovi česta Gkj,sup Gkj,inf ψ2,1 × Qk,1 ψ2,i × Qk,i ufin
Kombinacije za pojednostavljeni proračun GSU drvenih konstrukcija
Pretpostavlja se da vrijedi sljedeće:
konstrukcija se sastoji od dijelova s istim ponašanjem pri puzanju,
djelovanja i pripadajuće deformacije su u linearnoj vezi.
ufin = ufin,G + ufin,Q1 + ufin,Qi
ufin = uinst,G × (1 + kdef ) + uinst,Q1 × (1 + ψ2,1 × kdef )+ uinst,Qi ×( ψ0,1 + ψ2,i × kdef )
uinst,G , uinst,Q1 , uinst,Qi – trenutne deformacije (bez koef. kombinacije ψ2).
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
1.2.3. DIMENZIONIRANJE – OSNOVNA GRAĐEVINA

1.2.3.1. Prikaz statičkog sustava
1.2.3.2. Ishod seizmičkog proračuna

Zbroj masa
Mass type X Y Z
[kg] [kg] [kg]
1 Moving mass 788517,9 788517,9 788517,9
1 Total mass 788517,9 788517,9 788517,9
Relativne modalne mase

Mode Omega Period Freq. Wxi/Wxtot Wyi/Wytot Wzi/Wztot Wxi_R/Wxtot_R Wyi_R/Wytot_R Wzi_R/Wztot_R
[rad/s] [s] [Hz]
1 10.2289 0,61 1,63 0,0161 0,0000 0,0000 0,0000 0,0023 0,0010
2 11.82 0,53 1,88 0,0007 0,0309 0,0000 0,0077 0,0000 0,0156
3 15.4965 0,41 2,47 0,1024 0,5761 0,0000 0,0288 0,0028 0,1765
4 16.3919 0,38 2,61 0,5940 0,1896 0,0000 0,0064 0,0109 0,0509
5 21.0555 0,30 3,35 0,1718 0,0654 0,0000 0,0001 0,0002 0,6446
6 25.8152 0,24 4,11 0,0000 0,0103 0,0071 0,0003 0,0004 0,0006
7 36.9001 0,17 5,87 0,0072 0,0142 0,0038 0,0237 0,0005 0,0237
8 39.7549 0,16 6,33 0,0328 0,0032 0,0000 0,0015 0,0337 0,0000
9 40.9026 0,15 6,51 0,0000 0,0218 0,0022 0,0595 0,0192 0,0040
10 42.2397 0,15 6,72 0,0008 0,0217 0,0079 0,0724 0,0040 0,0225
11 45.991 0,14 7,32 0,0185 0,0002 0,0051 0,0136 0,0639 0,0008
12 47.827 0,13 7,61 0,0001 0,0005 0,0301 0,0005 0,0058 0,0054
0,9442 0,9340 0,0563 0,2146 0,1437 0,9456
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
1.2.3.3. Zidana konstrukcija

Zidana konstrukcija je predviđena kao omeđeno ziđe. Armiranobetonski horizontalni i vertikalni serklaži se izvode nakon
zidanja, vezano na zub.
Proračun relativne površine ziđa u odnosu na bruto površinu prizemlja
Najmanja ploština nosivih zidova u svakom smjeru prema HRN EN 1998-1/NA za jednostavne zidane zgrade: 2%.
Oordinata proračunskog spektra: Sd(T) = ag × S × 2,5 / q = 0,20 × 1,15 × 2,5 / 2,0 = 0,28
Broj katova: 2
Površina razine (prizemlja) 297,80 m²
Svijetla visina zidova 3,6 m
Površina ziđa prizemlja u smjeru X:
POZ Debljina, t Dužina, L Visina otvora,h L/h > 0,3 Površina, t × L
W1 0,29 3,00 0,87
W2 0,29 1,50 0,44
W3 0,29 4,50 1,31
W4 0,29 3,97 1,15
W5 0,29 2,50 0,73
W6 0,29 3,26 0,95
W7 0,29 3,57 1,04
W8 0,29 4,53 1,31
Σ 7,78
Relativna površina ziđa u smjeru X: pA,x = 7,78 / 297,8 = 2,6 % > 2,0 % Zadovoljava.
Površina ziđa prizemlja u smjeru Y:

POZ Debljina, t Dužina, L Visina otvora L/h > 0,3 Površina, t × L
W9 0,29 0,98 0,28
W10 0,29 2,78 0,81
W11 0,29 4,09 1,19
W12 0,29 1,89 0,55
W13 0,29 6,20 1,80
W14 0,29 3,04 0,88
W15 0,29 4,91 1,42
W16 0,29 6,60 1,91
W17 0,29 8,30 2,41
Σ 11,25
Relativna površina ziđa u smjeru Y: pA,y = 11,25 / 297,8 = 3,8 % > 2,0 % Zadovoljava.
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
1.2.3.4. Drvena konstrukcija

Građevni proizvodi za drvenu konstrukciju
Razred uporabe: SC 2 (service class), Drvene konstrukcije izvan toplinske ovojnice zgrade
UC 2 (use class)
Konstrukcijsko drvo: Razred čvrstoće C 24 (EN 338; smreka/jela – puno drvo)
Karakteristična gustoća ρk = 350 kg/m³; ρmean = 420 kg/m³
Čvrstoće fm,k = 24,0 MPa
ft,0,k = 14,5 MPa ft,90,k = 0,4 MPa
fc,0,k = 21,0 MPa fc,90,k = 2,5 MPa
fv,k = 4,0 MPa
Moduli elastičnosti paralelno vlaknima
E0,mean = 11000 MPa
E0,05 = 7400 MPa
E90,mean = 370 MPa
Modul posmika Gmean = 690 MPa
Izvijanje βc = 0,2
Koeficijenti sigurnosti γM = 1,3
Spojni dijelovi: Čelik: S 235, pocinčani
Čavli: čavli s utorima; razred III. DIN 1052-2, pocinčani
Vijci: KV 5.6 (fub = 500 MPa), pocinčani
Sidreni vijci: KV 5.6, pocinčani (dio koji nije u betonu).
Koef. Sigurnosti γM = 1,3
Dopuštene dubine zasjeka tesarskih veza
rogovi < 30 mm
Prikaz statičkog sustava krovne konstrukcije

Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
Rogovi, b × h = 120 mm × 140 mm

Pregled unutarnjih sila za GSN
Name dx [m] Case N [kN] Vy [kN] Vz [kN] Mx [kNm] My [kNm] Mz [kNm]
R36 6,405- ULS-Set B (auto)/1 -18,05 0,42 -2,55 0,01 -2,56 0,59
R1 0 ULS-Set B (auto)/2 30,15 -0,02 -1,79 0,01 0 -0,01
R88 0 ULS-Set B (auto)/2 -1,88 0,44 1,23 0,02 0 0,02
R61 0,103 ULS-Set B (auto)/1 -1,21 0,17 -10,89 -0,03 -3,04 0,04
R15 0 ULS-Set B (auto)/2 -2,03 0 4,43 0 0 0
R37 1,076+ ULS-Set B (auto)/1 -4,26 -0,28 -0,15 -0,58 0,12 -0,44
R90 0 ULS-Set B (auto)/3 -1,66 -1,72 3,25 -0,09 -3,51 1,2
R15 2,009 ULS-Set B (auto)/2 -3,23 -0,03 -0,14 0 4,4 -0,03
R90 1,364 ULS-Set B (auto)/4 -3,49 -1,81 1,81 -0,09 0 -1,2
R36 1,383+ ULS-Set B (auto)/1 -4,53 -0,03 -0,48 0,82 -1,27 1,92
Pregled relativnih pomaka
Name dx [m] Case uy [mm] uy,rel [1/xx] uz [mm] uz,rel [1/xx]
R80 2,761 SLS-Char (auto)/1 -1,4 -1/3421 -4,5 -1/689
R84 2,200- SLS-Char (auto)/1 1,9 sij.10 -0,9 -1/2150
R36 2,324 SLS-Char (auto)/2 -1,3 -1/2215 -0,5 -1/5344
R36 6,743 SLS-Char (auto)/3 0,4 1/875 -0,3 -1/1234
R15 2,631 SLS-Char (auto)/3 0,2 1/10000 -10,5 -1/297
Dokaz otpornosti i stabilnosti za GSN
Timber ULS check

Linear calculation, Extreme : Global
Selection : All
Combinations : ULS-Set B (auto)
Layer : Rogovi
EN 1995-1-1 Code Check
Beam R15 4,185 m Rogovi - RECT (120; C24 (EN 338) ULS-Set B (auto) 0,69 -
140)
Combination key
ULS-Set B (auto) / 1.35*LC1 + 1.35*LC2 + 1.50*LC4 +
0.90*LC7
Basic data
Partial safety factor γM for Solid timber 1,30
Material data
Bending (fm,k) 24,0 MPa
Tension (ft,0,k) 14,5 MPa
Tension (ft,90,k) 0,4 MPa
Compression (fc,0,k) 21,0 MPa
Compression (fc,90,k) 2,5 MPa
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
Material data
Shear (fv,k) 4,0 MPa
Type of timber Solid
The critical check is on position 2,009 m.

Internal forces
NEd -3,23 kN
Vy,Ed -0,03 kN
Vz,Ed -0,14 kN
TEd 0,00 kNm
My,Ed 4,40 kNm
Mz,Ed -0,03 kNm
Modification factor
Service Class 1
Load duration Short term
Modification factor kmod 0,90
..:: SECTION CHECK ::..

Compression parallel to the grain
According to EN 1995-1-1 article 6.1.4 and formula (6.2)
σc,0,d 0,2 MPa
fc,0,d 14,5 MPa
Unity check 0,01 -
Bending
According to EN 1995-1-1 article 6.1.6 and formula (6.11),(6.12)
σm,y,d 11,2 MPa
kh,y 1,01
fm,y,d 16,8 MPa
σm,z,d 0,1 MPa
kh,z 1,05
fm,z,d 17,4 MPa
km 0,70
Unity check (6.11) = 0,67 + 0,00 = 0,67 -
Unity check (6.12) = 0,47 + 0,00 = 0,47 -
Shear
kcr 0,67
τy,d 0,0 MPa
τz,d 0,0 MPa
fv,d 2,8 MPa
Unity check τy 0,00 -
Unity check τz 0,01 -
Unity check Interaction 0,00 -
Note: The interaction equation has been added as a NCCI.
Torsion
τtor,d 0,0 MPa
kshape 1,06
fv,d 2,8 MPa
Unity check 0,00 -
Unity check Interaction Shear 0,00 -
Note: The interaction equation has been added as a NCCI.
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
Combined Bending and Axial Compression

fc,0,d 14,5 MPa
fm,y,d 16,8 MPa
fm,z,d 17,4 MPa
km 0,70
Unity check (6.19) = 0,00 + 0,67 + 0,00 = 0,67 -
Unity check (6.20) = 0,00 + 0,47 + 0,00 = 0,47 -
The member satisfies the section check.
..:: STABILITY CHECK ::..

Columns subjected to compression or combined compression and bending
Buckling parameters yy zz
Sway type non-sway non-sway
System length L 3,108 4,185 m
Buckling factor k 0,79 0,73
Buckling length Lcr 2,453 3,068 m
Slenderness λ 60,70 88,57 -
Relative slenderness λ 1,03 1,50 -
Limit slenderness 0,30 0,30 -
Imperfection βc 0,20 0,20 -
Reduction factor kc 0,67 0,38 -
Unity check (6.23) = 0,02 + 0,67 + 0,00 = 0,69 -
Unity check (6.24) = 0,03 + 0,47 + 0,00 = 0,51 -
Beams subjected to bending or combined bending and compression

LTB Parameters
Elastic critical moment My,crit 43,38 kNm
Critical bending stress σm,crit 110,7 MPa
Relative slenderness λrel,m 0,47 -
Reduction factor kcrit 1,00 -
Unity check (6.33) = 0,67 -
Unity check (6.35) = 0,44 + 0,03 = 0,48 -
My,crit Parameters
G0,05 462,5 MPa
LTB length L 4,185 m
Lef/L 0,90
Effective length Lef 3,766 m
Influence of load position no influence
The member satisfies the stability check.
Poprečni presjek 120 mm × 140 mm zadovoljava.

Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
Nazidnice, b × h = 160 mm × 160 mm

N1 5,600+ ULS-Set B (auto)/1 -9,84 -5,89 -6,66 0,19 1,77 2,14
N2 15,490+ ULS-Set B (auto)/2 10,22 -3,29 -4,44 0,74 0,58 -0,21
N5 0,800+ ULS-Set B (auto)/1 -5,93 8,61 -5,43 -0,16 0,49 -0,77
N1 7,207 ULS-Set B (auto)/3 -0,98 -13,22 -16,86 0,81 -3,79 -2,38
N3 2,800+ ULS-Set B (auto)/4 0,18 7,64 9,95 0,49 -2,98 -1,84
N2 0 ULS-Set B (auto)/2 -0,07 1,5 -0,41 -1,03 -0,38 -1,36
N1 7,207 ULS-Set B (auto)/1 -2,29 -12,86 -16,81 0,81 -3,8 -2,26
N2 16,234 ULS-Set B (auto)/4 10,07 -9,98 -7,69 0,75 -3,57 -3,94
N4 21,600- ULS-Set B (auto)/2 0,99 8,57 -5,93 0,12 -1,64 3,77
Timber ULS check

Selection : All
Layer : Nazidnice
Timber ULS check
Beam Cross-section Material dx Load case Unity check Section check Stability check E/W/N
[m] [-] [-] [-]
N1 Nazidnice - RECT C24 (EN 338) 7,207 ULS-Set B 0,78 0,78 0,33 N2
(auto)/1
Explanation of errors, warnings and notes
E/W/N Description
N2 Note: The slenderness is such that Flexural Buckling effects
may be ignored according to article 6.3.2(2).
Poprečni presjek 160 mm × 160 mm.

Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
Podrožnica, b × h = 140 mm × 160 mm

P1 1,600+ ULS-Set B (auto)/1 -17,1 -0,82 0,52 0 3,48 -1,1
P1 0 ULS-Set B (auto)/2 -0,02 -0,54 -0,89 -0,04 0 0,05
P1 0 ULS-Set B (auto)/3 -0,07 -1,42 -2,84 -0,05 0 0,25
P1 4,000- ULS-Set B (auto)/1 -17,07 2,16 -4,22 0 -1,06 0,21
P1 0 ULS-Set B (auto)/4 -0,04 -1,05 -1,89 -0,06 0 0,15
P1 0,340+ ULS-Set B (auto)/5 -14 -0,27 7,27 0 -3,14 -0,23
P1 0,340+ ULS-Set B (auto)/1 -16,96 -0,36 8,22 0 -3,61 -0,21
P1 2,400+ ULS-Set B (auto)/3 -15,11 0,31 -1,95 0 3,9 -1,77
P1 4,58 ULS-Set B (auto)/1 -16,42 9,11 1,79 0 0 5,49
P1 2,240- SLS-Char (auto)/1 4,8 1/883 -8,1 -1/522
Timber ULS check

Selection : All
Layer : Podrožnice
Timber ULS check
[m] [-] [-] [-]
P1 Podrožnica - C24 (EN 338) 4,580 ULS-Set B 0,73 0,64 0,73 -
RECT (auto)/1
Poprečni presjek 140 mm × 160 mm.

Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
Uvala, b × h = 140 mm × 160 mm

U2 3,002 ULS-Set B (auto)/1 -25,38 0,94 -3,71 -0,3 0,63 1,85
U1 0 ULS-Set B (auto)/2 10,69 2,41 1,54 -0,19 -2,14 -0,62
U1 2,274+ ULS-Set B (auto)/1 -5,58 -6 1,04 0,06 1,71 1,7
U1 4,412+ ULS-Set B (auto)/3 -16,79 6,74 -4,59 0,1 1,76 -1,61
U1 1,137+ ULS-Set B (auto)/4 4,65 -3,33 3,55 -0,06 -0,89 2,89
U2 1,444+ ULS-Set B (auto)/5 -4,79 2,47 -0,42 0,21 -1,08 0,16
U1 5,883 ULS-Set B (auto)/3 -19,14 2,84 -5,02 0,03 -5,73 2,53
U1 2,929- ULS-Set B (auto)/2 -0,47 -5,57 1,19 0,08 2,55 -2,16
U1 3,410- ULS-Set B (auto)/1 -12,12 -2,42 -1,77 0,13 1,43 -3,01
U1 1,137+ ULS-Set B (auto)/1 1,85 -3,32 3,52 -0,06 -0,89 2,9
U1 1,240- SLS-Char (auto)/1 -2,2 -1/2666 -2,0 -1/2973
U1 3,611- SLS-Char (auto)/2 4,6 1/1270 -6,4 -1/917
U1 2,929- SLS-Char (auto)/2 3,5 1/1664 -7,0 -1/840
U2 0,911- SLS-Char (auto)/1 0,4 1/4950 0,9 1/2242
Timber ULS check
Selection : All
Layer : Uvala
Timber ULS check
[m] [-] [-] [-]
U1 Uvala - RECT C24 (EN 5,883 ULS-Set B 0,92 0,78 0,92 -
338) (auto)/1

Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
Stup, b × h = 160 mm × 160 mm

TC1 0 ULS-Set B (auto)/1 -26,9 -0,52 0,16 0 -0,01 0,95
TC1 4,39 ULS-Set B (auto)/2 -0,83 2,13 0 -0,01 0,17 0,56
TC1 0 ULS-Set B (auto)/2 -1,31 -0,14 -0,02 0 0,25 0,25
TC1 0 ULS-Set B (auto)/3 -26,42 -0,83 0,16 0,01 -0,02 1,4
TC1 3,990+ ULS-Set B (auto)/4 -1,77 1,22 0 -0,01 0,15 0,02
TC1 3,990+ ULS-Set B (auto)/3 -25,83 8,75 0,13 0,02 0,62 -1,89
TC1 0 ULS-Set B (auto)/5 -22,68 -0,71 0,13 0,01 -0,03 1,21
TC1 3,990- ULS-Set B (auto)/6 -14,73 -0,85 0,09 0,01 0,49 -2
TC1 4,39 ULS-Set B (auto)/1 -26,25 7,01 0,14 0,01 0,68 1,7
Timber ULS check
Selection : All
Layer : Stup
Timber ULS check
[m] [-] [-] [-]
TC1 Stup - RECT C24 (EN 338) 3,990 ULS-Set B 0,30 0,21 0,30 -
(auto)/1
Kliješta, b × h = 2 × (50 mm × 160 mm)

Timber ULS check
Selection : All
Layer : Kliješta
Timber ULS check
[m] [-] [-] [-]
K11 Kliješta - 2 C24 (EN 1,520 ULS-Set B 0,09 0,05 0,09 N3
Rect 338) (auto)/1
Explanation of errors, warnings and notes

E/W/N Description
N3 Note: Axis definition: - Principal y axis in this code
check is referring to the principal z axis in SCIA
Engineer. - Principal z axis in this code check is
referring to the principal y axis in SCIA Engineer.
Poprečni presjek 2 × (50 mm × 160 mm) zadovoljava.

Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
Sidrenje nazidnica u AB grede/hor. serklaže

Unutarnje sile u sidrima za GSN:
SV34 0,22 ULS-Set B (auto)/1 3,74 -4,83 -3,34 0 -0,42 -0,51
SV14 0 ULS-Set B (auto)/2 -21,34 -16,56 -0,93 0 0,05 3,09
SV49 0 ULS-Set B (auto)/3 -15,05 -2,33 -12,81 0 2,73 0,28
SV10 0 ULS-Set B (auto)/4 -1,56 -3,21 1,17 0,02 -0,21 0,36
SV10 0 ULS-Set B (auto)/1 -4,48 -5,36 4,32 -0,06 -0,79 0,59
SV22 0 ULS-Set B (auto)/2 -17,03 14,06 -2,33 0 0,24 -2,9
SV38 0 ULS-Set B (auto)/2 -8,45 -9,34 -0,94 0 0,24 4,4
Odabrano: sidreni vijci Ø 20 K.V. 5.6
Dokaz nosivosti spoja:
Poprečna sila u sidru Fv,Ed = 16,56 kN
Posmična sila cijepanja u nazidnici: Fv,Ed,max = 13,22 kN
Posmična otpornost spoja: Fv,Rd = 0,9 × 26,34 / 1,3 = 18,23 kN ≥ Fv,Ed
Otpornost na cijepanje: F90,Rd = 0,9 × 25,2 / 1,3 = 17,44 kN > F90,Ed
Sidreni vijci se postavljaju na razmaku cca 1,6 m (između svakog drugog para rogova). Rogovi su na razmaku 0,8 m.
Sidreni vijci se postavljaju istovremeno s armaturom AB grede/serklaža.
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica

Građevni proizvodi za čeličnu konstrukciju
Profili i limovi: Čelik: S 235
Spojni dijelovi: Čelik: S 235
Antikorozivna zaštita: Vruće cinčanje.
Koeficijenti sigurnosti γM0 =1,0 otpornost poprečnog presjeka neovisno o razredu
γM1 =1,1 otpornost elemenata na nestabilnost, otpornost pop. presjeka prema
teoriji II. reda
γM2 =1,25 otpornost vlačno napregnutih poprečnih presjeka na lom
1.2.3.5.1. Dokaz nosivosti – Profili
Stupovi, RHS160×160×5
EC-EN 1993 Steel check ULS
Linear calculation
Class: All ULS
Coordinate system: Principal
Extreme 1D: Global
Selection: All
Filter: Layer = Čelični stupovi
National annex: Standard EN
Member SC2 0,000 / 1,700 m SHS160/160/5.0 S 235 All ULS 0,17 -
Combination key
All ULS / 1.35*LC1 + 1.35*LC2 + 1.05*LC3 + 1.50*LC4 +
0.90*LC7
Partial safety factors
γM0 for resistance of cross-sections 1,00
γM1 for resistance to instability 1,10
γM2 for resistance of net sections 1,25
Material
Yield strength fy 235,0 MPa
Ultimate strength fu 360,0 MPa
Fabrication Rolled
...::SECTION CHECK::...
The critical check is on position 0,000 m
Internal forces Calculated Unit
Normal force NEd -121,32 kN
Shear force Vy,Ed 0,00 kN
Shear force Vz,Ed 0,00 kN
Torsion TEd 0,13 kNm
Bending moment My,Ed 0,00 kNm
Bending moment Mz,Ed 0,00 kNm
Classification for cross-section design
Classification according to EN 1993-1-1 article 5.5.2
Classification of Internal and Outstand parts according to EN 1993-1-1 Table 5.2 Sheet 1 & 2
Id Type c t σ1 σ2 Ψ kσ α c/t Class 1 Class 2 Class 3 Class
[mm] [mm] [kN/m2] [kN/m2] [-] [-] [-] [-] Limit Limit Limit
[-] [-] [-]
1 I 145 5 3,948e+04 3,948e+04 1,0 1,0 29,0 28,0 34,0 38,0 2
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica

[-] [-] [-]
3 I 145 5 3,948e+04 3,948e+04 1,0 1,0 29,0 28,0 34,0 38,0 2
5 I 145 5 3,948e+04 3,948e+04 1,0 1,0 29,0 28,0 34,0 38,0 2
7 I 145 5 3,948e+04 3,948e+04 1,0 1,0 29,0 28,0 34,0 38,0 2
Note: The Classification limits have been set according to Semi-Comp+.
The cross-section is classified as Class 2
Compression check
Cross-section area A 3,0700e-03 m2
Compression resistance Nc,Rd 721,45 kN
Unity check 0,17 -
Torsion check
Index of fibre Fibre 1
Total torsional moment τEd 0,5 MPa
Elastic shear resistance τRd 135,7 MPa
Unity check 0,00 -
Note: The unity check for torsion is lower than the limit value of 0,05. Therefore torsion is considered as
insignificant and is ignored in the combined checks.
The member satisfies the section check.
...::STABILITY CHECK::...
Classification for member buckling design
Decisive position for stability classification: 0,000 m
Classification according to EN 1993-1-1 article 5.5.2
Classification of Internal and Outstand parts according to EN 1993-1-1 Table 5.2 Sheet 1 & 2
[-] [-] [-]
1 I 145 5 3,948e+04 3,948e+04 1,0 1,0 29,0 28,0 34,0 38,0 2
3 I 145 5 3,948e+04 3,948e+04 1,0 1,0 29,0 28,0 34,0 38,0 2
5 I 145 5 3,948e+04 3,948e+04 1,0 1,0 29,0 28,0 34,0 38,0 2
7 I 145 5 3,948e+04 3,948e+04 1,0 1,0 29,0 28,0 34,0 38,0 2
Note: The Classification limits have been set according to Semi-Comp+.
The cross-section is classified as Class 2
Flexural Buckling check
According to EN 1993-1-1 article 6.3.1.1 and formula (6.46)
Buckling parameters yy zz
Sway type sway non-sway
System length L 1,700 1,700 m
Buckling factor k 1,00 1,00
Buckling length lcr 1,700 1,700 m
Critical Euler load Ncr 8785,31 8785,75 kN
Slenderness λ 26,91 26,91
Relative slenderness λrel 0,29 0,29
Limit slenderness λrel,0 0,20 0,20
Note: The slenderness or compression force is such that Flexural Buckling effects may be ignored
according to EN 1993-1-1 article 6.3.1.2(4).
Torsional(-Flexural) Buckling check
According to EN 1993-1-1 article 6.3.1.1 and formula (6.46)
Note: The cross-section concerns a RHS section which is not susceptible to Torsional(-Flexural) Buckling.
The member satisfies the stability check.
Poprečni presjek zadovoljava.
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
1.2.3.6. AB konstrukcija – PLOČE

Građevni proizvodi Beton razred stropna ploča C25/30, podne ploče C30/37,
zaštitni sloj stropna ploča 20 mm, podne ploče 40 mm.
Armatura B500 B (HRN 1130, HRN EN 10080) (sve rebrasta).
Najmanja i najveća armatura (za C ≤ 35/45 i jednostruko armiranje)
Debljina ploče Najmanja armatura [mm²/m] Najveća armatura [mm²/m]
h [mm] 𝑓𝑐𝑡𝑚 0,022 × 𝐴𝑐
0,26 × × 𝑏𝑡 × 𝑑, 𝑓𝑐𝑑
(d = h – c – Ø/2) 𝐴𝑠,𝑚𝑖𝑛 = 𝑚𝑎𝑥 { 𝑓𝑦𝑘 𝐴𝑠1,𝑚𝑎𝑥 = 𝑚𝑖𝑛 {
0,364 × 𝑏 × 𝑑 ×
0,0013 × 𝑏𝑡 × 𝑑 𝑓𝑦𝑑
200 2,6 0,022 ⋅ 1000 ⋅ 200 = 4400
𝑚𝑎𝑥 {0,26 ⋅ ∙ 1000 ⋅ 176} = 238 16,7
(176 mm) 500 𝑚𝑖𝑛 {
0,364 ⋅ 1000 ⋅ 176 ⋅ = 2461
0,0013 ⋅ 1000 ⋅ 176 434,8
200 (podna pl.) 2,9 0,022 ⋅ 1000 ⋅ 200
𝑚𝑎𝑥 {0,26 ⋅ ∙ 1000 ⋅ 156} = 235 20 } = 2611
(156 mm) 500 𝑚𝑖𝑛 {
0,364 ⋅ 1000 ⋅ 156 ⋅
0,0013 ⋅ 1000 ⋅ 156 434,8
POZ 001 i POZ 002 – Podna ploča; h = 200 mm

Izabrana armatura:
Gornje područje Preko cijele površine mreža Q-335
(c = 20 mm) (Ø8/150 mm; Ø8/150 mm)
Donje područje Preko cijele površine mreža Q-335

(c = 40 mm) (Ø8/150 mm; Ø8/150 mm)
Na rubovima : uzdužna 2 Ø 14.

„U“ spone Ø 8/150 mm
Preklop mreža: 450 mm.
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
POZ 101 – Stropna ploča; h = 200 mm

Potrebna donja armatura u X smjeru: Izabrana donja armatura u X smjeru:
Potrebna gornja armatura u X smjeru: Izabrana gornja armatura u X smjeru:

Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
Potrebna donja armatura u Y smjeru: Izabrana donja armatura u Y smjeru:
Potrebna gornja armatura u Y smjeru: Izabrana gornja armatura u Y smjeru:

Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
Provjera progiba:
uz,max = 4,8 mm
L / 250 = 4590 / 250 = 18,3 mm > uz (0,26)
Zadovoljava.
Provjera proboja:
Punching design
Linear calculation
Combination: ULS-Set B (auto)
Extreme: Global
Selection: All
Summary
Name Case Punching Punching UCvRd,ma UCvRd, Shear UCvRd,c UCAsw,d UC
case shape x c reinforcement s et [-]
[-] [-] perimeters [-] [-] Check
N210 ULS-Set B Corner Rectangle 0,54 0,60 not required - - 0,60
(auto)/1 column (290;290) OK
Name Combination key
ULS-Set B (auto)/1 1.35*LC1 + 1.35*LC2 + 1.05*LC3 + 1.50*LC7
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
Izabrana armatura:
Mjesto ugradnje Preko cijele površine ploče Dodatna armatura
(Osnovna armature)
Gornje područje mreža Q-503 -
(Ø8/100 mm; Ø8/100 mm)
Donje područje mreža Q-503 -

(Ø8/100 mm; Ø8/100 mm)
Uz slobodne rubove: uzdužna u gornjem i u donjem području ploče: 2 Ø 14 (308 mm²)

Otvor u ploči: Po rubu: uzdužna u gornjem i u donjem području ploče: 2 Ø 14
Kutevi: Pod kutem 45° u odnosu na glavni smjer: 2 Ø12
POZ 201 – Stropna ploča; h = 200 mm

Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica

Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
Provjera progiba:
uz,max = 4,6 mm
L / 250 = 3800 / 250 = 15,2 mm > uz (0,30)
Zadovoljava.
Izabrana armatura:
(Osnovna armature)
(Ø8/100 mm; Ø8/100 mm)

(Ø7/100 mm; Ø7/100 mm)

Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
Stubišne ploče; krakovi: h = 160 mm; podest: h = 200 mm

Napomena: smjer y je u pravcu stubišta.

Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica

Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
Provjera progiba:
uz,max = 2,2 mm
L / 250 = 3100 / 250 = 12,4 mm > uz (0,18)
Zadovoljava.
Izabrana armatura:
(Osnovna armature)
(Ø7/100 mm; Ø7/100 mm)

(Ø7/100 mm; Ø7/100 mm)

Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
1.2.3.7. AB konstrukcija – GREDE, NADVOJI I HORIZONTALNI SERKLAŽI

Građevni proizvodi Beton razred C 25/30
zaštitni sloj 25 mm
Armatura B500 B (HRN 1130, HRN EN 10080) (sve rebrasta)
Najmanja i najveća uzdužna armatura u gredama (za C ≤ 50/60 i jednostruko armiranje):
Dimenzije Najmanja armatura Najmanja vlačna armatura Najveća armatura,
greda As,min [mm²] za seizmičke grede As,max [mm²]
b × h [mm] 𝑓𝑐𝑡𝑚 As,min [mm²] 𝑓𝑐𝑑
(d = h – c – 0,26 × × 𝑏𝑡 × 𝑑, 𝑓𝑐𝑡𝑚 0,364 × 𝑏 × 𝑑 ×
𝑚𝑎𝑥 { 𝑓𝑦𝑘 0,5 × × 𝑏𝑡 × 𝑑 𝑚𝑖𝑛 { 𝑓𝑦𝑑
Øbw - Ø/2) 0,0013 × 𝑏𝑡 × 𝑑 𝑓𝑦𝑘 0,022 ∙ 𝐴𝑐
2,6
2,6
290 × 300 𝑚𝑎𝑥 {0,26 ⋅ 500 ⋅ 290 ⋅ 260} 0,5 ⋅ ⋅ 290 ⋅ 260 0,364 ⋅ 290 ⋅ 260 ⋅ 16,7
500 = 1054
(260 mm) 0,0013 ⋅ 290 ⋅ 260 434,8
= 197
= 102
2,6
2,6
290 × 650 𝑚𝑎𝑥 {0,26 ⋅ 500 ⋅ 290 ⋅ 610} 0,5 ⋅ ⋅ 290 ⋅ 610 0,364 ⋅ 290 ⋅ 610 ⋅ 16,7
500 = 2473
(610 mm) 0,0013 ⋅ 290 ⋅ 610 434,8
= 460
= 240
2,6
2,6
290 × 450 𝑚𝑎𝑥 {0,26 ⋅ 500 ⋅ 290 ⋅ 410} 0,5 ⋅ ⋅ 290 ⋅ 410 0,364 ⋅ 290 ⋅ 410 ⋅ 16,7
500 = 1662
(410 mm) 0,0013 ⋅ 290 ⋅ 410 434,8
= 310
= 161
Najmanji razmak spona u kritičnom području (EN 1998-1):

Izmjere Kritično područje (uz lice Razmak spona, s [mm] Najveći razmak spona
hw / dbw / dbL stupa/zida) 𝑠 = 𝑚𝑖𝑛{ℎ𝑤 ⁄4 ; 24 ⋅ 𝑑𝑏𝑤 ; 225; 8 𝑠𝑙,𝑚𝑎𝑥 = 𝑚𝑖𝑛{0,75 ∙ d; 300}
[mm] lcr = hw [mm] ⋅ 𝑑𝑏𝐿 }
300 / 8 / 14 300 min {75; 192; 225; 112} = 75 195

650 / 8 / 14 650 min {162,5; 192; 225; 112} = 112 300
450 / 8 / 14 450 min {112,5; 192; 225; 112} = 112 300
1.2.3.7.1. Proračun potrebne armature

POZ 111
Poprečni presjek: b × h = 290 mm × 300 mm
Pregled unutarnjih sila:
Name dx [m] Case NEd [kN] VEdy [kN] VEdz [kN] MEdx [kNm] MEdy [kNm] MEdz [kNm]
CB111 0 ULS-Seis (auto)/1 -21,96 -9,64 -66,8 -3,84 -27,4 -1,71
CB111 0 ULS-Seis (auto)/2 13,67 9,79 57,92 4,89 23,6 2,2
CB111 0 ULS-Seis (auto)/3 -22,86 -9,41 -67,4 -3,91 -27,32 -1,68
CB111 0 ULS-Seis (auto)/4 14,57 9,55 58,52 4,96 23,52 2,18
CB111 4,08 ULS-Seis (auto)/5 -15,17 -6,64 -7,7 -7,9 -20,42 -1,43
CB111 4,08 ULS-Seis (auto)/6 8,25 6,76 8,36 8,27 24,95 3,29
CB111 0,371- ULS-Seis (auto)/7 -9,48 -2,57 -9,05 -1,64 -34,75 -0,64
CB111 0,371- ULS-Seis (auto)/8 2,54 1,92 7,74 4,13 29,33 1,02
CB111 4,08 ULS-Seis (auto)/1 -14,98 -9,5 -12,26 -7,43 -22,64 -1,72
CB111 4,08 ULS-Seis (auto)/2 8,07 9,62 12,91 7,8 27,17 3,59
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
Proračun potrebne uzdužne armature:

Name dx [m] Case Asz_req+ [mm2] Asz_req- [mm2] Asy_req+ [mm2] Asy_req- [mm2]
CB111 4,08 All ULS 194 309 81 91
CB111 0,371- All ULS 309 264 81 81
Proračun potrebne poprečne armature:
Name dx [m] Case Member Aswm_req [mm2/m] Aswm_req(ϕ/s)
CB111 0 All ULS Beam 682 ϕ8/148mm, (ns=2)
Izabrana armatura:
Područje armiranja Osnovna (cijelom duljinom) Dodatna
Gornje 3 Ø 14 (462 mm²) -
Donje 3 Ø 14 (462 mm²) -
Bočne strane -
Spone Dvorezne Ø 8:
Ø 8/75 mm – 300 mm od lica ležaja;
Ø 8/150 mm – sredina
Dokaz otpornosti poprečnog presjeka:
Overall check
Linear calculation
Class: All ULS
Coordinate system: Member
Extreme 1D: Member
Selection: CB111
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
POZ 112
CB112 0 ULS-Seis (auto)/1 7,71 5,61 29,19 5,67 12,99 1,74
CB112 2,314 ULS-Seis (auto)/2 -57,98 -0,34 -41,9 -3,97 -23,04 -0,36
CB112 0 ULS-Seis (auto)/2 -34 -7,6 -5,38 -3,37 -24,55 -1,22
CB112 2,314 ULS-Seis (auto)/1 48,06 1,95 21,38 3,46 24,71 0,72
CB112 0 ULS-Seis (auto)/3 -31,77 -7,16 -7,47 -3,91 -23,62 -1,34
CB112 0 ULS-Seis (auto)/4 5,48 5,16 31,28 6,2 12,06 1,86
Name dx [m] Case Member Asz_req+ [mm2] Asz_req- [mm2] Asy_req+ [mm2] Asy_req- [mm2]
CB112 2,314 All ULS Beam 109 244 81 81
CB112 0 All ULS Beam 216 140 81 81
Izabrana armatura:
Gornje 2 Ø 14 (308 mm²) -
Donje 2 Ø 14 (308 mm²) -
Bočne strane -

Overall check
Linear calculation
Class: All ULS
Extreme 1D: Member
Selection: CB112
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
POZ 113
CB113 4,451 ULS-Seis (auto)/1 -23,47 -2,67 -24,32 -0,31 -8,13 -1,12
CB113 0 ULS-Seis (auto)/2 21,9 11,25 18,53 11,54 12,84 -2,21
CB113 4,451 ULS-Seis (auto)/3 -18,3 -3,48 -20,1 -0,96 -7,14 -1,08
CB113 0 ULS-Set B (auto)/4 1,49 17,15 6,15 12,08 -8,03 -7,75
CB113 4,046- ULS-Seis (auto)/5 -18,87 -0,86 -27,37 0,17 -15,66 -0,57
CB113 4,451 ULS-Seis (auto)/2 14,12 2,48 27,42 0,93 5,24 0,6
CB113 0,809- ULS-Seis (auto)/5 -14,49 1,19 -7,22 -4,98 -13,31 -0,55
CB113 3,641- ULS-Seis (auto)/1 -20,22 -1,77 -15,14 -0,76 -23,55 -0,77
CB113 3,641- ULS-Seis (auto)/6 12,18 1,22 8,55 4,19 20,15 0,61
CB113 0 ULS-Set B (auto)/7 1,75 17,12 5,47 12,8 -8,02 -7,78
CB113 4,451 ULS-Seis (auto)/8 11,03 3,27 22,75 1,93 3,97 0,69
CB113 3,237- All ULS Beam 152 187 80 80
CB113 2,428- All ULS Beam 77 95 80 80
CB113 0 All ULS Beam 261 162 128 80
CB113 0,405- All ULS Beam 682 ϕ8/148mm, (ns=2)
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
Izabrana armatura:
Gornje 3 Ø 14 (462 mm²) -
Donje 3 Ø 14 (462 mm²) -
Bočne strane -
Overall check
Linear calculation
Class: All ULS
Extreme 1D: Member
Selection: CB113
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
POZ 114
Poprečni presjek: b × h = 290 mm × 300 mm; kontinuirana greda
CB114 0 ULS-Seis (auto)/1 -41,42 -10,89 -13,53 -15,56 -30,51 -2,27
CB114 0 ULS-Seis (auto)/2 32,26 3,88 35,87 5,83 18,39 4,08
CB114 8,44 ULS-Seis (auto)/3 -26,08 -68,98 -45,12 -17,05 -26,4 -3,82
CB114 8,44 ULS-Seis (auto)/4 17,5 61,88 2,25 19,84 9,41 2,73
CB114 2,110+ ULS-Seis (auto)/5 4,15 2,74 77,8 7,85 20,86 0,42
CB114 0 ULS-Seis (auto)/3 -37,23 -12,38 -10,35 -19,27 -27,93 -2,97
CB114 8,44 ULS-Seis (auto)/6 16 61,77 -1,48 20,15 7,95 -0,09
CB114 5,910- ULS-Seis (auto)/1 -8,43 -2,77 -84,78 -11,06 -44,65 -1
CB114 2,110- ULS-Seis (auto)/2 10,92 1,33 33,66 11,43 22,59 0,44
CB114 8,018- ULS-Seis (auto)/3 -23,89 -18,88 -24,17 -8,72 -15,08 -8,33
CB114 8,018- ULS-Seis (auto)/4 6,4 14,96 1,59 11,27 8,63 8,16
CB114 0 All ULS Beam 319 256 100 147
CB114 1,266- All ULS Beam 77 83 80 80
CB114 8,44 All ULS Beam 368 227 142 151
CB114 5,910- All ULS Beam 410 206 80 80
CB114 8,44 All ULS Beam 1962 ϕ8/51mm, (ns=2)
Izabrana armatura:
Gornje 3 Ø 14 (462 mm²) -
Donje 3 Ø 14 (462 mm²) -
Bočne strane -
Overall check
Linear calculation
Class: All ULS
Extreme 1D: Member
Selection: CB114
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
POZ 115
Poprečni presjek: b × h = 290 mm × 300 mm; kontinuirana greda
CB115 12,67 ULS-Seis (auto)/1 -54,04 -51,27 -68,71 -16,2 -45,05 -2,77
CB115 12,67 ULS-Seis (auto)/2 43,83 56,98 22,82 15,99 27,05 3,06
CB115 12,67 ULS-Seis (auto)/3 -35 -58,65 -49,26 -17,97 -31,07 -2,93
CB115 12,67 ULS-Seis (auto)/4 24,79 64,36 3,36 17,75 13,07 3,21
CB115 6,340+ ULS-Seis (auto)/5 6,44 1,74 85 11,43 20,31 0,58
CB115 12,67 ULS-Seis (auto)/6 -36,38 -58,36 -53,37 -18,02 -32,7 -2,9
CB115 12,67 ULS-Seis (auto)/7 26,17 64,07 7,48 17,81 14,71 3,19
CB115 10,140- ULS-Seis (auto)/1 -3,41 -1,23 -97,69 -14,5 -52,72 -0,92
CB115 4,230- ULS-Seis (auto)/2 7,62 5,25 33,82 10,38 27,07 0,85
CB115 12,248- ULS-Seis (auto)/6 -28,52 -14,82 -29,07 -10,51 -19,01 -7,99
CB115 12,248- ULS-Seis (auto)/7 9,04 17,06 4,91 10 12,28 7,7
CB115 10,140- All ULS Beam 589 310 87 87
CB115 12,67 All ULS Beam 524 393 111 163
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
Izabrana armatura:
Gornje 4 Ø 14 (616 mm²) -
Donje 4 Ø 14 (616 mm²) -
Bočne strane -
Overall check
Linear calculation
Class: All ULS
Extreme 1D: Member
Selection: CB115
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
POZ 116
Poprečni presjek: b × h = 290 mm × 300 mm; kontinuirana obrnuta greda
CB116 0 ULS-Seis (auto)/1 -188,17 -16,19 -45,25 -10,25 -36,89 -7,55
CB116 3,680- ULS-Seis (auto)/2 299,01 8,62 43,6 8,69 35,82 8,59
CB116 8,270+ ULS-Seis (auto)/3 238,95 35,17 54,72 12,93 26,11 11,52
CB116 3,680+ ULS-Seis (auto)/2 265 20,27 64,91 3,71 35,82 8,59
CB116 12,88 ULS-Seis (auto)/4 -102,24 -28,73 -51,91 -22,09 -37,89 -5,64
CB116 12,88 ULS-Seis (auto)/3 177,59 26,14 20,83 28,69 25,59 8,95
CB116 3,680- ULS-Seis (auto)/5 -143,88 -19,09 -83,96 -7,23 -54,08 -9,01
CB116 3,680- ULS-Seis (auto)/6 292,12 9,78 45,31 8,46 36,52 8,79
CB116 8,270- ULS-Seis (auto)/7 -92,46 -39,82 -65,02 -6,4 -45,51 -12,6
CB116 8,270- ULS-Seis (auto)/8 243,44 26,78 30,12 11,42 27,46 11,66
CB116 1,680+ All ULS Beam 77 241 80 80
CB116 12,88 All ULS Beam 342 571 181 379
CB116 8,270+ All ULS Beam 493 440 142 245
Izabrana armatura:
Gornje 4 Ø 14 (616 mm²) -
Donje 4 Ø 14 (616 mm²) -
Bočne strane -
Overall check
Linear calculation
Class: All ULS
Extreme 1D: Member
Selection: CB116
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
POZ 117
CB117 3,71 ULS-Seis (auto)/1 -64,05 -7,19 -30,23 -6,38 -24,7 1,61
CB117 3,71 ULS-Seis (auto)/2 70,65 14,38 -12,07 -2,95 -0,33 2,93
CB117 0 ULS-Seis (auto)/3 -47,9 -12,89 9,49 0,54 -15,33 0,46
CB117 3,71 ULS-Seis (auto)/4 69,99 15,27 -7,55 -1,48 3,4 2,46
CB117 3,71 ULS-Set B (auto)/5 5,64 3,7 -36,94 -8,92 -21,52 3,96
CB117 0 ULS-Set B (auto)/6 -18,53 -11,78 22,87 7,77 -10,96 3,21
CB117 3,71 ULS-Set B (auto)/7 6,44 2,85 -36,52 -9,28 -21,36 3,94
CB117 0 ULS-Seis (auto)/2 26,11 -1,2 20,56 8,27 3,06 3,35
CB117 3,71 ULS-Seis (auto)/3 -63,39 -8,08 -34,75 -7,85 -27,18 2,07
CB117 1,649- ULS-Set B (auto)/8 -24,35 -0,08 1,52 -0,33 15,78 -0,29
CB117 3,298- ULS-Seis (auto)/1 -53,53 0,24 -20,26 -3,2 -16,39 -1,12
CB117 3,71 ULS-Set B (auto)/6 6,43 3,31 -36,67 -9,21 -21,47 4
CB117 1,649- All ULS Beam 77 102 80 80
CB117 2,473- All ULS Beam 77 96 80 80
CB117 3,71 All ULS Beam 262 112 80 116
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
Izabrana armatura:
Gornje 3 Ø 14 (462 mm²) -
Donje 3 Ø 14 (462 mm²) -
Bočne strane -
Overall check
Linear calculation
Class: All ULS
Extreme 1D: Member
Selection: CB117
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
POZ 118
CB118 0 ULS-Seis (auto)/1 18,32 1,75 20,38 7,07 6,17 1,94
CB118 1,985 ULS-Seis (auto)/2 11,29 4,63 -3,52 -2,91 5,46 0,94
CB118 1,985 ULS-Seis (auto)/3 -42,28 -1,01 -15,18 -7,09 -7,77 0,46
CB118 1,985 ULS-Set B (auto)/4 -23,83 3,06 -13,15 -8,61 -1,99 1,22
CB118 0 ULS-Seis (auto)/3 -46,1 -7,47 0,44 -0,62 -8,32 -0,14
CB118 0,794- ULS-Set B (auto)/5 -21,93 -0,83 3,77 -0,42 9,03 -0,13
CB118 1,588- ULS-Seis (auto)/6 -37,69 -0,58 -9,82 -3,1 -3,44 -0,37
CB118 0 ULS-Seis (auto)/2 15,7 1,05 21,51 8,06 6,24 2,17
CB118 1,985 All ULS Beam 87 98 80 80
CB118 1,191- All ULS Beam 77 102 80 80
CB118 0 All ULS Beam 77 115 80 80
Izabrana armatura:
Gornje 3 Ø 14 (462 mm²) -
Donje 3 Ø 14 (462 mm²) -
Bočne strane -
Overall check
Linear calculation
Class: All ULS
Extreme 1D: Member
Selection: CB118
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
POZ 119
Poprečni presjek: b × h = 290 mm × 300 mm; obrnuta greda
CB119 2,298- ULS-Set B (auto)/1 -176,48 -0,71 -2,26 0,16 16,61 0,35
CB119 4,23 ULS-Seis (auto)/2 -69,66 2,29 -45,3 -14,45 -19,04 0,06
CB119 0 ULS-Set B (auto)/3 101,42 -16,12 52,95 8,13 -18,83 -1,44
CB119 4,23 ULS-Seis (auto)/4 -76,26 -2,99 -45,04 -16,92 -19,32 -1,59
CB119 0 ULS-Seis (auto)/5 119,72 -3,14 45,84 10,52 -1,2 2,78
CB119 0 ULS-Seis (auto)/2 -9,97 -16,33 13,72 1,52 -19,44 -2,74
CB119 2,298- ULS-Set B (auto)/6 -176,07 -0,72 -2,03 0,13 16,62 0,34
CB119 0 ULS-Seis (auto)/4 -7,57 -18,25 11,86 0,06 -19,42 -3,33
CB119 4,23 ULS-Seis (auto)/5 185,66 36,52 9,45 2,11 6,42 4,88
CB119 0,766- All ULS Beam 77 92 80 80
CB119 4,23 All ULS Beam 139 249 110 245
CB119 0 All ULS Beam 303 130 149 170
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
Izabrana armatura:
Gornje 2 Ø 14 (308 mm²) -
Donje 2 Ø 14 (308 mm²) -
Bočne strane -
Overall check
Linear calculation
Class: All ULS
Extreme 1D: Member
Selection: CB119
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
POZ 120
Poprečni presjek: b × h = 290 mm × 300 mm; greda kod podesta stubišta
CB120 0 ULS-Seis (auto)/1 -87,77 -8,73 -29,88 -1,38 -29,43 -1,26
CB120 0 ULS-Seis (auto)/2 83,37 7,04 28,63 2,36 29,19 1,69
CB120 1,5 ULS-Seis (auto)/3 -56,15 -20,14 -47,02 -9,63 -26,42 -5,58
CB120 1,5 ULS-Seis (auto)/4 61,35 16,24 51,01 10,05 31,05 6,63
CB120 1,5 ULS-Seis (auto)/1 -71,75 -14,49 -63,79 -6,97 -38,4 -4,53
CB120 1,5 ULS-Seis (auto)/2 76,96 10,59 67,78 7,39 43,03 5,59
CB120 1,5 ULS-Seis (auto)/5 -57,02 -19,7 -50,98 -9,91 -28,64 -5,65
CB120 1,5 ULS-Seis (auto)/6 62,23 15,8 54,97 10,32 33,27 6,7
CB120 1,5 All ULS Beam 261 499 80 142
Izabrana armatura:
Gornje 2 Ø 14 (308 mm²) -
Donje 4 Ø 14 (616 mm²) -
Bočne strane -
Overall check
Linear calculation
Class: All ULS
Extreme 1D: Member
Selection: CB120
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
POZ 211
CB211 12,690- ULS-Set B (auto)/1 -185,98 -2,17 -2,56 -1,87 23,85 -0,3
CB211 5,710+ ULS-Seis (auto)/2 212,97 2,17 58,01 3,83 -8,11 2,84
CB211 14,91 ULS-Seis (auto)/3 -33,32 -17,82 -22,14 -3,57 -21,97 -4,65
CB211 14,91 ULS-Seis (auto)/4 49,45 39,5 -15,71 0,78 6,58 7,54
CB211 9,490+ ULS-Set B (auto)/1 -69,55 4,93 -46,04 -1,86 10,04 -0,55
CB211 5,710+ ULS-Set B (auto)/1 132,85 -4,56 69,01 2,35 -47,78 -0,72
CB211 5,710- ULS-Seis (auto)/3 -13,6 -7,73 -29,71 -10,64 -46,36 -2,37
CB211 5,710- ULS-Seis (auto)/4 205,87 13,91 -3,64 8,58 0,71 2,67
CB211 5,710+ ULS-Seis (auto)/5 -39,77 -7,99 31,64 -0,9 -54,08 -2,43
CB211 8,290- ULS-Set B (auto)/1 -155,7 2,86 -3,65 -1,69 24,53 0,61
CB211 14,91 ULS-Seis (auto)/6 -44,74 -10,23 -23,68 -2,95 -27 -5,07
CB211 14,91 ULS-Seis (auto)/2 60,87 31,9 -14,16 0,16 11,39 7,96
CB211 6,690- All ULS Beam 47 177 83 83
CB211 6,290- All ULS Beam 211 104 226 148
CB211 14,290- All ULS Beam 57 108 100 100
CB211 5,710- All ULS Beam 415 79 216 269
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
Izabrana armatura:
Gornje 3 Ø 14 (462 mm²) -
Donje 3 Ø 14 (462 mm²) -
Bočne strane 1 Ø 12 u polovici visine na obje bočne strane
Dokaz otpornosti poprečnog presjeka
Overall check
Linear calculation
Class: All ULS
Extreme 1D: Member
Selection: CB211
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
POZ 212
CB212 2,305- ULS-Seis (auto)/1 -129,79 -1,04 -9,29 4,35 8,49 -0,88
CB212 12,471- ULS-Seis (auto)/2 165,01 12,04 -3,43 2,95 37,86 4,31
CB212 0 ULS-Seis (auto)/1 -31,77 -36,92 7,26 3,17 -1 1,99
CB212 12,880- ULS-Seis (auto)/3 160,46 19,22 -7,96 4,7 38,19 7,87
CB212 4,610- ULS-Set B (auto)/4 14,77 -1,16 -56,8 3,35 -21,65 -1,57
CB212 4,610+ ULS-Set B (auto)/4 14,94 1,35 45 2,44 -21,65 -1,57
CB212 1,152- ULS-Set B (auto)/5 -93,69 -5,5 16,28 12,51 23,8 -0,49
CB212 12,880- ULS-Seis (auto)/1 -50,1 -9,43 -23,31 -14,09 -71,33 -3,18
CB212 12,880- ULS-Seis (auto)/2 161,16 18,83 -8,16 5,48 38,22 7,71
CB212 12,880- ULS-Seis (auto)/6 -49,41 -9,83 -23,52 -13,31 -71,3 -3,34
CB212 0 ULS-Seis (auto)/3 -6,45 -7,33 36,95 3,88 13,04 11,25
CB212 12,880+ All ULS Beam 303 47 127 152
CB212 12,062- All ULS Beam 111 276 127 127
CB212 14,91 All ULS Beam 47 47 197 127
CB212 5,445- All ULS Beam 47 225 127 127
CB212 7,948- All ULS Beam 47 148 127 127
CB212 12,880- All ULS Beam 218 186 127 274
Izabrana armatura:
Gornje 3 Ø 14 (462 mm²) -
Donje 3 Ø 14 (462 mm²) -
Bočne strane 2 × 1 Ø 12 u trećinama visine na obje bočne strane
Overall check
Linear calculation
Class: All ULS
Extreme 1D: Member
Selection: CB212
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
POZ 213
CB213 5,910- ULS-Seis (auto)/1 -96,73 -4,43 -24,84 -7,06 -31,56 -4,74
CB213 3,813+ ULS-Seis (auto)/2 65,06 1,89 36,62 7,73 16,93 3,2
CB213 0 ULS-Seis (auto)/3 -32,29 -27,05 9,8 0,06 -12,95 -1,24
CB213 5,071- ULS-Seis (auto)/4 -67,95 -1,3 -40,61 -2,93 -18,06 -1,47
CB213 4,652- ULS-Seis (auto)/5 22,79 0,47 55,07 1,57 15,76 -0,43
CB213 7,175- ULS-Seis (auto)/3 -72,35 0,73 -2,83 -14,74 7,99 -1,82
CB213 5,910+ ULS-Seis (auto)/2 0,39 7,04 30,85 17,23 18,47 7,18
CB213 3,813+ ULS-Seis (auto)/1 -61,58 -14,09 -20,35 -0,46 -39,04 -1,94
CB213 5,910- ULS-Seis (auto)/6 34,19 17,99 17,83 -3,77 30,22 6,74
CB213 5,910- ULS-Seis (auto)/7 -81,15 -6,67 -23,18 -6,2 -19,81 -5,18
CB213 8,44 ULS-Seis (auto)/2 -8,61 36,62 -14,87 1,34 7,28 10,56
CB213 4,233- All ULS Beam 76 163 127 127
CB213 3,387- All ULS Beam 47 202 127 127
CB213 5,910+ All ULS Beam 48 140 127 215
CB213 1,688- All ULS Beam 47 188 127 127
CB213 6,332- All ULS Beam 47 246 127 127
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
Izabrana armatura:
Gornje 3 Ø 14 (462 mm²) -
Donje 3 Ø 14 (462 mm²) -
Bočne strane 2 × 1 Ø 12 u trećinama visine na obje bočne strane
Overall check
Linear calculation
Class: All ULS
Extreme 1D: Member
Selection: CB213
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
AB horizontalni serklaži iznad zidova

300 𝑚𝑚2
Minimalna armatura omeđujućeg elementa: 𝑚𝑎𝑥 { }
1 % 𝑝𝑜𝑣𝑟š𝑖𝑛𝑒 𝑝𝑟𝑒𝑠𝑗𝑒𝑘𝑎 𝑜𝑚𝑒đ𝑢𝑗𝑢ć𝑒𝑔 𝑒𝑙.
Poprečni Donje Gornje Spone Nastavci preklapanjem
presjek područje područje ≥ 60 × Ø
b × h [mm]
290 × 300 3 ∅ 14 (462 mm²) 3 ∅ 14 (462 mm²) Dvorezne Ø 8/150 mm 840 mm
290 × 200 2 ∅ 14 (308 mm²) 2 ∅ 14 (308 mm²) Dvorezne Ø 8/150 mm 840 mm
AB nadvoji
Poprečni Donje Gornje Spone

presjek područje područje
b × h [mm]
290 × 200 2 ∅ 14 (308 mm²) 2 ∅ 14 (308 mm²) Dvorezne Ø 8/150 mm
Duljine preklopa i sidrenja
Promjer šipke, ds [mm] Duljina preklopa, l0 [mm] Duljina sidrenja, lbd [mm]
14 840 500 ravno
12 720 410 ravno
8 340 230 s kukom
Napomene:
U jednom presjeku se nastavlja najviše 50 % armature.
Izbjegavati nastavljanje uzdužne armature u sredini polja u donjem području greda i iznad ležaja kontinuiranih greda u
gornjem području.
Svi nadvoji u nosivim zidovima su armiranobetonski.
Sve grede su upeto povezane sa stupovima. Uzdužnu armaturu na početku i na kraju svake grede treba nastavljati na
armaturu iz stupova.
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
1.2.3.8. AB konstrukcija – STUPOVI I VERTIKALNI SERKLAŽI

