1

HRVATSKI PRAVOPIS 2 HRVATSKI PRAVOPIS 3

Predgovor
Hrvatski pravopis Insttuta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, ija se radna inaica
nalazi pred vama, fonoloki je s morfonolokim elementma. Fonoloki je jer
je utemeljen na glasovnome naelu. Prema tome se naelu u hrvatskome pie
natkrit, otpast, potprogram, raistt, svadba, ropski, potkresat. Morfonoloko
se naelo primjenjuje onda kad se uva glasovni sastav tvorbenih sastavnica tako
da se ne provode glasovne promjene na morfemskoj granici, tj. vodi se rauna
o prepoznatljivost morfema u rijei. Prema morfonolokome se naelu pie
ispodprosjean, jedanput, podcijenit, podstavit, podtoka, predsjednik, gradski.
Ovaj e se pravopis sastojat od dvaju dijelova: od pravopisnih pravila (propisa) te
od pravopisnoga rjenika (popisa). U prvome se dijelu s pomou pravila obrauju
pravopisne teme, a u drugome e se donijet popis rijei u kojima je kakav
pravopisni problem.
U javnu se raspravu upuuje prvi dio Hrvatskoga pravopisa, tj. pravopisna pravila.
S konano oblikovanim pravopisnim pravilima uskladit e se pravopisni rjenik.
U pravopisnim smo rjeenjima slijedili hrvatsku pravopisnu tradiciju i praksu, pa
u naelu nismo mijenjali rjeenja jednaka u svim suvremenim pravopisima. Takva
smo rjeenja mijenjali samo temeljem naela sustavnost i ovjerenost u uporabi.
Razlog je i posve praktan: cilj nije bio izradit pravopis koji e pismene ljude
uinit nepismenima.
Pri rjeavanju spornih pitanja vodili smo se ovim naelima:
naelom sustavnost: Rjeenja smo u najveoj mjeri nastojali oblikovat
sustavno, tj. vodei rauna o tome da je sustavnost temelj svake norme, pa tako
i pravopisne.
tradicijskim naelom: Pri donoenju rjeenja u obzir smo uzimali sve hrvatske
pravopise i razmatrali cjelokupnu hrvatsku pravopisnu tradiciju. Katkad su, i zbog
tradicijskoga naela i zbog naela izlaenja ususret korisniku, ostavljena i neka
rjeenja koja se proteu kroz sve ili veinu hrvatskih pravopisa iako bi ih se, npr.
temeljem naela sustavnost, moglo problematzirat.
naelom ovjerenost i potvrenost u uporabi: To je naelo bilo osobito vano
pri rjeavanju dvostrukost i oblikovanju odnosa prema njima. Podatke dobivene
pregledavanjem razliith tekstova (Hrvatska jezina riznica: riznica.ihjj.hr) i
interneta dodatno smo provjeravali, a za sva sporna pravopisna pitanja (dvostrukost)
proveli smo istraivanja u razliitm ispitnim skupinama prema pomno sastavljenim
upitnicima. Dobivene smo rezultate analizirali i bili su nam vrijedan putokaz u
donoenju nekih pravopisnih rjeenja.
naelom jednostavnost: To se naelo oituje u nastojanju da se pravopisne
dvostrukost i iznimke svedu na najmanju mjeru. Odreen broj dvostrukih rjeenja
ostao je i u ovoj radnoj inaici, ali je ogranien na ona rjeenja koja uporaba
dosad nije razrijeila. Naelo jednostavnost uvijek smo uzimali u obzir zajedno s
naelom sustavnost i tradicijskim naelom.
naelom normatvne hijerarhije: Kako bismo dvostrukost koje se pojavljuju u
praksi i u hrvatskim pravopisima sveli na najmanju mjeru, razradili smo sustav koji
jedinicama koje se mogu pisat u dvama likovima odreuje normatvni status. Pri
prosudbi normatvnoga statusa vodili smo se etrima gore navedenim naelima.
S obzirom na normatvni status zapisa u pravopisnim pravilima razlikujemo
preporuenu inaicu, doputenu inaicu i istovrijedne inaice.
Preporuena inaica ona je inaica za koju smatramo da temeljem navedenih
naela ima normatvnu prednost pred drugom inaicom koju navodimo. Tu,
preporuenu inaicu preporuujemo za kolsku i opu uporabu. Preporuena se
inaica nalazi u osnovnome tekstu.
Doputena inaica ona je inaica koja temeljem etriju navedenih naela nema
normatvnu prednost, ali je zbog tradicije ili estoe uporabe ne zanemarujemo.
Uz takve smo inaice nastojali dat i objanjenje njihova normatvnoga statusa.
Primjer su takvih inaica zadaci, podaci itd. uz preporuene inaice zadatci, podatci
ili grjeka, krjepost, pogrjeka, strjelica i vrjedniji uz preporuene inaice greka,
krepost, pogreka, strelica i vredniji. Doputena se inaica nalazi u napomeni.
U iznimnim sluajevima imamo i istovrijedne inaice. One se kao ravnopravne
donose u osnovnome tekstu. Ravnopravne su inaice npr. bregovi i brjegovi,
grehovi i grjehovi, grenik i grjenik, spreavat i sprjeavat, unapreivat i
unaprjeivat. U napomeni uz rijei koje su tvorenice rijei grijeh i u kojima se
doputa pisanje i e i je iza pokrivenoga r nalazi se objanjenje da je to rjeenje
doneseno zbog toga to te rijei pripadaju religijsko-moralnomu kontekstu u
kojemu su este u liku s je. Ostale istovrijedne inaice smatramo ravnopravnima
zbog toga to su obje podjednako potvrene u uporabi.
Nijedno se naelo ne moe primijenit samo za sebe. Za svako se rjeenje pomno
HRVATSKI PRAVOPIS 4 HRVATSKI PRAVOPIS 5
vagalo kojemu naelu i s kojega razloga dat prednost (ako se vie njih pokazalo
jednakovrijednima).
Stoga smo pri oblikovanju pravila vodili rauna i o ovim naelima:
o naelu otvorenost prema korisnicima: To se naelo oituje u prvome redu u
nastojanju da se korisniku pravopisa objasni sve to je bilo predmetom rasprava
njegovih autora. Temeljem toga naela u ovoj se radnoj inaici nalaze napomene.
Razlikuju se tri vrste napomena:
objasnidbene napomene u kojima se donosi objanjenje zato smo prednost
dali odreenoj inaici
napomene pretpostavljene pogreke koje korisniku pravopisa dajemo kako
bismo mu olakali snalaenje u pravopisu
normatvne napomene koje, kako smo ve objasnili, odreuju normatvni status
zapisa.
To e naelo u svojoj punini zaivjet u mrenome izdanju konanoga teksta
pravopisa koje e ukljuivat niz poveznica razliith vrsta. Predviene su poveznice
unutar teksta te poveznice na napomene, savjete i pojmovnik. Pojmovnik e
korisnicima Hrvatskoga pravopisa omoguit da razumiju svaki jezikoslovni naziv
koji upotrebljavamo.
o naelu primjerenost korisnicima: Velika se pozornost posveuje primjerenost
korisnicima, tj. svim govornicima hrvatskoga jezika. O tome se vodilo rauna pri
uporabi nazivlja, donoenju napomena, jezinih savjeta i uputnica.
o naelu ekonominost: Jedno je od temeljnih naela i naelo ekonominost.
Ekonominost se nikad ne ostvaruje na raun primjerenost korisniku. Nastojalo
se da se u osnovnome tekstu pravopisa daju kratka i jasna pravila te to vei broj
modelnih primjera. Nisu se gomilali istovrsni primjeri kako se tekst ne bi optereto,
a iscrpan popis pravopisno dvojbenih rijei nalazit e se u pravopisnome rjeniku.
Ekonominost e se u konanoj inaici oitovat i u tome to se u pravopisu nalazi
niz poveznica s pomou kojih se itatelj upuuje na mjesto na kojemu je pojedini
problem iscrpnije objanjen.
Ovu vam radnu inaicu predajemo u ruke sa eljom da zajednikim nastojanjem
doemo do konanoga i opeprihvaenoga Hrvatskoga pravopisa te na
zadovoljstvo i najire javnost i strune zajednice dovrimo dugo razdoblje
pravopisnih previranja.
autori Hrvatskoga pravopisa
Insttuta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
A a 1.
B b 2.
C c 3.
4.
5.
D d 6.
D d 7.
8.
E e 9.
F f 10.
G g 11.
H h 12.
I i 13.
J j 14.
K k 15.
L l 16.
Lj lj 17.
M m 18.
N n 19.
Nj nj 20.
O o 21.
P p 22.
R r 23.
S s 24.
25.
T t 26.
U u 27.
V v 28.
Z z 29.
30.
U pisanju stranih imena i stranih rijei upotreblja-
vaju se i slova Q q, W w, X x, Y y. Pri abecediranju q
dolazi iza p, a w, x, y iza v.
U pisanju stranih imena i drugih stranih rijei katkad
se upotrebljavaju i slova iz drugih latininih pisama:
, , , , , , .
Kad se piu velikim slovima, dvoslovi se zapisuju na
dva naina: D i D, Lj i LJ, Nj i NJ. Oblici D, Lj i Nj
upotrebljavaju se kao prvo slovo u reenici ili kao
prvo slovo rijei koja se pie velikim poetnim slo-
vom.
Oblici D, LJ i NJ upotrebljavaju se kad je cijela rije
napisana velikim slovima.
Nazivi slova hrvatske latinice su: a, be, ce, e, e, de,
de, e, e, ef, ge, ha, i, je, ka, el, elj, em, en, enj, o,
pe, er, es, e, te, u, ve, ze, e.
Hrvatski jezik biljei se latininim pismom. Hrvatska lati-
nica ima 30 slova 27 jednoslova i 3 dvoslova (d, lj, nj).
Slova mogu biti velika i mala. Slova hrvatske latinice dola-
ze po ustaljenu redoslijedu ili abecedi:
SLOVA
HRVATSKI PRAVOPIS 6 HRVATSKI PRAVOPIS 7
-aga: rupaga
-anin: Bjelovaranin, ibenanin
-e: djevoje, siroe
-ica: cjevica, stvarica
-i: golupi, momi, rupi
-ina: kraina, naivina, pliina
-uga: kamenuga
-eak: grmeak
-i: brani, goni, ribi, tekli, vodi
-iak: grmiak, plamiak
-iar: dijabetar, higijeniar
-ii: gospodii
-iina: dobriina
-ina: sestrina
-jaa: krpenjaa, sjevernjaa
-niar: povjesniar
pridjevnim:
-aak: dugaak
-aki: zagrebaki
-ian: alergian, nostalgian
-iast: bjeliast, plaviast
-iki: biciklistki, turistki
glagolskim:
-ait: prednjait
prilonim
-ake: naglavake, naopake
h) u slavenskim patronimima i prezimenima sa zavretkom -i:
Lav Nikolajevi Tolstoj, Oton upani
i) u nekim kajkavskim zemljopisnim imenima: Bedekovina,
Globoec, pikovina, Zaretje, Pantovak.
Napomena
Zbog potvrenost u uporabi obaju likova moe se pisat:
Budinina (u skladu s mjesnimizgovorom) i Budinina (u
skladu sa standardnojezinomnormom), Ferenica i Ferenica,
Medveak i Medveak, Peenica i Peenica, Vugrinak i
Vugrinak, Konjina i Konjina. Neka se kajkavska zemljopisna
imena uobiajilo pisat s : Budinak, Nedelie, Trakoan, Veliko
Trgovie.
Odnosni pridjev od zemljopisnoga imena Baka glasi baanski.
Glas
Glas nalazi se:
a) u nekim rijeima: elav, ud, gae, ki, lea, maeha,
meava, mo, no, obeat, odjea, pe, pomo, srea,
tsua, voe; elavac, udljiv, kerin, maehin, moan, noni,
obeanje, tsuit, vonjak
b) u glagolskome prilogu sadanjem: piui, pjevajui, pleui,
plivajui, radei, smijui se
GLASOVI
Pojedinani glasovi
Glas
Glas nalazi se:
a) u nekim rijeima: bava, aa, gr, jeam, klju, lopo,
maka, rije, u; bavar, grevit, jemeni, maji, rjenik, uni
b) u svim anglizmima: arter, ek, ip, sendvi; arterski
c) u svim talijanizmima: kapuino, violonelo, embalo
d) u mnogim drugim posuenicama: orba, ardak, amac,
arapa, pono
e) prema c i k u osnovi rijei:
u oblicima imenica mukoga roda: ovjek ovjee; stric
strie, strievi, strievima; suradnik suradnie; zec zee,
zeevi, zeevima
u komparatvu i superlatvu pridjeva i priloga: jak jai,
najjai; prijek prei, najprei; jako jae, najjae; prijeko
pree, najpree
u oblicima (prezentu, imperatvu, aoristu, imperfektu i
glagolskome pridjevu trpnom) glagola: bacit baen; klicat
kliem, klie, klie, kliemo, kliete; pei (osnova pek-)
peem, pee, pee, peemo, peete; peah, peae, peasmo,
peaste, peahu; peen; povui (osnova povuk-) povue;
stjecat stjei, stjeimo, stjeite; vikat vii, viimo, viite;
uvui (osnova uvuk-) uvuen
f) prema c i k u tvorbenoj osnovi rijei:
Karlovac karlovaki, Karlovanin; konac konani; novac
novani, novi; stric striev; zubac zupanik; bobica
bobiast; bolnica bolniar, bolniki; djevojica djevojiin;
kuharica kuhariin; djeca djeurlija
ovjek ovjeanstvo, ovjeji; momak momaki,
momad, momi, momina, zamomit se; oblak oblaan,
oblai, oblait se; otok otoje; pijesak pjeanik, pjeara;
sanduk sandui, sanduina; buka buan, buit; djevojka
djevoje, djevojin; genetka genetar, genetki; majka
majin; ruka ruica, ruetna, runi; gorak gorina,
zagorit; jak jaina, jaat; pei (osnova pek-) peenje; sjei
(osnova sjek-) sjea; tui (osnova tuk-) tunjava
Napomena
Iznimke su lijee i trijee prema lijeska i trijeska te pljeem,
pritemi stemprema pljeskat, pritskat i stskat.
g) u sufksima:
imeninim:
-a: nosa, osigura
-aa: udavaa, brezovaa
-aina: deraina, sprdaina
c) prema t u osnovi rijei:
u instrumentalu imenica enskoga roda: mladost
mladou, smrt smru
u komparatvu i superlatvu pridjeva i priloga: ljut ljui,
najljui; ut ui, najui; ljuto ljue, najljue
u oblicima (prezentu, imperatvu, imperfektu,
glagolskome pridjevu trpnome) glagola: kretat kreem,
kree, kree, kreemo, kreete, kreu; pratit praah,
praae, praasmo, praaste, praahu; preutjet
preuen; skratit skraen; aptat apem, ape,
ape, apemo, apete, apu; api, apimo, apite
d) prema t i u tvorbenoj osnovi rijei:
list lie; brat braa; pamtit pamenje; cvijet
cvijee; kost kourina, koat, koica
sme smekast
e) u infnitvu glagola na -i: lei, pei, pobjei, rei, sti
f) u sufksima:
imeninim:
-a: gola
-aa: mokraa
-aica: spavaica, oraica, kopaica
Napomena
Razlikuje se:
spavaica haljina za spavanje i spavaica ena koja spava
oraica sprava za oranje; zemlja koja se ore i oraica ena koja ore
kopaica sprava za kopanje i kopaica ena koja kopa.
-ba: zelemba
-i: golupi, rupi
-da: crvenda, srnda
-ii: gospodii
-i: mravi, gradi, brat, plemi, mladi, slabi, ljut, sladi,
sljepi
-oa: istoa, hladnoa
pridjevnim:
-ai: plivai, ivai, pletai, jedai
-ei: pilei, purei, junei
-eiv: moleiv
prilonim:
-o: jedno, neko
g) u prezimenima sa zavretkom -i ili -i: Ani, Habdeli,
Jambrei, Markovi, Mihanovi
h) u nekim zemljopisnim imenima: Desini, Dragani, Oki,
Zaprei i izvedenicama od th imena: desiniki, draganiki,
okiki, zapreiki
i) u pridjevu baanski.
Glas d
Glas d nalazi se:
a) u turcizmima: damija, dep, dezva, dihad, fereda,
hoda; depni, hodin
b) u anglizmima: brid, dem, demper, dentlmen, dip,
dokej, dungla; dentlmenski, dokejski
c) ispred b:
prema osnovnome : jednait jednadba; naruit
narudba; svjedoit svjedodba
prema osnovnome c: promicat promidba
d) u rijeima tvorenim sufksom -dija: bundija, buregdija,
evabdija, galamdija.
Glas
Glas nalazi se:
a) u nekim rijeima: aneo, ak, akon, avao, on, umbir,
urica, uve, hra, laa, Maarska, smu; aneoski,
anelak, aneli, avolica, avolski, hrav, maarski
b) u talijanizmima: enovski, enovljanin
c) prema d u osnovi rijei:
u oblicima imenica: glad glau
u komparatvu i superlatvu pridjeva: lud lui, najlui;
mlad mlai, najmlai
u oblicima glagola (u prezentu, imperatvu, imperfektu,
glagolskome pridjevu trpnom): glodat gloem, gloe,
gloe, gloemo, gloete, glou; gloi, gloite; oslobodit
osloboen; prebrodit prebroen; zaledit zaleen;
udjet uah
d) u oblicima glagola ui, proi, nai itd.: ui uem, ue,
ue, uemo, uete, uu; ui, uite; uoh, ue, ue, uosmo,
uoste, uoe
e) u tvorenicama prema d u tvorbenoj osnovi rijei: brdo
branin; grozd groe, zaledit zaleivat; utedjet
uteevina; grad predgrae; rod roak.
Glas j
Izmeu dvaju samoglasnika glas j izgovara se i pie:
a) u osnovi rijei izmeu samoglasnika, u oblicima th rijei i u
tvorenicama od th rijei:
i-a: Azija (Azije, Aziji..., azijski), gladijator, socijalist,
materijalizam, stevija (stevije, steviji..., stevijin)
Napomena
Rije prianjat pie se bez umetnutoga j.
i-e: dijeta, higijena, principijelan, orijent, pijetet
i-i: ijit
i-u: milijun, pijun, radijus
b) u imperatvu: nalij, pij, smij se, dobij, razbij
c) izmeu e i a na kraju posuenica: epopeja, ideja, matneja,
livreja, ureja, apneja, draeja, orhideja
HRVATSKI PRAVOPIS 8 HRVATSKI PRAVOPIS 9
d) iza i i e na kraju nekih posuenica: ajntajnij, kirij, kliej,
komunikej, raderfordij
e) u sklonidbi i tvorbi posvojnih pridjeva od rijei koje
zavravaju glasom ili skupinom glasova:
-i, bez obzira na to je li rije o:
posuenicama: alibi alibija, alibiju...; bonsai
bonsaija, bonsaiju...; taksi taksija, taksiju...; reiki
reikija, reikiju...; iri irija, iriju...
stranim rijeima (bez obzira na to kako se zavrni glas i
biljei): celebrity celebrityja, celebrityju..., celebrityjev;
fengui fenguija, fenguiju...
hrvatskim imenima i nadimcima: Miki Mikija,
Mikiju..., Mikijev; Toni Tonija, Toniju..., Tonijev
stranim imenima (bez obzira na to kako se zavrni
glas i biljei): Atlee Atleeja, Atleeju..., Atleejev; Camus
Camusja, Camusju..., Camusjev; Chelsea Chelseaja,
Chelseaju..., Chelseajev; Denis [Deni] Denisja, Denisju...,
Denisjev; Dubai Dubaija, Dubaiju...; Eddie Eddieja,
Eddieju..., Eddiejev; Ii Iija, Iiju..., Iijev; Kennedy
Kennedyja, Kennedyju..., Kennedyjev; Sakai Sakaija,
Sakaiju..., Sakaijev; Verdi Verdija, Verdiju..., Verdijev
Napomena
Ime Nagy [na] ne zavrava glasomi. Stoga se oblici imena Nagy
piu bez j izmeu osnove i nastavka: G Nagya, D Nagyu..., a posvojni
je pridjev Nagyev.
-io, bez obzira na to je li rije o:
posuenicama: radio radija, radiju...; studio studija,
studiju...; trio trija, triju
stranim rijeima: portolio portolija, portoliju
imenima: Antonio Antonija, Antoniju..., Antonijev;
Mario Marija, Mariju..., Marijev; Tokio Tokija, Tokiju...
Napomena
Ime Boccaccio [bokao] ne zavrava skupinomglasova io. I je znak
da se ispred njega ita nepanik te se izmeu toga nepanika i
nastavka ne ostvaruje glas j. Stoga se oblici imena Boccaccio piu
bez j izmeu osnove i nastavka: Boccaccia, Boccacciu..., a posvojni
je pridjev Boccacciov. Isto vrijedi i za imena tpa Giorgio [oro],
Giorgia, Sergio [sero], Sergia te imenice adagio, adagia; solfeggio,
solfeggia itd.
-ia, bez obzira na to je li rije o:
stranim imenima: Maria Marije, Mariji..., Marijin;
Mia Mije, Miji..., Mijin; Nokia Nokije, Nokiji..., Nokijin;
Virginia Virginije, Virginiji..., Virginijin
stranim rijeima: pizzeria pizzerije, pizzeriji...
Napomena
Imena Brescia [brea], Foggia [foa], Perugia [perua] ne zavravaju
skupinomglasova ia. I je znak da se ispred njega ita nepanik te
se izmeu toga nepanika i nastavka ne ostvaruje glas j. Stoga se
oblici th imena piu bez j izmeu osnove i nastavka: Brescie, Foggie,
Perugie, Brescii, Foggii, Perugii. Ime Gaia ita se [gaja], tj. i se ita
kao j, pa se u sklonidbi i posvojnome pridjevu ne umee j: Gaie, Gaii,
Gaiin.
f) u sklonidbi i u tvorbi posvojnih pridjeva od pokrata na:
-i: FOI FOI-ja, FOI-ju..., FOI-jev
-io: AUDIO AUDIO-ja, D AUDIO-ju..., AUDIO-jev
-ia: CIA CIA-je, CIA-ji..., CIA-jin.
Izmeu dvaju samoglasnika glas j ne izgovara se i ne pie:
a) u rijeima u kojima je o nastao od l: bio, inio, dioba, hto
(ali htjela), mio, volio (ali voljela), elio (ali eljela)
b) izmeu samoglasnika i i o u posuenicama: sociologija,
patriot, violina, kamion, avion
c) u stranim sloenicama s di-: diamin, diarhija (drugo su rijei
s dija-: dijabetar, dijafragma, dijalekt)
d) u sklonidbi i u tvorbi posvojnih pridjeva od imena na:
-ea: Andrea Andree, Andrei..., Andrein; Dorotea Dorotee,
Dorotei..., Dorotein; Ikea Ikee, Ikei..., Ikein; Lea Lee, Lei...,
Lein; Matea Matee, Matei..., Matein; Tea Tee, Tei..., Tein
-eo: Cameo Camea, Cameu..., Cameov; Mateo Matea,
Mateu..., Mateov, Teo Tea, Teu..., Teov
e) u sklonidbi i u tvorbi posvojnih pridjeva od pokrata na:
-ea: IAEA IAEA-a, IAEA-u..., IAEA-ov
-eo: UNEO UNEO-a, UNEO-u..., UNEO-ov.
Glasovi u dodiru
Glasovi se pri dodiru s drugim glasovima u govoru katkad
mijenjaju ili ispadaju. Te se promjene katkad biljee u pismu.
Jednaenje po zvunost
S obzirom na to ttraju li pri izgovoru glasnice, suglasnici se
dijele na zvune i bezvune. U tablici su prikazani parovi
zvunih i bezvunih suglasnika:
zvuni b d g z d - - -
bezvuni p t k s c h f
Suglasnici razliit po zvunost zbog jednostavnost izgovora
jednae se u suglasnikim skupinama tako da se prvi suglasnik
mijenja u svoj par kako bi se izjednaio po zvunost s
drugim suglasnikom. U jednaenju po zvunost ne sudjeluju
zvonanici: m, n, nj, l, lj, j, v, r.
Jednaenje po zvunost provodi se:
a) ako se zajedno nau dva suglasnika od kojih je prvi
zvuni, a drugi bezvuni: beskofeinski (< bez + kofeinski),
bespravni (< bez + pravni), golupi (< golub + i), otpast
(< od + past), pothodnik (< pod + hodnik), potpalit (< pod
+ palit), prethodit (< pred + hodit), pretklijetka (< pred +
klijetka), pretkutnjak (< pred + kutnjak), pretpotopni (< pred +
potopni), pretprijamni (< pred + prijamni), pretprijava (< pred
+ prijava), pretpristupni (< pred + pristupni), ropstvo (< rob +
stvo)
b) u nekim stranim rijeima koje poinju s ab-, ob- i sub-:
apsolvent, apsces, apscisa, apsolut, apsolutst; opservacija,
opservatorij, opsesija, opskurnost, opstrukcija; supfebrilan,
supskripcija, supstandard, supstantv, supsttucija, supstrat
Napomena
Jednaenje po zvunost ne provodi se u rijeima stranoga podrijetla
koje poinju sa sub- iza kojega slijedi glas p i s ad-: subpapilaran,
subpolaran; adherencija, adhezija, adpozicija, adstrat.
c) ako se zajedno nau dva suglasnika od kojih je prvi
bezvuni, a drugi zvuni: narudba (< naru + ba), primjedba
(< primjet + ba), rendgen (rent + gen), svadba (< svat + ba),
svagdanji (< svak + danji), svjedodba (< svjedo + ba), zdruit
(< s + druit).
Napomena
Jednaenje po zvunost treba dosljedno biljeit i u sklonidbi imena
i tvorbi od imena, npr. Dabac Dapca, Dapev. Temeljni lik imena
pravopis ne propisuje, npr. Vlatko (Vlatka, Vlatku...; Vlatkov) i Vladko
(Vladka, Vladku...; Vladkov), Zupi i Zubi.
Jednaenje po zvunost ne biljei se:
a) kad je d ispred:
c: podcijenit, podcrtat
: odepit, oditat, podinit
: odurlikat
s: brodski, gradski, podsvijest, predsjednik, predstava,
predstavnik, sredstvo, srodstvo, sudski, sudstvo
: podivat
b) iza prefksa ispod- i iznad-: ispodprosjean, iznadprosjean
c) u rijeima stranoga podrijetla koje poinju s ad-:
adherencija, adhezija, adpozicija, adstrat
d) u rijeima stranoga podrijetla koje poinje sa sub- iza kojega
slijedi glas p: subpapilaran, subpolaran
e) u nekim rijeima stranoga podrijetla: bredpitovski, gangster,
Habsburgovci
f) u nekim zemljopisnim imenima: Josipdol, Kripolje
g) kad bi se izvedenica previe udaljila od osnovne rijei:
podtoka (a ne potoka ili potoka), uzetat se (a ne uetat
jer uetat ima drugo znaenje).
Jednaenje po mjestu tvorbe
Suglasnici razliit po mjestu tvorbe zbog jednostavnijega se
izgovora jednae u suglasnikim skupinama tako da se prvi
suglasnik skupine zamjenjuje suglasnikom koji je po mjestu
tvorbe jednak drugomu suglasniku skupine. Zubnousneni
suglasnik n ispred dvousnenoga suglasnika b prelazi u
dvousneni suglasnik m, a nenepani suglasnici s, z i h ispred
nepanih suglasnika , , , , d, , lj, nj, j prelaze u nepane
suglasnike i . U gornjemu retku tablice prikazani su glasovi
koji se mijenjaju, a u donjemu glasovi u koje se mijenjaju:
nenepani suglasnici s z h zubnousneni n
nepani suglasnici dvousneni m
Jednaenje po mjestu tvorbe biljei se:
a) kad se nenepani suglasnici s, z, h nau ispred nepanih
suglasnika , , , , d, , lj, nj, j: orai (orah + i),
snalaljiv (snalaz + ljiv)
Napomena
Jednaenje po mjestu tvorbe ne provodi se kad su s i z zavrni
suglasnici prefksa: izljubit, razljutt, sljubit se.
b) kad se n nae ispred b: bombon, init imbenik,
obrana obrambeni, prehrana prehrambeni, stan stambeni,
zelen zelemba.
Jednaenje po mjestu tvorbe ne biljei se:
a) ako suglasnikom n ispred p i b zavrava prefks ili prvi lan
sloenice: izvanbrodski izvanparnini
b) ako se suglasnik n ispred p ili b nalazi na granici dviju osnova:
crvenperka, jedanput, stranputca, vodenbuba, vodenbuha
c) u stranim rijeima koje su preuzete s n: nanbudo.
Ispadanje glasova

