Professional Documents
Culture Documents
S AV ITRI
oujak
TANT R I K A UN UTAR N J A
T R AD I C I J A
2016
Sadraj
03
04
Cjelina i Dio
06
Motivacija i duhovnost
09
10
Tantriko Uenje
15
Praksa Dnevnika
16
Abhedajinana - Integralno
Znanje
20
22
23
Aurobindo - Primanje
Boanske Shakti
Ideja Razluivanja u
Tantrikom Uenju
27
28
Seksualnost unutar
Tantrikog Uenja
32
Suoavanje
35
38
39
Uvod
Cjelina puta
C j e l ina
Dio
M o ti vacija
Duhovnost
ut ovjeka ka Unutarnjem esto je motiviProblematika motiva kroz mnoge ezoterine prakse
ran dubokim nezadovoljstvom sobom, ak i
provlai se u pozadini iako na povrini on esto puta
mrnjom prema sebi, nemoi da se negativne
biva zanemaren. Motiv je ono to ovjeka tjera da
emocije, tj. emocije koje nam se ne sviaju, savladapotrai utoite u duhovnom, a suprotnost motiva
ju i stave pod kontrolu uma ili umne svijesti koju u
uvijek je cilj kojem pojedinani ovjek tei. Cilj i monekoj mjeri moemo kontrolirati. elja da neto kontiv nezaobilazni su pratilac onog koji se kree Stazom
troliramo u sebi, drugi je od niza motivirajuih faka na kraju i Putem ka Najviem. Otuda ovom pitantora koji ovjeka usmjeravaju ka duhovnosti. Nemo,
ju svaki tragalac treba dati dovoljno panje s ciljem
strah, osjeaj inferiornosti, ali i radoznalost i modni
jasnoe kretanja, jasnoe cilja kojem tei, ali i naina
trend su takoer jedni od
da se motiv i cilj korigiraju
motivirajuih faktora kre- Biti motiviran znai imati jasan mokada za to doe vrijeme.
tanja ka Unutarnjem. U
Biti motiviran znai imati
nekim sluajevima pojav- tiv zbog kojeg ste krenuli na Stazu.
jasan motiv zbog kojeg ste
ljuje se i potraga za Viim Krenuti na Stazu iz razliitih motiva
krenuli na Stazu. Krenuti
(Bogom, Apsolutom) kao
koji nisu isti, ono to nazivamo na Stazu iz razliitih motiva
motivirajui faktor iako je u
koji nisu isti, ono to naovom sluaju dobro post- pogrean motiv, prvo je opasno
zivamo pogrean motiv,
aviti pitanje zbog ega
po samog tragaoca, a onda moe prvo je opasno po samog
netko ima takvu tenju?
tragaoca, a onda moe
Istraivanjem odgovora u dovesti do uzalud baenih godina
dovesti do uzalud baenih
sebi na ovo pitanje doi
godina na praksu koja
na praksu koja nije dala efekt.
emo do drugih motiva
nije dala efekt. Efektivna
koji se proteu pozadiStaza je ona koja dovodi
nom ove tenje. Na kraju mogu rei da je u velikoj
do sazrijevanja ovjekove svijesti (Due), ali i transveini, ako ne u svakom sluaju, motiv koji nas
formacije osobnosti u ono to bih nazvao Via Osusmjerava ka unutarnjoj potrazi, spoznaji sebe,
obnost, tj. Osobnost koja je do kraja usmjerena na
spoznaji Boga u stvari uvijek negativnog karaktera.
Najvie kao najvei Cilj koji ovjek moe imati ili do
Kada kaem negativnog karaktera pod tim
transformacije karakternih osobina ukoliko je nekom
ne mislim na termin negativno kako ga svaki dan koristimo, kako smo navikli da ga koristimo. Negativno ili
Negacijsko je termin koji se koristi kada elimo opisati karakter odreenih motiva, odreenih faktora koji
su esto neto s im se vie ne elimo poistovjeivati,
neto to nam se ne svia, neto to bismo voljeli iz
sebe izbaciti jer ne odgovara slici o sebi koju imamo
ili koju elimo da imamo. Negiranjem, ili ne imanjem
elje ili volje da to prihvatimo mi iskazujemo motiv
negativnog karaktera. I najee to su osnovni motivi koji ovjeka tjeraju ka potrazi, stvaraju mu veinu
tenji ka Viem. Pozitivni karakter u unutarnjoj
potrazi je veoma rijedak i obino ga imaju osobe koje
ve imaju zavidan duhovni nivo, nerijetko to su ljudi
predodreeni da budu duhovne voe, uitelji ili Majstori u nekim sluajevima, ili ljudi koji donose nova
uenja i nove duhovne sisteme, iako je i ovaj sluaj
jako rijedak. Obino pozitivni karakter kretanja ka
sebi dolazi intenzivnim Radom na sebi, i produbljenjem zrelosti. Tada dolazi do transformacije negativnog karaktera u pozitivni karakter koji sam po
sebi nije cilj, jer iza njega je neutralni karakter koji
je ustvari ono to danas ljudi nazivaju Probuenjem.
10
Tantriko Uenje
11
ili poznatiji kao hare krina pokret), pa do onih kojima je prvenstveno cilj intelekt (gjana yoga, klasini
yogiki putevi koji rade sa mantrama, pranayamama
i slino). Meu njih moemo svrstati i svakodnevne
oblike Tantrikog uenja koje najee propagiraju
seksualnost kao oblici koje nazivamo Vama Tantra, ili
Vamachara, ili putevi lijeve ruke, lijeve staze. Taj
oblik Tantrikog uenja najrasprostranjeniji je u svijetu oko nas. S druge strane imamo takoer Tantrike
puteve u kojima prevladava celibatski pristup, ili
pristup razvoja kroz tradicionalnije karakteristike,
kroz yogika iskustva i prakse, izvan seksualnosti i
njenim moguih devijacija, izvan kontrole energije
kao u Vamachara pristupu. To su klasini pristupi kroz
meditaciju, pranayamu, prouavanje filozofije, devociju (emotivnu usmjerenost ka objektu ili cilju kojem
teite), koncentraciju, ataunga (osam udova joge po
Patanaliju) yogu, razne oblike Kriya Yoge i slino.
Obino Tantru dijelimo na ta dva pravca, Vamachara i Dakshinachara (put desne ruke, put desne
staze). No, to je najgrublja podjela Tantrikog uenja
ali ona je najzastupljenija oko nas. Unutar te podjele
postoji niz tantrikih kola ali u skoro svakoj prevladava dio koji pripada jednom od ta dva usmjerenja,
rad sa energijom, probojem svih moralnih principa,
ovladavanjem sobom kroz kontrolu energije, seksualnosti, ruenjem pravila i slino ili yogikim pristupom, meditacijom, ulaenjem u sr i razvijanjem
svijesti. Veina, ili da kaem skoro sve kole koje su
poznate u javnosti, usmjerene su na odreeno razvijanje koje bi mogli nazvati spiritualni pristup, razvoj duha, svijesti, usmjerenje ka dubljoj stvarnosti od
one koju ivimo unutar svakodnevnog ivota.