Građevni proizvodi: Beton razred tlačne čvrstoće C 25/30;
zaštitni sloj 25 mm.
Armatura B500 B.
Geometrijske osobine stupova / uvjeti norma:
Najmanja širina stupa u seizmički aktivnom području: bc,min = 250 mm,
Omjer stranica stupa: h / b ≤ 4,
Najveći razmak stupova koji omeđuju zidove: 4 m [HRN EN 1996-1-1 8.4 (3)].
Bezdimenzijska veličina uzdužna sila u stupu za DCM: νEd = NEd / (b × h × fcd) ≤ 0,65
σ0 ≤ 0,65 × fcd = 0,65 × 25 / 1,5 = 10,83 MPa.
Razmak do pridržanih šipki < 150 mm
Najveća i najmanja armatura stupova:
Dimenzije Najmanja uzdužna armatura [mm²] Najveća uzdužna Kritično
stupa 0,01 ⋅ 𝐴𝑐 armatura [mm²] područje, lcr
b × h [mm] 𝐴𝑠,𝑚𝑖𝑛 = 𝑚𝑎𝑥 {4∅12 = 452 𝑚𝑚2 } 𝐴𝑠,𝑚𝑎𝑥 = 0,04 × 𝐴𝑐 ℎ𝑐
0,15 ⋅ 𝑁𝐸𝑑 ⁄𝑓𝑦𝑑 𝑚𝑎𝑥 {𝑙𝑐𝑙 /6}
0,45
290 × 290 841 3364 600
250 × 290 725 2900 600
290 × 590 1711 6844 600
290 × 460 1334 5336 600
290 × 530 1537 6148 600
290 × 690 2001 8004 600
Dimenzije b0 Razmak spona u kritičnom području Najveći razmak spona

stupa [mm] [mm] [mm]
b × h [mm] s = min {b0 / 2; 175; 8 × dbL} scl,max = min {12 × dbL; b; 300}
290 × 290 232 116 216
250 × 290 192 96 216
290 × 590 232 116 216
290 × 460 232 116 216
290 × 530 232 116 216
290 × 690 232 116 216
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
1.2.3.8.1. Proračun potrebne armature

POZ C1
CC9 0 ULS-Set B (auto)/1 -416,47 -3,93 0,04 0,01 -43,98 28,2
CC16 3,8 ULS-Seis (auto)/2 -158,1 16,77 10,09 2,61 23,59 33,27
CC9 0 ULS-Seis (auto)/3 -295,14 -31,75 -11,19 -1,3 -47,07 -73,7
CC21 0 ULS-Seis (auto)/4 -217,09 34,04 7,65 2,48 32,67 58,51
CC10 0,760- ULS-Seis (auto)/5 -265,94 -16,27 -14,35 -1,73 -35,89 -33,99
CC9 0 ULS-Seis (auto)/6 -261,16 17,21 13,09 1,83 45,54 57
CC21 0 ULS-Seis (auto)/5 -240,27 -14,94 -11,06 -2,81 -38,39 -64,69
CC21 0 ULS-Seis (auto)/2 -189,56 24,03 10,56 2,79 33,37 39,12
CC10 3,8 ULS-Seis (auto)/5 -259,58 -15,36 -13,03 -1,73 -57,08 -48,21
CC9 3,8 ULS-Seis (auto)/6 -253,4 16,33 11,76 1,83 54,12 45,99
CC21 0 ULS-Seis (auto)/3 -245,99 -24,74 -8,16 -2,51 -35,43 -83,74
CC15 0 ULS-Seis (auto)/4 -244,96 27,31 9,53 2,07 38,02 76,66
CC21 0 All ULS Column 634 0 1934 0
CC9 3,8 All ULS Column 1210 0 1920 0
CC9 0 All ULS Column 347 ϕ8/290mm, (ns=2)
CC15 2,027 All ULS Column 582 ϕ8/173mm, (ns=2)
Izabrana armatura:
POZ Dimenzije stupa Uzdužna armatura Spone
b × h [mm] nØ (As)
C1 290 × 290 8 Ø 18 (2036 mm²) Kritično područje duljine 600 mm
iznad i ispod grede/ploče:
Ø 8/110 mm
Srednje područje:
Ø 8/200 mm

Overall check
Linear calculation
Class: All ULS
Extreme 1D: Global
Selection: CC9, CC10, CC15, CC16, CC21
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
POZ C2
CC5 0 ULS-Set B (auto)/1 -308,59 -13,56 -1,27 0 6,17 40,16
CC5 0 ULS-Seis (auto)/2 -260,88 -48,07 -73,91 -3,45 -132,89 -63,48
CC5 0 ULS-Seis (auto)/3 -142,53 33,21 72,44 3,49 132,48 81,95
CC4 0,760- ULS-Seis (auto)/4 -257,6 -26,18 -87,15 -4,05 -94,59 -16,33
CC4 0 ULS-Seis (auto)/5 -105,17 12,77 86,58 4,26 155,87 41,58
CC4 3,8 ULS-Seis (auto)/4 -242,89 -24,11 -83,79 -4,05 -169,83 -52,47
CC4 3,8 ULS-Seis (auto)/5 -87,63 10,7 83,22 4,26 163,47 18,18
CC5 3,8 ULS-Seis (auto)/2 -242,5 -45,14 -71,08 -3,45 -144 -93,87
CC5 0 ULS-Seis (auto)/6 -158,92 31,67 72,42 3,49 132,49 84,22
CC5 3,8 All ULS Column 762 0 2158 0
CC4 1,773 All ULS Column 347 ϕ8/290mm, (ns=2)
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
Izabrana armatura:
Ø 8/110 mm
Srednje područje:
Ø 8/200 mm

Overall check
Linear calculation
Class: All ULS
Extreme 1D: Global
Selection: CC4, CC5
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
POZ C3
CC3 0 ULS-Set B (auto)/1 -142,98 -0,18 12,51 -0,64 -29,32 -1,35
CC3 3,8 ULS-Seis (auto)/2 -57,92 10,81 30,45 6,59 90,33 24,64
CC3 1,520- ULS-Seis (auto)/3 -92,46 -17,63 -50,08 -6,38 -24,24 -8,27
CC3 0,760- ULS-Seis (auto)/4 -72,05 17,97 61,22 5,59 43,43 20,77
CC3 1,900- ULS-Seis (auto)/5 -91,4 -16,88 -42,41 -7,37 -19,27 -1,57
CC3 0 ULS-Seis (auto)/3 -122,76 -13,69 -60,1 -6,38 -125,47 -34,29
CC3 3,8 ULS-Seis (auto)/4 -59,81 10,74 35,21 5,59 102,17 25,5
CC3 0 ULS-Seis (auto)/6 -117,51 -13,39 -60,36 -6,31 -124,53 -34,62
CC3 0 ULS-Seis (auto)/7 -74,11 13,93 77,9 5,53 84,43 31,53
CC3 1,520- All ULS Column 347 ϕ8/290mm, (ns=2)
Izabrana armatura:
Ø 8/110 mm
Srednje područje:
Ø 8/200 mm

Overall check
Linear calculation
Class: All ULS
Extreme 1D: Global
Selection: CC3
Filter: Layer = AB stupovi
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
POZ C4
CC6 0 ULS-Seis (auto)/1 -160,33 -12,86 -54,25 -2,55 -51,81 -55,96
CC6 0 ULS-Seis (auto)/2 -17,84 8,63 38,48 2,84 95,03 57,47
CC6 1,520- ULS-Seis (auto)/1 -130,08 -37,19 -38,06 -2,55 0,25 -16,95
CC6 1,520- ULS-Seis (auto)/2 -28,71 34,56 29,92 2,84 27,14 16,86
CC6 0 ULS-Seis (auto)/3 -132,41 -10,48 -54,82 -2,34 -48,56 -34,83
CC6 0 ULS-Seis (auto)/4 -45,76 6,25 39,06 2,63 91,79 36,34
CC6 3,8 ULS-Seis (auto)/3 -95,42 -5,87 -24,25 -2,34 -57,47 -22,61
CC6 0 ULS-Seis (auto)/5 -155,77 -12,71 -54,34 -2,57 -52,63 -56,59
CC6 0 ULS-Seis (auto)/6 -22,4 8,48 38,58 2,86 95,85 58,1
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
Izabrana armatura:
Ø 8/110 mm
Srednje područje:
Ø 8/200 mm

Overall check
Linear calculation
Class: All ULS
Extreme 1D: Global
Selection: CC6
Filter: Layer = AB stupovi
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
Vertiklani serklaži
300 𝑚𝑚2
Minimalna armatura omeđujućeg elementa: 𝑚𝑎𝑥 { }
1 % 𝑝𝑜𝑣𝑟š𝑖𝑛𝑒 𝑝𝑟𝑒𝑠𝑗𝑒𝑘𝑎 𝑜𝑚𝑒đ𝑢𝑗𝑢ć𝑒𝑔 𝑒𝑙.
Izabrana armatura:
Dimenzije Uzdužna armatura Spone Nastavci preklapanjem
≥ 60 × Ø
290 × 290 4 Ø 18 (1018 mm²) Kritično područje duljine 600 mm 1080 mm
Ø 8/110 mm
Srednje područje:
Ø 8/200 mm
250 × 290 4 Ø 16 (804 mm²) Kritično područje duljine 600 mm 960 mm
Ø 8/110 mm
Srednje područje:
Ø 8/200 mm
18 1080 700 ravno
16 960 600 ravno
8 340 230 s kukom
Sidriti u temelje s kukama ili petljama.
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
1.2.3.9. AB konstrukcija – ZIDOVI

Građevni proizvodi: Beton nadzemni dio C 25/30; cnom = 20 mm
Armatura B500 B (HRN 1130, HRN EN 10080) (sve rebrasta)
Najmanja i najveća armatura za zidove
Debljina zida Najmanja ukupna armatura za zidove Najveća vertikalna ploština armature za
h [mm] zidove
(d = h – c – Ø/2)
290 Asv,min = 0,002 × Ac = 0,002 × 1000 × 290 = 580 Asv,max = 0,04 × Ac = 0,04 × 1000 × 290 =
(266 mm) mm²/m 11600 mm²/m
Ash,min = 0,001 × Ac = 0,001 × 1000 × 290 = 290
mm²/m
Izabrana armatura:
Debljina, bw Armatura
[mm]
290 2 × Q 503
(Ø8/100 mm; Ø8/100 mm)
Napomena: Armaturu zidova, stropova i nadtemeljnih greda povezati u jednu cjelinu.
Armaturu sidriti u temelje.
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
1.2.3.10. AB konstrukcija – NADTEMELJNE GREDE

Građevni proizvodi razred tlačne čvrstoće
Beton C30/37
zaštitni sloj 40 mm
Armatura B500 B (HRN 1130, HRN EN 10080) (sve rebrasta).
Najveća i najmanja uzdužna armatura u gredama za C ≤ 35/45 i jednostruko armiranje:
Dimenzije greda Najmanja armatura As,min [mm²] Najveća armatura As,max [mm²]
b × h [mm] HRN EN 1998-1, 5.8.2(5) + NA 𝑓𝑐𝑑
(d = h – c – Øbw - 0,364 × 𝑏 × 𝑑 ×
𝐴𝑏,𝑚𝑖𝑛 = 0,004 × 𝑏𝑡 × 𝑑 𝑚𝑖𝑛 { 𝑓𝑦𝑑
Ø/2) 0,022 ∙ 𝐴𝑐
290 × 400 0,004 × 290 × 345 = 400 0,364 ⋅ 290 ⋅ 345 ⋅ 20
= 1675
(345 mm) 434,8
Najmanji razmak spona u kritičnom području (EN 1998-1):
Izmjere Kritično područje (uz lice stupa/zida) Razmak spona, s [mm]
hw / dbw / dbL [mm] lcr = hw [mm] 𝑠 = 𝑚𝑖𝑛{ℎ𝑤 ⁄4 ; 24 ⋅ 𝑑𝑏𝑤 ; 225; 8 ⋅ 𝑑𝑏𝐿 }
400 / 8 / 16 400 100

Izabrana armatura:
Položaj Poprečni Donje Gornje Konstruktivna Spone
presjek područje područje armatura
b × h [mm]
Nadtemeljne 290 × 400 4 Ø 18 4 Ø 18 1 Ø 12 Ø 8/100 mm – 400
grede ispod (1018 mm²) (1018 mm²) u polovici visine na mm od lica stupa;
garaže u obje bočne strane Ø 8/250 mm –
osima E, 4, 5 i sredina
6
Ostale 290 × 400 3 Ø 16 3 Ø 16 1 Ø 12 Ø 8/100 mm – 400
nadtemeljne (603 mm²) (603 mm²) u polovici visine na mm od lica stupa;
grede obje bočne strane Ø 8/250 mm –
sredina

18 920 600 ravno

16 670 450 ravno
12 450 300 ravno
8 340 230 s kukom
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
Nadtemeljne grede ispod garaže u osima E, 4, 5 i 6

Overall check
Linear calculation
Extreme 1D: Global
Selection: NG5, NG16, NG18
Ostale nadtemeljne grede

Overall check
Linear calculation
Extreme 1D: Global
Selection: All
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
Napomene: U jednom presjeku se nastavlja najviše 50 % armature.

Izbjegavati nastavljanje uzdužne armature u sredini polja u donjem području greda i
iznad ležajeva kontinuiranih greda u gornjem području.
Sve grede su upeto povezane međusobno te sa stupovima.
Uzdužnu armaturu na početku i na kraju svake grede treba sidriti u susjedne grede s duljinama
prema tablici Duljine preklopa i sidrenja.
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
1.2.3.11. Betonska konstrukcija – TEMELJNE TRAKE

Analiza djelovanja
Računski pritisak na tlo (DA3: A1+M2+R3):
Računska djelovanja na tlo:

POZ Vlastita težina temelja Djelovanje od nadkonstrukcije Ukupno djelovanje
[kN/m] [kN/m] qz,max [kPa]
T60 1,35 × 24 × 0,6 × 0,6 = 11,7 130,91 142,6 / 0,6 = 237,7

T50 1,35 × 24 × 0,5 × 0,6 = 9,7 74,48 84,2 / 0,5 = 168,4
Uvjet za nearmirane trakaste temelje (HRN EN 1992-1-1, 12.9.3):

Računski pritisak u tlu σgd = 237,7 kPa = 0,238 MPa
Projekcija a = (600 – 290) / 2 = 155 mm
Visina temelja hf = 600 mm
Vlačna čvrstoća betona fctd = 1,0 × 2,0 / 1,5 = 1,33 MPa (αct = 1,0)
0,85×hF 3×σgd hF
a
≥√ fctd
ili jednostavnije a
≥2
0,85×0,6 3×0,238
0,155
≥√ 1,33
3,3 ≥ 0,73 Zadovoljava.

Armiranje temelja nije potrebno.
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
Procjena konačnih slijeganja

Početna slijeganja:
Konačna slijeganja
smin = 2 × 8,4 = 16,8 mm
smax = 2 × 15,8 = 31,6 mm < 60 mm (višekatne građevine s nosivim zidovima od omeđenog ziđa;
pijesak, tvrda glina) (0,53)
Relativno diferencijalno slijeganje:
Δsmax / L = (31,6 – 16,8) / 16550 = 0,0009 ≤ 0,0015 (0,60)
Proračun nosivosti temeljnog tla (DA3: A1/A2 + M2 + R3):

a) Karakteristične osobine temeljnog tla
Parc. koef. sigurnosti:
Težina tla γk =19,0 kN/m³ γγ = 1,00
Efektivna kohezija c'k = 0,0 kPa γc' = 1,25
Efektivni kut posmične otpornosti φ'k = 30,0 ° γφ' = 1,25
b) Izmjere temelja i djelovanja

T60 T50
Opterećenje V kN 1888,3 157,5
HL kN 0 0
HB kN 0 0
H kN 0,0 0,0
Smjer H prema L Θ ° 90,0 90,0
Dubina podz. vode hw m 3,0 3,0
Dubina temeljenja D m 1,0 1,0
Visina aktivnog klina h0 m 0,6 0,5
Širina temelja B m 0,60 0,5
Dužina temelja L m 13,24 1,9
Ekscentričnost eB m 0,00 0,00
eL m 0,00 0,00
Efektivna širina B' m 0,60 0,50
Efektivna dužina L' m 13,24 1,87
Nagib tem. plohe α ° 0,0 0,0
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
c) Nosivost tla u nedreniranim uvjetima, EN 1997-D.3

R⁄A′ = (𝜋 + 2) × c𝑢 × b𝑐 × s𝑐 × i𝑐 + 𝑞
T60 T50
bc - 1,00 1,00
sc - 1,01 1,05
ic - 1,00 1,00
Naprezanje tla q kPa 18,6 18,6
Nosivost R/A' kPa 278,0 > qz,max = 237,7 (0,86) 289,4 > qz,max = 168,4 (0,58)
d) Nosivost tla u dreniranim uvjetima, EN 1997-D.4

R⁄A′ = c′𝑑 × N𝑐 × s𝑐 × i𝑐 + 𝑞 ′ × N𝑞 × b𝑞 × s𝑞 × i𝑞 + 0,5 × 𝛾′ × 𝐵′ × N𝛾 × b𝛾 × s𝛾 × i𝛾
T60 T50
tg φ'd - 0,46 0,46
Efektivna težina tla γ' kN/m³ 19,0 19,0
Ef. naprezanje tla q' kPa 18,6 18,6
Faktori nosivosti Nq - 10,43 10,43
Nc - 20,42 20,42
Nγ - 8,71 8,71
Faktori nagiba baze bq, bγ - 1,00 1,00
bc - 1,00 1,00
Faktori oblika baze sq - 1,02 1,11
sγ - 0,99 0,92
sc - 1,02 1,12
mB - 1,96 1,79
mL - 1,04 1,21
m - 1,96 1,79
F. nagiba djelovanja iq - 1,00 1,00
iγ - 1,00 1,00
ic - 1,00 1,00
Nosivost R/A' kPa 246,9 > qz,max = 237,7 (0,96) 254,1 > qz,max = 168,4 (0,66)
Dimenzije temeljnih traka zadovoljavaju.
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
1.2.4. ANALIZA DJELOVANJA – POMOĆNA GRAĐEVINA (STUP ZA SUŠENJE

VATROGASNIH CIJEVI)
1.2.4.1. Stalno djelovanje – Vlastita težina konstrukcije
Program samostalno računa vlastitu težinu konstrukcije.
1.2.4.2. Stalno djelovanje – Oprema

Razred trajanja: trajno.
Obruč za sušenje cijevi i ostala oprema
procijenjena masa: 20 kg 0,20 kN
1.2.4.3. Uporabna opterećenja – Cijevi

Vatrogasne cijevi: B cijevi masa jedne cijevi: 6,45 kg
Predviđeno je istovremeno sušenje maksimalno 6 B cijevi:
6 cijevi: 6 × 6,45 kg 0,40 kN
1.2.4.4. Vjetar
Djelovanje vjetra na stup, L = 11,0 m (HRN EN 40-3-1):
Razred trajanja kratko
Područje djelovanja vjetra I.
Temeljna osnovna brzina vjetra vb,0 = 20,0 m/s
cDIR = 1,00
cSEASON = 1,00
Osnovna brzina vjetra vb = vb,0 × cDIR × cSEASON = 20,0 m/s
Faktor konverzije povratnog razdoblja Cs = 1 (srednje povratno razdoblje 50 godina)
Osnovni pritisak vjetra qb = 0,5 × ρ × (Cs)² × vb² = 0,25 kPa (ρ = 1,25 kg/m³)
Period vibracija 1. oblika T = 0,83 s (modalna analiza u programu Scia Engineer 19.1)
Koeficijent dinamičkog ponašanja β = 1,0024 – 0,005 × T4 + 0,05144 × T3 – 0,22793 × T2 +
+ 0,67262 × T = 1,431
Koeficijent topografije f = 1,00
Koeficijent veličine stupa δ = 1 – 0,01 × h = 0,89
Kategorija terena III. (sela, predgrađa gradova, trajne šume)
Koeficijent terena kr = 0,19 × (z0 / z0,II)^0,07 = 0,2154
z0 = 0,3 m
zmin = 5 m
Određivanje krivulje za koeficijent oblika (osmerokutni presjek):
Visina iznad tla z [m] 0,15 6,15 11,15
Širina pop. presjeka D [m] 0,195 0,133 0,085
Oblik ruba osmerokuta (r = 10 mm) r/D - 0,051 < 0,075 0,075 = 0,075 0,118 > 0,075
Krivulja (HRN EN 40-3-1, 5.3.2 sl. 3) 1 2 2
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
Stožasti stup sa šupljim poprečnim presjekom Oblik poprečnog presjeka: Pravilni osmerokut
D0 = 85 mm
D6 = 195 mm
𝑏 = tan(π⁄8) × D
𝐴 = 2 × tan(π⁄8) × (D2 −d2 )
1+2×cos2 (π⁄8)
𝐼 = tan(π⁄8) × × (D4 −d4 )
24×cos2 (π⁄8)
2×I
𝑊= D
Geometrijske osobine poprečnog presjeka:

Oznaka Visina iznad Debljina Širina, Širina, Stranica Površina Moment Moment
presjeka tla stijenke vanjska unutarnja inercije otpora
h [m] t [mm] D [mm] D–2×t b [mm] A [mm²] I [× 106 mm4] W [mm³]
[mm]
0 11,15 4 85,00 77,0 35,21 1073,64 9,331E+05 21956,43
1 10,15 4 95,00 87,0 39,35 1206,19 1,323E+06 27842,40
2 8,15 4 115,00 107,0 47,63 1471,29 2,399E+06 41715,98
3 6,15 4 135,00 127,0 55,92 1736,38 3,941E+06 58391,90
4 4,15 4 155,00 147,0 64,20 2001,48 6,035E+06 77870,24
5 2,15 4 175,00 167,0 72,49 2266,58 8,763E+06 100151,07
6 0,15 4 195,00 187,0 80,77 2531,67 1,221E+07 125234,41
Pritisak vjetra na visini z q(z) = δ × β × f × ce(z) × qb

Faktor hrapavosti: cr(z) = kr × ln(z/z0) zmin ≤ z ≤ 200
cr(z) = kr × ln(zmin/z0) z < zmin
Faktor izloženosti ce(z) = cr (z) + 7× kr × cr (z)
2
Reynoldsov broj Re = vD/𝜐 𝜐 = 15,1 × 10-6 m2/s

𝑞(𝑧)
v = 1⁄𝐶 √0,5×𝜌×𝛿×𝛽
𝑠
Koeficijent oblika c prema krivuljama za osmerokutni poprečni presjek
Sila na stup Fc = l × D × c × q(z)
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
Oznaka Visina, Širina cr(z) ce(z) q(z) v(z) Re Koef. Sila na

segmenta z D [kPa] [m/s] × 105 oblika stup
[m] [mm] c Fc
[kN]
Vrh 11,15 85,00 0,779 1,781 0,566 26,7 - - -
0-1 10,65 90,00 0,769 1,750 0,556 26,5 1,577 1,29 0,063
1-2 9,15 105,00 0,736 1,652 0,525 25,7 1,787 1,29 0,142
2-3 7,15 125,00 0,683 1,496 0,476 24,5 2,025 1,29 0,153
3-4 5,15 145,00 0,612 1,298 0,413 22,8 2,188 1,45 0,173
4-5 3,15 165,00 0,606 1,281 0,407 22,6 2,473 1,41 0,189
5-6 1,15 185,00 0,606 1,281 0,407 22,6 2,773 1,35 0,203
Djelovanje vjetra na konzolu, l = 1,0 m i kosnik, l = 0,9 m; D = 60 mm (HRN EN 40-3-1):

Pritisak vjetra na visini z = 11,15 m q(z) = 0,566 kPa
Brzina vjetra v(z) = 26,7 m/s
Reynoldsov broj Re = 1,06 × 105
Koeficijent oblika c = 1,2 (prema krivulji 3 za kružni poprečni presjek)
Sila na konzolu Fb = l × D × c × q(z) = 0,04 kN
Sila na kosnik Fb = l × D × c × q(z) = 0,04 kN
Prikaz opterećenja vjetrom na statičkom sustavu:

Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
1.2.5. DIMENZIONIRANJE – POMOĆNA GRAĐEVINA (STUP ZA SUŠENJE

VATROGASNIH CIJEVI)
1.2.5.1. Prikaz statičkog sustava
1.2.5.2. Rezultati modalne analize

Mode Omega [rad/s] Period [s] Freq. [Hz]
1 7.53913 0,83 1,20
2 7.54517 0,83 1,20
3 37.9102 0,17 6,03
4 38.1878 0,16 6,08
5 93.133 0,07 14,82
6 103.19 0,06 16,42
7 118.914 0,05 18,93
8 205.378 0,03 32,69
9 222.255 0,03 35,37
10 318.345 0,02 50,67
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
1.2.5.3. Prikaz rezultata proračuna

Reakcije:
Name Case Rx [kN] Ry [kN] Rz [kN] Mx [kNm] My [kNm] Mz [kNm] ex [mm] ey [mm]
Sn1/N1 ULS-Set B (auto)/1 0 0 1,83 0 -0,26 0 0 -144,6
Sn1/N1 ULS-Set B (auto)/2 -1,38 0 3,07 0 -7,94 0 0 -2588,3
Sn1/N1 ULS-Set B (auto)/3 0 -1,5 2,47 8,27 -0,36 -0,05 3354,2 -144,6
Unutarnje sile u štapu 0-1:
C0-1 0 ULS-Set B (auto)/1 -0,68 -0,21 0 -0,05 -0,36 0,15
C0-1 0 ULS-Set B (auto)/2 -1,28 0 0,09 0 -1,02 0
C0-1 1 ULS-Set B (auto)/3 0,14 0 2,23 0 0,04 0
C1-2 2 ULS-Set B (auto)/1 -0,5 0 0 0 -0,26 0
C1-2 0 ULS-Set B (auto)/2 -0,93 -0,43 0 -0,05 -0,36 0,8
C1-2 0 ULS-Set B (auto)/3 -1,53 0 0,31 0 -1,42 0
C2-3 2 ULS-Set B (auto)/1 -0,69 0 0 0 -0,26 0
C2-3 0 ULS-Set B (auto)/2 -1,24 -0,66 0 -0,05 -0,36 1,88
C2-3 0 ULS-Set B (auto)/3 -1,84 0 0,54 0 -2,26 0
C3-4 2 ULS-Set B (auto)/1 -0,92 0 0 0 -0,26 0
C3-4 0 ULS-Set B (auto)/2 -1,6 -0,92 0 -0,05 -0,36 3,45
C3-4 0 ULS-Set B (auto)/3 -2,2 0 0,8 0 -3,6 0
C4-5 2 ULS-Set B (auto)/1 -1,18 0 0 0 -0,26 0
C4-5 0 ULS-Set B (auto)/2 -2,01 -1,2 0 -0,05 -0,36 5,57
C4-5 0 ULS-Set B (auto)/3 -2,61 0 1,08 0 -5,47 0
C5-6 2 ULS-Set B (auto)/1 -1,49 0 0 0 -0,26 0
C5-6 0 ULS-Set B (auto)/2 -2,47 -1,5 0 -0,05 -0,36 8,27
C5-6 0 ULS-Set B (auto)/3 -3,07 0 1,38 0 -7,94 0
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
Unutarnje sile u štapu K1 (konzola):

K1 0 ULS-Set B (auto)/1 0,79 -0,06 -0,01 0 0,01 0,03
K1 0,805- ULS-Set B (auto)/2 2,23 0 -0,22 0 -0,11 0
K1 0,805+ ULS-Set B (auto)/2 0 0 0,89 0 -0,19 0
K1 0 ULS-Set B (auto)/2 2,23 0 -0,14 0 0,04 0
K1 0,805- ULS-Set B (auto)/1 0,79 0 -0,09 0 -0,03 0
Unutarnje sile u štapu K2 (kosnik):
K2 0,922 ULS-Set B (auto)/1 -0,65 0 -0,04 0 -0,02 0
K2 0,461+ ULS-Set B (auto)/2 -0,89 0 -0,02 0 -0,01 0
K2 0 ULS-Set B (auto)/2 -0,91 -0,06 0,02 0 -0,01 0,03
K2 0,922 ULS-Set B (auto)/3 -2,49 0 -0,12 0 -0,08 0
K2 0 ULS-Set B (auto)/4 -2,29 0 -0,06 0 0 0
K2 0 ULS-Set B (auto)/3 -2,53 0 -0,05 0 0 0
Pomaci vrha konstrukcije:
Name dx [m] Case ux [mm] uy [mm] uz [mm] φx [mrad] φy [mrad] φz [mrad] Utotal [mm]
K1 1,022 SLS-Char (auto)/1 18,3 138,7 -4,5 -19,8 4,5 0,9 140
C0-1 1 SLS-Char (auto)/2 0 0 -152,4 0 25,5 0 152,4
K1 0 SLS-Char (auto)/3 18,3 0 0 0 4,3 0 18,3
C0-1 0 SLS-Char (auto)/3 0 0 -14 0 4,2 0 14
C0-1 1 SLS-Char (auto)/1 0 137,8 -18,3 0,9 4,3 19,8 139
K1 1,022 SLS-Char (auto)/2 152,5 0 -26,2 0 25,9 0 154,7
Relativni pomaci:
C0-1 1 SLS-Char (auto)/1 137,8 1/80 -18,3 -1/601
C0-1 1 SLS-Char (auto)/2 0 0 -152,4 -1/72
K1 1,022 SLS-Char (auto)/2 0 0 -5,6 -1/39
K1 0,511- SLS-Char (auto)/2 0 0 0 1/10000
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica

Građevni proizvodi za čeličnu konstrukciju
Profili i limovi: Čelik: S 235
Spojni dijelovi: Čelik: S 235
Antikorozivna zaštita: Vruće cinčanje.
Koeficijenti sigurnosti γM0 =1,0 otpornost poprečnog presjeka neovisno o razredu
γM1 =1,1 otpornost elemenata na nestabilnost, otpornost pop. presjeka prema
teoriji II. reda
γM2 =1,25 otpornost vlačno napregnutih poprečnih presjeka na lom
1.2.5.4.1. Dokaz nosivosti – Profili

