Ibn Qajjimel.

Däewzi
Ibn Qajjim el-Diewzi
KNJIGA O DUSI

naslorizvornika: C:,)\
ffit$#:H#*
# srF*r
autor: ;irlli ri\Ä\ "\- r,\J"-tl\ r-.r-,Lj\
izddnje: t11t " r*.g)l!_,i\) iettX Flr\)

"NOVI
N,I.D. KEVSER'
Kimeta Alihodiiö Prljaöä
Ibrahim Begovii Prijevodi podnoinenapomene:
Aida Mujezin
"Bemust'l MustafaPrljaöa
Elvira Bojadiiö
"BEMUST"
Beairovia
Mustafa

Sarajevo,2006
 DUSI
KNJICAO

SEDAMIIAESTAI
EASPRAVA

DA LI DUSA POSTO]IODVAJKADA
ILI ]E STVORENA, NASTAIAI

"Boiija swai' - kako

Ako je duia sworena,naslala- a buduaije
"Boiija swai'mo;e bitisworena?Uzviienije saopiioda je on u Ade-
";z
ma udahnuo SvogaDuhi'- da li ovo Boäiievezivanjeza Sebe
sugerirada je duia odvajkada.ili ne?Kakvaje suirinatog vezivanja?
"Svojom
Uzvi$enije' kazujuöio Ademu- rekaoda gaje On swodo
"iz 'iuku" "duhi'
Rukom",daje u njudahnuo SvoglDuhi' i ri'e i
jednakoprispodob;oSebi.
Ovo je pitanjena kojem su sei uöeniposkliznuli,i r vezis ko'
jim su nnogi odvedeniu pogrjesan smjer.one' rnedudm,koji su u
tome slijedili Bdijega PoslanikrAlhh je odveodo jasneistire' do
raspoznadjive ispravnosri.
Svi su Boäiji poslanici- mn i blagodoviBoiiji nekasu na njihl
- nauöavalida je duia nasrala,da je stvorena'proizvedena'podre'
dena,potöinjenaizvanjskojsili (mudebbera)To senüno nadajeiz
vjeresvlhBo;ijih poslanika- blagosloviBoiiji i mn nekasu na nj;hI
- onakokakoiz njihovevjerenuino proishodii öinjenicadaje i ovaj
svijetnasrao, da 6esezbiti Ponovnosffaranjerijeli i da jeÄllah jedini
stvoritelj,da je sve{to je mimo Njesa' NjesovosworenjeTo je bio
nepodijeljen stavpftih triju muslimanskihgeneracija - ashaba'tabi'i'
 KN]IGAO DUSI

one koje sene

na i njihovihneposrcdn;h sljedbelrika kojesui najboliaPokoljenjai pa one koje senredusobnoprepoznajute sezblüe' a
prepoznajrt, one serazidul"
svi su oni vjerovaliu dosrd,rnjecluöe,u to da je ona DeltostvoreDo,
svedokizonogaiijejenzümijevxnje Kui'na i Sunnetabilo skuieno Mobiliziranavoiska,dakle,moic biti samosworena
"Boiiju swal' (emrullih) öiju je
nije prokuljalatvrdnjada jc düia neiro rto Postojiodvajkada,da ona Drugi ka:u: Duie spadajuu
"Boiija
nije nelro sNoreno.Njegov argumentbio je tij dx je duia bir i znanjeo njoj Allah ljudirna uöiniozaldonitim Kao argument
"Dutt je
srval, da Njegovasrvar"niF srvorenje, te da jeAllah uzviöcDiduiu ovakvomsvom stajali{ruoni navodekuianski ajct Reci:
je
prispodobioSebionako kako Sebi prispodobioi SvojeZnanie' xuar Goryoddranoga!" (El-lsri ,85)
svoju objavu, SvojuMot, SvojSluh,SvojVid i SvojuRuku.. Treöikaäu:Duie nr jedno od svjetalaAllahauzviöenogä ; jedan
"Ne
Drugi m onali suzdräani. wrdimo ni da je swo.eni, ni dä od Njegovihäivota.Za svojestajaliiteovi navodeVjerovjesnikov'
'A1lahje Svojaswotenjasworio u rmin;, a
nijel", rckli su. s.a.w.s., iskaz: Potomje
O ovomejc upir.rni hafizkfahanaEbu Abdullahibn Mendeh na njih bac;oneStoSvogsvjedal
'Jedan
i njegovodgovo.bio je slijede6i: me je p;tD o duii koiu je Navodi se,porom, kako postojerazliditastajaliltao rome da
Allah uzvi$eniuiinio nose6imehmenrom (qnväm)ljudskogbiia li i dule umnu, ili ne;da li i one,zaiednos rijclina' kuiaiu kaznuu
"nefs"ili je
injegovogatijela,navode6ipritom nekekoji su raspravljali o duii, Berzahu,u svon prebivaliitunakonsmrri; da Iiie duia
;znoseairvrdnju da duia nije neöto sworeno. Neki, doduie, rakvo nerrorazl;titood nje?
srajal;irezastupajusamou pogleduduhovasvetosti(erwah el-qudus), Muhamn,edibn Nasrel-Merweziu svojojknjizikaie slijedete:
(rnin "Jedna te nckerä6diie'o Ademovoj
rj. da oni proizlaze;z samogBiöaBoiijcga Zätillah) sküpinaotpadnika(zenediqah),
govoteohäovoj duii Toiepodudat-
Jaiu navestirazliöitastajal;itanjihovih predrodnikai pojasniti duii govoreistoonoötokrlaani
stavkeKuiana i Hadisakoji oponiriju njihovim iskazima,kao öto no sastajalirremonih koji wrde da seduia izdvoiilaizAllahovaBita
au navest;iira o tome rekl; ashabi,rabi'ini i ljudi od znaoja Po i nalla sc u vjemiku. Stogaje jednaskupinakritana stalaoboiavati
"duia od Bogi' koja senalla
rom 6u navesr;u kojim sesveoblicimr navodiruh/dusau Kuianu Isäxi Mcrjemu,budu6;je hä kod nj;h
i Hadisu,gdjeiu iznijeti navidjelogrjeiku onogakoji o duSiSovori u Merjemi.On u nj;hovimotina nije sworcn
jednaskuPinaräfidija
bezdost:mogaznanja,tako da njegovgovorkoresPondira sastaja Jcdnaskupinaotpadnika(zenadillah)'i
lilrern DZehmai njegovihpristalica.Tako,odanjajuöisena Allaha, kaiu: Takvaje iAdemova duia' tj. nije süorena!'tumaöe'i na raj
kaiem slijedeie:
' don ^tröir dvoliinjrk i trl)oftbljävr seu oPidn zniicniu a
Ljudiraziiöitopoirnajudu(u (ruh) injczino mjestouodnosuna zi'.1',r (pl;idiq.h)
"".." k.j, f--ri,- i5hm0 x kojiiävio iznot {ri3lini [ojrrü | koLiziji
P'iP",-la]U
nefs.Jedri kaiu: Svesu duöcsworene- 3roje i stajaliireglavnestruje sui.ninnr isLxmä ()vim imdiom Po\ebnoru --ivini/'rornrci'L
imrnihcr'i [oiiir
te stajali(tetrrdicionalisü.On'to Porkrjepljuju ssim
nredumuslimanima, scprttvüli dä $' prihvrili n!rm. ni' koji $ tr $on' duhu si'!i vrernirvojinr
"Du(e su mobiliz;ranavojska,
Vjerovjcsnikovim,s.a.!v.s.,hadisom:
 ___-_

KNJICAO DUSI

teonih pitanjaprcmakojimasusezauzimala razliiitastajaliitaTakav

natin Botiji iskaz: I u nj ahhnen iz Snga Dsha' (El-HidLt' 29)' 'Kitäb
ie i Ebü Muhammedibn Qutejbakoji u wom dielu el-lab'
rc: Zatim mx saurienoudot uobli[i i a nj udahn. iz Srog/1Duhn! 'Izraz'nesem'podrazumijeva
govoretio duli, ka;€: duie Uöenjacisu
(Sedäda, 9)r Tako oni wrde da AdemovaduSanije stvorena'kako
"Svjetlo je Taj koji rasputujesjemenkuI
to vet tumaöionaj koji kaie koje dolaziod Gospodaranije fedinsweniu srarudr Allah uzviieni
"Zarim susenaöleuduhovtrimnadjednicima koji swaraduiu, tj. On je sworiteljdu5e".
sworenol"Daljekaiu:
(wasijj)koji su dotli podije Ademr, zatim u svakomvjercvjesnikui Ebu Ishäqibn Säqillau svomodgovoruna ovo pitanje' Porcd
"Pitaosi me- Bogti sesmiloväol-da li je duiaswor€na
duhovnomnadjedniku,svedoksenijenaölauAliji,potom u Hasanu ostalog,kaä:
; Hüsejnu,a potom u svakomduhovnomnasljednikui imamu' zx- ili nije. Onaj kogaj€ Bog naputio Pravimputem nimxlo ne sumnja
hvaljujuöiöelllu;mampoznajesvakuswartakoda mu nije Poüebno u to da du3aspadru red sworenihswari .
ni od kogr uöiril O ovomepilanju svojesavoveiznijelisu veliki znalcii istaknuti
Medurim, medurnuslimanimanemanikal-vedvojbeo tome da onima koji su wrdili da
auroritetiiz rärliöitihskuPina,odgor"a€iuai
su sveduie'ona kojajc bila uAdemu i njegovimsinovima'u Iseui u duöanije neiro sworeno.HaFz Ebu Abdullah;bn Mendeho tome
svakomdrugomöovjeku sworene,da ih ie Allah sworio,ustanovio je saöiniojednu obimnu knjiSu izakoje su st,l;: ;marnMuhammed
ih, uredioim gradivnielemenati izveou Posrojanje, a potom ih Pri- ibn Nasrel-M€rwezii dt, zatimiejh Ebu Se'idel-Harräz'EbuJ'aküb
'podobioSebi.onalo kako je ro ucinroi r o,talim rvoiim \woreniimJ el-Neherdtnrii El'Qädi EbrJa'lä.Istovietnasmjaliöra zauzelisu i svi
Uz.tilenikaLe: I dajeun da 'e kori'tite onin ito je d nebesimai onim veliki imami; njihoraosudaonih koji su nauävali duia käa' sina
da
ho je na zenli; '"e je ad Njesd! (ElDä^sije. 13) Merjemina,nijesworenabilajekategoriöna. Stabi setek moglokazati
"Duia za dulu nekogadrugoga,kako ro navodi imam Almed u onome ito
Sejhu-l-ßlam tbn Tejmtjjekaä: snkosatovjekaje soorena,
uvedena u postojarje(rnubdeä).To je jedinswenstavPrvihgeneracija je näpisaona jednom sYomskupu,odsovarajuiidtehmijamai here-
rnuslimana, njihovihautoritetai wih sljedbenikaPoslanikonSunneta ticima.
"Potomje', kaie on, "jedandäehmijauswrdio da on u samoi
Konsenzus uöenjaLa u pogledusworenosti duie konsmtiri veöibroj
istalnurih muslimanskihautoriteta,kakavie nPr. Muhammedibn Boiijoj Knjizi nalazipowrdu daje Kuian sworen:da na to upu6uju
Nasrel-Merwezi, glasovitiirnam,koji je u svomvremenubio i naiveai RoLije ii;jeti. Mesih, I'ä. sin Merjenin, sanaie Allahot posknik' i rijeö
poznavalac onih pitanjau voi s kojimase;manepodieljeDo miilienje, Njegna kaju je Mer1eni dostauio,i duh od Niegal (En-Nist, 171)'
budu6;da je i kä sworenl"
"Meduin,kIouinomonr
UKorkutovohtijsbduijers|Ii:'lünjudal,nenrduit
mi. ruhi', s ienicom zr, kojx znaii: od, i,,.{inosno kojom sc izhävl
Mi nj.-mu na to kaiemo: Tebi uzviieni Allah nije omogu'io
rlsn'$oji:
dio.jelin., tosmos.dräli izvornogizlz, porcd o$logtr i slii€dcöiintcncijuäutor., razumijevmjeKuiana lsä se, naime' odreduiei nekim izrazima
-ZIim kojima se Kuian ne odreduje nieganazivamonovorodenöetom'
Ajct u (o*urcvdn pii.mdu mu srvncno klnv. ,
malim djetetom,djetetomi mladitem' on jede i Pie' izdajumu se
Blasi:
 F--....r

KNJICAOOUSI

" ako
nalozivezaniza nrredbui zabranu,njemuseobraöa'uPudüiemu se lib sarrienosnorena naiharcd UieöemY Milo'tiün od tebe'
'A
obecanje iprijetnja;potom,on je Po@rnak Nüha,od lozeIbohimove r Njega bojii!" - umilru ona ja san uqrato iznsknih Gospodaru
"d.1
Mi. dakle,ne moäemoiza Kur'an kazatisveono 3tokaäemoza lsäa ft,aga"- reteon - ti ?ohknin djeiabali't.t!" (Metkm' I 7- I 9) Ovaj
"Mesih,Isä,sinMerjemin,samo Allahovposlanik' duh jestduh Bo;iji, no on je Njesov rob i Njesov Podanik
Kur'anskeriieöi: F
je
; djeö Njesovakoju Merjemi dosravio, i duh od Njega!"podra' Mi 6emo,ako Bog da' navestivrste onoga3toseprispodobljava
"Budi!" Njemu moi€ b;d
zumijevajuonü rijeökoiu je Merjemidostaviokadie rekao: Allahu.Tr kako ono 3to se samoprispodobljava
'Budil", "Budi!"; onje samo Kako bi On
Isäje rakonasmorijeiju niie on semto smatßno Njegovimsvojsworns obiljeäjemvjeönosri?l
"Bdil" je izrijek Boiiii, nije nikakvosworenje.
dme postao. mogaobiti sworen?lKakvoje nacelotogaodnma?
K.rötanii diehrnije na Allaha iznoselaii u pogleduhäa Diehrnije
'Allahovduh i r;jcöNjesova,s dm daje rijeöNjesovasworenltl"
kairr:
"lsä je
KrS6anikazu: Duh Boiiji i RijeöNjeSova,od NjegovaBiaa'
Mnogo je toga3to upu€ujena to da je drrlasworena
onakokako serekne ovakrpa je od ovos halie*al"
Mi kaiemo:Iseje sworenizriekom
"Budil", aon sämnije rijeö. A,'"r RijeöiUzvisenoga:I lkhje stuonteljn'ega!(Er'Ra'd' I 6) Ovaj
"Budil" iskazima opöi smisaoi u njemusene naznebar nikaka izdvojenosrTu'
R'jeöje ono rto F izrekaoAllah uzviseni,tj
"i medutim,nespadajui Boiii atriburi oniPotPadaiü podNj€govoime'
krazom duh od Njeg'ho6e sekazatida seBoiijim emrcm '1
Primjerice,uzviSeni Allah je Bog koji je oPkansavrienimsvoFwima'
njemu naölai duia (rlh), onakokako Bog uzviöenikaie:I dajeum
Njegovoznanje, moö,iivot, volja'vid' duh i wi drugi Njetovi äüibüti
.la ie ko ltite anim ito je nn nebe'ina i anin ito je na Zenlji; sveje
ol Njega!(El'Dääsije,l3), tj. od Njegovogemra lzraz'duh Boiiii" popadajupod Njetovo ime i ne spadajuu sworeneswari.kaostotu
rum:öi sena slijedelinaöin:to je ono lro je Bot stvorioSvojomRi' ne spadani NjegovoBi6e.Naime,On' Uzviieni,saSvojimBi6emi
jeöju.Takoserekne hbdulläh GobBoiiji), Semäüllah (neboBdiie), Svojimatriburimaje Sworitelj;sveostaloje sworeno
ErdullähCemljr Boäija). sasv;mje izvjesnoda duöaniie ni Bos niri jedan od Njegovih
Takoje On eksplicitnosaoPaio da ie dulx Mesiho\asworena;o atributa,veöda je iednaod NjegovihsworevinaPremarome' i ona
AJlahje onogaduha
je i raspravljati. je iskusitaöinjen;cüswaranja,kako su je isküsilii meleki diinni i
ostalimduiamabespredmeoro
kojegje podaoMerjemi'a koji F Njesovrob i podanik' Prispodobio ljudi.
sebi,no ro neznaöidatajduh postojiodvajkada' daje nesfforenBos Dzga: tujeöiUzviienoga,uPuteneZekerijjäu:1t?be'4n nnije
rzirenikaLe: Mi sno I njaj D'tha Naiva ?oskli i ottjaj se? kaz.'o1l snorio,a nisi niita bio!(Merjem.9) Ovo sesvakakoodnosii na nje-
govuduiu i rijelo,a ne samone tielo; sämorijelo n;ti razumije'niti
-U "Mi$o k ijojmdcki Diihdh je ono predmetobra6ania, niri shvaöa- ono iro nzurnije' ötoshvafa
x.,t** p.i1*.,1' .wj rj.t slati: Poslili Mi
''." r n .L.n tFo'tli./,ru o v r P'irlvd'vo'rogi'rL i ito je predmetobraianjajestd'lö:i.

lt
l0

?iele: Rijeöi UzviSenoga:Allah snara i us i ono ho naprauite!
(Es-Säff.! 96)
C.tr,t j Rijeöi Uzvisenota: Mi sno aasstuorili i onla uan obli6
"Pokltnite Aderul" (El-A'rä[ 11)
dati,s a posli.iendekina rekli: r tijelo, mimo dute. Naproris Pottinjenostduseje primarna,dok je
Ovo se,svakako,odnosii na naie duSe i tijela,kako to wrdi veöina
uöenjaka, patali dasemislisamona duie'ier irnai takvihmislienja
'u oba sluöajaoöiglednoje swaranjedu!r.
Prra:objavljeni iskazikojinaznaöavajudaje on' Uzviseni'Go'
spodarna! i Gospodarnalih najstariiih predaka;Gospodarwega.Ovo
'gospodarswo'je itiiela DuSe
sveobuhvatno, proteieseina naSeduöe
'gospodarswu Njemu potöinj€ne, baI kaoidjela Sve
su u Njegovom
iro ima+ogr Co'podrrä.svogapo'jednika. sveie to tworcno
Serra:Prva kuianska sura, Fatiha, s vise detalja sugerira da su
a) rijeöi Uzvirenoga: ?be, Alkha. Gospodarasietou hulino!
IGko su i duie sasmvnidio svijera,to j€ On i niihov Go-
spodar;
b) rijeöi Uzvilenoga: Tebeobozaunnai od Tebe Pomot üazimo!
Duie, dalle, Njegaoboävaju,onerrebajupomoe.Da same
nisusworene,onebi bile oboäavane, od njih bi pornoöbila
iskana;
c) i njima je neophodnaupua njihora Sworitelja,njihora Go'
spodara;one Ga mole da ih upuri Njegovim PravimPutemi
d) njima se blagodatidodj€ljuju i obasiPajuse milo$öurna
njih se izlijevasrdäba,one u zabludu zapadajui bivaju
nesretne,ito je svoFwenosamoneöemuötoie u neöijem
"
glri: Mi smoAd.n, sFodlii ond. nu oblikdali
Ajcru Ko&üovon pdievodu
t2
KNJIGAODUSI
'Io
gospodarswu, u neöijojvlasti nijewojswenoonomeSto
je vje€no,stonije srvoreno.
Sedno: Objavlyni iskazi koji sugeriraju da je öovFk u svoFj
cjeliniporöinjen.Tr njetovapottinjenostne manifestinsesamokroz
potöinjenosttijelasljedswena - isto onakokako rijelo dijedi dulu u
pogledupropisa,jer je ona ta koja ga pokreöei angaiira,tako joj je
rielo sljedswenoi u potöinjenosti.
oszza:Rijeöi Uzviienog: zar je to dztno bib kad iovjek nije bk
'pone a 'njedin?! (EA-Dehx 1) Da je njegovaduia odvajkada,öovjek
bi tadauvijek bio spomenavriied:n, buduti da njegakao öovjeka
öini i njegovaduia, r ne samotiielo
Recenoj€:
O ti, koji tijeh luone slryd 'i,
Lolihoprcte n*e uidi!
ü sluäcnjt ton nje !
Pa i?dk fujon, ne tüelom, iol,jehsi!
Deueto:Objlljeni isknj. koji govoreo tome dr je Ällah uzviöeni
posmjaoi da niöegadrugogosim Njeg nije bilo. U Buhärijevom
'sahihu vjerodosrcjnompredajomje z.abilje;tnhadis'Imränaibn
'Boäiji
Husajna,u kojemstoji'da su ljudi izJemenadoslii rekli: Po'
daniöe,doili srnoti da seupoznamo savj€rom - pitamo teo poöetku
'Na poöetkuje bio samoAllah , kazaoim je Poslanih,'i
svegaovoga?l'
niöegdrugogosimNjeganijebilo. NjegovPrijestobio je nadvodom
i on je (najprije)we upisaou Zikr!"6
- z-rr' a.,t*j.i.'i",.p.-inFnjc;im.nidisEhodköijeNkos1bsölazlm,a*utu.
!'. zm;i: pamüi,m.norinli, imni m omu,ni5litinä Od isr'glasol*eos'orcna€li
ll
 F.=F

KNJICAL)DUS|

nijebilo nikakvihdrüovnih subjekata (etwah)' Jedanaesto:Ebu Hurejreov- Bog njime bio zadovoljanl'hadis
SAllahom,dakle, 'Sahihu'i u drugim c{ielima,gdjeVje'
nikakvihvjeönihdu{aöijebi postojanjebilo jednakoNjegovompo- koji senaiaziu Buhärijevom
"Duie
- kaie
rovjesnik,s.a.w.s., su mobiliziranavojska,Paone koje
srojrnju - üzvirennekaje Allah od rosaüviicnoliu solemoml ve'
je On jedini bio Prvi ; ü toj Njegovoj prvornostinirrl ni na koii semedu sobomprepoznajLL sezbliie' a one koie semedusobno
one

naöinnemasvogauöet6a. ne prepoznaju,razidusc!" Mobiliziranavojskamoie, dakako'bid

samosrvorena,a ovajhadisod Vjerovjesnika's a ws , prenose:Ebu
Deseto:objavljeni iskazioswaranjumelekakoji susamoduho-
Hürejre,Aih, majkxvjernika,Selmänel-Färisi,AbdullähibnAbbäs.
kojimanisupoüebnat;jelapomoiü kojih bi opstojale
vnesupsrance,
hbdulläh ibn Mes'üd,Abdr-rllähibn Amr, Ali ibD ebi Tälib i hmr
Oni su sworeniprij€ Desoie sworentovjek i njegovadula Alo ie'
ibn hbsa - Bot svimaniima bio zrdovoljanl
dakle,onaj melek, koji svojim Puhanjemproizvededulu u tijelu
Dvanaesto:Duöaseopisujesmröu,uzimanjem'zadriavanjem,
tovjekovom,i sam sworenje,kako onda dusakoja je proizvedena
puhanjemno;e imati svojswovjeönosti?l puiranjem...,ito je svojswenosworeniu,neiemu ito je postaloi Jto
je ü neöijem gospodamrvu.Uzvireni Alhh kaie: AlkL uzinn lalr
Oni z:bludjeli vjeruju da semelekzametkusaljes duson kojr
t öasanjiha'e snrti, tl i onih boji Yrüja, ?i drinfi onebojimai?
je odvajkada,kojaje vjeina,daje udahneu nj, onakokakosemelek
o&edio da umru, a osta ja onednge do robaodredenagTos , zai$a'
upuiuje i s odjeiom da je odjeneu njLLro F zibluda, pogrjeino
dnkazi za onekaji rcz/niiÜnju. (Ez-Z],ne\ a2)
videnje.Naime,uzviöeniAllahzarnetkuSaliemelekai njemupoved'
duia. Tako to puhanje ovdje se,bezimalosum,rje,misli upravonaduse.U'Sahihim:'
swom nelekovogpuhanjabude proizvedena
Buhärijei Muslima biljeti se hadis Abdull,ha ibn Ebu Qatadeel'
bude uzrok kojim se postigneduöa,naiin na koji se ona öovjeku
Enserija,koji od svosaocaprenosisliedeöe: Mi smo jedneveöeri
dogodi,onakokakospolniöin i snolajbudu uzroknasrankutijela,i
purovalisBoiijim Poslanikom, s a ws , pa kadje bilo predkmjnoöi
kakohranabudeuzroknjegovurastu Premarome'duöaproishodiiz 'Kad nam dao odmorl?''Bojim sed:t iete
rekli smo mu: b; PosPari"
puhanjamelekaa tijeto iz ubacivanjaspermeu matemicu Jednojc
kazaojeon,'pa ko te vm probudirina namaz?''Ja öul" rekaoje Biläl
nebeskog Takokod nehh ljudi prevlada
porljekh,a drugozemaljskog.
pa njegovaduia postaneuzvilenai öasna,srodna i Poslanikje dao odnror Utom su oni polijegali.a Biläl senaslonio
nebeskielemenar,
na svojudevu i sanmu je rakosavladrooöi Kad seBdiii Poslanik'
melekima,dok kod nekih prevladazenaljskielemenatpa njesova 'Gdje
s.a.ws.,probudio Sunceseveöjednirn dijelom bilo ukazalo
du$aposraneniska,zemljanr,bijedna'srodnan;skin ddovnim su- 'Tako
duic, r zemniprah je ono lto si nam obeöao,BiLäLe?l',upitaoje ; Bilal je rekao:
bjektima.Prematorne,rnelekje oracöovjehove
je otac njegovogt;jela,njegove6ziökesuPsränce. mi Onoga koji te s istinom posla,Dikadmi mnie takävsan niie
doiaol' Allah vam uzimaduJekad hoie', kazaoje Podanik''ivtata
ih kad hoiel
0'o i Bo"i'.:P' r ' 1 o n o s l "h r " l 'rr
ni,ir.:^,ii,,."