Praktina Tantrika nauka zapoinje na
fizikoj razini i napreduje ka fiziko-psiholokoj razini, a zatim ka psiholokoj, pa psiholoko-spiritualnoj
razini i na kraju na spiritualnu razinu i zavrava se sa
sjedinjenjem tragaoca sa Najviom Svijeu, Apsolutom, Brahmanom.
Nije mi cilj, ovdje u ovom tekstu, opisivati
razliite Tantrike prakse, kao i definicije koje ih
prate, te koja je bolja od druge. Ve mi je cilj pojasniti
vam da Tantrika praksa nije podijeljena u razliite
pod-prakse, ili uenja, ve da je ona cjeloviti izraz u
koji je ukljuen svaki aspekt ovjeka te da samo na
taj nain ovjek moe da postigne unutarnje sjedinjenje sa Sobom ili Apsolutom (ako vam je ta rije
draa) i da preskakanjem koraka postignue o kojem
Uenje govori postaje nemogue i daje ili slabog jogija (tantrika) koji ima znanje ali nema mo primjene,
Promatranje Vanjskog
Najosnovnije je, za poetak, razviti
naviku Panje, tj. razviti svakodnevnu
potrebu da budete Paljivi.
Vjeba:
Usmjeravanje Panje ka vanjskim
objektima bez unutarnjeg komentiranja,
prihvatanja ili odbijanja, prosuivanja,
imanja stavova ili ideja u vezi toga to se
posmatra.
Cilj Promatranja je osnaivanje,
odreeno Vjebanje Svijesti s ciljem da se
stekne navika stalnog Promatranja bez
tumaenja i prihvaanja Identiteta i onog
s im je programiran.
Usmjerenje se radi tako da se usmjeri Svjesnost, Panja, Promatra na promatranje ili Vienje vanjskog dogaaja to
je intezivnije mogue, ali bez elje za koncentracijom. To mora postati Nenaporno
Vienje u kojem va Identitet ne uestvuje
u vidu komentara ili bilo kojeg drugog procesa. Ako se proces pojavi vidite ga kao to
vidite vanjsko i ne pristajanja ili prihvaanja
onog u to proces pokuava da vas uvue.
Dogaaj, situacija ili objekt se Promatra kao da se pitate ta je sljedee to
e biti (reagovati, deavati se)? Ali bez
tumaenja ili odgovaranja Identiteta.
Koncetracija ukljuuje iskljuivanje
svega ostalog iz usmjerenja ka odreenom
Objektu. Ovdje to nije cilj. Ovdje je cilj da
se bude oputen i usmjeren ka Objektu ali
tako da se vidi i ostalo to se moe javiti kao
Reakcija na odreeni dogaaj ili objekt.
Vjeba se radi periodino, ali u
poetku je potrebno da se naui koristiti
svakodnevno. Kasnije, kada se nema dovoljno Energije, kada se osjea Tupost, Inertnost ova Vjeba pomae u ojaavanju
Svjesnog Entiteta, kao i skupljanju Utiska i
Energije.
Ako ovjek nije nita od toga radio
onda se ova vjeba radi narednih mjesec
dana. Ako je ve nauen na Promatranje trebao bi da u toku dana, periodino,
odradi obino, jednostavno, direktno
Promatranje Vanjskog sa djelominim
obraanjem panje na unutarnje reakcije i
procese.
12
13
prakse, a samim tim i Tantrike. Ta Sadhana se razlikuje od kole do kole, ali svim kolama isti je cilj.
Stapanje individualnog i ogranienog sopstvo sa Univerzalnim Sopstvom ili Brahmanom.
Razlika izmeu ograniene svijesti i Najvie
Svijesti lei u pojedinanom ogranienju (Upadhi),
razliitim sposobnostima; te ne postoji neka druga
razlika izmeu tog dvoga. Prakrti (Energija, Priroda) djeluje nad Purushom (Svijest) kako bi manifestirala u kreaciji osjeaj Ja postojim (Ja Jesam) u
najgrublju materiju.
Najei aksiom koji ste mogli da ujete a povezuje se sa Tantrikim uenje jeste: Gdje je Shaktii,
tu je i Shiva, gdje je Shiva tu je i Shaktii, ili Gdje je
Energija tu je i Svijest, gdje je Svijest tu je i Energija.
Jednostavnije reeno mjesto gdje vam boravi um je
mjesto gdje boravi i energija. Ili tamo gdje je vaa
panja usmjerena tamo e da ide i energija i obrnuto. Upravo Tantra pokuava da skupi rasutu energiju i panju (Svijest) i stavi pod kontrolu Probuenog
ovjeka i za to koristi niz naina, niz praksi (Sadhana)
kroz koje ovjek zapoinje proces unutranjeg ujedinjenja, ovladavanja sobom i kretanje ka cilju koji je
najvii, a to je Sjedinjenje sa Istinskom Prirodom.
Da bi se to postiglo ovjek, prvo, ne smije
preskakati korake ili ono to mu se ne svia, ono to
bi volio da zaboravi ili da potisne jer takve stvari nikada ne nestaju ve vas ekaju tamo gdje se najmanje nadate. Drugo, trai strahovitu disciplinu u kojoj
je jasno kamo ste se zaputili i emu teite, te da to
dostie samo nekolicina. Ne zato to je to tajnovito
ili za izabrane (a to je poseban dio o kojem moemo
kasnije da raspravljamo) ve zato to su zamke Uma
skoro nesaglediva i nesavladive. Um nije naivan protivnik ve protivnik koji mora da se potuje i da se
koriste savjeti pomou kojih se protivnik pretvara
u prijatelja. I tree, trai ovjeka koji ne bjei od
sebe ve ide ka sebi putem koji je kao otrica maa.
Put Tantre kao je kao otrica maa. Sa lijeve strane
je ludilo a sa desne smrt. Jednostavnije reeno: Put
Tantre je ispunjen stalnim oprezom i upoznavanjem
sa sobom te kroz sr onog to ste kao ljudska bia
pokuava vas dovesti do Boanske prirode svakog
ovjeka, svakog bia u ovom univerzumu. S njegove
lijeve strane nalazi se nesklad, razdor, ludilo uma koje
nije svjesno bolesti i ludila u kojem se nalazi. Pad na
tu stranu ne dovodi vas do vas samih, ve vas od vas
samih udaljava. S desne strane je smrt, degradacija,
okotalost, rigidnost, kruto dranje pravila i identiteta (linost, ego) koji imate, hladnoa, nedostatak
14
15
Kada se u tantrikom uenju govori i razliitim aspektima svijesti ili pokreta energije u ovjeku, u svijetu
i u univerzumu govori se o boanskim aspektima
JEDNOG Apsoluta, Brahmana, Najvie Svijesti, Praizvora. Ali ti aspekti se nazivaju razliitim imenima u
skladu sa tipom ili kvalitetom manifestacije i koriste
se simboli bogova ili boginja sa znaenjem koji oni
imaju u odnosu na neki aspekt. Upravo to je ono
to zapad misli kada kae da je istonjaka religija
mnogoboaka. Ona nije nimalo mnogoboaka od
Islama ili Kranstva, ali koristi drugaije termine kroz
koje se titi uenje od degradacije i unitenja.