Ispadanje suglasnika
Do ispadanja suglasnika dolazi u nekim suglasnikim
skupinama.
Ne biljei se:
a) jedan suglasnik kad se dva ista suglasnika nau jedan do
drugoga: bez + zvuan > bezvuan, pred + dvor + je > predvorje
b) t ili d u skupinama stn, zdn u oblicima i izvedenicama od
domaih rijei: mastan masna masno masni; most mosni;
nudan nuna nuno nuni;
slastan slasna slasno slasni; vjerojatnost vjerojatnosni
Napomena
Kad imaju razlikovnu ulogu, t i d se biljee:
grozdni (< grozd) grozni (< grozan)
prstni (< prst) prsni (< prsa)
ustni (< usta) usni (< usna)
vrstni (< vrsta) vrsni (< vrstan)
T i d zadravaju se u pismu i u tvorenicama koje bi se previe udaljile
od tvorbene osnove: mot motni, a ne moni.
c) t ili d u izvedenicama osim posvojnih pridjeva i umanjenica
od imenica na -dak, -tak, -dac, -tac, -tka u kojima je
samoglasnik a nepostojani: pae (mlado od patke za razliku
od pate vokatv od patak), eluani
d) u oblicima imenice otac i izvedenicama od te imenice: otac
oca, ocu..., oev, oinski; praotac praoci, praoev.
HRVATSKI PRAVOPIS 10 HRVATSKI PRAVOPIS 11
Biljei se:
a) t ili d u skupinama stn, zdn u izvedenicama od stranih rijei:
aoristni, ametstni, azbestni, balastni, damastni, kontrastni,
protestni, tekstni, testni, tvistni
b) t ili d u oblicima imenica mukoga roda koje zavravaju na
-dak, -tak, -dac, -tac u kojima je samoglasnik a nepostojani:
bitak bitci, hitac hitci, jadac jadci, kutak kutci, letak
letci, listak listci, metak metci, mladac mladci,
patak patci, petak petci, svetak svetci, svitak svitci,
tetak tetci, vjetac vjetci, zadak zadci
predak predci, sudac sudci, svetac svetci
Napomena
Oblici imenica predak, sudac i svetac mogu se pisat i: preci, suci, sveci.
Babogredac Babogredci, curetak curetci,
dovratak dovratci, domorodac domorodci, jednogodac
jednogodci, konjovodac konjovodci, nacrtak nacrtci,
nadomjestak nadomjestci, naplatak naplatci,
oblutak oblutci, oevidac oevidci, osnutak osnutci,
otkidak otkidci, podbradak podbradci, predmetak
predmetci, pregradak pregradci, privitak privitci,
razgodak razgodci, trogodac trogodci, umetak umetci,
uradak uradci, zalistak zalistci, zabatak zabatci
desetak desetci, dobitak dobitci, dodatak dodatci,
dohodak dohodci, dovretak dovretci, gubitak gubitci,
imetak imetci, izuzetak izuzetci, izvadak izvadci,
napitak napitci, nedostatak nedostatci, ostatak ostatci,
otpadak otpadci, podatak podatci, probitak probitci,
svretak svretci, trenutak trenutci, uitak uitci,
zadatak zadatci, zgoditak zgoditci, eludac eludci
Napomena
U oblicima dvoslonih imenica mukoga roda koje zavravaju na -dak,
-tak, -dac, -tac u kojima je samoglasnik a nepostojani, d i t u pismu
se ne izostavljaju jer bi u sluaju njihova izostavljanja esto dolo do
isth oblika rijei razliita znaenja: peci prema petak i pei, reci prema
redak i rei, teci prema tetak i tei i do udaljavanja od temeljnoga
oblika. Ako se od dvoslonih rijei tvore prefksalne tvorenice, d i t
takoer se biljee, npr.: bitci i nebitci, kutci i zakutci.
Zbog sustavnost isto pravilo vrijedi i za vieslone imenice, pa se t i d
i u njima biljee.
Kod iznimno esth vieslonih rijei zbog tradicijskih se razloga i
estoe uporabe doputa i izostavljanje t i d: deseci, dobici, dodaci,
dohoci, dovreci, gubici, imeci, izuzeci, izvaci, napici, nedostaci, ostaci,
otpaci, podaci, probici, svreci, trenuci, uici, zadaci, zgodici te eluci.
Isto se pravilo odnosi i na izvedenice od th rijei, npr. preostatak
preostaci, zaostatak zaostaci.
Nain na koji se rije zapisuje ne utjee na izgovor rijei.

c) t u datvu i lokatvu imenica enskoga roda na -tka: bitci,
pripovijetci
Napomena
U datvu i lokatvu imenica enskoga roda na -tka esto su mogui
dvostruki oblici: bitci i bitki, pripovijetci i pripovijetki. Prednost se
daje nesibilariziranimoblicima bitki i pripovijetki.
d) t ili d u umanjenicama imenica na -tka, -tak, -dak, -tac, -dac:
imeti, krletica, motica, pripovjetica, trenuti, uradi
e) t ili d u posvojnim pridjevima imenica na -tka, -tak, -dak,
-tac, -dac: Babogredev, mladev, sudev, svetev.
Napomena
Posvojni pridjevi od imenica sudac i svetac mogu se pisat i: suev i
sveev.
f) j u superlatvu pridjeva kojima komparatv poinje glasom j:
najjai, najjednostavniji
g) jedan suglasnik kad se dva ista suglasnika nau jedan
do drugoga u nekim tvorenicama: dvadesetreina,
hiperrealistan, izvannastavni, naddravni, nuzzarada,
poddijalekt, preddunini.
Ispadanje samoglasnika
Ako se u rijei nau dva ista samoglasnika, ne dolazi do
ispadanja: Bilbao Bilbaa, crnook, kakao kakaa, kooperacija,
koordinacija, vakuum.
Ako bi se tri ista samoglasnika trebala pisat zaredom, piu se
samo dva: Joensuu Joensuuu > Joensuu, Yahoo Yahooov >
Yahoov.
Dvoglasnik ie
Ako je dvoglasnik ie dug, pie se ije: bijel, dijete, krijesnica,
lijek, lijep, mijeat, mijealica, mlijeko, mlijeni, obavijestt,
odijelo, osmijeh, prijeglas, prijelaz, prijepis, prijevara,
podsmijeh, procijep, rije, slijev, snijeg, stjenka, svijet, tjek,
tjekom, Tijelovo.
Napomena
U nekimrijetkimsluajevima pie se je iako je dvoglasnik ie dug, npr.
mjest (G mn.), premjetat, vjernost, zdjel (G mn.).
Ako je dvoglasnik ie kratak, pie se je: bljesak, bljeskat, cvjetni,
cvjetnjak, djed, izgorjet, pjev, razumjet, smjer, rjenik, savjet,
sljedei (pridjev), smjeko, snjeni, svjetlo (imenica), vjesnik.
U oblicima rijei i pri tvorbi rijei katkad dolazi do kraenja ili
duljenja dvoglasnika.
Kraenje dvoglasnika
Dvoglasnik se uvijek krat:
a) u nesvrenim glagolima na -ivat i -avat: dodijelit
dodjeljivat, pobijedit pobjeivat, upotrijebit
upotrebljavat
b) u komparatvu i superlatvu pridjeva i priloga: bijel bjelji/
bjeliji, najbjelji/najbjeliji, bijelo bjelje/bjelije, najbjelje/
najbjelije; lijep ljepi, najljepi; svijetao svjetliji, najsvjetliji
c) u imenicama enskoga roda s proirenom osnovom u
genitvu mnoine: dvocijevka dvocjevaka, pripovijetka
pripovjedaka
d) u sloenicama u kojima se dvoglasnik nalazi ispred naglaska:
bljedocrven, svjetlout, zvjerokradica.
Kad se krat, dvoglasnik se zamjenjuje s je ili e. Dvoglasnik
koji se krat zamjenjuje se s je ako se ispred njega ne nalazi
pokriveni r, tj. r kojemu prethodi suglasnik iza kojega nije
morfemska granica.
Napomena
Pisanje je ili e iza pokrivenoga r nije u pravome smislu pravopisni
problemjer do dvostrukost dolazi u izgovoru. Onaj tko pie
bezgrean, grean, grenica, grenik trebao bi te rijei tako i
izgovarat, a onaj tko pie bezgrjean, grjean, grjenica, grjenik
trebao bi te rijei tako izgovarat.
Do kraenja dolazi:
a) u tvorbi: zvijer zvjerad; rije rjenik; rijeka rjeica;
cvijet cvjet (ali: kolijevka kolijevica), ozlijedit ozljeda;
lijevat ljeva; plijenit pljenidba; lijep ljepukast; vijest
vjesnik
b) u dugoj mnoini imenica koje nemaju dugouzlazni
naglasak u genitvu jednine (N cvijt, G cvijta, N mn.
cvj tovi, pridjev cvjetni): bregovi/brjegovi, crepovi/crjepovi,
grehovi/grjehovi, kresovi/krjesovi, ljerovi, ljesovi, ljevovi,
sljevovi, smjehovi, snjegovi, vjekovi, vresovi/vrjesovi,
drebovi/drjebovi.
Pokriveni je r glas r kojemu prethodi suglasnik iza kojega
nije morfemska granica i iza kojega se nalazi kratak refeks
dvoglasnika ie (e ili je).
Iza pokrivenoga r pie se e (a ne je):
a) u rijeima koje pripadaju tvorbenomu gnijezdu ovih rijei:
brijeg: breuljak, bregovit
brijest: brest, brestovina
crijep: crepi, crepar
drijemat: dremljiv, dremuckat
grijeh: greka, pogreka
krijepit: krepak, krepost, okrepljivat, okrepa
naprijed: napredak, naprednost, napredovat, naprednjaki
prijek: napreac, preica, opreka, prepreka, zapreka
privrijedit: privreda, privredni, privrednik
strijela: strelica, streljatvo, strelja, streljivo
trijebit: istrebljenje, istrebljivat
trijeska: treica
upotrijebit: upotreba, upotrebljiv, upotrebljivost,
zloupotreba
vrijedit: povreivat, povreda, uvreda, vredniji, vrednovanje
drijeb: drebat
Napomena
Zbog potvrenost u uporabi moe se pisat i grjeka, krjepost,
pogrjeka, strjelica i vrjedniji.
b) u oblicima i tvorenicama od:
vrijeme: vremena; vremenski, poluvremena, nevremena
drijebe: drebeta; drebica.
Iza pokrivenoga r moe se pisat i e i je:
a) u oblicima jednoslonih imenica mukoga roda koje nemaju
dugouzlazni naglasak u genitvu jednine: brijeg bregovi i
brjegovi, crijep crepovi i crjepovi, grijeh grehovi i grjehovi,
krijes kresovi i krjesovi, vrijes vresovi i vrjesovi, drijeb
drebovi i drjebovi
b) u tvorenicama od rijei:
grijeh: bezgrean i bezgrjean, grean i grjean, grenica i
grjenica, grenik i grjenik
Napomena
U navedenimtvorenicama od rijei grijeh doputa se pisanje
obaju likova s je jer likovi s je pripadaju religijsko-moralnomu
kontekstu i u njemu su est.
sprijeit: spreavat i sprjeavat, spreavanje i
sprjeavanje
unaprijedit: unapreivat i unaprjeivat, unapreenje i
unaprjeenje.
Iza r izgovara se i pie je u rijei ogrjev.
Napomena
Nije rije o pokrivenome r, pa se uva skupina rj:
u prefksalnimizvedenicama na granici s prefksom: odrjeenje,
razrjeivanje, razrjeiva, razrjeavat, razrjeiv osimrijei izreka i
uzreica.
kad se ispred skupine rje nalazi samoglasnik: gorjet, korjeni,
korjenit, porjeje, starjet
kad se skupina rje nalazi na poetku rijei: rjeica, rjeina, rjeit,
rjeitost, rjekat se, rjenik, rjei, rjeavat, rjeenje.
Dvoglasnik se ne krat i ne zamjenjuje s je ili e u dugoj mnoini
imenica koje imaju dugouzlazni naglasak u genitvu jednine (N
brijst, G brijsta, N mn. brijstovi): brijestovi, dijelovi, drijenovi,
lijekovi, tjekovi, trijemovi.
Duljenje dvoglasnika
Dvoglasnik se najee dulji:
a) u oblicima glagola sjei i glagola izvedenih od glagola sjei:
posjei posijeem, sjei sijeem
b) u nesvrenim glagolima (prema svrenima): dogorjet
dogorijevat, dospjet dospijevat, izletjet izlijetat, izlit
izlijevat, lei lijegat, odoljet odolijevat, razumjet
razumijevat, zastarjet zastarijevat.
Napomena
Glagoli koji u osnovi imaju rijei mjesto, mjera, sjest i sjena nikad
se ne piu s ije: izmjerit, mjerit, namjestt, namjetat, odmjerit,
premjerit, smjestt, smjetat, zamjerit, zamjerat, zamjerit se,
zamjerat se, sjedat, presjedat, presjest, nasjest.
HRVATSKI PRAVOPIS 12 HRVATSKI PRAVOPIS 13
Oblak, Zlatan Stpii Gibonni, Marija Juri Zagorka,
Ivana Vrdoljak Vanna
Vincent van Gogh, Markantun de Dominis, Charles
de Gaulle, Ferdinand de Saussure, Herbert von Karajan,
Pedro Caldern de la Barca, Leonardo da Vinci,
Robert de Niro; Ardelio Della Bella, Vitorio De Sica,
Mac McDonald, Leonardo DiCaprio,
Jean-Claude Van Damme
Napomena
Velikimse poetnimslovompie lan kad se na poetku reenice
navodi prezime s lanom: Da Vinci je renesansni slikar., De Niro
mi je najdrai glumac.
Na poetku bibliografskoga ili leksikografskoga lanka lan se pie
izvorno:
de Saussure, Ferdinand
Della Bella, Ardelio.
elina Lady (Margaret Thatcher), Svetac Svega Svijeta
(sv. Antun Padovanski), Boja Ruka (Maradona), Bi
Boji (Atla), Otac Hrvatske Knjievnost (Marko Maruli),
Otac Domovine (Ante Starevi), Hrvatski Slavuj (Milka
Trnina), Snjena Kraljica (Janica Kosteli), udo od Djeteta
(Wolfgang Amadeus Mozart), aka sa Srednjaka (eljko
Mavrovi)
Napomena
Velikimse poetnimslovompiu sve rijei u vierjenim
perifraznimimenima ako uz njih ne stoji ime osobe na koju
se perifraza odnosi: Ocu Domovine podignut je spomenik u
Zagrebu., ali: Ante Starevi je otac domovine., Ant Stareviu,
ocu domovine, podignut je spomenik u Zagrebu.
c) imena bogova, njihova perifrazna imena te imena
drugih vrhovnih religijskih osoba, boanstava i saveza
boanskih osoba osim prijedloga i veznika: Bog, Otac,
Spasitelj, Gospod, Tvorac, Svemogui, Stvoritelj,
Svevinji, Gospodin, Jaganjac Boji, Trojstvo, Presveto
Trojstvo, Sveto Trojstvo (Otac, Sin i Duh Svet), Isus
Krist, Otkupitelj, Sveta Obitelj, Majka Boja, Gospa
od Svetoga Ruarija, Kraljica Svete Krunice, Gospa
Lurdska, Gospa Trsatska, Bogorodica, Blaena Djevica
Marija, Sveta Marija, Alah, Muhamed, Merjem, iva,
Jahve, Buda, Dalaj Lama XIV./etrnaest (Tenzin
Gyatso)
Napomena
Velikimse poetnimslovompiu rijei kojima se oznauju vani
kranski ili katoliki simboli: Muka Isusova, Muka Gospodnja,
Srce Isusovo, Srce Marijino.
Malimse poetnimslovompie rije koja nije sastavni dio
imena, nego oznauje religijske osobe, svetce, anele: prorok
Jeremija, poslanik Muhamed, aneo Gabrijel, arkaneo Rafael,
svet Franjo Asiki, svet Ante, sveta Anastazija
.
Veliko poetno slovo
Velikim se poetnim slovom piu:
prva rije u reenici i u navodu
imena
rijei iz potovanja i poast.
Napomena
Kad postoji dvojba o tome treba li to pisat velikimili malim
poetnimslovom, bolje je upotrijebit malo poetno slovo u
skladu s naelomda se rijei, osimonih koje su obuhvaene
pravilomo velikome poetnomslovu, u hrvatskome jeziku piu
malimpoetnimslovom.
Prva rije u reenici i u navodu
Velikim se poetnim slovom pie:
a) prva rije u reenici i u navodu:
Danas je vedar dan. Ona je izvrsna uenica.
Marko je rekao: Donesi mi tu knjigu.
Napomena
Malimse poetnimslovompie nastavak navoda u upravnome
govoru kad se navod razdvoji reeninimdijelomkoji mu ne
pripada:
Profesore, upitao je uenik, nije li sat ve zavrio?
Malimse poetnimslovompie prva rije u novome retku iza
pozdrava ili obraanja u vokatvu kad se iza njega nalazi zarez:
Potovani gospodine,
na Va upit odgovaramo...
b) kratca na poetku reenice: Dr. sc. kratca je za doktor
znanost., Itd. je kratca za i tako dalje.
Imena
Osobna imena, prezimena i nadimci
Velikim se poetnim slovom piu:
a) sva jednorjena osobna imena, prezimena i nadimci:
Ana, Matja, Ema, Katarina, Ivan, Antunovi, Brezak,
Kovaec, Goga, ac, ut
b) sve rijei u vierjenim osobnim imenima, prezimenima,
nadimcima i perifraznim imenima osim odnosne zamjenice,
prijedloga, veznika i lana ako se izvorno pie malim
poetnim slovom:
Petar Kreimir, Juraj Dalmatnac, Adolfo Veber
Tkalevi, Miroslav Krlea, Bla Juraj Trogiranin, Janko
Poli Kamov, Marin Dri Vidra, Nikola ubi Zrinski, Karlo
Veliki, Aleksandar Veliki, Sulejman Prvi Velianstveni,
Karlo Debeli (Karlo Trei), Ivan Grozni (Ivan etvrt),
Rikard Lavljeg Srca (Rikard Trei), Vincent iz Kastva, Tales
iz Mileta, Ivan bez Zemlje, Bik koji Sjedi, Ludi Konj, Crveni
VELIKO I MALO POETNO SLOVO
d) imena mitolokih likova i nadnaravnih bia, boanstava,
bogova i boica: Afrodita, Minerva, Dijana, Hera, Zeus,
Perun, Posejdon, Veles, Svarog, Odin, Perunika, Voloska,
Oziris, Amon Ra, Meduza (gorgona), Kelena (harpija), Sizif,
Kerber, Tantal, Zeleni Juraj, Malik Tintlini, Kiklop, Lamija,
Feniks, Pegaz.
Imena ivotnja
Velikim se poetnim slovom piu imena ivotnja: Lajka
(pas), Bunda (pas), Reks (pas), Bambi (lane), Garonja (bik),
Brundo (medvjed), Sivko (magarac), Tugomil (magarac),
Maja (pelica), Nemo (riba), Bukefal (konj), Lassie (pas),
Rocinante (kobila), Winnie Pooh (medvjedi), Babe
(prai).
Zemljopisna imena
Velikim se poetnim slovom piu jednorjena zemljopisna
imena i sve rijei vierjenih zemljopisnih imena osim
prijedloga i veznika u:
a) imenima kontnenata: Europa, Azija, Sjeverna Amerika,
Juna Amerika, Afrika, Australija, Antarktka
b) imenima drava i njihovim ustaljenim skraenim
likovima: Republika Hrvatska, Hrvatska, Veliko Vojvodstvo
Luksemburg, Luksemburg, Ujedinjeno Kraljevstvo
Velike Britanije i Sjeverne Irske, Vatkanski Grad, Drava
Vatkanskoga Grada, Vatkan, Kneevina Monako, Monako,
Svet Vincent i Grenadini, Svet Kristofor i Nevis, Sjedinjene
Amerike Drave, Amerika, Kraljevina vedska, vedska,
Kanada, Ujedinjena Republika Tanzanija, Tanzanija, Katar
c) imenima povijesnih drava i njihovih dravotvornih
sastavnica: Banovina Hrvatska, Istono Rimsko Carstvo,
Hrvatsko-Ugarsko Kraljevstvo, Zapadno Rimsko Carstvo,
Habsburka Monarhija, Austro-Ugarska Monarhija,
Dubrovaka Republika, Osmansko Carstvo, Bizantsko
Carstvo, Mletaka Republika, Kraljevina Jugoslavija,
Socijalistka Federatvna Republika Jugoslavija, Savez
Sovjetskih Socijalistkih Republika, Nezavisna Drava
Hrvatska, Socijalistka Republika Hrvatska
Napomena
Velikimse poetnimslovompiu imena povijesnih
samoupravnih podruja i vojnih meudravnih saveza: Labinska
republika, Parika komuna, Kruevska republika, Saveznici (ali
saveznike sile), Osovina Rim Berlin (ali sile Osovine), Antanta,
Mala antanta, Liga naroda.
d) imenima naseljenih hrvatskih i izvornih ili prilagoenih
stranih imena gradova, mjesta, sela, zaselaka: Osijek,
Zagreb, Rijeka, Split, Crikvenica, Slavonski Brod, Beli
Manastr, Stari Grad, Baka, Tisno, Kula Atlagia, Pariz,
Madrid, New York, Santago de Chile, Ciudad de Mxico,
Veli I, Dugi Rat, Mali Loinj, Velika Mlaka, Krapinske
Toplice, Krivi Put, Biograd na Moru, Brest pod Ukom, Blato
na Cetni, Sveta Marija na Krasu, Svet Martn na Muri,
aini kod Novigrada, Svet Juraj u Trnju, Severin na Kupi,
Svet Martn pod Okiem, Novigrad Podravski, Baranjsko
Petrovo Selo, Liki Osik
e) perifraznim imenima naseljenih mjesta, drava ili
kontnenata: Stari Kontnent (Europa), Lijepa Naa
(Hrvatska), Velika Jabuka (New York), Venecija Sjevera
(Amsterdam), Grad Svjetlost (Pariz), Vjeni Grad (Rim),
Sveta Stolica (Vatkan), Zemlja Tisuu Jezera (Finska), Zeleni
Otok (Irska), Zemlja Izlazeega Sunca (Japan).
Napomena
Velikimse poetnimslovompiu sve rijei u vierjenim
perifraznimimenima ako uz njih ne stoji ime naseljenoga mjesta,
drave ili kontnenta na koji se perifraza odnosi: Zaruila samse
u Gradu Svjetlost., ali: Pariz je grad svjetlost., U Parizu, gradu
svjetlost, proveo samnajljepe dane.
Velikimse poetnimslovompie prva rije perifraznoga imena
kojimje obuhvaeno vie gradova, zemalja, kontnenata i slino:
Stari svijet (Europa, Azija i Afrika), Novi svijet (Sjeverna Amerika,
Juna Amerika i Australija), Trei svijet (nerazvijene zemlje),
Azijski tgrovi (azijski gradovi ili drave u usponu).
Velikim se poetnim slovom piu jednorjena imena te prva
rije i rije koja je i sama ime ili posvojni pridjev izveden od
imena u vierjenim imenima:
a) gospodarskih i politkih naddravnih zajednica: Europska
unija, Zajednica nezavisnih drava
b) zemljopisnih podruja i pokrajina i njihovih ustaljenih
skraenih imena: Dalmacija, Istra, Lika, Gorski kotar,
Hrvatsko zagorje, Zagorje, Prigorje, Slavonija, Baranja,
Dalmatnska zagora, Zagora, Hrvatsko primorje, Primorje,
Podunavlje, Ravni kotari, Imotska krajina, Cetnska krajina,
Rijeka dubrovaka, upa dubrovaka, Posavina, Podravina,
Kordun, Lika, Banovina, Bosanska Posavina, Prekomurje,
Oceanija, Bliski istok, Daleki istok, Srednji istok, Indijski
potkontnent, Azurna obala, Sredozemlje, Mediteran
c) gradskih etvrt i dijelova naseljenih mjesta: Plavo
polje (Slavonski Brod), Mali Pariz (Slavonski Brod), Zamet
(Rijeka), Gornji Zamet (Rijeka), Industrijska etvrt (Osijek),
Donji grad (Osijek), Savski gaj (Zagreb), Gornji grad
(Zagreb), Novi Zagreb, Dubrava (Zagreb), Ploe iza Grada
(Dubrovnik), Ravne njive (Split), Juno naselje (Samobor),
Stari grad (Dubrovnik i Rijeka)
d) ulica, ulinih odvojaka, prilaza, prolaza, stuba, trgova,
parkova i slino: Ulica Ivana Lenca, Stenjeveka ulica,
Ulica Ivane Brli-Maurani, Ulica Hrvatskog sokola,
Ulica svetog Mateja, Ulica kardinala Franje Kuharia,
Ulica jasena, Ulica Baanske ploe, Ulica Zlatarova
zlata, Ulica Gupeve lipe, Ulica ire Truhelke, Ulica grada
Mainza, Ulica egrta Hlapia, Ulica enoine Branke,
Ulica grada Gualda Tadina, Ulica Republike Austrije,
HRVATSKI PRAVOPIS 14 HRVATSKI PRAVOPIS 15
laguna (turistko naselje), Babin kuk (turistko naselje),
Duga uvala (turistko naselje).
Napomena
Malimse poetnimslovompie rije koja poblie odreuje
zemljopisno ime, ali nije njegov sastavni dio: rijeka Drava, otok
Cres, poluotok Peljeac, jezero Konanica, potok Bliznec, uma
Ceranski lugovi, lovite Zdenaki gaj, pilja Veternica, plaa Veli
al, rt Lokvica, svjetonik Veli Rat, svjetonik Svet Ivan na puini.
Malimse poetnimslovompiu pridjevi koji etniki, gospodarski
ili politki odreuju zemljopisno ime: istona Europa, zapadna
Europa, istok (istoni narodi), zapad (zapadni narodi), zapadna
Slavonija, srednji Jadran, juni Jadran, hrvatsko Podunavlje,
srednja Dalmacija, gornja Posavina, donje Meimurje.
Malimse poetnimslovompiu zemljopisni, politki,
gospodarski ili upravni nazivi koji imaju ope znaenje: eurozona,
eurotrite, engenski prostor, teritorijalne vode, pogranino
podruje, zateni ekoloko-ribolovni pojas.