li
 KNJICAODUSI
Ibn Qaijis el_Drw,i

usmrdujeu trje- On, Uzviöeni,sworiteljjeduöaonakokaostoje sworitelji tijela

Tä, dakle,uzetadula istaje onadu3akoju Allah
usmrtujemeleksmrri' Onkai:e: Nema neuolekoja zadtsiZenlju i w, a koja nte' prie ftego
,inorn ,rn.rro-. t"ru i ,, snunjezinome;koju
.l'.r'. a'L't"t "trt" uzvidenoga; kodglavenjezinavlxnika sida ito je d.ano,tupbafta " Klljizi - toje Allafu ubtina' kh&01(El-Hadid'
umotavaje u dänneake ili 2Z) Neki ka;u:Tj. prlje negolto dämotu nevoljurdrugi kaiu: Prije
-.[l ie vadi iz nj€gorsdjela'
t "tf.- 'u"n*'
ili"'-"-"t ' "io'i "" 'r"pinj' do n'ba paje melekiblago- negolto smo dali Z€mlju; treöi kaiu: Prije negosmo sworili liude' lro
tr duia<ezausravlia predGospodarem slo;rm je i najprihvadjivijebudu6ije to zadnj€3rcsesPominjeprije odnosn€
siliaiuili ie prolJinjr-rr
ponovobiravraienan' Zemliu Bilo bi'joi primjerenijekazati:Odnosisena svetroje- tj'
"" l.i O" O''" S*i" t"sLrdu:zaLim zamjenice.
i -.*"" i,..a" ,-ir'ga i njegovih cefinapabudeisPitivrnasra' prije negosmo dali nevolju,Zemlju i duSeljudskel
roiedusakoiabudesuvliena u Kalo duüemogu biti neovisneo wom Soorieliu, Proizvoditelju,
"i"* ", '"', 1-'i.* 'l] naeraäenar
"''J*r.i.*'*l.p oD:rnnetaiedei piie koirsiurraisveceribiva Onorneko ihje uveou postojanjekadöinjenicenjezinePotrebitosri,
vieruje'kojaslGasvoga i nuid€ najpnviönijePowrdujuda suonesworene'da
ir*", *,,1, .o i. a's. t"ia vieruieLoiane nedostatnosd
sklonazlu'
ä;l","; k ;;*' "toiuh i"kazuiero iedun koiaie senalazeu neöijemgospodarswu,da su proizvedene;da j€ Postojanje
Niegow
i.i"'*-' "U.i*'. l"i" smirajnalaziuzwoeaCospodan' njihova bitka, njihovih svojstavai öina u odnosuna njiiora Gospoda-
koiaseraduiei ra, Onogakoji ih je usuoiio,u Potpunojovisnosri,da su one u tom
"oJir ' ," rnL"" * "i: kojakuiak nu i nagmdu'
kojabira zdrarai pogledusasvimniitavne!DuSanije u stanjusamojsebikalo'l1itetu
i* "o*e"l r."p *.p"o'a i osavljaslobodnom'
botesna. kojaslastkßa i bol koiasePhii i tugui€' nanijeri,nid korist, niti smrt, ni iivot' niti seponovo oäivici Ona
Svesuto karakrcristike sworenjauvedenog u postoi'nje'svo'st\a se,istoui<o,mozedomocisamoonog dobrakoiegjoj je Gospodar
ne&eano jeoformljeno. proinedeno'nacela kojimaie podvqnuto njezindao,saöuvadsesamoonogazla od kojegaje On saöwa Ne
i ko podvr- korisri,osims
ili onosvietskoj
".,,"'u. f. " '"ti.* *iodarswu iime seupravlia ie moie senaputiti nik l(voj ovosvjetskoj
g.'.,to htil*j,, wog, Sworitelia,Tvorcai Proizvoditelja Njegovomuputom. Ne mot€ biri nidobraakoje On ne pomotne u
Boiiii Poslanik<.aws ' kadie odlaziona potinak
govorioie: rome,ako ie On n€ uöini ispravnom.Zna samoono öemuju je On
(Allahumme EnrehalaqtenefsiweEnteruweffahä lekememätuha nauöioi ne moie prijecigranicuonogakoliko ju je On nadahnuo'
ferhamhawe in eneltehäfahfazhäbimä jer je On Onajkoji ju je steotio?.rjoiPt dobraiputzk *utlitim
*" -"f,luf'", f. t" .-*f"eh: "Boie,
t"hbz 'ibdeke-s-sälihin!) Ti si sworiomojuduöui Ti deöje 'lltz,,l (E5-SeIns,8)
iivot - akoje zadräii IGko vidimo, samAllal uzvi5eoisaopcavada je On njezin swo-
"r^.,l ll Z"f"U.' '*' njezinasmrti njezin
j je onimöimeöuvatSvoie rirelj, da je On njain izumiteli, da On swaranjezinadobn i lo3adjela
i"Ji"O. 'rn 'l pi *' ^noje pusti!'öu
- upravo suprotno onome öto govorezabludjeli i zavedeni:naime' da
du3auopcenije n€3rosworeno,odnosnoda i poredtota ötoje sworena'
(twhid) DadDiLI'ir" i Ain'd u
i iJif,iljä nur,,a o postavljuo jednoboiN Bog nie sworirelji njezinadjela,da onasamasnarawoja djelal

t7
l6
 .*-

KNIIGAO DUSI

da ie biti pirana
Jasnoje,medutim,da bi duia da
- nijesworena'da po"oji odväj- zaduiena,dasenalaziu neöijojvlastii tosPodärswu,
zäsvojepostupke,Primjerenonagradena zadjelakoja je tinih?!
kada- bila samodovoljna u svompostojanju'u svojim ät'ibutimr i
savrienosd,lto je najneistinitijalat Njezinaovisnosto Njemu' Uzvi- Sveono lto smo prethodnokazalio duii, o njezinimnaöelima
na
Senome, u nj€zinomPostojanju'potpunostiiispravnosri imanentnaie i datosrima,o njezinomboraviStunakon smrri, sveto uputuje
nekimuzrokom Tojenjezina ünjenicuda ieona'norena.dr ie Pod neiiiomuP'rvom u neiiiem
njezi'rombiau!to niie Prouzrokovano
,ulrn,f, oan*", up.."o onakokako i neovisnosr suitinskaodlika gospodarswu, tj. da nije odvajkada
njaina Gospodara,Tvorca, onoga koii ju je üveoü postoFnF'koF Ovo je suviSeoöito da bi za to trebalonavoditidokazeda nije
je
rip "-*" ''i r. t,t"' *rok. on, Uzviöeni, neovkanjesamim SvoJitn zabludeonih koji se izdajuza sufrje';novatorau vjeri i onih öije
nitem, rlok je ona svojlmbi.ern ovisna o Njenu Niko s uzviiennn razumijevanje Kuiana i SunetaNjegoval'oslan;kaoskudno Oni'
B.g.- *,;dFl"j. ' Njegovojneovisnosti, kaoötoniko nesudjeluje udijed svogpogrjeönogpoimanja- a ne na temelju Privogasmisla
"i; Nj.g.r"j .d""Fk*ti' u Njegovojboäanswenosti' u cjelovitosri objavljenihiskazä- sovoreo sebii svojirndüiama i taj njihov sovor
Njegovevlasd,u Njegovojsvetojsavrseoostr' otkiva da oni niöta ne znaju o duianra.lä kako neko ko imalo
duiajednakisu onimao swo-
nasralosti
sNorenosri,
Pokazatelji r zuma ima moie Poricarineiro öernuje on säm svjedok'njetova
renosririjela. woFüa, njegovi dFh, njegoviekstremitetii orgäni'ito powrduju
je nebesa, Zemljai svesworeno?! Allah uzviieniu svemuko je swotio
Uzvifeni kaäe:O lj di' t'i steorisni,s 'i tebate Alkha' d Allah
podrazu- ima dokaz.Svesworenoü sebinosi vile dokazakoii uPuaüjuna to
neoui'ani hulb donojdnr(Fätit15) Ova ovisnosto Njemu
pripada da je ono u neöijerngospodarswu, dal'esworeno,da je Allah njegov
mijevai duöei tijela,x ne samotijela,dok potpunaneovisnost
jedinoAllahu u öemuniStadrugo nemas!'ogaudjelä sworitelj,Gospodrr,Izvoditelju posrojrnje,niegovVladar Al<oto
toga;On zanijete,u tom te sluiaju imäti svjedokiproriv she!
Allah uzviieniijudina skete Patnjuna najoöirijidokaz
a Mi
kair: Azzito ü hadlaia doguiedtpre, i kad bal*e tadngblali'
liLlsti
'mo nu btini ott !d', ati ui üe t'i(tite,zahoje on'la badni'te tt tuioj
(El'\X/agi'^, 83-87) Tj ako vi nhte
ne tauratite, nbo i'tiru gat'oit.?l Stosetiöeargumentacijeoveskupineinjezinesklonostidasedtii
ni " öi;o; vlasti,ako nisreni u öijem gosPodüswüi netetenikome nedovoljnojasnihkuianskihiskaza(muteiäbih)i isrodobnozaobilazi
raöunpohgarizawop djela,rko stepotpunodobodni vr:rtiteonda onenedvosmislcne, trebakazatida je to praksasvakogzabludjelogi
je du3a
duSeu t;lelakrd "a to -;esrc dodu Zar vam to ne govorida onosakoji u vjeru unosiono IIo njoj ne PriP"r''
Naime, posvejasni i nedvosmisieni kuiansk; iskrzi' od prvog
- siomrsi no j€ doJlovrn pijcvodtii'tt ln1ü; ovtj tz@ dozadnjet,üpuaujuDaöinjenicu dajeAlhh uzvi5enisworiteljduii,
roa r.,t *i.ji,'r."
N'iurin,, zniaii oü,P ito i. kdftl{lt!
primjdenij' ptrdmdnogiskra'r izmirvri dr je on Onaj ko lh jc uveou postojanjeSrosepak tiie kur'anskog
nncnciitrru torov zrtrSrnri

l9
l8
 -F

KNJICAOL)USI

je postavlienopitanie' nc misli Da
(El'lsr ' 8\ ' jasnoje' bez imalo de se pod onin ruhon o kojem
üera:Dura ie enr Gospottaramoga!) vei na onu za kojuje uzviieniAlhh u Kuianu rekao
zahtjev(trleb)kao öovjecijuduöu,
i*is., a"*."a;. p.a tmrom ne podnzumijeva gdje se misli na
govorkojim on da 2e na Kijameskom danu stajaris melekimarr'
'","L;"i .r'r't Uj ri i,raz /,' oznröavaoNFsov'cemu
neho senaredüje' jednogotromnog mereKa
t"*t"'"" S'.;r *p""tpa' ",rovdje oznaöava
jeziku uobitaienajeziökaupotreba' rJ BÄarrlevon Sahihxbilj€ti seslijedeii Abdullähov isk'z' koji se
lneina), i;t'op u arapskon A'meia,Ibrahimai Alqamea:
"IIao
sams Boiiji'n
primjerice' orenosiposredswom
U Kuianu takvih prirnjera ilna mnogo Tako'
-
(enntl/ah) dogoditese! i'",t"'iL.rn, ,.".*.,., pa'im medinskimkanenjarom'on sebija3epo-
uzviseniAllah kaie: Oza koje Alkh odtedio
nekt'r' tj 3tapao ogoljenompalrninomgranom- pasmonaiölinajednuskupinu
(En'Nahl, I ) sdje)e tzaz ent uPonijeSlj'n v znaten|r 'Hajdeda ga upitamoo duiil', rekJisu jedn; Drugi su Lazali:
'luiai i' drugim jevreja.
"". t.." i. ö" rel;o: Budi: pa ie ibilo lsti ie lNiita ga ne pita;t. - mde vam reii nelto ötovam neie biti Povolji!
rvaga'nt;ln
Boiiiin i'ktrcn: I hadbi P')Ltadftdbatemtt ua"podirn 'lpakiemo upitatil',i jedanod njih je ustaoirekaol
se'a neAIah ' kknjali! Treäisukazali: ta
i-,ä, o"^"stt t"Lr"u,' njihoua hojina su 'EbuJ'Q,Esime, rta je to rüh?'Nato je Boäij;Poslinik's r'w's ' zaiLLtio
je u vezi
(Hüd, i01),;j. niihovo uniötenje,zapoviFdkoia izrcöena
je tle?taJa i ja samznaoda mu r vezis tim dolaziObiara,te san ustäo'Pakad
s tim. Takavje i Boiiji isk^ztA emr Snaha'"r?ta ?oP1tt r Go'Po'laul
seu zni- mu senzorkrilo, rekro je. Pitnja te a laii lteci:Dn!'tje
,rrr0 (En-NahL,77) kto :3ko'izrazltlLnni' ttPotrFbljava "Ti Moj:t znanja!' (Ellstti , 85)
Diennetu: si noga, d wma je datasamonalo
ten;urr,areza,k"kve su Boiiie rijeöiizreöene öemüseznanje mo;e
OiiglednojedasugaoniPitalioneöemuo
milostl"
Go'Podtlr't naga! dobid samoposredswomObiave;to je onaj ral (duh. duöa)koji ie
Premarome,u Boiijirn r\etiraat Duia ie enr
da duöa kod Allaha,koji ljudima niie poznat.
(El-Isra',85)nemaoitegaStobinabilokoji naöinsugeriralo
je U nastojanju Ljudskepak du3enisu nepoznate.O niima su govoriLemnoge
oostoiiod'aikada,da ona nije neSto3to sworeno
a"le' neki iz prvih muslirnanskihseneracija stt skupinetudi iz razliöirihsl;edbi'pa odgo"or '" upil o njima ne bi
i, p";*'. r*.--
Allahovornrzrr tu i bio nikakavznakposlanswa.
go*.itl, Oü"ao tJua,kihtijeladospijevajupo
NjegovomMo6i! Alo bineko kazao:No, imaemoson;m iro PrcnosiEbuei-Sejh,
sepotom zadräavaju
da sepod izrazomruh u navede' pozivrjuti sena El-Huseinaibn Muhammedaibn Ibrähima on na
To je etakopod pretpostavkom
kako Ibrähimr ibn el-Hakema,on na svogaoca,on na Sudija'on na Ebu
""-,p,. -L,ri* Lq.öiju duiu, $toje bio predrretsporenja "Kureiiije sü medinskim
uöenjakaiz Mälika a on na lbn Abbasa,koji je rekro:
izm"du rani;ih,tako i izm€dukasnijihuöeniakaVe6ina
- dni - bili su sEnovista jevrejimapodali'Uqbn ibn ebuMu'ajn i Abdullahaibll ebuUmejjea
prvih muslimanskihgeneracija zaPravosv;

",ll-ip"":r.p,*.NA*: NrDri krdrDillidlinrcl(kibtrduurcd']tForcd$'

' "SQjeduia_GolPdar moirrL
ei.. r",l**- p'ij*'duglsir - (oikNov l,rijerod ! lojen ic nd 1uh Prcvrdenkro D';ihril
" Kod (dkue ioii: A Snxk sireu a u kn okad'ii

2l
20
 -F

KNJICTAODUSI

"Mi, trkoder'i u Tevrrru

to rekli:
ibn el-Mugiruda ih upitaju o Vjerovjcsiku, s i ws Medu namase Abdullähovomkiraetu.'rOni suna
pojaviojedan',kazalisu im oni,'kojiwrdidajevjerovjesnik' no niti nalazimoda je duöastvarBogauzv;ienogal"
'Ko su nu djedbenici?',uPkalisu oni Ov:rjiskazPrenos;Dterir ibn Abdulhamidi dr' od Mugirea'
F u naroj,niti u vxrojvjeril?'
'Bijcdnicii.obovi' teoni u koiimanemi "Prenosi
'Nai biljeäislijedeie: se
najniäistale1,kzali su. Jahjaibn Zekerijjaibn Ebü Zäida
od Diwüda ibn ebu Hinde' koji se pozivao na lkrimea, a on na
n;kakvadobn; uglednic;njegovanarodasi ne sl;jedel''Cujte',rckli 'Jevrejisu doöli kod Vje-
su im jevreji.'Zbiljaseprimildo vtijemePojivevFrovjesnikii on ce tbn'Abbäsa' Bog niime bio zadovoljanl:
'pa su ga pitali o duii, i Vierovjesnik
biti upravonkav kakvimgavi opisasrc' Stogamu otiditeiupitajregao roviesnika,s.a.ws.',kaäeon,
trima swar;na koje temo vam mi naznaöiti- iko vam umjednedad im ni5taniie odsovorio.Potomie uzviöeniAllahaobj^.rio'Pnßjute
-
odrovor na njih, isrind<iievjerovjesnik'a ako ne unjedne lataciel o tu#. Reci:Duia je enr Gospadatun0gt1'd 'ana Je dnto sal o mato
Upitajtegao onoj duli koju je Bog uzvi$eniud'hnuoLLAdema: ako uunja| (Ellsri , 85)
vam rekneda je od Allaha,vi gr upirajrekako te Allah u vat'i Prziri Ovo orkrivaslabosrSud;jevahadisa're iskljuörjepostavkuda
neötoko je od Njega?l' je pitrnje Poslaniku,a s , bilo uputenou Mekli. Gornii hadis,kao i
On je o tome upitaoDiibr;la i Allah uzvi3eniie objavio:Pirajt hadiskoji prenosiIbn Mes'üd,sasvimiasnoizraiavajuöinjenicuda
tuo dufi. R.ci: Duinje e7 r Gospodatanoga a uanaje 'lnto 'nma / nto je pitanjebilo postavljenou Medini izravnood srrrnejevreja Nai
znania!(Et'rsri, s5), rj. onaje jedno od Bo;ijih sworenja,nije dio me, da su predmernopitanjei odgovorvet biLiprethodiliu Mekki'
-
Boga!",kaieon. Zadrnje naveopreostalidiohrdisa odgovorbibio u tom sluöajuVjerovjesnik,s.a.ws. ne b; zaiutio,ve' bi im odmah
sl;jede6i,Arsumenrnanjeovakvominterpretacijom nijeprihvatljivo' odgovorio orrirr';ro rnu i. {lah ',. r.tttii""birvio o tome
budüiidajeovdjeposrijediSrdijevotumaicnie'remclienonaiskazu O tumaöenjuovogaajeraod stranelbn Abbäsaprenosese
EbuMäl;ka,u kojcmima nekihspornihswariKontekstovoga'rPrta, veomr oprjcönäizüjeiaa,pa ili su tome uzrok prenos;ocinjegovih
zabiljeLenrsahihi ntsnrlh,rdiski- zbirka-r, u konfrontacijije s iskrzaili je posrijedinjegovaliönakohbljivost u rom pogledu Mi
onim kontekstomkojegnavodi Sudi Nainrc' taj duöaj prenosiEl- 6emonavestite njegoveiskaze,s rim da smovei sponenuliSudijevu
A'nes i El-Mugira ibn Muqsim, pozivajutise na lbrahima' on na predajukoja seod Ibn AbbäsaprenosiposredswomEbu Mälika tc
"vjerovjesnikje
Alqamea,a on na Abdull:ba, koii je rekao: P'oiro predajuDäwüdaibn Ebu Hinde, koju on od Ibn AbbäsaPrenosi
poredjedneskupinejewejskihugLedn;ka - a s njim srm bio i ja - i oni povedswomlkrimea,akojaieu konfrontacijisaSrdijevomOnoito
su ga upitali o duii. On je na to zaiut;oija samznaoda rnu dolazi
objava.Tadaje objavljeno.Pitdjü te o.lsii 'tj jevrcji Reci:Duinit
-
enr Gogodaranoga,a lind jc lato :ano nala ztazTzl:läko jc po il*iia ql*.ll - -t- iitrnjä huirnr!.ogEknr Nrimc btrdü'i di u Fo'dkl
huirnski cßt nii. bio intcrfunk.iiskiozmö.n.LIL' 8r ic mogui' ni Poje'ii'iinr
vrmr re dtrto nrjc*imriitsipliinolor.riRdrmP.i?nrdhkiridrkoiimrridrnrsurvtetu'iri
i-tk; jdj,jd trii.Abd.llx[ ihn M.nl, ftmd] jc ofiePrihqictroi i ktaxnskircl! Kirr( kojir seKLartriirtrntrnrii,n frosorinrajerr\imov knict
'
emo nrl. zmnj:

t\
7t
 KN]IOAO DUSI

je ru dvojbenojesutbn Abbäsovetijeöikoje od njesa,Posredsrvom nt', rthiBo;ij\ isku: I daje ,am da 'e kor^tite onin ito j. na neb$ina
jahjeibn Zekoijjaa.prenoseMesrüq,Ibn el'Menubänilbmhim ibn i onin itaje na Zenlji, ne je o.l Nieg.,!(EtDiÄsije, 13)
Ebu Tälib, rj. da su jevrejido$likod Vjerovjesnika, .
s.a.w.s.. Od njegaseprenosii peraPredaja; PrenosijeDtüwejbic posred-
"Kazivao
Muhammedibn Nisirel-Merwezikaie: namje lshäq, swomDahhäka.1'ustojidasujevrejiuPitaliVjercvjsnika' s.a.w.s' o
"BoguzviSenije', "Rci: Duiaje emrGospodra
pozivajudise naJahj ibn Zekerijjaa,on na Däwudaibn Ebu Hindr, duöi. kazeon,'iekao:
'Kurejiiie "a
a on na'Ikrimea,da je lbn Abbäsrekao: su reklijevreiima: mogal",rj. jedno od Mojih sworenja, vana je dato samomaro
Dajtenamne5roöro bismoovome iovjeku moglipostavitikaopitanjel znanjal",tj. kadabnte vi bili upitani o swaranjuvassamih,o ulasku
'i oni sLrim rekli da ga upitaju o ruhu. Na to je o5javlyno: Pitaju u vashraDei pi6ai njihovomeizlaskuiz vas,vi ni ro ne bisteumjeli
te a ruhx..." (Etlsri,85) dostatnoopisatiine bisresenapudli na pravu*rzrr o tomel
ovo je u konlronracijis drugom predajomkoja se prenosiod Prenosisei iestapredaja Abd el'Ganijj ibn Seid' pozivaju6ise
njega,kao i s Ibn Mesudovimhadisom. na Musaaibn Abd el-Rahmäna, on na Ibn D;ureid;a a on na Ataa
- re na Muqätila,a on na Dahhäka- od Ibn Abbäsa,u vezis Boii-
Od Ibn Äbbmaseprenosii t.eaapredaja.HuiejD,kaie Kazivxo "Naime' jednom
nan je Ebu Bi3r,pozivajutisena Mudiahida,da jelbn Abbäsrekao: jim ßkazom:Pit.tj t. a duii. , prenosidiiedeic
'Bogan;,
'Rec;: jednood Njegovih su se Ku.ejlije sakupilei stalerazgovarati medu sobom.
Ruh je jedanod emrovaAllahauzvisenoga, 'Odrasno DedLLramx
sworenja;ina oblik, onako kako ; öovjekima svoj oblik. Nijedan Muhammednije nikadalagaol',kazalisu. ie
rnelekne spustisedolje saneba,a da s njim nemai jedanruhl" kaohkren i poLLzdan tovjek. Hajdemo,stoga'nekeod naspodari k
jevrejima,da njih upitajuo niemul'-jewej;nFta bijahunajavljivali,
Ovo suser;n da je m duia Guh) neslorazl;ö;rood one koja se
öestoga spominjuöiprizivrli su njegovoposla..wo rr nadida öe int
nalz; u öov)eku.
'Abd on biri podröka. BiLisuuvjereni daaeon knjima uöinitiseob, daöe
Od Ibn Abbasa prenosisei öewrrapredaja.Ibn Mendehkaäe:
mu oni biri pomagröi.Kad su ih upitalio njemu.jevrejisu im reklii
eeselämibn Ha.b,pozivajuöi senaHasifaaon na Mudarhida,prenosi
"D Upitajtegao troje: o ruhu. budui;da serrTevratuniSrane kazujeo
slijedeöiIbn Abbasov;skrz:Phiju teo duii. Rd: inje enr Go:podard
"Budil njemu,da seo njemu ne nudi nikakvoobjaönjeniei navodisesamo
zag,rl' (El'kri', 85) - Kulan dulu smjertau kacgoriju , i mi
"l'itaju njetovo ilne...l' Na ro je Allaha uzviieni obiavio:Pitdju te o duli
o njojka;emosamoono stoje rekaoAllah uzr;3cni: te o dui; "
'DuüjeemrGospodaramogal"On, zrtim, povedswomHasiiai Reci:D in je elnr GasPoinrdmaga. ' \' iz rcd'^svorenja Gospodaru
Reci:
mogauzviienogal'
Ikr;mer,navodidaIbn Abbasöeweronijehtio tumaöiti:reqirnra. gisli'

Rqitr, izrr koji donovnorMii: fL.ir s nr.nisonr. nrpn. pknrc,ltriier".. koii t i;'ji" i,*' rf*,ii.bli." 0 16."ieu,urctrHrklc LoiiKorku,Prc'odiI'm poinit :
'zroon irxreljiniln€.8 j€horiorPmiia: Don'vnozmicnjc
. , . ' r ' l r r L n . , ' r ' ' .' ' L . ( . ' 1 : V ' l i 1 " . d , ' . ' n " ' r ' i t r l t - ' c i , L Jrtrrnemiprnmf
imflü nrploiinäpis.dr(rqint, f,iLiiudom.duitrd D* Ntiih?i' i5.ürcvilreizdicla'
o s i z r i T t r r ei ! p i r i n r * i c . J i i m : s P l t t r I i S n o i . s u | j { i . r i n .

)5
 KNlloAo l)usl

'neis'.
Ruh seu Kuianu spominjeu vi3eznaöenja. se u Kulanu iskljuöivooznaöxväjuizrazom Uzvi3enikaic:
(neJi)koja
Praa:u znaöenjuobjava, kakoro npr stoji u kuianskom rjeru: O, rlu:o (n6) :n;retLt... (Et'Fedtzr,27): I tunen :e dunn
(ttcfs)ie sklonazl'! (Jos\tf' 53)1
Na tabau naitu Mi i tebi abjiuljaje| o o/to ita ti lc abja"|uj. (rrh)! tbe kori... lEt{ljaneh, 2); th, du;a
(rli-Srira,52), ili u ajenL:K!,ji raüeobjaw, Rieii Suoje'lzanehaic Izradne s,oje duielt' (El'Elr'^'\,93\ I dai. i O ogttkojijui? nuotia,
ad nbota Suojih!(LrMrmin, t5) objxva senazivaruhom buduöi pa jaj pnt dobra i pat zk stnattjnim uihta! (Ei'Sens' 8t);fuabo Liuo
di senjorneposriieiivor srcäi duii. bile (nef) ie ewt oku'iti!(Alu Imrän, 185)
U hadisusepakLjudska ijednim idrugim izrazon,
duia oznaöava
DrrgorSnaga, postojanosri porporakojimapodupirenekesrcje
tj.ilrhominefsom
vjerne robove, kao rro kaie: Njbn je o u 'rcd njihautl tjen,üi. 'od Boiijih
ladio i 't)jetlo/ Snjin (rrh) ih onnzia... (El-Mudtadcla, 22) Ono ito sehoöekazatijesrto da öinj€nicada je ruh
swari'ne upuöujena ro da on postojiodvajkada,da ne spadau red
Trete:DLi*}lt, kao Dp. u aFru: Donosi gd ?o4e jiü Dzil)il
onoga.to Jesr'r'oreno
(EpRithdanid ntrütwje!(El Su'ari, 193),buduöije na drugon
'ro7r
nrjesrureteno:Ra,r nErintuA Dnib l'? n an,Alkhoron nlfun,
t b i t . . t 4 a ' n , r , K t . n n ; ( t l B ( q J , , , ) - i . r ej e . p r e m rr o m eo. n
'Duh Stosetiöenjihovaargumenriranja öinienicomprispodobljavanja
svcrosti'(Rnhcl-qudus),jer Uzviienikr;e: OzlGospodara fuagn
obja jQe gn Duh nautir. (Ri1hd-Q'.L's)! lEn'Nxhl,102) rulraNjemu,Uzviienome,u Njegovuiskazu:1,', ulaltntn iz fuoga
Duhn!" (El-HidLr,29),ru trebr znatidajeono 3toscprispodobljrvr
Crrlrtr: Onaj Ruh o kojem su piraDiepostavilijevreji,kad ira
Allahu uzviSenome dvovnno.Jedlo su aüibuti koji ne egzisriraitt
je odgovorenoda je on 'jednao<1Boäiiihstvari'.Nekl misleda je to
samipo sebi,kao npr. zmanje,moi, govor,duh, vid i d Tu je rijet
onajRuh kojisesporninjeu rijeiima Uzvisenosa:N,Ddn kadakü i
o prispoclobljavanju nekogatributaonomekomejc raj rtribur svoi
neleht budu u redoreporedtni, Ladt ie :ana owj law Milostiü dozuoli
swen.Dalde,NjegovoznlaDF,NieSovavolla,noö i ;ivot ' svesu ro
garazz..l.'Nebe..t8r.odno.,roon r ij i . e . p o r n i n i er ,: rj e i i m . r
ko
Njesoviirributi, ;manencije koj€nisusworene.Istiie sluöaji s liccm
Uz'täenoga Mclehi i Ruh s laztolon Gupadnrunaga, spunaju * rr 'tukur".
Boäijim'i s Njegovom
njoj zboso u|e ealet(Et-Q\dr, a)
Drugo su subjekti(a jan) koji Mu se ptispodobljuju'a koji str
Prra:Mcsilr, sin Merjcnrin. Uryiieni kater h, ';/t Merj.ntill,
odvojeniod Njcga,kao ötoje npr' kut.r, deva,rob. poslan;k,ruh. U
süna je Alkttu p'lüik. i Rijei Njesolr Lajk je Mc4.t|i da"aüa, i ' r,' rnrr ' r r r i e g o v nu o t i '
o v o m' h r i J j ur i i , ' i e o p r i . p o J o L , l i r r r n
D h (ri\ an Nj.gt!(En-Nisi,I71) Sto serite ljudskihduöa,one
relju,proizvodanjegovuworcu. N4edutim,tim prispodobljaunjem

Xod Korkurr: Stsiles(iLo ude,ei'