Tantriko uenje je usmjereno na ljudski potencijal, na mogunost koju svaki ovjek ima u sebi
i za tu svrhu se koristi ponuenim alatima s ciljem
dostizanja Unutranjeg Sjedinjenja sa Istinskom Prirodom, Biem ovjeka. Ona nije ni magijsko-okultna
kako nam se neki tantriki pristupi predstavljaju iako
ima i taj dio u sebi. Nije ni samo seksualna kako nam
se na zapadu predstavlja Tantra iako ima i taj pristup u
sebi. Nije ni ritualna iako i to ima u sebi. Nije ni samo
tehnika i ako i to ima u sebi. Nije filozofija iako se
sastoji od niza filozofskih tekstova i rasprava. Nije ni
samo teoretska iako je teorija bitna zarad upotrebe u
praksi. Ona je Praktina nauka u kojoj je odnos teorije
i prakse 1:99 posto. Jedan posto je filozofija i teorija,
a 99 posto je praksa.
Praksa Dnevnika
U Dnevnik (na kompjuteru, rokovniku i slino) napiete sve to znate o svom
Identitetu. Ako je potrebno prouite na Internetu ta psihologija govori o Identitetu,
na koji nain ga vidi, ta on njima znai i
slino. No psihologija nije nain rada, ve
je pomo u Zadatku koji imate.
Napiite svoje Navike, Ideje koje
primjeujete tokom dana da se javljaju,
bez obzira koliko su smijene i naivne,
Ubjeenja koja imate, s im ste uslovljeni, ta volite a ta ne, ta vam se svia a
ta ne, ta vam je ugodno a ta ne, kakve
Negativne Emocije imate, na to najvie
Reagujete i zato, koje Slike o sebi imate
- tj. kakva ste osoba, kakvim elite postati, kakvim elite da vas drugi doive, kako
sebe izgraujete kroz odnose sa drugima,
strahove koje imate, bojazni, ubjeenja
koja vas koe, moral koji ste prihvatili kao
svoj, tajne elje koje se bojite ispoljiti i
slino - ali i kakvi stvarno jeste, tj. jedno
je to mislite, elite i prieljkujete da jeste,
a drugo je kakvi stvarno jeste. Takoer, s
kakvim se ljudima druite, kakvo vam je
okruenje, ta volite kod drugih a ta ne,
ta vam se svia kod drugih a ta ne, koji
su najei sukobi sa okolinom koje imate,
kako nastaju, ta u vama izazivaju i slino.
Znai, sve to vam se zbiva nije sluajno
i duboko je povezano sa svim onim to
imate i to ste donijeli sa sobom kada ste
roeni.
16
A b h e dajinana - I nt e g ra l n o Z nanj e
(Abhedajinana: Znanje koje dolazi od Ne-Dualnog
znanja ili razlikovanja.)
17
Uenje dolazi iz Ne-Dualnog Razlikovanja ili
Abhedajinane, te se sputa na nie razine i u skladu
sa razinom manifestacije poprima oblik koji odgovara toj razini izraavajui znanje ili razumijevanje u
skladu sa razinom. Ta razina uvijek odgovara razini
Bia, tj. Svijesti individue. Tako kaemo da je svako
znanje u skladu sa razinom Svijesti onog koji ga razumije. Ukoliko je znanje palo na bie koje ima
ogranieno razumijevanje koje je u skladu sa nerazvijenim funkcijama, nebalansiranim umovima, ono
e manipulirati istim tim Znanjem pod maskom intuicije, ili drugim rijeima ono nee biti sposobno
pojasniti uenje jer njegove funkcije nisu razvijene
i nisu usavrene. To e vremenom ili tzv. preda
Ono to Tantriko Uenja zahtjeva i radi nije
jom sve vie degradirati jer u skladu sa vibracijom
nimalo razliito od onog to se danas poznaje kao
takav ovjek ne moe privui vie-vibracijsko Bie
metoda Gurijeva ili . Put, osim u nekim izmjenakoje bi bilo sposobno unijeti kvalitetu Budnosti ili
ma samog Rada i koritenju dodatnih umova koji ovi
Svijesti u uenje koje dobiva te ga podii na viu
izbjegavaju. to znai da uenje trai strahovito pozrazinu spreavajui tako djelovanje sile Saincare
navanje uma, osobnosti, naina rada funkcija, iden(sila koja djeluje od Apsoluta ka obodu kreacije) koje
tifikacije ili vezanosti, ienja emotivnog uma, razga unitavaju i s tim djelovanjem vie zarobljavaju
voja intelektualnih sposobnosti ili cijelog uma, rada
onog koji upotrebljava to znanje. Tu se krije potrena sinkronizaciji funkcija i umova, i slino. Naravno
ba za tzv. tajnou koja nije nimalo tajnovita kako
Tradicije su razliite, ali sve one govore o istom na
nam ti manipulatori predstavljaju, ve je otkriveno
razliit nain u skladu sa odreenim izraavanjem
skrivena. Ali iako je otkrivena i ispred oiju svekolike
onog koji je utemeljio
javnosti uenje ne moe
odreenu Tradiciju, koja Ja nisam ni Um, ni Osjeaj Ja (Bud- biti otkriveno jer nema
odgovara razliitim tipovionog koji ima oi koje su
dhitattva),
niti
onaj
koji
ini
(osobnost
ma ljudi i njihovim funkcipotrebe da vide, niti ui
- Ahamtattva), niti citta. Takoer ja koje su potrebne da uju.
jama.
Sve to to Tantriko
Oi svijesti i ui emocije.
nisam
ni
oi,
ni
ui,
ni
nos,
ni
jezik,
Uenje trai moe se
staviti u jednu jedinu niti koa; niti vazduh, niti vatra, niti
Rekao sam nema razrije: Osvjetavanje. A voda, niti zemlja, niti Akasha (eter). like izmeu bia i njegovog
ona ukljuuje u sebi
Kreatora, ali da svako bie
mnotvo drugih rijei koji Onda, tko sam ja ili ta sam ja? Ja mora da uloi napor kako
pojanjavaju samu Praksu. sam Probuena Shivina Svjesnost bi dostigao to stanje NeraProblem je u tome to sa
zlikovanja, ili Sjedinjenja sa
svih strana imamo poz- unutar individualnosti!
Najviim. Ono to spreava
navaoce koji ne poznaju
bie da bude Sjedinjeno ili
ni sami sebe ali zato poznaju Uenje. Tzv. pozda prepozna svoju unutranju prirodu su Samskare,
navaoci uenja koji ne poznaju sebe, a jo manje
Upadhiji ili drugim rijeima reaktivni momentum i
su osvijestili Sebe, na ve postojee sebe dodaju
specifine kvalitete tog bia. Jednostavnije reeno,
ono to im se svia u skladu sa vlastitim nerazumijeono to bie spreava da uvidi da ono nije razliito,
18
da je ono upravo sama ta svijest manifestirana unutar tzv. individualnosti jeste njegova identifikacija,
impresije koje prima i koje u sebi zadrava te koje
ojaavaju individuu koja je zbir navika, ideja, asocijacija, psiholoko-tjelesnih reakcija (osobnosti),
koja je time naizgled odvojena od Stvarnosti. Bie
sama Stvarnost bez individualnih kvaliteta koje imaju svoj reaktivni momentum. No, to trai individuu
koja je sposobna da prepozna ono to je osobno i
odvoji se od toga, oslobodi se osobnog i ne bude
vezana za ono to je do juer bila ona sama, te
koja e manifestirati samo najvie osjeanje Sebe
izvan ogranienja osobnosti, znajui da ne postoji
nikakvo ja ili nikakav entitet koji ivi u pozadini
ve da je tzv. entitet samo reakcija ili djelovanje
guna (sila), koje osvjetljavaju samskare i specifine
kvalitete (Upadhi) i daju osjeaj jedinstvenosti, individualnosti, specifinosti, odvojenosti i slino.