Stup; osmerokutni poprečni presjek; promjer pri dnu 195 mm, pri vrhu 85 mm; t = 4 mm
Provjera stupa prema zahtjevima norme HRN EN 40-3-3:
Koeficijent sigurnosti za čelik γm = 1,15
Granica popuštanja čelika fy = 235,0 MPa
Modul elastičnosti E= 210000 MPa
Modul posmika G= 81000 MPa
Debljina stijenke t= 6 mm
Zatvoreni pravilni osmerokutni poprečni presjek:

Visina iznad temelja 0,0 10,0 m
Unutarnje sile Mx = 8,3 0,0 kNm
My = 0,4 1,0
Mp = 8,3 1,0
Tp = 0,1 0,0 kNm
Promjer osmerokutnog profila D= 195 95 mm
Srednji radius poprečnog presjeka R= 94,5 44,5 mm
ε= 0,527 0,248
Faktor (krivulja na sl. 2) Φ1 = 1,00 1,00
Φ2 = 1,00 1,00
Plastični moment otpora Zp = 231472 51328 mm³
Moment otpora za zatvoreni osmerokutni presjek
Mup = 47,3 10,5 kNm
Torzijski moment otpora Tu = 34,4 7,6 kNm
Uvjet za poprečni presjek [HRN EN 40-3-3; 5.7 (11)]:
Mp / Mup + Tp / Tu = 0,18 0,10 ≤ 1,00
Presjek zadovoljava.
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
Donji i gornji rub neojačanog otvora za instalacije:

Na visini iznad temelja (otvor za instalacije) 0,5 1,0 m
Unutarnje sile Mx = 7,6 6,8 kNm
My = 0,4 0,4
Tp = 0,1 0,1 kNm
Promjer osmerokutnog profila D= 190 185 mm
Srednji radius poprečnog presjeka R= 92,0 89,5 mm
ε= 0,513 0,499
Faktor (krivulja na sl. 2) Φ1 = 1,00 1,00
Φ2 = 1,00 1,00
Visina otvora L= 500,0 500,0 mm
Širina otvora b0 = 100,0 100,0 mm
θ= 32,9 34,0 °
Φ3 = 0,91 0,91
Φ4 = 0,95 0,95
R/L = 0,18 0,18
Φ5 = 4,13 4,04
g= 0,94 0,94
Plastični moment otpora na mjestu neojačanog Zpn = 15078 14057 mm³
otvora 0 7
Zpy = 20177 18991 mm³
3 5
Moment otpora za neojačani otvor u kružnom poprečnom presjeku
Mux = 26,3 24,6 kNm
Muy = 35,2 33,2 kNm
Torzijski moment otpora za neojačani otvor
Tu = 7,0 6,4 kNm
Uvjet za poprečni presjek [HRN EN 40-3-3; 5.7 (10)]
Mx / Mux + My / Muy + Tp / Tu = 0,31 0,30 ≤
1,00
Presjek zadovoljava.
Zahtjevi norme HRN EN 40-3-3 za pomak:
Dopušteni horizontalni pomak za razred 1 0,04 × (h + w) = 0,04 × (11000 + 1100) = 484 mm
Dopušteni vertikalni pomak 0,025 × w = 0,025 × 1100 = 27,5 mm
Horizontalni pomak vrha stupa ux = 137,8 mm < 484 mm (0,28)
Vertikalni pomak vrha stupa uz = 26,2mm < 27,5 mm (0,95)
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
Konzola; kružni poprečni presjek 60 × 5,0 mm

Dokaz nosivosti i stabilnosti prema zahtjevima norme HRN EN 1993-1-1:
Linear calculation
Extreme 1D: Global
Selection: All
Filter: Layer = konzola
Member K1 0,805 / 1,022 m CHS60.3/5.0 S 235 ULS-Set B (auto) 0,06 -
Combination key
1.50*LC4
Section check
Section classification 1
Bending moment check for My 0,05 -
Shear check for Vz 0,01 -
Conclusion - section check 0,05 -
Stability Check
Stability classification 1
Bending and axial compression check 0,06 -
Conclusion - stability check 0,06 -
Kosnik; kružni poprečni presjek 60 × 5,0 mm

Linear calculation
Extreme 1D: Global
Selection: All
Filter: Layer = kosnik
Member K2 0,000 / 0,922 m CHS60.3/5.0 S 235 ULS-Set B (auto) 0,39 -
Combination key
1.50*LC4
Section check
Section classification 1
Compression check 0,01 -
Bending moment check for My 0,00 -
Bending moment check for Mz 0,01 -
Shear check for Vy 0,00 -
Shear check for Vz 0,00 -
Torsion check 0,00 -
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
Section check
Combined bending, axial force and shear force check 0,01 -
Conclusion - section check 0,01 -
Stability Check
Stability classification 1
Flexural Buckling check 0,36 -
Bending and axial compression check 0,39 -
Conclusion - stability check 0,39 -
1.2.5.4.2. Dokaz nosivosti – spojevi

(1) Sidrenje stupa u temeljnu stopu
Izmjere i građevni proizvodi
Vijci: 4 × M16 K.V. 5.6
Čvorna pločica: t = 15 mm
S 235
Spojni dijelovi: t = 10 mm
S 235
Zavari u uvali: a = 3 mm
Dokaz nosivosti
Provjera nosivosti je provedena na zamjenskom kružnom profilu koji ima isti opseg kao pravilna osmerokutna cijev.
Autodesk Robot Structural Analysis Professional 2019
Fixed column base design

Eurocode 3: EN 1993-1-8:2005/AC:2009 + CEB Design Guide: Ratio
Design of fastenings in concrete 0,61
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
General
Connection no.: 1
Connection name: Fixed column base
Geometry
Column
Section: CHS 193.7x5
Lc = 11,00 [m] Column length
= 0,0 [Deg] Inclination angle
hc = 194 [mm] Height of column section
bfc = 194 [mm] Width of column section
twc = 5 [mm] Thickness of the web of column section
tfc = 5 [mm] Thickness of the flange of column section
rc = 0 [mm] Radius of column section fillet
Ac = 2960 [mm2] Cross-sectional area of a column
Iyc = 13200000 [mm4] Moment of inertia of the column section
Material: S 235
fyc = 235,00 [MPa] Resistance
fuc = 360,00 [MPa] Yield strength of a material
Column base
lpd = 350 [mm] Length
bpd = 350 [mm] Width
tpd = 15 [mm] Thickness
Material: S 235
fypd = 235,00 [MPa] Resistance
fupd = 360,00 [MPa] Yield strength of a material
Anchorage
The shear plane passes through the UNTHREADED portion of the bolt.
Class = 5.6 Anchor class
fyb = 300,00 [MPa] Yield strength of the anchor material
fub = 500,00 [MPa] Tensile strength of the anchor material
d= 16 [mm] Bolt diameter
As = 157 [mm2] Effective section area of a bolt
Av = 201 [mm2] Area of bolt section
nH = 2 Number of bolt columns
nV = 2 Number of bolt rows
Horizontal spacing eHi = 250 [mm]
Vertical spacing eVi = 250 [mm]
Anchor dimensions
L1 = 60 [mm]
L2 = 590 [mm]
L3 = 100 [mm]
Anchor plate
lp = 100 [mm] Length
bp = 100 [mm] Width
tp = 10 [mm] Thickness
Material: S 235
fy = 235,00 [MPa] Resistance
Washer
lwd = 35 [mm] Length
bwd = 35 [mm] Width
twd = 5 [mm] Thickness
Stiffener
ls = 340 [mm] Length
ws = 340 [mm] Width
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
Stiffener
ls = 340 [mm] Length
hs = 250 [mm] Height
ts = 10 [mm] Thickness
d1 = 37 [mm] Cut
d2 = 75 [mm] Cut
Material factors
M0 = 1,00 Partial safety factor
M2 = 1,25 Partial safety factor
C = 1,50 Partial safety factor
Spread footing
L= 1000 [mm] Spread footing length
B= 1000 [mm] Spread footing width
H= 1100 [mm] Spread footing height
Concrete
Class C30/37
fck = 30,00 [MPa] Characteristic resistance for compression
Grout layer
tg = 50 [mm] Thickness of leveling layer (grout)
fck,g = 12,00 [MPa] Characteristic resistance for compression
Cf,d = 0,30 Coeff. of friction between the base plate and concrete
Welds
ap = 3 [mm] Footing plate of the column base
as = 3 [mm] Stiffeners
Loads
Case: Manual calculations.
Nj,Ed = -2,47 [kN] Axial force
Vj,Ed,y = -1,50 [kN] Shear force
Mj,Ed,y = -0,36 [kN*m] Bending moment
Mj,Ed,z = 8,27 [kN*m] Bending moment
Results
Compression zone
COMPRESSION OF CONCRETE
fcd = 20,00 [MPa] Design compressive resistance EN 1992-1:[3.1.6.(1)]
fj = 38,10 [MPa] Design bearing resistance under the base plate [6.2.5.(7)]
c = tp (fyp/(3*fj*M0))
c= 22 [mm] Additional width of the bearing pressure zone [6.2.5.(4)]
beff = 48 [mm] Effective width of the bearing pressure zone under the flange [6.2.5.(3)]
leff = 237 [mm] Effective length of the bearing pressure zone under the flange [6.2.5.(3)]
Ac0 = 11367 [mm2] Area of the joint between the base plate and the foundation EN 1992-1:[6.7.(3)]
Ac1 = 102303 [mm2] Maximum design area of load distribution EN 1992-1:[6.7.(3)]
Frdu = Ac0*fcd*(Ac1/Ac0) ≤ 3*Ac0*fcd
Frdu = 682,02 [kN] Bearing resistance of concrete EN 1992-1:[6.7.(3)]
j = 0,67 Reduction factor for compression [6.2.5.(7)]
fjd = j*Frdu/(beff*leff)
fjd = 40,00 [MPa] Design bearing resistance [6.2.5.(7)]
Ac,n = 40479 [mm2] Bearing area for compression [6.2.8.2.(1)]
Ac,y = 17236 [mm2] Bearing area for bending My [6.2.8.3.(1)]
Ac,z = 17236 [mm2] Bearing area for bending Mz [6.2.8.3.(1)]
Fc,Rd,i = AC,i*fjd
Fc,Rd,n = 1619,14 [kN] Bearing resistance of concrete for compression [6.2.8.2.(1)]
Fc,Rd,y = 689,45 [kN] Bearing resistance of concrete for bending My [6.2.8.3.(1)]
Fc,Rd,z = 689,45 [kN] Bearing resistance of concrete for bending Mz [6.2.8.3.(1)]
COLUMN FLANGE AND WEB IN COMPRESSION
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
CL = 1,00 Section class EN 1993-1-1:[5.5.2]

Wpl,y = 376938 [mm3] Plastic section modulus EN1993-1-1:[6.2.5.(2)]
Mc,Rd,y = 88,58 [kN*m] Design resistance of the section for bending EN1993-1-1:[6.2.5]
hf,y = 152 [mm] Distance between the centroids of flanges [6.2.6.7.(1)]
Fc,fc,Rd,y = Mc,Rd,y / hf,y
Fc,fc,Rd,y = 581,04 [kN] Resistance of the compressed flange and web [6.2.6.7.(1)]
Wpl,z = 376938 [mm3] Plastic section modulus EN1993-1-1:[6.2.5.(2)]
Mc,Rd,z = 88,58 [kN*m] Design resistance of the section for bending EN1993-1-1:[6.2.5]
hf,z = 152 [mm] Distance between the centroids of flanges [6.2.6.7.(1)]
Fc,fc,Rd,z = Mc,Rd,z / hf,z
Fc,fc,Rd,z = 581,04 [kN] Resistance of the compressed flange and web [6.2.6.7.(1)]
RESISTANCES OF SPREAD FOOTING IN THE COMPRESSION ZONE
Nj,Rd = Fc,Rd,n
Nj,Rd = 1619,14 [kN] Resistance of a spread footing for axial compression [6.2.8.2.(1)]
FC,Rd,y = min(Fc,Rd,y,Fc,fc,Rd,y)
FC,Rd,y = 581,04 [kN] Resistance of spread footing in the compression zone [6.2.8.3]
FC,Rd,z = min(Fc,Rd,z,Fc,fc,Rd,z)
FC,Rd,z = 581,04 [kN] Resistance of spread footing in the compression zone [6.2.8.3]
Tension zone
STEEL FAILURE
Ab = 157 [mm2] Effective anchor area [Table 3.4]
fub = 500,00 [MPa] Tensile strength of the anchor material [Table 3.4]
Beta = 0,85 Reduction factor of anchor resistance [3.6.1.(3)]
Ft,Rd,s1 = beta*0.9*fub*Ab/M2
Ft,Rd,s1 = 48,04 [kN] Anchor resistance to steel failure [Table 3.4]
Ms = 1,20 Partial safety factor CEB [3.2.3.2]
fyb = 300,00 [MPa] Yield strength of the anchor material CEB [9.2.2]
Ft,Rd,s2 = fyb*Ab/Ms
Ft,Rd,s2 = 39,25 [kN] Anchor resistance to steel failure CEB [9.2.2]
Ft,Rd,s = min(Ft,Rd,s1,Ft,Rd,s2)
Ft,Rd,s = 39,25 [kN] Anchor resistance to steel failure
PULL-OUT FAILURE
fck = 30,00 [MPa] Characteristic compressive strength of concrete EN 1992-1:[3.1.2]
Ah = 9799 [mm2] Bearing area of the head CEB [15.1.2.3]
pk = 210,00 [MPa] Characteristic strength of concrete (pull-out) CEB [15.1.2.3]
Mp = 2,16 Partial safety factor CEB [3.2.3.1]
Ft,Rd,p = pk*Ah/Mp
Ft,Rd,p = 1020,72 [kN] Design uplift capacity CEB [9.2.3]
CONCRETE CONE FAILURE
hef = 250 [mm] Effective anchorage depth CEB [9.2.4]
NRk,c = 9.0[N0.5/mm0.5]*fck*hef1.5
0
NRk,c0 = 194,86 [kN] Characteristic resistance of an anchor CEB [9.2.4]

scr,N = 750 [mm] Critical width of the concrete cone CEB [9.2.4]
ccr,N = 375 [mm] Critical edge distance CEB [9.2.4]
Ac,N0 = 1000000 [mm2] Maximum area of concrete cone CEB [9.2.4]
Ac,N = 1000000 [mm2] Actual area of concrete cone CEB [9.2.4]
A,N = Ac,N/Ac,N0
A,N = 1,00 Factor related to anchor spacing and edge distance CEB [9.2.4]
c= 375 [mm] Minimum edge distance from an anchor CEB [9.2.4]
s,N = 0.7 + 0.3*c/ccr.N ≤ 1.0
Factor taking account the influence of edges of the concrete member on the distribution of stresses in the CEB
s,N = 1,00
concrete [9.2.4]
CEB
ec,N = 1,00 Factor related to distribution of tensile forces acting on anchors
[9.2.4]
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
Factor taking account the influence of edges of the concrete member on the distribution of stresses in the CEB
s,N = 1,00
concrete [9.2.4]
re,N = 0.5 + hef[mm]/200 ≤
1.0
re,N = 1,00 Shell spalling factor CEB [9.2.4]
ucr,N = 1,00 Factor taking into account whether the anchorage is in cracked or non-cracked concrete CEB [9.2.4]
Mc = 2,16 Partial safety factor CEB [3.2.3.1]
Ft,Rd,c = NRk,c0*A,N*s,N*ec,N*re,N*ucr,N/Mc
Ft,Rd,c = 90,21 [kN] Design anchor resistance to concrete cone failure EN 1992-1:[8.4.2.(2)]
SPLITTING FAILURE
hef = 590 [mm] Effective anchorage depth CEB [9.2.5]
NRk,c = 9.0[N0.5/mm0.5]*fck*hef1.5
0
NRk,c0 = 706,45 [kN] Design uplift capacity CEB [9.2.5]

scr,N = 1180 [mm] Critical width of the concrete cone CEB [9.2.5]
ccr,N = 590 [mm] Critical edge distance CEB [9.2.5]
Ac,N0 = 2044900 [mm2] Maximum area of concrete cone CEB [9.2.5]
Ac,N = 1000000 [mm2] Actual area of concrete cone CEB [9.2.5]
A,N = Ac,N/Ac,N0
A,N = 0,49 Factor related to anchor spacing and edge distance CEB [9.2.5]
c= 375 [mm] Minimum edge distance from an anchor CEB [9.2.5]
s,N = 0.7 + 0.3*c/ccr.N ≤ 1.0
s,N = 0,89 Factor taking account the influence of edges of the concrete member on the distribution of stresses in the concrete CEB [9.2.5]
ec,N = 1,00 Factor related to distribution of tensile forces acting on anchors CEB [9.2.5]
re,N = 0.5 + hef[mm]/200 ≤ 1.0
re,N = 1,00 Shell spalling factor CEB [9.2.5]
ucr,N = 1,00 Factor taking into account whether the anchorage is in cracked or non-cracked concrete CEB [9.2.5]
h,N = (h/(2*hef))2/3 ≤ 1.2
h,N = 0,95 Coeff. related to the foundation height CEB [9.2.5]
M,sp = 2,16 Partial safety factor CEB [3.2.3.1]
Ft,Rd,sp = NRk,c0*A,N*s,N*ec,N*re,N*ucr,N*h,N/M,sp
Ft,Rd,sp = 135,94 [kN] Design anchor resistance to splitting of concrete CEB [9.2.5]
TENSILE RESISTANCE OF AN ANCHOR
Ft,Rd = min(Ft,Rd,s , Ft,Rd,p , Ft,Rd,c , Ft,Rd,sp)
Ft,Rd = 39,25 [kN] Tensile resistance of an anchor
BENDING OF THE BASE PLATE
Bending moment Mj,Ed,y
leff,1 = 175 [mm] Effective length for a single bolt for mode 1 [6.2.6.5]
m= 77 [mm] Distance of a bolt from the stiffening edge [6.2.6.5]
Mpl,1,Rd = 2,31 [kN*m] Plastic resistance of a plate for mode 1 [6.2.4]
FT,1,Rd = 120,90 [kN] Resistance of a plate for mode 1 [6.2.4]
Ft,pl,Rd,y = min(FT,1,Rd , FT,2,Rd , FT,3,Rd)
Ft,pl,Rd,y = 67,58 [kN] Tension resistance of a plate [6.2.4]
Bending moment Mj,Ed,z
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
Ft,pl,Rd,z = min(FT,1,Rd , FT,2,Rd , FT,3,Rd)
Ft,pl,Rd,z = 67,58 [kN] Tension resistance of a plate [6.2.4]
RESISTANCES OF SPREAD FOOTING IN THE TENSION ZONE
FT,Rd,y = Ft,pl,Rd,y
FT,Rd,y = 67,58 [kN] Resistance of a column base in the tension zone [6.2.8.3]
FT,Rd,z = Ft,pl,Rd,z
FT,Rd,z = 67,58 [kN] Resistance of a column base in the tension zone [6.2.8.3]
Connection capacity check
Nj,Ed / Nj,Rd ≤ 1,0 (6.24) 0,00 < 1,00 verified (0,00)
ey = 146 [mm] Axial force eccentricity [6.2.8.3]
zc,y = 76 [mm] Lever arm FC,Rd,y [6.2.8.1.(2)]
zt,y = 125 [mm] Lever arm FT,Rd,y [6.2.8.1.(3)]
Mj,Rd,y = 28,51 [kN*m] Connection resistance for bending [6.2.8.3]
Mj,Ed,y / Mj,Rd,y ≤ 1,0 (6.23) 0,01 < 1,00 verified (0,01)
ez = 3348 [mm] Axial force eccentricity [6.2.8.3]
zc,z = 76 [mm] Lever arm FC,Rd,z [6.2.8.1.(2)]
zt,z = 125 [mm] Lever arm FT,Rd,z [6.2.8.1.(3)]
Mj,Rd,z = 13,92 [kN*m] Connection resistance for bending [6.2.8.3]
Mj,Ed,z / Mj,Rd,z ≤ 1,0 (6.23) 0,59 < 1,00 verified (0,59)
Mj,Ed,y / Mj,Rd,y + Mj,Ed,z / Mj,Rd,z ≤ 1,0 0,61 < 1,00 verified (0,61)
Shear
BEARING PRESSURE OF AN ANCHOR BOLT ONTO THE BASE PLATE
Shear force Vj,Ed,y
d,y = 0,93 Coeff. taking account of the bolt position - in the direction of shear [Table 3.4]
b,y = 0,93 Coeff. for resistance calculation F1,vb,Rd [Table 3.4]
k1,y = 2,50 Coeff. taking account of the bolt position - perpendicularly to the direction of shear [Table 3.4]
F1,vb,Rd,y = k1,y*b,y*fup*d*tp / M2
F1,vb,Rd,y = 160,00 [kN] Resistance of an anchor bolt for bearing pressure onto the base plate [6.2.2.(7)]
SHEAR OF AN ANCHOR BOLT
b = 0,35 Coeff. for resistance calculation F2,vb,Rd [6.2.2.(7)]
Avb = 201 [mm2] Area of bolt section [6.2.2.(7)]
fub = 500,00 [MPa] Tensile strength of the anchor material [6.2.2.(7)]
M2 = 1,25 Partial safety factor [6.2.2.(7)]
F2,vb,Rd = b*fub*Avb/M2
F2,vb,Rd = 28,15 [kN] Shear resistance of a bolt - without lever arm [6.2.2.(7)]
M = 2,00 Factor related to the fastening of an anchor in the foundation CEB [9.3.2.2]
MRk,s = 0,09 [kN*m] Characteristic bending resistance of an anchor CEB [9.3.2.2]
lsm = 66 [mm] Lever arm length CEB [9.3.2.2]
Ms = 1,20 Partial safety factor CEB [3.2.3.2]
Fv,Rd,sm = M*MRk,s/(lsm*Ms)
Fv,Rd,sm = 2,27 [kN] Shear resistance of a bolt - with lever arm CEB [9.3.1]
CONCRETE PRY-OUT FAILURE
NRk,c = 194,86 [kN] Design uplift capacity CEB [9.2.4]
k3 = 2,00 Factor related to the anchor length CEB [9.3.3]
Mc = 2,16 Partial safety factor CEB [3.2.3.1]
Fv,Rd,cp = k3*NRk,c/Mc
Fv,Rd,cp = 180,42 [kN] Concrete resistance for pry-out failure CEB [9.3.1]
CONCRETE EDGE FAILURE
Shear force Vj,Ed,y
594,55 CEB
VRk,c,y0 = [kN] Characteristic resistance of an anchor
[9.3.4.(a)]
A,V,y = 0,67 Factor related to anchor spacing and edge distance CEB [9.3.4]
CEB
h,V,y = 1,00 Factor related to the foundation thickness
[9.3.4.(c)]
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
594,55 CEB
VRk,c,y0 = [kN] Characteristic resistance of an anchor
[9.3.4.(a)]
CEB
s,V,y = 0,90 Factor related to the influence of edges parallel to the shear load direction
[9.3.4.(d)]
Factor taking account a group effect when different shear loads are acting on the CEB
ec,V,y = 1,00
individual anchors in a group [9.3.4.(e)]
CEB
,V,y = 1,00 Factor related to the angle at which the shear load is applied
[9.3.4.(f)]
CEB
ucr,V,y = 1,00 Factor related to the type of edge reinforcement used
[9.3.4.(g)]
CEB
Mc = 2,16 Partial safety factor
[3.2.3.1]
Fv,Rd,c,y =
VRk,c,y0*A,V,y*h,V,y*s,V,y*ec,V,y*,V,y*ucr,V,y/
Mc
Fv,Rd,c,y = 165,15 [kN] Concrete resistance for edge failure CEB [9.3.1]
SPLITTING RESISTANCE
Cf,d = 0,30 Coeff. of friction between the base plate and concrete [6.2.2.(6)]
Nc,Ed = 2,47 [kN] Compressive force [6.2.2.(6)]
Ff,Rd = Cf,d*Nc,Ed
Ff,Rd = 0,74 [kN] Slip resistance [6.2.2.(6)]
SHEAR CHECK
Vj,Rd,y = nb*min(F1,vb,Rd,y, F2,vb,Rd, Fv,Rd,sm, Fv,Rd,cp, Fv,Rd,c,y) + Ff,Rd
Vj,Rd,y = 9,83 [kN] Connection resistance for shear CEB [9.3.1]
Vj,Ed,y / Vj,Rd,y ≤ 1,0 0,15 < 1,00 verified (0,15)
Stiffener check
Stiffener parallel to the Z axis (passing through the tube center)
M1 = 0,57 [kN*m] Bending moment acting on a stiffener
Q1 = 20,32 [kN] Shear force acting on a stiffener
zs = 50 [mm] Location of the neutral axis (from the plate base)
Is = 42851630 [mm4] Moment of inertia of a stiffener
d = 0,47 [MPa] Normal stress on the contact surface between stiffener and plate EN 1993-1-1:[6.2.1.(5)]
g = 2,87 [MPa] Normal stress in upper fibers EN 1993-1-1:[6.2.1.(5)]
= 8,13 [MPa] Tangent stress in a stiffener EN 1993-1-1:[6.2.1.(5)]
z = 14,08 [MPa] Equivalent stress on the contact surface between stiffener and plate EN 1993-1-1:[6.2.1.(5)]
max (g,  / (0.58), z ) / (fyp/M0) ≤ 1.0 (6.1) 0,06 < 1,00 verified (0,06)
Stiffener parallel to the Y axis (passing through the tube center)
M1 = 1,13 [kN*m] Bending moment acting on a stiffener
Q1 = 39,97 [kN] Shear force acting on a stiffener
zs = 50 [mm] Location of the neutral axis (from the plate base)
Is = 42851630 [mm4] Moment of inertia of a stiffener
d = 0,93 [MPa] Normal stress on the contact surface between stiffener and plate EN 1993-1-1:[6.2.1.(5)]
g = 5,64 [MPa] Normal stress in upper fibers EN 1993-1-1:[6.2.1.(5)]
= 15,99 [MPa] Tangent stress in a stiffener EN 1993-1-1:[6.2.1.(5)]
z = 27,71 [MPa] Equivalent stress on the contact surface between stiffener and plate EN 1993-1-1:[6.2.1.(5)]
max (g,  / (0.58), z ) / (fyp/M0) ≤ 1.0 (6.1) 0,12 < 1,00 verified (0,12)
Welds between the column and the base plate
⊥ = 28,83 [MPa] Normal stress in a weld [4.5.3.(7)]
⊥ = 28,83 [MPa] Perpendicular tangent stress [4.5.3.(7)]
yII = -0,47 [MPa] Tangent stress parallel to Vj,Ed,y [4.5.3.(7)]
zII = 0,00 [MPa] Tangent stress parallel to Vj,Ed,z [4.5.3.(7)]
W = 0,80 Resistance-dependent coefficient [4.5.3.(7)]
⊥ / (0.9*fu/M2)) ≤ 1.0 (4.1) 0,11 < 1,00 verified (0,11)
(⊥2 + 3.0 (yII2 + ⊥2)) / (fu/(W*M2))) ≤ 1.0 (4.1) 0,16 < 1,00 verified (0,16)
(⊥2 + 3.0 (zII2 + ⊥2)) / (fu/(W*M2))) ≤ 1.0 (4.1) 0,16 < 1,00 verified (0,16)
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
Vertical welds of stiffeners

II = 8,06 [MPa] Parallel tangent stress [4.5.3.(7)]
z = 0,00 [MPa] Total equivalent stress [4.5.3.(7)]
max (⊥, II * 3, z) / (fu/(W*M2)) ≤ 1.0 (4.1) 0,04 < 1,00 verified (0,04)
Transversal welds of stiffeners
Connection stiffness
Bending moment Mj,Ed,y
beff = 48 [mm] Effective width of the bearing pressure zone under the flange [6.2.5.(3)]
leff = 237 [mm] Effective length of the bearing pressure zone under the flange [6.2.5.(3)]
k13,y = Ec*(beff*leff)/(1.275*E)
k13,y = 13 [mm] Stiffness coeff. of compressed concrete [Table 6.11]
leff = 175 [mm] Effective length for a single bolt for mode 2 [6.2.6.5]
k15,y = 0.850*leff*tp3/(m3)
k15,y = 1 [mm] Stiffness coeff. of the base plate subjected to tension [Table 6.11]
Lb = 206 [mm] Effective anchorage depth [Table 6.11]
k16,y = 1.6*Ab/Lb
k16,y = 1 [mm] Stiffness coeff. of an anchor subjected to tension [Table 6.11]
0,y = 1,75 Column slenderness [5.2.2.5.(2)]
Sj,ini,y = 8871,83 [kN*m] Initial rotational stiffness [Table 6.12]
Sj,rig,y = 7560,00 [kN*m] Stiffness of a rigid connection [5.2.2.5]
Sj,ini,y  Sj,rig,y RIGID [5.2.2.5.(2)]
Bending moment Mj,Ed,z
k13,z = Ec*(Ac,z)/(1.275*E)
k13,z = 16 [mm] Stiffness coeff. of compressed concrete [Table 6.11]
leff = 175 [mm] Effective length for a single bolt for mode 2 [6.2.6.5]
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
k15,z = 0.850*leff*tp3/(m3)
k15,z = 1 [mm] Stiffness coeff. of the base plate subjected to tension [Table 6.11]
Lb = 206 [mm] Effective anchorage depth [Table 6.11]
k16,z = 1.6*Ab/Lb
k16,z = 1 [mm] Stiffness coeff. of an anchor subjected to tension [Table 6.11]
0,z = 1,75 Column slenderness [5.2.2.5.(2)]
Sj,ini,z = 4892,35 [kN*m] Initial rotational stiffness [6.3.1.(4)]
Sj,rig,z = 7560,00 [kN*m] Stiffness of a rigid connection [5.2.2.5]
Sj,ini,z < Sj,rig,z SEMI-RIGID [5.2.2.5.(2)]
Weakest component:
BASE PLATE - BENDING
Connection conforms to the code Ratio 0,61
Spoj zadovoljava.
1.2.5.5. Betonska konstrukcija – TEMELJNA STOPA