Kod Korkunsoji nrcl.LDiibrii . K"l K"*uu: l u nr!(Lr[tr.Ndun'r'

t0 ti

samoseieli posriaijzdvajanje,pridavanjeDaroö;rog znaöajaGeirif)
tiDreseono premaöemuseprinrjenjujeraj posrupaköini nzliöirim
od drugih njemu sliönih subjekata,kao ito je npr. Allahovakuöa,
premdäsu svekute Njegovovlasniöwo,iliAllahovadeva,iakosu sve
deveNjegovovlasni3wo,Niesovasrvorenja.
Ovo prispodobljavanje NjegovojBoianswenosri podrazünijda
\iegovu liubrvprrmadoriinomsubjekru. Njegoru nrro.i(" pa.,nju
i naklonostpremanjemu,stoje druktije od opöeprhpodobljenosli
Njegovomgospodarsrvu koja podnzumrjevada je On sworitelj i
proizvodireljsvega.Opia prispodobljenosr podrazumijeva swaranje,
a posebnaizbor Bog swaralta ho6ei iz tog lro je sworio, probir:
öta hoie, kako to kaie Uz'tileni: Gospadartnj sttald lta hoie, i O
odabtra!(El-Q:.sas.68)
Prispodobljavanje du3e(ruh) Njemu spadau ovo posebnopri
spodobljavaaje, a ne u opöe,nitiu prispodobljavanje
aribLLtx.Posveri
ovomepdcbnu painju, ief €ere ro Möuvaribrojnih zrbrrda u koje
je zaPaoveliki broj ljudi.
Ako bi neko rekao:A ita kai.etena Boüje rijeä: I u nj udahnen
iz srogaDuha!(sad,72),rdjeje udahnjivanjeprispodobioSebi,ito
podrazumijeva dx je rajöin doraoneposredno od Njesa,uzvilenos,
upravoonako krko sroji u Njesovim rijerima: r hogasan tuhama
Sujin sturio!, (Sad,75)Srosaseu vjerodosrojmom hadisunagla
"Pa
öavajute dvije vrstestvaranja;Poslanik,s.a.w.s., naimekllie ie
'1i
pri6i Ademu i re6imu: si Adern,praotacljudskogaroda,kojeg
jeAllah Sobomstvorio'"i u rebeiz SvogaDuha udxhnuo,od Svojih
melekazarraiioda ti sed;duuöinei koji re poduöioim€nimasvih
- r.a r.il"", rx.g"*- s.l-""u.r
I' DosL.srcjom rukoDr(hijc,lihi).
Z8
KNJIGAODUS]
swari!"Tako seAdemu navodeöeriri osob€nostikojima se izdvija
od drügih ljudi - prematome daje duia koja sezbih u njemu doih
posredswom melekovog udahnii%nil.onau (on' 'luJ:iu ne bi brlr
njego'ao.obeno'tio" bi bio iedrrak Ve'ihrr'odno'no'vim drugim
svojimpotomcimakod kojih sezbivanjedule dogadaposredsrvom
melekovogudahnjivanja.Allah uzviienije' medutim, rekao:-l Aal
'' (El-Hidir, 29) Prema
na dan lih i u nj adahncmiz StogaDuha
"Svojom
rome,njegaje srvorioneposredno Sobom, Rukom'; Adem
je ra; u kojegje On udahnuoiz'svosa Duha
Odgovor bi bio sl;jededi:ovaj derali nalasaoje ovoj skuP;ni
da stanena stajalisteda je du3avjeöna,dr postoji odvajkada'dok
su drugi u pogledunjegaosralisuzdriani,ne uspijerajuöidokuöit;
kuianskunrtenciju.Hoiese,naime,kazaddaje Duh- prispodoblien
Gospodaru- sworeniduh; O" ga je, kako smo to raniF Pojäsnili'
prispodobio Sebikakobi garimeizdvojioi pridaomu Posebanznaaaj.
Sto setiie samogudahnjivanjr,pa - Uzviöenije r-tvezis Merjernom
rckxo:Aio a hojrje ldilat'ah d1eüiansaotto1e.u nj udnhnßmo 'z
mi e t t uü o P a i o
N a ; e g b r h a r! l l l - n b i i ; . q I ) . ' r i m d r i e n a d , u g om
dajeon njoj upuriomeleka,daje taj melekizvriioudainiivanFu nju.
Takoje to rrdahnjlvanje prispodobljeno Allahu u smisluzaPovijedii
odob'cnF." Njetovuii alrniku u pogleduizrrienp.
su joi dvije swari:
Preostale
?raa:Neko bi mosaokazari:Ako seudahnjivanjeu Merjenu
zbilo povedswommeleka- dakleonogakoji udahnjüjedusei u sve
'Duhom
drugeljude zako seonda Mesihnaziva Boiijim ?Ako sei
kod svihdrugih ljudi duiezbivrju poxedswomovosameleka(rlh)'
po öemuje tu Mesihposeban?
KodKorkurrsoii: I u njudrhncmduiu-'
KoJKorktrnvoji U njoirivd udrhnsmo .
79

Dz3o: Nekobi n,ogaokazari:Dali je irxralinnje(re'alluq)duic u
Adcmarealizirano povedswomudahnjivrnjaovogrmelekaGoh),tj.
da li ju je on udahnuou njega,s Allahovimdopustom,onakokako
ju je on udahnuoi u Merjemu,ili je pak Cospodaruzviienibio Tai
koji ju je Sobomudrhnuo. onakokako sa je Sobomi swor'o?l
Odgovorna ovo bio bi slijedeii:Ovo srr,Allaha ni, dvava;na
piranjr. Odsovor na prvo od njih bio bi taj dr je onaj duh koji je
izvrJiotldalmjivanjeu Merjemu,duh prispodobljenAlhhu, kojesie
On sworiozaSebeiSebi gaprispodobio;ro je poscborduh, odabnn
iznedu svih drugih.To nije onaj melekkoji je adureD za udahnji-
vanje u sromacitnarrudnih Zena,kako vjernicarako i neviernica.
Uzviieni Allah je, naime,za maternicezaduiio icdnog rnelekakoji
udahnjLieduiu u zaDrerak, te mu LLpisujenafaku,smrrni öas,djelo.
re njegovüsrernosrili nesrernost.
Srosep:k riöeovogaduha koji je podatMerjemi.on jc Alhhov
duh, jedanod duhovakoj€sje on odabraozasebe.On je Merjen,i
bio neito popurocr ostalojIiudskojvrsti, buduöida jc njegovouda,
hnjiv je, svojimzalaskonu nju, imalofunltcijuoplodawnja,kako
seto dogadapri spolnomodnosumuikarc.ri iene, prcn,datu nije
bio porijedi nikrkavseksualniöin (wai).
ono prköimeseAdem odtikuje Fsriinjen'cxdaon nijesrvoren
na naiin na koji je srvorenMesih od majke,niti onako kako se
srvar;rosrala
Ijudska vrsta,od oca;majke, nir'ieduh izkojesFAUah
udahnüou Djesadutu onaj melek koji udahnjujedu(u u Djesove
poromke da jeste,u torn slutaju Adem pri sebi ne bi nnao n'sra
posebno.Medurinr,u h:disu senavodeietiri osobenosri kojima se
on izdvajaod drugih; to su: da ie nFga Allah Sobon sfforio, da je
On u nj udahnuo iz SvogrDrha', da je naloiio Svojin Drclekimu
da mu sepoklonci da gaje poduöioinenima svih swari.
l0
KNJTCAODUSI
'iz
Udahnjivanjeu nj NiegovaDuhi podrazulniievarri konr-
p o , , e n r c : o n o s , l .uodi ci \ n r u i e' a n , , " J h r r i i v r n i e
o r , ni r i e g : t
"a,r''"i,,j..r* -. -"'. .no i/ :e8, uJ"hnirrie " ie* odr"d'ni dul'
koji se prispodobljava Allahu: iz tog duha porekloje udahnjivanie
LrAdemovoglinenoobl;ijc (tinah); iz rog duha je Allah udahnuo
(duiu) u Ader:wo gli,remoobliöje To je ono ito suseriraobjavljeni
5ro se pak tiöe wrdnje da je izravnoBoiije udahnjivinjedure
(bi jedihi)swannj(Adema,odnosnoda se
lednakoBoi;jcmosobnom
onodogodilo samo Njegowm zlpovijeö6u, onaltokakosedogodiloi u
-
Merjemi- m;r nekaje na njul za takvoneito morso bi scPonudiri
neki dokaz.Posroji,naime,razlihau Allahovomneposrcdnom swa'
'iz
ranjü Adema; u Njesovu udrhnjlvaniuu nj du3e Duha Svoga.
'ruka
Ona seogledau Iome da Boiiji nijc neito stvofeno,doh ie, s
drugestrane,'Duh'iednosrvorenje.
swmnje jejedanod Bo;iiih iinova,no dx li i udahniivrnjespada
u iine koj;sepojavljujupo SamomNjcmu, ilije ro jedm od Njesovih
uiinakakojisepostiiuncöin dnrgim,odvojeninod Njcga?I dok nijc
pooebnonavoditinikaku rrgurnento romeda je iin ud.'hnjivanjx
u Me.jeDu bio jedan od Njegovihuöinrka,kojesaic Prispodobio
Seb;samostog:rito je rcalizirans Njegovimdopusron,s Njegovon
zapovijeiiu,dorlesenroäcraspravljari o tome da l; je i udahnjivanic
duÄeu Ademr Njegoviin (6'1)ili pak uiinak (rncFrtl)?
I rr j€dnom i u drugom sluiaju' bilo da se razumijeovakoili
onako nesporno jc da ie onaj'duh'izkojegjcudrhnutou Adcma,
sworen.d.rnemasvojsoo vieanosti. Buduiida jc on poöelo(maddch)
Ademoveduie,ondajetim prije Adcmovaduir neiroito je sworcno.
ito je nasralo.Pokazatito i jest bio cili overasP'av€
'll
 (NJICAODUSI

RASPBAVA
OSAMI.JAESTA:

DA LI SU DUSESTVORENEPRIJE
TIJELA.,ILI PAKNJIHOVO STVARANJE
SLIJEDI STVARANIETI]EI-A,I

U pogleduovogapitanja Sejhu-l-ishm:j' ali i neki drugi au'

Mcdu onima koji dr;e da je
toriteti navodidva poznatastajaliSta.
swaranjeduia prethodilosüaranjutijelajesri Muhammedibn Nasr
el-Merwezti Ebu Muhammedibn Hazm;ovajporonjiöaknavodidr
je to i jedinsoenstavuienjaka.Mi aemonav€stirrgLLmente ; jednih
i drugih, te isnknuti ono ötoje preteinije
Onikoji srojena smjaliituda swaranjedr-riaprethodiswaranju
qela zapotporusvo$rstav,tnivodekuianskiajet:n.tsl o lat tuoili i
"Pobbnite Ademu!''"
paton um oblxja dali, a z'ttin rebli nelehina: r
" (n:j,m, potom)uPotrFbljava
(El'A'räf 11) Oni kaiu: Cexicasunne
rezar remcn'lo 'lijed.zav,cmen.k,, zrdrtl'upr' prematomc o\ Ji ajel
impliciradaje stvannjeduöeprethodiloBo;ijoj zapovijed;nelekima
da se pokloneAdemu, dok nikakvedvojbenena da su naia rijela
stvorenanakontoga.Proizlaz;da su posrijcdibile du3el"

Ajet u Kdhnovon pijcvodu slsi: Mi qno Adcmr $vorilL i o.dr nu oblik drli
a porlijc mekLimr Eldi Poklonitcn,u s.l' i oni su sc p.hlo.ili'. U izvorniko rq
mcdulnn, doslovnokrtc: Mi !n. vrs saorili'.

ll
 KNJICAODUSI

"Na "upuiuju "Hadis,u pogledusvojevjerodostojnosri,

ro", kaiu oni, i rijeöiUzviSenoga:.fkadje Gupo Häkim krie: zadovo-
.lar tuoj iz ki&ni Adeno"ih sino"i izueo?otan:t\o njiho,o i zatnZia
"Nisan ja ljavakrirerijekoje je posravioMusliml"
ol njih da ponjedoie prottu rcbe: li Gospodaraa!?"- oni su
" (El-A' IstotakoHäkim, posredswom HiIämaibn Sa'da,Zejdaibn Esle-
odgourali: Jesi, ni s{elotino! raf, 172) Hurejrea, bilieii slijedetiVjerwjesnikoviskaz:
ma,Ebu Sälihai Ebu
Ovaj zahtjevda seprogovorii posvjedoöiupuöenje na3imdu- "Posroje Allah sworio Adema,porraoie njegovaleda i iz njegovih
Sama,budu6ida tijela tadajoi nisu postoiala.U Muuetta'x'5stoji: ledaispale susveduöe- poput s;tnihöestica - koieöedo Smakasvijeta
"Kazivao
nam je Mälik, pozivajuiisena Zejda ibn Ebu Unejsu,da biri sworene.Zätim je izmeduoöiju svakogaod njih naöiniojedan
je
mu Abd el-Hamid ibn hbd er-Rahmänibn Zejd ibn el'Haträb wjerlucavbiljeg(webis)od svjedosri,a ondaih svepokazaoAdemu.
ispriöao,pozivajuii se na Muslina ibn Jesarael-DäuheniF,da j€ 'Ko su ovi, Gospodaru?l', 'To
upitao je on i Allah mu je rekao: su
Omer ibn el-Hattäb upitan o aipru: I kadje Guqodar tuj iz biini rvoji poto'nci!'Kad gaje svjetlucavibiljegjednogaod njih naroöiro
"euo 'Ko je 'To
Admauih sinou in'eaponm*t'o nj;hato...,pa F rekao: sanr zadivio,upirio je: ovaj,Gospodaru?', i On mu je rekao:
kadje Bdiji Poslanik,s.a.w.s.,
upitano tome ikad je rekao:'Allahje 'Koliki
je wojpotomak Däwud;bit 6emeduzadnjimummetima!' si
sworioAdemai potom mu Svojomdesr;com'6potraoledai odade 'Sezdeset
mu ;ivotni vijek odredioi',upitaojeiOnje rekao; godina'.
' 'Gospodaru,
izveonjegovopotomswo.'OvesamsworiozaVatru',kazaoje, on; rekaojeonna to,'povedajmuuzmimu od- mogiivo'
öeradid djelasranovnikaVarre, a ovesamsworiozaDienner;oni 6e 'A-ko
tnog vijekaöerdesetgodinal' sezapiöei zapeöari, ne6es€moti
'Bo:iji
nditi djelasranovn;ka Diennera!'Nato jejedaniovjek upitao: je
promijeniri:',kazaomrje Allah uzviieni.Pa,kada Ademu isticao
Posran;öe, pa öcmuonda (nare)djelo?!"i BoäijiPoslanik,s.a.ws.,je nj€goviivornivijek,doiao mu je meleksmrti.'Zarmi nije ostalojoö
'Ako je
rekao: Allah nekogasworio za Däennet,On mu dadned: öetrdesetgod;na iivora?l',upitaojeAdem,nalta mu Fova,kazao;h
radi djelasranovn;kaD:ennera,rakoda on umre radeii nekodjelo zarto nisi poklonio svomeporornkuDäwüdrr?lOn je to porekao,
sranovnikaDienneta,pa ga On na temeljutogauvedeu Diennet; a pa zaroporitu i njetovi poromciizabor:vioje, pa i oni zaboravljaju;
ako je nekogasworio za Däehennema, On mu dadneda öini djela pogrijeiioje, pa grijeöei njesovipotomcil"
scanovn;ka Diehennemasko da on i umreiineöi nekodjelostano- "Oujhadis", "zadovoljava Muslimovekirerije, a biljdi
ka;eon,
vnika Diehennema,na temeljuöegag On uvedeu Diehennem!" 'Hadisje
gaiTirmizi: on za nj ka;e, hase"s"hih"". Biljeii ga i imam
"Kadaje
Ahmed,povedswomlbn Abbäsr,koji je .€kao: objavljen

" El-Muw(h - naiv poznarchdiskc zbnkc ruton I6n Milikr.
''
Srojon den,i.om sinholiin2 fkdodtbr i.no [orincn. u kuiänrkim i hädiskim
kkzimr. ovajisvrki drugi sliitrn izu loji.2 bilo k.jin:ih lugcrin sLiiron EoFi
bilo5aovjckomilisncaindrus,m, üebi shvrtiti mehforiino, nikrkodoslov.o, budui,
j.tchcljnoklxm*onäitloda Bosnij.niicmusliian'.
-Oo"t:oS*[j-o,1-.r"n - ldia d kraeorijr brninc koja sc prenosiod poshnikl
Muhanmcd{ a.i., a koju { $ruinjrci uvrElii llsificiRliFtohi *cFc 'lKdG
sojtro{ino umnovili k iiki ispnujuii krko sam*dr:.jrvikog pojcdinoshrdnr
(nni), nk i ljude,odnosnonüsr ljudi (5.ncd)koji njhadi\ ltrDör,ofrtro*jddtri

)4 It
 rNJOAO Lrusl

s.a.ws.,rekaoje:'Prvikoji je porekaobio
ajetodügu,Boiiji Poslanik, znali dn Y aeltua niih nel?Zaujetadlznti' i
"ZatimjeAllahAdenu naRoä,1iiskaz:A Mi sno
jeAdeml"Muhammedibnsa'ad josdodaje: btll (El-A'räf' 102)
mdti mo da /e, utinon d'ist/' gt'jeinici
upotpuniohiljadu godina,a Dawudustotinu godinal"
I duia Is:ovab;laje jednaod tih duSaod kojih je zavjetuzet i
U HäkimovomSal#r se,takoder,nalazii hadisEbu Dia'fera ni jedno
"Kazivao ta je duir poslaraMerjerni kad se od svoj;hbila izrtvojih
er-Razija: nam je Er-Rebi'ibn Enes,pozivajü6isena Ebu is@änomjestoi onx je r nju uölana njezinau$'!"
el-Alijr, aonna ubejjaibr Ka'ba,u pogledurijeöiUzvitenopa: I kad Lanacprenos;laca ovogahadisaje vjerodostojan(sahih)'
k Gos?o.lal t,oj ,z ki;mi Alenouih sinoü izffi ?otanst"a njihow... "Kazivaonamje BeqEji ibn el-Welid'
'Tada lshiq ibn Rahewejhkrie:
(El-Aief, 172)slijedeae: mu ih je svesakupio,svakogko öese
pozivaju6i sena ZübejdijaMühammedaibn el'Velida on na Ruiidr
roditi svedoKijamerskog danij üöinioihjeduhovn;m supsrancama
ibn Saada,on na Abd er'Rahmänaibn Ebu Qatäduel'Basrijaa on
(erwal), zrrim im F dao obliöjai zarmiio da protovorc,pa su pro,
na svogaoca koji je od Hiiäma ibn Haktma ibn Hiznmaprenosio
govorili, i On F od njih uzeo Ulovot i Zaljet: I zahdäio ad njih da 'Boäiji Poslaniöe,da li sedFIa zapofinjus
"N^am ja da je jedanöovjekrekao:
posüjedoieproti" seb.: li G6?o.lar adi?". oni su odgouarali: 'Kada
"Jesi, poietkaili suonave6ranijeodredena?l' Poslanikjeodtovorio:
ni stjedotimo"- i to zato tu na Sadnjen danu ne rchnete:"Mi o
je Ällah iz kiömeAdemove;zveopotomswo,srme niih Jeuzeoda
a"one nisna nihn znali!" (El,A'ral I72), pa nemojreMi pripisivari
budu svjedociptotiv sebe,a Poromje svutu niihovu broinostuzeo
nikakvasudrugr,jer Ja tu vama slati Svojeposlanikekoji öe vrs "Ovi
su za Diennet, r ovi za D;ehenneni.
u Svoj€Prcgriti i rekao:
podsjecatina ovaj Moj Ugovor i na ovaj Zavjet, i slati 6u vam Svoje
"Svjedoöimo Takoje onlmazaDiennerauiinjeno lahkim djelostanovnikaDien-
Objavel'Oni su rekli: da si Ti Gospodarna3,da mi
neta, a onimi za Diehennemauöinjenolahkin djelo stanovnika
nemarnodrugogagospodara osimTebe!"
Diehennernal"
Zarim im je podigaooca njihovaAdema; on je medu njima "Obaviesrionasje En-Nadr'podvajüaisena Ebu
Ishäqkaier
vidio ;muönota i siromaönog:r, lijepogai onota koji ro nije, pä je
'Gospodaru, Ma'!eri, koji je od Se'idael Maqberijai Näfi'a, roba Zubejrova,
rekao: kada bi Svojeroboveuö;nio jednakima...l''la 'Kad je
Alhh htio sworiri
prenosiodjedeii Ebü Hurejrin iskaz:
vol;m da Mi se zahvalnostiztai! yi, kaao je On. Medu njima je -
Adema pa je ispriöaoo tinu njegovaswaranja arim mu je rekao:
vidio i vjerovjesnike, izgledalisu poputsvjedljki.Oni bijahuzaduieni 'Ademe,
iz koje ruke visevoli5da ti Pokaiemwoje poromswo? lz
i jednim drutim zavj€rom(misäq)' vjerovtesniiworn i Objavom.O 'a
desne,Gospodarumojl', kazaojc on, obje ruke mogacospodara
rome govore rijeöi Bozijet Mi sno od "kravjesniha 1,jetuzeli, i o.l je on pruiio Svojudesnuruku' kad'u nioj svo
su desnel'Tako
tebe,i otl Nth.t... (El-A'räf,7), naimerTi qnr?i liceruojeüjei, trao
njegovopotomsrvokoje te On sworiri do Smakasv;iera:isPravanu
prat'i ujernih, ujeri, dklu AlkLa,u, ?ftna hojojje on ljut* natinio, 'Zalto
svomizdanju,neispravan u svom,a vjerovFsniciu svom ih
'ne trebada senijenja Alkhota rjefti (Er-Rrim,30), gdje se rnisli
sveskupanepostediöl',upitaojeAdern,i On mu je rekao:Ja,doista'
volim da Mi seizratavazahvalnostl' Zatim je naveohadis".

l6 l7
 KNJICAODUSI

Muhamned ibn Nasr kaier "Kazivaonan je Muhammedibn I kazivaonam j€ Had;d;ädi, prenosetiod lbn D'urejdia'
on
.lahja,pozivaju.isena se'idaibn Ebu Merjemu,on na El,t-ejsaibn on od Se'idaibn Däubejra'a on od Ibn
od E?Zubejm ;bn Musäa,
Se'ida,on na Ebu Ad;lana,on naSe'idaibnEbuSe'idael,Maqberij.r, ' koji je rekao:Allah je udario
Abbäsa' Bos njime bio zadovoljanl
koji je od svogaoa pre,rosioslijedediiskazAbdulbia ibn Selämr: je izi3lasvakaduöasworenaza
d€snusrränuniegovihledapa odarle "Ovo
Allah je sworio Adema,a onda skupio ruke i rekao:'Ademe,iza- je sr sranovniciDtenne'
Di€nner,bijelai öista,i On rekro:
beril" 'Izabiremdesnuruku svogaGospodara', rekaoF on, 'a obje ta!" Zarim je udario njegovul;ievustranu, pa je odarleiziila svaka
"Ovo su stanovnici
ruke moga Gospodarasu desnel'On ih j€ isprdio, kad - u rjima du3asrvorena zaDiehennema,crna'pa je rekao:
njegovoporonNwo!'Ko su d, Gospodaru?I,rLpiraoje. 'To su oni DZeheonernal' Potomje od njih uzeoobavezuda 6evjerovatiu Nj'
woji potomc; koje sam odrediosworiri do Kijamerskoga dana da da öeznadza Nj i za Njegovuzapovijed'da te istinitim dräat;Nje-
budu stanovn;ciDiennetal',kazaoje". ga i Njerovu zapovijedim obrvezuuzeoje od svih njih i njih same
"Kazivao protiv sebe.Tusu oni povjerovali,isrinupr;znali'
On jo3 kate: nam je khiq, pozivajrriisena Dia'fera uöiniosvjedocima
ibn Awna, on na Hiiäma ibn Se'ida,on na Zejda ibn Edema,koji nspoznalii odluönozatraiilida sero ima ispokovat;l
jeposredsNomEbu Hurejrea,Bos njime bio zadovoljint-prenosio Muhanmed ibn Nasr Davodii Sudijevorumaöenjekoje on
"Kadaje
slijedeiiVjerovjesnikov, s.a.w.s, iskaz: Atl:rhsworioAdemr, biljeäiod Ibn AbbäsaposredswomEbu Mälika i Ebu Säliha,te od
potraomu je ledai iz njegovekiörneispalaje svakaduia koju ie iz tbn Mes'üda,posredswom Mut.e el-He'ndenia'koji od nekihViero-
njegovaporomswastvorirido Kijamerskoga danat" vfesnikovihashabau vczis kuianskim ajetom:lladjeGo'?odal ttoj
I kazivalisunam khäq i Amr ibn Zurära,pozivajuöisena hmä'ih, iz k;tni Ademo h sinau imeopotonsnn njihoto.. (El-A'rrf, 172)'
"Kad je A.llahAdema;veo iz Dienneta' On je,
on na Kulsümaibn Diebra,on naSe'idaibn Diubejrakoji je p.enosio prenosioslijedene:
lbn Abbäsoverijeöi u veziskuianskm ajerom:1tull' GoWtur tuojiz prije negoga je spustiodolje saneba,potraodesnusrranunFgovih
hiini Adtmotih sinoraizueopotonsno njihoro... \El-A'Äf, 172)- 'Go- ledai odadeizveojednobijelopotomswokoji bijahupoput biserau
'Udite u Diennet miloötu
spodarwoj je', kaie oD,'potno ledaAdemovai odatleje iziila svakr obliöju sitnih zrnaca.Zadrn im je rekao:
duöakoju öesworitido Kijame$kosadanai spojir'jesatijelom - ovu Mojornl' I potraoje lijevu stranunjegovihledai odatleizv€ojedno
'Udire Vatru.
veEiju biljeii Arefa- 'paje od njih ozeozavjer:'Nisam li ja cospodar crno potomswou obliöju sirnih zrnaca,i rekeoim: u
z3
vari" ' oni su odgovarali:'lesi,rni svjedoöimol" liseni Moje painjel' To su oni Njegovi lskazrA oni de'ni . ( -
Ovaj hrdis od lbn Abbasaprenosei Ebu Diemra ed Dabi., \/eqi'a, 27) i: A oni lijet'r " (El'V.qi'a' 41) Zatim je od njih üzeo
'Ni'an tija GosPadar "di?'- onisuadgauarali:
Mudiähid, Hubejb ibn Ebu Säbit,Ebu Sälihi dr. zavjer,upitavöiih: Jesi'
khäq kaie "Kazivaonäm je Dierir, pozivajuaisena Mensüra,
on na Mudiahida a on nr Abdullahaibn Amra koji je u vezis ovim i '
U ro't '* p'lp*a''toiii ? oni srciiL
ajetomr€kio: 'Uzeoih je onakokakoäeialjuzmekosu!' " Kod KorLuu: Aoninewrini
"

'19
l8
 v- KNJICAO DUSI

ni sujdoöino!'(Et-A'räf, 172)Taj zavjetjednaskupinadalaje dnge 'Mi

&tdxien lans ne reknete: o o'ome nirmo nilta nali! (El{'taf,
volje,a drusanevoljko,izreklvii zavjer.on i n€leki radasurekti:1/, 'Ovi
172)Zatim je Svojomdesnicom zahvatioi rekao: ie u Dirnnerl',
zato da na Sadnjen danu ne rehnete:"Mi o owne nismonilt.t znali', 'Ovi
6eu Diehe""em!"
i joijednom zahvatioi rekao:
ili da ne reknete:"Nali prect tu priie na: drageAlkhu nnim mtatfttt, "Obavijestilisu nasEbu Amir el'Aqdi i Ebu Nu-
Ishäqkzie:
d ni no poka|nje po'lije njih!" (El,A'Äf, 172-r73) 'ajm el'Mele'i; katu: 'Kazivaonam ie Hiiam ibn Sa'ad'Poz;vajudi
Prematome, nema nijednogpotomkr Ademova,a da ne zna - "Upitao
sena Jahj:a' koji nije se'idovsin koji je rekao: sam Ibn
da je Allxh njegovcospodar,niri ima ijedanmnogobdaca da nete 'Sta ti kaäeio öuvanjuod zaöeta?'i on mi je rekao:
el-Musejjeba:
kanti: Zatehli:na pretke naie balo k?o'ijedaju "jeru... (Ez-ZÄruf, 'Äkohoöe5,kazatöü ri jedanhadis,i to je isrina!Naime'kadjeAllah
22) To je u vezi s rijeöima Uzyljenog : I äddk Gos?olarntoj iz bitni uzviSenisryorioAdema,pokazaomu ie takvuveliöxjnosrkakvun;je
Adenarih 'i o,n izueopoton'tuo njiho,o..., te rijetima: A Njen ß. pokazaonijednom drugom sworenju:pokazaomu ie svakuduiu
hldi ili ne h|eli, ?olarit4ij oni na nebesinai ani na Z,entjir (Atu iz njegovaporomswakoju te sworiti do Kijametskogdana.Prema
'Imrän,
83) i rijeöina:,.{llahina potpundohaai tu On hote,nima tome, ko d lta bude govorioo tome, nelto na to bude dodavao;li
bi na Prauiprt *azao! (El-En'äm,149),rj. On trj dokazima joj od odüzimao,rrj 6e izDijetilai Da ih ja imam sedantdeserero'
uop6e
onosadanakad je od njih zavjetuzeo". ne bih marioza ro!
Ish,q k:lte "Obavijesrio nasjeRewhibn'Ubäda,pozivaju6i sena U tefsiruIbn
'Ujejnea
nalazise,posredswom Er-Rebi'a zab;ljeien
Mu.aaibn Ubeidarer-Rä,ij.,koiijerekro:auo,rnr Vuh;mmeda ili
slijedeii Ebu el-Älijin iskaz.A Nj.nll nase,h4eli ne htlli, pokorili
ibn Klba el-Qurezijakako u vezis \eror': r hndje Ga,po,tnr ttuj iz i ani nn nebesirtai oni na Zenlj;la (A1u"Inran, B3), rj. onda kada
ki;ni Adenotih sino,a izreo ?ototßtta ,jittouo.. kaie: .powrdili su je On od njih uzimaozavjet!
Mu da te vjerovatiu Nj i znati za Nj; bile su to duje, prije negosu "Tom
khäq kaie: prilikom svi oni su odgovoril; powrdno.
irn sfforenatij€la!" Naime,Allah uzvileni saopöioda su, kad ih je uPitaod1 li ie On
je
"Joi
nim je", kaie on, "kazivao; El-Fadlibn Müsx kojije, po- Gospodarnjihov
"odgovarali:'Jesi,mi svjedotimol"Uzv;ieniAllah
wedrrvomAbdel.Melik:.nJvodioAraove rijeiiu ve?i.ovimajerom: pakne obraöasenekomeko ne razumijeono öimemu seOn obraöa
'Kad je
od njih uzimaozavjeronisu biliizvedeniizkiömeAdemove, Isto tako i ne odgovaraneko ko nije razumiopit:nje. Premarome,
a potom ponovovradenitamol" njihovoodgovaranje Njemu izrijekomdokazie dä su oni mzumjeli
"Obavijestio "Ni'Lm
Ishäq kaäe: nas je Al; ibn el Edileh, prenose6i Boiiji upit, da su shvatilida On od njih tra;; priznaniet tijn
slijedeaiDahhakoviskäz:Allih je iz kiörneAdemove, onda kad g:r Goqodarua!?'Tzkosu,Mu odgovorilinakonko su razumjel;ira im
F srvorio- izveosveone koji öebiti rodenido Sudnjegadana;izveo
ih je u oblikn sirnih iesticai upiraoih: "Nirdn ti ja Gospaddr ur?" ''
Airr r Kükrorcm fnidodu shsi: Njcnri€, hrieliilinr ltrieLi,Pokonviju ioninl
- oni n odgoutali: Jesi, ni rrjedotino!" Mehki s" tdda rehli: "Da na
reb.simx i onini Z.mliil