Ako je ovo jasno, onda je jasno da najvei
grenik moe biti Probuen i moe spoznati svoju
Prirodu bez obzira na tzv. grijeh koji je poinio.
Sam proces Rada ili Sadhane znai upotrebljavanje odreenih naina ili savjeta koji moraju da
preuzmu ulogu u ljudskom ivotu kako bi skrenule
identifikaciju sa nieg, grubljeg i usmjerila je na Vie,
te u skladu sa tim omoguila transformaciju grubljeg u suptilnije, transformaciju osobnosti u Svijest,
impresiju ponudila kao hranu Svijesti, i proistila
postojee funkcije i umove u skladu sa uenjem
ili linijom ili Tradicijom te omoguila manifestaciju
Svijesti unutar odreene individue ili umno-tjelesnog sistema.
Probuena Svijest ili Probueni ovjek je upravo onaj koji shvaa da iza procesa u njemu nema
nikakvog entiteta koji je odvojen, da nema nikakvog
ja koje ivi, ve je to sve iskustvo Svijesti koja
u skladu sa manifestacijom i u skladu sa djelovanjem guna daje osjeaj ja koji je vezan samskarom,
filterom od kojeg je graen njegov um, tj. njegovo
ogranieno Sopstvo, da nema nikakve individualne
due ili jiivatme doli Paramatme koja temelji tzv. individualnost i izraava se kroz specifinost manifestacije bia.
Upravo to je ono to je Shankaracarya rekao
u svom odgovoru na pitanje o tome tko je ili ta on
jeste:
Ja nisam ni Um, ni Osjeaj Ja (Buddhitattva), niti onaj koji ini (osobnost - Ahamtattva), niti
citta. Takoer ja nisam ni oi, ni ui, ni nos, ni jezik,
niti koa; niti vazduh, niti vatra, niti voda, niti zemlja,
niti Akasha (eter). Onda, tko sam ja ili ta sam ja? Ja
sam Probuena Shivina Svjesnost unutar individualnosti!
Reeno je da na kraju jedino Milost Najvieg
moe da sjedini odreeno bie sa samim sobom i da
to nijedno bie, zasebno, nije u mogunosti napraviti. Neto slino govorio je i Nisargadatta Maharaj,
kao i mnogi drugi Autentini Majstori.
Da bi se ovo razumjelo potrebno je razumijevanje Kozmologije Tantre ili Tradicije. Milost se
zadobiva poravnavanjem vibracije tzv. individue sa
vibracijom Apsoluta, to znai poravnavanje individualne svijesti, ogranienog sopstva, sa Apsolutnom Svijeu, ili radom na suptilnosti svijesti bia
sa svijeu Najvieg. Moment Sjedinjenja koji je
Milost Apsoluta, oznaava moment u kojem Apsolut neutralizira djelovanje guna, koje nisu sposobne
to uiniti same zbog same njihove prirode, te tzv.
milost u stvari znai da je Svijest samog bia, koja
nije razliita od Svijesti Najvieg kroz kristalizaciju
i odvajanje od manifestacije guna, u odreenom
momentu neutralizira tri gune ili sile te se manifestira Nemanifestirano ili Nirguna Brahman (Apsolut
bez kvaliteta - guna). No, isto tako ovo ima jo jedno
znaenje a to je da se sve odvija posredstvom Emotivnog uma koji se transformira u skladu sa uenjem
koje je kristaliziralo Svijest te poinje manifestirati
svoju istinsku odvojenost ili de-identifikaciju koja
ukida manifestaciju individualnosti ili identificirane
individue, i manifestira Vie dijelove bia, tj. njegove Vie umove koji su u dodiru sa Najviim. No,
ponovo finalno Sjedinjenje dolazi kroz zamjenu
ogranienog Sopstva sa Neogranienim, tj. milou
Najvieg.
Najvie se manifestira unutar tjelesnosti i
uma bia samo onda kada je Svijest ili Apsolut personificirano i nije ogranieno osobnou, reakcijama, tijelom, ogranienjem i blokadama osobe.
Ovo znanje funkcionira i na vanjskom i na
unutarnjem planu. Kada je um postao izraavanje
Univerzuma, ili kada um zapone izraavati ekspanziju Univerzuma, on postaje jedno sa Kozmikim
Umom. Kada um postane sjedinjen sa individualnom svijeu (Jiivatama), postiui Stanje Ne-Uma,
individualna svjesnost i Najvia Svjesnost (Svijest - ili
Paramatma) postaju Jedno.
Pjesnik Ramprasada je to izrekao na ovaj
nain:
Postat e, moj prijatelju, ono to Jesi, na
isti nain kao i vodeni balon koji se uzdie kroz ocean
do njegove povrine i na povrini se ponovo sjedini
sa oceanom.
Stanje u kojem znanje postaje Ne-Dualno
znanje, ali koje se moe manifestirati na niz nain
u skladu sa individualnou, nazivamo Samprajinata
19
20
U e nj e
u doba
Kali Yuge
ad na sebi je u vidu koncepta izuzetno kompleksan i irok. Da bi djelovao, za poetak, unutar ovjeka s Ciljem ucjelovljenja i unutarnje
ravnotee, koncept Rada ili Uenje mora biti primljen na specifian nain. Uenje, kao i sam ovjek
kojemu je namijenjeno, sastoji se od vie dijelova i
svaki ima svoju specifinu funkciju koja ne smije biti
zanemarena.
Uenje, da bi djelovalo s ciljem transformacije, ne smije biti primljeno na selektivan nain. Ovo
je teko izbjei, jer se uvjeti da bismo postigli njegovu
cjelovitu primjenu teko i vrlo rijetko postiu iz vie
razloga. Uvjeti se prije svega postiu unutar samog
ovjeka. Sastav ovjekove osobnosti sam po sebi
odluuje o pravcu kretanja ili njegovom usmjerenju.
Moramo prvenstveno shvatiti da je ovjek rijetko
prisutan unutar sebe i najee je voen i usmjeravan svianjima i nesvianjima svoje osobnosti, te
je u potpunoj nemogunosti da vidi ita osim toga.
Unutar ovjeka snane, razvijene osobnosti procjepi koji omoguavaju prolaz drukijeg vida shvaanja
ili razumijevanja vrlo su rijetki, no ujedno je snana
i razvijena osobnost neophodan imbenik koji
treba postii prije ulaska u proces Rada na sebi.
Osobnost ima tendenciju da vrlo esto govori
znam i dok ovjek ne zagospodari tim dijelovima
sebe, nikakav daljnji napredak u duhovnom smislu
za njega nije mogu ili je minimalan, iz razloga to
se time zatvara za razvoj i proirenje razumijevanja i
vlastite percepcije. U vlasti osobnosti, koja je proizvod uma, ljudska Svijest bez znanja o samoj sebi,
ima tendenciju da osjeaj zadovoljstva i potpunosti
postie u vanjskom svijetu, odnosno izvan sebe.