Građevni proizvodi
Beton razred tlačne čvrstoće C30/37
a) Izmjere
Dubina temeljenja D = 1,00 m
Dužina temelja L = 1,00 m
Širina temelja B = 1,00 m
A = L × B = 1,00 m²
Debljina temelja t = 1,10 m
Dužina glave temelja -
Širina glave temelja -
Visina temelja iznad uređenog tla
h1 = 0,10 m
Ekscentričnost glave temelja
x1 = 0,00 m
y1 = 0,00 m
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
b) Djelovanja
Reakcije od stupa za kombinaciju opterećenja STR/GEO, projektni pristup 3 prema HRN EN 1997-1
Sn1/N1 ULS-Set B (auto)/1 0 0 1,83 0 -0,26 0 0 -144,6
Sn1/N1 ULS-Set B (auto)/2 -1,38 0 3,07 0 -7,94 0 0 -2588,3
Sn1/N1 ULS-Set B (auto)/3 0 -1,5 2,47 8,27 -0,36 -0,05 3354,2 -144,6
Opterećenje glave temelja – Mjesto [1]:
Komb. Fx Fy Fz Mx My
[kN] [kN] [kN] [kNm] [kNm]
ULS-Set B (auto)/3 0 1,5 2,47 -8,27 0,36
Težina temelja × 1,35 Ftem.= 35,6 kN (ρc = 24,0 kN/m³)
Sile na dnu temeljne plohe (rezultante s uključenom težinom temelja) i ekscentričnosti:
HL,0 HB,0 V0 Mx,0 My,0 eB eL
[kN] [kN] [kN] [kNm] [kNm] [m] [m]
0 1,5 38,1 -10,0 0,4 0,26 0,01
Dopuštena ekscentričnost:
B/3 = 0,33 m
L/3 = 0,33 m
c) Proračun nosivosti temeljnog tla (DA3: A1/A2 + M2 + R3)
c1) Karakteristične osobine temeljnog tla
Parc. koef. sigurnosti:
Težina tla γk = 19,0 kN/m³ γγ = 1,00
Efektivna kohezija c'k = 0,0 kPa γc' = 1,25
Efektivni kut posmične otpornosti φ'k = 30,0 ° γφ' = 1,25
Nedrenirana posmična čvrstoća cu,k = 70,0 kPa γcu = 1,40
Kut trenja između temelja i tla δk = 30,0 °
c2) Izmjere temelja i djelovanja
Opterećenje V kN 38,1
HL kN 0,0
HB kN 1,5
H kN 1,5
Smjer H prema L Θ ° 90,0
Dubina podz. vode hw m 3,0
Dubina temeljenja D m 1,0
Visina aktivnog klina h0 m 1,0
Širina temelja B m 1,0
Dužina temelja L m 1,0
Ekscentričnost eB m 0,26
eL m 0,01
Efektivna širina B' m 0,48
Efektivna dužina L' m 0,98
Nagib tem. plohe α ° 0,0
c3) Nosivost tla u nedreniranim uvjetima, EN 1997-D.3
R⁄A′ = (𝜋 + 2) × c𝑢 × b𝑐 × s𝑐 × i𝑐 + 𝑞
bc - 1,00
sc - 1,10
ic - 0,98
Naprezanje tla q kPa 19,0
Nosivost R/A' kPa 296,6 > V/A' = 81,0 kPa (0,27)
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
c4) Nosivost tla u dreniranim uvjetima, EN 1997-D.4

R⁄A′ = c′𝑑 × N𝑐 × s𝑐 × i𝑐 + 𝑞 ′ × N𝑞 × b𝑞 × s𝑞 × i𝑞 + 0,5 × 𝛾′ × 𝐵′ × N𝛾 × b𝛾 × s𝛾 × i𝛾
tg φ'd - 0,46
Efektivna težina tla γ' kN/m³ 19,0
Ef. naprezanje tla q' kPa 19,0
Faktori nosivosti Nq - 10,43
Nc - 20,42
Nγ - 8,71
Faktori nagiba baze bq, bγ - 1,00
bc - 1,00
Faktori oblika baze sq - 1,20
sγ - 0,85
sc - 1,23
mB - 1,67
mL - 1,33
m - 1,67
F. nagiba djelovanja iq - 0,94
iγ - 0,90
ic - 0,93
Nosivost R/A' kPa 253,6 > V/A' = 81,0 kPa (0,32)
Veličina temeljne stope zadovoljava.
d) Proračun temeljne stope na prevrtanje
Reakcije od stupa za kombinaciju opterećenja EQU, projektni pristup 3 prema HRN EN 1997-1
Sn1/N1 ULS-EQU3/1 0 -1,5 2,43 8,27 -0,72 -0,05 3405,1 -296,2
Kombinacija opterećenja za EQU:
Name Combination key
ULS-EQU3/1 1.10*LC1 + 1.10*LC2 + 1.05*LC3 + 1.50*LC4
Opterećenje glave temelja – Mjesto [1]:
Komb. Fx Fy Fz Mx My
ULS-EQU3/1 0 1,5 2,43 -8,27 0,72
Težina temelja × 0,9 Ftem.= 23,8 kN (ρc = 24,0 kN/m³)
Sile na dnu temeljne plohe (rezultante s uključenom težinom temelja) i ekscentričnosti:
HL,0 HB,0 V0 Mx,0 My,0
0 1,5 26,2 -9,9 0,7
Dokaz stabilnosti na prevrtanje:
Oko osi X Oko osi Y
Edst,d = 9,9 kNm Edst,d = 0,7 kNm
Estb,d = Vz × B / 2 = 26,2 × 1,0 / 2 = 13,1 kNm Estb,d = Vz × L / 2 = 26,2 × 1,0 / 2 = 13,1 kNm
Edst,d < Estb,d (0,76) Edst,d < Estb,d (0,05)
Temeljna stopa zadovoljava.
Projektant
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
1.3. Program kontrole i osiguranja kvalitete

U skladu sa Zakonom o gradnji (NN 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) (dalje u tekstu ZOG) čl. 49.te Zakonom o poslovima
i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (NN 78/15, 118/18 i 110/19), neposrednu kontrolu nad izvođenjem radova,
materijala i konstrukcije obavljat će izvođač radova i odgovorna osoba u okviru stalnog nadzora kojeg osigurava
investitor (zakonska obveza). Dokaze o kvaliteti ugrađenih materijala dužan je osigurati izvođač radova koji mora
osigurati da ugrađeni materijali posjeduju dokaz odgovarajuće kvalitete prema primijenjenim standardima.
Nadzorni inženjer treba provoditi stručni nadzor nad građenjem u skladu sa Zakonom o građenju, a prema tehničkim
propisima, standardima, normama i dokazanim pravilima iz tehničke prakse.
1.3.1. OPĆI PODACI I DEFINICIJE

1.3.1.1. Primjena općih tehničkih uvjeta
Ovi tehnički uvjeti i program kontrole kvaliteta (u daljnjem tekstu Tehnički uvjeti) sadrže tehničke uvjete izvođenja
radova, tehnologiju izvođenja, način ocjenjivanja kvalitete. Tehnički uvjeti vrijede za radove na konstrukciji i za radove
koji se naknadno odrede na gradilištu, a koji su neophodni za potpuno dovršenje predmetne građevina.
Primjena ovih Tehničkih uvjeta je obavezna. Ovi tehnički uvjeti izrađeni su sukladno ZOG-u. Svi sudionici u građenju
(investitor, izvođač i dr.) dužni su se pridržavati odredbi navedenog zakona.
Investitor je dužan:
- Projektiranje, građenje i nadzor povjeriti osobama ovlaštenim za obavljanje tih djelatnosti
- Prije gradnje ishoditi građevinsku dozvolu
- Osigurati stručni nadzor nad građenjem
- Po završetku gradnje poduzeti potrebne radnje za obavljanje tehničkog pregleda i ishođenje uporabne dozvole
- Pridržavati se ostalih obveza po navedenom zakonu
Izvođač je dužan:
- Graditi u skladu sa građevnom dozvolom, i drugim dokumentima koji su njoj prethodili – posebnim
- suglasnostima za gradnju, projektima na osnovi kojih je izdana građevna dozvola
- Radove izvoditi na način da zadovolje svojstva u smislu pouzdanosti, mehaničke otpornosti i stabilnosti,
sigurnosti za slučaj požara, zaštite zdravlja ljudi, zaštite korisnika od povreda, zaštite od buke i vibracija,
toplinske zaštite i uštede energije, zaštite od korozije, te ostala funkcionalna i zaštitna svojstva.
- Ugrađivati materijale, opremu i proizvode predviđene projektom, provjerene u praksi, a čija je kvaliteta
- dokazana certifikatima sukladno propisima i normama.
- Osigurati dokaze o kvaliteti radova i ugrađenih proizvoda i opreme.
1.3.1.2. Dokumentacija
Da bi se osigurao ispravan tok i kvaliteta građenja, Izvođač mora na gradilištu posjedovati odgovarajuću dokumentaciju
za građenje i pridržavati se nje kako slijedi:
- Građevinsku dozvolu i dokumentaciju koja je njoj prethodila (suglasnosti)
- Uredno vođen građevinski dnevnik i građevinsku knjigu
- Rješenja o imenovanju odgovornih osoba
- Elaborat o organizaciji gradilišta sa mjerama zaštite na radu i zaštite od požara.
- Zapisnik o iskolčenju objekta i način osiguranja stalnih točaka iskolčenja
- Dokumentaciju o kvaliteti radova i ugrađenog materijala i opreme (atesti, uvjerenja certif ikati, jamstveni listovi i
sl.) a naročito:
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
- Izvještaje o svim ispitivanjima koja su provedena po nalogu ispitivanju nadzornog inženjera ili bez njegovog
naloga, a koja su potrebna radi dokazivanja kvalitete izvedenih radova i ugrađenih materijala.
1.3.1.3. Kontrolna ispitivanja

O izvršenim kontrolnim ispitivanjima materijala koji se ugrađuje u građevinu mora se cijelo vrijeme građenja voditi
evidencija te sačiniti izvješće o pogodnosti ugrađenih materijala sukladno projektu, ovom programu ili citiranim
pravilnicima, normama i standardima.
Izvješće o pogodnosti ugrađenih materijala mora sadržavati slijedeće dijelove:
- Naziv materijala, laboratorijsku oznaku uzorka, količinu uzoraka, namjenu materijala, mjesto i vrijeme (datum)
uzimanja uzorka te izvršenih ispitivanja, podatke o proizvođaču i investitoru, podatke o građevini za koju se
uzimaju uzorci odnosno vrši ispitivanje.
- Prikaz svih rezultata, laboratorijskih, terenskih ispitivanja za koja se izdaje uvjerenje odnosno ocjena kvalitete.
- Ocjenu kvalitete i mišljenje o pogodnosti (uporabljivosti) materijala za primjenu na navedenoj građevini te rok
do kojega vrijedi izvješće.
Uzimanje uzoraka i rezultati laboratorijskih ispitivanja moraju se upisivati u laboratorijsku i gradilišnu dokumentaciju
(građevinski dnevnik).
Uz dokumentaciju koja prati isporuku proizvoda ili poluproizvoda proizvođač je dužan priložiti rezultate tekućih ispitivanja
koja se odnose na isporučene količine.
Za materijale koji podliježu obveznom atestiranju mora se izdati atestna dokumentacija sukladno propisima Sva izvješća,
atesti i drugi dokazi kvalitete moraju se odmah po dobivanju dostaviti i nadzornom inženjeru.
Po završetku svih radova izvođač je obavezan izraditi elaborat izvedenog stanja građevine i katastra podzemnih
instalacija.
1.3.1.4. Norme
Nabavku opreme i materijala izvoditelj mora usuglasiti s ovim specifikacijama i važećim standardima:
- HRN i
- HRN EN (Hrvatske norme – preuzete europske norme)
Ukoliko neki radovi nisu obuhvaćeni ovim standardima, mjerodavni su ISO (Međunarodne Organizacije za
Standardizaciju) i DIN (Njemačke Industrijske Organizacije).
1.3.2. PROVJERA KAKVOĆE GRAĐEVNIH PROIZVODA

1.3.2.1. Skele i oplate
Skele i oplate se moraju projektirati, proračunati i izvesti tako da omoguće izvedbu betonskih dijelova i dr. na
projektiranim mjestima i u projektiranom obliku i mjerama.
Oplata treba biti:
- otporna na svako djelovanje kojem je izložena tijekom izvedbe,
- dovoljno čvrsta da osigura zadovoljenje dopuštenih odstupanja geometrijskih vrijednosti za konstrukciju i da ne
utječe na cjelovitost zadanog konstrukcijskog dijela.
Oplata mora držati beton u zahtjevanom obliku sve dok ne očvrsne. Spojevi između dijelova oplate moraju dovoljno
brtviti kako bi spriječili gubitak finog morta.
Unutarnja površina oplate mora biti čista, a njezina površinska obrada mora osigurati postizanje uobičajene završne
obrade.
Oplatu koja upija vodu iz betona ili omogućuje isparavanje treba odgovarajuće vlažiti kako bi se spriječio gubitak vode iz
betona.
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
Korištena sredstva za otpuštanje (oplatno ulje) moraju se odabrati i primijeniti:

- tako da ne štete betonu (valjanost površine, njezinu boju ili na posebne površinske premaze), armaturi ili oplati
i da ne djeluju štetno na okoliš,
- u skladu s uputama proizvođača ili isporučitelja sredstva.
Privremeni držači oplate, šipke, cijevi i slični predmeti koji će se ubetonirati u sklop koji se izvodi te ugrađeni dijelovi
konstrukcije (ploče, predlošci za sidrene vijke, sidreni vijci, distanceri i dr.) trebaju biti:
- učvršćeni tako da očuvaju projektirani položaj tijekom betoniranja,
- takvi da ne uzrokuju neprihvatljive utjecaje na konstrukciju,
- takvi da ne reagiraju štetno s betonom ili armaturom,
- takvi da ne uzrokuju neprihvatljivi površinski izgled betona,
- takvi da ne štete funkcionalnosti i trajnosti konstrukcijskog dijela.
Svaki ugrađeni dio treba imati dovoljnu čvrstoću i krutost da zadrži oblik tijekom betoniranja. Ne smije sadržavati tvari
koje mogu štetno djelovati na njih same, beton ili armaturu.
Prodore u temeljnoj konstrukciji izvesti s plastičnim proturnim cijevima prema detaljima iz izvedbenog projekta. Položaj
proturnih cijevi učvrstiti za oplatu. Nakon polaganja instalacija otvore zapuniti vatrootpornim materijalom i završno
obraditi materijalom kakvoće slične okolnom betonu.
Udubljenja ili otvore za privremene radove treba zapuniti i završno obraditi materijalom kakvoće slične okolnom betonu,
osim ako ne ostaju otvoreni ili im je drugi način obrade specificiran.
Skele ni oplata se ne smiju uklanjati dok beton ne dobije dovoljnu čvrstoću:
- otpornu na oštećenje površine skidanjem oplate,
- dovoljnu za preuzimanje svih djelovanja na betonski element u tom trenutku,
- da izbjegne deformacije veće od specificiranih tolerancija elastičnog ili neelastičnog ponašanja betona
uklanjanje oplate treba izvoditi na način da se konstrukcija ne preoptereti i ne ošteti.
Opterećenja skela treba otpuštati postupno tako da se drugi elementi skele ne preopterete. Stabilnost skela i oplate
treba održavati pri oslobađanju i uklanjanju opterećenja.
1.3.2.2. Armatura
Za armiranje se primjenjuje zavarljivi armaturni čelik B500 razreda B u rebrastim šipkama i mrežama (HRN EN 10080).
Svojstva armaturnog čelika koji se ugrađuje u betonsku konstrukciju moraju zadovoljavati uvjete norme HRN EN 1992-1-
1; Anex C:
Oznaka B500 razred B
Karakteristična čvrstoća razvlačenja; fyk ili f0,2k > 500 MPa
Vlačna čvrstoća/granica razvlačenja; k = (ft / fy)k ≥ 1,08
Karakteristična relativna deformacija pri max. sili; εuk ≥ 5,0 %
Dva reda poprečnih rebara; s obje strane rebra su paralelna
(pod istim kutom u odnosu na os)
Armatura se izrađuje prema izvedbenom projektu betonske konstrukcije usklađenom s ovim projektom, a dokazivanje
uporabljivosti i potvrđivanje sukladnosti provodi prema odredbama projekta i normi HRN EN 13670.
Sukladnost čelika za armiranje s normom jamči proizvođač, koji izvođaču radova mora predati odgovarajuću valjanu
dokumentaciju. Isporuku armature bez valjane dokumentacije izvođač ne smije preuzeti, a takvu armaturu ne smije
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
ugraditi u betonsku konstrukciju. Ako je uz isporuku dostavljena valjana dokumnntacija, u slučaju sumnje u sukladnost
svojstava armature s normom, izvođač može njezinu kvalitetu dati provjeriti. Provjerna ispitivanja provodi ovlašteni
laboratorij.
Uzorak se sastoji od tri komada (duljine 1,0 m, 0,7 m i 0,3 m) isječena iz iste šipke ili koluta. Na svakom uzorku provode
se sljedeća ispitivanja:
- provjera izmjera,
- određivanje vlačne čvrstoće Rm, granice razvlačenja Re, izduljenja A10% i savijanja (po potrebi i povratnog
savijanja).
Izvođač mora prema normi HRN EN 13670-1 prije početka ugradnje provjeriti:
- je li armatura u skladu sa zahtjevima iz projekta betonske konstrukcije,
- je li tijekom rukovanja i skladištenja armature došlo do njezinog oštećivanja, deformacije ili druge promjene
koja bi bila od utjecaja na tehnička svojstva betonske konstrukcije.
Ako se amaturni čelik prerađuje (izrada mreža i drugih predgotovljenih sklopova) može se ugraditi ako ima valjanu
dokumentaciju.
1.3.2.3. Beton
Zahtjevi za projektirani beton
Tehnička svojstva betona prema normi HRN EN 206 navedena su u tehničkom opisu u poglavlju „Razred izloženosti i
mjere zaštite betonske konstrukcije“.
Požarna otpornost betona zadovoljava europski razred A i ne treba je kontrolirati.
Kontrola kakvoće betona
Kontrola kvalitete betona obuhvaća kontrolu proizvodnje betona u tvornici betona i kontrolu kvalitete betona na gradilištu.
Kontrola kvalitete betona u tvornici betona obavlja se prema planu uzorkovanja, a obavlja je proizvođač betona do
vremena predaje betona izvođaču radova.
Proizvođač betona je odgovoran za besprijekorno upravljanje proizvodnjom betona. Sav beton mora biti predmetom
provjere proizvodnje, koja obuhvaća sve mjere nužne za održavanje svojstava betona u skladu sa zahtjevanim
svojstvima.
Isporučeni beton mora pratiti valjana dokumentacija i otpremnica koja osigurava sljedivost građevnog proizvoda.
Uporabljivost betona proizvedenih na gradilištu dokazuje se prema odredbama:
- HRN EN 206,
- HRN EN 12390-8.
U slučaju nesukladnosti proizvoda potrebno je:
- provjeriti rezultate ispitivanja i poduzeti mjere za otklanjanje pronađenih pogrešaka,
- ako je neusklađenost potvrđena ponovnim ispitivanjem, poduzeti popravne mjere uključujući reviziju postupaka
provjere proizvodnje,
- kad je utvrđena neusklađenost sa specifikacijama, a pogreška nije u isporuci, treba obavjetiti naručitelja
betona i izvođača radi izbjegavanja šteta,
- izraditi izvještaj o svemu navedenom.
Za građevine za koje je potreban razred nadzora 2 ili 3 (zgrade više od 2 kata, mostovi, inženjerske građevine) izvođač
mora izraditi plan kakvoće izvedbe betonske konstrukcije.
Kontrolu kakvoće betona na mjestu ugradnje obavlja izvođač radova od vremena preuzimanja betona od proizvođača do
završetka njege ugrađenog betona.
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
U okviru ove provjere uključeno je mjerenje konzistencije svježeg betona i provjera istovjetnosti tlačne čvrstoće u skladu
s normom HRN EN 206, dodatak B i prema Programu uzimanja uzoraka za dokaz istovjetnosti tlačne čvrstoće.
- Provjera svojstava svježeg betona:
• pregled svake otpremnice,
• vizualna provjera konzistencije kod svake dopreme betona,
• mjerenje konzistencije (HRN EN 12350-2) kod izrade uzoraka za dokaz tlačne čvrstoće i kod svake
opravdane sumnje,
• ispitivanje sadržaja zračnih pora (HRN EN 12350-7) kod izrade uzoraka za dokaz tlačne čvrstoće,
• mjerenje temperature svježeg betona i zraka na početku ugradnje u ljetnim i zimskim uvjetima te kod izrade
uzoraka za dokaz tlačne čvrstoće,
• uzimanje uzoraka, priprema ispitnih uzoraka i ispitivanje otpornosti betona na smrazavanje provodi se prema
normama HRN CEN/TR 15177:2006, a ispitivanje otpornosti betona na smrzavanje i soli za odrmzavanje
prema normi HRN CEN/TS 12390-9.
- Provjera očvrsnulog betona:
• istovjetnost tlačne čvrstoće betona (dokazuje se na kockama brida 15×15×15 cm koje se njeguju prema
HRN EN 12350-2, a ispituju prema HRN EN 12350-3. Prosudba istovjetnosti prema normi HRN EN 206
tablici B.1 odnosno tablici 14.
• ispitivanje betona na djelovanje mraza provodi se prema normi HRN U.M1.016 pri starosti betona od 28
dana (kriterij M-100). Uzorci se prema normi izlažu naizmjeničnom smrzavanju i otapanju u 100 ciklusa.
Smanjenje tlačne čvrstoće ispitanih uzoraka nakon 100 ciklusa ne smije biti veće od 25 %.
Proizvođač je odgovoran za ocjenu sukladnosti betona s uvjetovanim svojstvima.
Ostala svojstva svježeg betona specificira izvođač betonskih radova na temelju zadanih tehničkih svojstava očvrslog
betona u projektu betonske konstrukcije (projektirani beton).
Beton mora biti obradiv što znači da mora biti dovoljno tekuć da se može ugraditi u oplatu i oko armature uz pomoć
vibriranja i da vibriranjem sav zarobljeni zrak izađe iz betona.
Betonska smjesa mora biti homogena tj. ne smije doći do odvajanja (segregacije) krupnog agregata.
Agregat
Agregat za beton mora biti sukladan normi HRN EN 12620. Agregat ne smije sadržavati sastojke koji utječu na brzinu
vezivanja i očvršćivanja betona.
Agregat za izradu konstrukcija od vidljivog betona treba biti od istog sastava tijekom cijele gradnje kako ne bi došlo do
promjene boje.
Upotreba smrznutog agregata nije dopuštena u zimskim uvjetima.
Agregat mora biti pouzdano otporan na smrzavanje te ne smije sadržavati organske primjese koje usporavaju hidrataciju
cementa. Otpornost krupnog agregata na smrzavanje treba ispitati prema normi HRN EN 1367.
SVOJSTVO AGREGATA Podložni beton, temelji, Betoni na
nadzemni dio zgrada otvorenom prostoru
razred otpornosti agregata na - F1 ili MS18 (HRN EN 1367)
smrzavanje prema HRN EN 12620
Cement
U betonske konstrukcije iz ovog projekta se zabranjuje ugradnja betona koji sadrže sljedeće vrste cementa:
- CEM III/C (metalurški cement s 81-95 % zgure),
- glavne vrste CEM IV (pucolanski cement) i CEM V (miješani cement zgure i pucolana).
- cement s visokim udjelima mineralnih dodataka i s dodatkom kamenog brašna iznad 5 %.
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
Cement za izradu konstrukcija od vidljivog betona treba biti od istog proizvođača tijekom cijele gradnje kako ne bi došlo
do promjene boje.
Voda
Voda za pripremu betona mora zadovoljavati zahtjeve norme HRN EN 1008.
Dodaci betonu
Dodaci betonu moraju zadovoljavati uvjete kvalitete prema HRN EN 480.
Isporuka svježeg betona – Informacije korisnika betona proizvođaču
Korisnik će usuglasiti s proizvođačem:
- datum isporuke,
- vrijeme i količinu,
i informirati proizvođača o:
- posebnom transportu na gradilište,
- posebnim postupcima ugradnje,
- ograničenjima vozila isporuke, npr. vrstu i opremu, veličinu, visine ili bruto težine.
Isporuka svježeg betona – Informacije proizvođača betona korisniku
Proizvođač prije isporuke betona daje korisniku informacije o sastavu mješavine betona radi primjene pravilne ugradnje i
zaštite svježeg betona i utvrđivanja razvoja čvrstoće betona.
Informacije za utvrđivanje vremena zaštite betona prema razvoju čvrstoće mogu biti iskazane nazivima (brz, srednji,
polagan, vrlo polagan) ili krivuljom razvoja čvrstoće betona pri 20°C između 2 i 28 dana.
Proizvođač treba informirati korisnika o zdravstvenom riziku koji se može pojaviti tijekom rukovanja betonom.
Pri isporuci betona proizvođač mora dostaviti korisniku otpremnicu za svaku transportnim sredstvom isporučenu količinu
betona, na kojoj su otisnute, utisnute ili upisane najmanje sljedeće informacije:
- ime tvornice betona,
- serijski broj otpremnice,
- datum i vrijeme utovara, tj. vrijeme prvog kontakta cementa i vode,
- broj vozila,
- ime kupca,
- ime i lokacija gradilišta,
- detalji ili reference uvjeta, npr. kodni broj, redni broj,
- količina betona u m³,
- deklaracija sukladnosti s referentnim uvjetima kvalitete i EN 206,
- ime ili znak certifikacijskog tijela ako je relevantno,
- vrijeme kad beton stiže na gradilište,
- vrijeme početka istovara,
- vrijeme završetka istovara.
Svako dodavanje vode ili kemijskih dodataka pri isporuci je zabranjeno. U posebnim slučajevima voda ili kemijski dodaci
mogu biti dodani kad je to pod odgovornošću proizvođača i primjenjuje se za dobivanje uvjetovane vrijednosti
konzistencije, osiguravajući da uvjetovane granične vrijednosti nisu prekoračene i da je dodatak kemijskog dodatka
uključen u projekt betona. Količina svakog dodatka vode ili kemijskog dodatka dodana u vozilo (mikser) mora biti
upisana u otpremni dokument u svim slučajevima.
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
1.3.2.4. Zidne jedinice

Tehnička svojstva i drugi zahtjevi te potvrđivanje sukladnosti zidne jedinice određuju se odnosno provode prema normi
HRN EN 771, normama na koje ta norma upućuje i odredbama TPGK, te u skladu s odredbama posebnog propisa.
Zidna jedinica proizvedena prema tehničkoj specifikaciji i za koju je potvrđena sukladnost te izdana isprava o
sukladnosti, smije se ugraditi u ziđe ako ispunjava zahtjeve iz projekta zidane konstrukcije.
Zidna jedinica proizvedena prema tehničkoj specifikaciji označava se na otpremnici, na ambalaži i na jedinici prema
odredbama te specifikacije. Oznaka mora obvezno sadržavati upućivanje na tu specifikaciju.
Specificirana svojstva:
Zidni šuplji blokovi Tlačna čvrstoća Gustoća Otpornost na Vatrootpornost
od pečene gline [MPa] [kg/m³] smrzavanje
Izmjere su specificirane u 10 (kategorija I.) 790 F0 REI 180
Tehničkom opisu i
preglednim nacrtima
Proizvođač i distributer zidnih jedinica te izvođač radova, dužni su poduzeti odgovarajuće mjere u cilju održavanja
svojstava zidnih jedinica tijekom rukovanja, prijevoza, pretovara i skladištenja te ugradnje prema tehničkim uputama
proizvođača.
1.3.2.5. Mort
Tehnička svojstva i drugi zahtjevi te potvrđivanje sukladnosti morta određuju se odnosno provode prema normama HRN
EN 998-2, HRN CEN/TR 15225 i HRN EN 13501-1, normama na koje te norme upućuju i odredbama TPGK, te u skladu
s odredbama posebnog propisa.
Proizvođač i distributer morta te izvođač radova, dužni su poduzeti odgovarajuće mjere u cilju održavanja svojstava
morta tijekom rukovanja, prijevoza, pretovara i skladištenja te ugradnje prema tehničkim uputama proizvođača.
Sastavni materijali od kojih se mort proizvodi, ili koji mu se pri proizvodnji dodaju, moraju ispunjavati zahtjeve normi na
koje upućuje norma HRN EN 998-2 i zahtjeve TPGK.
S građevnim proizvodima koji se ugrađuju u zidanu konstrukciju postupa se u skladu sa uputom odnosno tehničkom
uputom proizvođača.
Specificirana svojstva, dokazivanje uporabljivosti, potvrđivanje sukladnosti i označavanje
Razred Mort zadanog sastava izrađen na gradilištu za potrebe tog gradilišta
prema projektu zidane konstrukcije
Namjena Mort opće namjene
Oznaka M5
Tlačna čvrstoća 5 MPa
Omjer sastojaka 1 : 1/2 - 1 1/4 : 5 – 6 (cement : vapno : pijesak)
Svojstva sastojaka Cement: Portland cement opće namjene CEM,
razred čvrstoće 32,5;
Vapno: prirodno hidraulično vapno razreda HL 5;
Pijesak: frakcija 0/2.
Otpornost na smrzavanje Ne zahtijeva se.
i odmrzavanje
Za mort zadanog sastava koji se za obiteljske kuće ili jednostavne građevine izrađuje na tom gradilištu i čija je
zahtjevana tlačna čvrstoća manja ili jednaka 5 MPa, uporabljivost se smatra dokazanom ako je potvrđena sukladnost
pojedinih sastojaka te ako je utvrđeno da su omjeri sastojaka morta i način izrade u skladu s glavnim projektom.
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
Ispitivanje morta i kontrola morta prije ugradnje u zidanu konstrukciju