40 4l
 K N J 1 ( ]O D U S I

je reieno,nakoniro su ro shvatili"odgovarajuii:/est, inij?doi;no!" ;sriöeda se.srvannjctirave ljudskevreteodvlja

t) ovo posveFsno
i time Mu p.iznali Boianswenost!" '<ort1ena
€k nakonstvaran;a'r)ezxra
Ako bineko rekao:Ali,to ne iskliuöuje moguönosrdaie swaranje
makar one bile stvarane
du!. prethodiloswaranjunjihovih tijela'
mkon no je rvorenPraora.lrud'ke vr'rc krko ro ut' rir'riurrnije
Oni, mkoder,kao svoj argumentnavodeono 3to biljeäi Ebu '
Abdullähibn Mendeh,gdjesroji:"Kazivaonamje Muhanmed ibn navedenidokumentil odgovorbi bio dijcdeii: Mi iemo, akoAllah
gzviienidadne,iznijeti navidjeloda navedenidokunrenrine upu-
Säbnel-Buhäri,pozivaju6ise na Muhammedaibn el-Munziraibn
duju na prerhodenje duöarijelimau smislujednogstabilnognröela
Sa'adael'Herewija,oo na Dia'feraibnMuhammedaibn Härunael-
Najvile 5to ri dokumenti ork.ivajr - nakon öto se ustanovinjihov:r
Masisija,on na'Urbäa ibn es,Sekena, on na Ena'u ibn el-Munzira, - jesrto da ie njihov StvorireljiTvorac
vjerodostojnost i neupitmosr
on na Aräa ibn Adilana a on na Jünusaibn Halbesa,koji od Arnra
uzviSenidüsamadaoobliöjeiodredioimvr;jemekadöebitisworene,
ibn Absäaprenosislijedeae'Cuo sarnBorijegaPostanika, s.a.w.s.,
äivotnudob i djeh koja öetiniti, zatimje ta obliöjaizveoiz njihova
kad j€ rekao:'Allah je dusetjudi stvoriodvije hiljadesodinaprije
izvorista(min mrddetihä)i porom ih ponovovntio nazad,tc wrkoj
ljudi, pi oneod njih koje semedusobnop.epoznajuzbliie se,a one
od njih pojedinaönoodrediovtiiemekoje F Predvidenoza njezino
koje sene P.ePoznaju raziduse!,
pojavljivanje.
Ovo je dio onogaiime ovi podupiru svojesrajati3te.
Medutim, navedenidokumenri ne ukazujuna to da su duöe
Drugi kaäu:U polemicisavamami iemo sezadriarina dvjema
onomadsworeneu jednoj konaönojformi, nrkog iega su nastavile
raök:ma.Pryo: navesriemo dokazda se dule swarajunakon iro
egistirati iive i svjesne,s moguinoöiu govora,da sveobitavajuna
budu stvorenarijela;drugo: odgovorir6ernona argurrentekoje vi jednommjesruodakleseu nahovimauPuiüju djelima,kakoto wrdi
Ebu Muhammed ibn Hazm. Da Ii se,dakle,ti dokumenti mogu
Sto setiöeprveradke, tä,Uz!'t(enijerckaotO 4 di, mi u.t'sh,a- opteretiriviöeod onoga3tooni mogu podnijeti?Dakako'Cospodar
rano odnuikarcai iene!3l(El-Hudäurät,13)Ovo je, drkle,obracanje uzviöeniduie süara u mahovima,no na remeljuodredenjakoje je
öovjekukao takvom,sastavljenom od duie ; lijela, lro uputuje na tome prethodilo,tako da vaniskiobllk swaraniabiva podudarans
.'injenicu d,rJe"vJ ra vr,ra,rvorenJnrl,oniro ,u im .rvo,e,ri oIlL i prethodnimodr€denjetrl. Uostalom,ro je Niegovonaöelo- uzvisen
mati.Tojo! izrd€nijeeksplicirajurijeöiUzviienoga:O ljudi, bajtesc n€kaje onl - u sv;m Njesovimsworenj;na:on im najPrie odredi
Go'ladara s,osr, Loji t 'ti odj ednos;aujebi nun, a od nj.sak i ,+ns' i nzionomiiei potom ih izvede
sudbine,vijek trajanja,karaktetistike
"j.goutl stuotio,i od njih dt)oj?nnogenaitratcei zenerasjdo!(En-Nisi , sukladnotom odredenjrrkoje im je odr€dioini manje
u postojan)e,
ni viSeod toga.
-ü.ar<*t*-.;i, O t ; r a i , M i q s o d r e , l D o g a o v j jcekdr ri c ; . n c s * r m m o t ,

4l 41
 KNJICAO DL]SI

Navedcni dokurnenti, prema ron,c, sugerirajupotvrdu po n aF b uA b d e r - R r h r m r ' on r rT e i d ai b n e b u U n e i ' r '

ibnSelemu.on
o|l na Mu'limr' " "n n; \u':1ma
srojanjaprcdrodnosrodredenja.Neki od nj'h upuöujuna ro da je on .r Abd el H,m;d-.
"U
Ailah uzviieni izveonjihove prorotipove(emsäl),njjhov, obljöj.' i Ebu Omer kaie: ovom hadisu spoLanje jedan dodarak
onc sre6nerazdvojiood onih nesreinih.Sto sepak döe Njegovosa - naimeto ito semedu Djegovimprenosiocima navodii Nü ajm ibn
tinienicada ga ne navodi
obraianjanjima, rratenjaod njih da progovore.njihovapriznxvanja Rebi'a- i ne moie se uz€rikro attument
sasvimPoüzdani
Njegovegospodarswenosti i samoposvjedoöenja nj ihoveropswenosri nekopouzdaniji,buduii dr mj dodarakspominje
- oni iz pryih muslimanskihgeneracijakoji su ;nosili rakvetvrdnje ha6zhadisai
öinili su ro na temelju vlastitogrrmniie%nF predrnemog.rjera. Ukratko,zaovajhadismo)esekzatidaniznjegovih prenosilaca
Ajet, medurim,nesugeriratakvoneiro veö,naproriv,orkrivaupravo niiepouzdanbuduai da niri Muslim ibnJesär, nitiNu'aim ibn Rebia
nisr,rpoznatikao nosioclznanja.IPak,saD smisaohadisamogaob;
Sto se tite Mälikovog had;sa,Ebu Omer za nj kaier 'Njegov bid vjerodosrojan i porjecatiod Vjerovjesnika's a vs ' budu'i da sa
niz prenosihcaje prekinur.Na;rne,Muslim ibn JesärD'jeses$reo podupnu brojni drugi provjerenidokunrenti'öije bi se Davodenie
s Omerom ibn el-Hanabom,a u prenoienjuovogahad'saizmedu moglo oduljiti, a koji setemeljena hadisuOmaa ibn el-Hanäba;
njih dvojicenalazise Nu'ajm ibn Rebi'a.Uz ro, on - ukoliko bi se dr..cijebi nrvodcnie nep"rrebno "duzimrlopro to' I vriieme
- ne moie biti uzerkaoargurnenr:
uvaiio iak i takavniz prenosilaca Ebu Onrer svakaLomisli na one hadisekoj; sovoreo Prethode-
ovajMudim ;bnJesärje, naime,nepoznatprenosilac, premdapostojc öemBoiijem odredenju,budu6idr Lrpravonjih nävodiu nastavku'
neka mirljenjxda je on Medinjarin; to nije onaj Muslim ibn Jesar Täko navodii hadisAbdullähaibn Omerao Predodredenju (qadet)
iz Baye. rbn Ebu HeFemakaier 'pred lahjon ibn Mu.ajnomMm u koFm se na kraju kaie:
"l jedan öovjekiz
PlemenaMezjenaili
proöiraoovajMälikovhadis,kojegonprenosiposredstvom 'Bdiji pa öernuonda rad?l
Zejdaibr plemenaDiLLhejna upitaoje: Poslaniöe,
'Oni 'njima je' zbilja'
Ebu UDejsa,i or je za M$lima ibn lesäfasvojomruhom napisao: je
koji ae uni6i u Dtennei, kazao Podanik,
Nepoznarl" uöinjenolahkim tinjenje djelä stanovnikaDienneta' a onirnakoji
Ebu Omer porom hadisnavodiposredstuom Nesaijairu stoii: i€ uni.i u DteheDnemuöinjenoje lahkh öinjenjedjel, sranovnika
"obavijesdo je
nas Muhamm€dibnwehb, pozivajuiisena Mrrham- Diehennemrl"
meda ibn Selemu,koj; je rekro: 'priöaomi je Ebu hbd er_Rahim; On kaie:
"1b
prethodeieodrectenje (qader)od Vjerovjesnika'
ka;e: Kazivaomi je Zejd ibn Ebi Unejsa,pozivajudise na Abd el prenose:Ali ibn Ebu Trlib, Ubejj ibn Ka'b, Abdulläh ibn
s.a.w.s.,
Hamida ibn Abd er-Rrhmäna,on na Muslima ibn Jesärxa on na Abbäs,Ibn Olner, Ebu Hureira, Ebu Se'id,Ebu Sureihael-Gitui'
Nu'ajmaibn Rebi'u..." Abdull;h ibn Meiud, Abd,rll:hibn Am'. Im'"n rbnHu'rin Aiia
"K2zivao 'Ubäda
Zatim hadisnavodiposredswom Sahbere;tu sroji: nam Enesibn Mälik, Suräqaibn Dtuiüm, Ebu Müsa el-Eiari'
jeAhmedibnAbdel-MclikibnVäqid,pozivajuiisenaMul,anrmeda ibn Sämit..."Vetinr njihovihhadisaposiedujeradiöitenizovePreno-

44 45
 silacai on nnoge od njih poron DavodizaFdnos njihov'm nizonr "Mnogo uobniavt" Ibn Hajjänzanj kaic:
TaEbvzü'^^kai.tt
.J€dinswenje Po romerro Prenosinekeapsufdnosdod velikih au-
StosetiöehadisaEbu Sälihr,kojcgonprenosiposredsworn EL,l @ritera!"
Hurejrea.on sovorio izvodenjuporon,srva i njihovu pojavljivanjuu N me, ono ito jc aPsurdnou predmetnomhadisuFsu nFso'
"1 je
oblicimasitnih öesricaod kojih su rom prilikom jedni bili obisjani ve riieii: dura häovabila je jednaod tih duia od kojlh zavjet
na
svjetloitu,ä druti otavieni mmom. Hrdis ne govorio romeda jc uz€ti ra ie duöaPodataMerjemi kad seod svoiih blla izdvojila
Allah uzviöeninjihovedusesworio prije rijelai da ih je smjesdona i,'nr e u r,ju u L n" trje,'inJ u'rJ lo/rrrr"
iednoino.no nie"ro
jedno mjesroodaklesvxkuduiu öalienjezinomrijelu onda kad ono ie. medurim.dr ruh koii i. poJJ, Mcrieminiie M,'ihov rüh. \,,
je taj ruh ;vrö;o udahnjrvanjeu niu (nefehafihe) i ona je od toga
Drkako, Uzviieni svakornerijelu dodjeljujconu nF,nu pripa- ostalanoseias Mesihorn Uzvßeniktie: Mi e"o h joj rtha Naiega'!
u |itu sduienosnotem nuihdrcd'Uqeien
daju6uduiu koju je prcrhodnoodredioda mu uuoe up.avou roDr ?orkli i a/ljaj'. ?iktzao
wemenu.Onaj ko dobro razvidisvete hadjseustanovirie da niri seMihtinn ol tebe,dko seNjega bojii!' ' 1tn)ikn onr. A in 't/t]
'tla
jedan od njih ne govori o rorneda je Bog duiu odredcnogarijela xptatn iza:knik Gaspoddrdtügn'- ftie o - ti pohhnnn djehka
onomadsworio u njezinomkonainom obliku i zarimjc smjesdou öista! (Merjen, t7)
neki prosror,izvansvakot dosluhas njezinin rijelom, odaktebije Mesihovrüh, posigurno.s njom neaeovakotovoriti o seb;,a u
tijelu upuaivio rek nakonno jojga swori. nekimverz;jarna ovogEbu D;a'ferovoghadisanavodiseupravoro,
Srof r'iehadisaUbEjiibn Ka'ba,on neporFöeodvjerovJesni salrjom' dx joj je on
tj. da je Mesihovrt:,hbio mj koji je razsovxrao
ka, s.a.ws.,no i da F vjerodosrojropreDesen - a njjel - on bi mosao bio poslatl
izraäavatisanroUbejjevsmviniira vi!e.Medurim,nizomprenosilaca Ovdje nalazimoöetiri postavke:
kojim s€raj hadisprenosiprenosesei nekerpsotutnoneprihvarljive
,4rar Allah uzvi$eniizveoje njihovaobliöja,oiihovePrototiPove
swari,navodnood samogPoslanikr,odnosnood njegovihashaba.
i sretn;ke,onekojimaäebitioprosteno
(emsäl)i razdvojionesretnike
ledar od njegovihpreDosilaca, Daprinjer- Ebu Dä.fer eFRäzi- j od onih koji 6c sesuoöitisakaznonl.
pouzdanjc islab prenosilac.Ali ibn el-Mediniza nj kaie: "Bio
F
pouzdanl";takoderkais "Brkaoje swa.jt"lbn Mu'ajn kaäe:"On je P.orivnjih usnnoviodokaz'zatta-
Drzga:Allah uz-vi{cnitadaje
"Hadisi NjegovuBoianswenost
iio od rjih da posvjedoöe iza to kaowjedoke
pouzdanprenosilac, ali takoderkaiei sljjedei.e: kojcon prenosi
mogu se biljeziri,medurim,trebanapornenurida on pri navodenju uzeoSvojeneLeke.
hadisapravii greike!"ImamAined kirer "Kidje posrijedihadis,ne
smatrasejakimprenosioceml" 'tskrenjc
Joi kare: u prenoienjuhadisa - tu"t.L" o:ibrili nli rmo, nxnuin,, imrjL,i I vLJuiir inrPlikacijc,
(silih el hadis)'.l-l-Felläskaie: "Slabog r.'U U-
je pamrcnjat" adrärliiryom i2nzrüh.iro ?triii:duh,duir, nuhovnis'bjck'

17
 KN]IOAO L)USI

7i.1'1.nLmatcnjerij€ii Uzrilonga: I Ladl Gospadrlt1)oJ izIii,ti Naime,kad ih jc Uzviieniizveoiz kitme AdemoveOn

rurjeönosri.
AdtrLarihsntou izko |)atonstuanjibout...(El-A.,f, I72) jedni
ih ie time izveoi 'z kiöni niegovihpotomaka,buduti su oni
r ' , u u o :o r i c , v er e d - , e n . r k u .n, o i h j e i i \ . r . v , r j e , r i o , , 1 od drügih. Sto se riie fijeii Uzviienogr:Da na Sulrtjett hna ne
'Mi o outne nitxto tiiitn zn'\li!' (ElA't^[, 172),tj. o zavjetu
jednomjesto,konaönozavriiviinjihovoswaranje,iodadeih sv:rkoga p[nete:
trenurkr u mahovimaodaöiljcnjihovim rij€lima. kojijeod njih uzet- ako rakoreknu mclckite posvjedoö;t;da su oni
5ro setiöc prveposrxvke,o romeposrojebrojni, ncdvosmistcni preuzeliru obavezu
dokurnentikoji se prenosekrko od samogVierovjesnika,s.a.ws., Ovo, kaie on, potvrduje itumaöenie koje se nalui ü jednoi
"Budire
rako i od njerovih ashaba. predaji,naine da je Allah uzviieni rckaomelekima: wje-
"Bili Neki uienjaci stojena
Drugu posnvkuuva:avajuneki komenmtoriKur'xna,vje,rjL,.i doci!" i da su oni rekli: smo svjcdocil"
da je ro pnvo tumaienjeajera.To je i srajaliireveain€(däumhur) stanoviituda jc zavjet|Lzetod duia, nc i od tiiela,buduti su one te
trrdicionalisriökihkonenraroraKuiana. kojerazumijuipoinlaju,da su onetekojcie biri nagradene, odnosno

EbrLlshaqkaie:"Moguiejc dajeAllah uzvilcriuzorcimasimih izloienekazni,dok ic tijel.rbiti mrwa niri aeita razunijevari,niri

ie öcgabiri svjesna.Ovakvon razumijevanju naginjxoje i Ishäqibn
öesticakoje jc izveo(iz kiömeAdcn,ove,op. prev) podariorazum "Uöenjaci
kojinr sLrmogleshva6ari,u onom smislukako ic rekao:krlan mt, Rähewejhi isticaoda ro stavEbu Hurejrea.Ishäqkaäer
je
üt:
'U/izß.1!
itn ou 'uja '(En-Nernl, 18) On je i brda,i lrice, su jcdinsweniu tonc da se radi samoo duiama,da je to bilo Ptije
p u , , 'ii' o d r , . r d ' n , D ; $ r r d u m . l a vAel b h - l swamnja,ijela,rj. da jc Bog od njih zarraiioda progovorei da budu
svjedociprotiv samihsebcl"
Ibn cl Erbäri l<ate:"StajaliSre hadiskihuöenjaka ivel'kan.rislan "Onikao
.keznrn"." " o'om -ie'u j"r dJ rcAllrh Aoemo\" DZurdtäDikaie argurncntnavodeBoiije t ileti: Nikako
l.oronr.r!oi/\ r n
'z niegovekitn,eikiami nFgovihporomaka,oni radabijahuu obliku n. snntij ntünd oneLoji * /t,I Ahlha!, Pan izgtnuli! Na, oni sx
'lnrrin, 169),dok su rijcla istruhnula,i5öezhu zemlja-
s'ürih öesrica pa je od njih uzeozavFrda je On njiLov Stvoriretj,. zrr...1(Atu
dasuonisworeni,i oni su ro priznaliiprihvatili nom du. U obilju r nalazei veselesc duie; one su te kojc osjeöaju
nakon3toimje On
ugradiorxzunckojimasupoi,nalionoiro im j€ predsravljeno, ' l . r , rl b o l . k o j e. er r d u j "i ; - l o r e . k " i , D , e P o T r ' a i u P
' n' ,c P oni . i u
onako
je l'ojainjenjerosainore sc ni.i kod snova gdje öovj€k ujuüo usrane'a
kako i brdu där razumonda kad mu je udijediloobraaanje, i kao
ito je uiiDjeDosadevornkad je sed;duuöinila,i s palmom,öine je na njcmu brrduvidljivi rragoviuzitkaradosti,odnosnobola ialosti,
dobilasposobnost da iLLjei da seokrenek:d sc pozove...t" kao posljedica onogas äimesesusreladu{a,mimo rijela.

El,Diurdi.ni kate: lzmedu Vjerovjesnikovih,s.a.w.s.,rij€öi: ono ötojc u ovom odjeljkusuitinsko- kaie on ' jestöinjenica
Allah je porraoIcdaAdemovaiodade izveopotomswonjegovo'i da je On, Uzviicni,zavjetornkojct jc üzeood Dj;h ustanoviodokaz
izmeduovogakuianskog ajerr BogLL za svakogsubjektakojem je udahnutadu3a,kako za onog koji je
hvalal- nema nikakvepro
obavijekeno z*'jem, nko i za onog koji nije obavijeiten Povrh

tog dokaza,onima od njih koji su obavijelteni,on je rij dokazjo!
oiiu;io iz,umenJ,m.ii:nj.ni, rmr tojeJepo''.rvio u njimr rminr,
i u svietu koji ih okrutuje, re poslinicimakoji su im rpuaivanikao
donosiociradosnevijesri i kaoopominjaöi,te poukama; primjerimao
kojima su izvijeSaa prenoienado njih. On, Uzviieni,od svakogaod
njih traiisamoonoiikopokornosrikoliko9 na to obavezuje tajdokaz
i koliko je u njih ugradiosposobnosti, koliko im je dokazaponudio
o onima koji su obavijesreni o Zavjetukojegje uzeood njih i koji
su upoznatis onim 6toje naredenoi zabranjeno On, Uzviieni,jasno
je kazaokakoie postupiti$ njima, dok namje znanjeo onimakoji
nisuobavijeitenio tome uöiniozaklonitim.Medutim, mi znamoda
je on Pravedni,da u pogleduNjeganikal'vanepravdanije zamisliva;
da je on Mudri i da u Njesovuswaranjune'rn manjkavosri;da jc
Mo6niida neöebitipitanzaonoito radi;daNjemu pripadäswaranje
i zapovijed,uzviöennekaje On, Gospodarwih wietovrl"
Drugi sesanjima ne sla;u u .azumijevanjusmislapredmetnog
"Smisao
ajeta.Oni kaiu: Boiijeta;skaza:I bddje Go$od tnj iz
bitniAdenoüh lino,a iz"eo?oton'tuo jihot)o...(El-A'ra[ 172)jesr
sliedeai:On ih je izveoi sworio ih nakonlto su bili spermau k,
ömamaodeva;izveoih je na Ovajsvijerpostupno,jednezadrugima,
odredivrisamenjih da brrdusvjedociprotiv sebeu tome da je On
Gospodarnjihov Uöinio je ro na naiin da im je oöevidnimutinio
znamenjasvojai svojedokazekoji ih nuino vodedo s3zanFda F
On njihov Sworirelj.Täko nemanikoga,a da u sebine nosi uöinak
wogacospodarakoji nLLpowrdujedajeon njesovTvoraci da on
u pogledunjegasprovodisvoju odredbu.
50
(NJICAO DUSI
je
Kad su tako posrili svjesnitoga ikad ih sveito su vidjeli i
opazilipozvalo da povieruiu" Ni bili 'u r|r'rrrrr *jedok" onrh
t<oiisu uzeridrwiedo;eprorrrvnriL 'cb' dc 1ei'rinr ono iemu rh
k'i': sazrpna'"'1uda 'u
1opoii'.r.oruko kakoru drugommie'ru
u \tartßu svjedoka,
nrviemicil(ü''tewba. 17) Hoie krzarida su on; "Moji
makari ne ka.ali: Mi smo nevjcrnici; onako kako ti kr;e3:
su organisvjedociwojih riieiil", rj. ja samih tuo' pa kad bi i moji
organibili pozvmi da ih posvjedoöea bili u stanjutovoriti'oni bi
Oveie vrste,takoder,i Boiiie izvijeööc
to posvjedoöili. i objainjenje:
Allah siedoii da nena drugogbagaotim Njega! (Alu'Imran, 17)' rj.
upoznaoje s dm i obiasniot:rkoda je to poprirnilo ob lik svjedoöenja
nekogako svjedotikod vladaraili negdjedrtLgdje.
Orako kaie Ibn el-Enbari.Dürdiäni to daljepojalnjava,inrcr
"Kadajc Atlah sworio sworenjai otkrio
pretirajüaisvoje,uroritete:
im Svojeznanjekako o ononresto je bilo, rako i onomerro sejo(
nilezbilo- na nri'n k:o dr ie.re .mo \ieSovo/nrnie o roirr
da ae serc dogoditi sarint je tog dotadinja. Budua;da je to tako,
da Njegovoznanjeprethodionon,eito te sedogodiri,u ifaPskom
jezikuuobiöajenoje da seono iije sedogrdmje tek otekujeizraziu
formi vet dogodenoga. Takrv izraiajnioblik Uzvirenikorisrina viie
mjestau Kulrnu, npr I std orrici Vntredozi jahu ti (El'A'ref,
50JtI stanotnitiDzen etdtlozt jahu... (El'A'rat,44); Oni:avhota
bedemadoziuljah nehcljule. .. (El-A'rar, 48)
Premxtome,Boäijeriieir I zntmziood njib dalartjaLöc ?tutiu
ri-
r.re.. (El-A'räl 172) znaie, I zar.aäit6e od njih da posvjedoöc
n k.d K*[i; l *"'."i.ivrüc d.ruie. . p.cq.]) je shsol do?rvä,i
u L?voiDiku
trpotijcblj.tru proilom"^.'hs,tr,bo i u Primrcl'nrkoii sliitdc ufnvo ono!Io s(
5l
 KNJICAO DUSI

zumom kojesje insmrißo u njih, kojim sevrsi poimanjei za kosa alp.r plrnir"'u'e utrego
Z J \ i e r : . n e b e/ 'm l id
u s R " rii€ U g o r o r i
sevezenrgradai kazna.Svakionaj koji serodi i doiivi svojuzrelost, 'u li'eni r'rumr koirm 'e p"im:
pr"*i.".p .og..,'.,a buJrrci
te bude u sranjurazluiiti 3taje lrerno,a 3takorisnoi pojmiri Borie 'oviel peureozrhv:liuitt'icinien;'i
ira'tutuj.. dot i.oi emaner
obeianjei p{ernju, nagradui kaznu,on posrajepopur onogaod
reärmakojet ima u sebr'
kogaje Allah uzvi3eniüeo zavjetda öepriznavariNjegovujedinosr brojnesenr€nce 'zreteneu stihovima'
'zahvaljuju6irazumukojesje insraliraou nj, reznamenjilnii doka- Arapi o tome Posjeduj11

zimao njegovojvlisriroj nasralosti kojemu je On uöiniooöevidnim,

tako da öovjekne moic wrdirida je sanlsvojsworiteij.l\ema rome, Brdt n olon stanenoila garanciju lade Fak'd:u
ako takvoiro nije prih\'adjivo,on onda mora imati nekogdrugog Dd bldo Fa€'asaniknd illnti nele!
sworiteija,izvannjesa,koji nije kaoon. Tako nemanijednot swora Naime,kadgod bi sestanovnicimiestaFak'asuplai;li Porazaili
koji dorivi ru;ivornu dob i koji nemanikakvezaprekeza ispravno drugog,oni bi re sklanjalinaoblitnje brdo' pa iln j€ ono' kxo
neöega
poimanje,a da,kad u njemuneito pobudisrrah,ne pribFrn€ okriljü Takvi su i Näbigini stihovi:
rakvo,bilo kao garancija.
AllahauzviSenoga, ne pogledapremanebui ne upreprsromu tome
pravcu,s punon svijelauo romeda je iznrd njeganjetov Sworitelj SelogoknsLoHaris zaPkka
uzviöeni. za sntu gasPoddra snga

rremr ron,e,akorrzum.rzkogap-oi.hodipoimrnjei 'Ji umije- A i njihtu bftlshiPrc.lia Hrarin'

vanje,dovodido spoznajeonogairo smo naveli,ako on upu6ujena i ot seskruii, Poti krik stajt!
sveto,ondasesvakionaj ko doiivisvojuzrelostsrnatraonim od koga Da je to tako, kaie ovaj,Powrduju ; .ijeti Uzviieooga:Dd nd
je uzetaobavezai zavjer;za nj senoZe kazati:powrdio je, posluiao "Mi
Sudnjemlam ne rehrcte: o |uane imo niltt znnli"' ili At n.
"Nnri
i pokorio se,onako kako ka;e Alleh uwlieni: Alkhu sepokorau sre /eL ete: ?rcci tu ?rije nds drugeAlkhu lanin 'maünli, /t ni
ito j? na neb.sina i na ZenlL hieli ili ne h*li!(EpRa'd., t:-) jer Allah uzviieni
smo?oäaÜenje t,otie nj,r. (El-A'räf, 172 173),
"Oni pojaönjava da je ra obNezaod n;ih uzetasrogada na sudnjemdanu
On daljeka;e: kao argumentnavodei Poslanikove, a.s.,
'S ne bi mogli reöi:Mi o tome niiri nismo znali.To neznrnieovdic
rteii: rri osobejedignuropero&:s malodobnogdjetetado njegove
polne zrelosti,s ludogasvedok mu sc ne vrati pameri sa spavaia moiebit;samo jednooddvoga:ilida niitl nisrznalioKijrmetskom
dok se ne probudil", re rijeü Uzvitenoga Mi sno nebeina, Zenli danu ili pak o uzintanjuZavjeta.
i?k inana pan dili enaneLpn s v u'tegli i pobojnli da y poneslt, Sto se riie Kijanetskogadana,uzüieni Allah u SvojojKniizi
ati sn je, k^Le Nt^h, prcuzea tarkL! (El-AJ:-zäb,72) Ovaj em:,net nigdjene navodida je od nj;h uzeoobavezui zavietda ie znatiza
proäivljenjeipolaranieraiuna,vei sarnonavodida.e znxtizaNj. Stu
'fj.
onoir..niGtu tr. bitjciiim sekro eiich.
sepak riöepreuziDlanjiZavjcta,onda djccai nedonolaad' ukoliko