Imena stanovnika
Velikim se poetnim slovom piu imena stanovnika
kontnenata, naroda, etnikih skupina, drava, naseljenih
mjesta, pokrajina, regija, planeta: Australac, Azijka, Europljanin,
Juni Slaveni, Zapadni Slaveni, Istoni Slaveni, Luiki Srbi,
Afroamerikanka, Angloamerikanac, Hrvatca, Novozelananin,
Korejac, Belgijac, Talijan
,
Talijanka, Skandinavka, idov,
Austrijanac, Indijka, Indijanka, Eskim, Japanka, Rijeanka,
Splianin, Opatjac, Londonac/Londonanin, Zagorka, Prigorac,
Podravka, Lianin, Istranin, Marsovac, Zemljanin.
Napomena
Malimse poetnimslovompiu imena stanovnika naseljenih
mjesta, drava, kontnenata, planeta, pokrajina, regija, naroda,
etnikih skupina i slino s prefksomne-: neeuropljanin,
nesplianin, netalijan, nehrvat, neslovenka.
Malimse poetnimslovompie rije koja samo zemljopisno
odreuje ime naroda, a nije njegov sastavni dio: gradianski
Hrvat, bokeljski Hrvat, moliki Hrvat, vojvoanski Hrvat.
Ostala imena
Velikim se poetnim slovom piu jednorjena imena te prva
rije i rije koja je i sama ime ili posvojni pridjev izveden od
imena u vierjenim imenima:
a) vjerskih i crkvenih zajednica i organizacija i njihovih
ustaljenih skraenih imena: Katolika crkva, Srpska
pravoslavna crkva, Evangelika crkva, Crkva, upa svete
Anastazije, upa svetoga Martna, upni ured Duha
Svetoga, upni ured Kraljice Svete Krunice, idovska opina
Dubrovnik, Islamska zajednica Rijeka, Provincijalat sestara
Drube sluavki Maloga Isusa, Provincijalat franjevaca
treoredaca glagoljaa, Franjevaka provincija Presvetoga
Otkupitelja, Samostan male brae (u Dubrovniku)
b) bogomolja bez rijei crkva, kapelica, katedrala, bazilika,
prvostolnica: Svet Franjo Asiki, Srce Isusovo, Svet
kri, Svet Marko Krievanin, Gospa od Zdravlja, Sveta
Anastazija
Aleja Seljake bune, Aleja tine, Alibunarski odvojak,
Slavonska avenija, Avenija Dubrava, Avenija grada
Dubrovnika, Nova cesta, Savska cesta, Selska cesta,
Dugi dol, Babiev prilaz, Prilaz baruna Filipovia, Put
Rudine, Put k Mlinu, Ozaljska ulica, Vrapanska ulica,
Fallerovo etalite, Odvojak Gjure Szabe, Prolaz sestara
Bakovi, Trg bana Josipa Jelaia, Trg brae Maurania,
Trg svetoga Marka, Svaiev trg, Trg kralja Petra
Kreimira IV., Trg Francuske Republike, Park prijateljstva,
Park domovinske zahvalnost, Stube biskupa Duha,
Zakmardijeve stube
Napomena
Velikimse poetnimslovompiu i ustaljena kolokvijalna imena
ulica, trgova i parkova: Tomislavac, tros, Cvjetni trg, Zrinjevac,
Tkala, Kegli, Britanac (Zagreb); ardin, Riva (Split), Stradun
(Dubrovnik), Cirkul (Crikvenica), Alej (Senj).
Malimse poetnimslovompie rije koja poblie odreuje ime
ulice ili parka, a nije slubeni dio imena: park Zrinjevac, park
Ribnjak, park-uma Marjan, park-uma Maksimir.
e) oceana, mora, rijeka, jezera, potoka, slapova, ritova:
Tihi ocean, Sjeverno ledeno more, Jadransko more, Drava,
Dunav, Krka, Po, Volga, Visla, Temza, Sena, Guadalquivir,
Plitvika jezera, Vransko jezero, Peruko jezero, enevsko
jezero, Bainska jezera, Gradna, Roki slap, Skradinski buk,
Kopaki rit, Veliko blato
f) planina, brda, gora, planinskih vrhova: Stara planina /
Balkansko gorje, Mala Kapela, Velika Paklenica, Dinarsko
gorje, Samoborsko gorje, umberako gorje, umberak,
Sveta Gera, Banska kosa / Bansko brdo, Stjenjak, Ural,
Tibet, Himalaja, Julijske Alpe, Triglav, Vidova gora,
Transilvanijske Alpe, Karpat, Juni Karpat, Istoni Karpat,
Sjeverne vapnenake Alpe
g) ostalih zemljopisnih lokaliteta, npr. polova, otoja,
otoka, poluotoka, prolaza, tjesnaca, grebena, rtova, kanala,
uvala, zatona, zaljeva, nizina, kotlina, pilja, uma, lovita,
katastarskih estca, njiva, plaa, nacionalnih parkova,
parkova prirode, turistkih naselja:
Juni pol, Sjeverni pol, Arktk
Dugi otok, Elaftski otoci, Istra, Apeninski poluotok,
Pirenejski poluotok, Skandinavski poluotok
Gibraltarski tjesnac, Beringov prolaz, Veliki koraljni
greben (u Australiji), Rt dobre nade, Karnac rat
Bakarski zaljev, Peljeki kanal, Limski kanal,
Malostonski zaljev
Panonska nizina, Poeka kotlina
Lukina jama, Grgosova pilja, Otoke ume, Vrbanjske
ume, Begova njiva, Sinjsko polje, Krbavsko polje,
Arnjevo polje (na Dugome otoku), Zavonjine njive (na
Dugome otoku)
Nacionalni park Brijuni, Nacionalni park Sjeverni
Velebit, Park prirode Biokovo, Park prirode Lonjsko polje
Vela punta, Rajska plaa (na Rabu), Punta kria (plaa
pokraj Rovinja), Crni molo (plaa pokraj Ike), Plava

Napomena
Nazivi bogomolja, mjesta u kojima se obavlja bogosluje, koji
sadravaju rije crkva, kapelica, katedrala, bazilika, prvostolnica,
hram, damija, sinagoga piu se malimpoetnimslovomosim
rijei koje su i same ime ili posvojni pridjev izveden od imena:
crkva svetoga Franje Asikoga, crkva Gospe od Zdravlja, crkva
svetoga kria, crkva hrvatskih muenika, crkva svetoga spasa,
kapelica svetoga Jakova, bazilika svetoga Petra u Rimu, bazilika
Svetoga groba u Jeruzalemu, katedrala svetoga Stjepana /
zagrebaka katedrala / prvostolnica, zagrebaka damija, hram
Preobraenja Gospodnjega, dubrovaka sinagoga, Begova
damija, damija Esme sultanije, Alipaina damija.
c) planeta, zvijea, nebeskih tjela i zvjezdanih sustava:
Zemlja, Merkur, Venera, Uran, Neptun, Jupiter, Mars,
Sunce, Mjesec, Sjevernjaa / Polarna zvijezda, Bik, Lav,
Ovan, Strijelac, Jarac, korpion, Vodenjak
,
Mlijena staza
/ Mlijeni put, Mali medvjed, Veliki medvjed, Velika kola,
Mala kola, Berenikina kosa, Veliki pas

Napomena
Malimse poetnimslovompiu opi nazivi astronomskih pojava,
nebeskih tjela i sustava: veliki prasak, zvijezda, zvijee, satelit,
sunce, mjesec, planet, galaktka.
d) dravnih praznika, vjerskih blagdana i spomendana:
Badnjak, Boi, Bajram, Ramazanski Bajram, Kurban-
Bajram, Ro haana, Jom kipur, Hanuka, Sukot,
Tijelovo, Cvjetnica / Cvjetna nedjelja, Veliki tjedan, Dan
planeta Zemlje, Velika Gospa, Svi svet, Sveta tri kralja,
Meunarodni praznik rada / Prvi svibnja, Dan dravnost,
Dan antfaistke borbe, Dan pobjede i domovinske
zahvalnost, Nova godina, Svjetski dan nepuenja,
Meunarodni dan pismenost, Meunarodni dan ena,
Meunarodni dan materinskoga jezika, Valentnovo
Napomena
Malimse poetnimslovompie naziv praznikoga i blagdanskoga
razdoblja: advent, korizma, uskrsno vrijeme, boini blagdani.

e) ustanova, organizacija i tjela, udruga, tvornica, dravnih
i javnih sluba, banaka, knjinica, kola, vrta, trgovakih
sredita, tvrtka, ugostteljskih, turistkih i drugih objekata
te njihovi dijelovi: Hrvatski sabor, Vlada Republike
Hrvatske, Ured predsjednika Republike Hrvatske, Vrhovni
sud Republike Hrvatske, Hrvatska vojska, upanijsko
vijee Primorsko-goranske upanije, Ministarstvo kulture,
Ministarstvo hrvatskih branitelja, Meunarodni sud za
ljudska prava, Ujedinjeni narodi, Policijska postaja Dugo
Selo, Policijska uprava vukovarsko-srijemska, Hrvatski zavod
za javno zdravstvo, Hrvatska narodna banka, Kliniko-
bolniki centar Rebro, Luka kapetanija, Turistka zajednica
grada Cresa, Matni ured Varadin, Sveuilite Josipa
Jurja Strossmayera, Insttut za hrvatski jezik i jezikoslovlje,
Hrvatsko floloko drutvo, Matca hrvatska, Osnovna
kola Bogumila Tonija, Prva rijeka hrvatska gimnazija,
Djeji vrt Vedri dani, Hrvatsko narodno kazalite Ivana
plemenitog Zajca, Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog,
Etnografski muzej, Muzej antkog stakla, Knjinica Tina
Ujevia, Knjinice grada Zagreba, Loinjska plovidba, Zrana
luka Zemunik, Dvorana Gripe, Gimnastki klub Hrvatski
sokol, Luka Ploe, Hotel Antunovi, Radio Sljeme, Udruga
za zattu ivotnja Patronas Sisak, Legija stranaca, Fakultet
prometnih znanost Sveuilita u Zagrebu, Odjel za hrvatski
standardni jezik Insttuta za hrvatski jezik i jezikoslovlje,
Odsjek za kroatstku Filozofskoga fakulteta Sveuilita u
Zagrebu, Upravni odjel za fnancije u Poglavarstvu Grada
Osijeka, Zavod za teorijsku fziku Insttuta Ruer Bokovi,
Velika dvorana Vatroslava Lisinskog
Napomena
Malimse poetnimslovompie rije koja poblie odreuje ime,
a nije slubeni dio imena: hotel Westn, osiguravajue drutvo
Croata osiguranje, tvornica okolade Zveevo, kola skijanja ut
maak, udruga Franak, udruga Prijatelji ivotnja, tvornica slatkia
Kra, brodogradilite Uljanik, groblje Mirogoj.
Velikimse poetnimslovompiu skraena imena ustanova kad je
njihovo puno ime prethodno navedeno: Otao samu Akademiju
(Hrvatsku akademiju znanost i umjetnost)., Do umirovljenja je
radila u Insttutu (Insttut za hrvatski jezik i jezikoslovlje).
Ta se imena piu velikimpoetnimslovomi iza posvojnoga pridjeva
ili pokazne zamjenice: naa Knjinica, ovaj Zavod, njihov Odjel.
Malimse poetnimslovompiu opisni nazivi imena javnih
ustanova: zagrebako sveuilite umjesto Sveuilite u Zagrebu,
osjeko sveuilite umjesto Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku,
zagrebaki aerodromumjesto Zrana luka Zagreb, velki sabor
umjesto Narodna skuptna za Wales.
f) upanija i administratvno-upravnih jedinica: Krapinsko-
zagorska upanija, Grad Zagreb, Meimurska upanija,
Osjeko-baranjska upanija, Dubrovako-neretvanska
upanija, Opina Brezniki Hum, Opina Sveta Jana, Opina
upa dubrovaka, Poreko-pulska biskupija, Zadarska
nadbiskupija

Napomena
Treba razlikovat Grad kao sastavni dio imena upanije ili jedinica
lokalne samouprave, Grad Zagreb, Grad Virovitca, Gradsko
poglavarstvo Grada Rijeke, i grad kao opu imenicu, Dan grada
Zadra, podruje grada Opatje, Muzej grada Zagreba.

g) umjetnikih, kulturnih i drutvenih skupina: Gorgona,
Zagrebaka kola animiranog flma, Zero (slikari), Zemlja,
Biafra, Novi kvadrat, Glumaka druina Histrion, Hladno
pivo, Prljavo kazalite, Zlatni dukat
h) kulturnih, umjetnikih, politkih, znanstvenih i drugih
drutvenih priredaba, skupova, kongresa, simpozija,
dogaanja, festvala, sportskih natjecanja, tribina i
slino: Meunarodni kongres novih tehnologija, Svjetski
kongres stomatologa, Susret ribara Hrvatske obrtnike
komore, Goranovo proljee, Knjievni petak, Zagrebaki
lingvistki krug, Rijeki floloki dani, Meunarodni kongres
o podvodnoj arheologiji, Meunarodni djeji festval,
Meunarodna smotra folklora, Dubrovake ljetne igre,
Melodije Istre i Kvarnera, Olimpijske igre, Zimske olimpijske
igre
HRVATSKI PRAVOPIS 16 HRVATSKI PRAVOPIS 17
Napomena
Malimse poetnimslovompie rije koja poblie odreuje ime
dogaaja, a nije slubeni dio imena: slalomska utrka Snjena
kraljica, malonogometni turnir Kutja ibica, humanitarna
akcija Pali gore.
i) dogaaja iza rednoga broja kojim se oznauje redoslijed
dogaaja kad redni broj nije slubeni dio imena: 8./osmi
Meunarodni kongres slavista, 4./etvrt Hrvatski sintaktki
dani, 52. / pedeset drugi Festval zabavne glazbe Split, 30./
tridesete Olimpijske igre

Napomena
Malimse poetnimslovompie rije koja slijedi iza rednoga
broja kad je redni broj slubeni dio imena osimako nije ime.
Redni se broj tada najee pie rijeju, ali se moe pisat i
brojem: Drugi/2./II. vatkanski koncil, Drugi/2./II. svjetski rat,
Prva internacionala, Druga internacionala, Pet/5./V. hrvatski
slavistki kongres.
j) revolucija, ratova, bitaka, buna i slino: Tridesetogodinji
rat, Domovinski rat, Stogodinji rat, Prvi svjetski rat, Drugi
svjetski rat, Bartolomejska no, Francuska revolucija, Dan
D, Bitka za Vukovar, Bljesak, Oluja, Oktobarska revolucija,
Mohaka bitka / Bitka na Mohakome polju, Ilindenski
ustanak, Zaljevski rat / Pustnjska oluja, Seljaka buna
k) slubenih tekstova, dokumenata, zakona, propisa,
odredaba, pravilnika, uredaba, sporazuma, povelja
i slino: Zakon o radu, Carinski zakon, Uredba o
Carinskom zakonu, Pravilnik o ocjenjivanju, Poslovnik
Hrvatskoga sabora, Statut Sveuilita u Zagrebu, Ustav
Republike Hrvatske, Prijedlog izmjena i dopuna Zakona
o znanstvenoj djelatnost i visokom obrazovanju,
Naputak o pojednostavnjenju zajednikoga provoznog
postupka u zranom prometu, Beki knjievni dogovor,
Novosadski dogovor, Karlovaki mir, Povelja Ujedinjenih
naroda, Atlantska povelja, Deklaracija o nazivu i poloaju
hrvatskoga knjievnog jezika, Dejtonski sporazum,
Bolonjska deklaracija, engenski sporazum
Napomena
Malimse poetnimslovompie naziv dokumenta prije nego
to postane slubenim: Sabor raspravlja o novome zakonu o
radu., Primili smo Prijedlog novoga zakona o radu., Pripremljen
je Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama
Kaznenoga zakona.
Velikimse poetnimslovomu slubenimpravno-
administratvnimtekstovima pie skraeno ime dokumenta
kad je u tekstu ve navedeno njegovo puno ime: Ustav, Statut,
Pravilnik, Deklaracija, Sporazum, Poslovnik.

l) slubenih tjela, povjerenstava, predsjednitava,
odbora, vijea i slino: Komisija za odnose s vjerskim
zajednicama, Predsjednitvo Udruge gradova,
Upravni odbor Fonda hrvatskih branitelja,
Znanstveno vijee Insttuta za hrvatski jezik i
jezikoslovlje, Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih
manjina, Agencija za odgoj i obrazovanje, Komisija
za vrijednosne papire, Komisija za speleologiju
Hrvatskoga planinarskog saveza
Napomena
Velikimse poetnimslovomu administratvnimtekstovima
pie skraeno ime tjela kad je u tekstu ve navedeno njegovo
puno ime: Povjerenstvo, Odbor, Komisija.
m) nagrada, ordenja, odlikovanja, priznanja i slino: Red
Danice hrvatske s likom Marka Marulia, Velered kraljice
Jelene s lentom i Danicom, Orden kralja Tomislava,
Domovinska kolajna, Orden hrvatskoga kria, Spomenica
Domovinskog rata, Nagrada hrvatskoga glumita, Plaketa
grada Zagreba, Goranov vijenac, Zlatna igla, Zlatna arena,
Velika srebrna arena, Zlatna prica
n) javnih graevina, umjetnikih, povijesnih i kulturnih
znamenitost, spomenika i lokaliteta: Krki most,
Most mladost, Dubrovake gradske zidine, Stari grad
Dubovac, Trsatska gradina, Griki top, Baanska ploa,
Oltar domovine, Svet grob, Zid plaa, Tvrava sv. Nikole,
Tvrava Nehaj, Kineski zid, Berlinski zid, Popov toranj,
Muzej Marton, Arheoloki muzej u Zagrebu, Pomorski i
povijesni muzej u Rijeci, Umjetniki paviljon, Novi dvori,
Dvor Trakoan
Napomena
Malimse poetnimslovompie rije koja poblie odreuje
vrstu graevine ili lokaliteta, a nije sastavni dio imena: tvrava
ubievac, arheoloko nalazite Vuedol, osjeka Tvra, dvorac
Beanec.
o) prometnica, tunela, cesta, graninih prijelaza, pruga
i slino te njihova ustaljena kolokvijalna imena: Svet
Rok, Mala Kapela, Uka, Rupa, Slavonika, Dalmatna,
Jozefna, Karolina, Jadranska magistrala, Istarski ipsilon,
Transsibirska eljeznika pruga
Napomena
Malimse poetnimslovompie rije autocesta, izlaz, ulaz,
vor, granini prijelaz, odmorite, tunel, linija, let i slino
ako nije dio slubenoga imena: izlaz Zagreb jug, ulaz Rijeka
centar, vor Osijek istok, tunel Mala Kapela, odmorite Jeevo,
autocesta Zagreb Karlovac, let Zagreb Frankfurt, granini
prijelaz Dubrava Kriovljanska, brodska linija Zadar Ugljan,
eljeznika linija Osijek Vinkovci.
p) asopisa, novina, umjetnikih djela: Novi list, Slobodna
Dalmacija, Glas Slavonije, Glas Koncila, Jutarnji list,
Veernji list, Moj vrt; Zlatarovo zlato, U oekivanju
Godota, Pod starim krovovima, Hrvatski bog Mars;
avo u selu, Peta simfonija, Balada za Adelinu, Za Elizu;
Povratak Batmana, Gospodar prstenova, Kako je poeo
rat na mom otoku, Maka na vruem limenom krovu;
Autoportret bez brade, Suncokret, Zvjezdana no, Stablo
u snijegu

Napomena
Velikimse poetnimslovompiu i naslovi, podnaslovi, naslovi
poglavlja i potpoglavlja u knjigama, asopisima, novinama,
zbornicima, brourama i slino: Nives Opai, Reci mi to kratko i
jasno: Hrvatski za normalne ljude, Zagreb, 2009.
Izmeu naslova i podnaslova u takvimse vrstama zapisa mogu
pisat i zarez, toka ili crtca.
r) raunalnih programa, mrenih baza i stranica i slino
osim poetne kratce ili oznake koja se kao zateni znak
pie malim poetnim slovom: Word, Excel, Windows,
e-Matca, e-Hrvatska, e-Knjinica
s) robnih marka i modela: Cedevita, Coca-Cola, Ribar,
Babi, Zlatan otok, Vegeta, okolino, Lego, Barbie, Gillete,
Kalodont, Jamnica, Knauf, Digitron, Plivadon, Ventolin,
Andol, Aspirin, Voltaren, Persen, Sumamed, Mercedes,
Toyota, Renault, Opel Corsa, Honda Civic, Alfa Romeo,
Citron, Fiat, Ford Focus, koda Fabia, Nokia Lumia,
Samsung Galaxy

Napomena
Malimse poetnimslovompie naziv vrste lijeka prema funkciji
ili kemijskome sastavu: analgetk, paracetamol, diuretk,
citostatk, kortkosteroid, anthistaminik, antdepresiv.
Malimse poetnimslovompiu poopeni i kolokvijalni nazivi
zatenih robnih marka: Kupi mi ilete., Igramse barbikama.,
Oprat u zube kalodontom., Stavio samknauf u sobu., Djeca se
igraju legicama. Tako se piu i sljedee rijei: agsice, borosane,
starke, levisice, startasice, kroksice, borolete, marte.
Nazivi robnih marka bez naziva modela koji se uklapaju u
fonoloki sustav hrvatskoga standardnog jezika bez pravopisne
prilagodbe mogu se u opimkontekstma pisat i malimpoetnim
slovom: Vozimmercedes., Imamdva fata., Sudarili su se audi i
ford.
Nazivi u kojima se pravopisna prilagodba nije uobiajila piu se
izvorno:
VozimHyundai., Sudarili su se Toyota i Dacia.
Kad se u istoj reenici ili u istome tekstu pojave imena robnih
marka od kojih bi se jedni pisali po jednome, a drugi po drugome
naelu, piu se velikimpoetnimslovomi izvorno:
Sudarili su se Toyota i Fiat., VozimMercedes i Bentley.
Malimse poetnimslovompiu nadimci i poopeni nazivi vozila:
srebrna strijela (Mercedesov bolid), gener (predsjednika
Mercedes-Benzova S-klasa), fo, folcika, buba, spaek, stojadin,
peglica.

t) nastavnih kolegija, kolskih i studijskih predmeta u
dokumentma: Osnove sociologije, Rimsko pravo, Element
arhitektonskog projektranja, Matematka, Povijest,
Hrvatski jezik, Povijest politkih ideja, Tjelesni odgoj

Napomena
Malimse poetnimslovomu opimkontekstma mogu pisat
nazivi nastavnih kolegija, kolskih i studijskih predmeta: Imam
pet iz hrvatskoga., Sutra odgovaramo povijest., Na tjelesnome
smo pobijedili u graniaru.
Malimse poetnimslovompiu opi nazivi studij,
poslijediplomski studij i slino: poslijediplomski specijalistki
studij Financijsko pravo trgovakih drutava, dvogodinji
poslijediplomski znanstveni studij Pomorsko pravo i pravo
mora; poslijediplomski specijalistki studij Medicinsko pravo.
u) prva rije latnskoga naziva biljke i ivotnje: Calendula
ofcinalis (neven), Cricetus cricetus (hrak), Daucus carota
(mrkva), Fragaria vesca (umska jagoda), Lumbricus
terrestris (kina glista)
v) imena sportskih klubova: NK Slaven Belupo, GNK Dinamo,
HNK Hajduk, HNK Cibalia Vinkovci, Calcio Catania, Lazio,
Manchester United, FC Barcelona, West Bromwich Albion,
Queens Park Rangers, Real Madrid, Juventus, Panatnaikos

Napomena
Velikimse poetnimslovompiu jednorjeni nadimci te prva
rije i rije koja je i sama ime u vierjenimnadimcima klubova
i sportskih momadi: Stara dama (Juventus), Blues (Chelsea),
Elf (njemaka nogometna reprezentacija), Vukovi (Cibona),
Zagrebaki plavi / Plavi / Modri (Dinamo), Majstor s mora
(Hajduk), Crveni vragovi (Manchester United), Vatreni (hrvatska
nogometna reprezentacija), Medvjedi (Medveak), ut (Split).
z) oznake poetnoga tona u nazivu durske ljestvice: A-dur, Cis-dur.
Posvojni pridjevi izvedeni od imena
Velikim se poetnim slovom piu posvojni pridjevi na -ov/-
ev/-in od osobnih imena, prezimena, nadimaka i ostalih
imena: tefin, Gorankin, Miliin, Joziev, Lanin, Kristanov,
Mijin, Gibonnijev, Turgenjevljev, Mercalli-Cancani-Siebergov,
Babi-Finka-Moguev, Tresi-Paviiev, Poli-Kamovljev,
Brli-Mauranikin; acov, Isusov, Gospodinov, Gospin,
Bambijev, Zemljin, Sunev; Plivin, Podravkin, Inin, Coca-Colin,
McDonaldsov, Intersparov, Lidlov, Facebookov, Twiterov,
Googleov, Dinersov, Dinamov, Arsenalov, Toyotn, kodin.
Rijei iz potovanja i poast
Velikim se poetnim slovom iz potovanja i poast piu:
a) osobna i posvojna zamjenica za 2. lice jednine (Ti, Tvoj,
Tebi) i za 2. lice mnoine (Vi, Va, Vama) kad se u pisanome
tekstu obraamo pojedincu: Ugodan vikend Vama i
Vaima!, Sretan Boi eli Ti Maja!

Napomena
Malimse poetnimslovompie osobna i posvojna zamjenica
za 2. lice mnoine kad se u pisanome tekstu obraamo skupini
osoba ili kad se ne obraamo konkretnomu pojedincu: Dragi
gost, elimo vamugodan boravak u naemhotelu!, Potovani,
molimo vas da prije upotrebe proitate upute!, Potovani
roditelji, pozivamo vas na roditeljski sastanak.
b) nazivi vrhovnih poglavara koji dolaze samostalno,
bez imena: Predsjednik, Kralj, Kraljica, Papa, Svet Otac,
Ekscelencija, Uzoritost, Velianstvo. Velikim se poetnim
slovom piu i posvojni pridjevi izvedeni od th naziva:
Predsjednikov govor, Kraljiin jubilej, Papin blagoslov.

Napomena
Posvojne zamjenice uz rijei iz poast piu se velikimpoetnim
slovom: Njezino Visoanstvo, Njegova Visost, Vaa Uzoritost,
Vaa Ekscelencija.
HRVATSKI PRAVOPIS 18 HRVATSKI PRAVOPIS 19
Malo poetno slovo
Malim se poetnim slovom piu:
a) nazivi proizvoda, arheolokih predmeta i otkria, jela,
pasmina i sorta:
lepoglavska ipka, licitarsko srce, estnski kiobran,
rijeki mori
vuedolska golubica, zagrebaka mumija, rozetski
kamen, kumranski svitci
paki sir, rapska torta, samoborska kremnita, komika
pogaa, zagorski trukli, makarska torta / makarana,
urlice, tatarski bifek, tartarski umak, beki odrezak,
zagrebaki odrezak, varcvaldska torta / varcvaldica
istarski otrodlaki goni, dalmatnski pas / dalmatnac,
njemaki ovar, hrvatski tornjak, istarsko govedo /
bokarin, sivo dalmatnsko govedo, lika bua, hrvatski
posavac (konj), lika pramenka (ovca), dubrovaka
ruda (ovca), dinarska arena koza, turopoljska svinja /
turopoljac, zagorski puran, pazinski puran, koko hrvatca,
krievaka kukmica (koko), brodski prevrta (golub),
slavonski gaan, pudl/pudlica, doberman, jazavar,
naucer, buldog, bion, koker-panijel, au-au, malamut,
kavalir princa Charlesa, terijer Jacka Russella, perzijska
maka, sibirski haski, lipicanac
bermet, viljamovka, medica/medovaa, biska, traminac,
rizling, graevina, teran, malvazija, plavac mali, vrbnika
lahtna, zlatna vrbnika lahtna, akovaki rizling, iloka
graevina, babi, vranac, izabela, mukat, ampanjac
b) nazivi nastali od imena ili posvojni pridjevi izvedeni od
imena koji su postali strukovni nazivi:
boja estca, boja ovica, gospina trava, lijepa kata,
petrovo uho, smrdljivi martn
amper, tesla, volt


Napomena
Velikimse poetnimslovompiu imena u poslovicama,
frazemima i izrekama: Martn iz Zagreba, Martn u Zagreb,
Katca za sve, mila Gera, kotat koga kao svetoga Petra
kajgana, oti Bogu na istnu.
c) nazivi biljaka: neven, ljubica, ivanica, velebitska degenija
d) nazivi isprava: domovnica, krsni list, vjenani list, rodni
list, osobna iskaznica, putovnica, izvadak iz matne
knjige roenih, indeks, uenika knjiica, radna knjiica,
smrtovnica, pohvalnica, zahvalnica
e) nazivi uenja, struka i znanstvenih podruja: anatomija,
ftomedicina, strojarstvo, strojni element, pneumatka
i hidraulika, arheologija, kroatologija, kroatstka, opa
lingvistka, flologija, rudarstvo, strojarstvo, organska
kemija, anorganska kemija, indoeuropeistka, slavistka
f) neslubeni i kolokvijalni nazivi pripadnika ili sljedbenika
drutvenih organizacija, udruga, stranaka, skupina,
uenja, ideja i slino: dinamovac, zetovac (zaposlenik
ZET-a), hepovac (zaposlenik HEP-a), ferovac (student
FER-a), prava, sokratovac, informbiroovac, konarovac
(zaposlenik tvrtke Konar), goranovac (lan zbora Ivan
Goran Kovai), starevianac, radievac, velikohrvat,
sveslaven
g) kratce koje oznauju zvanje, zanimanje, ttulu i slino: dr.
sc., dipl. ing., prof., mr. sc., dipl. iur., dipl. oec., dr. med., dr.
med. spec., doc., red. prof., izv. prof.