Kontrola morta prije ugradnje u zidanu konstrukciju i naknadno ispitivanje u slučaju sumnje provode se na gradilištu
prema HRN EN 998-2.
Mort i veziva ne smiju se, bez prethodnih kontrolnih ispitivanja, ugrađivati odnosno primjenjivati nakon provedena 3
mjeseca na gradilištu.
1.3.2.6. Građevni proizvodi za drvenu konstrukciju

Konstrukcijsko drvo i nosači
Tehnička svojstva konstrukcijskog drva i nosača na osnovi drva moraju ispunjavati opće i posebne zahtjeve bitne za
krajnju namjenu konstrukcijskog drva i ovisno o vrsti konstrukcijskog drva moraju biti specificirana prema normama niza
HRN EN 14081 ili normi HRN EN 14544, normi HRN EN 385, normama na koje te norme upućuju i odredbama TPGK.
Tehnička svojstva drvnih proizvoda:
Namjena Krovna konstrukcija
Razred drva C 24
Čvrstoća na savijanje 24,0 MPa
Vlačna čvrstoća 14,0 MPa
Karakteristični modul elastičnosti 7400 MPa
paralelno vlaknima
Bubrenje i utezanje 0,24 za 1 % promjene vlažnosti
Trajnost Razred otpornosti 4
Razred vlažnosti (uporabljivosti) 2
Otpornost na požar (nije potrebno specificirati za manje zahtjevne građevine i obiteljske kuće iz
skupine 1 prema Zakonu o zaštiti od požara)
Proizvođač i distributer drvnih proizvoda, te izvođač radova, dužni su poduzeti odgovarajuće mjere u cilju održavanja
svojstava drvnih proizvoda tijekom rukovanja, prijevoza, pretovara i skladištenja i ugradnje prema tehničkim uputama
proizvođača.
Potvrđivanje sukladnosti konstrukcijskog drva provodi se prema postupku i kriterijima Dodatka ZA normi niza HRN EN
14081 (za nosače od LLD HRN EN 14080).
Drvni proizvod proizveden prema tehničkoj specifikaciji označava se na otpremnici i na proizvodu. Oznaka mora
obvezno sadržavati upućivanje na tu specifikaciju.
Umjesto ispitivanjem za botaničku vrstu drva i zemlju porijekla određene tablicom 1 i 2 norme HRN EN 1912, razred
čvrstoće se može odrediti i vizualnim ili strojnim ocjenjivanjem prema normi HRN EN 14081-1.
Drvni proizvod proizveden prema tehničkoj specifikaciji za koji je potvrđena sukladnost i izdana isprava o sukladnosti,
smije se ugraditi u dio drvene konstrukcije ako je uporabljivost dokazana sukladno zahtjevima iz projekta drvene
konstrukcije.
U slučaju sumnje u svojstva drvnog proizvoda, moraju se prije ugradnje provesti ispitivanja primjenom odgovarajućih
normi.
Spojna sredstva i ležajevi
Čavli fu ≥ 600 MPa; s navojem, pocinčani

Vijci s maticama i podloškama Razred izrade B
Razred čvrstoće 5.6 prema normi HRN EN 898-1.
Priložiti valjanu dokumentaciju za projektiranu kakvoću.
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
AKZ Pocinčani.
Ležajevi S 235
Zaštita metalnih dijelova drvene konstrukcije od korozije

Metalni dijelovi drvene konstrukcije moraju biti zaštićeni od korozije elektroplatiranim cinčanim prevlakama u skladu s
normama HRN EN ISO 2081 i HRN EN 1995-1-1 ili izrađani od nehrđajućeg čelika.
Za drvenu konstrukciju razreda uporabe 2 specificira se zaštita ISO 2081 – Fe/Zn12/C.
Za zaštitu od korozije može se koristiti i vruće cinčanje. U tom slučaju se specificira zaštita:
- za čelične ploče EN 10346 – Z275 i
- za štapasta spajala EN ISO 1461 – najmanja debljina sloja cinka 39 μm.
Izvođač zaštite od korozije daje izjavu o sukladnosti.
1.3.2.7. Građevni proizvodi za čelične konstrukcije

Upotrijebljeni materijali koje izvoditelj radova dobavlja i ugrađuje moraju biti novi, a po kvaliteti i dimenzijama moraju
odgovarati hrvatskim normama i standardima.
Izvođač čelične konstrukcije dužan je provjeriti osnovna mehanička svojstva dobavljenog materijala za izradu čelične
konstrukcije. Ispitani razred čvrtoće čelika mora bitni utisnut u profile i limove.
Izvođač treba imati odgovarajuću valjanu dokumentaciju iz koje je vidljivo da stalno provodi tvorničku kontrolu
proizvodnje te da ima osposobljene stručne radnike, opremu i uređaje kojima dokazuje sposobnost za određenu vrstu
radova.
Svi potrebni građevni proizvodi za izradu, zaštitu od korozije i postavu (montažu) čelične konstrukcije trebaju se
skladištiti na odgovarajućem mjestu tako da budu osigurani od kvarenja, oštećenja ili lomova.
Nelegirani konstrukcijski čelik
Čelične konstrukcije (profili, limovi, sidrene ploče i sidra) iz ovog projekta izvode se iz čelika:
Oznaka HRN EN 10025-2 S 235JR
Granica razvlačenja fy = 235 MPa
Čvrstoća fu = 360 MPa
Potvrđivanje sukladnosti proizvoda od nelegiranog konstrukcijskog čelika provodi se prema postupku i kriterijima:
- dodatka ZA norma HRN EN 10025-1 za toplo valjane proizvode iz konstrukcijskog čelika,
- dodatka ZA norme HRN EN 10210-1 za toplo oblikovane šuplje profile od nelegiranih i sitno zrnatih
konstrukcijskih čelika, odnosno
- dodatka ZA norme HRN EN 10219-1 za hladno oblikovane šuplje profile za čelične konstrukcije od nelegiranih
i sitnozrnatih čelika i
- prema sustavu ocjenjivanja sukladnosti 2+ te primjerenim postupcima i kriterijima ocjenjivanja sukladnosti, za
sva svojstva proizvoda od čelika određena odgovarajućom normom, koja svojstva se odnose na ispunjavanje
bitnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti građevine te otpornosti n a požar, za proizvode od čelika za
koje norme ne sadrže Dodatak ZA, te odredbama tehničih propisa.
Proizvođač i distributer čelika odgovorni su za održavanje svojstava čelika tijekom prijevoza, pretovara i skladištenja.
Mehanički spojni dijelovi – vijci s maticama i podloškama
Materijal za vijke je razreda 5.6 prema normi HRN EN 898-1. Vijci moraju imati odgovarajuću izjavu o sukladnosti za
projektiranu kakvoću.
Vijci za spajanje su klase izrade B i razreda čvrstoće 5.6.
Zavarivanje
Najmanja kakvoće razine B prema HRN EN ISO 5817.
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
Materijal za zavarivanje mora imati odgovarajuću valjanu dokumentaciju za projektiranu kvalitetu.

Zaštita od korozije
Vrsta zaštite od korozije – vrućim cinčanjem. Debljine sloja cinka dane su u tehničkom opisu.
1.3.3. UVJETI KAKVOĆE IZVEDBE

Tijekom izvedbe posebnu pozornost treba posvetiti zapisivanju:
- izvora i dopreme pojedinih građevnih proizvoda s ispravama o sukladnosti,
- prijedloga i odobrenja izmjena,
- nacrta izvedenog stanja uključivo i ugrađene predgotovljene dijelove,
- nesukladnosti i poduzetih popravnih mjera,
- promjena u projektnim specifikacijama,
- provjera izmjera,
- građevinskog dnevnika sa svim događajima u izvedbi,
- izvršenog nadzora radova.
1.3.3.1. Zemljani radovi

Zemljani radovi trebaju biti obavljeni u skladu s projektom, programom osiguranja kakvoće i projektom organizacije
građenja te u skladu s važećim tehničkim pravilima.
Po završenom iskopu potrebno je:
- geodetski snimiti visinsku kotu dna iskopa pri čemu je dozvoljeno odstupanje visinske kote dna iskopa za ± 5
cm,
- pozvati ovlaštenog geomehaničara da pregleda iskop i utvrdi da dno iskopa odgovara opisu iz geomehaničkog
izvještaja,
- ako ovlašteni geomehaničar utvrdi da je potrebno produbljenje iskopa potrebno je izvesti deblji podložni beton
(dubina temeljne konstrukcije se ne može mijenjati),
- ovlašteni geomehaničar upisom u dnevnik odobrava nastavak radova.
Modul stišljivosti posteljice za prometne površine (mjereno kružnom pločom promjera 30 cm) treba biti najmanje 50 MPa.
Iskop rova za temelje vrši se po obilježenoj trasi na tlu, a širina rova zavisno od širine temelja. Bočne strane i dno rova
mora biti pravilo odsječeno.
Iskop rova na manjim dubinama (najviše 1,0 m) može se vršiti bez razupiranja , ako to čvrstoća zemljišta omogućuje.
Iskop na većim dubinama smije se vršiti samo uz istovremeno postepeno osiguranje i razupiranje bočnih strana rova
mosnicama razuprtim razuporama.
Da se spriječi osipavanje materijala u rov, mosnice koje osiguravaju bočne strane rova moraju nadvisiti rubove rova cca
20 cm.
Svakodnevno prije početka rada, a naročito poslije kišnog vremena, topljenja snijega i mraza , te nakon dužeg prekida
rada, moraju se pregledati bočne strane iskopanog rova i poduzeti eventualno potrebne mjere.
Ukoliko je potrebno, na temelju geoloških podataka terena, mora se za cijelo vrijeme trajanja gradnje osigurati nadzor od
strane specijaliziranih stručnjaka (geolog, goemehaničar).
Na potezima gdje se pojavljuje voda mora se vršiti isušivanje iskopanog rova prepumpavanjem muljnom pumpom na
najmanje 10 m od ruba rova.
Silaz u rov mora se omogućiti postavljanjem propisanih ljestvi. Pješački prijelazi preko rova ili jame premošćuju se
mosnicama dovoljno jakim, a kod jama dubljih od 2 m ograđuju se sigurnosnim ogradama.
Oplata kojom su razuprte bočne strane rova , mora se skidati postepeno usporedno sa napredovanjem zatrpavanja ,
vodeći pri tome računa o stabilnosti i sigurnosti preostale oplate.
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
Zatrpavanje se vrši kvalitetnim materijalom od iskopa ili zamjenskim šljunkovitim materijalom. Materijal se mora
ugrađivati zbijanjem.
Sav iskopani materijal treba odvesti do mjesta utovara u prijevozno sredstvo radi odvoza na gradsko odlagalište,
odnosno do mjesta odakle će se ponovo upotrijebiti za nasipavanje.
Kameni materijal koji se ugrađuje mora odgovarati propisima.
1.3.3.2. Armirački radovi

Armatura se smije ugraditi u betonsku konstrukciju ako je sukladnost čelika potvrđena ili ispitana i ako ispunjava
zahtjeve iz projekta betonske konstrukcije, normi HRN EN 13670-1, norma na koje ta upućuje.
Rukovanje, skladištenje i zaštita armature treba biti u skladu sa zahtjevima tehničkih specifikacija koje se odnose na
čelik za armiranje, projekta betonske konstrukcije te odredbama TPGK.
Armatura se mora prevoziti i skladištiti zaštićena od korozije, prljanja i mehaničkog oštećivanja.
Armirački radovi obuhvaćaju rezanje i savijanje armature te polaganje i vezanje armature u oplatu.
Izrada armature, njezino postavljanje, nastavljanje, zavarivanje i učvršćivanje u projektiranom položaju izvoditi prema
izvedbenom projektu i prema normi HRN EN 1992-1-1.
Čelik za armiranje betona treba rezati i savijati poštujući sljedeća pravila:
- savijanje treba izvoditi jednolikom brzinom,
- savijanje čelika se ne smije izvoditi pri temperaturama nižim od - 5 °C,
- savijanje armature grijanjem nije dozvoljeno,
- promjer trna za savijanje šipki treba biti prilagođen projektiranom tipu armature.
Hladno savijanje jednim dijelom već ugrađene armature dopušteno je ako je:
- promjer ds ≤ 14 mm,
- kod mirnog opterećenja iskorištenost armature ≤ 80 %, a promjer za savijanje armature > 6 × ds.
Višestruko savijanje pri kojem se na istom mjestu ponavlja savijanje u oba smjera nije dopušteno.
Povezivanje armature može se izvesti tankom žicom ili točkastim zavarivanjem. Ukoliko se za povezivanje rabi
zavarivanje, moraju se poštovati zahtjevi dani u normi HRN EN 13670-1.
Armatura se mora pričvrstiti i osigurati tako da njezin konačni položaj bude unutar dopuštenih odstupanja. Projektom
određeni zaštitni slojevi (nazivne vrijednosti) moraju biti osigurani prikladnim podmetačima i razmačnicima. U
agresivnom okolišu (beton izložen sanitarnim otpadnim vodama) treba izbjegavati čelične i plastične podmetače i koristiti
podmetače od kvalitetnog cementnog morta.
1.3.3.3. Betonski radovi

Betonska konstrukcija ima projektom predviđena tehnička svojstva i uporabljiva je ako:
- građevni proizvodi ugrađeni u betonsku konstrukciju imaju valjanu dokumentaciju, odnosno dok aze o
uporabljivosti,
- su radovi izvedeni prema normi za izvođenje betonskih konstrukcija (HRN EN 13670 -1) i
- su uvjeti građenja i druge okolnosti, koje mogu biti od utjecaja na tehnička svojstva betonske konstrukcije bili
sukladni zahtjevima iz projekta.
Ugradnja betona
Beton se proizvodi u tvornici betona, a ugradnja betona mora biti najkasnije 60 min od izrade u tvornici. Svako
dodavanje vode ili kemijskih dodataka pri isporuci je zabranjeno. U posebnim slučajevima kemijski dodaci mogu biti
dodani uz odgovornost proizvođača. Količina kemijskog dodatka mora biti upisana u otpremnicu betona u svim
slučajevima.
Beton se mora pregledati na mjestu ugradnje. Prije ugradnje potrebno je ispitati svojstva svježeg betona.
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
Tijekom utovara, prijevoza, istovara i prijenosa na gradilištu moraju se na najmanju mjeru svesti štetne promjene svježeg
betona kao što su segregacija, izdvajanje vode, gubitak finog morta i dr.
Temperatura svježeg betona pri ugradnji ne smije biti niža od 5 °C niti viša od 25 °C. U zimskim uvjetima potrebno je
toplinu betona postići bilo grijanjem vode, bilo grijanjem agregata, bilo grijanjem betona zasićenom vodenom parom
tijekom miješanja. U ljetnim uvjetima najčešće je dovoljno ovlažiti agregat u deponiju raspršenim mlazom vode koja ga
ohladi isparavanjem s površine.
Beton se ugrađuje prema tehnologiji izvođača radova (pomoću autopumpe, dizalicom s korpom, gradilišnim kolicima...).
Ugradnja betona istodobno obuhvaća istresanje i smještaj svježeg betona u oplati i to tako da se beton ubaci što bliže
njegovu konačnom položaju u konstrukciji.
Beton se mora ugraditi i zbiti tako da se sva armatura dobro obuhvati betonom unutar dopuštenih odstupanja za zaštitni
sloj i da beton postigne predviđenu čvrstoću i trajnost.
Ugradnju i zbijanje izvoditi poštujući sljedeća pravila:
- izbjegavati da beton udara izravno u oplatu,
- visina slobodnog pada betona bez dodataka ne smije biti veća od 1,5 m,
- beton ugrađivati u jednakim slojevima, a ne u velikim hrpama i nagibima,
- debljina slojeva koji se zbijaju smije iznositi do 50 cm,
- slojevi betona moraju u cijelosti biti zbijeni prije nanošenja sljedećih slojeva, a oba sloja biti monolitizirana,
- prije svakog betoniranja pripremiti plan betoniranja, u odnosu na prilike i mogućnosti, a kada to zatraži
nadzorni inženjer,
- prekidi, kod dulje stanke, moraju se nastaviti odgovarajućim tehnološkim postupkom (ispiranjem ploha,
čišćenjem i uporabom sredstva za nastavak betoniranja),
- beton se mora zaštititi od sunca, jakog vjetra, vode i kiše.
Zemljovlažni beton se zbija nabijanjem, vibro-letvama i finišerima, a plastični površinskim vibratorima, uronjenim
vibratorima, oplatnim vibratorima. Vibriranje treba primjenjivati sustavno nakon istovara betona dok ne prestane
izdvajanje zarobljenog zraka (uspravno uranjanje vibratora u beton na razmacima 50 do 100 cm s trajanjem jednog
uranjanja 5 do 30 sekundi). Nije dopušteno razastiranje svježeg betona vibratorom.
Završnu površinu ostaviti hrapavu ako opisom stavke u troškovniku nije drugačije propisano. Nakon završene obrade
površine, na njoj ne smije ostati višak vode. Tijekom završne obrade površine ne smiju se dodavati voda, cement niti
drugi materijali.
Njegovanje betona
Neposredno nakon betoniranja beton treba biti zaštićen od prebrzog isušivanja, od brze izmjene topline između betona i
zraka, od oborina i tekuće vode, od visokih i niskih temperatura, od vibracija i dr. mehaničkih oštećenja u vrijeme
vezivanja i početnog očvršćivanja.
Bez odgode i bez izuzetka njegovanje betona treba započeti odmah po završetku ugradnje betona. Postupci njegovanja
trebaju osigurati nisku evaporaciju vlage iz površinskog sloja betona i držati površinu stalno vlažnom. Njegu i zaštitu
treba provoditi istovremeno i treba ih provoditi u ovisnosti o klimatskim uvjetima pri kojima se izvodi betoniranje.
Ugrađeni beton treba štititi od isušivanja barem 3 dana, odnosno dok se ne postigne najmanje 50 % specificiranog
razreda tlačne čvrstoće na jedan od sljedećih načina:
- višekratnim dnevnim polijevanjem vodom, pod uvjetom da je temperatura površine betona viša od 5 °C,
- pokrivanjem mokrim jutenim vrećama ili drugim prekrivačima koji zadržavaju vlagu te ih polijevanjem stalno
održavati vlažnim,
- duljim držanjem u oplati (najmanje 24 sata).
Površinska temperatura betona ne smije pasti ispod 0 °C dok površina betona ne dosegne čvrstoću dovoljnu za
otpornost na smrzavanje (iznad 10 N/mm²). Najviša temperatura betona ne smije prijeći 65 °C.
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
Ako se betoniranje odvija zimi pri niskim temperaturama, zaštita betona se zasniva na zaštiti betonskog dijela od gubitka
topline. Njega u zimskim uvjetima je nužna ako je temperatura betona pri skidanju oplate niža od + 5 °C, a relativna
vlaga veća od 40 %.
Podložni beton, oplata i armatura ne smiju biti prekriveni snijegom ili ledom.
Kontrola nakon betoniranja
Nakon betoniranja, a prije uklanjanja oplate, potrebno je procijeniti zadovoljava li čvrstoća betona. Oplata se ne smije
uklanjati sve dok beton ne postigne dovoljnu čvrstoću zbog:
- mogućih oštećenja površine koja bi mogla nastati uklanjanjem oplate,
- preuzimanja uporabnih djelovanja,
- izbjegavanja progiba većih od specificiranih dopuštenih odstupanja prouzročenih puzanjem betona.
Preporučuje se da se vanjska oplata greda, zidova i stupova koji nisu opterećeni na izvijanje može osloboditi kad beton
ima najmanje 30 % čvrstoće zahtjevanog razreda (u uobičajenim uvjetima pri vanjskim temperaturama iznad 15 °C
nakon 24 sata), a donja oplata greda i ploča i oplata stupova opterećenih na izvijanje najmanje 70 % čvrstoće
zahtjevanog razreda(u uobičajenim uvjetima pri vanjskim temperaturama iznad 15 °C nakon 7 dana).
Uklanjanje oplate mora se izvoditi tako da se dio s kojeg se uklanja oplata ne izloži udaru, preopterećenju ili oštećenju.
Nakon uklanjanja oplate, površinu betona treba podrobno pregledati. Sve uočene pogreške treba popraviti i beton
zaštititi od mogućih oštećenja tijekom preostalih radova.
Površinu betona treba tijekom daljnje izvedbe zaštititi od oštećivanja i remećenja površinske teksture.
Naknadno dokazivanje svojstava betona
Ako se utvrdi da betonska konstrukcija nema projektom predviđena tehnička svojstva, mora se provesti naknadno
dokazivanje da betonska konstrukcija ispunjava projektirane zahtjeve. Ako se dokaže da postignuta tehnička svojstva
betonske konstrukcije ne ispunjavaju projektirane zahtjeve potrebno je konstrukciju sanirati na temelju projekta sanacije.
1.3.3.4. Zidarski radovi

Specificirana svojstva i dokazivanje uporabljivosti
Tehnička svojstva ziđa specificirana su u projektu zidane konstrukcije i moraju ispunjavati opće i posebne zahtjeve bitne
za krajnju namjenu u građevini. Tehnička svojstva ziđa određuju se u skladu s normom HRN EN 1996-1-1, HRN EN
1996-1-2 i HRN EN 1996-1-3 i/ili ispitivanjem.
Dokazivanje uporabljivosti ziđa i potvrđivanje sukladnosti provodi se, ovisno o razredu izvedbe ziđa:
- razred izvedbe ziđa – B (izvedbu povremeno nadzire stručna osoba nezavisna o izvoditelju, kontrola morta).
Prije početka zidanja ziđa provode se kontrolna ispitivanja građevnih proizvoda. Ako se naknadno dokaže da nisu
ostvarene sve pretpostavke iz projekta u svezi s razredom kontrole proizvodnje zidnih elemenata i razredom izvedbe
ziđa potrebno je provesti ispitivanje ziđa in situ od strane ovlaštene pravne osobe.
Pri dokazivanju uporabljivosti zidane konstrukcije treba uzeti u obzir:
- zapise u građevinskom dnevniku o svojstvima i drugim podacima o građevnim proizvodima ugrađenim u
zidanu konstrukciju,
- rezultate nadzornih radnji i kontrolnih postupaka koja se sukladno ovom Propisu obvezno provode prije
ugradnje građevnih proizvoda u zidanu konstrukciju,
- dokaze uporabljivosti (rezultate ispitivanja, zapise o provedenim postupcima i dr.) koje je izvođač osigurao
tijekom građenja zidane konstrukcije,
- rezultate ispitivanja pokusnim opterećenjem zidane konstrukcije ili njezinih dijelova,
- uvjete građenja i druge okolnosti koje prema građevinskom dnevniku i drugoj dokumentaciji koju izvođač mora
imati na gradilištu, te dokumentaciju koju mora imati proizvođač građevnog proizvoda, a mogu biti od utjecaja
na tehnička svojstva zidane konstrukcije.
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
Izvođenje
Zidne jedinice na gradilištu moraju biti složene po vrstama i razredima i osigurane od djelovanja atmosferskih utjecaja
(kiše, snijega, leda).
Zidne jedinice ne smiju se postavljati na stropne konstrukcije ako imaju ukupnu masu kojom bi se izazvale trajne
deformacije na konstrukciji.
Mort za zidanje mora biti transportiran do gradilišta i skladišten na način da je zaštićen od utjecaje vlage i drugih štetnih
utjecaja na svojstva morta. Mort mora biti složen po vrstama i razredima.
Mort opće namjene se mora miješati strojno i ne smije se ugrađivati ako je započeo proces stvrdnjavanja.
Mortovi se ne smiju, bez prethodnih kontrolnih ispitivanja, ugrađivati odnosno primjenjivati nakon isteka roka uporabe.
Veziva (vapno, cement i zidarski cement) moraju biti prevezeni do gradilišta i skladišteni na način da su zaštićena od
utjecaja vlage i drugih štetnih utjecaja na njihova specificirana tehnička svojstva i moraju biti složena po razredima i
vrstama.
Agregat mora biti transportiran na gradilište i skladišten na način da se ne promijene njegova specificirana tehnička
svojstva.
Mort se mora miješati strojno i ne smije se ugrađivati ukoliko je započelo stvrdnjavanje.
Prije zidanja ziđa izvođač mora provesti sljedeće provjere:
- provjera dokumentacije koja prati građevni proizvod i oznake građevnih proizvoda sukladno posebnim
propisima kojima se uređuju građevni proizvodi,
- provjera usklađenosti objavljenih svojstava građevnog proizvoda u odnosu na njegove bitne značajke sa
zahtjevima iz projekta zidane konstrukcije,
- vizualna kontrola zidnih jedinica, morta i ostalih građevnih proizvoda zbog utvrđivanja mogućih odstupanja od
svojstava i/ili oštećenja,
- utvrđivanje kategorije zidnih elemenata (I ili II) i
- utvrđivanje razreda izvedbe (1, 2 ili 3), odnosno osposobljenosti izvođača za pojedini razred izvedbe, a u
skladu sa zahtjevima iz projekta zidane konstrukcije.
Ziđe zidane konstrukcije mora se izvoditi prema sljedećim pravilima:
- zidne jedinice moraju biti povezane vezivom u skladu s pravilima struke i prema uputama odnosno tehničkim
uputama proizvođača,
- zidne jedinice povezuju se mortom uz potpuno ispunjavanje vodoravnih i uspravnih sljubnica.
- vodoravne i uspravne sljubnice morta izrađene od mortova opće namjene i laganih mortova trebaju imati
debljinu od 6 mm do 15 mm, a sljubnice morta od tankoslojnih mortova trebaju imati debljinu od 0,5 mm do 3
mm,
- kod zidnih jedinica s mortnim džepovima, uspravne sljubnice ispunjavaju se u punoj visini zidne jedinice i u
punoj širini mortnog džepa; širina mortnog džepa mora iznositi najmanje 40 % širine zidne jedinice.
- zidne jedinice trebaju se preklapati za pola duljine zidne jedinice, mjereno u smjeru zida, a iznimno za 0,4
visine, ali ne manje od 4,0 cm.
- vodoravni nazidni vijenci od armiranog betona u razini stropne konstrukcije betoniraju se zajedno s izvedbom
stropne konstrukcije.
- armiranobetonski stupovi koji omeđuju zidove pojedinog kata betoniraju se nakon izvedbe ziđa tog kata pri
čemu se mora osigurati veza zid – stup, bilo načinom gradnje (istacima zidnih elemenata svakog drugog reda
za najmanje 0,4 visine zidnog elementa, ali ne manje od 4 cm), ili mehaničkim spojnim sredstvima.
- tijekom građenja mora se osigurti opća stabilnost konstrukcije i pojedinih zidova,
- dovršeno ziđe koje je izravno izloženo padalinama treba zaštititi od močenja kako bi se spriječilo ispiranje
morta, usporilo sazrijevanje (očvršćivanje) te kako bi se izbjegli mogući ciklusi zamrzavanja i odmrzavanja i
time oslabilo ziđe. Zaštitu je potrebno postaviti što je prije moguće nakon završenog zidanja.
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
- novoizvedeno ziđe treba održavati vlažnim i zaštititi od isušivanja zbog visokih temperatura i vjetra dok
cement u mortu ne hidratizira te po potrebi na odgovarajući način pridržati do povezivanja u konačno
projektirano stanje,
- prilikom izvođenja zidnih kanala važno je voditi računa da se ne ugrozi stabilnost zida.
- zidni kanali ne smiju prolaziti kroz nadvoje ili druge konstrukcijske elemente.
Temperatura svježeg morta ne smije biti niža od +5°C, niti viša od +35°C.
Kada je srednja dnevna temperatura zraka manja od +5°C ili viša od +35°C, zidanje ziđa treba izvoditi pod posebnim
uvjetima sukladno projektu zidane konstrukcije.
Dopuštena odstupanja za ziđe:
Vertikalnost Za jedan kat ± 20 mm
Za cijelu visinu građevine ± 50 mm
Ravnost Na bilo kojem metru ± 5 mm
Na 10 m ± 20 mm
Debljina Jednostruki zid Max (± 5 mm ili ± 5 %)
Šuplji dvostruki zid ± 10 mm.
Podaci o sastavnim materijalima, načinu pripreme, načinu ugradnje, građevnim proizvodima i provedenim kontrolnim
postupcima evidentiraju se u građevnom dnevniku.
Naknadno dokazivanje tehničkih svojstava zidane konstrukcije
Za zidanu konstrukciju koja nema projektom predviđena tehnička svojstva ili se ona ne mogu utvrditi zbog nedostatka
potrebne dokumentacije, mora se naknadnim ispitivanjima i naknadnim proračunima utvrditi tehnička svojstva zidane
konstrukcije.
Radi utvrđivanja tehničkih svojstava zidane konstrukcije potrebno je prikupiti odgovarajuće podatke o zidanoj konstrukciji
u opsegu i mjeri koji omogućavaju procjenu stupnja ispunjavanja bitnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti,
požarne otpornosti i drugih bitnih zahtjeva za građevinu prema odredbama posebnih propisa.
1.3.3.5. Izvođenje drvene konstrukcije