52
 KNJIG,{ODUSI

je ra obaveza LLzera i od njih, kakoto wrde oponenri buduöida nisu ?\aloMc\iobauei'L? otlt'L ü'lgol'anli:
,ritui.t. i pnhl,atrtr ln
'"1,,;qtmo! -Rudiu
dorivjcli da seovaj Zavjeruzmci od nj'h kd bi mogli biti nenlarri andt 'ticdoo rchaobiO' lila'u!tJna
prcmanjem'r, pofe6iga izanijekari,pa kadabi ro neznmjeDoglo ' 0 , t " I m r : r r ' s l , l a l o i e t z r r i e n i' J m ui i n i c n i t ud J ' u
,i,Ai,ut
potefi od njih?Bog uzviicni neie ih kazniriza neiroito nije poreldo tObi"rom koiai('Pune'tuniihorimtieroti'
.etl na'odiupozn,li
od njih sanih. Prematome,nxvodkineito Äronijeprihvadjivoi öega njih, kao üzimanjezlvieraod njih'
snicimaüiinio dokazomProtiv
neaeb;r; jestapsurdno. Njihovo poznavanje Niesa trernaoie rjihovim poNrdivanjem
Sto se riöe rijeöi lzvilenoga: Ili la n. reh cte: "Nn:i ?rcci yl Jakaiem:To
je, nkoder, slianorijcöimaUzvisenoga: I ietit' le
t"1!j' obnt'ezno
prüe nrs dr"sc Alkh' rarnin :matrdli, /7 ni :;/uo?o'o|.njc
?ostrt Alkhor bkgodati Lojomu: je obüua i zatJetdkoiin
/r,, - mnogotoStvoza kojc öe odgovararilli je potjecalood samih "starano i potroratano se!"(El'Maidz' 7) To je Njegov
kad * rekli:
njih ili od njihovih predaka.Ako ie potjecalood njih onda su oni z:vjetkojegaje uzeood njih nakonito irr ie poslaoSvojePoslanike'
mogli biri odgovornjzi nj rek porro su doiivjeli svojuzrelost,kad rj. da te vjerovatiu Nj i Njegoveporukedriati ;srinitin Sukladni
b;va usmnovljendokazproriv njih. Od djerera,medurim,ne morc rome iskazusu i slijede6ii st'azi:Oni boji obautzup/dna Alkh ^llt'
poteii ni mnogobo3tvoni neörodmgo. Ako je prlt mlogoboirvo Ljauaj i ne kti. z,l!iet!r' (Er-Ra'd,20) O rinori A'Lmoü 2 "ün
"Ne
od dmgih, ne od njih sanih, u rom sluöa1u svamusl;Danskazrje nisin naredio: hk jnjte:e iejtnna, o dn jc n'?4ntctj at"orc '
dnica sagl.rsnaje u tome .ln ieln grjeinik tudegijehe neie nositi! ui:e LknjajteMeni; toje ?ut ?td'i!" (l^'slo,60)
(En Nedzm,l8), kako ro UzviieniAllah kaie rr Kuianu. To nij€ u To je NFsov zavFrniima,izretenjezicimaNjesovihPoslan;ka'
kolizij' s predajonlkoja seprenosiod vjerovjesnika,s.a.ws.,"da Trkvesu i NjegoverijeöiuPu6ene tsenuIsrailitanim^:I'lunitezatjct
F
Allah potraoledaAdemovai odadeizveopotomswoDjegovo,re od hoji steMi lnti ' is?u it ia i la Suaj|oj; san tnrna daal (El'Beqare'
njib u,eo obakzu", jer je on p.enosioRijei' Allaha ur/ijenoga 40) Takav je i ajer: ,{ t tla y Atlal uzto obauczuorl on;h kajrna I
fa
je i Objavxdolh rakokako seon bio izrazio,tj. namjesrobuduaega K ji?d rlnta da teje, 'igtmo, ljdina ohjdinjauati i rla eieiz4e niitn
t'portijebtjenoje proilo vrijeme. 'lnuan, 187),re^jet:Mi 'na ad lierc"jesiknznrjetliihot
42r,...1(AlrL
ovo je, kaäeon, sliino B oäjen ßkazl: AI.lbje a.J!4t!os
4e- uzeli, i otl nbe, i od Nnln, i od lbtil)tnn i ol Mßai, i a'l kn, 'ina
totjesnikn QoltEje I{LjisL abjauio i .tldt}je dro obauzu uzeo: ,,Kat Merjeninr euo iurst tjerneli t(.Elt'hzäb,7)
ud,], ?dlije, dade?olnnik hoji t. totL,t liti dn.t ßtinr onaita imntc. Riieöje, d.llile,o ziajetu kojegaie od njih uzeonakon3roih je
hoxtt li nu rigulno?@j.torlarr?"(Alu'tn,rän, 81) Uzviöenij€ rako poslaokaopodanike,onakokakojezavjeturo i od njihovihnaroda
O b i " \u : , n J n r et o i - i , n b i i \| i \ J n v i e r oi \, , , r i i,m ; u i i r i o / J \ F , u .I nakonito im jc poslaooPorneDuTo jc orai zavjetiije je prekriioce
narodimakoji su osrajaliizaniih, Dx3ri upu6ujurijeij Uzvijenosa: Uzvilcni prokleo i saDkcioriraou svojim rijciimar Ati znto ita !11
Ka.l rrn, t |slije, ./od.püknik kaji;. lat,n/ni At je isti,r on.)lto inat .
boiet.li nu sigltnrc lorjctorati? Zitt/uj. fttr.n tin ,rtudinr: Dr ti t Xod K;Ln$ri, l nc L.!t olJ.irnjcl'

t5
 KNJICAO
DUSI

zn'jet 'uj?tekriili, Mi sntoih trakbli iyrn njthod ohrshttm iiuiti!
(El-Mäida,13)
on ih je, dakle,srnkcioniraozbosnjihovakrienjizavjcrakojesa
je od njih üeo jezicimaSvojihposlanika,iro jeeksplicin,oiskazaou
"Swjstri
4etui I kdAl lno od ,a' %ljet zli i brdo izndd Mstodtgli:
prihütite ono:tolno 'an dali ineln"antje ni nuo/tohoje"Knjizi,
da bistesebdzre Jaöut)ali! (El-Beqare,63)
Poiroseovi i njima sliöniajetinalazeu suri koja jc objavtjenau
Medini u njima s€podsje6anie
na ovaizavjerupu.üje djedbenicinla
tanijihobjava -zavjerurrod niih dr.e vjerovari
uAilahiu Njegove
poslanike.Medurim. buduöida sepredmemiajernalaziu suri El,
A'ral objavljenoju Mekki, u njoj senavodionaj zavjeri ono opie
pdvjedoöeDFsvih obavczanihstvorenjakoja m porvrditaNjegovu
Boianstvenosr ijedinosr,te neosnovanosr mnogoboiwa.To ie zavjer
iiskaz'vanjepriznanjakojim je usrrnovljendokazproriv njih, koj;nr
je orklonjenasvakaisprikai koiim krzna posraj€tcgirirnna;öijim se
krienjemzadurujepropasr.Srog:rjebiloneophodnoda oni üjzavjet
imaiu u svijesri,da znaj( a Dj , ro je onaj el€nenatna koiem ih je
On sworio,rj. ono priznavanje NiegoveBoixnsNenosri, ainjeniceda
je On njihov Cospodari'fvorac, te da su oni swo.ena,poröinjena
biaa.Porom im je On slaojoi i Svoiepodanikeda ih podsjcrenx
ono lro oni noseu yojoj naraü i svoiimumovima.re da im obFsne
kakvoje Niesovopravokod njih, dä im otjasneNjesovuzapovijed
i abmnu, Njesovoobe.anjei pr'jernju.
Na ro, mnogim deraljima,upuiuje i Mma srftLkrura
xjeri.
Pn'o: Reteno)c: I l,.k& Goqodar tDj iz kiini Ade/"oüh no4. ..
(lll-A räi 172),a nc: i, kiömeAdemovciAdemovisinovi ipak nisu
je rekao: " lz hiini tulemot'ih sinot'tt"'
Drngo: tJzvileni Allah
liko i' uPorriieblieni (ielinr nimie{o jednos
n;jerckro:iz U;me
nj€?inogdi,ehili - ioibolie drr ieP'rmrrrrritimPlik'i'ii"
je:" Patoatrz tyraa o . .r nc: potom no niegov"
l/.( Re;.eno
"
Centto: Uzvireni Allai je rekao: I unanio od nji h dapox'jedoie
blotit '?be!',tj.\ttinto ih je svjedocimaprotiv samihsebeSviedokse'
'.r.akako,
morasptrti onota 3Io svjedoöioion sesvogasvjedoöcnja
je
i sjetarek nakonPojavljivanjana Ovome svijeru.dok se nikakvog
raniiessvj€do.eniane sjefl-
Prra:Uzviienije saopiioda ie smisaoovogtrai€nji posvjedoöe-
nja'ßwrri ustanovljenjc dokazaprorivnjih, kako na S dnjen danu
"Mi
ne bi mogli re6i: o ovomennmo niita zn:riil"i raj dokazProtiv
njih ustanovljcn slanjempodanika i ioviehovom prirodenom
je
naravlju, kako to kaze Uz\itenr I'otu1)ici n Loji e. n'los/E l)r'sti i
oponenettonosili.tla l1uli Pulije ?o'knitu € bi il?tk)i o?rL"ndnjd
pted Allahon inali! lEn'Nisti, 165)
lerrr Oni su na to podsjeirni kako na Sudniemdanu ne bi
mogli re.i Mi o otianetismo niita zndlilZna se'medutim.dr oni
nika ne znaiuo izvodenjusvih niih iz kitme Ademovei tra:enjuod
njih ' od svih njih'da tadapowrdesvoiesvjedotcnje;togaseniko
od njih ne sjeöa.
'Nnii
Srlza; Rijeii Uzviienoga:Ili lt ne rehnate: Preti ' ?rr'
je 'tijenjih!(Fr
/ßsdluseA1ihu ntnin s/"ttri\i. a ino ?oäaÜe
-.)|,igl,+!riu
A rii l d r i i eL u d r o r i u r o r nu p o z n i t " l j u: r r r l e 'i u
posv1edoöenja. lrva jcm da Delnogutlrdirida nikr nisuzniLiadmga
je rla sene mogu pravdariPovodenjem, jer onai ko niita nije znaoi
Demanikakvcsvijestio rome,dok sepovoditeljtLsvom Povodetrju
povodiza nckim drugiu.

t6 57

Osrzrar
tujeöi Uzviöenoga:Zü.e:nds bamiti zn onoha sr kzüi"ci
ti ili?!(El-A'täf,172), i. akobi ih On kazniozbogporicanja i tnno_
goboöwanjihovih predaka,oni bi mogl; tako kazati.On, Uzvileni,
njih, medutim,ka;njavazbosnjihovaoponiranjanjihovim podani
c'ma, zbot Djihovautjerivarjau lai tih poslanika,a da ih kainjava
zbog njihova povodenFza precimau nj'hovu mnogobolwu, bez
ustanovljenja dokazaprotiv njih predsravljenos
u danju poslanika,
u ron bi duöajuOn njih kaänjavao
za neito lro su lailjivci öinil;, ili
bi ih kazniozbognjihoveDebdsedx prepoznajunevtljalosrsranjaLr
kojem se nxlaze.On, Uzviieni, medu,imje saop6ioda On ljudske
zajednice nie kaznjavao Depravedno, dok njihovipripadniciniöranisu
znali;On ih je kainjavaorek po3tobi ih upozonor opomenuo.
Drreta:On, Uzvi5eni,od svakotöovjekijeanaiio dx samsbi
bude svjedokda je On Gospodr DjegoxnjegovSworirelji to p.i-
znanjeOnnaviie mjesrau SvojojKnjizi navodikaoargumenrpmdv
njih. Gko On npr kaie I aäoih zaVitaika ih I *urio, sigano;. re(i:
AlhL! Pa iuda seonda odnetu?! (Ez-Zührnf, 87), tj. kako se mogLr
okreratiod pridriavanjazxhdevaBorije jedinosri (tewhid) nakon
nkvog njihovogpriznanjada je Allah njihov cospodari Sworirelj.
{)val-vihprimjerau Kur'anuima mnogoi ro Ic raj dokaz,ono tijim
je implikacijxmazaüaiio od njih da sv,edoöcproriv sebe,naira su
ih podsjeöaliNjegoviposlanici,.ijei'rna Njcga, Uzriienoga:Ztr se
,näe ! n4,tti u Alkhn, sttoritelja neb*n i Zcnlje?" (tbrahim, 10)
Tako ih Allah uzviicni podsjear jezil(on Svojihposlanika- na ro
Djihovopriznanje,ru spoznajnosr, dok ih nikadaniie podsje,iona
nekopriznanjekojcF pretho<lilo njihovompojavliivanjuion neiin
rakvim nije pforiv njih ustanovionik.rkavdokaz.
,.rrl,: on je ro udinio obiljetjen (aje0,iro F oöevidna.Fsra
oznaka.karegoriana u svom naznaiavänju,tako da je ono lro ona
58
lrusl
KNJIOAO
od nie 'ro ie k-'rkrefi{iL' 'vih rn'rnerrie
naznrarvrnerJZluii\o
:ta 'Lronr n"iTn:vili tuditizr Lonkreul
fospod," '^i+nog"
Ii]",.1..". a".,i.itiui nJicir'no lrLo uzviirnrkr;e: 7a{oMr
El-t', rm. 5s,. I i. Vi Lakor"zSoviierno i
J**",, t"2"." d"t,.",
's
ne bi li 'e oDi i/ mnoSoboirvr
rakvomj,snoicuir'r;entoobilielir
ü vierovanjeTa obiljetja koja
vratili ied"oboiwrr, iz nevjerovanja
korr je On Poir'niou
On porankoizLzeie'u uprrvoonaobilleiia
to 'tt
sv"irh 'rvorenja:
S"oj;j K.ii,i gdreie n:rnaiio broinevr're
koji ;h okJuluje'i
znamenjakoja seoöitujü u Prostrinsw;masvij€ra
okr'r'
om koja iute u sebi,u svoiim biaima;znimenja u njihovom
tenju i stnnamaniihovihobitavaliitakoja iniciraGospodar uzviicni
- blagodovljenje onl
Svar: znamenFLrpuiujuna Njesovo Postoianje'na Njegovtr
jedinost,na isrinitostsvegaonoga3tosu prenosiliNjetovi podanici'
nakonaö:npovratakNjemu, na tinjenicLL da ie rloii do Smakasvi-
jeta.Jedanod najoöitijihtih dokazajestüpravoonaj dokrz za kojeg
je on wakogod njih pojedinaönoutinio da budesvjedokomProtiv
samogasebe naime,da ie On njegovGospodar,njegovStvoritclii
Zaöemik,te da je on, s drugesrrane'podreden'srvoren,proizvedcn;
da je postao,nakon ito ga prethodnoniie bilo. Nemogu'e ie da je
nastaobeznekogko gajc izveou Postoianje'iliPak da on sambude
rajöi,rilac,da sambudesvoistvorirelj.On, dakle,mora;nati nekoga
ko ga je uveou posroianjc,nekogakone niöradrugo Dijediöno.
To priznanjei to osviedoöenje jcst neöro3ro oni noseu svojoj
naravinakojojsustvorcnirc niicnikakvrnaknadnäsretevinaPrema
tome, ovij ajet nnime:I hadl Gosl'olarnnl iz hil't '7do/torih rino n
izrco1otonstta njihoto. (El'A ml 172)süHadanje Vjerovies'rikovim
"svrko senovorodentcrndastistom liudskomnaravlju( ali
rüeöima:
el fitrah)1",te rijciima Uzüelrosr: Ti uprattilicesloje'JÜi,bna?nü
5'
 KNJIGAO DUSI

';mo
tjemik, "jeti, dj./' Alkhow (fttuh), prcnd Lojajje O qadr /taöint.. n J v o d e ' iN r v m o g A d e m a : { d e m i e ' p o m a t u t
, i i h o w . . . ,n e
- ne teba da sentjnja Alkhoyr ljera,jer toje prn"a ljerc, dti ueitlta d^u ooi niegov'diecauhadi'u
ljJ o"a';.*'i, "i.t"",n ootom.lk" "porraoledr Ademova pr r'
tj"di to ne zna! (EvRnn, j0) ka;edr ie Orr Premi
,..o1.au,;tn.
iskä", mogu dove'ri u \utslr\Je rm^ rko <e\hva(' na
NekikomentatoriKur'ana- popur.npr. Zemahicrija- i navode rorne.redva
uöinilil"
samoovakvorumaöenje.Drugi, oper,navodesamoono prerhodno naöinkakosmo to mi gore
"la
dok tre6i' poput lbn cl-Dtewzija,El-vähidija, El-Mäwerdijai dr El-Diurdiäni kaie: dr;im - a trebakazatida nam je Pri-
- navodeoba m tumatenja. mi sklonljionome3toscod Boäiiega
hvatljivijei logiönije,i da sno
te öemu su se
El-Hasan ibn lahja el Diurdiäni kaie: 'Ako bi se u ovon Poslanika,s a w.s, prenosi u pogleduovogaajera'
generacija' a Allah
odjeljkunekosuprorstavio hadisomkoji seprenosiod Vjerovjesnika, rriklonili ljudi od znaniaiz Prvih mudimanskih
s.a.w.s., gdie on kaie: 'Allah je potraoÄdernovatedai odadejzveo ie vhsnil uspje;no"r i i On nlPu.uie rr3ono ito i' boliei i'Privniie
potonxwo njegovo,od njih uzeoobavezu(.ahd)i porom ih ponovo -,,*i,juti ',"i,tit'. nel'ihna ih rurori'cr.liz gla'ne'rruie;Jalu
vratio u njegovaledal' i rekaoda hadisne doprrirarakvotumaien'e (ehl es'sunne)r6 koji' u odgovoruna ovakvuwrdniu navodene5to
kakvos;!i iznio,u kojemslutajunjihovoponovnov.aaanje u ledane Ito je srsvimprikladnoi PrimjerenoakruclnoiieziökojuPoüebi'te
bi dolazilou obzir- ako bi, dakle,od njih zavieruzimaotek poito bi meraforiciarapskogjezika; ito je dakle'realnrmotuinost zni'enia'
dostiglisvojuliziiku i urnnuzrelost- odgovorbi bio:Vjerovjesnikow koje senadajesawlm nenametljivo,bez ikakveusilienosriili Proi-
"l zvoljnogümaienja Radi se o tome da bi rijeä Uzviienoga:I kad
rijeöi: porom ih ponovov.ario u njegovaledal"znaöe,kako smo
"I izt'eopotonst'o njihato
kazaii: porom ih vß6a u njegovaledat",kakavjeduaäji s Bozijim I Gos?odartuoj iz kiini tulenot'ih inou
"I moglepredsavljatisubjekÄt predikata,naimeizjaveAllahr uzviöenoga
ßkxzon: ha,lje Go'podartuoj iz kxni Atmaih rinnd izko
?o- a
totnsao njibom... ", tj. kad izvodi. o tomeStaje poteklood Njegaü pogleduuzinunjaod nilh obaveze'
'iz' (kad)zahtiieva odgovor,tajodgovorpredstavijrju
Premarome,zniöenjebib;lo slijedetepotomihvraöau njegova buduöidaiestica
"Oni odgotardli: 'ksi, ni 'ltje.lotino!"
redaiinoJr! njihova rrsmrrivanja, jer oni kadarmru bivajuvraieni r\eöi: *
zenlji, u nju seukopa!-aju, a upravood nje stvorenje Adem i u nju Ovaj predikatse,potom,prekidszav.fttkomtog prikua' nakon
vraten.Kad tako budu vra6eniu nju, rinreustvifj biväjuvm6eniu öetaUzviöeninPoöinjedrugi predikat,navodetiim öemnogoboici
"Bili "Svjedo
Ademakoji je u zemlji,da trr budu pokopani.U rrju ie vra.eni on, govoritina Sudnjemdanu,naime: smo svjedocil"'tj :
bivii i samdio re supsrance. öimol",kako ro kaäeEl-Hati a:
Proizlazida vaie br*valno rumaöenjeovogahadisakotidira s
onim smislomkojegdonosi Kur'an, pa je predmernihadisjcdino
prjmje.erorumaöirinanröinkakosnroro n;uöinili. Uzviieni,najme, r
t lhl *** do5l.PiFdnici, odnosnoJljedbcniciobrßd iivou kolcgj' unrjii
l^), : I k" l p r, ^r.d,ü t uoitz t r q t 4leqart, t.tou,tt/ t, o impli[a.ii2m G riieii, uid.vio ponanik Muhrnmed. i5, rij€iiuid]elom
lotun\t uo

6t
 KN]ICJAO DUSI

' - "{lLh
Pos,jedoilHdt.'r kad !u'/ete Gupodnravog koii 'c Preno'iod Bo'iie8aPo'hnik' r'*'
kaze.-Hadii -'rmo
da na npri/tu E|,\Yelid ina ?ftla ,eae! dodalropoirinistaono irv;i"; e
i" po,,"ol.d, Ad..*'
.""- priLrTukuiesAllahui viieniu \voioi Knii/i
tj. Hati'a svjedoöi,ili: posvjedoöitae.Uzvi3eni,premaovomej iloi"nrl-irn. "
kaze:Mi svjedoöimo daöerevina Sudnjemdanukazari:..Mioovome navodidjelimitno' ne u ciielosti'
-
nisran;smoznalil", rj. o polxganjuraöunapred kojim su senxlti. o Da je Poslanik,pored ovog svogiskua a koii bi se mogao
uzimanaobaveza, krd gaAllah
propitivanj'ri pozivinju na odgovornosr za nevjcrswokoje su ispo- odnositinavrijemekadajeod Adem:r
' o romerekao neito' D; u
joö
ljavali.Poron setomepridodajejoijedanpredikar:"ili da ne kriere,,, iol nije bio zaduiioSvojomObjavom
tome ne bi bilo nikakvognesuglasja niti kolizije'vei bi samona vei
tj.: ida öetekazati, gdjeje(u naöehrasravni) vezDik'ew'uporriebtjen
u zna.enjosasravnos 'i,
veznika kakavje sluöajnpL i v 4etr'. r nt posmieeismisaobacioviie svjerla.Tikav je duöajsasvim onim izra
st irj ni grjehtiha ni Ga) nerjemihd njihova! GA-Dehr, 24) zimakoji serazlikujum"dusobno,a odnosesenajedanisti predmet
Znaöenjebi, dakle, bilo ovo: I Mi svjedotimoda aetevi na - oni nisu nuino medusobnokonrradikrcrni.

I Sudnlem d:nu kazatr Naii ?leci su ?ric nas lnge Attaha ratnint
t/ aftali. d ni sna ?oboljenje ,€t-A'Äf,173),
KadaUzviieni,npr u SvojojKnjizi tovori o swaranjuAd€ma,
on na jednom mjestü kaäeda sa je sworio od
"zemnogpraha"

lr
pontjenj;h! rj. onj su
otilli u mnogoboiwopr su i nas,dok smojo3bili djeca,navetinataj
svojpmvaci mi smo tako krenuli tim njihovim putevima,povelise
za njima. Sroganismo mi grijenri zbogrogaito srnosepovodiliza
njim:j grteh za ro pripadanjima, koji su
Bovorilj:Zte'ti, o?rctke
I ndie kako ^for|ednju ljen i ni ih tijedbno x stopu!(Ez,Zuh']Ltf,23)
OvosugeriEjunjihover\eti: Ztr iei n$ haznitizd onoito,a k4ljitci
iinili !ElA'tef,173), rj. 3to su nasnavelina nnogoboiwo.
Ako se ro sveovakopostavi,onda bi prvi prikazpredstavljao
obavjcirenjesvih ljudi o rome da je od njih uzimanzavjet,dok bi
drugi prikazpredsravljao Boiije ;zvijerae
o romekako öesemnogo,
boici pravdatina Sudnjemdanut"
Sto setiöeoponentovewrdnje da posrojikolizia;zme<tu
onogr
ito izra;avaKur'anionogalto iznosihadhBoäijegä poJanik, s.a.ws.,
sobziromna r:zliökosrizrazau njima,EfDiurdiäni izriöene3roitobi
moralobiriprihvaacnos obziromna sveoneusporedbe
irazmaüanja
kojima se porpomogaopri izlaganjusvog,druktieg srajrlijra.On
"uiareneilovaöe"
(curäb),na drugom mjestu da sa je sworio od
"&rstog blatt' (tin läzib)'
(hame mesnun),na rreaemmjesrr od
"sasuöene ilovaöe"Galsälke I'fehhär).Svi ovi izrazi
na cewrtomod
su razliöitii izmiavajuruliöita stanja:sasufenailovrfa nij€ isto tto i
darenailovaöa, dokje uiarenailovaä neltodrugou odnosunazemni
prah.Medutim,u su3tin;svioniiz.aiavajuistoYijetnu bir zemniprah
(tur:b), od kojegsu sedalje,posrupno,razvijalaslljedetastanja
Prema tome, rijeöi Uzviienoga: I hadle Gupodar tuoj iz ki;ni
Adenorihsinow izucaponnstrn njiboto irtleäBoiijega Poslanika'
'Allah je
s.a.w.s.r porrao LedaAdemovi i odatle izveoPoromsrao
nj€govol"u naöelugovoreo isroj srvar;,s rim da Poslxnikove rijeii
'potraoje dodatak,dodamo poiasnjenje
ledaAdemova"predsravljaju
'Potiranje'Ademovihleda
iskazakojegje daoAllah üzvi5eni.Bo/ije
i vadenjeiz njlh njegovapotomsüaPodrazumijeva i Potiranjeleda
njegovihporomxkai ;zvodenjenjihovih potomakaiz njih - kako to
navodiUzviieni - jer mi bez sumnjeznamoda ,l;je svoAdemovo