Napomena
Malimse poetnimslovompiu kratce koje oznauju zvanje,
zanimanje, ttulu i slino u adresi, zaglavlju i potpisu na kraju
slubenoga teksta.
Kratce fakultetskih zvanja, zanimanja i ttula piu se iza
imena i prezimena i odvajaju se zarezom: Ivana Horvat,
prof. kemije; Ana Orekovi, dr. spec. obiteljske medicine; Ivan
Mari, dipl. iur. Kratce zvanja, zanimanja i ttula koje oznauju
vii akademski i sveuilini stupanj (dr. sc., mr. sc.) piu se
ispred imena i prezimena: dr. sc. Vladimir Peri. U praksi kod
osoba koje su nositelji znanstveno-nastavnoga zvanja esto se
znanstveno zvanje pie ispred imena, a fakultetsko zvanje iza
imena, takoer odvojeno zarezom: dr. sc. Ante Ant, red. prof.

h) nazivi slubenih dunost: predsjednik, predsjednica, kralj,
kraljica, papa, voditeljica slube, gradonaelnica, ravnatelj,
proelnik, premijer, ministar, upanica, ah, eik, emir

Napomena
U slubenimtekstovima naziv slubene dunost pie se ispred
imena: O tome je govorio voditelj Odjela za marketng Ivan Ivi.
Ispod potpisa na kraju slubenoga teksta u novome se retku
navodi slubena dunost:
dr. sc. Ivan Ivi
voditelj Odjela za marketng
Malimse poetnimslovompiu nazivi osoba koje se kao
strane pojavljuju u dokumentma (ugovorima, poslovnicima,
odredbama i zakonima): u daljnjemtekstu: kupac, prodava,
proizvoa, zaposlenik, zakupac, najamnik, ministar, direktor,
predsjednik, ravnatelj, menader, voditelj i slino.
i) nazivi pripadnika pojedinih rasa: crnac, bijelac/europeid,
azijat
j) nazivi razdoblja i povijesnih dogaaja koji nisu jasno
vremenski odreeni, religija, pokreta, umjetnikih,
drutvenih i znanstvenih smjerova, kola i reforma:
hrvatsko proljee, hrvatski narodni preporod,
hladni rat, prako proljee, holokaust, kriarski ratovi,
industrijska revolucija
budizam, hinduizam, islam, katolianstvo, kranstvo,
pravoslavlje, protestantzam
humanizam, socijalizam, kapitalizam, secesija,
nadrealizam, realizam, impresionizam, fovizam,
futurizam, pretpovijest, romantzam, renesansa, barok,
gotka, romanika, klasicizam, srednji vijek
zagrebaka/rijeka/zadarska floloka kola, moskovska
semantka kola, praka lingvistka kola, ozaljski krug
bolonjski proces
s) nazivi vjerskih slubenika, pripadnika vjere i pripadnika
vjerskih redova:
upnik, kardinal, biskup, papa, sveenik, akon,
apostol, protojerej, arhiakon, asna sestra, veleasni,
rabin, mufija, metropolit, mujezin, imam, dalaj lama
katolik, pravoslavac, protestant, musliman, idov,
budist, hinduist, baptst
franjevac, isusovac, karmelianka, trapist,
dominikanac, treoredac
Napomena
Malimse poetnimslovompiu pridjevi blaeni i svet i imenice
blaenik i svetac uz imena blaenika i svetaca: blaeni Alojzije
Stepinac, blaenik Nikola Taveli, blaena majka Terezija,
blaenica Marija od Propetoga Isusa Petkovi, svet Franjo Asiki,
svet Stjepan Prvomuenik, sveta Barbara, sveta Terezija Avilska.
t) nazivi vjerskih razdoblja, obreda i obiaja koji nisu
blagdani te opih vjerskih simbola i pojmova: korizma,
advent/doae, sudnji dan / posljednji sud, prva priest,
sveto krtenje, sveta potvrda / krizma, post, ramazan,
zornica, sveta misa, krini put, abat, bar micva, bat micva,
namaz, sabah, svet kri, svet kale, svet gral, sveta voda,
hostja, raspelo, krunica
u) oznake poetnoga tona u nazivu molske ljestvice: a-mol,
fs-mol
v) nereenini potpisi pod slikom: strujni val na ici, modeli
atoma, orgulje, gusjenica, ibis, hrast lunjak, hranidbeni
lanac, Perievi modeli zrakoplova
z) prva rije u novome retku pri okomitome nabrajanju ako
nije rije o imenu ili reeninome nabrajanju:
Osnovni su dijelovi poslovnoga pisma:
zaglavlje
adresa primatelja
mjesto i datum
predmet
sadraj
pozdrav
potpis.


Napomena
Pri okomitome nabrajanju novi se redak uvodi slovnomili
brojevnomoznakomte crtcomili kakvimposebnimznakom
(kruiem, kvadratemi slino), a na kraju redaka ne treba pisat
zarez ili toku sa zarezomako nije rije o reeninome nabrajanju.
Na kraju okomitoga nabrajanja pie se toka.
Velikimse poetnimslovompie prva rije u retku pri okomitome
nabrajanju cijelih reenica, a na kraju svake reenice pie se toka:
Dizala u zgradi moraju ispunjavat sljedee uvjete:
Na ulazu u kabinu dizala moraju bit ugraena vrata kabine.
U kabini dizala mora se nalazit pokaziva poloaja kabine.
k) nazivi znanstvenih i umjetnikih teorija, zakona, pouaka,
sustava i slino: teorija velikoga praska, teorija relatvnost,
periodni sustav elemenata, Pitagorin pouak, zakon
spojenih posuda, Grimmov zakon, pravilo desne strane,
meunarodni sustav mjernih jedinica, Jakubinski-Meyerovo
pravilo, Sapir-Whorfovahipoteza
l) nazivi dana u tjednu, mjeseci i godinjih doba: proljee,
ljeto, jesen, zima, ponedjeljak, nedjelja, etvrtak, sijeanj,
veljaa, oujak
m) nazivi povijesnih i geolokih razdoblja: prekambrij,
paleozoik, jura, kreda, mezozoik, kenozoik, ledeno doba,
kameno doba, bronano doba
n) odnosni pridjevi na -ski/-ki/-ki izvedeni od zemljopisnih
i osobnih imena:
zagrebaki, osjeki, slavonskobrodski, liki, panjolski,
junoameriki, sjevernoameriki
matoevski, krleijanski, ekspirovski, kamijevski,
elizabetnski, danteovski

Napomena
Malimse poetnimslovompiu nazivi zemljopisnih podruja
koja nisu ime, nego ih odnosni pridjev samo poblie odreuje:
rijeko priobalje, splitski akvatorij, dubrovaki arhipelag,
crnomorski slijev, crikveniko-vinodolska rivijera i slino.
o) nazivi mitolokih i religijskih mjesta i bia: pakao,
istlite, raj, had, podzemlje, gorgona, harpija, sirena,
nimfa, sfnga, vampir, valkira, zmaj, duh
p) nazivi horoskopskih znakova: ovan, bik, blizanci, rak,
lav, djevica, vaga, korpion, jarac, strijelac, vodenjak, ribe;
svinja, pas, pijetao, majmun, koza, konj, zmija, zmaj, zec,
tgar, bivol, takor (kineski horoskop)
r) nazivi bogomolja, mjesta u kojima se obavlja
bogosluje, koji sadravaju rije crkva, kapelica,
katedrala, bazilika, prvostolnica, hram, damija,
sinagoga: crkva svetoga Franje Asikoga, crkva Gospe
od Zdravlja, crkva svetoga kria, crkva hrvatskih
muenika, crkva svetoga spasa, kapelica svetoga Jakova,
bazilika svetoga Petra u Rimu, bazilika Svetoga groba u
Jeruzalemu, katedrala svetoga Stjepana / zagrebaka
katedrala / prvostolnica, zagrebaka damija, hram
Preobraenja Gospodnjega, dubrovaka sinagoga,
Begova damija, damija Esme sultanije, Alipaina
damija
Napomena
Ti se nazivi piu malimpoetnimslovomjer bogomolje nemaju
imena, nego su nekomu ili neemu posveene.
Velikimse poetnimslovompiu nazivi bogomolja bez rijei
crkva, kapelica, katedrala, bazilika, prvostolnica jer u njima
dolazi do poimenjenja: Svet Franjo Asiki, Srce Isusovo,
Svet kri, Svet Marko Krievanin, Gospa od Zdravlja, Sveta
Anastazija.
HRVATSKI PRAVOPIS 20 HRVATSKI PRAVOPIS 21
Rije je ono to se nalazi izmeu dviju bjelina. Neke se rijei
piu sa spojnicom. Pritom svaka sastavnica ima svoj naglasak,
a prva se ne sklanja.
Imenice
Jednorjenice
Kao jedna rije piu se dvije sastavnice koje oznauju jedan
pojam i imaju jedan naglasak:
a) povezane spojnikom -o-: bjelokost, brodogradnja,
crvenokoac, etverokatnica, desetogodinjica, jugoistok,
krvotok, lovostaj, pravobranitelj, ravnodnevica, romanopisac,
sjeverozapad, strahovlada, umobolnica, vjerouitelj,
vlakovoa, zubobolja
b) nastale srastanjem:
ampersat, animirdama, bubamara, etvrtzavrnica,
uvarkua, duhankesa, imendan, ispiutura, kaiprst,
lunapark, maloprodaja, nalivpero, Oena, pazikua,
poslijepodne, prijepodne, razbibriga, spomendan, tuibaba,
vadiep, vodenbuha, vodenkonj, vizitkarta, zelengora
Biograd, Dobroselo, Dugopolje, Josipdol, Starigrad
(Paklenica) (ali Stari Grad na Hvaru), Susedgrad, arengrad,
Tomislavgrad
c) nastale srastanjem i sufksacijom:
angkajekovac (od ang Kaj ek), kimilsungovac (od Kim
Il Sung), vangogovac (od Van Gogh)
Honkonanin (prema Hong Kong), Njujoranin (prema
New York), Sanmarinka (prema San Marino), rilananka
(prema ri Lanka)
d) nastale slaganjem i sufksacijom:
crvenokoac, etverokatnica, dugopruga, krovopokriva,
miolovka
Babogredac (prema Babina Greda), Crnogorac
(prema Crna Gora), Donjolapanka (prema Donji Lapac),
Dugoreanin (prema Duga Resa), Junoamerikanka
(prema Juna Amerika), Starograanin (prema Stari Grad),
Svetojanac (prema Sveta Jana), Velikogorianka (prema
Velika Gorica)
e) nastale dodavanjem hrvatskoga ili stranoga prefksa ili
prefksoida:
beskunik, dopredsjednik, doruak, ispodprosjean,
meukat, meuvrijeme, nadripisarstvo, nadumar,
nazoviumjetnina, nuzzarada, podstanar, pomajka,
polubog, pooim, pradjed, prapovijest, protuudar, suautor,
velesajam, zabatak
nebrat, neovjek, nedjelo, nehrvat, nesrea
Podstrana, Podsused, Supetar, Zagvozd
aeromehanika, agrokemija, anaerob, antkomunist,
autobiograf, automotosavez, autoservis, brutoproizvod,
diskoglazba, diskoklub, ekovrt, ekstrazarada,
enogastroponuda, eurozona, fotomontaa, hidrogeologija,
infotelefon, kinopredstava, klimaoprema, klimaureaj,
kontraadmiral, krimipria, kvazipolitar, megagraevina,
mikroekonomija, nanotehnologija, nekroplankton,
netoiznos, neuroznanost, pornoglumac, promomaterijal,
radioemisija, stereoureaj, supersila, taksimetar,
tarateina, ultrazvuk, viceprvak, videoprojekcija, iroraun
Latnoamerikanac (prema Latnska Amerika).
Vierjenice
Kao dvije rijei piu se:
a) dvije imenice koje oznauju jedan pojam, imaju dva
naglaska i obje se sklanjaju: brod dizalica, ovjek zvijer, drava
pristupnica, grad drava, kamen temeljac, kamion cisterna,
kasica prasica, loptca hopsica, lijenica specijalistca, misao
vodilja, novinar pripravnik, pismo bomba, ptca pjevica, sestra
milosrdnica, sila tea, voda tekuica
b) nesklonjivi pridjev i imenica: be odijelo, bof roba, fer
postupak, gala veer, karo suknja, krem juha, maksi veliina,
mat premaz, mini suknja, metalik karoserija, pepita uzorak,
portabl televizor, roza kiobran, seksi odjea

Napomena
Nesklonjivi se pridjevi od prefksoida razlikuju po tome to mogu
bit dio imenskoga predikata, npr. Odijelo je be., Premaz je mat.,
Suknja je mini., Televizor je portabl.

c) pokrata i imenica: ABS konice, ACI marina, ADSL prikljuak,
DNK analiza, ECTS bodovi, GMO proizvod, GSM operater, IP
adresa, IT industrija, KV radnik, LCD televizor, LED arulja, LP
ploa, NBA liga, PC konfguracija, PEN klub, PET ambalaa,
POS ureaj, PR agencija, PVC stolarija, REM faza, SF roman,
SIM kartca, SOS telefon, TDI motor, TFT zaslon, THC test,
TV pretplata, UKV prijamnik, USB memorija, UV zrake, VHS
kaseta, VIP loa, VGA kamera, WC koljka, WTA lista

Napomena
U svezama koje se sastoje od pokrate i imenice pokrata je u
atributnoj slubi i ne sklanja se.

d) nesklonjive kratce don i fra ispred vlasttoga imena: don
Frane Buli, fra Ivan Franjo Juki.
SASTAVLJENO I
NESASTAVLJENO PISANJE
stupnjevanje, a svaka ima svoj naglasak:
aica-dvije, dan-dva, godina-dvije, korak-dva, metar-dva,
mjesec-dva, rije-dvije, sat-dva, tsuu-dvije

Napomena
Izmeu dviju sastavnica, od kojih je baremjedna vierjena, a
izriu neodreenost ili stupnjevanje, umjesto spojnice pie se
crtca: pola sata sat, sat sat i pol, godina i pol dvije.

Pridjevi
Jednorjenice
Kao jedna rije piu se dvije sastavnice koje oznauju jedan
pojam i imaju jedan naglasak:
a) povezane spojnikom -o-:
fzikokemijski, imovinskopravni, javnobiljeniki,
molikohrvatski, politkoekonomski, popularnoznanstveni,
povijesnojezini, znanstvenofantastni,
znanstvenoistraivaki

Napomena
Neki od th pridjeva piu se i sa spojnicom, ali tada imaju drukije
znaenje. Fizikokemijski se odnosi na fziku kemiju, a fziko-
kemijski na fziku i kemiju. Politkoekonomski se odnosi na
politku ekonomiju, a politko-ekonomski na politku i ekonomiju.

brakorazvodni, crnook, danononi, dobroudan, dvokrevetni,
gluhonijem, gluhoslijep, jednodnevni, mrzovoljan, niskopodni,
petogodinji, prvorazredan, prvosvibanjski, pukokolski,
punoljetan, samonikao, srednjokolski, staroslavenski,
starozavjetni, velikoduan, visokoproftabilan, vlastoruan
crnomorski (prema Crno more), donjolapaki (prema Donji
Lapac), dugoreki (prema Duga Resa), grubinopoljski (prema
Grubino Polje), latnskoameriki (prema Latnska Amerika),
junoameriki (prema Juna Amerika), malostonski (prema
Mali Ston), starogradski (prema Stari Grad), svetojanski
(prema Sveta Jana), thooceanski (prema Tihi ocean),
velikogoriki (prema Velika Gorica), zapadnoeuropski (prema
zapadna Europa)
austrougarski (prema Austro-Ugarska),
bosanskohercegovaki (prema Bosna i Hercegovina)
b) nastale srastanjem:
bljedout, bogomdan, boguugodan, brzopotezni,
dandananji, dobrodoao (dobrodola, dobrodoli,
dobrodole), gorespomenut, hvalevrijedan, jasnout,
mnogopotovani, opepoznat, opeprihvaen, punoljetan,
raznorazni, sivoplav, srcedrapateljni, svakidanji,
svjetlozelen, takozvani, tamnomodar, tsuugodinji,
visokoobrazovani, zagasitocrven, vazdazelen, zimzelen

Napomena
Budui da je znaenje pojedinih pridjeva pisanih kao jednorjenica
i kao sveza priloga i pridjeva jednako ili zbog istcanja, doputeno je
pisat i: blijedo ut, Bogom/bogomdan, Bogu/bogu ugodan, gore
spomenut, hvale vrijedan, jasno ut, ope poznat, ope prihvaen,
mnogo potovani, svijetlo zelen, tamno modar, visoko obrazovani,
zagasito crven.
Pisanje sa spojnicom
Sa spojnicom se piu:
a) dvije sastavnice od kojih se prva ne sklanja, koje oznauju
jedan pojam, a svaka ima svoj naglasak:
alaj-au, alfa-zrake, alt-saksofon, baka-servis, caf-bar,
arter-linija, divot-izdanje, dobo-torta, dez-glazba,
fltar-papir, ftness-centar, general-bojnik, general-pukovnik,
gol-razlika, izvor-voda, kamp-kuica, kesten-pire,
koker-panijel, kremen-kamen, Kurban-Bajram,
lovor-vijenac, minus-vodi, paket-aranman, park-uma,
pilot-projekt, pire-krumpir, plus-pol, polo-majica, pop-ikona,
princes-utpak, ragu-juha, rahat-lokum, rak-rana,
rang-lista, reisul-ulema, remek-djelo, rock-opera,
sabah-namaz, sahat-kula, spomen-dom, spomen-knjiga,
spomen-ploa, student-servis, i-evap, oping-centar,
tabu-tema, tartar-umak, top-model, traper-jakna,
trapez-hlae, trik-pitanje, tu-kabina, vagon-restoran,
web-stranica
Kublaj-kan, Bali-beg, Omer-paa, Mehmed-paa,
Smail-aga

Napomena
Zemljopisna je imena, u skladu s pravilomda se sa spojnicom
piu dvije rijei od kojih se prva ne sklanja, oznauju jedan
pojam, a svaka ima svoj naglasak, pravilno pisat: Ai-Lokva,
Brod-Moravice, Gari-Grad, Ivani-Grad, Katel-Kambelovac,
Klina-Sela,
Klotar-Ivani, pii-Bukovica, Vojni-Breg. U administratvnoj
praksi od devedeseth godina 20. stoljea uobiajilo se pisat
i: Ai Lokva, Brod Moravice, Gari Grad, Ivani Grad, Katel
Kambelovac, Klina Sela, Klotar Ivani, pii Bukovica, Vojni
Breg.
b) dvije sastavnice od kojih je prva kratca, slovo, oznaka ili
simbol:
A-reprezentacija, B-kategorija, C-vitamin, C-dur, d-mol,
e-adresa, e-pota, G-klju, G-toka, H-bomba, i-sklonidba,
L-profl, m-plaanje, T-zona, V-izrez, x-noge, Y-kromosom,
-raspad, -karoten, -zrake, Q-groznica
pH-vrijednost, Rh-faktor
c) dvije sastavnice od kojih se prva ne sklanja, svaka ima svoj
naglasak, a spojnica:
zamjenjuje veznik i: dan-no, din-tonik, dus-votka,
krii-krui, par-nepar, pismo-glava, propan-butan,
prostor-vrijeme, radio-televizija, rum-kola, suknja-hlae,
svjetlo-sjena, ah-mat
oznauje smjer: istok-sjeveroistok, jug-jugoistok, zapad-
sjeverozapad, zemlja-zemlja, zemlja-zrak, zrak-zrak
d) dvije sastavnice od kojih se prva ne sklanja, koje
oznauju jedan pojam, svaka ima svoj naglasak, a nastale su
udvajanjem prve sastavnice ili promjenom sloga:
beri-beri, bugi-vugi, a-a-a, au-au, gumi-gumi, jo-jo, kus-
kus, ping-pong, rizi-bizi, tata-mata, voki-toki
e) dvije sastavnice kojima se izrie neodreenost ili
HRVATSKI PRAVOPIS 22 HRVATSKI PRAVOPIS 23
honkonki (prema Hong Kong), ivanigradski (prema
Ivani-Grad), njujorki (prema New York), sanmarinski
(prema San Marino), slavonskobrodski (prema Slavonski
Brod), rilanski (prema ri Lanka)
bredpitovski (prema Brad Pit), dartvejderovski (prema
Darth Vader), kaimioievski (prema Kai Mioi),
forestgampovski (prema Forrest Gump), polikamovljevski
(prema Poli Kamov), tresipaviievski (prema
Tresi Pavii), francjozefovski (prema Franz Joseph),
donkihotovski (prema Don Quijote), dejmsdinovski (prema
James Dean), merlinmonroovski (prema Marilyn Monroe),
montpajtonovski (prema Monty Python), pinkpanterovski
(prema Pink Panther), robinhudovski (prema Robin Hood)
c) nastale dodavanjem hrvatskoga ili stranoga prefksa ili
prefksoida:
bezglasan, dodiplomski, duobalni, ispodprosjean,
ispodvelebitski, izaoltarski, izvanbrani, meuparlamentarni,
malokalibarski, maloljetan, nadbubreni, nagluh,
niskonaponski, nizvodni, okrupan, poludnevni, poratni,
podlopatni, poslijediplomski, poslijepodnevni, prapovijesni,
predbrani, predkolski, prekooceanski, preosjetljiv,
prigradski, prosijed, protutenkovski, punokrvan, punoljetan,
sulud, suodgovoran, ugrofnski, unutarstranaki, velecijenjeni
nebrojen, nedrag, nehrvatski, neljudski, nenarodni,
neorganski, nepristojan, nepromoiv, nesretan, neveseo,
nevidljiv
anttuberkulozni, atpian, baltoslavenski,
biobibliografski, bivalentan, ekskatedarski, euroatlantski,
hipermoderan, infracrven, interdisciplinarni, paravojni,
polimorfan, poststrukturalistki, profaistki,
pseudonarodni, supermoderan, transsibirski, ultraljubiast.
Vierjenice
Kao dvije rijei piu se:
a) nesklonjivi pridjev i imenica:
bordo kravata, drap zastori, gala veera, koer obrok, midi
haljina, oker sjenilo
b) dva pridjeva isth osnova od kojih je drugi tvoren sufksom-cat:
bijel bjelcat, crn crncat, gol golcat, nov novcat, pun puncat, sam
samcat.