Prije izvođenja elemenata drvene konstrukcije izvođač mora:
- pregledava svaku otpremnicu i dokumentaciju koja prati drvne proizvode, mehanička spajala, ljepila, zaštitna
sredstva i druge građevne proizvode koji se ugrađuju u drvenu konstrukciju,
- vizualno kontrolirati drvne proizvode, ambalažu mehaničkih spajala, ljepila, zaštitnih sredstava i ambalaže
ostalih građevnih proizvoda da se utvrde moguća oštećenja,
- utvrditi sadržaj vode drvnih odnosno predgotovljenih proizvoda prema HRN EN 13183.
Prije početka izvođenja elemenata drvene konstrukcije provode se kontrolna ispitivanja građevnih proizvoda u slučaju
sumnje.
Dijelovi drvene konstrukcije označavaju se smjerom montiranja ako to nije jasno vidljivo iz njihovog oblika.
Dijelovi drvene konstrukcije moraju biti prevoženi i uskladišteni do trenutka ugradnje na način kojim se sprečava njihovo
oštećivanje, deformacije ili druge promjene koja bi bila od utjecaja na tehnička svojstva drvene konstrukcije. Pri tome je
potrebno slijediti upute i tehničke upute proizvođača.
Prilikom transporta do gradilišta i po gradilištu te prilikom montaže potrebno je osigurati da se drvni proizvodi i
predgotovljeni dijelovi ne dovedu u položaj koji bi mogao prouzročiti prekoračenje naprezanja u odnosu na ona pri
korištenju, gubitak stabilnosti dijela ili prevrtanje.
Krojenje drvnih proizvoda radi se u pravilu na zato pripremljenoj i natkrivenoj podlozi odnosno stolu, na kojem je
nacrtana konstrukcija sa svim detaljima i nadvišenjima u prirodnoj veličini uz primjenu preciznih alata. Jednostavni
dijelovi drvene konstrukcije (rogovi za krovište i sl.) ili elemenata drvene konstrukcije čiji se pojedini dijelovi mogu spojiti
istovremeno u konačnom položaju, podloga na kojoj se krojenje drvnih proizvoda radi ne mora imati na sebi nacrtanu
konstrukciju u prirodnoj veličini.
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
Rupe, utori i zarezi za spajala moraju biti izvedeni s takvom preciznošću da se osiguraju projektom predviđena svojstva
spoja. Rupe za spajala izvode se istovremeno na svim dijelovima istog spoja privremeno složenim u konačni položaj.
Ugradba spajala provodi se u takvom privremenom položaju elemenata konstrukcije kojim se osigurava projektirano
nadvišenje.
Tijekom izvođenja drvena konstrukcija mora biti osigurana od opterećenja prouzročenih samom izvedbom (uključujući od
opreme koja se koristi pri izvođenju ili samih postupaka izvedbe) kao i od utjecaja vjetra ili nedovršenosti konstrukcije u
skladu s projektom drvene konstrukcije. Sva se privremena učvršćenja i pridržanja moraju ostaviti u drvenoj konstrukciji
dok drvena konstrukcija ne bude izvedena do onog stupnja koji dopušta njihovo sigurno uklanjanje.
Zabrane pri izvođenju drvenih konstrukcija
Pri izvođenju drvene konstrukcije nije dopušteno sljedeće:
- ugradnja mekog konstrukcijskog drva razreda čvrstoće nižeg od C18,
- ugradnja drvenih dijelova od cjelovitog drva i lijepljenog lameliranog drva za koje se utvrdi da početna
odstupanja od ravnosti u sredini elementa prelaze vrijednosti navedene u hrvatskoj normi HRN EN 1995 -1-1,
- ugradnja drvnih proizvoda čiji je sadržaj vlage veći od 22 %,
- ugradnja dijelova koji nisu preventivno zaštićeni postupcima organizacijske zaštite na način da se spriječi
ponovno vlaženje drvene građe tijekom transporta, obrade, međuskladištenja, montaže i uporabe,
izbjegavanjem izravnog kontakta s vodom i tlom, ispravnim slaganjem elementa i natkrivanjem
- ugradnja mehaničkih spajala pri izradi lijepljenog spoja na način da se smatraju nosivim spojnim sredstvima.
Ako se pri izradi lijepljenog spoja primjenjuju čavli, vijci ili vijci za drvo smiju se smatrati samo priteznim
spojnim sredstvima,
- lijepljenje drvnog proizvoda čiji je sadržaj vlage nepovoljniji između sljedećih vrijednosti: 12 % ± 3 % sadržaja
vlage i sadržaja vlage koji odgovara uputi odnosno tehničkoj uputi proizvođača ljepila, s time da najveća
razlika sadržaja vlage elemenata koji se lijepe ne prelazi ±2 %,
- uporaba različitih vrsta ljepila za izvođenje jedne lijepljene drvene konstrukcije,
- varenje, na gradilištu ili u tvornici čeličnih elemenata koji su u kontaktu ili takvoj blizini drvenih elemenata da
toplina varenja i/ili iskre mogu oštetiti drvene elemente ili njihov zaštitni premaz.
1.3.3.6. Izrada čelične konstrukcije

Općenito
Izvođač može započeti radioničku izradu čelične konstrukcije ako ima odgovarajuću valjanu dokumentaciju za osnovni
materijal, vijke i materijal za zavarivanje iz kojeg namjerava izraditi čeličnu konstrukciju.
Za sve radove treba primjenjivati važeće tehničke propise, građevinske norme i hrvatske norme koji su navedeni u ovom
projektu što izvoditelj radova treba dokazati odgovarajućom valjanom dokumentacijom.
Izvedba svih radova treba biti prema nacrtima, opisu radova i detaljima, a odstupanja od istih mogu biti samo u skladu s
dozvoljenim tolerancijama za određenu vrstu radova. Bilo kakva odstupanja od projekta ili dispozicione promjene
odobrava isključivo projektant.
Za sve faze radova pri izradi čelične konstrukcije važi norma HRN EN 1090.
Izrada čelične konstrukcije se trajno kontrolira od radioničke izrade do završetka montaže.
Dokumentacija koju izvoditelj radova treba prikupiti tijekom izrade i montaže čelične konstrukcije je sljedeća:
- radionički nacrti,
- projekt montaže,
- isprava o sukladnosti osnovnog i spojnog materijala,
- isprava o sukladnosti materijala za antikorozivnu zaštitu,
- atesti zavarivača,
- dnevnik radioničke izrade čelične konstrukcije,
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
- dnevnik montaže čelične konstrukcije,

- zapisnik o radioničkoj kontroli čelične konstrukcije,
- zapisnik o kontroli antikorozivne zaštite konstrukcije,
- zapisnik o preuzimanju sidrene konstrukcije stupova portala,
- zapisnici o geodetskim i drugim mjerenjima tijekom montaže,
- zapisnik o preuzimanju montirane čelične konstrukcije,
- foto dokumentacija o montaži (po potrebi).
Obračun izvedenih radova obavlja se prema uvjetima danim u troškovniku.
Radionička izrada čelične konstrukcije
Izrada čelične konstrukcije se obavlja prema radioničkim nacrtima pri čemu valja voditi računa o statičkoj koncepciji te
osiguranju mjera poprečnog presjeka, duljina i linearnosti štapova, osiguranju oblika i položaja rupa za vijke, osiguranju
oblika i debljine čvornih limova i prirubnica te osiguranju mjera i oblika zavara. Predmetne čelične konstrukcije su
konstrukcije I. razreda.
Rupe za vijke u pravilu bušiti. Probijanje je dopušteno samo uz naknadno razvrtavanje za rupe do 12 mm. Dimenzije
rupa bušiti do 1,5 mm veće za vijke promjera d < 20 mm. Za vijke promjera 20 mm dimenzije rupa su do 2 mm veće od
promjera vijka.
Zavarivanje se dopušta samo za sekundarnu opremu.
Najmanja razina kakvoće za varove je B prema HRN EN ISO 5817.
Opseg kontrole:
HRN EN 1090-2 / Razina kvalitete Vizualna kontrola Dodatno
HRN EN 1090-3 HRN EN ISO 5817 KBR*
EXC1 D 100 % Ne zahtijeva se
EXC2 C 100 % 10 %
EXC3 B 100 % 20 %
EXC4 B+ 100 % 100 %
*KBR (NDT) = kontrola bez razaranja
Na konstrukciji je potrebno obraditi mjesta za prihvat pri dizanju i prijenosu tijekom transporta ili montaže na projektom
određenim mjestima. Mjesta za prihvaćanje konstrukcije prilikom dizanja i prijenosa treba u radionici označiti bojom.
Dopuštene su tolerancije prema važećim tehničkim propisima za:
- kvalitetu i dimenzije kod nabavke materijala i vijaka,
- konstruiranje priključaka i ekscentričnih priključaka pri izradi radioničkih nacrta,
- točnost izmjera i primijenjene dimenzije profila, limova i vijaka,
- točnost i kvalitetu probijanja i bušenja rupa za vijke.
Prije izrade čelične konstrukcije izvoditelj radova je dužan pribaviti sljedeće dokumente:
- isprave o sukladnosti osnovnog materijala,
- isprave o sukladnosti spojnog materijala,
- ateste zavarivača,
- plan redoslijeda zavarivanja,
- plan montaže.
Nadzorni inženjer može povremeno ili kontinuirano pratiti radioničku izradu čelične konstrukcije. Prilikom kontrole tijekom
izrade čelične konstrukcije izvoditelj radova je dužan nadzornom inženjeru predočiti dokumente o korištenim
materijalima.
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
Spojevi čelične konstrukcije

Spojevi sklopova konstrukcije su vijčani. Spojevi dijelova sklopova su vareni. Spojevi sekundarne konstrukcije s glavnom
konstrukcijom su vijčani. Svi spojevi glavne i sekundarne čelične konstrukcije moraju biti osigurani od odvrtanja na
odgovarajući način (elastična podloška ili kontramatica).
Zavarivanje se dopušta samo za sekundarnu konstrukciju.
Kod izrade čelične konstrukcije izvođač je dužan pridržavati se sljedećeg:
- zavarivanje provoditi elektrolučnim postupkom,
- oblici žljebova za zavarivanje moraju biti prilagođeni postupku zavarivanja,a mjere odgovarati onima danim u
crtežima. Rubovi žljebova moraju biti oštri,
- zavarivanje konstrukcije treba početi od sredine prema krajevima,
- površine koje se zavaruju i elektrode, odnosno prašak za zavarivanje, moraju biti suhi, a obloga elektroda
neoštećena,
- kod detalja gdje se u spojevima pojavljuju vijci bušiti tek nakon zavarivanja,
- dodirne površine za direktan prijenos od jednog na drugi štap moraju se obraditi poslije zavarivanja pojedinih
sastavnih dijelova štapa,
- položaj i sastavni dijelovi koji se zavaruju moraju biti takvi da mogu primiti deformacije nastale zavarivanjem,
- zavarivanje treba vršiti točno prema planu zavarivanja.
Zavareni spojevi:
- položaj za zavarivanje je onaj koji je najpogodniji za zavarivača. Pri okretanju dijelova konstrukcije paziti da ne
dođe do preopterećenja i pucanja spojeva,
- površine koje se zavaruju moraju biti očišćene prije i poslije zavarivanja,
- promjer i vrsta elektrode mora odgovarati osnovnom materijalu koje se zavaruje,
- formiranje luka pri elektrolučnom zavarivanju dozvoljava se na površinama koje će biti zavarene,
- umjetno (prisilno) hlađenje šavova nije dozvoljeno. Za vrijeme plave temperature mora se pri hlađenju voditi
računa da ne dođe do vibriranja ili oštećenja šavova,
- obrada zavarenih spojeva mora biti takva da su šavovi što homogeniji,
- puknuća i nespojena mjesta u spojevima nisu dozvoljeni,
- oštri spojevi moraju se obrusiti i to u dubinu od 5%.
Kontrola čelične konstrukcije u radionici
Kontrola čeličnih konstrukcija I. razreda obuhvaća sljedeće:
- kontrola mjera poprečnog presjeka štapova,
- kontrolu duljina štapova,
- kontrola linearnosti štapova,
- kontrola mjera, oblika i položaja rupa za vijke,
- kontrola mjera oblika i debljine čvornih limova i prirubnica,
- kontrola mjera i oblika varova.
Nakon uspješno obavljenog pregleda čelične konstrukcije u radionici konstrukcija se može transportirati na cinčanje (ili
na gradilište).
Zaštita čelične konstrukcije od korozije vrućim cinčanjem
Za postupak vrućeg cinčanja potrebno je čelične površine pripremiti odmašćivanjem, čišćenjem rastvorom kiseline i
ispiranjem hladnom vodom.
Prevlaka cinka mora biti čista, glatka i bez neravnina.
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
Najmanja masa prevlake cinka na svakom uzorku treba iznositi 500 g/m2, a odgovarajuća debljina prevlake treba biti
oko 70 μm.
Tijekom vrućeg cinčanja treba ukloniti višak cinka s površine konstrukcije. Prevlaka cinka mora biti homogena, bez
osjetnih neravnina, bez oštrih rubova, mora dobro prianjati uz čeličnu površinu, mora biti postojana i ne smije se ljuštiti ili
pucati.
Obavezna je kontrola cinčane konstrukcije koja obuhvaća:
- ocjenu izgleda prevlake cinka na temelju vizualnog pregleda,
- mjerenje debljine prevlake cinka,
- pregled isporučenih isprava o sukladnosti za korištene materijale.
Zapisnikom o pregledu cinčane konstrukcije utvrđuje se kako:
- postoji atest o izvedbi antikorozivne zaštite,
- je debljina cinka zadovoljavajuća,
- cinčana konstrukcija nema mehaničkih oštećenja,
- prevlaka cinka svojim izgledom zadovoljava,
- mogućnost nastavka daljnje obrade konstrukcije (transport i montaža).
Zaštita čelične konstrukcije od korozij epremaznim sredstvima
Priprema čelične konstrukcije za postupak zaštite od korozije obuhvaća:
- odmašćivanje,
- čišćenje,
- otprašivanje,
- prethodnu zaštitu.
Zaštitu čelične konstrukcije obaviti premaznim sredstvima. Sustav zaštite propisan je u tehničkom opisu u poglavlju
„Razred izloženosti i mjere zaštite čelične konstrukcije“.
Na mjestima varova ne premazuju se dodirne površine koje se potpuno zatvaraju. Kod onih dodirnih površina koje se ne
zatvaraju, premaz se nanosi na razmaku od 50 mm od ruba koji se zavaruje.
Prije nanošenja sljedećeg sloja premaza potrebno je na mjestima gdje je došlo do oštećenja isti očistiti i ponovo
premazati istim slojem premaznog sredstva
Novi sloj premaza može se nasloniti nakon što je prethodni sloj potpuno suh. Prilikom nanošenja premaza i kontrole
njihova stanja moraju se zapisivati u dnevnik radova podaci o vlažnosti zraka, temperaturi, vjetru i oborinama. Čelična
konstrukcija se ne može prevoziti ako film premaznog sredstva nije potpuno suh.
Pri izradi čelične konstrukcije treba paziti da na njoj ne bude udubljenja i mrtvih kuteva u kojima bi se mogla zadržavati
nečistoća i voda. Radovi na premazivanju ne smiju se izvoditi ako je:
- čelična površina vlažna,
- relativna vlažnost zraka iznad 80 %,
- pijesak ili prašina nanijeti na svježe premazanu površinu,
- temperatura zraka ispod +5°C ili iznad +40°C.
Po okončanju montažnih radova potrebno je oštećenja nastala pri prijevozu i montaži pažljivo popraviti. Pri tom treba
paziti na pravilno čišćenje te hrapavljenje čelične površine i postojećeg premaza. Prijelazna zona između očišćene
metalne površine i neočišćenog premaza mora biti što uža.
Prije nanošenja premaznog sredstva na čeličnu konstrukciju mora se provjeriti:
- podobnost pripremljene površine,
- stanje prethodnog sloja premaza (mora biti potpuno suh i bez nedostataka – oštećenja od kiše, lošeg
prianjanja, mreškanja, pokožice i sl.) i
- debljina premaza.
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
Zaštita sidrenih vijaka

Zaštita sidrenih vijaka vrućim cinčanjem se primjenjuje za konstrukcije izložene atmosferskim utjecajima (vanjski
prostori) s tim da se cinča samo dio vijka koji viri van temelja i to u duljini od 25 cm. Postupak vručeg cinčanja je isti kao i
kod čeličnih konstrukcija.
U uvjetima agresivne atmosfere sidreni vijci se izvan temelja dodatno štite premazom na bazi bitumena kao i donji dio
čelične konstrukcije u visini 10 cm. Sve praznine između čelične konstrukcije i betonskog temelja treba zabrtviti tekućim
bitumenom.
Prijevoz čelične konstrukcije
Prijevoz čelične konstrukcije se obavlja suglasno odredbama propisa, izmjerama i prometnim uvjetima transporta u
cestovnom, željezničkom ili vodnom prometu.
Prilikom dizanja i prijenosa konstrukcija se zahvaća na mjestima koja su predviđena radioničkom dokumentacijom (kuke,
rupe i sl.) i u radionici obilježena bojom.
Ako mjesta za prihvat konstrukcije tijekom dizanja nisu obilježena važe sljedeća opća pravila:
- pojedinačni dijelovi konstrukcije (stupovi ili grede) duljine do 3 m se prihvaćaju na jednom mjestu (na kraju),
- pojedinačni elementi konstrukcije (stupovi ili grede) dulji od 3 m se prihvaćaju na dva mjesta simetrično i to
tako da je zahvat na ¼ duljine elementa,
- cinčane konstrukcije se prihvaćaju uz pomoć odgovarajućeg pribora (užad, zaštitni omoti, vilice, kuke).
Položaj dijelova čelične konstrukcije u prijevozu mora biti takav da omogućuje sigurnost ljudi i konstrukcije koja se
prevozi.
Montaža čelične konstrukcije
Izvoditelj montaže čelične konstrukcije je dužan izraditi Elaborat montaže čeličnih konstrukcija kojim se određuje
sljedeće:
- način montaže pojedinih konstrukcija,
- redoslijed i faze montaže,
- potrebna oprema za montažu (strojevi, skela itd.),
- eventualna privremena ojačanja na konstrukciji radi montaže,
- prikaz mjera zaštite na radu za osiguranje sigurne montaže.
Ukoliko je za montažu čelične konstrukcije predviđena skela, izvoditelj radova je dužan izraditi projekt skele u skladu s
važećim propisima za takvu vrstu konstrukcija i u skladu s važećim zakonom o zaštiti na radu. Projekt skele obuhvaća
izradu, montažu, upotrebu i uklanjanje skele.
U svakoj fazi montaže čelične konstrukcije mora biti osigurano:
- stabilnost i nepromjenjivost oblika montiranog dijela konstrukcije,
- stabilnost pojedinog elementa konstrukcije koji se montira u određenoj fazi i njegova zadovoljavajuća nosivost
u fazi montaže,
- sigurnost ljudi, izvedenih radova, opreme i materijala pri istovremenoj izvedbi montaže čelične konstrukcije i
ostalih radova na građevini.
Čelična konstrukcija se montira na temelje ili druge betonske elemente pripremljene za sidrenje čelične konstrukcije i
izvedene u skladu s projektom građevine.
Prije početka montaže čelične konstrukcije izvoditelj radova je dužan kontrolirati na gradnji sve mjere koje su bitne za
njegov rad i pregledati sve podloge na kojima će izvesti montažu čelične konstrukcije. Izvoditelj čelične konstrukcije
treba prije početka montaže zapisnički preuzeti od naručitelja geodetske podatke o izvedenim temeljima i dijelovima
betonske konstrukcije na koje se temelji čelična konstrukcija (visinske i tlocrtne kote osi sidrenih vijaka i drugih dijelova
koji određuju položaj konstrukcije u prostoru).
Odstupanja od mjera izvedenih ležajeva za čeličnu konstrukciju mogu biti unutar vrijednosti predviđenih važećim
Pravilnikom o tehničkim mjerama i uvjetima za montažu čeličnih konstrukcija odnosno:
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
Vrsta odstupanja Dozvoljeno odstupanje

gornja kota temeljne glave ± 5 mm
nagib ravnine temeljne glave 1‰
bazna čelična ploča stupova ± 5 mm
nagib bazne čelična ploča stupova 0.5 ‰
gornja kota sidrenih vijaka u odnosu na projektiranu +20 mm
- 0 mm
duljina navoja sidrenih vijaka +80 mm
- 0 mm
Ako izvoditelj radova ustanovi razlike u mjerama ili nedostatke odnosno pogreške na podlozi, dužan je o tome
obavijestiti nadzornog inženjera i zatražiti njegovo rješenje.
Svaki montirani segment se prije montaže provjerava glede ispravnosti geometrije i kvalitete izvedenih spojeva. Svaki
stupanj montaže je potrebno geodetski kontrolirati. Rupe u montažnim nastavcima se moraju poklapati. Ako se rupe ne
poklapaju nije dozvoljeno nasilno navlačenje konstrukcije nego je potrebno bušenjem povećati promjer rupe.
Svi vijci se nakon provjere izmjera odgovarajućg stupnja montaže osiguravaju protiv odvrtanja (elastična podloška ili
kontramatica).
Prijem konstrukcije po završenoj montaži obavlja se komisijski o čemu se sastavlja zapisnik.
1.3.4. NADZOR GRAĐENJA

Prema ZOG-u za predmetnu građevinu potrebno je provoditi stručni nadzor.
Nadzorni inženjer je fizička osoba s pravom uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer, a provodi
stručni nadzor građenja u ime investitora.
Dužnosti nadzornog inženjera tijekom građenja (ZOG, članak 58.):
- nadzirati građenje tako da bude u skladu s rješenjem o uvjetima građenja, potvrđenim glavnim projektom,
odnosno građevinskom dozvolom, ZOG-om i posebnim propisima,
- utvrditi ispunjava li izvođač uvjete za obavljanje djelatnosti građenja propisane Zakonom o arhitektonskim i
inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji,
- odrediti provedbu kontrolnih postupaka u pogledu ocjenjivanja sukladnosti, odnosno dokazivanja kvalitete
određenih dijelova građevine putem ovlaštene osobe za sve izvedene dijelove građevine i za radove koji su u
tijeku u slučajevima kada je određena takva obveza,
- bez odlaganja upoznati investitora sa svim nedostacima odnosno nepravilnostima koje uoči tijekom građenja, a
investitora i građevinsku inspekciju i druge inspekcije o poduzetim mjerama,
- sastaviti završno izvješće o izvedbi građevine.
Nadzorni inženjer dužan je u provedbi stručnog nadzora građenja, kada za to postoji potreba, odrediti način otklanjanja
nedostataka, odnosno nepravilnosti građenja građevine. To posebice u slučaju ako:
- dokumentacijom nije dokazana sukladnost, odnosno kvaliteta ugrađenih građevina, proizvoda, opreme i/ili
postrojenja,
- izvođač, odnosno odgovorna osoba koja vodi građenje ili pojedine radove ne ispunjava propisane uvjete,
- iskolčenje građevine nije obavila osoba ovlaštena za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina.
Provedba dužnosti i način otklanjanja nedostataka, odnosno nepravilnosti upisuje se u građevinski dnevnik.
1.3.4.1. Nadzor betonske konstrukcije

Pregledi i nadzor moraju osigurati da se radovi završavaju u skladu s odredbama važećih norma i projektnom
specifikacijom. Nadzor se odnosi na provjeru sukladnosti svojstava građevinskih proizvoda i na nadzor izvedbe radova.
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
Ovim projektom se zahtijeva razred nadzora 2 za betonsku konstrukciju u skladu s normom HRN EN 13670-1, a u
nastavku su tablično prikazani zahtjevi i područje nadzora.
1.3.4.1.1. Nadzor građevinskih proizvoda

Prije početka proizvodnje potrebno je provjeriti specifikacije betona, certifikate i izvršiti vizualni pregled.
Zahtjevi nadzora građevinskih proizvoda:
PREDMET RAZRED NADZORA 2
Građ. proizvodi za oplate U skladu s projektnom specifikacijom ³
Čelik za armiranje U skladu s normom HRN EN 10080 i odredbama koje vrijede za gradilište³
Svježi beton ¹ U skladu s normom HRN EN 206 i projektnom specifikacijom.
Pri preuzimanju betona mora se predočiti otpremnica³.
Ostali predmeti ² U skladu s projektnom specifikacijom ³
Predgotovljeni elementi U skladu s projektnom specifikacijom ³
Izvještaj o nadzoru Zahtijeva se
¹ Na gradilištu izrađeni elementi smatraju se elementima proizvedenim sa "svježim betonom, tvorničkim ili gradilišnim"
osim ako nisu proizvedeni u skladu s normom proizvoda.
² Npr. predmeti kao ubetonirani čelični elementi itd.
³ Za proizvode s oznakom CE kontrolira se otpremnica i pregledavaju vizualno. U slučaju sumnje mora se poduzeti
daljnji pregled kako bi se provjerilo je li proizvod sukladan. Ostali se proizvodi moraju pregledati i podvrći ispitivanju
prihvaćanja kako je definirano u projektnoj specifikaciji.
Ako se upotrebljava propisani beton, odgovarajuće svojstva se provjeravaju ispitivanjem.
1.3.4.1.2. Nadzor izvedbe

Područje nadzora:
Skele i oplate Pregled glavne skele i oplate prije betoniranja
Čelik za armiranje Pregledati glavnu armaturu prije betoniranja
Ugrađeni predmeti U skladu s projektnom specifikacijom
Ugradnja predgotovljenih elemenata Prema izvedbenoj specifikaciji
Gradilišni prijevoz i ugradnja betona Prema ovom programu
Njega i završna obrada betona Prema ovom programu
Izvedene mjere Prema projektnim specifikacijama
Dokumentacija o nadzoru Prema ovom programu
Nadzor skele i oplate

PRIJE BETONIRANJA
Prije betoniranja potrebno je izvršiti nadzor oplate s obzirom na:
- izmjere oplate,
- stabilnost oplate,
- nepropusnost oplate i njenih dijelova,
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
- uklanjanje nečistoća iz presjeka koji će se betonirati,

- obradu lica radnih spojnica,
- uklanjanje vode s dna oplate,
- pripremu površine oplate i
- otvore u oplati.
NAKON BETONIRANJA
Prije uklanjanja skele ili oplate mora se procijeniti zadovoljva li čvostoća betona. Na konstrukciji se mora provjeriti jesu li
uklonjeni privremeni ulošci.
Nakon uklanjanja oplate, površinu betona treba podrobno pregledati u skladu s razredom nadzora 1.
Nadzor armature
PRIJE BETONIRANJA
Prije početka betoniranja mora se:
- potvrditi da postoji valjana dokumentacija za čelik za armiranje, odnosno za armaturu i jesu li iskazana
svojstva sukladna zahtjevima iz projekta betonske konstrukcije,
- potvrditi da je armatura prikazana u nacrtima na svom mjestu i na projektom određenim razmacima,
- potvrditi da je zaštitni sloj u skladu s projektom,
- potvrditi da je armatura nezagađena uljem, mašću, bojom ili drugim šetnim tvarima,
- potvrditi da je armatura ispravno učvršćena i osigurana od pomaka tijekom betoniranja,
- potvrditi da je razmak između šipki dovoljan za ugradnju i zbijanje betona i
- dokumentirati nalaze svih provedenih provjera zapisom u građevinski dnevnik.
Površina armature ne smije sadržavati slobodnu hrđu i štetne tvari koje mogu nepovoljno djelovati na čelik, beton ili
prionljivost betona i čelika.
NAKON BETONIRANJA
Radne spojnice se moraju provjeriti kako bi se osiguralo da su šipke ispravno postavljene.
Nadzor betoniranja
Zahtjevi planiranja, nadzora i dokumentiranja ovisno o razredu nadzora:
Planiranje nadzora Plan nadzora, postupci i upute prema specifikaciji
Aktivnosti u slučaju neusklađenosti
Nadzor Temeljni i slučajni detaljni nadzor
Dokumentacija Svi planski dokumenti
Zapisi svih nadzora
Izvještaji o svim neusklađenostima i popravnim mjerama
Temeljni nadzor je kontinuirani nadzor sukladnosti.
PRIJE BETONIRANJA
Nadzor pri preuzimanju betona uključuje provjeru otpremnice prije istovara te se preuzimanje betona dokumentira
potpisivanjem otpremnice.
Otpremnica mora sadržavati sljedeće podatke:
- naziv tvornice betona,
- serijski broj otpremnice,
- datum i vrijeme utovara, tj. vrijeme prvog miješanja cementa i vode,
- broj ili identifikaciju vozila,
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
- ime kupca,
- ime i mjesto gradilišta,
- količinu betona u m³,
- izjavu o sukladnosti s upućivanjem na zahtjeve kakvoće i normu HRN EN 206,
- naziv ili znak certifikacijskog tijela,
- vrijem u kojem beton stiže na gradilište,
- vrijeme početka istovara i
- vrijeme kraja istovara.
U dodatku otpremnice trebaju biti sadržani podaci o razredu čvrstoće, izloženosti, sadržaju klorida, konzistenciji,
posebnom svojstvu, najvećem zrnu agregata i dr.
NADZOR NAKON BETONIRANJA
Nakon betoniranja potrebno je utvrditi točnost izvedenih mjera. Izvedene mjere konstrukcija moraju biti unutar najvećih
dopuštenih odstupanja prvog razreda (nazivna dopuštena odstupanja) prema HRN EN 13670-1.
Dopušteno odstupanje izmjera za nagib ploče prema normi HRN EN 13670-1 iznosi ± (10+L/500), a dopušteno
odstupanje za ravnost ploče iznosi 15 mm na 2 m.
Kontrola ugradnje sidrenih vijaka
Za kontrolu ugradnje sidrenih vijaka prije i poslije betoniranja se previđa razred nadzora 3.
Razred nadzora 3 za kontrolu ugradnje sidrenih vijaka prije i nakon betoniranja podrazumijeva sljedeće:
− provjera sidrenih vijaka pri preuzimanju (kvaliteta građevnih proizvoda i izmjera),
− provjera izmjera oplate, armature i položaja sidrenih vijaka prije i nakon betoniranja.
1.3.4.2. Nadzor zidane konstrukcije