Rad i Uenje vode preusmjeravanju pravca kretanja
Svjesne panje i premjetanju mjesta boravka onoga to u Uenju nazivamo ovjekom, ili Svjesnim
entitetom, iz njegovog vanjskog u njegov unutarnji
svijet, bogatei ga i razvijajui ve samim tim inom,
i inei ga kroz taj proces cjelovitijim i prisutnijim
unutar sebe.
Da bi ovjek priao Radu na sebi i Uenju koje
on nudi na jedan egzistencijalan nain i da bi ono
donijelo plodove unutarnjeg razvoja, unutar njega
mora postojati ivo saznanje o neminovnosti tog
procesa. Do ovog saznanja dolazi tek kada ovjek isproba i doivi propast kroz sve druge naine na koje
je pokuao doi do osjeaja potpunosti unutar vanjskog svijeta. Ova takozvana propast ili bankrot na
ivotnom planu, ovjeka uvodi u proces sazrevanja i
21
tjera ga da odraste, inei ga spremnijim i otvorenijim za pitanja o Viem smislu svog postojanja.
U potrazi za Viim smislom, kroz preusmjerenje panje ka svom unutarnjem svijetu, u ovjeku
se ve pokree proces unutarnje fuzije, to vodi
odreenom stupnju zrelosti i otvorenosti, no sama
ta zrelost nije dovoljna da bi se smjer kretanja
odrao. Usmjerenje ka Cilju unutarnjeg razvoja koje
je dovoljno snano i odrivo unutar ovjeka sadri
vie imbenika.
Usmjerenje koje ima mogunost da u
ovjeku ostvari plodove razvoja zahtijeva odsustvo
selektivnosti i iskljuivosti pri primanju Uenja kao
koncepta. Sveobuhvatnost i kompleksnost Uenja
zahtijeva ovjeka koji je u cjelini usmjerenog ka
istom Cilju, a to je spajanje sa svojom Istinskom,
Viom Prirodom. Ova tenja mora biti egzistencijalna. To znai da ovjek mora simultano dozvoliti
Idejama Uenja da prodru u njegov intelektualni,
emotivni, fiziki, instinktivni kao i seksualni svijet,
bez iskljuivosti. Spremnost za ovakvu Otvorenost
je individualna i kod svakog ovjeka se javlja u skladu
sa sastavom njegove linosti.
Intelektualno primljene Ideje Uenja, da bi
djelovale, moraju biti obogaene emotivnim prisustvom i najpriblinije se moe rei da usmjerenje ka
unutarnjem razvoju i stremljenje ka Viem mora
sadravati element slian zaljubljenosti u voljenu osobu. Ova tenja ka spajanju s objektom svog voljenja, u ovom sluaju naom Viom Prirodom, jednom
naseljena unutar raslojenog ovjeka i neusklaenih
funkcija njegovih centara, vodi direktno ka unutarnjem iscjeljenju i postupno uvodi u Ravnoteu.
Kao to je naglaeno na poetku teksta, vrlo
je teko postii uvjete za cjelovitu primjenu Uenja.
Najee iz razloga nerazumijevanja samih Ideja ali
i tendecije velikog otpora koju osobnost prua na
svaki pokuaj promjene Percepcije. Iz tog razloga,
osim zrelosti, emotivne otvorenosti i prisutnosti,
ovjek u Radu na sebi ujedno mora nauiti da jasno
percipira otpore koji se javljaju unutar njega u vidu
negativnih emocija, loih raspoloenja i napadajuih,
obeshrabrujuih misli. On mora nauiti vidjeti sve
to ODVOJENO OD SEBE, te u odnosu na njih razviti iskrenost, tj. mora da prestane da se samozavarava. Sav poetni psiholoki dio Rada na sebi
obuhvaa iscrpan, detaljan Rad na proienju i iscjeljenju ovjeka od negativnih emocija, negativnih
raspoloenja i misli, te postizanju stabilne ravnotee
u njihovoj pozadini. Ovaj proces proienja mora
postati temeljem i preduvjetom bilo koje radnje, aktivnosti i usmjerenja kroz vjebanje i tehnike koje
Uenje nudi, te kroz vodstvo iskustveno zrelijeg i
stabilnijeg ovjeka.
Ujedno, ono to se rijetko govori jest da
je Rad, to se dublje u njega zadire i to ga se vie
prihvaa, sve opasniji. Popularizacijom i komercijalizacijom duhovnih naela i ideja, one su izgubile svoju sutinsku snagu i prestale su djelovati na ovjeka.
Jedan od citata koji se vrte po drutvenim
mreama posljednje desetljee je Odbaci strahove
i stara vjerovanja o sebi i drugima. Preuzmi odgovornost za svoj ivot. Kreni u akciju . Ovo je predivan, moan citat koji u vrlo kratkim crtama daje
veliki dio Uenja sa minimalno ako ne i nimalo Razumijevanja za to to je izreeno te kakav to napor,
ulaganje i odricanje stavlja pred ovjeka kao uvjet
da bi bio ostvaren. Rad na sebi kroz navedena
naela, bez vodstva iskustveno zrelijeg i stabilnijeg
ovjeka, potencijalno je tetan ne samo za praktikanta ve i za cijelu njegovu okolinu. Prvo i osnovno,
jer ovjek ne poznaje pravo znaenje rijei i pojmova kojima barata a drugo, iz razloga to ivljenje
po ovim naelima bez simultanog, napornog i
dugogodinjeg Rada na proienju svojih emocija i
misli moe ozbiljno natetiti i nama i naim blinjima.
Nivo Razumijevanja, unato ekspanziji i dostupnosti
duhovnih uenja, nikada nije bio na tako kritino niskom nivou. ivljenje duhovnih naela i potraga za
viim smislom, spajanje s naom Istinskom, Viom
Prirodom, naizgled nikada nije bila laka, i to je
osnovni uzrok sveope degradacije i deformacije
i drutvenih i duhovnih struktura ovjeanstva. Iz
tog razloga osim zrelosti, Rad na sebi i Uenje u
istijem, direktnijem obliku koji jo uvijek ima istinsku, snanu mo transformacije, zahtijeva jako puno
od ovjeka. Recimo da sada zahtijeva puno vie
nego kada su duhovna naela bila skriveno i teko
dostupno znanje. Uenje, da bi bilo primljeno, mora
biti zatraeno, i ovjek mora dostii kritian nivo gladi i poniznosti naspram svog duhovnog svijeta. Ova
glad i tenja, kao i trenje kroz koje e morati proi da
bi ga dosegao, uinit e ovjekova najtea iskustva
najplodonosnijima.
Vrijeme u kojem se nalazimo postavlja nova
pravila i zamke inei duhovni i materijalni svijet
naizgled praktiki nespojivim, no to je mogue i
krajnje neophodno. Svako Znanje, kao dokaz svoje
asimilacije u ovjeka, trai svoju manifestaciju. Iz
tog razloga tragaoci sa jasnim usmjerenjem ka svom
cilju, oni koji su doista spremni ponijeti breme istinskog, dubokog Rada na sebi i izvojevati unutarnju pobjedu nad tokovima vlastite negativnosti, tihi
su junaci dananjeg doba. Biti svjesno prosjean u
vremenu naglaene posebnosti, biti naizgled nimalo
duhovan, ve sasvim obian, praktian i primjenjiv
22
23
I deja R azluivanja
ostoji pet nivoa Viveke (razluivanje) koji se nazivaju Viveka Paincaka. Viveka je definirana kao
specifina vrsta razmatranja (Vicara).