62 6l

porornstvoizvedenoiznjcgovekiöme. Medutim,pono jeprva gene_
racija'zvedenaiz njegovekiöme,a druga iz kiömi oDeprve, rreaai,
kiimi drugeitd., prikladnoje dr sesvero pripiSe'ledimaAdemovirn,,
budu.i jc on njihov korijen,a oni njesoviizdanci.
I kako godje dopusrivoda se- kako to navodiUzviSeni- izvo
'iz .iz
denje ledr potomswaAdemova'ima smarrarii izvodenj€Dr
Ie<laAdcmovih', ,iz
isrotakoje dopusrivoda sepod izvodenjen teda
Ademovili misli i na izvodenF'iz ledanjegovapotomswa',buduai
da su korijen i njesovizdanakjedno.
lsro tako, potro je Allah uzviieni u Svon iskazuporomswo
vezaozaAdema,moguöejerazumjerida setu govorii o poroDrstvu
i
o Ademu, onako kako Uzväenikaie: I+ed leojin bi njihatiie o:tnte
poqtluteFT(Ei-S.r'rr,},4),gdje se naizgledgovori o vrarovinra,dok
se ton kvalifikacijompodrazumijevaju
konkrerni subjekrikoji rc
vfarovenose, ta je kvalifikacijavezanaza njih, onakokako je tamo
poromswovezanozaAdema,premdase- ukolikobi sejskazprihv.irjo
doslovno njim ne podrazumijeva oboje,i jcdno i drugo, kao iro i
;zraz'hidi'inr8 nije moguöerazumjetikro da seodnosina vratovc.
j€r bi u ron sluiaju mnoiinr bila ienskogaroda- hadi'at.
Täkvi su i srihovi:
Znc/"enio si lije;ina haje si odasko
onako haho * gomji dio tan,tk crreni h/!l
Ar4 u Korkrtorom pnjevoduslri: "trcd kojnn bioni lije svorcsägnutjt..
Tj. izru loji je +okijcbtj€n u eomjcn trjcfuidcl oii |toji u ponizni, pokorni.iij.
{' shK obüen. n:d.lj.. Rijci ie drh u päviliojnrnoinli hujkas rcd], no zniöi dr
ie njon. misli nr lju,ls[a biir, dokbi5c. upnt]vnom, u sklaLlüs pßvilnmäräpskos
j€zils. ukoliko bik njonehtctooznaaii vnrove- horrtauporir.bninjczimnrlrini
rNlrcAo rrugr
Rijeötadl (sornji dio) je muskogaroda, medurim buduii je
wranaza'kanal',glatol'Seriqa'(zaknavitise,zacrvenirise),upotri-
u renskomrodu"
Fbljenie
Ovo je dio onoga3rosu o predmernomajenLkazaliLanijii ka-
sniji uienjacii, ma kakvabila ocjenaroga,u tome nemaniöegasto
bisugeriraloda su duie stvoreneprijerijelau smislujednihstabilnih
sworenja.Najviieito svi ti iskazimogu sugeriradjesrizvodenjenji,
hovihobliöjaiprotoripovauoblikusirnihiesrica,njihovonavodenje
da progovorci,porom,njihovopoDovnovra&nje na n,jesroiz kojes
su izvedeni- sveto pod prerpostavkorn da je upravoro ono o öemü
govorihadis.Ooo, meduim, iro nije nimalo dvojbcnojestporvrda
postojanjaprcrbodeiegodredenja,reiinjenicänjihovepodrjeljenosl
na onesrefnei one nesreöne.
Sto se pak tiöe argumentacije kulanskim ajerom:Mi r o 'as
*uarili, ponn un oblik dali, a onda ndehina retrli: 'Poklo it! 'e A.te-
nuo' (El-A'räf,I t) od straneIibu Muhammedribn Hazrna, kako
mu samota arsumenracirprismjeuz njegovegzorerizam, s obzirom
na prethodeiuzapovijedda sepokJoniAdemuu odnosuna'Mi smo
vassworili' i na 'naiedavanjeoblika'lOvo obraianjepodrazumijeva
l cjel;nukojü iini rijelo i duia, lro je uslijedilokasnije,poslijesrvari-
nja Adema.SrogaIbn Abbis kate:"Mi smo vasstvorili', rj. Adema,
"porom
vim oblikdali', rj. njcgovupotomswu".Sliönoromeiznos;i
"Mi
Mud;ahid: smovassworili",tj. Ademr,"Mi smovan oblikdali",
tj. u ledimaAdemovim.Reienoje "Mi smovasstvor;1i",u mnoiini,
Kükuov firdol ovog rj€n eh\ii vi smo r\dem ssofili i .rdr N obti! ,1a11,
.
ponij. nr.lekinl rut: t,okbnne mu {c!'
65

podrazumijeuiuöi time Adema, onako kako ti kaä!: "Udarili smo
ras!" dok si, u stmrnosti, udario njihovog celnika!"
'Ubejd
Ebu u vezi s ovim ajetom opredj€ljuje se upnvo za ovo
Mud.iähidovostaialiite,sobziromna öinienicuda UzviSeniu nasrav-
'h
ku kaäs onda melekima rekli: 'Poklonite se..." Naime, Uzviieni
je melekimarekao:"Poklonires€...!"prie negoje sworenoAdemovo
potomswo, prije njegoi? oblikovanja u marernicama.Cesticatum-
me' iziskuie raspon i vremenski slijed. Stop onaj ko smatra da se
tnaranje i bblikovanje' u ovom ajecuodnosinaAdemovepotorn-keu
macernicamavodi raöunao toj 'sljedswenosti'öesticetumme , izuzev
ako sene drri El-Ahfielovastara. On, naime, kaä: "Na ovom mjesru
'summe'
öesdca ima znaöenjesastavnogveznika 'i'!"
Fz-Z,eÄäÄiadäkaäe: "To
ne stojl ne{to ßakvone dopulta EI-Halil,
Sibewejh4oniti bilo ko u öiju sestruönosrmoä imati pouzdanje!"
'Ubejd
Ebu ka;e "Mudähid je to pojasnio kad je rekao: 'Uzvi-
SeniAllah je Ademovo poromswo sworio i oblik mu dao u njegovim
ledima, i nakon toga nar€dio da mu se uöini pöklon. To se, kaie
on, sawim jasno nahodi iz hadisagdje se kaie da ih je On izveo iz
njegovihledau obliku sitnih öestical"
Ja ka;em: Kulan je tal< v da jedan niegov dio tumaöi drugi
dio. Predmetni ajet jesr popttt ferat O ljudi, ka&onoäete'"nnjan a
oäi"\e4e, - ?n, Mi vd,'tu.tramood zanlje, zatim od kapi genna' (El
Hadidi, 5), gdje im sepripisuje srvaranjeod zemlje, premdapotjeöu
od woga praocaAdema, tj. on je njihov koriien. UzviSeniAllah se
isto uko obracaonima postojedim,podrazumijemju6i njihove pre*e,
k -kavje npr sfuöäjs ajetima: I kala ste agla rehli: 'O Müsa, mt n
El H.lil i Sibcwcjh, poznäiigEm2rii.ri &pskosr izil:.
66
KNJICAO DUSI
tlicrotdti ltk Alhha ne ailimo!' - nmja aasie olinuk' üljek
'O
Reque, 55); I kad tc thli: Masa' mi ne noiemo üe jednt
hraxujati!' (El-Reqzre,6l); I kadxejednogCoieba*bili' pd
ttjqd ?le?iratiPo[ek!(E]-Begerc, 72\ I kddatmood uatzaviet
,i btlo imad w qodigli!'(El-Beqare,63)
roltkvih primjera u Kulanu ima mnogo - obraca se
se na njihove Prerke. Pr€ma tome, takve su i Boäije r\etr Mi
t'z' ttuoili, potom 1'amohlik /ali... ( -A'raf, Il)
Uzvüeni jo! s navodenjajedinke prelazi na navodenjevrste, ka-
ie slucajnpr. u ajetu: M, r/"2o,%ista, [ol,jehdod biti zemljenlroilt,
ga kao kap sjenena na sigumo nje'to 'tdaili! (El-Mr'minnn,
13). Onai, dakle, koji je sworen od elßtrakta zemlje jest Adem,
je ono Stoje utinjeno kapljicon sjemenana sigurnommjestu
' Sm seDakrite hadßau koremsenavodrda su duie srvorenena
hiljade godinaprije rijela, niz njegovihprenosilacanije pouzdan,
'Utba ibn es-Seken- zakoieg Därequtni
da seu njemu nalazii
kt€ da se ima odbaciti (meüdk) - te Enia ibn el-Munzir, za kojeg
Ibn'Adi Lair da nekehadiseprenosipogrjeino.
Sto se pak tüe dokazada swaranjeduSadolazi nakon straranja
tijda, on semora Sireobrazloäiti. Prvo: snatanje praoe ljudskertste,
dakle njihora korijena, odvijalo se na sljedeii naöin: UzviöeniAllah
poslaoje Dibrila i on je sazenrljeuzeopreg3r zemnogaPraha,zatim je
taj prah zamiesio tako da je postaoblato, porcm gaje uobliöio i nakon
öto rnu je dro ieljeno obliöje u nj udahnuo duöu; kad je du3auni5lau
nj, blarc je posralomesoi kru postaoje äiv,govoreciswor'
67

U komenrarima Kur'ana Ebu Mälika i Ebu Säliha, biljeii
se slijedecapredaja - ona se prcnosi posredswom lbn Abbäsa, te
posredswomMurrea i Ibn M€s'üda koji je prenosi od nekih Vjero,
vjesnikovih, s.a.w.s.,ashaba- : "Kada je Allah uzviieni okonäo ono
öto je äio, zaposjeoje Prijesto ('tui) i postavio Iblisa vladarem nad
ovosvjetskimnebom - a neki od öuvaratot n€ba prije niega bijahLr
iz reda melekakoji sezvahu dtinni; däinnima su nazvani,buduti da
su oni öw?ri stanovnika Dänneta!
Iblis je tako, pored woga kraljevswa bio joi i öular (häzin), pa
mu talo nadolla misao: 'Allah.je meni oro podario samo zato da
je
bi mi jo3 redu poöastukazao!'- u dflgoj verziji ove predaje stoji:
'zbog
moje predlosti nad melekima!' - i lad je taLo u njemu poni]la
oholost, Allah ju.fe zapazioi tada rekao melekima:Ja ot na Zengi
nanjasnikaposutiti! (El-Beqare,30), nalta su oni rekli: 'Gospodaru,
kako d€ izgledati tei namjesnik (halifa), ita de oni tiniti na Zenüi?!'
'Imac
& potomswo', rekaoje Allah, 'koje ,3ena Zernlji nered praviri,
koje ce biti medusobnozavidno i koje öe ubijati jedoo druto!' Nato
'hr
stt oni kazali: lc Ti ndmje'nih bht onaj koji te na njoj nercdiiniti
i ktu pnüerati? A nl TLberelitarno i h"dlino i, harn Tebidaktuje,
'la
leliä.eno!!" On rete: mam onoia vi nc znar./" (El-B€qare,30),
misleü pritom na to kako 6e postupiti Iblis.
Zatim je poslao Däbrila na Zmlju da mu odade donesenjezi-
noga da. Medutim, Zemlja je rekla: 'Utjeöem seAllahu od tebc, od
toga da ilta uzme! od mene!', i on se vratio nazad,nija ne uzevii.
'Gospodaru',
'Tebeje
rekaoje, u7.ela?a Stir i ja sam sesustetao''
On je zatim poslao Mikaila, pa seZemlja Bogu stala uqecati i
od njega, te se sustegnuoi on. Potom je poslao meleka smni, pa se
Zemlja Bogu stala utjecati i od njega,no on je rekao:'Zapraw se ja.
urjeö€mAllafiu od toga da sevratim nazad,a da nisam izvrlio Nje-
KNJIGAO DUSI
ed!' Potom je savrha zemlje u?€oz€mnogaPrahai weg
e-!ao;nije u"!o samosaj€dnog mjesta,v€i ie uzeo i crr€nog'
i pojavljuju onako ra-
;, i crnog - stogaseAdemovi potomci
-i s tim sestao uspinjati prema GosPodaruuzviSenome,e ta
se preworila u ljePljivu iloraöu, tj. jedan senjezin dio lijepio
i. Zatim ie Allah uzviieni rekaomdeUime: Sh)oiiu louj&a o'l
oakadm* saarlcnobkkdami t nj dahnem iz Swgafuhlt'
tc?okbxhc!(Sid, 7r-72)
Potom gaje Allah swotio Svojom rukom, kako Iblis ne bi Prema
'Zr seoholo
ru oholost pokazao,kako bi mu On mogao redi:
oremaonom ito samJa Svojomrukom s$orio, a Ja säm
Dremaniemu ne odnosim oholo!' Täko ga je sworio ljudskim
On je öetrdesetgodina bio samotielo, Pakad bi meleki prolazili
d njega, pr€padali bi se kad bi ga ugledali. Najvile ga se bojao
- on bi ga,prolazediporedniega'udaraopr bi tijelo z:zvecalo,
(b'
Blin , kaolto jc gntaija
bnakokako zvonkozazvetisPeLenz
'Zbog
Rahmän,14) öegeli si swor€n!?',pitao se.Zatim je uiao na
niegol..usrai iisao na njeEovnrainii dio. nakonie$ ie rekaome-
'Ne
lekima: boite seovog. - va5GosPodarie stam€ni övrst (samed),
a ovajovdjeje Supalj!IGd bi menenekoporalnuo Protiv njega,ia
bih gaunistio!'
Kadje doilo vrijemekojeje Allah uzviSeni odrediodau njemu
'Kada u nj udahnemiz
u to tijelo udahnedu!u, rekaoje melekima:
Svogaduha,vi mu sepoklonite!'Tako,kadaje u nj udahnuodulu
- kad mu je du&rulla u glaru, on je kihnuo, i melekisu mu rekli:
'Reci: El-hamdulillahl (hrala Allahu!)' i on je rekao:'El-hamdu
'1 ".
i tiot u njüdtl$.t!f
Kod Korlütr sbji:
69
 KNJICAO DUSI
.1-

Iillähl', naira mu jc Allah rekao:lerhamuke rabbuket(Smitovao
ti
seGospodartvojl)';kad mu je dusauniila u oöi,pogledaoje u drcn
netskeplodove.a kad jc zartau njegovunutrinu, osjerioje potrebu
za hranom- p.ije neso mu je du{a stiglado nogu - i on je odmah
pohirio prenu diennersk;mplodovima.To je ono lro se podrazu
rnteva rieöima: Catjehje sttor.n ol nutbe!(El-Enbijr,37) Zarjn
ie
naveoosnrakhadisa.
"Kazivao
Januslbn Abd et-A'läkate: nam je Ibn \9ehb, pozi_
'Kad
vajuii sena Ibn Zejda,slijedete: je Allah sworio Diehennem,
rnel€kisu od nj€gaosjerilisilansrrah.Rekli su:Gospodaru,zairoSi
stvofio ovu varru?Za iü si je stvorio?l'Stvoriosamje za ona Moja
srvorenjakoja Mi budü nepoduhiskazivalil,,rekaoje on.
Allah rada nije im:o drugih stvorenjaosim meteka,dok na
zen,lji nijc bilo ntednos stvorenja.Adema je on srvorionakon
rotal' Poronrje prouöiorijei; Uzväenoga:Zar je n dauo bib had
ialieh ,e bio?onend utjednz?r(Ed-Dehr,t) i Omer ibn el-Harrab
je rekao:'Boriji l,oslaniöe,kamo sreaeda je i sadato vrijemet,l:
Zatim je rekao:'Meleki su upiuli: A zar öemomi dodekarivrijenc
u kojerntemo Ti izraiavatineposluh?l', buduöida, osjm sebe,nisu
vidjeli nikakvogdrugogsworenja.'Ne', kazaoje on, .vei ielim na
Ja
Zenrlji stvoririjednosrvorenFi nx nloj namjesririnrmjesnika...,,, re
je, dalje,naveoöitavhadis.
Ibn khäq kate: "Premaiedno,nkazivanju_ a Bos najbolj.-zna
kakoje bilo , Allah je sworioAdemai takogaostavio,gledaju6iu nj,
öerrdeser godinaprije negoje u Dj udähnuoduiu, rakoda je postao
speöena glina,a da gi nije dorxknulavar.a.Takodersekaie - a Bog
,-ll. di i-Fk *-" ,tk"k* n,igo,-n*,i.
dr trdmu iedujr uniilau glaru kihnttoi
na;boljezn,l icAd'm
l-l-hamdulill:hl '' ie La"o hadi' u crielorr'
ä'i. *. '.t,.,
na
Bilo l,rl,o bilo Kuirn. hadi' r se drugeprcd.lieupuiuitt
{dcmr udrhnuo "r
naime.d- ie Bot uzviknix
iednu.injenicu:
'rvoriori'elo(ed"euAdemurcluJied
i"os" au],; *Lon io .u ie
p*.igt" dula Prernarome,daje njegovrduia bila
.""ra"r'r;i'"rp
njegovog
swlrenaprijenegomule s$orenorijelo,zajednosduiama
Doromsrva, u tom sluöajusemelekine bi öudili njeSovüstvaranju'I
'nebise
i!tudavrli nad swaranjemDehennema,niti bipitali: Za ita
si easworio?!, büduöida bi vidjelimedudulamaAdemovihpotomaka
dr medunjima ima vjernikai nevjernika,dobrih i lor;h
Poitosudurenevjernika, sveone,slijedilelblisa- kaviöe'nevjer-
niökeduie sworenesu pr;ie njesovanevjeßNa'budr-röi da ie Allah
uwi5€ninj€mrnevjerstvo dosudioreknakonko je sworioAdemovo
-
djelo i duöq on nije prie togabio nevjemik kako , imajuti na
umu tu tinjenicu, dü3eprije njegamogleb;ti vjernicei nevj€rnice'
kad on jor uvijek nije bio nevjernik?Zar se dui:ma nevjerswode'
savanekakodrrkiije, osim njesovimzivodeDjemi obmanjivanjem'
Nevjerniökedure su, premarome, rxkvemogle Posraritek nikon
njegovanevFrstva.Jedino bl se moglo kazati:svesu bile vjernice
i tek su se kasnijeodnetnule, njegovimuzrokovanjemM€d'rtim,
ono öilneoni koji stojena smjalistuda su du$esoorenePtije tiiela
po,krjepljuju ie r otim
*oie {a'alii,eu Lonitonraciii
U hadisr Ebu Hurejtea,u kojem se govorio swarinju wiFra
i u kojem seizvjeitavao swarmju vrstaros svijera'navodiseda je
swaranjeAdemauslijedilokasno,da je bilo odgodenodo zadnpg
dana- petka.Premarome,da su dure sworenepriie tijela,one bi sc
bile ve6nalazileu sastavuPrethodnosworenogsvijeta'onog sv!eta
koji je swaranu prerhodnihlest dana.Medutin, buduöi da se ne

1l

navodinjihovoswamnjeu rokrrtih iestdana,proizlazidaje njihovo
swaranjesliedilo stvaranjupotomswa,dok je Adem , jedino on
- snorcnnakonprorotr rih iev danr." da ,e niesovoporom,rvo
potom swarana poznar,namaoöevidannaöin.
Da je duJapostojalaprije swaranjatijela,da je, dalde,bila iivr,
svj€sna,imalasposobnost govora,ona bi serogasjeralai na Ovome
svijetui, makarna neki naöin,posjedovala
bi svijesro tome. Neza,
mislivoje daje bila iiva, svjesna,
daje imatasposobDosr govorai da
jepoznavdasvogacospodara,dasenrlazilamedumnoiwomdrugih
dula i da potom, kad dode u rtelo, ni na koji naöinu sebi ne nosi
svijesto tom svommda3njemstanju.
Al<oona nakon 3to seodvoji od riela nosi punu sviesro sebi
za ono vrijemedok se nalazilau rijelu,ako daklezna kakoje ovdF
p.ovelavrijemei poredöinjenice& je upravou zajednicisarijelom
uöinila nekeposrupkekoji su joj onemosri'ii posrirnu6ebrojnih
elemenitasvojesavrlenosti,ona bi rim prije morah imari svijesr
o svomprvornomsranjutamo, kad niöin nije bila bendikepirana.
Jedinoito bisernoglokazarijesrto da ju je njezinavezanosrza
tijetoi
njezinazaokupljenosrnjesovimupmvljanjemonemoguöila da zadrii
svrjesro svomprvornomsranju.
Na to bi seimalo kazatislijedete:pretposravida ju je ra rinje_
nicaonemogutilada zadrii porpunu,cjelovirusvijesto tome,no da
li to moie bici ba! tolika preprekada joj ne osravini najmanjidjelia
svijesrio njezinomesranjukoje je prethodilonj€zinomspajanjus
tijelom?Poznaroje da duru dnjenicanjezinosspajanjas djelom ne
on"mogu.rvJdi zrJrriodredenu .viie.ro *oiim pNim .unjim" i,
boravkau rijelu , premarome,kako bi je onda ta öinjenicamogla
onemoeuiirida sesjeaabilo öcga3toje bilo prije toga?l
11
KNJIOAODUSI
-.-
tijela' ona bi u rom sluöajr
Trkorler,da je dulr egzistirilxPtije
rJlumr'.ri imrh bi rpo'obno"rgovorr';robi ioi
bitawie(nr.iiva.
tiielom sve'o bilo oduzero: porombi ioi 'e'viie't
",i +"p"j"
malopomrloK;dbitobilorako
inrn].i'l,l"r'a"g"a,tipo'rupno
- nairneda du'; naipriiebudesrvrierra
;ih bi ro naiia.udnii'rsßrr
i neznana'te da se'
i r"ru-n", po,o- d, po.tanenepotpuna,slaba
i snazil? Tä' imä li u ümu'
@kon toga,Ponovovrati svomeGzümu
ljudskojnaraviiita
u ffadicionalnojznanostiili pak u nepaworenoj
fro bi motlo sugeriradneito ral-vo? UzviSenika)e''4Llzhus iz trtuba
Jah i "id i razun tul
naj,i uiiih iz"odi, t)i /liitd ne zftnte, i dnje ldn
bistebili z.ak'nln i! (En'N ahl, 78)
Premarome, ro stanjeu kakvom bivano izvedeni'to je nate
izvornostmje, a znanje,ruum' sPoznaja i snasanan sedogad:ju'
zbivajuseu nama,nrkon 5roih tu nije bilo. Mi prij€ rogaaPsolutno
niStanismo znali, tj. nismo imali nikakavoblik postojanjakojim
bismomogli nelto znati i Poimati.
hro tako,da su duöesworenePrijet;jela'onakvekaL'vesu sada:
dobre,loie, u nevjerswu,u vjeri, u dobru' u zlu. ., ro bi znaiilo da
je takvoneho njihovakonstanta'da je to bila njihovaodlika i prije
djelakoja su poö;nile One su ra svojswai takveizglede'medutim,
poprin,il,od .'oiih dielakor.rtu nr'roialcpo'tiSnuriPri'omsePo
maiuöi tijelima.One ta svojstvai trkve izgledenisuimalePrijeneto
su spojenes rijelimapomotü kojih nr iinile dotiönadiela
{Io rmje r" i bilo"dredeooPriieliihotr 'ryiraniai onePorom
izvedencna Ovaj svijetDatemeljuonogalto ;m je od'edeno,mi ne
poriöemodaje sverc bilo zapisano, da suone kod Allahaimalesvoje
prethodeae odtcd€nje.Medutim, da Postojiije'l'n dokazo tome da
sll dur€sworeneüj€dnom mahui potomstacionirane u Fdno mFsro
-
s nogu6nolaugovora t€ da sePotomodatlesvakoga
- iive, svjesne,
13

trenapost'pno pojavljujuu svojimrijelima,mi bismobili prvi koji
bi zauzelito srajaliSte,
jer je Allah uzviöenimotan sveuöiniri
M i o r o m em e d u r i mm. o ; e m o
L r z r i u t u v n i , n a m nijur r r r n i
-
zapovijedi samoono o öemujeonod sebesaopöenje
SvogaPoslan;ka, s.a.ws.Zna seda Poslanik,s.a.w.s.,
prenio neko rakvo,veaje prenio ono ito nalazimou vjerodostoj
nom Gahih)hadisu,naime "da se iovjekovoswaranjeodvija rako
da u utrobi svojemajke najprie bude ietrd$€r oana kao sperma,
porom zakvadka isto roliko, porom grumenmesaisrotoliko, nakon
öegamu seialje meiek,pa on u nj udahneduüu!"
Tako mu bude poslarsamomelekkoji puhneu nj, i k da on u
nj puhne to bude uzrokomnasranka duie u njemu.Nie reöenoda
mu s melekombude poslami dusakoju on uneseu njesovorijelo.
Prenarome,njemuAltahpotaljemelekai on u njemudusuproizvede
svojimpuhanjernu njesa.uzüieniAlah, dakle,öovjekus melekom
nesaljei duiu kojije ranijeegzisrirala, dugovrem€na.posrojimzlika
;zmedutogada sepoialjemelekkoji u öovjekrudahneduiu, i toga
da seöovjekus melekomsaljeduia ranüesworena,kojajeprerhodno
imala svojusamosrilnuegzisrenciu.Ti dobro razmotriira od tog
dvogasugernajuobjavljeniiskazi,a - pomo6dotaziod Bogal
14
KNJIGAODL'SI
dao,jezikom
od Njegi nije BASPßAVA AESTAT
DEVET
srRIp uswaru ous,q't
(Da ti je ona sawo dio tijela' ili je jedna od
njegoüb ahcidcxtalija' ili je i ana nelo tijelo
hojel;i|i zajednos otim tijeliw' umttnltto 1'l
nj, ili i Pdl?nekd &pstrdhtna b;t. De li k dui'l
ön0 lto seoznalat& izrazon rtth ili je nrito
"ona trojdjt shlotazlu", "ona
drtrgo?Dtl li jc
"ona smirena" jedna
htja sanu sebehori" i
düa hoja ima taba nojsna, ili su posrijedi
tri ld.zli;itr ,luie?)
*
Odgovor na to bio bi slijedeai:svesü to Pitanjao kojima su
raspravljal;ljudi iz razliöitihsljedbi, i u vezi s kojn'a su zauzeli
veomr razliöimslajalika,s obilierr pogrjeiaka.Allahje' medutim,u
vezis onim oko iega su seoni dvoiili ka istini naputioPoslanikove
sljedbenike, one koji sedräenjegovapura;On upuöujekoga hote
na Püt lspravni,i mi iemo Davestikakvasü svemislienjaiznesena o
tome,te $taje r njima isPravnoa lta neispravnoi na kmju temo, u
Bo;iju porloa i uz zahvaluNjemu' iznijetiispravnosrajaliste'
15

---.-_--
Ebu-l-Hasan el-Ei'arir3 u svojim 'Mekalatima,, (El-Meqäläd
. "Ljudi
kaä: suzauzelirazliöitastajaliJtau pogleduruh", ".ß" i l,r.t".
Takoder su se podijelili i o tome da li je duta (rüh) uswari ävot,
ili
.ieneStodrugoi Da li je dula tijelo ili nilei Tako En-Nazzamq [aie:
'Ruh, je
to tijelo, i on je nefsl"', uswrdivli da dula samapo sebi iivi,
odriöuöi iivoru i snaziilqlav drugi smisaodoli taj da senjima neko
oznaöida.ie iiv i da ie snaran.
Drugi kaiu: 'DuJa je samojedna akcidentalija!,,
Jedni, medu kojima je i Dia'fer ibn Harb, kaiu: ',Niie nam oo_
znatoda li iedu3aesencija(dtrwher) ili al<cidenul ija' - po?ivajuiise
neajer "Pitaju t o &dl. R'e:'Dstajc anr Go,podaramoga!'(Ellsti,
"gdje
85) - nie recf,noni da je duja es€ncia,niri da je akcidentaliia."
Neki od ovih kazu: Mislim da je Dä fer wndio da ie äivor ne6to
razliiiro od dule. da ie onjedna akcidenratija,'
El-Diibai je bio stanovilta da je duöatijelo, te da ona nii€ isto
lto i iivot koji )esamoakcidenta.lija,jedno prolaznosmnje,argumen,
tirajudi to izijekom jezikoslovaa ',lziila je öovjekovaduia!" On je,
akoder. wrdio da duli nku imanenrnenilekve akcidenratije.
"DuSa
Jedni kaiu: nije ni3tavi5eod rezultanteproporcionalnog
spoia (ilidäl) ö€dri primde", insisrirajuii na toj pmporcionalnosti,
buduti da, po njima, na Ovome wijetu i ne postoji nilta drugo do
re d€tiri prirode- roplora.hladnoe, vlaznosti suhola.
Drugi laiu: "Dula je petakomponenta,povrh one äetiri prirode;
na Ovome svüetu i posmie samote öeriri prirode i du3a!,,Medutim,
medu sobom s€rzzilazeu poimanju (djelä) duie -
iedni smarraiuda
Islnütipr.&bvniknblinänrk rqdicion,lüliik r@j.,
J.d,a od EjüEhudji[ 6süE ncio,alhdöt situj. unuer n6tin1ßkos mi$j.nj..
76
KNJIGAO DUSI
voden: wojom prirodom (tibä'), a drugi da to öini po
izboru(ihtijär).
"DuIa je öisrakrv, slobodnaod bilo kakvenatruhei
Neki latu:
vida pokvarenosti." Isto to kaäu i za snagu'
"Zivot, to je urodenatoPlota"
Drugi kalu:
Ono Stoje zajedniökostajaliltima svih onih koji seograniöavaju
duöa
:tiri prirode, jest njihova $rdnja da ie tivot ?aPravo
tij€la'
El-Esam äivotu i duli nije Po$tdivao nilta drugo sem
, le "Nije mi razumuprimiercnonitta osim tog duboko&
i visokogtijela kojegvidim i kojegasamwjedok!"I govorio
"Diria - to j. euo ouo riielo' niira drugol ona je elo nazrana
da bi sepojasnila i powrdila bit neöega,a nikako da bi setime
neki drugi smisao.mimo tiiela!"
'da dula jedan smisaokoji je iznad
Od Aristotela se navodi ie
i
da se moä podvesti pod Planiranje,formiranje i ProPad'nje'
ne i!öe!ara. Ona je jedna rasProstneesencija,prosutaPo'ita\om
Jvijetu, po wim iivim bidima, tako da im omogu'iava dploranje i
upravlianje.Njoj nije Prirnjereno smanjiranje i poveäranje S obzi-
rom na njezinurarprosrrtost na Ovomes-\'iietu, njenakompakmosr
niie razbiienani u su.itini ni u formi. Prematome, ona svaliva bica
na svijetu proiima na jednalq nimalo razliöit rraöin!"
"Naprotiu duia je jedan €gzistent koji ima svoie
Drugi kaiu:
gnnice, woje postulate,duänu, Sirinu i dubinu' i ona na Ovome wi-
dütin€' öirinei
iem nile odvojha od onog ho PotPadaPod alonito$
dubine; srakomeod njih dvogazajedni&o je $oiswo ogranit€nosti i
konaönosi!-(Ovo ie srajaliirejedneskupinedualista,ev musaniia)'
'Du3aje.doisra,onakvakaklom su ie opisali
Jedruskupinakaie
oni koj€ smo upnvo sPom€nuli,tj. ona ima s\oje gr3nic! i konaönosti'
s rim da ne moi€ pribiedi n€öemuito ne moäe imati svoFwo iiroga
 KNJ]GAODUSI

bical" je stav trv. disanija). El_Hariri prenosi stav DZa,fen od onoga ito ie
-(Ovo ibn neimanje utem€liena u istini i najudaljenija
Mubei3ira."daje duia esenciakoia nije ovo rijet", t .;" ,.pr.
"t;i
ttelo, v€6koja je j€dan smisaoizmedu esencijei ti.lela". "Svi
Muhammed ibn Hazm kate: muslimani, i opcenito svi
Drugi tatu: "Nefs je smisaonzliöit od ruha,dok ruh nije koji priznaju Onaj svijet, drie da je dula neko tijelo koje ima
isto
ito i iivot", koji je kod njih - tj. kod Ebu Huzejla _akctdentatija.
On, duäinu, Sirinu i dubinu' öija osobnostzauzimemjesroi Prostor'
naime, wrdi da ie moguie da öovjek u stanju snabude tiien i neßa - -
i uoravliaGziikim rijelom. I mi smo kaif, on tog sreialika'
ruha, ali ne i iivota, podajepljujudi ro rieöima Uzvif;enoga:Altzh
ua- i rüh sr.rdva sinonimna izrazakoja oznaöalajuidenriian smisaoi
na duie a öast njihote smrti, a i onih hoji ,paadj ! (Ez_Ztmer,42) znaöenjeje istovjetno."
Dä'fer ibn Harb kaie "Duta je jedna od akcidentatija koja Ebu hbdullah ibn €l-Hatib navodi nzliöita ljudska stajaliöta
se nalrzi u ovome djelu i koja je j€dna od prepostavki kojima "Ono
se dule i potom kaie öto svakiöovjek Podrezumijeia
öovjek poryomaie u wom djelovanju, takvo je npr zdravtje, puna "ia" jest ili oeko tijelo ili nekaakcidentalijakoja to tiielo
kaie
funkcionalnoscorg:ia i sl. i, prema rorne, ne karalrerizira se niöim ima,ili pak nije ni jednoni drugo.U prvomsluEu' tj' ako
stoje svojsN€no€sencüanai tijelimal" pretpostavili da ie to djelo, ro bi tijelo mor:lo biti ili ovo
Ovo stajaliite prenosi El-E!,ari. tijelo, ili neko njemu pridruieno tijelo' ili neko tijelo koje je
"Neß - jeno od njega.
Jednaskupina kaä: to.ie onaj dah koji ulazi i izlni pri
.
disanju. Ruh je pak, kaiu oni, akcidentalija,tj. onaje samoiivot,
nije I U drugomduöajuProizlazilobi da sepod öovj€kovomduöom
istoJto i neß."To je stajaliiteEl-eqdija ebu Bekraibn et,Bäqiltänia nekotijelo odvojenood fiziökogtijela, 5m ne wrdi
podrazumijeva
i ei ariä koji su ga u tome slijedili. niko. Prvi slucaj, rj. stajaliSteda öovjekaöini ovo 6ziöko tijelo i ka-
Drug skupina kaie: "Neß nije ni tijelo ni akcidentalija, ne za- takeristiöna tjelesna struktura prihvaCaveiina ljudi. To je i refe-
uzimaprostor,nemaduiinu, Sirinu,dubinu, boju, ni partikulu;nije rentno stajalihe kod najveaih autoriteta muslimanske apologetike
ni na Ovomesvijetu,niti j€ iz n njeta, nid je u dodiru sanjim, niti (el-mutekellimün).
l_€ Ovo F staialiite peripatetika, hoje, takoder, prenosi ja katem:to je stajaliltevetineinovatorai svihonih koji odvode
:zdvojene."
El-Li ari od Arisrorela. Ovi tvrde da dula s tijelorn n4e povezana u zabludu, s öijim miiljevinamr je Er-Räzi oöigledno uPoznat Me-
ni zrlaienjem u nj. ni sujjednoaCu, ni zajednidkimsrsnisrem.ni durirn. kadje po*ijeÜ stavljudi iu prvei drugemudimanslegene
priljxbljenjem.ni sLröeljenjem, vecda ie ona samonjegovregutaror tacije, te hadiskih struönjaka,on o njemu nema ba! nikalra znanja,
Gedbirunleha). niti misli da su oni iStao rome kazali, kakav mu je veö obiöaj kod
Za ovo stajali3teopredijelio se i El_Besend;ii Muhammed ibn interpretiranja neutemeljenih praracau vezi s odredenim Pitanjem
en-Numan, tiruliran kao Mufd, te Mamer ibn ,Ubäd el_Gazzäli; IspravnosajaliSre, ono koie sugerirajuKur'an,Sunneri iskaziprvih
to je i srav Ibn Sinäa i njegovih pristalica, no ro je najlosiia
orijei- nuslimana Gaiäbe),njemu nie Poznam,Pa gä i ne navodi Stog