Nadzorni inženjer provodi kontrolu razreda izvedbe i utvrđuje da postoji osposobljenost izvođača za provedbu projektom
propisanog razreda izvedbe.
1.3.4.3. Nadzor drvene konstrukcije

Nadzorni inženjer neposredno prije ugradnje predgotovljenog elementa u drvenu konstrukciju mora:
- provjeriti je li za predgotovljeni element, izrađen prema projektu drvene konstrukcije, dokazana njegova
uporabljivost u skladu s projektom,
- provjeriti postoji li za predgotovljeni element proizveden prema tehničkoj specifikaciji isprava o sukladnosti te
je li predgotovljeni element sukladan zahtjevima iz projekta drvene konstrukcije,
- provjeriti je li predgotovljeni element postavljen u skladu s projektom drvene konstrukcije,
- zapisati nalaze svih provedenih provjera u građevinski dnevnik.
1.3.4.4. Nadzor čelične konstrukcije

Prije istovara provodi se početni vizualni pregled sklopova čelične konstrukcije. Odmah nakon isporuke sklopovi se
pregledavaju i donosi se odluka o prihvaćanju.
Početnim se nadzorom prije postavljanja (montaže) provjerava prikladnost gradilišnih uvjeta.
Kad se nadzorom otkrije neusklađenost, poduzimaju se odgovarajuće radnje koje osiguravaju da će konstrukcija ostati
upotrebljiva za predviđenu svrhu.
1.3.4.5. Mjere u slučaju nesukladnosti

Kad se nadzorom utvrdi nesukladnost, moraju se prekinuti svi daljnji radovi na konstrukciji te poduzeti sljedeće mjere:
− provjeriti rezultate ispitivanja i poduzeti mjere za otklanjanje pronađenih pogrešaka,
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
− ako je neusklađenost potvrđena ponovnim ispitivanjem, poduzeti popravne mjere uključujući reviziju postupaka
provjere proizvodnje i ugradnje betona,
− kad je utvrđena neusklađenost sa specifikacijama, a pogreška nije u isporuci, treba obavjestiti naručitelja betona i
izvođača radi izbjegavanja šteta,
− izraditi izvještaj o svemu navedenom.
Zatim je potrebno istražiti sljedeća pitanja kako bi se osiguralo da konstukcija ostane uporabljiva za predviđenu svrhu:
− posljedice nesukladnosti na izvedbu i uporabu,
− mjere potrebne da dio građevine postane prihvatljiv,
− potrebu odbacivanja i zamjene dijela konstrukcije ukoliko se neusklađenost ne da popraviti.
Slučajevi kada je potrebno izvršiti ispitivanje betona u konstrukciji:
− neusklađenost betona je takva da ugrožava uporabljivost konstrukcije (prema normi HRN EN 206 i HRN EN
13670-1),
− završnom ocjenom uporabljivosti građevinske konstrukcije utvrđeno je da ona nema projektom zahtjevana
svojstva ili da se ona ne mogu utvrditi zbog nedostatka tehničke dokumentacije (čl. 16. TPGK).
Program ispitivanja izrađuje projektant ili institucija ovlaštena za nadzor i potvrđivanje kakvoće proizvodnje.
Čelik koji je dopremljen na gradilište ili centralno savijalište bez odgovarajuće valjane dokumentacije ne smije se
ugrađivati.
1.3.4.6. Izvještaj o provedenom nadzoru

Prema normi HRN EN 13670-1 za razred nadzora 2 i 3 zahtjeva se izvještaj o nadzoru.
Završna ocjena kakvoće betona i betonskih radova obavezna je i sadrži:
− zapise o kakvoći sastojaka betona,
− zapise o preuzimanju betona,
− mišljenje o kakvoći ugrađenog betona na temelju vizualnog pregleda konstrukcije, pregleda zapisa, provjere
ishoda provjere proizvodnje i ishoda provjere sukladnosti.
Ocjenu provjere proizvodnje daje isporučitelj betona.
Na osnovi svih provedenih ispitivanja i provjera, nadzorni inženjer daje stručno mišljenje o kakvoći radova (Završni
izvještaj), ugrađenih proizvoda i opreme (u skladu sa zahtjevima projekta) te utvrđuje je li kakvoća dokazana propisanim
ispitivanjima za koje postoje zapisi.
Završni izvještaj nadzornog inženjera treba sadržavati:
− podatke o nadziranim radovima,
− podatke o izvedbenim projektima,
− izjavu o usklađenosti građenja građevine,
− izjavu o usklađenosti iskolčenja građevine,
− izvješće o provedbi kontrolnih postupaka u pogledu ocjenjivanja sukladnosti i dokazivanja kvalitete,
− očitovanje o manjkavostima i nepravilnostima uočenim tijekom građenja i njihovom otklanjanju te njihovom
utjecaju na uporabljivost građevine,
− podatke o vođenju, objedinjavanju i pohrani građevinskog dnevnika,
− izvješće o izmjenama tijekom izvođenja radova u odnostu na glavni projekt te izmjenama i dopunama
građevinske dozvole/potvrde gl. projekta,
− očitovanje o neizvedenim radovima.
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
1.3.5. ZAHTJEVI UČESTALOSTI PERIODIČNIH PREGLEDA TIJEKOM UPORABE

Pregledi građevinskih konstrukcija
U okviru redovitog održavanja građevinske konstrukcije provode se redoviti pregledi, koji se obzirom na vremenske
intervale provođenja pregleda i obim radnji provode kao:
- 1. OSNOVNI PREGLEDI provode se jednom godišnje ili rjeđe, a obuhvaćaju:
• uvid u raspoloživu dokumentaciju,
• vizualni pregled stanja glavnih elemenata konstrukcije koji su bitni za nosivost i otpornost na požar
konstrukcije u cjelini te za pravilno funkcioniranje građevine (spojevi glavnih nosivih elemenata, potporni
elementi, glavni nosači, zatege, i sl.), a čijim otkazivanjem može biti ugrožena sigurnost korisnika građevine
i/ili prouzročena značajna materijalna šteta i
- 2. GLAVNI PREGLEDI provode se jednom u 10 godina, a obuhvaćaju kontrolu:
• temelja – pregled stanja dostupnih dijelova temelja, a za temelje u vodi i podvodni pregled te posrednu
kontrolu putem provjere ispravnosti geometrije ostalih dijelova građevine,
• stanja elemenata nosive konstrukcije – detaljan pregled obavezan je za dijelove konstrukcije koji su bitni za
nosivost konstrukcije u cjelini te za pravilno funkcioniranje građevine (spojevi glavnih nosivih elemenata,
potporni elementi, glavni nosači, zatege, i sl.), a čijim otkazivanjem može biti ugrožena sigurnost korisnika
građevine i/ili prouzročena značajna materijalna šteta,
• geometrije konstrukcije, koja je obavezna za sve one dijelove čija bi promjena oblika ili dimenzija u odnosu
na izvorno izvedeno stanje mogla utjecati na sigurnost ili funkcionalnost građevine,
• stanja ležajeva – pravilnost položaja, pritegnutost, čistoća, oštećenja i funkcionalnost,
• stanja zaštite od korozije,
• stanja otpornosti na požar (premazi, zaštitne obloge, zaštitni slojevi, i sl.),
• stanja sustava za odvodnju i drenažu,
• stanja priključaka instalacija i opreme na elemente konstrukcije,
• brtvljenja odnosno provjetravanja kod sandučastih elemenata
• stanja elemenata za osiguranje konstrukcije i ljudi, kao što su ograde, penjalice, leđnici, vodilice i
• ugrađene opreme za opažanje i mjerenje ponašanja građevinske konstrukcije (monitoring).
- 3. DOPUNSKI PREGLEDI koji se provode za pojedine građevinske konstrukcije sukladno TPGK.
Izvanredno održavanje građevinske konstrukcije provodi se poslije izvanrednih događaja.
Učestalost pregleda drvene konstrukcije
Vremenski razmak osnovnih pregleda u svrhu održavanja drvene konstrukcije provodi se ne rjeđe od:
- 6 mjeseci za dijelove zaštite drvene konstrukcije koji služe za odvodnju (oluci, i sl.), za kontrolu pritegnutosti
zatega, čeličnih napinjalki u stabilizacijskim vezovima, kontrolu sile u kablovima za prednaprezanje te drvene
konstrukcije zaštićene od požara (premazom, oblogom, i sl.),
- 1 godine za dijelove drvene konstrukcije koji su izloženi učestalim promjenama sadržaja vode, za dijelove
drvene konstrukcije koji se nalaze u prostoru s otežanim strujanjem zraka.
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
Učestalost pregleda čelične konstrukcije

Vremenski razmak između osnovnih pregleda čeličnih konstrukcija s prednapetim zategama ne smije biti duži od 6
mjeseci.
Kod konstrukcija s vlačnim elementima (izuzev vjetrovnih spregova) te kod zavarenih čeličnih konstrukcija izloženih
temperaturama nižim od 0 °C, potrebno je provesti i dopunske preglede u roku 3 mjeseca nakon početka uporabe i
nakon prve zime, u svrhu otkrivanja popuštanja vlačnih elemenata (zatega) ili naprslina zavara te kontrole deformacija
konstrukcije.
Projektant
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
1.4. Posebni tehnički uvjeti gradnje i gospodarenje

otpadom
1.4.1. ZBRINJAVANJE GRAĐEVINSKOG OTPADA
Sav građevinski otpad nastao za vrijeme izvođenja radova i nakon gradnje izvoditelj je dužan zbrinuti prema Pravilniku o
građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest i uputama mjesnog komunalnog društva koje obavlja poslove zbrinjavanja
građevnog otpada.
Građevinski otpad odvozi se na mjesno odlagalište građevinskog otpada, a višak iskopane zemlje na mjesno
odlagalište.
Dio građevinskog otpada koji ima obilježja opasnog otpada (otpadna ulja, boje, lakovi, otpad koji sadrži azbest, ...) mora
se:
- izdvojeno sakupljati. Skupljanje je organizirano putem ovlaštenih pravnih i fizičkih osoba koje posjeduju
dozvolu Ministarstva zaštite okoliša i prirode za obavljanje te djelatnosti. Njihova je zadaća preuzeti opasni
otpad od proizvođača ili posjednika otpada i prevesti ga do skladišta opasnog otpada ili obrađivača;
- skladištiti na strogo kontroliranim prostorima opremljenim u skladu sa zakonom,
- prevoziti isključivo u skladu s propisima koji vrijede za prijevoz opasnih tvari.
Proizvođač građevinskog otpada mora imati Plan gospodarenja otpadom i voditi očevidnik o nastanku i tijeku otpada.
Proizvođač ili posjednik opasnog, neopasnog i inertnog otpada obvezan je uz svaku pošiljku otpada koju predaje osobi
ovlaštenoj za skupljanje, prijevoz, posredovanje, obradu, oporabu ili zbrinjavanje otpada, predati ispunjeni odgovarajući
obrazac Pratećeg lista.
1.4.2. ZAŠTITA OKOLIŠA ZA VRIJEME UPORABE GRAĐEVINE

Izgradnjom i korištenjem građevine u skladu s njenom namjenom ne ugrožava se okoliš te se ne predviđaju posebne
mjere zaštite okoliša koje se tiču konstrukcije.
Proizvodni postupci kojima se proizvodi otpadna tvar predmet su posebnog elaborata u sklopu projekta vodovoda i
kanalizacije.
Kućanski otpad koji svakodnevno nastaje uporabom građevine zbrinjava se prema uvjetima društva koje obavlja
komunalne poslove na području Općine Drnje.
1.4.3. PRIMIJENJENI PROPISI IZ PODRUČJA ZAŠTITE OKOLIŠA

- Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13-Zakon o gradnji, 78/15, 12/18 i 118/18),
- Zakon o održivom gospodarenju opadom (NN 94/13, 73/17, 14/19 i 98/19),
- Zakon o vodama (NN 66/19),
- Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 81/20),
- Pravilnik o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest (NN 69/16),
- Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 26/20).
Projektant
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
1.5. Iskaz procijenjenih troškova građenja

Svi troškovi konstrukcije obrađeni su u arhitektonskom projektu kao dio građevinsko-obrtničkih radova.
Projektant
Kontrola:
GLAVNI PROJEKT
48000 Koprivnica
2. GRAFIČKI PRIKAZI
Kontrola:
1 2 3 4 2587
5 6 7 TLOCRT TEMELJA
828 1348 411 M 1:100
A
60 416 140 31 60 121 60 308 60 399 60 401 60 352 60
DKT -1,90
F S
60
E T60
60
160
T60
90
462
-0, ,10
761
LEGENDA:
D
402
P
B GK P -1 B h=debljina ploče
DK
DKT=donja kota temelja
481
DKP=donja kota ploče
784
T60
T60
T60
GKP=gornja kota ploče
T60
60
AB; h=20 IZMJERE POPREČNIH PRESJEKA TEMELJA:
002
1394
Armatura prema proračunu!

C
1323
1204
60
T60 60×60 T50 50×60
T60
T60
T60
-0 0
P -0,1
,30
T60
DK KP
B T60 GRAĐEVNI PROIZVODI ZA TEMELJE, NADTEMELJE I PODNU PLOČU:
358
60
741
861
BETON: C30/37 (agregat otporan na smrzavanje/odmrzavanje)
AB; h=20 C12/15 (podložni beton)
001
633
219
127 ARMATURA: B500 B
ZAŠTITNI SLOJ: 40 mm
T50
50
215
NAPOMENE:
127
Izvoditi sukladno izmjerama u naravi!
91
A T60 Izmjere su u cm. Visinske kote su u m.
60
60
Iskop za temelje na mjestu uklonjenih temelja

provesti do neporemećenog tla.
60 150 60 78 489 50 309 60 399 60 401 60 364 61 Na tim mjestima ugraditi podložni beton C12/15
do dubine neporemećenog tla
210 2390 ili po potrebi izvesti zamjenu materijala.
2601
A
PETGRAD d. o. o. građenje, projektiranje i nadzor nad gradnjom

Trg dr. T. Bardeka 4, Koprivnica *tel/fax +385(48)492994
Investitor: DVD Torčec Projektant: Vedran Petrović, dipl.ing.građ.
Podravska 30, Torčec, 48322 Drnje
Građevina: Rekonstrukcija zgrade javne i društvene namjene s pratećom ugostiteljskom
namjenom i prenamjena u vatrogasni dom te izgradnja pomoćne građevine
Lokacija: Novoformirana k.č.br.304, k.o. Torčec
Izradak: GLAVNI PROJEKT-GRAĐEVINSKI Oznaka: Datum:
PROJEKT-Projekt građ. konstrukcije 49/2021-G-K 2021-07 Suradnik/-ca: Marija Đurinek, dipl.ing.građ.
Sadržaj: PREGLEDNI NACRTI Mjerilo: List: Revizija:
TLOCRT TEMELJA M 1:100 2.1 -
1 2 3 4 5 6 7 TLOCRT PRIZEMLJA
2556
M 1:100
857 1288 411
A
29 361 63 375 53 300 59 400 59 400 46 382 29
F 111 C3 C2 C2 C4 S
29
ulaz vatrogasci
prozor
E 116
80x170 cm
29
sanitarije ž
29 63
prozor
60x60 cm
292
vrata
110x220 cm
224
224
224
361 5020 92 28 94
garaža 3
132
garderoba hodnik garaža 1 garaža 2
+2 0
462
D 29
P 2,9
C1 C1
,70
B B
DK KP +
29
29
29
29
672
730
G
LEGENDA:
115
180
Rub ploče
114
prozor
296
60x60 cm
h=debljina AB ploče
vrata
351
351
351
240x220 cm
29
prozor
60x60 cm sanitarije m DKP=donja kota ploče
13 29 139 29 410 25 154 29 339 29 430 29 432 GKP=gornja kota ploče
142
29 20 36
1363
C
radiona
C1 C1
1292
29
29
29
29
IZMJERE POPREČNIH PRESJEKA GREDA:
69
glavni ulaz Armatura prema proračunu!
AB; h=20
182
182
182
182
101
113
589 29 339 29
111 do 120 290×300
234
B
112
C1
370
29
ulazni hall
29
29
29
830
staklena stijena
vešeraj
GRAĐEVNI PROIZVODI:
230x220 cm
633
29 89
BETON: C30/37 (temelji, nadtemelji, podna ploča)
253
C25/30 (nadzemni dio AB konstrukcije)
36
391
390
392
staklena stijena
200x180 cm
ARMATURA: B500 B
119
energana
118
29 110 29
ZIDNE JEDINICE: OPEČNI ŠUPLJI BLOKOVI 10 MPa
182
212
120
MORT: 5 MPa
A
staklena stijena
prozor prozor
117 KONSTR. DRVO: C24 (smreka/jela)

356x180 cm
susjedna građevina
100x140 cm 100x140 cm
45
29
ČELIČNI OKOV: S235
29 42 139 29 103 126 360 29 222 146 430 29 432 29 395 29 NAPOMENE:
210 2359 Izvoditi sukladno izmjerama u naravi!
2569 Izmjere su u cm. Visinske kote su u m.
A

TLOCRT PRIZEMLJA M 1:100 2.2 -
1 2 3 4 2556
5 6 7
TLOCRT KATA
857 1288 411
M 1:100
A
29 361 29 409 29 136 29 189 459 461 15 382 29
RHS160×160×5 RHS160×160×5 RHS160×160×5
F S
29
prozor
E 212
200x100 cm
29
vrata
292
100x210 cm
terasa
224
224
krovni
462
prozor
29
LEGENDA:
D
70x90 cm
B 90 B
29
29
vrata
+5, 0 Rub ploče

150x210 cm vrata vrata vrata
90x210 cm 90x210 cm 90x210 cm
P
GK +5,7
213
P h=debljina AB ploče
DK
180
DKP=donja kota ploče
AB; h=20
296
kuhinja
201
351
GKP=gornja kota ploče
krovni
380
prozor
70x90 cm
29
IZMJERE POPREČNIH PRESJEKA GREDA:
142
soba za sastanke ured 1
32 36
1363
Armatura prema proračunu!

C
1292
29
29
prostorija za seminare
ugradbeni ormar
211 290×450
182
182
hodnik
212 213 290×650

B 211
399
29
29
830
prozor
250x80 cm
teretana
ured 2 C25/30 (nadzemni dio AB konstrukcije)
390
392
server
soba ARMATURA: B500 B
spremište
205

krovni krovni krovni krovni krovni krovni krovni
MORT: 5 MPa
prozor prozor prozor prozor prozor prozor prozor
70x90 cm 60x60 cm 60x60 cm 70x90 cm 70x90 cm 70x90 cm 70x90 cm
A susjedna građevina KONSTR. DRVO: C24 (smreka/jela)

45
29
29 313 47 439 29 339 29 430 29 432 29 395 29 NAPOMENE:

342 2227
Izmjere su u cm. Visinske kote su u m.
2569
A

TLOCRT KATA M 1:100 2.3 -
1 2 3 4 5 6 7
TLOCRT KROVNE KONSTRUKCIJE
935 M 1:100
A
55 419 199 215 48
16×16
Nazidnica
F
80 19
S
E 16×16
2×(5×16)
Kliješta
80
Nazidnica
80
80 455
43 80 80 80 80 80 12
D B B
80
33° 33° 16×18

80
Nazidnica IZMJERE DRVENE GRAĐE (š×v):

ROGOVI: 12×14
80
60
12×14 NAZIDNICE: 16×16 (Sidreni vijci M20, Razred 5.6 / 1,6 m)
80
14×16 PODROŽNICA: 14×16
171
Rogovi
Podrožnica
STUP: 16×16
80
1433
C 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 8 UVALA: 14×16
80
2×(5×16) KLIJEŠTA: 2×(5×16)

16×16
206
Kliješta
80
Nazidnica
B
80
40°
920
111
78

ARMATURA: B500 B
16×16
14×16 ZIDNE JEDINICE: OPEČNI ŠUPLJI BLOKOVI 10 MPa
Stup
Uvala MORT: 5 MPa
318
376
40°
KONSTR. DRVO: C24 (smreka/jela)
12×14
Rogovi ČELIČNI OKOV: S235
A NAPOMENE:
55
16×16
Nazidnica
Sidreni vijci drvene konstr. ugrađuju se istovremeno s armaturom
73 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 80 27 AB grede/ serklaža.
2660
A

TLOCRT KROVNE KONSTRUKCIJE M 1:100 2.4 -
PRESJEK A
M 1:100
E D C B A
+7,61
9 16
23 63 3
1 48
0
76
+5,90 27 IZMJERE DRVENE GRAĐE (š×v):
8
2045
326
326
65
45
268 ROGOVI: 12×14
+5,70 39 NAZIDNICE: 16×16 (Sidreni vijci M20, Razred 5.6 / 1,6 m)
+4,35 PODROŽNICA: 14×16
266
270
270
115 30
STUP: 16×16
734
UVALA: 14×16
853
+2,90
20 10
KLIJEŠTA: 2×(5×16)
34
30
+2,70
139
+1,51 GRAĐEVNI PROIZVODI:
565
21
280
360
360

±0,00=127,85 m.n.m. ARMATURA: B500 B
220
20 20 60 20
-0,90 -0,90
60 20 20
60 20 20
217
MORT: 5 MPa
60 40
-1,10 KONSTR. DRVO: C24 (smreka/jela)

98
60
-1,90
NAPOMENE:
60 784 60 219 50 92 60
1325
rel. ±0,00 = aps. +127,85 m.n.m.
AB grede/ serklaža.

PRESJEK A M 1:100 2.5 -
PRESJEK B
M 1:100
7 6 5 4 3 2 1
3
28 23
9
+7,61
239 56
5
44
27
+5,90 9 IZMJERE DRVENE GRAĐE (š×v):
20 45
326
326
65
425 47 ROGOVI: 12×14

+5,70
NAZIDNICE: 16×16 (Sidreni vijci M20, Razred 5.6 / 1,6 m)
+4,35
PODROŽNICA: 14×16
280
280
10 20 115 30
30 115 30
STUP: 16×16
815
UVALA: 14×16
853
+2,90 +2,90
KLIJEŠTA: 2×(5×16)
10 20
30
+2,70
350
350
350
350
±0,00=127,85 m.n.m.
ARMATURA: B500 B
-0,90 -0,90 ZIDNE JEDINICE: OPEČNI ŠUPLJI BLOKOVI 10 MPa
60 20 20
60 20 20
MORT: 5 MPa
60 40
60 40
136
-1,10
98
KONSTR. DRVO: C24 (smreka/jela)

-1,90 -1,90 ČELIČNI OKOV: S235
60 401 60 399 60 308 60 121 60 587 60 NAPOMENE:

2176 Izvoditi sukladno izmjerama u naravi!
rel. ±0,00 = aps. +127,85 m.n.m.
AB grede/ serklaža.

PRESJEK B M 1:100 2.6 -
111
11 100
11 75 25
+11,15 +11,15
45 3
DETALJ SIDRENJA
56
86 M 1:20
8
L = 100 cm
77 195 78
STUP
POGLED
250 50
B = 100 cm
170 10 170
M 1:50
350
50
50 250 50 GRAĐEVNI PROIZVODI:
350 BETON: C30/37 (temelj)
sidreni vijci M 16 x 760 (5.6)
kom 4 ČELIK: S235
DULJINA SIDRENJA 650 mm VIJCI: K.V. 5.6
74 PRODULJENJE 110 mm
SIDRENI VIJCI: 4 × M16 K.V. 5.6
ZAVARI: 3 mm
produljenje=110
NAVOJI
85
AKZ: VRUĆE CINČANJE
250
1100
1100
50 15 45
1115
OSNOVNE IZMJERE STUPA:
h=11 m Visina stupa
D=195 mm Promjer profila pri dnu
L sidrenja =650
d=85 mm Promjer profila pri vrhu
545
760
t=4 mm Debljina stijenke stupa
NASADNIK
vertikalni dio Ø110×5mm
konzola i kosnik Ø60×5mm
Pričvrstiti za stup s 3 vijka M12.
10
NAVOJI
130
100
100 NAPOMENE:
Detalj sidrenja je u mm.

+0,15 ±0,00
5
10 5

110
100
100

DKT -1,0
POMOĆNA GRAĐEVINA - STUP ZA SUŠENJE VATROGASNIH CIJEVI M 1:50 2.7 -

Mapa - 2 - Građevinski Projekt - Projekt Građevinske Konstrukcije - DVDTorčec - OVJERENO PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Mapa - 2 - Građevinski Projekt - Projekt Građevinske Konstrukcije - DVDTorčec - OVJERENO PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Građenje, projektiranje i nadzor nad gradnjom

Trg dr. T. Bardeka 4, Koprivnica,

INVESTITOR: DVD Torčec

ADRESA: Podravska 30, Torčec, 48322 Drnje

NAZIV GRAĐEVINE: Rekonstrukcija zgrade javne i društvene namjene s pratećom

VRSTA ZAHVATA: Rekonstrukcija osnovne i građenje pomoćne građevine

LOKACIJA: Novoformirana k.č.br. 304, k.o Torčec

ZAJEDNIČKA OZNAKA: 49/2021

OZNAKA MAPE: 49/2021-G-K

REDNI BROJ MAPE: 2

RAZINA RAZRADE: GLAVNI PROJEKT

Vedran Petrović, dipl.ing.građ. INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA,

Koprivnica, srpanj 2021.

Pregledao ovlašteni revident

POPIS SVIH PROJEKTANATA I SURADNIKA KOJI SU SUDJELOVALI U IZRADI GLAVNOG

GRAĐEVINSKI PROJEKT – Projekt građevinske konstrukcije

GRAĐEVINSKI PROJEKT – Projekt vodovoda i odvodnje

GRAĐEVINSKI PROJEKT – Projekt racionalne uporabe energije i toplinska zaštita zgrade

ELEKTROTEHNIČKI PROJEKT – Projekt elektroinstalacija

STROJARSKI PROJEKT – Projekt termotehničkih instalacija

ELABORAT ZAŠTITE NA RADU

ELABORAT ZAŠTITE OD BUKE

POPIS SVIH MAPA I PROJEKTANATA GLAVNOG PROJEKTA

MAPA 1 ARHITEKTONSKI PROJEKT

MAPA 2 GRAĐEVINSKI PROJEKT – Projekt građevinske konstrukcije

MAPA 3 GRAĐEVINSKI PROJEKT – Projekt vodovoda i odvodnje

MAPA 5 ELEKTROTEHNIČKI PROJEKT – Projekt elektroinstalacija

MAPA 6 STROJARSKI PROJEKT – Projekt termotehničkih instalacija

ELABORAT ZAŠTITE NA RADU

ELABORAT ZAŠTITE OD BUKE

IZJAVA PROJEKTANTA SUKLADNO ZAKONU O GRADNJI

Projektant: Vedran Petrović, dipl.ing.građ., u Koprivnici, srpanj 2021. godine.

1.1. Tehnički opis

1.1.2. SMJEŠTAJ GRAĐEVINE

1.1.3. OPIS GRAĐEVINE

1.1.3.1. Opis postojeće građevine

1.1.3.2. Opis rekonstrukcije građevine

1.1.4. OPIS GRAĐEVINSKE KONSTRUKCIJE

Beton nadzemnog XC1 15 (S4) 10 25 (S4)

Podložni beton C 12/15 - -

1.1.4.2. Drvena konstrukcija

Način izvođenja drvene konstrukcije i ugradnje građevnih proizvoda

1.1.4.3. Čelična konstrukcija

Debljina zaštite (HRN EN ISO 1461):

1.1.4.4. Zidana konstrukcija

1.1.5.1. Probno opterećenje konstrukcije

1.1.6. PRORAČUNSKI MODEL I POSTUPAK PRORAČUNA

1.1.7. PODACI IZ ELABORATA O PRETHODNIM ISTRAŽIVANJIMA I DRUGIH

1.1.7.2. Geomehanički podaci

1.1.8. PROJEKTIRANI VIJEK UPORABE I UVJETI ZA ODRŽAVANJE GRAĐEVINE

1.1.8.2. Opća pravila za održavanje konstrukcije

1.1.8.3. Radovi na održavanju

1.1.9. POPIS PRIMIJENJENIH PROPISA I NORMI

1.1.9.2. Tehnički propisi i pravilnici

HRN EN 1991-1-5 + HRN EN 1991-1-5/NA

HRN EN 1997-1 + HRN EN 1997-1/NA

1.2. Proračun mehaničke otpornosti i stabilnosti

1.2.2. ANALIZA DJELOVANJA – OSNOVNA GRAĐEVINA

1.2.2.2. Stalno djelovanje – Ostala stalna djelovanja

U1 UNUTARNJI ZID – opečni blokovi 290 mm

1.2.2.2.2. Stropne konstrukcije

1.2.2.3. Uporabna opterećenja

Nagib krova Koeficijent oblika Djelovanje snijega