Pisanje sa spojnicom
Sa spojnicom se piu:
a) pridjevi s barem dvjema ravnopravnim sastavnicama od
kojih svaka ima svoj naglasak:
fziko-kemijski, politko-ekonomski,
popularno-znanstveni
Napomena
Neki od th pridjeva piu se i sastavljeno, ali tada imaju drukije
znaenje. Fiziko-kemijski se odnosi na fziku i kemiju, a
fzikokemijski na fziku kemiju. Politko-ekonomski se odnosi na
politku i ekonomiju, a politkoekonomski na politku ekonomiju.
boino-novogodinji, crikveniko-vinodolski,
crno-bijeli, crveno-plavi, gospiko-senjski,
hrvatsko-engleski, njemako-francuski,
virovitko-podravski
crveno-bijelo-plavi,
kroatstko-hungaristko-germanistki,
zadarsko-ibensko-splitski
b) pridjevi tvoreni od prezimena s dvjema sastavnicama:
iin-ainov (prema iin-ain), Tresi-Paviiev (prema Tresi
Pavii), Poli-Kamovljev (prema Poli Kamov), Kai-Mioiev
(prema Kai Mioi)
c) pridjevi tvoreni od prezimena razliith osoba:
zrinsko-frankopanski (prema Zrinski i Frankopan),
sapir-vorfovski (prema Sapir i Whorf)
Boyle-Marioteov zakon, Broz-Ivekoviev rjenik,
Cipra-Guberina-Krstev pravopis, Kant-Laplaceova teorija,
Hering-Breuerov refeks, Mercalli-Cancani-Siebergova
ljestvica
d) pridjevi kojima je prva sastavnica brojka, kratca, pokrata,
slovo, oznaka ili simbol:
18-karatni, 20-postotni, s-orbitalan, HDZ-ov, HNK-ov, SDP-ov,
UN-ov
e) pridjevi nastali povezivanjem dviju oprenih sastavnica:
kakav-takav (s kakvom-takvom preciznou).
Zamjenice
Jednorjenice
Kao jedna rije pie se:
a) zamjenica nastala od priloga gdje i zamjenice: gdjekoji,
gdjeto, gdjetko
b) zamjenica nastala od sastavnice koje i zamjenice: kojeiji,
kojekakav, kojekoji, kojekolik, kojeta, kojetko
c) zamjenica nastala od sastavnice malo i zamjenice: malokoji,
maloto, malotko
d) zamjenica nastala od sastavnice sve, sva i zamjenice:
svakakav, svata, svekolik
e) zamjenica nastala od sastavnice to i zamjenice: toiji,
tokakav, tokoji, tota, totko
f) zamjenica nastala od zamjenice i estce god: tkogod
(netko), togod (neto), kojigod (neki), ijigod (neiji)
g) zamjenica nastala od sastavnice i i zamjenice: itko, ita,
ikoji, iiji, ikakav, ikolik
h) zamjenica nastala od sastavnice i i jedan: ijedan
i) zamjenica nastala od sastavnice ni i zamjenice: nitko, nita,
nikoji, niiji, nikakav
j) zamjenica nastala od sastavnice ni i jedan: nijedan
k) zamjenica nastala od sastavnice ne i zamjenice: netko,
neto, nekoji, neiji, nekakav
l) zamjenica nastala od sastavnica po, gdje i zamjenice:
pogdjeto, pogdjetko, pogdjekoji
m) zamjenica nastala od sastavnice po i zamjenice: pokoji
(Otkrij mi jo pokoji detalj. / Po koji si detalj doao?), poneto.
Vierjenice
Kao dvije ili vie rijei piu se:
a) neodreene zamjenice tvorene s pomou sastavnica ni i i
(npr. nitko, nita, niiji, nikoji, nikakav, nikolik i itko, ita, iiji,
ikoji, ikakav, ikolik) u izrazima s prijedlozima o, od, pred, s, u, za:
Ne bih to uinio ni za to na svijetu. (a ne: Ne bih to uinio za
nita na svijetu.)
Ni od koga nema ni traga ni glasa. (a ne: Od nikoga nema ni
traga ni glasa.)
Ne moemo se sloit ni u emu. (a ne: Ne moemo se sloit u
niemu.)
Razmilja li on i o emu? (a ne: Razmilja li on o iemu?)
Ona se ni s kim ne moe usporedit. (a ne: Ona se s nikim ne
moe usporedit.)
Ne kleim ni pred kim. (a ne: Ne kleim pred nikim.)
b) zamjenini izrazi:
ma tko, ma to, ma koji, ma iji, ma kakav, ma koliki
bilo tko, bilo to, bilo iji, bilo koji, bilo kakav, bilo kolik
koji bilo, iji bilo
iji mu drago, kakav god mu drago, tko god mu drago, to
god mu drago, koji god mu drago, iji god mu drago, kolik
god mu drago.
c) zamjenica s estcom god u znaenju ope zamjenice i s
naglaskom na estci gd:
Tko g d moe, neka to proita. (u znaenju: svatko tko), ali:
Moda e to tkgod proitat. (u znaenju: netko).
to g d bude, bit e dobro. (u znaenju: sve to), ali: Kupi mi
tgod za uspomenu. (u znaenju: neto).
Kakav g d bude dan, oti emo na izlet. (u znaenju: bilo
kakav), ali: Daj mi kkvugod knjigu za itanje. (u znaenju:
neku)
d) zamjenica i imenica: neki dan, neku no
e) estca i prilog: to manje, to vie, to prije, to bolje, to gore,
to prije, to vie
f) prilog i zamjenica: bogzna kakav, bogzna koji, bogzna kolik,
kuda koji, kud koji
g) zamjenica i estca put: taj put
h) prijedlog i zamjenica: k tomu, meu se, na me, na nj, na se,
na te, nada mnom, nada nj, nada te, po nj, po tome, poda nj,
poda se, preda me, preda mnom, preda nj, preda nju, preda
se, pri emu, s njim, s njima, s tobom, sa mnom, sa svim tm,
to vie, u nj, u se, uza me, uza nj, uza se, za te.
sastavljeno nesastavljeno
tkogod (netko)
Ako tkogod navrat, poalji ga k
meni.
tko god (svatko tko)
Tko god moe, neka to proita.
togod (neto)
Kupi mi togod za uspomenu.
to god (sve to)
to god bude, bit e dobro.
kojigod (neki)
Preporui mi kojugod knjigu.
koji god (bilo koji)
Koju god poruku primi, zapii je!
ijigod (neiji)
Uzmi ijigod kiobran.
iji god (bilo iji)
ije god pohvale dobije, raduj se!
kakavgod (nekakav)
Donijeli su namkakvugod tortu.
kakav god (bilo kakav)
Volimje kakva god bila.
ijedan (ikakav)
Postoji li ijedan dokaz za to?
i jedan (sveza i i jedan)
Postoji li i jedan dokaz za to?
(baremjedan; pri posebnome
istcanju)
I jedan i drugi razmiljaju isto.
(veznik i)
nitko (oznauje iskljuivanje svake
osobe)
Na kraju namnitko nije doao.
ni tko (sveza sastavnice ni i
zamjenice tko)
Ne zna se ni tko e doi.
niiji (oznauje nepostojanje bilo
kakva posjedovatelja)
Niiji rad nije dobio nagradu.
ni iji (sveza sastavnice ni i
zamjenice iji)
Nisu uspjeli utvrdit ni iji je to
rukopis.
nikakav (oznauje potpuno
iskljuivanje)
Ne zanima me nikakav prijedlog.
ni kakav (sveza sastavnice ni i
zamjenice kakav)
Do danas ne znamo ni kakav je
njezin utjecaj u tvrtki.
nijedan (oznauje potpuno
iskljuivanje)
Nije posluala nijedan savjet.
ni jedan (sveza sastavnice ni i
sastavnice jedan)
Nije posluala ni jedan savjet. (pri
posebnome istcanju)
Ni jedan ni drugi u etvrtak nisu
doli. (veznik ni)
pokoji (koji)
Otkrij mi jo pokoji detalj.
po koji (sveza sastavnice po i
zamjenice koji)
Po koji si udbenik doao?
poneki (neki)
Uspjela je sauvat poneku
uspomenu.
po neki (sveza sastavnice po i
zamjenice neki)
Poslao ga je po neki klju.
poneto (neto)
Ipak znamponeto o tome.
po neto (sveza sastavnice po i
zamjenice neto)Idempo neto u
Varadin.

Brojevne rijei
Jednorjenice
Kao jedna rije piu se:
a) glavni brojevi
od 0 do 10: nula (ili nitca), jedan, dva, tri, etri, pet,
est, sedam, osam, devet, deset
od 11 do 19: jedanaest, dvanaest, trinaest, etrnaest,
petnaest, esnaest, sedamnaest, osamnaest, devetnaest
desetce do 90: dvadeset, trideset, etrdeset, pedeset,
ezdeset, sedamdeset, osamdeset, devedeset
HRVATSKI PRAVOPIS 24 HRVATSKI PRAVOPIS 25
stotce do 1 000: sto ili stotnu, dvjesto (ili dvjesta), tristo
(ili trista), etristo, petsto, esto, sedamsto, osamsto,
devetsto, tsuu

Napomena
Stotce do 1 000 mogu se pisat i kao sveza glavnoga broja i
imenice stotna: etri stotne, osamstotna.

broj 1 000 000 i brojevi tsuu puta vei od broja u
nizu koji poinje s 1 000 000: milijun (10
6
), milijardu
(10
9
), bilijun (10
12
), bilijardu (10
15
), trilijun (10
18
), trilijardu
(10
21
), kvatrilijun (10
24
), kvatrilijardu (10
27
), kvintlijun
(10
30
), kvintlijardu (10
33
), sekstlijun (10
36
), sekstlijardu
(10
39
), septlijun (10
42
), septlijardu (10
45
), oktlijun (10
48
),
oktlijardu (10
51
), nonilijun (10
54
), nonilijardu (10
57
), decilijun
(10
60
), decilijardu (10
63
) itd.
b) redni brojevi
od 0. do 10.: nult, prvi, drugi, trei, etvrt, pet, est,
sedmi, osmi, devet, deset
od 11. do 19.: jedanaest, dvanaest, trinaest, etrnaest,
petnaest, esnaest, sedamnaest, osamnaest, devetnaest
desetce do 90.: dvadeset, trideset, etrdeset, pedeset,
ezdeset, sedamdeset, osamdeset, devedeset
stotce do 1 000.: dvjestot, tristot, etristot, petstot,
estot, sedamstot, osamstot, devetstot, tsuit
broj 1 000 000. i redni brojevi tsuu puta vei od broja u
nizu koji poinje s 1 000 000.: milijunt, milijardit, bilijunt,
bilijardit, trilijunt, trilijardit itd.
c) brojevni pridjevi:
dvadesetdvoji, etrdesetroji, osamdesetesteri,
devedesetdeveteri
jednostruk, deveterostruk, stostruk
dvogodinji, trogodinji, stogodinji, dvadesetogodinji,
devetogodinji
jednosatni, etverosatni, petosatni, dvadesetetverosatni
petominutni, tridesetsedmominutni
dvosekundni, ezdesetosekundni
dvadesetpetometarski, sedamdesetdvometarski
dvopostotni, tropostotni, petopostotni, desetopostotni,
jedanaestopostotni
dvoipolgodinji, dvadesetroipolgodinji, petoipolsatni,
dvoipolpostotni
petojezini, sedmojezini, desetojezini
etrnaestokaratni, dvadesetetverokaratni
jednokratan, peterokratan/petokratan, esterokratan/
estokratan
dvoetvrtnski, osmoetvrtnski
jednoznamenkast, dvoznamenkast, petoznamenkast/
peteroznamenkast
d) brojevne imenice:
estero, dvadesetpetero
sedmerac, jedanaesterac
tridesetroje, devedesetdevetorica
osamdeseth: Globalno zatopljenje poinje osamdeseth.;
devedesete: Koja je glazba obiljeila rane devedesete?
e) brojevni prilozi: desetak, petnaestak, dvadesetak,
tridesetak, stotnjak.
Vierjenice
Kao dvije ili vie rijei piu se:
a) glavni brojevi:
koji imaju jedinice, desetce, stotce, tsuice itd.:
dvadeset sedam, pedeset etri, ezdeset jedan, devedeset
devet, sto sedamnaest, dvjesto etrdeset tri, osamsto
dvanaest, devetsto devedeset devet, tsuu tristo jedanaest,
tri tsue sedamsto trideset tri, tsuu jedan, sto dvadeset
pet tsua etrdeset dva, milijun petsto trideset tsua
sedamsto etrdeset etri, dvije milijarde etristo dvadeset
tsua dvadeset tri
Napomena
Vierjene glavne brojeve doputeno je pisat i s veznikomi ispred
zadnje rijei: dvadeset i jedan, petsto etrdeset i osam, tsuu
devetsto sedamdeset i etri.

stotce do 900: dvije stotne, tri stotne, etri stotne, pet
stotna, est stotna, sedam stotna, osam stotna, devet
stotna
b) redni brojevi
koji imaju jedinice, desetce, stotce, tsuice itd.:
dvadeset sedmi, pedeset etvrt, ezdeset prvi, devedeset
devet, sto sedamnaest, dvjesto etrdeset trei, osamsto
dvanaest, devetsto devedeset devet, tsuu tristo
jedanaest, tri tsue sedamsto trideset trei, devet tsua
devetsto devedeset devet, tsuu prvi, sto dvadeset
pet tsua etrdeset drugi, milijun petsto trideset tsua
sedamsto etrdeset etvrt, dvije milijarde etristo
dvadeset tsua dvadeset trei

Napomena
Vierjene redne brojeve doputeno je pisat i s veznikomi ispred
zadnje rijei: dvadeset i prvi, petsto etrdeset i osmi, tsuu devetsto
sedamdeset i etvrt.
c) sveza rijei od kojih je jedna broj
sveza glavnoga broja i brojevne imenice kojom se zapisuje
razlomak: 1/2: jedna polovina, 1/3: jedna treina, 1/4: jedna
etvrtna, 1/5: jedna petna, 1/6: jedna estna, 1/7: jedna
sedmina, 1/8: jedna osmina, 1/9: jedna devetna, 1/10:
jedna desetna 26/61: dvadeset est ezdesetprvina, 32/95:
trideset dvije devedesetpetne, 100/46: sto etrdesetestna,
140/6: sto etrdeset estna, 564/32: petsto ezdeset etri
tridesetdrugine, 1/100: jedna stotna
sveza glavnoga broja i estce puta: dva puta, tri puta,
osam puta, dvanaest puta, ezdeset sedam puta, tsuu
puta
sveza rednoga broja i estce put pie se: prvi put, devet
put, sedamnaest put, sto etrdeset put, petsto dvadeset
osmi put.
Pisanje sa spojnicom
Sa spojnicom se piu:
a) brojevne rijei kojima se izraava priblina vrijednost:
dva-tri, dvije-tri, pet-est, sto-dvjesto, tsuu-dvije,
milijun-dva
etvero-petero, dvadesetero-tridesetero, dvoje-troje,
sedmeri-osmeri

Napomena
Izmeu dviju brojevnih rijei od kojih je baremjedna vierjena i
kojima se izraava priblina vrijednost pie se crtca: Nazovi me za
trideset pet etrdeset minuta.
b) imenica i brojevna rije kojima se izraava priblina
vrijednost:
aica-dvije, aicu-dvije, dan-dva, godinu-dvije, korak-dva,
metar-dva, mjesec-dva, rije-dvije, sat-dva, tsua-dvije,
tjedan-dva

Napomena
Izmeu dviju imenica i imenice kojima se izraava priblina
vrijednost pie se crtca: pola sata sat, sat sat i pol, godina i
pol dvije.
Glagoli
Jednorjenice
Kao jedna rije piu se:
a) nijeni oblici prezenta glagola bit: nisam, nisi, nije, nismo,
niste, nisu
b) nijeni oblici prezenta glagola htjet: neu, nee, nee,
neemo, neete, nee

Napomena
Zbog hrvatske pravopisne tradicije doputeno je pisat i: ne u, ne
e, ne e, ne emo, ne ete, ne e.

c) nijeni oblici prezenta glagola imat: nemam, nema, nema,
nemamo, nemate, nemaju
d) nijeni imperatvni oblici: nemoj, nemojmo, nemojte,
nemaj, nemajmo, nemajte
e) glagoli u kojima je ne- dio osnove: negodovat, nenavidjet,
nedostajat, nestat,
nestajat (i svi njihovi oblici)
f) mnoinski oblici glagola bit u aoristu: bismo, biste, bie
g) naglaeni i nenaglaeni oblik prezenta glagola htjet: hou,
hoe, hoe, hoemo, hoete, hoe; emo, ete.

Vierjenice
Kao dvije ili vie rijei piu se:
a) zanijekani glagoli:
ne spavam, ne radi, ne ui, ne sjedimo, ne jedete, ne tre
ne bih, ne bi, ne bismo, ne biste
b) sloeni glagolski oblici: radio sam, spavao je, uio bih,
drhtat e, donijeli su, budu obeali, bila sam posjetla.
Pisanje sa spojnicom
Sa spojnicom se piu dva glagolska oblika izmeu kojih postoji
odnos i-i ili ili-ili: hoe-nee, hou-neu, peri-deri, povuci-
potegni, rekla-kazala, stani-pani, ulazi-izlazi.
Napomena
Izmeu dviju glagolskih sastavnica od kojih je baremjedna
vierjena pie se crtca: hotei ne hotei, htjui ne htjui, hto
ne hto, htjela ne htjela, dr ne daj, idi mi doi mi, mogao
ne mogao, moe ne moe, iao ne iao, znao ne znao, volio
ne volio, naao ne naao.

Prilozi
Jednorjenice
Kao jedna rije piu se:
a) prilozi nastali od dviju sastavnica od kojih je jedna prijedlog
ili prefks, a druga prilog, prijedlog ili pridjev: dokad, dokasno,
dokud, donedavno, dosad, doskora, dosutra, dotad, dotud,
iskosa, izbliza, izdaleka, iznutra, nabolje, naisto, nadaleko,
nadalje, nadesno, nadugako, nagusto, najedanput, nakoso,
nakratko, nakrivo, nakrupno, nalijevo, nanovo, naoko,
naokolo, naovamo, napismeno, nasamo, naskroz, naslijepo,
nasuho, nairoko, natate, navie, naivo, odavno, odjednom,
odmalena, odnedavno, odnekud, odonud, odsad, oduvijek,
otad, otkad, otkako, otkud, otprije, otud, poblie, podalje,
podjednako, podosta, podue, pokadto, pomalo, ponajbolje,
ponajee, ponajmanje, ponajprije, ponajvie, ponegdje,
poodavno, popola, posvud, potajno, potanko, potho,
povazdan, povie, prekasno, prekjuer, prekosutra, preksino,
skroz, slijeva, svisoka, ubrzo, ubudue, uisto, uglavnom,
ugrubo, ujedno, ukoso, ukratko, ulijevo, uludo, unaokolo,
unaprijed, unatrag, unutra, uokolo, uope, uostalom, upravo,
usitno, uskoro, utoliko, utvrdo, uvelike, uzalud, uivo, zacijelo,
zadugo, zaista, zajedno, zapravo, zasad, zato, zauvijek, zdesna
b) prilozi nastali od dviju sastavnica od kojih je jedna prijedlog
ili prefks, a druga zamjenica: meutm, nato, netom, poneto,
potom (ali po tome), pritom (ali pri tome), stoga, usto, uto,
zatm, zato
c) prilozi nastali od dviju sastavnica od kojih je jedna prijedlog
ili prefks, a druga imenica: bestraga, dobijesa, dodue,
HRVATSKI PRAVOPIS 26 HRVATSKI PRAVOPIS 27
dogodine, dogrla, dokraja, dopodne, dopola, dosutra, dovijeka,
ispoetka, izjutra, naas, naetvero, naistac, naduak,
nadvoje, naglas, nagodinu, naime, naiskap, naizgled, naizust,
najesen, nakraju, naoi, naoigled, naodmet, napamet,
napola, naposljetku, napreac, napretek, naprimjer (i na
primjer), naruku, nasilu, nasmrt, nasreu, nastranu, natroje,
naveer, navijek, navlas, navrijeme (i na vrijeme), nazimu,
naalost, nizbrdo, nizdlaku, odoka, odreda, odsrca, oglavu,
otpoetka, otprilike, pobogu, podveer, popodne, poslijepodne,
predjutro, predveer, prekoputa, prijepodne, slea, smjesta,
spoetka, sproljea, ubeskraj, ubrk, uas, udalj, udvoje, uglas,
uglavu, uistnu, ujesen, ujutro, ukorak, ukotac, ukri, ukrug,
unedogled, unepovrat, upomo, upropanj, uslast, usput,
ustranu, utroje, uveer, uvijek, uvis, uzbrdo, zaboga, zaas,
zaudo, zaredom, zauzvrat, zbogom, zboka
Napomena
Zbog uporabne estoe doputeno je pisat: naprimjer / na
primjer, navrijeme / na vrijeme.
U prilogu se naglasak nuno ne prebacuje na prednaglasnicu.
Prema fonolokome naelu u hrvatskome jeziku naglasak prelazi
na prednaglasnicu samo kad je na srednjemu slogu naglasne
cjeline silazni naglasak: u j tro > jutro, na p mt > n pamt,
u j sn > jesn, ali: do de > dode, bez smnje > besmnje,
na prac > naprac, na jednput > najednput, na prmjer >
naprmjer, na prljee > naprljee, na vrijme > navrijme.

sastavljeno nesastavljeno
Nije dodue mnogo, ali je ipak
neto.
Vie mu je stalo do due
nego do tjela.
Upitno je meutmto to je
rekao.
ivio je meu tm ljudima.
Kreni t nadesno, a ja u nalijevo.
Stani t na desno krilo, a ja
u na lijevo.
Rastavi to nadvoje. Mislio je na dvoje ljudi.
Govorio je naglas.
Hladno pie loe mu je
utjecalo na glas.
Zna sve napamet. Ne pada mi na pamet.
Doi naveer!
Ii emo na veer
knjievnika.
Uinili smo to navrijeme / na
vrijeme.
Kako danas gledate na
vrijeme koje ste proveli u
hrvatskom kazalitu?
Odsrca t elim sve najbolje. Umro je od srca.
Uas su sve napravili. Doli su u nezgodan as.
Ujesen uvijek putujemo.
Lijepo vrijeme protegnulo
se i u ranu jesen.
Doi ujutro. Pomirili su se u rano jutro.
Zdesna i slijeva sjede mu
prijatelji.
Poni najprije s desna kraja,
pa onda s lijeva.
d) neodreeni prilozi nastali od dviju sastavnica od kojih je
prva sastavnica i-, ne- ili ni-:
i-: igdje, ijednom, ikad, ikako, ikamo, ikoliko, ikud, imalo,
ionako, iotkud, isuvie, izato
ne-: nedaleko, nedavno, nedugo, negdje, nejednako,
nejednom, nekad, nekako, nekamo, nekoliko, nekud,
nemalo, nemilo, neodlueno, nepravo, neprestano,
nerado, nerijeeno, nerijetko, nesavjesno, neskromno,
nesvjesno, nevaljano, neveselo
ni-: nigdje, nijedanput, nijednom, nikad, nikako, nikamo,
nikoliko, nikud, nimalo, niodakle, niotkud, niukoliko,
nipoto, nizata, nizato
e) superlatvi priloga: najbolje, najee, najdue, najgore,
najjae, najjednostavnije, najposlije, najprije, najradije,
najvie
f) prilozi nastali od dviju sastavnica od kojih je druga
sastavnica -put: etriput, desetput, devetput, dvanaestput,
dvaput, jedanput, kojiput, kolikoput, mnogoput, osamput,
petput, pokojiput, sedamput, stoput, estput, tsuuput,
tridesetput, trinaestput, triput, vieput
g) prilozi nastali od dviju sastavnica od kojih je prva sastavnica
prilog, a druga sastavnica -god: gdjegod, kadgod, kakogod,
kamogod, kolikogod, kudgod, otkudgod
Prilog i sveza priloga i estce god razlikuje se znaenjski:
kadgod katkad / kada god svaki put
kakogod nekako / kako god bilo kako
kamogod nekamo / kamo god bilo kamo
kolikogod nekoliko / koliko god koliko bilo, ma koliko
kudgod nekuda / kuda god bilo kuda
otkudgod odnekud / otkuda god bilo otkud.

h) prilozi nastali od barem dviju punoznanih sastavnica:
gdjegdje, gdjekad, gdjekamo, gdjekud
kadto, katkad, kojegdje, kojekad, kojekako, kojekamo,
kojekoliko, kojekud
maloas, malogdje, malokad, maloprije
poludesno, polulijevo, polukruno, poluiskreno
togdje, tokad, tokud, tovie
svejednako, svejedno, sveudilj, sveukupno
dakako, sutradan, toboe, budzato, dandanas
akobogda, bokteveseli, boktepitaj.
bogme, bogzna, dabogda, ubiboe, aliboe, istnabog,
dozlaboga

Napomena
Priloge akobogda, bokteveseli i boktepitaj doputeno je pisat i
nesastavljeno: ako Bog da, bog te veseli i bog te pitaj.
Vierjenice
Kao dvije ili vie rijei piu se sveze rijei:
prilog i prilog: bogzna gdje, bogzna kako, bogzna kamo,
bogzna koliko, bogzna kuda, bogzna to, jedva jedvice, kad
tamo, malo kasnije, malo poslije, malo ranije
prilog i estca: desetak puta, koliko puta, mnogo puta,
nekoliko puta, kako li, koliko li, kada bilo, gdje bilo, kako
bilo, bilo gdje, bilo kamo, bilo kada, bilo kako, bilo koliko,
ma gdje, ma kamo, ma kada, ma kako, ma koliko
prilog i glagol ili glagolski prilog: pravo rei, pravo rekavi,
tako rekavi, bolje reeno, bolje rei, bolje rekavi
prilog i skup rijei mu drago: gdje mu drago, kad mu
drago, kako god mu drago, kako mu drago, koliko mu
drago, kuda mu drago
imenica i glagol: Boe pomozi, Boe sauvaj, ne daj Boe,
ne dao Bog
prijedlog i imenica: na primjer (i naprimjer), na vrijeme (i
navrijeme).

Napomena
Zbog uporabne estoe doputeno je pisat: na primjer /
naprimjer, na vrijeme / navrijeme.
Pisanje sa spojnicom
Sa spojnicom se pie:
a) sveza dvaju priloga: amo-tamo, bre-bolje, danas-sutra,
desno-lijevo, dvaput-triput, gore-dolje, jedanput-dvaput,
kad-tad, kadli-tadli, kako-tako, koliko-toliko, lijevo-desno,
malo-malo, malo-pomalo, manje-vie, nadvoje-natroje,
naprijed-nazad, navrat-nanos, okolo-naokolo, ovamo-onamo,
ovdje-ondje, pola-pola, poto-poto, skroz-naskroz, tako-tako,
tamo-amo, toplo-hladno, koliko-toliko, vie-manje, zbrda-zdola
b) sveza dviju nesamostalnih leksikih jedinica u prilonome
znaenju: cakum-pakum, ciguli-miguli, cik-cak, cile-mile,
ho-ruk, kuku-lele, li-la, mile-lale, u-mu, tp-top.

Prijedlozi
Jednorjenice
Kao jedna rije piu se prijedlozi tvoreni od dviju sastavnica:
nadno, nadohvat, nadomak, nakraj, namjesto, navrh, potkraj,
povrh, uime, ukraj, uoi, usuprot, ususret, uinat, uvrh.
Vierjenice
Kao vie rijei piu se sveze rijei u prijedlonoj funkciji: do
kraja, od prije, preko puta, pri tome, s kraja, s poetka.
prijedlona skupina prilog
Uinit u to do kraja godine. Razjasnimo to dokraja.
Nisam vie ista kao od prije
deset godina.
Znam ga otprije.
Parkirali smo preko puta hotela
Esplanade.
Parkirajte prekoputa.
Ostajemo pri tome rjeenju. Pjevali su i pritom plesali.
Sluali smo ploe s kraja
osamdeseth.
Stajala sam skraja i ekala te.
Razmiljam o liku s poetka
romana.
O njoj sam spoetka mislila
sve najbolje.
Veznici
Jednorjenice
Kao jedna rije piu se: akoli, doim, dokad, doli, eda, iako,
kadli, kadno, kakono, kamoli, negoli, nekmoli, otkad, otkako,
otkud, tono, tadli.
Vierjenice
Kao dvije rijei ili vie njih piu se: eda bi, gdje god, kad god,
kako god, kamo god, koliko god, kud god, otkud god.
Usklici
Jednorjenice
Kao jedna rije piu se: bestraga, bogami, bogamu, bogat,
bogdaj, doavola, dosutra, dovienja, dovraga, kvragu,
nazdravlje, pobogu, upomo, uslast, uzdravlje, zaboga,
zbogom.

Napomena
Usklici aha, apciha, apiha, beee, brrr, ijuju, juhu, juhuhu, kokodak,
kukuc, kukuriku, muuu, ohoho, psss mogu se pisat i: a-ha, ap-ciha,
ap-iha, be-e-e, br-r-r, iju-ju, ju-hu, ju-hu-hu, ko-ko-dak, ku-kuc,
ku-ku-ri-ku, mu-u-u, o-ho-ho, ps-s-s.