79

je ovo ito on pripisuie vedini ljudi - tj. sravda öovjela öini samo
ov.
kankterisriinoriieloi da ila njegenemaniiegadrugog- nejroStole
u predmetnompitanju najmanjeuremeljenou istini; jravi3e,loiiie
ie i od srajaliiralbn Sinaai niegovihprisuJical
Ono, naime, na öemu je veCinaljudi obdarenih zdravim qz,r
umom ( uqala-)je$ da öovjekaäni djelo i duöazajedno, premda se
samnaziv'öovjek pokadad dajei samojednome od tog dvop, mimo
onoga drugog, s obzirom na jasnu indikaciiu.
Ljudi u pogleduonogatto sepodrazr.rmijerapod izrazomtovjek
imaiu öeriri srajaliJs: da je to samo duta, da je samo fizitko tiielo.
da ie spoj tog dvoga,re da ie iovjek svakopojedinood tog dvog.
Ista ta öetiri stajali3mzauzetasu i u pogledu övjekova govota: da
li on podrazumijerä samo formalni izrijek, ili je ro samo smisao,ili
niih dvoje zajedno,ili waki od ry'ih pojedinaöno. Razilazese,dakle,
i u podedu govornika i u pogledu njegovagovora.
Er-Rizi kaä: "Sto se döe onih iz druge skupine, tj. onih koji
drie da se pod iznzom 'öovjek podrazumijevr jedno osobito rijelo
koje senalazi unutar ovog fiziäkot rijela, oni se medusobnorazilaze
u definiranju tog tijela:
jedni kaiu da je to öeweroelementskasmjesaiz koje näsraj€
ovo fiziöko tijelo;
drugi kaiu da je to krv;
treci kaiu da je m jedan nevidljivi duh (ruh tatifl koji bude
proizv€denu li€voj srrani srcaodakle sprovodi krvne iile u
öewrti kaiu da je to jedan duÄ koji se iz srca uzdize do
mozgagdje se adaptira u jedno stanje pogodno za prihvat
snage,pamöenja,misli i sjecanjaj
peti kaiu da je ro jedannedjeljividio u srcu,
80
O DUsl
KNJTOA
lesti katu da je to jedno tijelo suötinski razliöito od ovog
fiziökog tijela; pokretno, iivo, fluidno, nadzemaljsko,
wjedosnoriielo koje prodireu bit svih organai u niim, se
raspros.ire popur ruiißog sokau ruäi,Poputulja u maslini
i poput vatreu aumuru.Täko,we dok ti organibudu po-
godni primati utjecaje koji im dola"e od rog nevidljivot4'
tijela, to tijelo ostajebid sPletenos njima i.läriuti im
sposobnost öulnihosjecaja,kremjei htijenja Medutim,kad
seri organipokvare, ri. kad niimr z:gospodare gu<tesmiese
i ona viSene budu sposobnaprimati te utjecaje,duSatada
napu3tatijelo, odvajasei odlaziu duhovni svÜet!
Ovaj stavjestonaj ispravnistavu vezis predmetnimpitanjem.
Osim njeganemani jednogdrugogispravnogstajaliöta - naim€,ni
od njih nijeutemeljenou istini.Tosugerirai Kulen, i Sunne! i
konsenzusprve muslimanskegeneracije(sah:be),ali i argumenti uma
i öovjekoveprirodene naravi, i mi 6emo argumentekoji to stajalisre
podupiru navestijednoobrazno.
Prvi argumenr jesu rijeöi Uzviienoga: Allah uzima d ir u lan'
njihoaesmrti, a i dok 'P,flajlc, pa zadriara onekojina je odrcdioda
tmm, a onalljd onedrugedo roha odreäznog!(Ez-Zumer' 42)
Ajet sadräitri argumenta:
kazujeo uzimanjudu3e,
a)
b) o njezinom zadr;atanju i
c) o njezinompustanju.
Dosl.finos(btif)- di.d larif ozn.d.vandto no jc izvflEddo6nopo srcF@ zbog
öegi tc i i6hvadjim i n.dokuiivo,
KodKorLuh$oji: Alld, uinr don u a$u.jihovcsnti, r i onihloji späEju..!" tj
uzim dulcu isu snrti oninkoiiuniru, k:o 3b ljudin. üinr dul. i prilil@m
njihoh
EI
 KNJICAO DUSI

'A
Scdno: t4eüUzvriernga: da d je vidjed nevjemike u smrtnirn tri argumenta:
I ajet sadrii
mulana, kademeleki budu ispruüli ruke sroje premaniima: 'Vadite dula sepredstavljakao ona koja sevlaöa
woje duie!{?Od sadadeteneizdriljivom kaznom bhi kainjeni...', pa predsmvljasekao ona koja izlazi i
do rijeii: 'A dodi cereNam pojedineöno, onakvi kakve smo l€r prvi kao ona koja je zadovoljna.
put sworili..."(El-En?m,93-94)
muslimanskegenencije (seleQnisu saglasneu tome da li
U ajetuimaju öedri argumenta: ako retne prilikom smrti, ili ce joi se tako kazati Prilikom
1. meleki prutaju svoje ruke kako bi uzeli duiu , ili paki u jednomi u drugomsluöeju.
Oni suo tome
2. du5aje predstavljenakao ona koja sevadi, koja izlazi tri staialista.U jednom hadisukoji se prenosiod Boiiiega
J. tovori seo niezinojparnji u tom danu i (merfri')stoji 'da je Vjerovjesnik,s.a.w.s.,
s.a.w.s., rekao
4. govori seo njezinom dolasku kod svogaGospodara. "Takote tebi reti melekkad budeöLrmiraol"
Bekru:
To je, dakle, sedamargumenata.4s "Duia 6e biti obradovanaDiennetom
l. Zeid ibn Eslemkaie:
Osmo:$eöi Uztilenog: On ,^ nocr 1A'pa"üujr,, t zna i !tu n? smrri, zadm kad bude ponovo spajanasa rij€lom i kod
prcho dau gidilt, - zatin us bdL s* dok nc dt& ias 'mrtfü. Na elrl l"
"Vrati se
baj, Njenu ;ete'c L'tathi...!,do gel: A had nekon od vassnrt fudc, Ebu Sätih kaä: Gospodarunome z.ldivoljna, n i O
izatknici Nati ma, bezoklinanja, htu "zna! (El- En'äm, 60,61) zadotnljan!(El-Fedi:r,27) - takoseduii rekneprilikom smrti.
Ovaj aj€r sadrii tri argumenta: üi ncd.unbore Moje, i uti Dl;e net Moi! (El-Fedi:r,29-30)
l. govori seo usmröiEnju duia noiu cejojse reöina Sudnjemdanul"
2. o upuciranju du5anjihovim tijelima danju i To je ukupno öetrnaestargumenata
"Kada
3. o uzimanju duSaod straneNjegovih meleta tad im njihov Daseto:ryetiRoi:ijegaPoslanika, s a w.s.: sedu3a uzima,
smnni äs dode. prati potled (umiruöed!"
je
To desetargumenata. Ovaj iskazsadräidva argumena:
Der.to: ryeti Uzväenop;a:A ti, o duio smirena,rrui seGospodant 1. saopca\aseda sedu5aüzima i
tvornetudotüna, d i On tobon zzdoaolian,pa udi medurcbou Moje, 2. da je öulo vida (umiruieg)vidi
i di u Diznnet Moj! (El-Fedir,27 -30) "K'ziwo
ledandan:hadiskojibil:jeii En-Nesai;tu sekeie nam
'AfHna, na Hammäda' on na Ebu
ie Ebu Däwüd, pozivajudisena on
'Ammäru
Dta'fera, on na ibn Huzejmea koji je rekao da je njegov
rod Kllkum sojj: 'Spdirc & aLo nor.r.l" Mi sno s, ndutin. dräj büLvlnog
pdj.rcda, idüaia inftncion rubB. otac kaz ?o: 'senjao samkao da öinim sedidu na Vjerovjesnikovom,
"Duia
Ti. u onr üi u prtlodnon savku. Nr isri miin s zbnjajü i argün nti u n6t.vku, öelu pa kad sammu to ispriöao,on mi je rekao:
s.a.w.s., se'

82 83
 O DUsr
KNJTOA
_-.

zbilja,susre6es du!om!" i pognuoglavu."'Afhn kaä: "Tj. poteo j€ bi neko rekao:Pa, we je to osobinaone ptice' rc i
glavu prema dolje, pa je on svoje öelo sravio na Vjerovlesnikovo, obracanjajest duia
, - odgovor bi bio: Naprotiv, objekat
Ono 3to je ovdje ino jest to da mu je rekaoda seduie medusobno ne u ptici i ako bismo Prihratili verziju ovog hadisa koju
"Duie
Ebu Omer ti. onu verzijuu kojoj se kaie iehidasu
Mi smovecnnie naveli lbn 'Abbasovuizjavu: "Duie ävih i dd€ pdca , time bi primiedbabila sasvimeliminirana
umrlih susreduse u snu i jedne druge kojeStapitaju; porom Allah iD*dcset d.cueto:Poslanikove rijeöi u hadisu Talhe ibn
zadräva duie umrlih!" "IGnio sam uzed jednu woju imovinu ko,ä
eidulhha koji glasi:
Dunaaa: Poslanikcvhadis koji prenosi Bilal, naime ,Allah je nalazilau 5umi, pa me je tako zatekla nod i ja sam sesklo-
uzeo vaie duie i, kad je hrio, opet m ih je rratiol", gdje senavode ,r ("arid"ni)-e"r.'eUdullähaibn'Amraibn HizämaTü sam'iz
dviie öinjenic€: uzimanje i vradanje. mez:ra,tuo mlo lijePoutenieKuiana danikadljepöeg
"Bio je to
Iänaexo: Poslanikon izjar,a:"Duia vjernikou je prica koja se öuo!Boiiji Podanik,s.a.w.s, o tome mi je rekao:
hrani s diennetskog rastinja!", koji, taLoder sadrii dva argumenm: Zr ne zna3da ie Allah uzeonjihovedutepa ih smlestiou
od krizolita i safin, i onda te kandilje okaöio posrcd Dän-
I . da je dula ptica
2. njezina prehrana s diennerskog rastinia, jedenje sa njega, ! Tako, kad bude noö, njihove im se dule povrate nazad' i ru
bezobzira na nzliöitost dvaju tumaöenjatoga.
u do witanjakad seponovovradäiuna svojemjesto!
Ovdje imamo öeririargum€nta,mimo onih ranie navedenih;
Cctuzeito:Posl^ntko\abjara: "Dufe Sehidanalazeseu njedrima
jednih z€lenihptica koje seslobodnokrecu po Diennetu i sklanjajuse
L smlestanjeduöau kandilje'
u kandilje okaöeneo 'Ar3.Täko ih njihov Gospodarmahsuspogleda
2. premjeitanjeduSasajednognadrugornjesto,
i upita ih: 'Zeliteli neito?...'Ovaj hadisu cijelostismo naveliranijej
3. govori utenjeduie u kaburu'
u njemu senalazi iest argumenata:
4. isticanje daje duöananekommjestu'
öinjenice
l. da su reduie pohranjeneu njedrapric.r. 'Aziba,kojegsmo nal€li ranije;
2. Iädzseti treöe:iFlaÄisEl-Beräa ibn
da sekreiu po Diennetu,
3. da jedu däennetskeplodove i piju s dienne*kih rijeka, on sedrii dvadesetargumenaa:
4. da sesuanjajuu one kand;lje.ri. d: sesmiruiu u njima. 1. tujeöi Meleka smni duSi umiruteg: O, d io miren4, 1)ruti
5. da im se obraöaGospodar Uzvi5eni, da zatraäiod njih da se Gospolant stone mdovoljna' a i Ot tobon zadauolan!
progovore,pa Mu one odgovorei obnte Mu se, (El'Fedär, 27) - ovo je obracanjenekome ko razumiie i ko
6. da one zatraäeda se ponovo vrare na Oraj wijet, iz öega
"Izidi u oprostBoiiji i zadovoljswoNje'
proizlazi da je duia neötoöemu je primjeren öin vncanja. 2. Melekoverijeöi:
govo!

u 85
 KNIICAO DUSI

3. Poslanikoverijeöi: "I ona poöneiztaziri, onalo kalo kapli6x Nko se oro pitanje postavlja duöi,
siruacija ie jasna' a ako
mu se du{a vrari
curi iz owora na mje$ini za vodut" se postavlja djelu, onda je to nakon 3to
4. NjegoveriFöi: "U svojol ruci ne zadrä je ni koliko je jedan
'Pe bLrde
üeptaj oka - od nj€gaje odmah preuzmu drugi meleki.,, Nieeoveriieöi: kadaseuspnus niegovomduiom'
5. Njegoverieöi: "I mernuje u one definei balzam,,gdjes€ ..!.-no' Gotpodlu o"oieui irajTvoi robl?"
"Vratite ga i
saopcarada seduia umotara i balzamuje 18.Niegove rijeöi: Poka;ite mu l"akvu sam mu
6. Njegoverijeti: "ätim sepoönus njome uspinjati." poiäst pripremio!' i on ugleda svoje mj€so tr Diennetu
-
7. Njegoverieci:"Iodnjes€sraneiiririmirispopurnajljepi€g ili u Vatri!"
"Kada izide vjernilova dula' nju
miskana Zemlji." 19. Poslanikoverijeöi u hadisu:
8. NFgove rijeöi: "Pa ioj seowore vrata nebesa.', blagosiljaw"akimelek Boiiji koji senalazi izmedu nebesai
9. Njegove rijeöi: "Oni na sva}om oebu, koji se nadu tu u Zmlje. Tako mu dulu blagosiljaju meleki, a rijelo ljudi!"
'Pa on gledawoje mjesto u Däennetu ili u
blizini, sproveduje do sljedeöegneba, we dok ne stignu 20. Njegove riieöi:
do neba gdje je Gospodar UzviSeni." Vatri we do KijamerskoP danal"
10. Njegove rieti: "Pa Uzvileni rekne: .Vnde Mog roba na je
Buduti da se tijelo raspadnei izgubi se, razumije se da ono
zenlju!' -
Sledata dra miesm du5a!
. Njegover'ieii: 'Niego!-edusr porom bude vniena u nje *
govo tijelo."
t2. Podanikoveriieöi o nevjernikovoj duti: "Ona setada raspe
"Duöa
po öiravom njegovom tielu a on je pon.röesnaino, ulo da Pclzseti öetutn: Hadt'skoji Prenosi Ebu Müsa: vjerni-
su usmrdli
seod nje prekinu üle i nervi." ftora izlazipoput najljepiegmirisamiskai melekikoji
r3. Njegove rijeöi: "Od nje poöne zaudarati kao oo naygore umrlogaodlazesa njom. Kad naidu na one meleke koji se nalaze
'Ovo je tai i raj.. On je radio tako i tako
leiine koja postoiina Zenüi." ispod nebesa,reknu im:
t4. Njegove rijeöi: "Pa se njegova du3a pusti sa neba, bude - navodeiiweono lijepoltojeöinio Oni na to reknu:'Dobrodoöli'
snaznobaöena,mko da sestrmoglavi oadolje." ivi i onl' - i preuzmuje od njih. Potomses njime uspnedo owora
r ) . Njegove rijeöi: "Ne pmdu ni pored jedne sLupine meleka, koz koji je urdizano njegovodjelo, i niegovadula po nebesimaPro-
a da oni ne reknu: 'IGkav je ovo ruini smrad?!" spesvjetlost,bude poput Sunca,svedok ne pristanekod Priiestolja
16. Njegoverijeöi:"Pa njih dvojicasjednui upirajuga: .Stasi Boiijega(Arö).
ri govorio o ovom öovjeku (tj. poslaniku)?" Kad pak nwiernik umre i njegovasedula Ponese'oni uPitaju:
'Ko je 'Taj i taj', reknu ovi. 'Radioje rakoi tako!' - nabnjajuci
to?'

86 8?
 KNJICAODUSI

we ono rutno Jroje radio _ i oni reknu: .Nije dobro dojaol

Vratite Ijepota njezinog mirisa;
ga nazadl'Talobudevraten u najdonjusferu(erd)u zemlji!,, . uspinjanje s duSomdo All:ha UzviSenog'
Hadissadrii desetargumenata:
l. izlazakdule,
2. Iiep miris duie,
'da
3. odlaäl melekasa njom, Sclznbn i pno: ß}ruHrlirejreovhadisu kojem stoji vjernilu
'Izidi,
4. melelako pozdravljanje duJe, mel€kipa,akoje bio dobaröovj€k,reknu: Prijamaduöo'
5. meleksko uzimanje duje, bi u priatnu tielu! Izidi' hvalevrijednai nduj selagodnosti
joj se govori
6. njihovo uspinjanje sa njom, ome ispunjenju, i GosPodarukoji srdir nije!' Täko
-.
obasl:vanjenebesaniezinomsvje,lojru. doL ne izide, kad se sa njom stane uspinjati we dok ne bude
8. duiino prispijewnje do Aiia, do oeba.Tu bude zatraäno da ioi seowori, i oni s druge
'Ko je?"Taj i taj', budereöeno,pa oni reknu:'Dobro
9. upit meleka:"Ko ie to?,,Neime,pita se za subjekat,biie upitaju:
koje nezavisnoegzistira. prijatna duöa öto bijaSeu prijamu tijelu! Udi' hralevrijedna i
10. djeti meleka:"Vratite ga nazed,u najdonie predjeledonjih selagodnostii svomispunjenju,i Gospodarukoji srdit nijel'
ne srignedo onog neba na
sfera!" ioj se nepresranogovori svedok
je Allah Uzviieni.
'Izidi, opa-
Ako pak budelo3öovjek,njernu(melek)rekne
a duio, ti koja bi u opakomerijelu! lzidi pokudena,uären oiäj
Sezdz*t i öewto: Ebu Hurejreov hadis: .Kad viernikova du6a im) te öekai ledenohladnauma (gassaq)l',i njima sliönim ri-
.
izide, nju preuzmudva melekai uznesuje na nebo. Oni na nebu ima. Täko joj segovori svedok ne izide Sanjom setako stigne do
ad reknu: 'Ptijatna duüa dode iz pravca Zemlje! Alahov blagoslov neba, gdje oni tamo upitaju:
'Ko je
to?'
'Taj i taj" bude r€öeno,naita
nekajena tebeina tijelo koje si m.stanjivala!,-pritom je spomenuo 'Nije dobrodo3laopaka duSakoja bija3eu opalome
odgovor bude:
misk.Tarimse s njome uspnedo nj€zinacospodaraUzvi3enoga, tiielul Vrati sepokudena, tebi üata nebesane€ebiti oworeDal'Täko
i
On rekne: 'Vratite ga nazad,do knja drugog wrüetka!" sepoSaljena zemlju i ona zavrii u kaburu!"
Ovdje imamoiest argumenata: Ovo je vjerodostojan hadis i on sadrii desetargumenara:
L Poslanikov€rijeöi: "Nju preuzmu dra meiekat,,; "koja u prijatnu tijelul", "koja bi u opa-
1. njegoverijeöi: bi
2. niegoverijeöi: "(I njih dvojica) uznesuje na nebo,,r kome djelu!", gdjenalazimoi stäniei boraviSnomiesto;
3. rieöi meleka:'Priiatna dusadode iz pravcaZemlje,; 2. njetove rijeöir
"izidi
hralevrijedna";
4. njihovo blagosiljanje duie;

89

3. njegoverijeöi: 'iaduj s€lagodnosdi svomeispunjenju", jto
je radosnanajavaonota u ite duia ulazi nalon svogizlaska
iz tielz;
4. njegoverijeii: "tako joj segovori svedok ne izide... dok ne
bude dovedenado neba";
5. njegoverijeöi: 'tu bude zatraieno da joj se owori-;
6. njegov€rijeöi: "Udi, hvalevrijedna!"
7. niegoverijeöi: "svedok ne stigne do onog neba na kojem
je Allah Uzvis€nit"
8. njegoverijeöi duli nevlernikovoj: ,,Vrati sepokudenat,,
9. njegoverijeöi: 'tebi wara nebesaneöebiti oworena!"
I 0. njegoverijeöi: "Tako sepoialje Dazemtju i ona zavrji u ka,
buru!"
Osande'eti ptto: Vjercvjesnikove,s.a.ws.,rijeöi: ,,Duie su
mobiliziranavoFka,pa one od njih koje semedusobnoprepoznaju
zbliie se,a one koje semedusobnone prepoznaju,raziduset",gdje
je duöaopisanakao 'mobilizimna vojska, - voFku öine subjekti
koji
egzisriraju nezavisrc; Vjeroviesnik je du3€ophao i kao one koje se
'medusobno
prepoznaju", te onekojese'medusobnone prepoznaiu .
- apsurdnoje, prematome, da svi ri 'vojnici, budu
puke atcidentalije,
odnosnoda budu "ni unutra,ni iz\an Ovogasvijeta',da nemajuni
svog dilela,niti cjeline.
Osamdeset i drugo: Poslanikovaizjala u hadhu koji prenosi lbn
Mes'rd - Bog njime bio zadovoljan!- koja seodnosi na du3e:,,Susreiu
sei njusejednadrugu,onakokako senjuie konji!", koji je naveden
u prerhodnimrazmatranjime.
o DUsl
r<l.urcA
i trcie: Posl^nikov^ izjava u hadisu koji Prenosr
'Amr - Bog njime bio zadovoljan!- naime "da sedu5e
ibn
hoda' a da
suire€u medusobno na raTieljini od dva dana
prethodno nisu vidjelel"
i teh,tto: S'reone prcÄ4ekoje smo naveli o snaranju
u koiimastojidaje Adem,kadmu je u glaruunilladu5a'
"El-hamdulillahi!",kadmujeduSadoilado
I potomrekao:
do
,da ie poeledaoü dtrnnerskeplodove,a l':d mu ie duia srigb
da ie osieriosilnu potrebuza hranom.rakoda ie poskoiioPriie
mu je stigla do nogu da ona ulazi nevoljko, i izlazi nevoljko
Onmfutet pao: Sre one predajekoje govore o Gospodarevom
denjusvihdula i o razluöimrjunesretnihod sretnih'o njihovim
ra"lüitim pozicijamau Pogleduobasjanosti, odnosnoostajania
-
kad su duüevieroviesnikakako isaknuto medu njima
- je
poputwjeriljki.
Ommdzsttlesto:Hadlskoji prenosiTemim ed'Däri u kojem stoji
vjernikoraduia. kad budeuznesenr do AJlahapredNiim padne
sedädu,da meleki duiu prihvaiaju s rado!6u' da Allah uzvi5eni
"Idi s dulom Mog roba i
smni rekne Postavije na to i ro
riniesto...",
kakoje vedranijenavederc.
Osamdeset sedno: Sve one predaje koje smo naveli u pogledu
boravka duia nakon smrti' te razliöita stajalilta o tome U sklopu
je saglasnostpwih muslimanskihgeneracija (sele| o
iog nesuglasja
makar3too tom
tome de du5a,näkonsmrti, ima svojePrebivaliöte'
prebi]äliku imaju razliöitami3ljenia
omo: Ono :ro sezna Primarno' naime Poslanikovo
Osamdeset
upoznavanjeUmmeta da ,3enjihora djela isldijati u kaburovima' pa
9l
 I$IJIGA O DUSI

kad sepuhne u Rog srdca duia ie sevratiri svometielu i uniii - rome ia nemrm grijehr!- Tiielo ie
,r ni rireou ovo tiielo prema
-Gospod*u.
r€ öe sezenüa ponad njeg rasüpiri i on ce sediCi iz ruoga kab,,t* swori' no ovaduir ie
ia biiah "amo tijelo koie Ll
njedizalo'i pomoiu nje
.
U hadisuko.ii govori o Rogu stoji da ie IsräfiI, a. s, poz\.ari
duöe i"* pop". *o", i ;" t"- sepomoöu
njesewaCalo- nikakvog
i da Cemu one svedodi: duie vjerniLa kao wledo, a one drug€
tao ,; p.-ot" tF t"* oaUlo i pomotu 'Ja
tama. Täko ce ih on we sakupiti i vezariih za Rog, a potom öe -,qJht' 6ere6i: tu presuditimedurama!
u n; l, Lkf", F ""-"4
j€dnomnePoke-
puhnuri i tada de cospodar uzviieni reci: "Täko Mi veliöine
Moje, cmi, rasdvoje,ita misliteo jednomslijePcui
slUepome:
svata seduia ima vratiti svometijelu (u koiem je boravila)I" N"
to:. koii su ulli u iednu ba3öu,Paie nePolqetoirekao
bih ih ubrati!' Na
duie izaii iz Rogapopur piela, i ispuniti (sav)prostor izmedu nebesa m'zreleplodovei, da imam noge,mogao
ga ie
i Zemlje - wala ce dula priöi svometiielu i uniü u ni. Allah öe
tada sliiepacrel,.ao:Ja iu re Ponijetine svoiimramenima: P'
- öiii ie drkle'
narcdiri zemlji i ona ie se nstupiti nad njima i oni de pohrliti
ka o i- 1. ubraoon. plodove're su ih oboiicaieli "Eto'
'"Grijeh je oni iAllah ie im L'rz:tir
wome Gospodaruslijevajutisetamo.s pogtedimrpunirrnrepnje",. na oboiicil , refiie
iduCi prema onome ko ih je pozvao, jer Ceizbliza tuti onoe ko stesebipresudili!"
ih
budedoziv?o,lud ce odiednomstajarii gledati. nagradu
DelEfuseto:H^dß\i Predajekoje naznaöavajukaburskr'r
Ovo je ono ito se zna kao aksiom, bududi da ie ta_kosaooöio i
Ludo Dana proiivljenja. Bududi je znano da tijelo propada
Poslanih.naimedr Allah üzviieninjima neCeswor;ti nikakve e, a da kazna i n€nda rraju we do Sudnjegadana' proizlazi
druee
dLriepoted onih koie su imali na Ovome svijetu.Bir ie to isre
one seoni odnosena duiu.
duöekoje su änile dobro i zlo, i Allah denovim tinom stvaraniasamo
stvoriri njiho!" riielei ponovoih vrariri u njih.
It Da,eda* pn'v: lziarq onop koji zbori istinom i kome se vje-
l61e g'ost""lt , '.".w.".) prenesenavjerodostojnom Pl'di'
: Y:
Osdmlzsadnao: Na Sünjem danu duöai tiielo ie sesrati sDoriri ! onimakoji su iivot izgubilina BoäijemPutu (Suhedi)'u kojoj
pred Cospodaromuzvisenim.Ali ibn Abd et.Aziz kaie: -K;ivao "7rlimo da naiedule
stoii dasu oni, kad su upitani l$ äAe'ku^l
nam je AÄmed ibn Jünus,pozivajudise na Ebu Bekraibn hiiäia, buduvra6eneu nala tiiela kakobismoi po drugi Put bili ubiieni u
on na Ebu Saadael,Baqqala, dali
a on na lkrimea, koji je prenosiosti- Tvoje imel" Na postavljeno Pitanie, Prema tom€' odgovor su
,Na da
iedeCuIbn ,Abbäsoruizjarl: Sudnjem danu öe iednako traiati tivi, IazuJnni i govoredisubjekti koji su izrazili svoju sPremnost
rporenjemedu liudima. svedok se ne poönusporiri i rijeto
i duia. seoonovovrarena Ovai svijeti udu u tijelakoia su naPustili Posri-
Takote dula reöi,- Gospodaru,ja sambila duh odTebekoieea
si Ti jcdi su,oöigledno,dule koje seslobodnoluedupo Diennetu' dok
je tijela rastrgalatruhlei
e lz@ hul'tiin" Ioji ohaau oneiiji supogt.dipuni nrijepnj.,nalui
seu s. 2jcru Daettcset *ttgo: Orc !;a je pouzdano prenesenood Selmana
,uF EI-Qd.1koii r Kor"uobm pntcvodu - da
,Ovo B.r::.t. n.r,.rEcsjed:,ü(iL Blanik: el-Färisijai drugih ashaba- Allah njima bio zadovoljaü! naime
,utr.'. nc!i€rnicil.sovonri: j. rcäl dtrnt,