Prva je Nityanitya Viveka ili razluivanje izmeu
stalnog i promjenjivog. Pokuaj da se doe kroz
Razluivanjem do Stalnog aspekta. Stalno nije
ovisno o relativnim faktorima vremena, prostora i
osobe, dok je promjenjivo skup relativnih faktora.
Najbolji nain da se to razdvoji jeste prepoznavanje promjenjivih faktora koji se stalno mijenjaju dok
traje odreena transformacija. Nityanitya Viveka omoguava ovjeku realizaciju neophodnosti
Promatrake Dharme. Pomae im da razumiju fundamentalnu razliku izmeu Dharme i Religije ili neke
druge doktrine.
Religija je neto relativno
i ovisi od nizu faktora koji se mijenjaju u skladu sa
vremenom, prostorom i osobom, dok je Dharma nepromjenjiva Istina.
Karakteristika Religije je u tome to ona daje
ekskluzivna prava i znaenja odreenoj individui.
One tvrde da je odreena individua bila velika individua (Mahapurusa) ili sin Boji, koja naravno nije
bila smrtna te joj na taj nain daju posebno znaenje.
Takoer govore da neki drugi stvaraoci nekih drugih
religija ne mogu doi toliko blizu Bogu kao to je
doao njihov stvaralac ili onaj koji je donio odreenu
religiju na odreeni prostor. Ove stvari koje te religije
tvrde nisu samo iracionalne ve u sebi sadre pokuaj
da se promjenjivo uini stalnim ili ne-promjenjivim.
Dharma, s druge strane, je vjena istina i
ne ovisi o individui, proroku ili avataru (direktnom
poslaniku Boga). Cilj Dharme je postizanje Brahme
(Najvie Stvarnosti); njena baza i pokret su orijentirani ka Brahmi. Brahma je apsolutni entitet neovisan
o vremenu, prostoru i osobi, On je Stalan. Stoga je
Brahma Sadhana stvorena za dostizanje Stalnog entiteta, Ne-promjenjivog entiteta.
Kroz Nityanitya Viveku ovjek postaje
svjestan svoje prolazne prirode kao tranzitnog objekta. On uvia da promjenom vremena, prostora i
osobe takoer dolazi do promijene u drutvu, politici, ekonomiji i u ostalim sferama ivota kroz koje on
pokuava da prilagodi sebe njima ili njih prilagoava
sebi. Religija je izum koji je kreiran u odreenom
stadiju i koji je proizvod tri faktora, vremena, prostora
i osobe. Da bi se uguio progres ovjeanstva, sljedbenici religija igraju na kartu ljudske sentimentalnosti
i drugih slabosti koje ima. Oni pokuavaju da nametnuti inferiorni kompleks u ljudski um kako bi lake os-
T antrikom U enju
24
je time da mora odrati i preuzeti kontrolu nad materijom koja e vremenom rasti. U procesu budueg
intelektualnog razvoja, stare ideje i vrijednosti nerazvijenog ivota postaju prevaziene.
Nityanitya Viveka je nerazdvojni dio Dharme
u praksi. Dharma propisuje jasne smjernice za kretanje naprijed sa savrenim prilagoavanjem novonastaloj situaciji. U njoj nema mjesta za akumulaciju
inertnosti i statinosti.
Sam Brahma je Vjeni Entitet, i Brahmina
Sadhana je stvarna praksa Dharme. Ritualni obredi
okupljeni oko prostornih i vremenskih imbenika ne
mogu pomoi u postizanju Unutarnje Vjenosti ili
dostizanju Parama Brahme, sjedinjenja sa Apsolutom. Stalni napor za psihiko ienje je jedini nain
da postanemo Jedno sa Njim.
Istinska Dharma ui da sva iva bia univerzuma pripadaju jednoj familiji; i sva su ograniena
ili vezana jedna ka drugim kao zajednikom bratstvu. Cilj Dharme je neogranieni Brahma. Razvojem Nityanitya Viveke u ljudskom umu i otvaranjem
ka znanstvenom uenju i znanju, nee biti mogue
varati ljude u ime religije ili ograniavati njihov razvoj
obeanjem sree u slijedeem ivotu ili zagrobnom
ivotu.
Nitya u prijevodu znai Stalno, Nepromjenjivo,
Vjeno. U tom smislu ovaj termin se odnosi
na sve to nije sklono bilo kakvoj promjeni
bilo to unutar vas ili izvan vas. Kada razdvajate ili razluujete proces unutar vas vi radite
upravo ovaj stadij Viveke. Razluiti neto to
je promjenjivo od promjenjivog bit je prakse
promatranja no najee pod tim mislimo
da se misli samo na unutarnje razluivanje.
Ali sve to je unutarnje mora biti utvreno i
vanjskim. Razumijevanjem da je vanjsko nastalo djelovanjem faktora vremena, prostora
i osobe ili individualnosti razumijemo da je
ono promjenjivo i da samim tim ne moe da
bude Vjeno. Drugim rijeima, nita ne traje
vjeno. Sve to je sklono promjeni ne moe
biti uzeto kao Vjeno. Pravila koja su stvorena
ovjekom, njegov napredak, znanje ne moe
biti Vjeno. Religija, znanja, duhovnosti koje
su stvorene vremenom, prostorom i ovjekom
ne mogu biti Vjeno. One su sklone promjeni
i samim tim one ne mogu biti cilj unutarnjeg
razvoja i traganja. Svaki dio u vama koji se oslanja na promjenjivo ne moe biti ciljem vaeg
traganja. Zato u Tantri imamo jasnu predobu
ta je to duhovnost a ta nije, ili ta je ispravna
duhovnost ili Vidya Uenje a ta je neispravna
25
26
27
28
S eksualnost
unutar
T antrikog U enja
29
njom od strane nerazvijenih mujaka koji se predsamo u svjesnim dijelovima umova doivljavamo je
stavljaju adeptima ili majstorima seksualne tantre
na taj nain. Unutar podsvjesnog uma ona moe da
poprima pomalo smijean aspekt. Tim enama se
bude povezana sa bilo kojim traumama, potisnutim
najee ne otkriva sutina tantrikog uenja, niti se
sjeanjima, strahovima, blokadama, devijacijama,
one ue kako da manifestiraju boansku svijest u sebi,
itd. I esto puta kroz seksualnu praksu na povrinu
ve se ritualnom praksom, dodirom na specifine
izlaze devijacije, strahovi, blokovi s kojima ne znamo
toke na eninom tijelu uz
kako da se suoimo i ta s
izgovaranje tzv. arobnih U Budnom Stanju seksualnu silu njima da radimo. Upravo,
formula ili poznatije
zbog toga je bitna priprema
mantri, ili putem manifes- doivljavamo kao ivotnu silu i kojoj se daje mnogo vei
tacije svijesti i energije u osjeamo da je ona povezana sa znaaj od seksualne prakse
specifine tri toke na tijeunutar tantrikog uenja.
osjeajem
Ja
ili
Ja
Jesam.