Vierjenice
Kao dvije rijei piu se: dobar dan, dobra veer, dobro jutro,
laku no, dobro doao.
Pisanje sa spojnicom
Sa spojnicom se piu:
a) usklici koji se ponavljaju: av-av, bip-bip, bla-bla, bum-bum,
c-c-c, in-in, u-u, gic-gic, ha-ha-ha, hi-hi-hi, hu-hu, kra-kra,
ku-ku, kuc-kuc, jao-jao, joj-joj, mic-mic, mijau-mijau,
mljac-mljac, no-no, njam-njam, pa-pa, pi-pi, rok-rok,
ljap-ljap, mrc-mrc, tok-tok-tok, tu-tu, vau-vau, z-z-z, iv-iv
b) usklici koji se spajaju: bi-bip, bim-bam-bom, bum-tras,
din-don, eci-peci-pec, klik-klak, tk-tak, tru-riru.
estce
estce put, puta, li i god piu se nesastavljeno s rijeju koja je
ispred njih: Drugi put pitat u tebe., Tri puta je dosta., Je li t
dosadno?, Volim je kakva god bila.
Napomena
Sastavnice -put, -li i -god piu se i sastavljeno s rijei koja je
ispred njih. Tada nastaju prilozi, veznici i zamjenice: Dvaput
smo se sreli., Nije ni dobra, a kamoli plemenita., Ako tkogod
doe, pozovi me.
HRVATSKI PRAVOPIS 28 HRVATSKI PRAVOPIS 29
PISANJE RIJEI IZ STRANIH JEZIKA
Pisanje opih rijei i sveza
Rijei i sveze rijei iz stranih jezika piu se ovisno o
stupnju njihove prihvaenost u hrvatski jezik:
a) izvorno, tj. onako kako se piu u jeziku iz kojega su
preuzete, i to ukoeno:
strane rijei: brainstorming, bufet, bungee jumping,
caf, catering, celebrity, copyright, gadget, intermezzo,
paparazzo, patch, pizza, pizzeria, sommelier, wellness,
widget
Napomena
Stranu rije treba, kad god je to mogue, zamijenit hrvatskom
rijeju: bypass premosnica; chatroom priaonica; e-mail
e-pota, e-poruka, e-adresa; header zaglavlje; jackpot glavni
zgoditak; pacemaker srani stmulator; remake preradba;
revival oivljavanje; sofware programska podrka; summit
sastanak na vrhu itd.
Strane rijei sklanjaju se tako da imse oblini nastavak dodaje
bez spojnice: catering, cateringa, cateringu..., pizza, pizze, pizzi
itd.
posvojni pridjevi od stranih rijei: celebrityjev,
paparazzov, sommelierov
strane rijei u polusloenicama: ofshore-tvrtka,
rock-koncert, rohbau-gradnja, prt--porter-kolekcija,
wellness-centar
strani izrazi i poslovice: la carte, a priori, ad acta,
ad hoc, ad hominem, bona fde, by the way, casus belli,
corpus delict, curriculum vitae, de facto, diferenta
specifca, hic et nunc, in vitro, lapsus calami, lingua
franca, of the record, pars pro toto, per aspera ad
astra, per se, perpetuum mobile, salto mortale, sui
generis, tabula rasa, von oben, vox populi
neki glazbeni nazivi:
a capella, adagio, allegrissimo, allegro, crescendo,
decrescendo, fortssimo, mezzoforte, mezzosopran,
pianissimo, piano, pizzicato, solfeggio, staccato,
vivace
blues, break dance, country, eurodance, funky,
heavy metal, high energy, house, indie, italo disco,
jazz, punk, rave, reggae, rock, soul, techno, trance
Napomena
Neki se glazbeni nazivi mogu pisat i fonetzirano: dez, pank,
rok, solfeo.
neki potanski nazivi: par avion, porto franco, poste
restante
latnski nazivi ivotnja i biljaka: Daucus carota
(mrkva), Fragaria vesca (umska jagoda), Lumbricus
terrestris (kina glista), Ornithorhynchus anatnus
(udnovat kljuna), Procyon lotor (rakun), Rubus
idaeus (malina)
Napomena
Latnski se nazivi ivotnja i biljaka u hrvatskome tekstu
ne sklanjaju: Proveli su opsena istraivanja na Lumbricus
terrestris.
b) fonetzirano, tj. prilagoeno hrvatskomu jeziku:
posuenice i njihove izvedenice: apneja, bilijar,
evergrin, folksdojer, garsonijera, gastarbajter,
intervju, kapuino, paviljon, radijus, sendvi,
ureja, ardinijera; folksdojerski, gastarbajterov,
paviljonski
tvorenice od stranih rijei osim posvojnih pridjeva:
somelijerski, rokerski, rokerica, panker, brejkdenser,
hevimetalac, rejver, opingoholiarka
tvorenice od stranih imena osim posvojnih
pridjeva:
egevarist, darvinist, fulbrajtovka, humboltovac,
marksist
botelijevski, bredpitovski, davinijevski,
donkihotovski, kamijevski, kimilsungovski,
miroovski, sosirovski, ekspirovski, vangogovski
kafijanski, petrarkistki
pridjevi od zemljopisnih imena: bolonjski,
buenosaireski, ikaki, dablinski, dejtonski,
glazgovski, hamburki, haki, minhenski, monaki,
njujorki, oksfordski, pekinki, angajski, engenski,
tokijski
nazivi novanih jedinica: bolivar, cent, dolar,
drahma, euro, flir, forinta, franak, funta, gro,
gulden, kruna, lej, lev, lira, marka, rubalj, iling, zlot
nazivi mjernih jedinica: amper, dul, farad, gram,
hektar, henri, herc, in, kilogram, kubik, kulon, litra,
metar, om, vat
nazivi kemijskih elemenata: ajntajnij, raderfordij,
kirij
egzotzmi: aparthejd, avokado, bambus, bendo,
bolero, bor, cunami, dideridu, dihad, diju-dicu,
din, dudo, fengui, famenko, geja, hacijenda,
iglu, ikebana, jak, jurta, kabuki, kapuino, karate,
karpao, kazaok, keap, kefr, kibuc, kilt, kimono,
kivi, kjokuin, kroasan, kungfu, kus-kus, lazanje,
lii, ljama, makaroni, marakuja, mastka, mokasina,
ninda, nindicu, nunake, njoki, origami, paelja,
pagoda, papaja, polder, pono, sake, samuraj,
sangrija, sejtan, sendvi, sirtaki, sui, itake, ogun,
otokan, paget, uriken, tekila, tofu, tomahavk,
tortlja, vigvam, viski, vudu


Napomena
U posuenicama iz latnskoga jezika prefksi ab-, ob-, sub-
zbog jednaenja po zvunost piu se kao ap-, op-, sup-:
apsces, apscisa, apsolut, apsolutst, apsolvent; opservacija,
opservatorij, opsesija, opskurnost, opstrukcija; supkategorija,
supkulturni, supkutani, supskripcija, supstandard, supstantv,
supsttucija, supstrat, suptropski.
U posuenicama iz latnskoga jezika prefks sub- ne mijenja se
pred glasom p: subpapilaran, subperiodizacija, subpolaran.
Pisanje imena
Imena iz stranih jezika piu se:
a) izvorno, tj. onako kako se piu u jeziku iz kojega su
preuzeta:
osobna imena iz jezika koji se slue latnicom:
Angelina Jolie, Anthony Hopkins, Antoine de Saint-
Exupry, Bjrn Rune Borg, Burak zivit, Hans
Christan rsted, John Maxwell Coetzee, Ludwig van
Beethoven, Nadia Elena Comneci, Pablo Picasso
imena gradova (osim egzonima i onih imena
koja se zapisuju prema izgovoru u hrvatskome):
Belo Horizonte, Bonn, Edinburgh, Guatemala,
Luxembourg, Lyon, Monaco, New York, Otawa,
Singapore, Tallinn, Vilnius
imena nekih pokrajina, saveznih drava i
drugih teritorijalnih sastavnica: Idaho, Kentucky,
Mississippi, New Hampshire, Ruhr, Saarland/Saar,
Utah, Wales
b) prema uobiajenome izgovoru u hrvatskome:
osobna imena iz jezika koji se slue irilicom:
Fjodor Mihajlovi Dostojevski, Lav Nikolajevi
Tolstoj, Mihail Sergejevi Gorbaov, Ana Karenjina,
Andrej Bolkonski, Sergej Bubka, Vasilij Pavlovi
Aksjonov, Dmitrij Anatoljevi Medvjedev
osobna imena iz jezika koji se ne slue latnicom
ili irilicom: Mao Ce Tung, Jaser Arafat, Moe Kacav,
Kim Il Sung, Ban Ki Mun, Baar al Asad, Mahmud
Abas, Moamer Gadaf, Benazir Buto, Pervez
Muaraf, Jukio Miima, Akira Kurosava, Georgios
Papandreu, Melina Merkuri, Konstantnos Gavras,
Joko Ono
imena nekih gradova: Bombaj, Fukuima,
Hiroima, Kjoto, Peking, Pjongjang, Tokio
Napomena
Osobna i zemljopisna imena iz jezika koji se ne slue
latnicom ili irilicom mogu se pisat i prema meunarodnim
transkripcijskim i transliteracijskim pravilima koja odreuju
ili sami t jezici ili jezik posrednik, najee engleski, ili onako
kako se latnicom piu u jeziku iz kojega su preuzeta: Mao
Zedong, Yasser Arafat, Moshe Katsav, Kim Il-sung, Ban
Ki-moon, Bashar al-Assad, Mahmoud Abbas, Muammar al-
Gaddaf, Benazir Bhuto, Pervez Musharraf, Yukio Mishima,
Akira Kurosawa, Georgios Papandreou, Melina Mercouri,
Constantnos Gavras, Yoko Ono; Bombay, Mumbai, Fukushima,
Hiroshima, Kyoto, Beijing, Pyongyang, Tokyo.
c) tako da se irilino slovo zamijeni latninim kad je
to mogue: Jovan Sterija Popovi, Milka Ivi, Dositej
Obradovi, Goce Delev, Hristo Botev, Nikolaj Pealov.
Pohrvauju se:
a) osobna imena pojedinih svjetovnih i duhovnih
uglednika te povijesnih osoba: papa Franjo, kraljica
Elizabeta, Luj XIV., Karlo Veliki, Ivana Orleanska
b) osobna imena iz klasinih jezika, grkoga i latnskoga:
Ahilej, Medeja, Klitemnestra, Aristotel, Pitagora, Sokrat,
Gaj Julije Cezar, Marko Licinije Kras
c) imena nekih gradova: Be, Budimpeta, Kijev, Krakov,
Lavov, Lisabon, Moskva, Pariz, Peuh, Rim, Varava,
Venecija, eneva
d) imena kontnenata: Afrika, Antarktka, Australija,
Azija, Europa, Juna Amerika, Sjeverna Amerika
e) imena drava: Alir, Austrija, Dibut, Bjelokosna
Obala, Gvatemala, Istoni Timor, Italija, Kuvajt,
Luksemburg, Mjanmar, Monako, Nizozemska, Njemaka,
Sijera Leone, Singapur, Ujedinjeno Kraljevstvo Velike
Britanije i Sjeverne Irske
f) imena mnogih pokrajina, saveznih drava i drugih
teritorijalnih sastavnica: Bavarska, Donja Saska, Juna
Karolina, Kalifornija, Katalonija, Koruka, Mandurija,
Provansa, Sjeverna Karolina, Sjeverna Rajna i Vestalija.
Pisanje oblika i tvorenica
od opih rijei i imena
Oblici i tvorenice od opih rijei i imena piu se u skladu
s onim kako se u hrvatskome izgovaraju:
a) ope rijei:
bufet [bife], bufeta [bifea], bufetu [bifeu]
caf [cafe], cafa [cafea], cafu [cafeu]
paparazzo [paparaco], paparazza [paparaca],
paparazzu [paparacu]..., paparazzov [paparacov]
sommelier [somelije], sommeliera [somelijea],
sommelieru [somelijeu]..., sommelierov [somelijeov]
b) imena:
George [dord], Georgea [dorda], Georgeu
[dordu]..., Georgeev [dordev]
Giorgio [oro], Giorgia [ora], Giorgiu [oru]...,
Giorgiov [orov]
Oprah [opra], Opre [opre], Opri [opri]..., Oprin
[oprin]; Sarah [sara], Sare [sare], Sari [sari]..., Sarin
[sarin]; Utah [juta], Ute [jute], Ut [jut]
Jeanete [anet], Jeanete [anet], Jeanete [anet]...,
Jeanetein [anetn]
Pierre [pjer], Pierrea [pjera], Pierreu [pjeru]...,
Pierreov [pjerov]
HRVATSKI PRAVOPIS 30 HRVATSKI PRAVOPIS 31
Derrida [derida], Derridaa [deridaa], Derridau
[deridau]..., Derridaov [deridaov]
Lote [lote], Lote [lote], Lote [lote]..., Lotn [lotn]
Mary [meri], Mary [meri], Mary [meri]..., Maryn
[merin]
Dolores, Dolores, Dolores..., Doloresin
Dante, Dantea, Danteu..., Danteov.
Glas j izgovara se i zapisuje izmeu osnove i nastavka u
oblicima stranih rijei koje u izgovoru zavravaju na i, io,
ia i posuenica koje u pismu zavravaju na i, io te izmeu
tvorbene osnove i nastavka u tvorenicama od th rijei:
a) strane rijei: celebrity, celebrityja, celebrityju...,
celebrityjev; pizzeria, pizzerije, pizzeriji...; portolio,
portolija, portoliju
b) posuenice: dendi, dendija, dendiju..., dendijem,
dendijev; okapi, okapija, okapiju..., okapijem, okapijev;
radio, radija, radiju..., radijem, radijski; reiki, reikija,
reikiju...; studio, studija, studiju..., studijem, studijski
c) strana imena:
Appendini, Appendinija, Appendiniju...,
Appendinijem, Appendinijev; Botcelli, Botcellija,
Botcelliju..., Botcellijem, Botcellijev; Petf,
Petfja, Petfju..., Petfjem, Petfjev; Verdi, Verdija,
Verdiju..., Verdijem, Verdijev
Vigny, Vignyja, Vignyju..., Vignyjem, Vignyjev
Tennessee, Tennesseeja, Tennesseeju...,
Tennesseejem, Tennesseejev; Milwaukee, Milwaukeeja,
Milwaukeeju..., Milwaukeejem, milvokijski; Coetzee,
Coetzeeja, Coetzeeju..., Coetzeejev
Camus, Camusja, Camusju..., Camusjem, Camusjev;
Denis, Denisja, Denisju..., Denisjem, Denisjev
Ardelio, Ardelija, Ardeliju..., Ardelijem, Ardelijev;
Tokio, Tokija, Tokiju..., Tokijem, tokijski
Almera, Almerje, Almerji..., Almerjom, almerijski;
Maria, Marije, Mariji..., Marijom, Marijin
Chelsea, Chelseaja, Chelseaju..., Chelseajem,
Chelseajev
Bernie, Bernieja, Bernieju..., Berniejem, Berniejev;
Eddie, Eddieja, Eddieju..., Eddiejem, Eddiejev
Napomena
Rijei kao solfeggio [solfeo] i adagio [adao] te imena kao
Baggio [bao], Boccaccio [bokao] i Caravaggio [karavao]
ne zavravaju skupinom glasova io. Slovo i oznaka je da se
ispred njega ita nepanik te se iza toga nepanika i nastavka
ne umee glas j: solfeggio, solfeggia, solfeggiu...; Boccaccio,
Boccaccia, Boccacciu, Boccacciom..., Boccacciov; Caravaggio,
Caravaggia, Caravaggiu, Caravaggiom..., Caravaggiov itd.
Imena Brescia [brea], Perugia [perua] ne zavravaju
skupinom glasova ia. Slovo i oznaka je da se ispred njega
ita nepanik te se iza toga nepanika i nastavka ne umee
glas j: Brescia, Brescie, Brescii..., Bresciom; Perugia, Perugie,
Perugii..., Perugiom.
Strane rijei poput jedi [dedaj] te imena i prezimena poput
Gyrgy [er], Nagy [na], Kllay [kalaj], Hemingway
[hemingvej] ne zavravaju glasom i te se stoga u njihovoj
sklonidbi i u njihovim tvorenicama ne umee j: jedi, jedia,
jediu..., jediem, jediev; Gyrgy, Gyrgya, Gyrgyu...,
Gyrgyem, Gyrgyev; Nagy, Nagya, Nagyu..., Nagyev;
Kllay, Kllaya, Kllayu..., Kllayem, Kllayev; Hemingway,
Hemingwaya, Hemingwayu..., Hemingwayem, Hemingwayev.
Posvojni pridjev od stranih enskih imena koja u izgovoru
zavravaju na i piu se: Mary, Maryn; Annie, Annien; Natalie,
Natalien.
Imena na -ca, -co u sklonidbi i tvorenicama zadravaju
-c-:
Jessica, Jessice..., Jessicom; Jessicin; Tosca,
Tosce..., Toscom; Toscin; Casablanca, Casablance...,
Casablancom; Salamanca, Salamance..., Salamancom
Petrarca, Petrarce..., Petrarcu; Petrarcin; Angelico,
Angelica..., Angelicom; Angelicov.
KRAENJE RIJEI
Kraenjem jedne rijei ili vie rijei nastaju kratce i
pokrate.
Kratce
Kratce se piu malim slovima. Iznimno sadravaju i
veliko slovo (pH, Rh). U pravilu se ne sklanjaju (sklanjaju
se samo kratce ga i gica) i zavravaju tokom (tokom
ne zavravaju ga, gica, fra i don). Nastaju kraenjem
jedne rijei ili vie rijei.
Rije se krat:
a) na poetno slovo: . (itaj), g. (godina, gospodin), l.
(lice), o. (otac), r. (razred), t. (toka), v. (vidi)
b) na poetni suglasniki skup: bl. (blaeni, blaena),
br. (broj), fr. (francuski), mn. (mnoina), pl. (plemenit,
plemenita), st. (stoljee), str. (stranica), sv. (svet, svezak)
c) na poetni slog sa suglasnikom ili suglasnikim
skupom drugoga sloga: ak. (akuzatv), ak. (akavski), it.
(itaj), dat. (datv), dem. (deminutv), dipl. (diplomirani),
gen. (genitv), god. (godina), gosp. (gospodin), hrv.
(hrvatski), imp. (imperfekt), instr. (instrumental),
komp. (komparatv), kajk. (kajkavski), kat. (katoliki),
lok. (lokatv), mons. (monsinjor), nom. (nominatv), os.
(osoba), pov. (povijest), prof. (profesor), razr. (razred),
slov. (slovenski), tok. (tokavski), tal. (talijanski), usp.
(usporedi)
d) na poetno i posljednje slovo: dr. (doktor), mr.
(magistar), rn. (raun)
e) na poetno slovo, suglasniki skup ili slog u
kombinaciji s jo kojim slovom suglasnikim skupom
ili slogom: akad. (akademik), ing. (inenjer), jd.
(jednina), msgr. (monsignor), plf. (pluskvamperfekt), rkt.
(rimokatolik, rimokatoliki), rkp. (rukopis), rp. (recept),
stsl. (staroslavenski), tzv. (takozvani), vl. (veleasni)
Napomena
Uz kratce dr. i mr. piu se i kratce na hrvatskome ili na latnskome
jeziku koje oznauju struku: dr. ek., dr. kem., mr. farm.; dr. iur. (lat.
doctor iuris doktor prava), dr. med. (lat. doctor medicinae doktor
medicine), dr. oec. (lat. doctor oeconomiae doktor ekonomije),
mr. pharm. (lat. magister pharmaciae magistar farmacije), dr. h.
c. (lat. doctor honoris causa poasni doktor). Uz znanstvene ttule
dr. i mr. moe se pisat kratca sc. dr. sc. (lat. doctor scientarum
doktor znanost), mr. sc. (lat. magister scientarum magistar
znanost).
Kratce za zvanja i zanimanja koje oznauju status steen
diplomompiu se iza imena i prezimena i odvajaju se zarezom:
Ivana Horvat, prof. hrvatskoga jezika i knjievnost; Ivan Horvat, dr.
spec. obiteljske medicine; Ivan Ivi, dipl. iur.; Petar Peri, univ. bacc.
croat. (sveuilini prvostupnik kroatologije); Petra Peri, univ.