lu ene njena svijest zaro
Ulaskom u um, sekbljava te ona, najee,
sualnost poprima Izgled
nema pojma ta se s njom zbiva, ili se prizivaju
kakvim je poznajemo. Iznad toga ona je povezana
nie vitalna (astralna) bia i u nju se sputaju niesa Istinskim Ja, tj. Budnim Stanjem. Ako ovjek
energetski entiteti te s njom tada radi seksualna
nije doivio ili dosegao to stanje bilo koji rad sa
praksa. I to se smatra tajnom tantrikom praksom
seksualnou biti e ogranien i najee on sam
dok se u isto vrijeme o tome pjevaju slavospjevi. Ne
nee znati ta s njom da uradi, ta s njom da ini. Ento nije seksualna tantrika praksa, nije bezopasna
ergija seksualnosti je istog kvaliteta kao energija koju
kako vam se govori, i trai pripremljenu enu kao i
proizvodi Budno Stanje. To je recimo razlog zato
mukarca, gospodare sebe, ljude koji su proli niz
mnogi u duhovnoj praksi imaju povean seksualni
praksi i priprema prije bilo koje ozbiljnije seksualne
nagon i zato im se kroz prakse svjesnosti pojaava
prakse. Ali, ljudska svijest je zaglupila, ne proirila se
seksualnost. Tek u Budnom Stanju seksualnost
i ne uzdigla se. Otuda su mogue takve manipulacidoivljavamo kao ivotnu silu i osjeamo da je ona
je, igre sa vremenom i energijom ljudi, zlouporaba i
povezana sa osjeajem Ja ili Ja Jesam. S druge strane,
uzdizanje ulnosti preko svake mjere.
kroz tantriku praksu, rad sa svjesnou, seksualnost
Ne volim da piem o ovoj temi. Ne zato to
koja se budi zajedno sa pojaanom energijom i namislim da netko od vas nije spreman da uje neto
gonom donosi iz podsvijesti razliite devijacije s koo njoj sa nekog drugog aspekta, ve zato to bilo to
da kaemo o toj temi, ukoliko ovjek nije pripremljen
kako da uje i kako da shvati to to je reeno, moe
biti uzrokom zlouporabe i manipulacije od onih koji
vam se predstavljaju kao znalci u ovoj oblasti, ali i od
samih ljudi koji olako shvaaju ovu praksu. Seksualnost je nepoznata teritorija, ali i teritorija na kojoj su
mnogi izgubili glavu, zdravlje i pamet.
Prije bilo koje prakse unutar seksualnosti
ovjek mora nauiti biti iskren prema sebi, ali i otvoren ka svemu na to e naii u osobnom istraivanju
svoje seksualnosti. Ona je zakljuana od nas samih,
ali ne bez razloga zakljuana. Ulaskom u odaje od
ada ulazimo u teritorij koji nije poznat i svakodnevna seksualnost koju poznajemo nije ono to
emo tamo nai. Seksualnost je ivotna sila i to vam
govore svi koje poznajete, ali jako mali broj njih zna
ta to stvarno znai i kako se osjea seksualnost
na odreenim stanjima svijesti. Na niim nivoima
ivota sila se manifestira kroz umove na specifian
nain, jedan od tih naina je i seksualni nagon koji
je najee manifestiran kroz fiziko-instinktivni um
i njegove pod-kategorije, tzv. pod-umove. Prolaskom
kroz umove ona poprima oblik koji nam je poznat, ali
30
biti povueni kretanjem seksualne sile ali je i usmjeriti ka odreenom pravcu kako bi ona bila iskoritena
za kristalizaciju svijesti, sjedinjenje, ali i ienje ljudskog.
Rad sa seksualnou ukljuuje sve aspekte ovjekova ivota, poev od njegovih potisnutih
emocija, preko pozitivnih i negativnih emocija, ali
motiva i ciljeva s kojim on ulazi u rad sa seksualnou.
Cilj rada sa seksualnou moe biti bilo ta. Od
povienog stanja svijesti, do osjeanja boanskog,
preko osvjetavanja potisnutih blokova, impresija,
strahova i slino. Ukoliko u vama postoji bilo ta to
nije iznijeto na svjetlost svijesti i ispred vaeg partnera igra sa ovim stanjima ili ienjima najee
zavrava odreenim devijacijama koje vie ne mogu
biti oiene, ili nekim drugim oteenjem psihe koji
se vie ne moe popraviti.
U momentu sjedinjenja sa partnerom
mukarac mora biti specifino pripremljen i u enu
ne smije da izraava nita od njegovih potisnutih,
ili negativnih raspoloenja ili stanja. Sve to u sebi
ima i to ne kontrolira, to ima odreenu snagu nad
njim, prelazi u enu i onda iz ene, spojeno sa njenim
neosvijetenim sadrajem prelazi nazad u mukarca.
Drugim rijeima, ukoliko mukarac u seksualnom
sjedinjenju nije fokusiran na osjeaj svoje prirode,
osjeaj Postojanja ali i enin osjeaj nje same, on
nee biti stabilan i u enu e manifestirati svoje strahove, negativne emocije, blokade koje e sve to isto
proizvesti kod ene. Tada se nalaze u zaaranom krugu iz kojeg nema izlaska. Svjesnost, o kojoj se toliko
pria ali se jako malo poznaje, bit je poetne prakse
unutar seksualnog rada. Jer samo na taj nivo, najnii
nivo ljudske manifestacije, mogue je dodati ono to
seksualnost budi i kamo ona vodi. Ako mukarac ne
moe biti svjestan dok je njegov spolni organ u eni,
dok ona budi svoje energije oboavajui sjedinjenje
sa njim, on ne moe biti utemeljen u povienom
stanju svijesti i njegov osjeaj seksualne sile biti e
povezan sa njegovom osobnou i njenim devijacijama. ena nee osjeati otvorenosti, nee osjeati
emotivnost i samim tim nee se otvoriti ka njemu. To
e biti skoro obian seks, u kojem cilj samog sjedinjenja nije zadovoljen.
Ako je on utemeljen u svjesnosti, osjea povezanost sa kozmikim umom, ili svijeu, odraava
prirodu Apsoluta u sebi, ena mu se otvara, daje mu
se, predaje se energiji koju kroz njega doivljava ali
i svijesti koju on otjelovljuje. Ona osjea sigurnost,
podrana je, osjea da smije da se izrazi, da se oslobodi njena energija, njeni pokreti postaju spontaniji, emocije se otvaraju ka mukarcu, te mu se
ona predaje kao samom Apsolutu. Orgazam u tom
31
32
S uoavanje
Miri se sa suparnikom svojim brzo, dok
si na putu s njim, da te suparnik ne preda sudiji,
a sudija da te ne preda sluzi i u tamnicu da te ne
stave. Zaista ti kaem: nee izai odande dok ne
da do posljednjeg dinara. (Matej V, 25-26)
ako smo ovaj izraz suoiti se sa sobom uli nebrojeno puta svjedoimo da veina pod ovim izrazom
podrazumijeva neto sasvim drugo od onog to on
stvarno znai. Postoji mnogo tumaenja ovog izraza,
i svaki od njih ima odreenu vrijednost ali istinska
vrijednost ovog izraza nalazi se u jasnom razumijevanju to on znai. Znaenja su odavno izgubljena i
zbog toga se nalazimo u moru nesporazuma, moru
razliitih tumaenja i pomislit emo da je to sasvim
u redu, da je u redu da svatko ima svoje tumaenje
duhovnih istina, da je duhovna istina osobna, nedjeljiva. Ali to je pogrean stav. Jo jedna od zabluda dananjih duhovnih uenja koja su pomijeala
znaenje s osobnim iskustvom. Osobno iskustvo neke
istine ne mora biti zajedniko, moe biti vae vlastito,
intimno i ne mora postojati netko tko dijeli va nain
doivljaja duhovnog iskustva. ak i sam nain dolaska
do tog iskustva ne mora biti isti. Ali ono to doivite
isto je za sve. Izvor sa kojeg pijete vodu isti je za sve
iako e ga svatko doivjeti na svoj nain.