bacc. ing. geod. (sveuilina prvostupnica inenjerka geodezije);
Ivan Ivani, mag. oec. (magistar ekonomske struke).
Znanstvene ttule piu se ispred imena i prezimena, a znanstveno-
nastavna zvanja iza imena i prezimena: dr. sc. Ivana Ivani, doc.; dr.
sc. Ante Mihanovi, red. prof.; akad. Stjepan Markovi, red. prof.; dr.
sc. Hrvoje Pavi, prof. emer. (lat. professor emeritus).
Sveuilini profesori mogu pisat kratcu prof. dr. ispred imena i
prezimena.
Neke rijei mogu imat i dvije kratce: itaj (. i it.), gospodin (g. i
gosp.), razred (r. i razr.), godina (g. i god.). Nazivi za padee mogu
se kratt na dva naina: nominatv (N i nom.), genitv (G i gen.),
datv (D i dat.), akuzatv (A i ak.), vokatv (V i vok.), lokatv (L i lok.) i
instrumental (I i instr.).
f) na poetno slovo i posljednji slog ili posljednja dva
sloga: ga (gospoa), gica (gospoica).
Napomena
Iza kratca ga i gica ne pie se toka. Te se kratce sklanjaju:
ga, ge, gi, gom; gica, gice, gici, gicom.
Toka se ne pie ni iza preuzeth nesklonjivih kratca fra i don:
fra imun, fra imuna, fra imunu; don Ivan, don Ivana, don
Ivanu.
Vie rijei krat se:
a) na poetna slova svake rijei s tokom i bjelinama: d.
d. (dioniko drutvo), d. o. o. (drutvo s ogranienom
odgovornou), j. t. d. (javno trgovako drutvo), m.
r. (muki rod), n. r. (na ruke), o. g. (ove godine), p. n.
(punim naslovom), s. r. (srednji rod), t. d. (trgovako
drutvo), t. p. (tvrtka pojedinca), v. d. (vritelj dunost),
v. r. (vlasttom rukom), . r. (enski rod)
Napomena
Neke su kratce preuzete iz latnskoga jezika: a. a. (ad acta u
spise), p. c. (per capita po glavi, po osobi), s. a. (sine anno bez
/oznake/ godine), s. v. (sub verbo/voce pod rijeju u rjeniku).
b) tako da se prva rije koja je veznik ne krat, a druga se
krat i ima toku: i d. (i dalje), i dr. (i drugi), i sl. (i slino),
u z. (u zamjenu)
c) na poetni slog ili suglasniki skup s tokom i
bjelinama: po. Kr. (poslije Krista), pr. Kr. (prije Krista), zk.
ul. (zemljinoknjini uloak).
Napomena
Neke se kratce vierjenih skupova rijei piu bez bjelina s
tokom na kraju: kbr. (kuni broj), itd. (i tako dalje), itsl. (i
tomu slino), npr. (naprimjer), tj. (to jest).
Kratce mogu bit prvi dio imenskih polusloenica:
Rh-faktor (rezus-faktor, Rhesus factor), pH-vrijednost
(potental Hydrogen), e-pota, e-adresa.
HRVATSKI PRAVOPIS 32 HRVATSKI PRAVOPIS 33
Pokrate
Pokrate se piu velikim slovima. Iznimno sadravaju
i malo slovo (BiH, ZeKaeM, Wi-Fi, HrZZ). U pravilu se
sklanjaju (ne sklanjaju se pokrate iz latnskoga N. N.
i pokrate nastale kraenjem pridjeva UV, VKV) te ne
zavravaju tokom (osim pokrata iz latnskoga jezika).
Pokrate nastaju:
a) kraenjem jedne rijei: UV, NKV, KV, VKV, PVC, TV
b) kraenjem vie rijei:
ope rijei: DNK (dezoksiribonukleinska kiselina), RNK
(ribonukleinska kiselina), POS (potcana stanogradnja), IO
(izvrni odbor), NP (nacionalni park)
imena: HAK (Hrvatski autoklub), DHMZ
(Dravni hidrometeoroloki zavod), HEP (Hrvatska
elektroprivreda), EU (Europska unija)
Napomena
Neke se pokrate itaju prema nazivima slova od kojih su
sastavljene (DC, DVD, HSP, HOO, HNK, RH, SAD, UN),
neke se itaju kao rijei (AUDIO, FER, GOLJP, GONG, HAK,
HAZU, HVIDRA, INA, JANAF, MIOC, NAMA, PIK, USKOK,
STRUNA, ZAP), a neke se slovkaju (DLJI Dubrovake
ljetne igre, HLJK Hrvatska ljekarnika komora, JMBG
jedinstveni matni broj graana, JNA Jugoslavenska
narodna armija, prije, NJDR Njemaka Demokratska
Republika, SFRJ Socijalistka Federatvna Republika
Jugoslavija).
Neke pokrate ne sadravaju sva poetna slova rijei u
vierjenome nazivu ili imenu koji se krate ili je u pokrat
slovo koje nije poetno slovo rijei u vierjenome nazivu
ili imenu koji se krate: HAGENA (Agencija za nadzor
mirovinskih fondova i osiguranja), HANFA (Hrvatska
agencija za nadzor fnancijskih usluga), HVIDRA (Hrvatski
vojni invalidi Domovinskog rata), REGOS (Registar
osiguranika), RODA (Roditelji u akciji).
U pokratama se veznici i prijedlozi u pravilu izostavljaju:
FER (Fakultet elektronike i raunarstva), HDK (Hrvatsko
drutvo za kvalitetu), PDV (porez na dodanu vrijednost),
ZKP (Zakon o kaznenom postupku). Katkad se veznici piu
(u pravilu malim slovom): BiH (Bosna i Hercegovina), RRiF
(Raunovodstvo, revizija i fnancije).
Pokrate se esto preuzimaju iz stranih jezika:
a) iz latnskoga: A. D. (anno Domini godine Gospodnje,
ljeta Gospodnjega), L. S. (locus sigilli mjesto peata,
po uzoru na latnsku nastala je i hrvatska pokrata
M. P. mjesto peata), N. B. (nota bene pazi dobro,
napomena), N. N. (nomen nescio ne znam ime, netko
nepoznat), P. S. (post scriptum poslije napisanoga,
poslije svega)
b) iz ostalih jezika (najee iz engleskoga):
ope rijei: ADHD (Atenton defcit-hyperactvity
disorder /a-de-ha-de/), AIDS (acquired
immunodefciency syndrome /ejc/), BCG (Bacillus
Calmete-Gurin /be-se-e/), CD (compact disc /ce-
de/), GPS (global positoning system /di-pi-es/), LCD
(liquid crystal display /el-ce-de/), LED (light-emitng
diode /led/), PIN (personal identfcaton number /
pin/), USB (universal serial bus /u-es-be/), WC (water
closet /ve-ce/), Wi-Fi (Wireless-Fidelity /vaj-faj/)
imena: BBC (Britsh Broadcastng Corporaton /
bi-bi-si/), BMW (Bayerische Motoren Werke /be-
em-ve/), FBI (Federal Bureau of Investgaton /ef-
bi-aj/), FIFA (Fdraton internatonale de football
associatons /ffa/)
Napomena
Pokrate iz stranih jezika itaju se na razliite naine. Neke se
pokrate itaju kako se itaju u jeziku iz kojega su preuzete
(DDT dichlorodiphenyltrichloroethane /di-di-t/, BCG
Bacillus Calmete-Gurin /be-se-e/, IQ intelligence
quotent /aj-kju/, PC personal computer /pi-si/), a neke se
itaju onako kako se u hrvatskome uobiajilo (PIN personal
identfcaton number /pin/, HIV human immunodefciency
virus /hiv/, WC water closet /ve-ce/, LCD liquid crystal
display /el-ce-de/), LED light-emitng diode /led/, CD
compact disc /ce-de/).
Oblici i izvedenice
Pri sklonidbi pokrata te izvoenju pridjeva, imenica
i glagola od njih padeni se nastavak ili sufks dodaje
osnovnomu liku pokrate. U pisanju se izmeu pokrate i
padenoga nastavka ili sufksa umee spojnica:
HAZU, HAZU-a, HAZU-u, HAZU-om, HAZU-ov
HNK, HNK-a, HNK-u, HNK-om, HNK-ov
MUP, MUP-a, MUP-u, MUP-om, MUP-ov, MUP-ovac (i
mupovac)
NATO, NATO-a, NATO-u, NATO-om, NATO-ov, NATO-ovac
(i natoovac)
UNESCO, UNESCO-a, UNESCO-u, UNESCO-om, UNESCO-ov
ZET, ZET-a, ZET-u, ZET-om, ZET-ov, ZET-ovac (i zetovac)
SMS, SMS-a, SMS-u, SMS-om, SMS-at (i esemesat).
Kod pokrata enskoga roda u kosim padeima i
izvedenicama zavrno a biljei se, ali se ne ita:
HINA, HINA-e, HINA-i, HINA-om, HINA-in
INA, INA-e, INA-i, INA-om, INA-in
IRA, IRA-e, IRA-i, IRA-om, IRA-in
NASA, NASA-e, NASA-i, NASA-om, NASA-in
CIA, CIA-je, CIA-ji, CIA-jom, CIA-jin.
Napomena
Pokrate se mogu i leksikalizirat: Ina, Hina, Nama, Zet, Roda.
Tada se oblini i tvorbeni nastavci ne odvajaju spojnicom: Ina,
Ine, Inin; Hina, Hine, Hinin; Nama, Nami, Namin; Zet, Zeta,
Zetov, zetovac; Roda, Rode, Rodin.
U hrvatski jezik preuzete su i leksikalizirane pokrate iz stranih
jezika: gulag ( ), radar (radio
detecton and ranging), laser (lightwave amplifcaton by
stmulated emission of radiaton), sonar (sound navigaton
ranging), modem (modulaton-demodulaton).
Kod pokrata koje u izgovoru zavravaju glasom i
iza spojnice umee se j ispred oblinih i tvorbenih
nastavaka:
ACI, ACI-ja, ACI-ju, ACI-jem, ACI-jev
FOI, FOI-ja, FOI-ju, FOI- jem, FOI-jev
BBC /bi-bi-si/, BBC-ja, BBC-ju, BBC-jem, BBC-jev
PC /pi-si/, PC-ja, PC-ju, PC-jem, PC-jev.
Kod pokrata koje u izgovoru ne zavravaju glasom i ne
umee se j ispred oblinih i tvorbenih nastavaka:
FBI /ef-bi-aj/, FBI-a, FBI-u, FBI-em, FBI-evac
CSI /si-es-aj/, CSI-a, CSI-u, CSI-em.
Pokrate koje su prvi dio imenske sveze ne sklanjaju se:
ACI marina, GMO proizvod, LCD ekran, LED arulja, PET
ambalaa, PR agencija, PVC stolarija, SF flm, UV zrake,
WTA lista.
Pisanje inicijala
Imena ljudi krate se tako da se iza prvoga slova ili dvoslova
pie toka: S. (Stjepan) Radi, S. S. (Silvije Strahimir)
Kranjevi, A. G. (Antun Gustav) Mato, Lj. (Ljerka)
ram, D. (Divo) Buni Vui, F. M. (Fjodor Mihajlovi)
Dostojevski, W. (William) Shakespeare, Hans Ch. (Christan)
Andersen, Ch. (Charles) Baudelaire, Th. (Thomas) Mann,
G. (Giovanni) Cernogoraz, A. (Aaron) Spelling, L. (Lloyd)
Banks.
Imena s dvjema sastavnicama sa spojnicom krate
se tako da se toka stavlja iza prvoga slova svake
sastavnice: A.-M. (Ana-Marija) Markovina, A.-M.
(Andr-Marie) Ampre, J.-J. (Jean-Jacques) Rousseau,
J.-P. (Jean-Paul) Belmondo, J.-C. (Jean-Claude) Van
Damme.
Katkad se krate sve rijei u imenima ljudi ili gradova.
Inicijali se osamostaljuju i sklanjaju kao pokrate te
zadravaju bjeline izmeu inicijala:
A. G. M. (Antun Gustav Mato), A. G. M.-a, A. G. M.-ov
J. F. K. (John Fitzgerald Kennedy), J. F. K.-a, J. F. K.-ev
O. J. (Orenthal James) Simpson, O. J.-a Simpsona, O. J.-ev
L. A. (Los Angeles), L. A.-a
PRAVOPISNI ZNAKOVI
Pravopisni znakovi su: bjelina ( ), toka (.), upitnik
(?), usklinik (!), upitnik s usklinikom (?!), usklinik s
upitnikom (!?), zarez (,), toka sa zarezom (;), dvotoka
(:), trotoka (...), zagrade (( ), < >, / /, [ ] i
{ }), desna zagrada ()), spojnica (-), crtca ( ),
kosa crta (/), navodnici ( ), polunavodnici ( ),
izostavnik (), zvjezdica (*), znak za lanak () i znakovi
za upuivanje (>, <, ).
Bjelina
Bjelina je prazno mjesto u tekstu koje se nalazi:
a) izmeu rijei
Napomena
Bjelina ima i razlikovnu ulogu: uoi i u oi, Starigrad i Stari Grad,
gdjegod i gdje god.
b) iza toke, zareza, dvotoke, trotoke, toke sa zarezom,
upitnika i usklinika:
Ivo je doao. Ana je ve otla.
... koarkai su najavili uspjenu sezonu, a loe su igrali.
Ideja je ozbiljna... Vidjet emo.
Jupi, idemo na ljetovanje! kola je gotova!
c) izmeu sastavnica nadnevka: 24. 12. 1998.
d) izmeu kratca i dijelova kratca:
Ivan imi, univ. bacc. biol.
pr. Kr.
3. l. jd.
e) izmeu inicijala: A. G. Mato.
f) ispred i iza crtce: Posjet: 15 17
g) ispred i iza kose crte koja razdvaja cjeline vee od rijei:
kliniki psiholog / klinika psihologinja
h) izmeu mjesta stotce i tsuice (kad je broj vei od
9999), stotsuice i milijuna itd.: 10 000, 859 343 286
Napomena
U fnancijskome poslovanju doputeno je na mjestu bjeline
pisat i toku: 10.000, 859.343.286.
i) ispred i iza matematkih znakova:
5 + 2 = 7
10 : 5 = 2
100 99 = 1
3 > 1
230 cm x 180 cm x 60 cm
j) ispred i iza znaka za omjer:
Topografska karta 1 : 25 000
Rezultat je bio 1 : 2.
Broj 135 podijeli u omjeru 7 : 8
k) izmeu broja i oznake mjerne jedinice: 3 kg, 2 m, 220 V,
60 W, 5 C
l) izmeu broja i znaka za postotak: 50 %, 62,5 %
HRVATSKI PRAVOPIS 34 HRVATSKI PRAVOPIS 35
m) izmeu broja i oznake novane jedinice: 99,90 , 34 kn
n) izmeu oznake za lanak i broja: 25.
Bjelina se ne nalazi:
a) ispred reeninih znakova toke, upitnika, usklinika,
zareza, trotoke, toke sa zarezom, dvotoke, upitnika s
usklinikom, usklinika s upitnikom:
On, naprotv, ne zna da...
U koliko je sat ruak?
b) izmeu navodnika, polunavodnika, zagrada i teksta koji
je u njima:
(2010.)
Dolazim.
Na tom se prostoru () nalazi pedesetak nalazita.
Naalost, ne znam to bih vam rekao
Koliko jezera obuhvaa Nacionalni park Plitvika
jezera?
Svoju (novu) pjesmu autor je objavio 1894. godine.
Koja rije znai vritelj radnje?
c) izmeu desnoga navodnika, polunavodnika i zagrade te
pravopisnoga znaka koji slijedi:
Isplaeno je 1000 kn (tsuu kuna).
Ne zanima me, odgovori Melkior.
d) iza toke koja oznauje redni broj ili kratcu, a iza
koje slijedi upitnik, usklinik, zarez, toka sa zarezom,
dvotoka:
Kakva t je bila 2012.?
Voli li sladoled, kekse, tortu itd.?
Kao jedna rije piu se redni brojevi od 11. do 19.:
jedanaest...
e) oko zagrada koje se nalaze unutar rijei: poja(av)at
f) ispred i iza spojnice: poklon-bon, gore-dolje, sat-dva
g) ispred i iza kose crte koja razdvaja rijei: profesor/
profesorica
h) iza zareza u decimalnome broju: 1,41
i) iza dvotoke ili toke kojom se u vremenskome zapisu
odvaja sat od minuta: Veera se posluuje u 19:30.;
Doruak se posluuje u 7.30.
j) ispred i iza kose crte u sloenim mjernim jedinicama: 50
m/s, 2 kg/m
2
k) izmeu oznake + ili i broja pri oznaivanju pozitvnoga
ili negatvnoga broja: +5, 5
l) izmeu broja i oznake za kutni stupanj, minutu i
sekundu: 180
o
20 50
m) ispred i iza kose crte koja oznauje razlomak: 1/3, 7/8
n) iza toke u jednoj hijerarhijskoj brojanoj oznaci:
1. Geometrijska tjela
1.1. Kugla
1.2. Kocka.
Toka
Toka se pie:
a) na kraju izjavne reenice:
Ove je godine rano pao snijeg.
Danas nemamo sastanak.
Ako me vidi, digni ruku.
b) iza rednih brojeva napisanih arapskim i rimskim
brojkama:
Zavrila sam 2. razred.
Petar Kreimir IV. jedan je od najslavnijih hrvatskih
vladara.
Roen je 6. XI. 1989. godine.
c) na kraju okomitoga nabrajanja:
Danas kupi:
kruh
mineralnu vodu
glatko brano
praak za pecivo
pet jaja.
d) iza veine kratca: br., dr. sc., i sl., itd., npr., prof., tj.
e) iza primjera koji je izjavna reenica u reenici koja ga
objanjava: U reenicama Marko jede jabuku., Uitelji
su ga pohvalili. i Brod je potopljen. subjekt su imenice
Marko, uitelji i brod.
f) ispred drugih pravopisnih znakova:
Moe li doi do 15.?
Sretna 2013.!
U vrijeme rata (1991. 1995.) sve je bilo drukije.
Upisala se na studij 2005./2006.
Zadnji sam je put vidio 1998., a nisam nita uo o njoj
sve do 2004.
Napomena
Reenica Moe li doi do 15? odnosi se na 15 sat, a reenica
Moe li doi do 15.? odnosi se na 15. dan u mjesecu. U izjavnoj
se reenici ta dvoznanost moe izbjei uporabomrijei sat:
Dolazimdo 15.,
Dolazimdo 15 sat.
g) iza naslova, podnaslova ili natpisa koji prethodi tekstu
u istome redu: Grad Zagreb. Grad Zagreb nalazi se podno
Medvednice, a s njegove je june strane rijeka Sava.
h) izmeu podataka u pojedinim sustavima pisanja
bibliografskih jedinica: Babi, S., Finka, B., Mogu, M.
1971. Hrvatski pravopis. Zagreb: kolska knjiga.
Toka se ne pie:
a) iza naslova:
Bolja polovica hrabrost
Zlatarovo zlato
Ne mogu utjet
b) iza potpisa na kraju pisma ili dopisa:
Srdano
Ivan Horvat
c) u decimalnim brojevima: Normalna je temperatura
ljudskoga tjela 36,6 C.
d) izmeu mjesta stotce i tsuice (kad je broj vei od
9999), stotsuice i milijuna itd.: 10 000, 859 343 286
Napomena
U fnancijskome poslovanju doputeno je na mjestu bjeline
pisat i toke: 10.000, 859.343.286.
e) iza navoda u upravnome govoru na kraju reenice:
Upitao je: Koliko je sat?
Uzviknuo je: Pazi!
Rekao je: Hvala.
Tolstoj je napisao: Sve sretne obitelji nalik su jedna
na drugu, svaka nesretna obitelj nesretna je na svoj
nain.
f) na kraju upitne ili uskline reenice ni iza crtce ili
trotoke kao znaka nezavrene reenice:
Kad si se danas probudila?
U 10! Ba sam se naspavala!
Jesam li t ve rekao da
Nismo se vidjeli jo od...
g) uz drugu toku:
Sluali smo Beethovena, Schuberta, Liszta i dr.
Zadnji sam je put vidio 1998., a nisam nita uo o njoj
sve do 2004.
Upitnik
Upitnik se pie:
a) na kraju upitne reenice:
Tko te je maloprije nazvao?
U koliko se sat trebamo nai?
Izvolite kavu. Kolai?
Vidio si ga juer?
Napomena
U naslovu se upitnik moe i ne mora pisat:
Kome zvono zvoni, Zato samvamlagala, Kako ive ivotnje
emu?, Kako se na hrvatskome kae WWW?
b) iza primjera koji je upitna reenica u reenici koja ga
objanjava: Na pitanje Gdje si? odgovorit emo Vani., a na
pitanje Kamo ide? treba odgovorit Van.
c) kako bi se oznaila upitna utnja u razgovoru:
Juer sam vidio Martna.
?
Da, i ja sam mislio da je na putu.
d) za izraavanje iznenaenja ili sumnje u tonost
podataka, a tada se moe pisat i u zagradama:
Drava e siromanima plaat dio reija?
To je Rembrandt (?) na zidu.
Napomena
Kad se upitnikomizraava sumnja u samo jednu rije, on se
biljei u zagradama uz nju: Kau da su ga vidjeli juer (?).
Kad se upitnikomizraava sumnja u cijelu reenicu, on se pie
na kraju reenice bez zagrada: Temperature e do lipnja bit
ispod nitce?
Upitnik se ne pie iza upitne reenice koja je sureenica
zavisnosloene reenice, odnosno iza neizravnoga pitanja:
Pitao sam ga hoe li doi.
Reci mi koliko je sat.
Nije znao tko je taj ovjek.
Napomena
U izravnome pitanju koje je dio upravnoga govora pie se
upitnik: Pitao samga: Hoe li doi?
Usklinik
Usklinik se pie:
a) na kraju uskline reenice:
To je tako, tako lijepo!
Ah!
Petre! Dolazi smjesta!
ivjeli!
Jao! Ne mogu vie!
Zabranjeno puenje!
Napomena
U naslovu se usklinik moe i ne mora pisat:
Pokrenite svoj obrt
Modriu, svaka ast!
b) iza primjera koji je usklina reenica u reenici koja ga
objanjava: Umjesto Hvala lijepo! treba rei Hvala lijepa!
jer je imenica hvala enskoga roda.
c) za izraavanje iznenaenja zbog ega neoekivanoga, a
tada se pie u zagradama:
Ukrali su mu purei batak (!) u kinu.
HRVATSKI PRAVOPIS 36 HRVATSKI PRAVOPIS 37
Zatvorili su rupu u zidu papirnatm rupiima (!).
Napomena
Istcanje, uenje ili upozorenje oznauju se trima usklinicima
koji se mogu pisat i u zagradama.
Kau da je otao (!!!).
Nakon toliko uenja pao je na ispitu!!!
Ne uputajte se u internetsku kupnju (!!!) ako niste provjerili
podatke o stranici.
Usklinik se s rijeima sic! (sic na latnskome znai tako) i
tako! upotrebljava kao znak upozorenja. Te su rijei najee u
zagradama.
Napisala je da je roena 31. (sic!) veljae.
U dnevniku putovanja pie da su posjetli poluotok (tako!) Krk.

Upitnik s usklinikom
Upitnik s usklinikom pie se na kraju reenice kojom se
istodobno izraava pitanje i uenje, ushit ili oduevljenje:
Dobio si petcu iz matematke?!
Upitnik s usklinikom bez teksta moe oznaivat upitnu
utnju s uenjem, ushitom ili oduevljenjem:
Jeste li me juer vidjeli?
?!
Usklinik s upitnikom
Usklinik s upitnikom pie se na kraju reenice kojom se
izraava istodobno uenje, ushit ili oduevljenje i pitanje:
Dobio si petcu iz matematke!?
Usklinik s upitnikom bez teksta moe oznaivat uenje,
ushit ili oduevljenje s upitnom utnjom:
Jeste li me juer vidjeli?
!?
Zarez
Zarezom se u reenici odvajaju pojedine rijei i reenini
dijelovi te sureenice.
Zarez se pie:
a) u nizanju:
izmeu rijei, reeninih dijelova, nezavisnih i zavisnih
reenica koje se niu:
Vidim ljude, kue, polja, planine.
Svi su nas vidjeli: i susjedi, i prijatelji, i rodbina.
Na roendanu nije bilo ni Petra, ni Sanje, ni Martne.
Dolaze naoit mukarci, elegantne ene, draesna
djeca.
Priao mi je o djetnjstvu, o kolovanju, o svojim
uspjesima i neuspjesima.
Dan se duljio, drvee se zelenjelo, ja sam se
radovala.
Rekao sam im da se lijepo ponaaju, da budu thi, da
sluaju uitelja.
izmeu vie atributa kad se svaki od njih izravno i
neovisno o drugima odnosi na imensku rije:
Preselili smo se u novi, veliki stan.
Ona je bila visoka, lijepa djevojka.
To je nae prvo, neugodno iskustvo s njima.
Napomena
Zarez moe promijenit znaenje.
To je nae prvo, neugodno iskustvo s njima. (To je nae prvo
iskustvo s njima, koje je ujedno i neugodno.)
To je nae prvo neugodno iskustvo s njima. (Dosad smo imali
vie iskustava s njima, a ovo namje prvo neugodno.)
kad se datum nalazi iza oznake mjesta u nominatvu:
Zagreb, 15. travnja 2013.
Napomena
Zarez se ne pie kad se datumnalazi iza oznake mjesta u
prijedlonome izrazu:
U Zagrebu 15. travnja 2013., Na Visu 20. kolovoza 1810.
izmeu nekoliko istoznanih prilonih oznaka:
Predstavljanje e bit u Gospiu sljedeega petka, 19.
listopada.
ivim u glavnome gradu, Zagrebu.
izmeu podataka u pojedinim sustavima pisanja
bibliografskih jedinica:
Ragu, Dragutn, Praktna hrvatska gramatka,
Medicinska naklada, Zagreb, 1997.
Napomena
Umjesto zareza moe se pisat i toka ili dvotoka:
Ragu, D. (1997.): Praktna hrvatska gramatka, Medicinska
naklada, Zagreb.
Ragu, Dragutn 1997. Praktna hrvatska gramatka. Zagreb:
Medicinska naklada.
b) pri uvoenju neovisnih reeninih dijelova:
rijei u vokatvu:
Petre, donesi mi olovku.
Donesi mi, Petre, olovku.
Donesi mi olovku, Petre.
Potovani ravnatelju, molila bih Vas da mi odobrite
koritenje znanstvenoga dopusta ()
Napomena
Rije u vokatvu moe bit samostalna reenica koja zavrava
usklinikom:
Potovani ravnatelju!
Molila bih Vas da mi odobrite koritenje znanstvenoga dopusta
()
usklici:
Eh, sada ga imam!
Jao, smilujte se, smilujte se!
I onda sam, jao, upao u jamu.
Napomena
Usklik moe bit i samostalna reenica koja zavrava
usklinikom:
Eh! Sada ga imam!
Jao! Smilujte se, smilujte se!
c) pri naknadnome dodavanju i umetanju:
reenini prilozi:
Naravno, vidio sam te.
Uostalom, nije bitno.
Sve je, meutm, pokvarilo loe vrijeme.
To je, naalost, dobro rjeenje.
Zaista, vjerujem vam.
Jednostavno, ja to nisam razumio.
Napomena
Zarez se ne pie kad se koji od th priloga odnosi samo na
pojedinu rije u reenici:
On je zaista dobar.
Sve mi je jednostavno objasnio.
To je uistnu lijep flm.
Zarez se ne pie iza reeninoga priloga ako iza njega slijedi
enklitka:
Ipak je to pravilno.
Zaista smo razoarani.
umetnuta sureenica:
On je, dok sam ja jo spavala, odvezao djecu u vrt.
Mislili su, iako su znali da je stvar ve izgubljena, da
e sve dobro zavrit.
Jabuke, koje su bile zelene, nismo brali.
Napomena
Ako se umetnuta ili dometnuta atributna sureenica napie sa
zarezom, ona dodatno objanjava imensku rije na koju se odnosi:
Jabuke, koje su bile zelene, nismo brali.
Nismo brali jabuke, koje su bile zelene.
Sve su jabuke bile zelene i sve su ostale neubrane.
Ako se umetnuta ili dometnuta atributna sureenica napie bez
zareza, ona suava znaenje imenske rijei na koju se odnosi:
Jabuke koje su bile zelene nismo brali.
Nismo brali jabuke koje su bile zelene.
Brali smo jabuke, a one koje su bile zelene ostale su neubrane.
stegnuta zavisna sureenica s glagolskim pridjevom ili
glagolskim prilogom u predikatnoj slubi kad se nalazi na
poetku reenice ili je u nju umetnuta:
Pobijeen u svim pokuajima, ovjek odustaje od
svojega nauma.
ovjek, pobijeen u svim pokuajima, odustaje od
svojega nauma.
Odrasla u ljubavi, ona ih nije mogla shvatt.
Ona, odrasla u ljubavi, nije ih mogla shvatt.
Gledajui struak ljubica, nastavi govorit zvonkim
glasom.
Nastavi, gledajui struak ljubica, govorit zvonkim
glasom.
Potravi nekoliko koraka, djeak je posrnuo u au.
Djeak, potravi nekoliko koraka, posrnuo je u au.
Napomena
Zarezomse ne odvaja stegnuta zavisna sureenica s glagolskim
pridjevomili glagolskimprilogomu predikatnoj slubi kad se
nalazi na kraju reenice:
ovjek odustaje od svojega nauma pobijeen u svimpokuajima.
Ona ih nije mogla shvatt odrasla u ljubavi.

Nastavi govorit zvonkimglasomgledajui struak ljubica.
Djeak je posrnuo u au potravi nekoliko koraka.
Razlikuje se:
Pobijeen, ovjek odustaje od nauma. (Kad je pobijeen, ovjek
odustaje od nauma.)
Pobijeen ovjek odustaje od nauma. (ovjek koji je pobijeen
odustaje od nauma.)
dodatno objanjenje ili dodatni komentar:
Rekao mi je da ste u petak, to me je iznenadilo.
Sa sobom ponesite pribor za pisanje, npr. tehniku
olovku ili fomaster.
O tome odluuju strunjaci, odnosno ljudi koji se
tme bave.
Dobro se sjeam Marka, i to ba toga Marka.
elim uinit neto radikalno, dobro ili loe.
Radila je u Bonnu, tj. u Njemakoj, i dobro je
zaraivala.
Poziv mu je uruen nakon 22. svibnja, odnosno
nakon isteka roka.
Napomena
Zarez se ne pie kad rije odnosno ima rastavnu ulogu, tj. kad
je istoznana vezniku ili: Na tome mjestu moete skrenut lijevo
odnosno desno.
d) pri istcanju
izmeu dviju isth rijei: Bio je jako, jako alostan.
izmeu dvaju dijelova reenice kad se na jedan dio
upuuje prilogom ili zamjenicom u drugome dijelu:
Moja djevojka, to je najbolja djevojka na svijetu.
U hodniku, u sobi, u predsoblju, svuda se osjea
svje miris.
Plakat, kostmi, ak i papue balerina, sve to nalazi
se u kazalinome muzeju.
ispred gradacijskih izraza pa i, pa ni, pa ak i, pa ak
ni, ak i, ak ni, (a) kamoli, (a) nekmoli:
Sa svojega prozora vidjela je potok, umicu, pa i vrt
uz kuu.
To je pitanje na koje nitko nema odgovor, pa ni on
sam.
Bila je ponosna, pa ak i ohola.
Mnogi nisu imali ni zattne prsluke, pa ak ni
obine kacige.
Sav djeluje nezgrapno, ak i neprirodno.
Nemam nikoga na svijetu, ak ni pravih roaka.
Problemi jo nisu raieni ni na teorijskoj razini, a
kamoli u praksi.
ispred zakljunih veznika dakle, stoga, zato:
Zakljuili smo da lae, stoga mu vie nismo
vjerovali.
Ulog je prevelik u svakoj utakmici, stoga i u ovoj.
Sve sam joj rekao, dakle sve zna.
Nije pisala test, zato e odgovarat usmeno.
Morate iskoristt priliku, zato brzo.