Subjektivni doivljaj Objektivnog Stanja je
upravo izraz koji tumai ovo to sam rekao. U nekim
kolama se Objektivna Svijest, ili Istinsko Stanje opisuje kao Objektivan doivljaj. Dok u nekim drugima kao
Subjektivan doivljaj. Nemalo puta sam se naao
izmeu dvije vatre razliitih tumaenja ovakvih istina
i ideja, ili dubokom nesporazumu razliitih kola. No
svi priaju o jedno te istom. Govorili o Objektivnoj
Stvarnosti ili Subjektivnoj Stvarnosti, mi uvijek govorimo o STVARNOSTI. Objektivna Stvarnost je naziv za one koji su doivjeli ono to veina naziva
Probuenjem. Dok subjektivna stvarnost je naziv koji se esto koristi u istonim kolama i znai
da je odreena osoba doivjela Stvarnost i da je taj
doivljaj uvijek osoban, individualan. Obje osobe
su doivjele doticaj sa Istinskom Realnou, ali je opis
tog dogaaja opisan u ovisnosti o Tradiciji kojoj te
osobe pripadaju.
Na skoro isti nain doivljaj ideje suoiti
se sa sobom ne mora biti isti, ali je jako bitno da
se pravilno razumije znaenje. Ljudi oekuju da se
tehnike i naini odreene prakse pojasne na ispravan
nain, ali se Ideje koje su temelj svih tehnika i praksi
prihvaaju na pogrean nain, bez dublje spoznaje
Suoiti se sa sobom
Suoiti se s neim znai ostati otvoren,
spreman, budan, svjestan onog to se ispred nas
ili unutar nas zbiva. Suoavanje znai prestanak
opravdavanja, potiskivanja, elje da se to neto
zamijeni s neim drugim, da se to neto predstavi
drugaijim od onoga to ono jest. A opet, to to ono
jest na povrini ne mora biti ono to je to u dubini.
Sobom je rije izlizana od pogrene upotrebe i ima
niz znaenja od ovjeka do ovjeka. Sebe znai
sve i svata ali rijetko upravo ono to i treba znaiti.
Sebe je izraz za cjelovitost ljudskog iskustva ivota i
ivljenja putem unutarnjeg entiteta koji se sastoji od
niza razliitih dijelova uma ili razliitih umova ili centara. Od misaonog centra ili uma, preko emotivnog,
vitalnog, seksualnog, instinktivnog pa do fizikog
uma, sve to je sebe. Sebe je isto tako specifini
doivljaj ulnog svijeta tumaenog putem razliitih
33
34
35
Znaenja
36
mijenjati ukoliko to elite. Ona je samo vaa. Promijenite samo jednu ideju, samo jedan dio te slike i
promijenit ete Dogaaj. Dogaaj vas ukljuuje jer
se vi u njega, uz pomo Znaenja, ugraujete. Eksperimentirajte s ovim na nekim manjim Dogaajima
koji nisu od ivotnog znaenja i situacijama koje vam
ne mogu nakoditi. Osobni primjer je najbolji uitelj.
Ne moete uiti na primjeru drugih jer niste u to
ukljueni. On vas ne dotie. Samo pod uvjetom da se
moete ukljuiti u neije iskustvo vi moete neto iz
njega nauiti.
37
gog.
Ve ovime Ideja dobiva drugaije znaenje i
moe biti upotrebljiva na nain korisnosti onog koji
je upotrebljava. Korisnost ove ideje lei u njenoj
moi koju smo dali Znaenjem ili redefiniranjem
Znaenja te nam omoguava odvajanje od procesa, od poistovjeivanja, od zamjenjivanja nieg s
viim. im ovu Ideju upotrijebimo u nama se deava
proces odvajanja od sadraja koji su trenutak prije
toga preuzeli nau svijest. Odvajanjem zadobivamo
mogunost gospodarenja procesom ili sobom. Uvidite da sam upotrijebio rije gospodarenje umjesto
kontrola. Kontrolor je jedno, Gospodar je drugo.
Kontrolor je izraavanje nadmoi nad neim, pokuaj
da budemo bolji, vrjedniji od neega, pokuaj da nam
to ne naudi, potiskivanje, strah u pozadini od gubitka sebe ukoliko nas neto preuzme. Gospodar je
IZNAD situacije, ali istovremeno PROIMA odreeni
proces sam sa sobom, svojim stanjem. Gospodar je
Stanje. Gospodar nema potrebu dokazivanja, nema
straha, izuzet je preuzimanja svog prostora od nekog
drugog.
Spiritualno Bie je Gospodar jer je ono
Stanje. Stanje Vieg uvijek gospodari nad niim Stanjem. S ovim saznanjem imamo mo djelovanja na
niu prirodu u skladu sa Ciljem kojem teimo.
Svaka Ideja mora biti doivljena kako bi mogla
biti upotrijebljena. Doivite sebe kao svijest koja nije
ograniena formom i oblikom, mislima, emocijama,
tijelom, niim idejama, konceptima. Vi ste Svijest koja
je manifestirana unutar toga, ali to nije vi. Sve to
doivljavate, bilo koji proces, vienje svijeta, drugih,
sebe kao tijela i uma je iskustvo ne vi. To je ovjek u
kojem se manifestirate kao neogranieno, slobodno
Bie, Svijest bez forme i oblika. Doivite sebe na par
minuta na taj nain. Kada vas proces preuzme prisjetite se da ste samo poistovjeeni s njim ali i da ak
i kada ste poistovjeeni to niste vi. Vi ste Svijest koja
je temelj procesu, umu, tijelu. Vi ste Bie Svijesti,
Svjesnost koja je iza procesa ali i koja proima sve u
vama i oko vas.
Osjeaj koji ete zadobiti time probajte zapamtiti. Kasnije u vjebama s ovom idejom produbljujte osjeaj koji ova Ideja izaziva. Neka on postane
dublji, iri, intenzivniji.
Ideja nije neto s im se radi par minuta i to je
to. To je nain pomou kojeg, kao pomou ueta iznad
provalije, preskaete, prelazite odreenu prepreku.
Ona je pomo KA neemu Viem. Ne to Vie. Ona
nije Vie, jer da vi jeste u ovom trenutku u kontaktu s
tim to je vaa Priroda, Viim, onda vam ova Ideja ne
bi ni trebala. Ali kada smo preuzeti od nie prirode,
kada ona vlada naim tijelom, umom i svijeu tada
38
Demistifikacija
i opstanak
Svetosti
39
40