HRVATSKI PRAVOPIS 38 HRVATSKI PRAVOPIS 39
e) pri izricanju suprotnost:
ispred suprotnih veznika a, ali, nego, no, ve:
Bila je sukrivac, a ne rtva.
Ve je dosta kasno, a ja jo uvijek piem.
Pospremam sobu, ali povrno.
Za tebe trpi, ali se i raduje tvojoj srei.
Preboljela je gripu, no osjeala se veoma slabo.
Njegova je ljubav vatrena, no bez eljena uspjeha.
Nije se odmarao, nego je odmah poeo radit.
Nisu to bile molbe, nego pozivi.
U tome ne vidim problem, ve mogunost napretka.
Napomena
Zarez se ne pie ispred komparatvnih estca nego ili no: Bolje
je radit nego se odmarat.
ispred iskljunih veznika samo, samo to, tek, tek to,
jedino, jedino to, osim to:
Ovo se oito svialo svima, samo nije Janku.
Sve je mirno, samo se uje pas u dvoritu.
Ja sam siguran da ste se vi i sjetli, samo to mi niste
htjeli rei.
Doao je zdrav, tek malo promukao.
Preuredili smo cijeli stan, jedino nismo kuhinju.
Ne razgovara ni s kim, jedino s majkom razgovara.
Poinio je svako zlo, jedino to ne krade.
Svi su doli navrijeme, osim to je Dijana zakasnila.
f) u inverziji:
iza zavisne reenice koja prethodi glavnoj:
Da sam te vidjela, javila bih t se.
Tko zakasni, neka malo prieka.
im je prela preko praga, utrne se vatra na ognjitu.
Budui da su pobijedili, mogu slavit.
Napomena
Ako zavisna sureenica objanjava rije koja joj prethodi i koja sama
nema puno znaenje, iza zavisne sureenice takoer se pie zarez:
Onda kad pada kia, ne volimse etat.
Oni koji su kuali njegova jela, kau da je odlian kuhar.
Sada kad si mi ispriala, sve mi je jasno.
ispred i iza atributa i apozicije kad se nalaze iza
imenice na koju se odnose:
Tomislav, prvi hrvatski kralj
Poklonio joj je rue, ute.
Plitvika jezera, na najpoznatji nacionalni park,
posjeto je dosad najvei broj turista.
Antun Nemi, pjesnik i putopisac, roen je u
Maarskoj.
Napomena
Zarez se ne pie kad je apozicija iza imena dio imena: Kulin ban,
Pavao apostol, Esma sultanija.
iza prezimena u slijedu prezime pa ime:
Begovi, Milan
Cihlar Nehajev, Milutn
Mato, Antun Gustav
g) u upravnome govoru
iza navoda u kojemu je izjavna reenica:
Sutra je novi dan, rekla je moja omiljena glumica.
Razumijem, bako, odgovorih i odoh na dvorite.
iza prvoga i ispred drugoga dijela navoda:
Ta kua, rekla mi je Ivana, pripada mojim
roditeljima.
Napomena
Zarez se ne pie iza prvoga dijela dvodijelnoga navoda ako prvi
dio navoda zavrava zarezom(npr. rijeju u vokatvu ili ako
sadrava zavisnu sureenicu):
Profesore, upitao je uenik, nije li sat zavrio?
Kad procvjetaju lipe, rekao je, vratt u se u na kraj.
Zarez se ne pie ako navod zavrava upitnikomili usklinikom:
Koliko je sat? pitao je uznemireno.
Kukavico! rekao je sebi.
Razumijem, bako! odgovorih i odoh na dvorite.
Zarez se ne pie kad se navod uvodi crtcama:
Sutra je novi dan. rekla je moja omiljena glumica.
Ta kua rekla mi je Ivana pripada mojimroditeljima.
h) u decimalnim brojevima: 5,76; 365,928.
Zarez se ne pie:
a) iza prilone oznake kojom poinje reenica:
Nakon estosatne rasprave vijenici upanijske
skuptne prihvatli su odluke.
Zbog trajka prometnika zakasnili smo na
predstavu.
Izmeu njih postavit e se etri konopca.
b) izmeu prilonih oznaka (osim istoznanih):
Predavanje e se odrat 21. listopada u prostorijama
Insttuta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
c) izmeu pridjeva kad se prvi pridjev odnosi na cijeli izraz
koji slijedi:
bivi brani drug
pripadnica benediktnskoga katolikog reda
ist kemijski element
visoki dravni dostojanstvenik
To je nae prvo neugodno iskustvo s njima.
Imala je dugu sjajnu kosu.
Osli je jestva morska riba.
d) izmeu reenica i reeninih dijelova povezanih
sastavnim i rastavnim veznicima i, pa, te, ni, nit, ili (osim
pri posebnome istcanju):
Sjedio je i gledao kroz prozor.
Jo je malo razmiljao pa je otao u trgovinu.
Kupio je i kruke i jabuke te pourio kui.
Kruke je volio jest sirove ili bi od njih napravio
kompot.
Napomena
Zarez se pie ispred veznika pa i te ako sureenice u reenici u
kojoj se nalaze t veznici izriu odnos uzrok posljedica:
Nije dola na sastanak, pa je zakljuio da je bolesna.
Vidio ih je ispred sebe, te je potrao.
e) ispred komparatvnih estca nego ili no:
Osjea li se bolje nego juer?
Bolje je sprijeit no lijeit.
f) ispred poredbenih veznika nego to, no to:
Osjea li se bolje nego to si se osjeala juer?
Darovala mi je vie jabuka no to sam mogao ponijet.
g) u reenicama u kojima se nalaze veznici ne samo... nego
(i), ne samo... ve (i):
Ne samo da je lijepa nego je i pametna.
Ne samo da smo ih ekali nego smo i mi propustli
vlak.
Haljina ne samo da je lijepa ve joj i lijepo pristaje.
h) u zavisnosloenoj reenici u kojoj zavisna sureenica
dolazi iza glavne:
Doi u na sastanak ako stgnem.
Proi e na ispitu jer stvarno zna sve.
Neka nam se pridrui tko god eli kako bismo to prije
bili gotovi.
Primit emo ga u bolnicu im naemo slobodno
mjesto.
i) ispred rijei odnosno kad ima rastavnu ulogu, tj. kad je
istoznana vezniku ili: Na tome mjestu moete skrenut
lijevo odnosno desno.
Napomena
Zarez se pie kad rije odnosno uvodi dodatno objanjenje i
istoznana je s izrazomto jest: Poziv mu je uruen nakon 22.
svibnja, odnosno nakon isteka roka.
j) pri okomitome nabrajanju:
Simptomi su gripe:
poviena tjelesna temperatura
bol u miiima
glavobolja
opi umor.
k) iza pozdravnih rijei iza kojih slijedi potpis u novome
retku:
Srdaan pozdrav
Petar Horvat
Napomena
Kad se pozdravne rijei i potpis nalaze u istome retku, iza
pozdrava pie se zarez:
Srdaan pozdrav, Petar Horvat.
l) ispred itd., i sl., i tako dalje, i slino: Na izlet smo ponijeli
vodu, sendvie, grickalice, rekete za badminton itd.
Razlikovna uloga zareza
Zarez moe promijenit znaenje reenice:
Ne, elim to vidjet. (Ne elim oti, elim to vidjet.)
Ne elim to vidjet. (Nemam elju to vidjet.)
To to si rekla njemu, nije jasno. (Njemu si to rekla,
ali to uope nije jasno.)
To to si rekla, njemu nije jasno. (Ti si to rekla, ali
njemu to nije jasno.)
Dok razgovaram s Petrom, ste drutvo. (Drutvo
ste za vrijeme mojega razgovora s Petrom.)
Dok razgovaram, s Petrom ste drutvo. (Petar i
drutvo stu za vrijeme mojega razgovora.)
To je nae prvo, neugodno iskustvo s njima. (To je
nae prvo iskustvo s njima, koje je ujedno i neugodno.)
To je nae prvo neugodno iskustvo s njima. (Dosad
smo imali vie iskustava s njima, a ovo nam je prvo
neugodno.)
Zahvaljujui svojoj upornost postgao je cilj. (Zbog
svoje upornost postgao je cilj.)
Zahvaljujui na nagradi, sjeto se svega to je proao.
(Dok je zahvaljivao na nagradi, sjeto se svega to je
proao.)
Meni se, zaista, uri na predavanje. (Uvjeravam vas
da sam u urbi.)
Meni se zaista uri na predavanje. (Moram jako
pourit, u velikoj sam urbi.)
Njezin sin ve, sigurno, hoda. (Pretpostavljam s
velikom sigurnou da je njezin sin prohodao.)
Njezin sin ve sigurno hoda. (Njezin sin ve je svladao
hodanje i hoda na siguran nain.)
Jabuke, koje su bile zelene, nismo brali. (Sve su
jabuke bile zelene i sve su ostale neubrane.)
Jabuke koje su bile zelene nismo brali. (Brali smo
jabuke, a one koje su bile zelene ostale su neubrane.)
Umorna Ana moe rei neto to e joj zamjerit.
(Ana moe rei neto to e joj zamjerit i pritom je
umorna).
Umorna, Ana moe rei neto to e joj zamjerit. (Kad
je umorna, Ana moe rei neto to e joj zamjerit.)
Toka sa zarezom
Toka sa zarezom pie se:
a) kao znak jaega odvajanja od onoga koje oznauje
zarez, a slabijega od onoga koje oznauje toka: Kad ga
vidim, radujem se; ne doe li, tugujem; teko je rei to e
koji dan donijet.
b) pri nabrajanju ako je u cjelinama koje se nabrajaju ve
upotrijebljen zarez:
Veznici nezavisnosloenih reenica dijele se na:
sastavne i, pa, te, ni, nit; suprotne a, ali, no, nego,
ve; rastavne ili...
3,75; 99,71; 178,23.
HRVATSKI PRAVOPIS 40 HRVATSKI PRAVOPIS 41
Dvotoka
Dvotoka se pie:
a) ispred nabrajanja:
Cijeli je na ivot raunanje: raunanje na prijatelje,
brojenje dana, godina i novca.
Za obnavljanje ormaria trebat e vam:
brusni papir
kistovi
ljepljiva traka
temeljna boja.
Kljune rijei: turistka kretanja, sustav pokretne
telefonije, istraivanja u turizmu.
U jednaenju po zvunost ne sudjeluju zvonanici: m,
n, nj, l, lj, j, v, r.
Napomena
Dvotoka moe promijenit znaenje reenice. U reenici
U zavrnici natjecanja sudjeluju zemlje Beneluxa: Belgija,
Nizozemska i Luksemburg. iza dvotoke navode se svi lanovi
skupine, a u reenici U zavrnici natjecanja sudjeluju zemlje
Beneluxa Belgija i Luksemburg. navode se samo neki lanovi
skupine.
b) ispred navoenja:
Priekao je, a onda je rekao: Hto sam vas neto
drugo pitat.
Ljudi esto kau: Tko pod drugim jamu kopa, sam u
nju pada.
c) ispred objanjenja:
Dubrovnik 15. stoljea bio je veliko gradilite: gradili
su novi Kneev dvor i zidine, proiren je arsenal,
izgraen vodovod, podignut novi Orlando, zvonik sa
satom, nove crkve, ljetnikovci i samostani u okolici.
Nain primjene: jednu tabletu otopit u ustma.
d) izmeu brojeva kad se oznauje omjer, a ita se prema:
Topografska karta 1 : 25 000
Rezultat je bio 1 : 2.
Broj 135 podijeli u omjeru 7 : 8.
e) izmeu sat i minuta u vremenskome zapisu: Veera se
posluuje u 19:30.
Napomena
Izmeu sat i minuta u vremenskome zapisu moe se pisat i
toka: Veera se posluuje u 19.30.
Dvotoka se ne pie:
a) ispred nabrajanja istovrsnih dijelova reenice:
Nabrajat se mogu subjekt, objekt, prilone oznake i
atribut.
U djetnjstvu sam se najvie bojao mraka, pauka i
mieva.
b) iza naslova pod kojim se to nabraja i popisuje, kao to
je SADRAJ, KAZALO, POPIS, PREGLED i sl.:
SADRAJ
Predgovor 3. izdanju
Uvod
Indoeuropski jezici
Staroslavenski jezik.
Trotoka
Trotoka se pie:
a) pri izostavljanju dijela reenice ili teksta
Novi zakon o dravljanstvu omoguuje strancima
da zatrae putovnicu. (Izostavljen je dio: koji je na
snagu stupio poetkom ove godine.)
Od njega se oekivalo da napravi udo, a... arobni
tapi nema ni izbornik. (Izostavljen je dio: kako smo
vidjeli u polufnalnoj utakmici protv Zadra.)
Napomena
Pri izostavljanju dijela teksta trotoka se moe pisat i u
zagradama:
Poznat teolog (...) predlae da e pripremit ciklus
predavanja.
Gledatelji slabije posjeuju stadione kad je na televizijskome
programu prijenos utakmica. (...) Meutm, ovaj e projekt to
promijenit.
b) pri nedovrenome nabrajanju:
Ostao joj je niz brojeva: 1, 3, 7, 9, 13...
Skupljao je modele zrakoplova (putnikih, vojnih) i
automobila (limuzina, trkaih).
c) u dijalogu za oznaivanje prekida ijega govora:
MARKO: Nije loe to ponovit. Dakle, ja sam
ANA: Pametan i lijep.
MARKO: A t si
ANA: Zloesta.
d) u isprekidanome govoru ili duoj stanci u govoru:
Dobro, idem. Ali u se vratt Najbolje da malo
Ma, znate ve Marija!
Popio bih kavu. Ne zapravo bih aj.
Zagrade
Zagrade mogu bit: oble ( ), iljaste < >, kose / /, uglate [
] i vitaste { }.
U zagrade se stavlja:
a) dio reenice ili teksta koji slui za dopunjavanje i
objanjavanje:
Srednjodalmatnski otoci obuhvaaju skupinu velikih
(Bra, Hvar, Vis, olta) i manjih otoka.
Rijetka je pojava da se poar iri niz padinu (tada
je poar potpomognut jakim vjetrom koji pue niz
padinu).
b) tekst didaskalija u dramskome tekstu:
NIKOLA (prua Katarini maramicu): Izvoli.
SANJA: Samo t sanjaj, prijatelju, i pripremi novac.
Dobro e mi doi... (Odlaze razgovarajui.)
c) uputa na bibliografski podatak ili drugi izvor na koji
se upuuje: Feuer (1992: 157) iste da se teorija anra
bolje moe primijenit na flm.
d) dio rijei:
s(a)
nekad(a)
bijelog(a)
velikom(u/e)
(pre)letjet
(pr)opis
(ne)primjeren
e) usklinik ili upitnik kad izraavaju istcanje, uenje,
upozorenje ili sumnju:
Ukrali su mu novanik (!) u kinu.
To je Rembrandt (?) na zidu.
f) brojane ili slovne oznake pri nabrajanju: Veini je ljudi
vano: (1) moi platt reije, stanarinu, kredit; (2) odrat
dom toplim; (3) platt neoekivane izdatke.
Napomena
Uz brojane ili slovne oznake pri nabrajanju moe se pisat i
samo desna zagrada: 1), 2), 3)... ili: a), b), c)... ili: A), B), C).
Tipovi zagrada
Kad se zagrade nalaze unutar drugih zagrada, mogu se
upotrijebit jo jednom oble zagrade ili se unutar zagrada
moe upotrijebit drugi tp zagrada: U sadnji biljnih vrsta
osim prirodnih trava najbolji rast pokazale su lucerna
(Medicago satva L.), zubaa (Cynodon dactylon (L.) Pers.)
i djetelinska travna smjesa s visokim udjelom nacrvene
vlasulje (Festuca rubra L.).
Napomena
Koji e tp zagrada bit upotrijebljen, ovisi i o tome kako je
uobiajeno u pojedinoj struci:
Uglatm se zagradama oznauju glasovi (primjerice
[b] i [p]), a kosima fonemi (primjerice /b/ i /p/).
2{3 4 [2x + (2 + 5)]} = 20.
Uglatm se zagradama meu ostalim oznauje:
a) tekst u navodu uklopljenome u reenicu koji se dodaje
kao objanjenje: Uenik tvrdi da ga je on [prof. Kovai]
zakinuo za bodove.
b) tekst koji je suvian u navodu uklopljenome u
reenicu: Autori smatraju da je zajedniko [je] svim
tm prijedlozima da uz genitv oznauju odnos meu
predmetma.
Desna zagrada
Uz brojane ili slovne oznake u nabrajanju moe se pisat i
samo desna zagrada: 1), 2), 3)... ili: a), b), c)... ili: A), B), C):
Veini je ljudi vano: 1) moi platt reije, stanarinu,
kredit; 2) odrat dom toplim; 3) platt neoekivane
izdatke.
Veini je ljudi vano: a) moi platt reije, stanarinu,
kredit; b) odrat dom toplim; c) platt neoekivane
izdatke.
Napomena
Brojane ili slovne oznake u nabrajanju mogu se pisat i u
zagradama: (1), (2), (3)... ili: (a), (b), (c)... ili: (A), (B), (C).
Spojnica
Spojnica (-) je pravopisni znak koji se slijeva i zdesna pie
bez bjelina.
Sa spojnicom se piu:
a) dvije sastavnice od kojih se prva ne sklanja, koje
oznauju jedan pojam, a svaka ima svoj naglasak:
aperitv-bar, beta-inaica, din-tonik, suknja-hlae,
istok-sjeveroistok, zemlja-zrak, gumi-gumi, ping-pong
b) dvije sastavnice od kojih je prva oznaka, simbol, kratca,
broj:
e-pota, i-sklonidba, x-faktor, H-dur, a-mol, T-profl
pH-vrijednost, Rh-faktor
18-karatni, 22-inni, 8-bitni, 25-godinjica,
2,8-postotni, 18-godinjak
n-torka, n-t, x-t
c) barem dvije sastavnice od kojih se samo zadnja sklanja,
koje oznauju barem dva pojma, a svaka ima svoj naglasak:
fziko-kemijski, politko-ekonomski,
splitsko-dalmatnski, gradianskohrvatsko-hrvatski,
englesko-njemako-hrvatski, iin-ainov,
zrinsko-frankopanski, Cipra-Guberina-Krstev,
Flory-Huggins-Stavermanov
d) rijei nastale povezivanjem dviju oprenih sastavnica:
kakav-takav, hoe-nee, povuci-potegni, amo-tamo,
manje-vie, lijevo-desno
e) brojevne rijei ili imenice i brojevne rijei kojima se
izraava priblina vrijednost: dva-tri, tsuu-dvije,
etvero-petero, dvoje-troje; aica-dvije, sat-dva, dan-dva
f) barem dvije nesamostalne sastavnice: cakum-pakum,
ho-ho-ho, ho-ruk, u-mu, tp-top
g) usklici koji se ponavljaju ili spajaju: av-av, kuc-kuc,
ljap-ljap, z-z-z; bim-bam-bom, klik-klak, tk-tak
h) padeni oblici i tvorenice u kojima je prva sastavnica
HRVATSKI PRAVOPIS 42 HRVATSKI PRAVOPIS 43
broj ili pokrata: EU-a, EU-u, EU-om; IHJJ-a, IHJJ-u; NATO-a,
NATO-u, NATO-om; INA-e, INA-in; 80-ih, 100-tnjak, 30-ak,
ZET-ovac, FER-ovka, FSB-ovac; HDZ-ov, HNK-ov, SDP-ov,
UN-ov
i) rije koje se dio prenosi u novi redak: Programi
za obradbu i grafko oblikovanje teksta najee
imaju mogunost automatskoga prenoenja rijei na
hrvatskome jeziku.
Napomena
Pri prenoenju rijei u novi redak treba vodit rauna o
granicama sloga. Rijei se rastavljaju na slogove prema sljedeim
pravilima:
1. Jednoslone se rijei ne rastavljaju: le-t, b-an, ra-st, cvi-jet,
ri-je, pr-st.
2. Dvoslone i vieslone rijei rastavljaju se: ka-pa, bit-ka, pre-
po-ro-di-t, naj-is-crp-ni-ji, na-prst-ak, pro-slije-di-t. Nije pravilno
rastavljat rijei tako da s jedne strane ostane jedno slovo koje
ne ini slog ili slog sa suglasnikimskupomkojimu hrvatskome
jeziku ne moe poet rije: i-spit , t-etoina, pora-st, inde-ks.
3. Dvoslovi d, lj i nj ne rastavljaju se: ud-benik, zal-jubit,
poman-jkanje.
4. Pri rastavljanju rijei treba potovat tvorbene granice, pa
nije pravilno rastavljat: izvanj-ezini, naju-porniji, natk-riven,
ge-ografja.
5. Dvoglasnik ie nikad se ne rastavlja: cvi-jet, ri-je, isci-jedit,
snj-egovi.
Pri prenoenju rijei koje se piu sa spojnicomu novi redak
spojnica se zapisuje i na poetku novoga retka:
hrvatsko-
-engleski rjenik.
j) imena i prezimena koja su slubeno zapisana sa
spojnicom: Ana-Marija, Jean-Paul, Ivana Brli-Maurani
Napomena
Pravopis ne propisuje kanonski oblik zapisa osobnoga imena.
Pisanje Ana-Marija, Anamarija ili Ana Marija, Horvat-Petri
ili Horvat Petri ovisi o obliku koji se upotrebljava u slubenoj
komunikaciji.
Zatena imena trinih marka piu se onako kako su
registrirana (npr. T-Com, Coca-Cola, PAN-PEK, Ki-Ki bomboni).
k) strane rijei, imena i pokrate koje se i izvorno piu sa
spojnicom: rendez-vous, Aix-en-Provence, Baden-Baden,
Wi-Fi, hi-f, UTF-8, ITU-T E.122.
Znakom - oznauje se:
a) rastavljanje rijei na slova ili slogove:
p-r-i-m-j-e-r
na-e-lo, raz-rije-di-t, ud-be-nik
b) nesamostalnost oblinih ili tvorbenih sastavnica i
mjesto njihova spajanja s ostatkom rijei:
-e, -i, -om; -am, -a, -a; -ah, -ae, -asmo
pre-, pred-, ispod-, na-, video-, eko-, nano-, naj-,ne-, i-
-telj, -a, -ica, -ka, -ski, -ni, -ovski, -ice
ku-, krav-, srednj-, kol-
-o-.
Crtca
Crtca ( ) je pravopisni znak koji se slijeva i zdesna pie s
bjelinama.
Crtca se pie:
a) izmeu dviju sastavnica od kojih je barem jedna
vierjena:
pri izricanju neodreenost, stupnjevanja ili pribline
vrijednost: pola sata sat, sat sat i pol, godina i pol
dvije, trideset pet etrdeset
pri povezivanju dviju glagolskih sastavnica: hotei
ne hotei, htjui ne htjui, hto ne hto, htjela
ne htjela, dr ne daj, idi mi doi mi, mogao ne
mogao, moe ne moe, iao ne iao, znao ne
znao, volio ne volio, naao ne naao
b) u eliptnim reenicama s dvjema sastavnicama: oteto
prokleto, reeno uinjeno, strpljen spaen, mladost
ludost
c) pri izraavanju odnosa sueljavanja: utakmica Hajduk
Dinamo
d) pri izraavanju raspona ili u znaenju od do: 2010.
2012., autocesta Split Zagreb, let New York London,
ponedjeljak petak, 30 45 minuta, A
e) pri navoenju upravnoga govora:
Jesi li juer vidio Marka?
Ne.
A kad si ga posljednji put vidio?
f) pri okomitome nabrajanju:
Meunarodne norme ISO 216 i 269 standardiziraju
veliine papira:
serije A
serije B
serije C.
Napomena
Pri okomitome nabrajanju, kad se u posebnimredcima
ne navode cijele reenice, prva rije u retku pie se malim
poetnimslovom, a na kraju retka ne pie se nijedan pravopisni
znak. Na kraju nabrajanja pie se toka.
Kupit:
kruh
mlijeko
novine.
Kosa crta
Kosa crta (/) pravopisni je znak koji se moe pisat s
bjelinama s obiju strana ili bez njih.
Kosa crta bez bjelina pie se izmeu dviju rijei ili dvaju
brojeva:
a) pri oznaivanju da se ovisno o kontekstu ostvaruje
jedna od mogunost (ili): s/sa, i/ili, lijenik/lijenica
b) pri oznaivanju ukljuenost obiju sastavnica (i): ljetni
dvobroj srpanj/kolovoz, katalog jesen/zima, akademska
godina 2012./2013.
c) pri oznaivanju prijelaza jednoga razdoblja u drugo (iz
... u): prijelaz 19./20. stoljee
d) pri oznaivanju izdvajanja dijela iz cjeline (od): loto
6/45, stranica 14/150, rijeenost testa 43/50.
e) u zapisu nadnevaka, klasa, urudbenih brojeva,
adresa, telefonskih brojeva, godita i brojeva asopisa
itd.: 12/12/2012., klasa: 110-01/09-01/01, urbroj:
71-05-03/1-08-2, NN 82/12 Zakon o kriterijima za
sudjelovanje u triparttnim tjelima i reprezentatvnost
za kolektvno pregovaranje, Zagrebaka 14/2,
Novoselski odvojak 2a/III, 060/622 226, Rasprave
Insttuta za hrvatski jezik i jezikoslovlje knj. 37/2 (2011.).
Napomena
Umjesto n/r bolje je pisat n. r.
Umjesto Biograd n/mbolje je pisat Biograd na Moru.
Kosa crta s bjelinama pie se:
a) izmeu dviju sastavnica, od kojih je barem jedna
vierjena: docent / znanstveni suradnik, lijenik
specijalist / lijenica specijalistca, Vijee Europske
unije / Vijee ministara, Sporazum o osnivanju
srednjoeuropske zone slobodne trgovine / Central
Europe Free Trade Agreement
b) pri odjeljivanju sthova kad se ne navode jedan ispod
drugoga: Tee i tee, tee jedan slap; / to u njem znai
moja mala kap? (D. Cesari)
Napomena
Dvjema kosimcrtama odjeljuju se kitce: Tee i tee, tee jedan
slap; / to u njemznai moja mala kap? // Gle, jedna duga u
vodi se stvara, / I sja i dre u hiljadu ara. (D. Cesari)
Navodnici
Navodnici su pravopisni znakovi koji se pojavljuju u paru.
Imaju tri oblika: ..., ... i .... Iza prvoga i ispred drugoga
navodnika ne pie se bjelina.
Navodnicima se oznauje:
a) navod ili upravni govor:
U Opoj deklaraciji o ljudskim pravima zapisano
je: Sva ljudska bia raaju se slobodna i jednaka u
dostojanstvu i pravima.
Pomozi baki, rekoe Domai Striboru.

b) ironija: Briljirala je na testu.
c) istcanje naslova ili imena: Krugovi su zanimljiv flm.;
Djeji vrt Potonica.
Pravopisni znakovi u upravnome
govoru
Pravopisni znakovi u upravnome govoru u kojemu je navod
uveden navodnicima ili crtcama upotrebljavaju se u skladu
s ovim primjerima:
Dobro sam, rekao je Marko.
Jesi li dobro? upitao je Marko.
Dobro sam! uskliknuo je Marko.
Dobro sam, rekao je Marko, jer sve ide po planu.
Jesam li, rekao je Marko, dobro uo?
Sada mi je, povikao je Marko, zaista svega dosta!
Dobro sam, majko, rekao je Marko.
Dobro sam, majko, rekao je Marko, iako to nitko ne
vidi.
Dobro sam, rekao je Marko, ali to joj nita ne znai.
Marko je rekao: Dobro sam.
Marko je upitao: Jesi li dobro?
Marko je uskliknuo: Dobro sam!
Marko je uskliknuo: Dobro sam! i nastavio: ao mi je.
Marko je rekao: Dobro sam, i nastavio: ao mi je.
Marko je upitao: Jesi li dobro? i nastavio: ao mi je.
Dobro sam. rekao je Marko.
Jesi li dobro? upitao je Marko.
Dobro sam! uskliknuo je Marko.
Dobro sam rekao je Marko jer sve ide po planu.
Jesam li rekao je Marko dobro uo?
Sada mi je povikao je Marko zaista svega dosta!
Dobro sam, majko. rekao je Marko.
Dobro sam, majko, rekao je Marko iako to nitko ne
vidi.
Dobro sam, rekao je Marko ali to joj nita ne znai.
Marko je rekao: Dobro sam.
Marko je upitao: Jesi li dobro?
Marko je uskliknuo: Dobro sam!
Marko je uskliknuo: Dobro sam! i nastavio: ao mi je.
Marko je rekao: Dobro sam. i nastavio: ao mi je.
Marko je upitao: Jesi li dobro? i nastavio: ao mi je.
Polunavodnici
Polunavodnici su pravopisni znakovi koji se pojavljuju
u paru. Imaju dva oblika: ... i .... Iza prvoga i ispred
drugoga polunavodnika ne pie se bjelina.
Polunavodnicima se oznauje:
a) znaenje rijei: Prijedlog kraj znai u neposrednoj
blizini.
HRVATSKI PRAVOPIS 44
b) naslov, ime ili navod u navodu: U Ustavu RH u lanku
11. navodi se: Himna je Republike Hrvatske Lijepa naa
domovino.
Izostavnik
Izostavnik je pravopisni znak kojim se oznauje da je to
izostavljeno u brzome ili neformalnome govoru. Ima dva
oblika: i .
Moe se izostavit:
a) slovo: Drte ga!, Je l doao? Nije pouzdan, al je
koristan.
b) slog ili vie njih: enja!
c) rije: Jutro!, Veer!
d) dvije brojke: pop-album 80., generacija Vatrenih 98.
Zvjezdica
Zvjezdica (*) je pravopisni znak koji moe stajat slijeva i
zdesna od rijei ili teksta.
Kad stoji slijeva, oznauje:
a) rekonstruirani i pretpostavljeni oblik rijei: *legt >
leat, *slnce > sunce
b) nestandardnojezinu rije i reenicu: *spasioc,
*doneen, *eljeo bih do.
Kad stoji zdesna, oznauje biljeku u tekstu:
Autorstvo se pripisuje proroku Jeremiji.*
_______________________
* Vidi Bai 2008: 45.
Napomena
ee se za obiljeavanje biljeaka u tekstu upotrebljava broj
u nadslovku.
Ako se biljeka odnosi na cijelu reenicu, oznaka biljeke
(zvjezdica ili broj) pie se iza pravopisnoga znaka (toke,
upitnika ili usklinika) kojim je oznaen kraj reenice:
Autorstvo se pripisuje proroku Jeremiji.
1

__________________________
1
Vidi Bai 2008: 45.
Ako se biljeka odnosi na pojedinu rije ili dio reenice,
oznaka biljeke pie se iza te rijei ili dijela reenice:
Autorstvo se pripisuje proroku
1
.
_________________________

1
Misli se na proroka Jeremiju.
Znak za lanak
Znak za lanak ili paragraf () obiljeuje tekst odlomka
radi lakega navoenja i pronalaenja sadraja. Znak za
lanak bjelinom se odvaja od broja.
12 U Republici Hrvatskoj u slubenoj je uporabi
hrvatski jezik i latnino pismo.
Znakovi za upuivanje
Znakovi za upuivanje su: <, > i . Rabe se s bjelinama s
obiju strana, a oznauju:
a) podrijetlo: njem. Pfutze > ofucat se
b) izvoenje: list + je > listje > lise > lie; lie < lise <
listje < list + je
c) normatvno prihvatljiviju jedinicu: 7.5 > 7,5, 80-tak
80-ak, itaoc itatelj.
Tipovi slova
Posebni tpovi slova slue za istcanje pojedinih dijelova
teksta. Posebni su tpovi slova:
a) razmaknuta slova: Imenica s r c e srednjega je roda.

Napomena
Iza posljednjega slova rijei zapisane razmaknutm slovima
piu se dvije bjeline.
b) velika slova: Imenica SRCE srednjega je roda.
c) podebljana slova: Imenica srce srednjega je roda.
d) kosa slova: Imenica srce srednjega je roda.
Kosim slovima piu se rijei iz stranih jezika te nazivi
biljaka i ivotnja na latnskome jeziku:
Kada se kanadski arhivist pridravaju naela total
archives, oni zapravo provode praksu koja poiva na
posebnim odredbama.
Gljiva Gibberella circinata uzronik je bolest
smolastoga raka bora (Pinus spp.).
Kosa se slova esto upotrebljavaju umjesto navodnika
osim u navodu:
Djeji vrt Potonica
Krugovi su zanimljiv flm.
Proitala sam Seljaku bunu i Balade Petrice
Kerempuha.
Napomena
Kad je tekst pisan posebnim tpom slova, za istcanje se
upotrebljava drukiji tp slova, npr. ono to bi se inae pisalo
kosim slovima, pie se uspravnim slovima: Imenica srce
srednjega je roda.
Uporaba posebnih tpova slova odreena je i pravilima
pojedinih struka, npr. u fzici i matematci kosim se
slovima piu znakovi veliina, za razliku od znakova
mjernih jedinica koji se piu uspravnim slovima.
m (masa) m (metar)
g (gravitacijsko ubrzanje) g (gram)
V (obujam) V (volt).