92 9l
 KN]ICAODUsI

duie vjernika u Berzahuidu kud ho6e,a da seduie nevjernika nalaze
u tjeskobnom mjestu (sididtin), Jro renije navedeno.
ie
Deaedcsetrre;?:yjercvjesnikovo,s.a.w.s.,videoje ljudskih duja q
Noai njegoveno6oog uznesenjana nebo (isrd) sadesne,odnosno
sa
lijeve Ademove stnne , vidio ih je, dalle, kalo zauzimaju odreden
Prostor.
Deuedesaöetwto: Poslanikovovidenje vjerovjesniikih du3a na
nebesima,njihovo nazivanjeselamanjemu i izraiavanje mu dobro,
doölice - kalo je veCsaopCioo rome - dok su im rada (isrodopce)
tijela bila u zemlji.
Deredzsapeto: Njegovo videnjedjeöijih du3aoko lbrahima, a.s.,
"prijarelia
Boiieg".
Deaedeieticrto: Vjercvjesnikovo videnje onih koji trpe kaznu u
Ben-ahu,koji sekaiojavaju razliöitim vidovima kazne,öto je oazna_
öeno u hadisu koji se prenosi posrcds&om Semure i kojeg Buhari
biljeii u wom "Sahihu". Tijela dotiönih su propala i i3öeznula,pa
str ono Stoje on vidio da se radi sa njima, bile uswari njihove duie,
njihove duhovne komponente (nesem).
Deudtsa sedno:lzjavauzviöenogao onima koii su poginuli na
Njegovom Putu da su ävi i opskrblieni kod svop Gospodara,da se
veselei raduju se svojoj bra6i. To se, nesumnjivo, odnosi na duje,
buduöi da su tijela u zemlji i da öekaju Dan proiivljenja, kad Ceim
njihove dule biti ponovo vraiene.
Deuedeset osno:'to jehadis Ibn .Abbäsa- Bog njime bio zadovo-
ljan! - koji je prethodio, no koji öemomi ponovo navesrik tco bi, na
temel.juargumenatakoje on sadrii, navidjelo iza a neur€meljenosr
stejaliita koja u pogledu duie zauzimajubezvjercii irontori u vjeri.
hadisanaveli smo pri njegovom prerhodnom navo-
nj€gov tekst, koji glasi:
l, pa 6"mo ovdje ,t""esti samo
"Jedanpur sa.ws, "lf,t.^t
je BoriiiPoslanik, .Y".4:^ *
a snnin n*ana kad mcbhi iEmte ruhe
t 111y'i*'nericmike
je rekao:'Tako mi
, ,;rna tjind..f (El-Enäm, 93), a onda
p u äjoj je ruci Muhammedovadr.r5a,nijedna dula ne napusti
'*ii"t,
" da prethodtto ,t ugledasvojernjesto - u Diennetu ili
IGd bude rai trenutak umirudem seukaäudra niza meleka,sve
njih
iltoka do äFda, a lica im kao da su Sunce,i on sezagledau
kog drugog ne vidi iako se ma öini da on gleda'r ras Sva.kiod
meleh uza seima öefinei balzam' pa alo je umirudi di€nnedija
duio u zado-
sa obraduiuDtennerom:rel.numu: Izidi dohm
wo Boiije i Dirnnet Njegov!Bog ie (ebiPripremioPocastkoia
boljaod wegDunjaluka!'
i, T"ko -,l n.p..rono saopdarajuradosti i oku'uju ga i prema
d,etetu'
njemu se ophode blaie i ni€inie od majke Prema svome
'Zatim mu strnu izvlaöiti dulu ispod wakoga nokcai wakog zgloba i
ooi jedno za drugim poönu umirati l, premda ga vi vidiE u muci'
- joj je
niemu to ne bude teslo, we dok du3ane do<ledo grla odade
gorenapustiti tij€lo no ötoje bebi iziei iz matemic€l Potom semeleki
siate- koji Cej€ od njih uzeti?!- no, uzme je Melek smrti!
"Melzhsnrti, koji tamje za
Boäiji Poslanikje tadapro üio: Rcci:
n odredm,d*ic tu um uzeti, ttPostijehte te GoEodaflt fuomenatiti?
(El-Sedida, I I )
Uzme je u bijele definei privije je üta se' i briioiji je Premanjoj
no 5toje äenapremasvomnovorodenöetuNa to seod nje oslobodi
joj
miris ljepsi od miska i oni stanu udisad njezin miris i radovati

94

'Dobro
nam doila, dobradu5oi mirisulij€pi!',govore..cospo-
daru na!, blagoslovSvojspustina nju, i na üelo iz kojegaje iziilal,
Potomses njom poönuuspinjati.
Allah uzviieni u zraku ima sworenja öiji broj zna samo On, p1
njih od du3ezapahnemiris ljepii od miskai oni je stanu blagosiljatii
veselitijoj sei i owore im sevfata nebesL:a i svaki melek pored kojeg
produ,na wakom nebu,blagosilja je, svedok s njom ne srignupred
\4adara Silnog. On reknc 'Dobro doila, dobra duio! Dobrodollica
nekaje i tijelu iz kojeg si iziSla!'
Tako, kad cospodar uzviieni necemupozeli dobrodoSlicu,tome
svepoäi dobrodoilicu i od njega ode waka tjeskobnost. Zatim za
tu dobru dulu bude rejceno:
'Uvedißeje
u Dänner i pokaiitejoj njezinornjesrotamotl neka
vidisvepoäsrii ljepore kojesuioipripr€nJiene. a porcmjeponovo
odvedite na Zemlju, jerJa samodredio: od nje sam ih sworio i u nju
6u ih opet vrätiri, a zatim öu ih po drugi pur iz rje izvestil'
I, talo mi Onogau öijojje ruci Muhammedovadu3a,duöitada
bude teäeizidi odatleno ito jojje bilo telko napustititijelo!
'Zaito
me opet vodite tijelu u kojem samveöjednom bilaf!',
upita ona i oni joj rcknu: 'Ti*o nam je naredeno!Mora ti tako biri!'
I s njom se ponovo spuste - za r,tijeme dok se umrli kupa (gusl) i
oprema - i m€rnu je izmedu tijela i njegovih defina!"
Pogledajkoliko samou ovom hadisr.rima elemenaakoji svjedoöe
neutemelienosr stajaliiraonih koj' o duii iznoseneisrine.
Devedesadzo*o: r4ava'A$dulläha ibn Omera - Bog njime bio
zadovoljan! - koju navodi Abd er-tuzzäq posredstvom Ma'mera,
Zejda ibn Eslemai Abd er-Rahmanaibn el-Bejlemäoija; ru sroii:
"Kad
vjernik urnre, njemu se poialju dra meleka s dva miomirisa
96
KNJIGAO DUSI
i s jednim platnom u koje seuzmenjegovadrla - ona
popuc najugodnijegmirisa, k kvog niko svoiim nosom nije
risao.Trlro budedovedendo /\.4ilo\rivoga- uzviienr ie veliiinr
! - i ü najprij€melekiuöinesedidu,a Potomi on. Zatim se
Mikail- mir nekaje na nj!- i njemubude reöeno:'Vodiovu
i smjesrije s ostalimdu5amavjernikadok te Ja na Sudnjern
ne upitamza nju!"
r Brojne su, iasnei nedvosmislene predajeod ljudi iz Prvemu-
generacije(es-sahäbe)u kojima segovori o tome da duöa
öini sedidu pred PrijestoljernBoiijim ('Arö) pri smni
koia je samo stanje sna, kao i pri smrtnoj smrti Kad j€ Posrijedi
'Al-
nieziodolazakkod Allaha,najboljeie da Ga pozdravirijeöima:
lahummeEnrc-s-selämu we minke-s-seläm'tebarekteja ZeJ-dieläli
wel-ikräml"
'Ja
Meni je El-Q.adi Nlruddin ibn es-Säigispritao slijedede
sam s majkine strane irnao jednu tetku koja je bila veomapoboäna,
jedna od dobrih robinja Boüjih, i kad samje dolao Posj€titi u njezi-
noismrtnoj bolesti,ona me je upitala:'Kadduia dode kod Allahai
zaustavisepredNjim, kako öeGa pozdravici, lta trebareii?l'Jasam
tim njezinim pitanjem bio zateöen,pa kad sam razmislio, rekaosam
joi: Pozdravitre Gä rte.ima: AllahummeEnrex-selamu we minle+-
seläm,tebärekteja Zel-dieläli weJ-ikräm!' Kad je tetka umrla' iziila
'Neka te AJlahnagradidobrim, bila samse
mi je na sani reklämi:
zbunila, nisam znalasta da reknem, Pasam sesjetila onoga ita si mi
ti r€kao,i to samreklal"
9?
 KNJIOAODUSI

-
Sroa: Ono o öemu znanje imaju we sljedbe na zemlji, naime dratno kleveno Alijn ibn ebu Taliba Bog njime bio zadovo-
o susretanjus duiama umrlih, obncanju dm duiama i saznahnju . i dok samiednenoöi spavao,u snumijedoiao nekoi upitao
od njih neöegaJto im je bilo skriveno, u 3ra su se lasnije osobno eri li ti onai koji me kleveae?!"t€ me udario Po jednoj strani
uvjeniäli. To je tako broino da je izli3no navoditi primjere. samseprobudio,moje lice biiaöecrno, kako ga vidiö|"
'Ujej-
Joi zaöudnii je sto prvi argumenc Da ses dujom sparaä dogodi Mes'ada,posredswomHi!äma ibn Hassäna,zatim Väsila,
neito u snu i da on, kada se probudi, tragove tog lto se dogodtlo 'Ubeidea, biljeti slijedecu
oslobodenogroba, e Musäa ibn
"Bila
ugledaoöite na svomedjelu, iro j€ posljedicautjecajajedne duie na Safijjebint Sejbe sam kod Aile ' Bog bio zadovoljan
drugu, kako to navodi El-Qajrewäni u svom "Ruiiönjaku' (Kiräb 1", kate ona,
"kad joj je
doila jedna iena podvez:ne ruke, pa
el-bustän), pozirejuii se na neke prethodnike. Tako on kaie: 'Doila
iene pr€ma njoj stalepokazilati znaritelju. sam ti samo
'Ja 'Moj je'
sam imao jednog komiiju koji je javno vrijedao Ebu Bekn or€ svoj€ruke', k"ala ie dotiöna otac naime, bio öo-
i Omera - Bog bio zdovoljan njina dvojicoml - i jednog dana ih te Iiroke rukei iasamsaniala nekeizvorena kojima biiahuliudi sa
vrijedao napasnotako da smo senasdvojica zbog togasukobili. Kuii iz lojih napajahuwe ko im dode. Utom sam ugledalai woga
'Pogledai!',rekaoje on i ja
samotiSaoüän, obuz€rrime 3to sedogodilo, pa samlegaone htiiuöi pa samga upitalagdje mi je majla.
ni veöerati.Utom mi je na san izilao Boiiji Poslanik- neka su na nj pogledalakad ' moja majka, na njoj samojedno paröetkanine!
'osim
mir i blagosloviBoiiji! - i ia $m mu rekao:'Boüji Poslaniöe,raj i tai nije d:vala sadaku, rekao je otac, tu *aninu i loj od
psujewoje ashabe!'Koje moje ashabe?.upiraoje on i ja sam mu koju bijahu jednom zaklali. Eto, aj loj se sadatopi i ona se
'Ebu
rekao: Bekn i Omeral' 'Uzmi or,u noiinu i zal<olji9 njimet', vlaä, i svegovori: O, kako sam äedna!'Jasam tada uzelajednu
kazaoie on i ja sam uzeo noi, onoga poralio na zemlju i zaklao gal i dala joj da pije; na to me je neko iznad moje glavezovnuo:
Urom samugledaosvoju ruku: uprskalaje njegora krv, reja onaj noi Allah onomeko ju je napojioosuSiruku!' Od tadami je ruka
bacih i rukom posegnuhza zemljom, da je obrilem. Tako sam se i postalaorakva kakur je vidiSl"
ptobudio kad - iz pravcakude rnoga komJije dopiraie nekavrera, pa E Häris ibn Bed el-Muhäsibi,zatim Asbeg,Halefibn el-Qäsimi
kad samupitao o öemuseradi, rekli su mi: 'Taj i taj iznenadaumrijel' I öiava jednaskupinaljudi, navodeslijedeiu izjarmSe'idaibn Mesleme:
IGd je *anulo jutro, otiöao sam tamo i pogledaoga: na njegovom I "Jednaiena je bila kod AiSe;rekla je: 'JasamBoiijem Poslaniku- mir
vracu bijaöejedna tanka nit, bai kao da je bio preldan!" i blagoslovBoäiji nekasu na njl - prisegnulana to da Allahu nedu
Ibn €bu Dunja u svojoj Knjizi o snovima (Kitäb el-menämär) nüta pridrüivati, da n€iu krasri,blud äiniti, ubijati svojudjecu,da
izjavujednogkurcjiiskogiejhar"U Srmu samvidio
biljeZislijede'3u neiu muiu tudu djecupodmeaatii da ne6uni u öemu$toje dobro
jednoga öovjekaöija polovica lica biyaiecrna i on ju je we pokrivao. neposlulnostiskazivati,5opa sam osralavjerna svom€GosPoderu,
Kad sam ga upirao o tome, rekaomi je: 'ObavezaosamseAllahu da
me niko neceupitati o ovome,a da Cumu ostatiduisn odgovora.Ero, ! \a 12.ajetstr ElMunrebm.

98 99
 KNJICAO DUSI

a i On je prema meni Svoje obecanjeispunior srogame Atlah neöe bi Näfi' el-Qäri' govorio, iz njegovih usta osjecäosemiris
kazniti!'Medutim, njoj je na sanizi;aojedanmeleki rekaojoj: 'Na- "Zar seba5uviiek namiriSelkad god sjednelda govori3?!'
"Ne,
protiv, ri iei serazgolititi, i otkrit 6e5uluasesvoye,i dobro koje imas suqa,nastaje on rek-ao: jä neuzimamnikakavmirisi
poreci &i, i komSiju cr! uvrijediti, i muiu svomeneposluönaie3 bid!' sklon,medutim,nasanmi jejedenpuß
mu-nisarn Vje-
iziöao
Potom je stavio pet svojih prstiju na njezino lice i rekao: 'Pet za pet, - mir i blagosloviBoüji nekasu na nj!- i neStomi Prouöio
i da si prisegnulana viSestveri,i mi bismod dalivüe (prstiju)!'Kad - eto, od tada mi je ovaj miris u ustima!
se pmbudila, na licu su joj sevidjeli üagovi per prsriju!" i' Maäda u woioj krjizi o snovima biljeii dijedetu izjam
Rebiä
'Abd "IGd menesu doöladvoji€aliudi'
er,P.ahmän ibn €l-Qäsim, Malikov uöenik, kaä: "öuo I €r-Reqqä$ja: Pa su sjdi uz mene
sam Malika kad je rekao: 'Ja'qüb ibn Abdullah ibn el-E5edäbio /i ogovaratijednog öovjeka,i sam
ja ih prekinuo u rcme Jedanod
'S'njao samkao
j€ jedanod najboljihljudi ovogaUmmeta- on je zaspaou danu u dvojic€mi je kasnijedoöaoi isPriäo mi slüededq
kojem 6epoginuti kao 3ehid,pa ie svojim priateljima rekao: "Neöto ri neki crnac donele tanjir na kojem bijaüesvinjskapleika tako
sam sanjao,i ba3tu vam ro i ispriöati! Sanjaosam kao da sam uSao kaLqr nikadapriie nisamvidio. - ledi!- reLaomi ie Kaho
ja
u Diennet, pa mi je dato da se napijem rnlijeka!" Zatim ga je jedan iedemsviniskomeso?!- upiso sam,no on mi je priprijetio i
zamolio da povrati i on je sao povra&ti - svesamo mlijeko! Ubno n ieo.Kad samustao,moja su usrabila druköijai iz njih je puna
potom poginuo je kao tehid." mjesecadopirao neugodanzadah!"
Ebu el-Qlsim kaie "On senalaziou jednoj vojnoj ekspedicijina { El-Ala ibn ZÜadje imao posebnovrijeme kad senodu dizao na
"Osje6amklonulosq
moru, na mjestu gdje uopdenii€ bilo rnlijeka i ja samsluiao i druge, he$az, i jedn€ nodi rekaoje wojim ukucanima:
mimo Malika, da g sporninju.Jedanga spominjekao Mailfar'; pa Lada bude ta dob, probudite me!" Ali, oni I nisu probudili'
prema njegovom kazivrnju on je rekao: 'Sanjao sam kao da sam 'heko mi doiao u sani rekaomi: 'Düi se,
frnedutim'. kaie on, ie
uiao u Diennet i da mi je u njemu dato da pijem mlijeko!', naöra .hläibn Zijäde,i spominji Allaha, padei On tebesPominjati!'Zatim
mu je neko od prisutnih releo: 'Preklinjem te, hajde povrati!' i on 1je uzeo za vlati moje kose sa prednje strane glave i te vlati su
mi se
je povratio stvrdnuto rnlijeko, tj. zgruiano, premda na ladi nije bilo . uspravile!"Te su mu vlati tako stajaleusPnvno svedo smrti mu Jahja
"U
ni mlijeka ni ovcel" ibn Bistäm ka;e: danu njegovesmrri mi smo ga gasulili a te su
Ibn Qutejbekate:"Rekaoje 'twrdnuto, tj. zgrutanomlijeko'. mu vlati i rada,doista, staj:le uspravnol"
Täko smji i u predaji o Omeru, naime da mu je lijeönik dao da pije Ibn ebu Dunja, posreds$omEbu Hätima er-Räzija'biljeii
"Sjedili smo u Mekki,
mlijeka, pa mu je ne mjesu na kojem je bio uboden poöeloistjecati slij€decu izjavu Mulammeda ibn Alija: Po'
bijelo, zgruöanomlijeko!" red lG'be, kad j€ ustao jedan öovjelc polovica lica mu bijäle crna,
'O 'Uzmite
a polovicabijela! ljudi!', staoj€ govoriti Poukuiz mota
Tj. po in nn Ma .if, a n. lä qüb. Llo suEr rpominjrli d'ugi. sluöaja!Jasamklevetaoi pso\ao dvojicu Sejhova,i kad samjedne noöi

100 101

bio u sranjusnadoiao mi je jedan,digo ruku i udariome po licu.
- Neprijatelu Boiijil - r€kao mi je - PokvarenjaöelZar nisi
psovxs
Ebu Bekra i Omera , Allah bio zadovoljan njima dvojicornli , Kad
samseprobudio,moje lice biiaieevoovakvot"
Muhammed ibn hbdulläh el-Mehlebi kaie ..Sanjaosam tao
da se nalazimu iitnici rog i tog roda,kad - Vjerovjesnik,s.a.w.s.,
sjedina bmjicama,pred njim srojeEbu Bekr i Omer i Omer mu
reö€: 'Botiji Poslani&, ovaj psuje mene i Ebu Bekn!, .Dovedi qa.
Ebu Haßel'r. kauaomu je Poslanikiurom je doveden
Fdan aovj;k,
kad to bija5eEl-'Ummani, koji je bio poznar po tome Jto je psovao
njih dvojicu. 'Porali ga!', rekao mu je Vjerovjesnik, i on gaje povalio
'Zakolji
oa de. ga!', rekaoje porom, i Omer ga je preklao,i mene
ni$radrugo nie probudilo iz snado njegovkrik. 'Sto mu ovo ne bih
ispriöao!', pomislio sam. 'Moäa ga to navededa sepokaje!' Medu,
tim, kad samseprimakao njegovoj kudi, zaöuosamsilan plaö. ,Stase
dogodilo?!',upitao sam;kazalisu mi: 'El-'Ummänije nocasallan
na svomekevetul' Ked sarnmu sepribliiio, vidio sam: na njegovu
vratu crven trag, popur sasuienekrvil"
El-Qajrew,änikaie, "J€dannai öejh,cijenjeni gospodin, ispriöao
mi j€ slüedede'Ebu el-Hasanel-Marlebi, imam poslanikovedämiie.
ispricaomi ie ovaislu€aj:U Medini s,m vidio nesrorudesno:jedrn
je öovjek psovaoEbu Bekra i Omera - Allah bio zadovolian niima
dvojicom! - i dok smo jedanput stajali nakon sabah-narnaza,on je
priiao, a oba njegovaoka mu bijahu iskoöila,visila mu na obtazima.
Mi smo ga upitali 5tamu seto dogodilo,i on nam je kazeo:,.Sino6
samsanjaoBoiijega Poslanika- mir i blagosloviBoiiji neka su na nj!
5r Ebu H.ß - dosl. Oac Hrßin, nrdiml i.Eloorog vjcdj.snikovog
dtugog oulinfuskoß hdif. Oncß.
102
KNJICAO DUSI
Alija Ona dvojica rekoöe:
im Ebu Bek i Omer' a pred njim 'Ko je od tebe
i psuje!'
Poslanii€, ovo je onaj koji nasvrijeda
i ja sam
& to öini3,Ebr.rQajse?',uPitaoje Poslsnikmen€,
'Aliial'i pokazaona niega Na to seAlijaoloenuopremameni'
;aku. ispruiiviisamo kaiiprst i sredniak,itako ra dva prsra
'Ako laz€ß',rekaoje' 'neka ti Ällah izbije oba oka!'
meni u;öi.
je ona woja dva prstagumuo u moje oöi ijä samsetrgnuo
kad - ja u ovakvom stanlu!" Tako je plaöuii kazivaoljudima
i
izraialao svojekajanje!"
'ledan nas!ejh, cijenjenigosPodin,ispriöäo
El-Qajrewanikaä:
je i oro: Jedanpravnikmi je laziraokalo je kod njih doiaojedan
& koii ie veomamnogo posrigaoi danePostanizaoiedan za dru-
, no iftar j€ odgadao.Potom je sanjaokao da mu dodoie
d\ojica
Iiudi i uzelesazami3iceiodjetu iodvedose gado iedre niarene
'ZU.g ccga?|upiraosam,kaieon injih dvo-
*a,g, Ur* " r'r. ,
,",-rml."ldl'Z.to5topostuPaisuprohoSunnetuBoiijegaPoslanika
- nekasu na nj mir i blagosloviBoiiil - ier ie on oaredioda sepoiuri
sa ifwom, a ti g odgada.S!' Njegovolice je tako, uslijedratrenogiara'
pocrnilo i on semedu ljudima kreao prekdvenoglica!"
Ono öto je ioi z:öudniie od ovogajest da tovjek koji je silno
äedan,ili gladan, ili trpi veliku bol, usnije da mu neko dadne da
pije, da mu dadne da jede ili mu pftrii neki lijek i da rcga, kada se
probudi, doista viöene bude pri njemu Ljudi su u vezi s tim iskusili
mnoge farcinantne swari
'Amre' navodi Aiiin slunaj'
Malik, posredswomEbu Ridäla i
naimedaje nju jednanjezinasluiavkabila omadijala,pa kad je kod
nje doiaojedanöovjekiz Sindarsi vidio da je bolesna,rekaojoj ie da
sivftncnika,
5r sind obld u ddßij.m PakisEnü
l0l
 KNJICAO DUSI

je omadiana."Ko meF omadijao?!", upiHlaje AiSai on jojje rekao. .e mnom i jedanod njih reöeonomedrugom da prouöi
jedan
'ledna 'Neöeli makarjedna
djevojkau öijojsobi je malo diere kojejuje upiikilo!" Nato u kojem ima tri storinei Sezdeset milosd
je ona pozvalasvojusluäavku,i ona joj je rella: .Dolazim odrnah, apasri i ovogasiromahal.dodade Kad sarnse nalon toga
samoda speremmokratu s odjeie!" "Reci mi',, upitataju je AiIa, udio. osjetiosamveliko rasrcreteniel"
"jesi 'Jedna dobra, tesda äna zadobilaje velike
li mi ti spravilasihr (magiu)?"i onajojje retla da jeste.Kadjg Ibn ebu Dunja kaie
je upitala za;to ie otouöi ni1a,kazala "Zetieta samSropri€ dobici 't'a
ie: aönebolove, pa je u snu öula nekoga kako joj govoti: ilähe
slobodu!"AiJaje potom od woga bratazatraiilada jepmda nekom je i i
illalläh.Prokljuöalavoda i rutin sok!'Tako ona to PoöelaPiti
beduinukoji joj nete biti dobar gospodar,i on ju je rako prodao.
Atlahju je lijio bola koji je osjecala!"
Aiöi je iza toganeko u snu rekao:"Okupaj sevodom iz tri bunan, "Taänajejo5 rekla:'I sanjalasamkao da govo-
On daljekaie:
od kojih sejedan uljeva u drugi!" Tblo joj je donesenovode s täkva
rim: Sena55, med i sokod crnih leblebijalijek su zabol u kukovima!
üi bunefai ona sedme okupalai ozdnvila!" -
IGd samseprobudiladoila mi jejedna iena iali sena bol u kukul
Semmak ibn Harb je bio ostao bez oöinjega vida pa je usnio Kazalasamjoj onakokaLosamsanjalai to joj je bilo od korisri!"
poslanika lbrahima kalo mu rukom prede preko oötu i reöemu: "Ono 3to me je nävelona
"Otidi Gatenuskaie Puitanjekrvi iz venai
do Eu&arai üiput zagnjuri glavu u nj!" On je tako posrupio je puta n'loieno u snu' dok
äilakucavica(dawarib)iesrsrcmi m dva
i - progledao! je
samioi bio dieiak.Znam öovjekakojegje Bog liöioboli koju osje'
Bio je oslijepioi Isrnä'ilibn Hiläl el-Hadremi,pa mu je neko caou svomboku puleniem krvi' 5rcmu je bio neputa! iz sna!"
iziiao na san i rekao mu: "Reci: 0a Qaribu, ja Mud;ibu, ja Semiu_ "Lijeciosamjednogakojije imaosrcmacnu
Ibn el-Harräzkaie
d-duii, ja Latitu bi men jeiau rudde alejjebesari)O Ti koji si blizu, o gaporom
bolesri on mi sejednovrijemebio izgubioiz vida Kad sam 'Na
Ti koji seodaziva3molbama, koji öujei dovu, Ti koji samilost svoju san mi ie
opet susreoupitao sam ga kako je i on mi j€ rekao:
iskazuje3öemuTi hode! - povrati mi moj oöinji vid!" na $rap - stoji
aiiao neki öovieku derviSkoiodieCi'naslonjen Preda
EI-Irjs ibn Sa'adkaä:'Ja samga vidio: bioje oslijepio,a onda mnom i pita me jesam ja
li onaj kojep rnuöi stomak Kad sam mu
mu sePonovovrariovid!' "Uzmi Kad sam
rekaoda iesam,kazaomi je kibaai däelendiebina!"
'Ubejdulläh
ibn ebu Dä'fer kaä: "Ja sam imao velike bolove -
se erobudio,raspiräosrm seo rom dvome na ie ro? i reteno
- mi
koji me bijahupotpuno iscrpili,te samstaoutiti Ajerul-Kußijju.s slarlo od ruir s medom'
i.,it<iU; j. inaiitt ; "tol. " dzelendlebinie 'To ti je bio
TäIo sam u mme zaspaoi u snu sam ugledaodvojicu ljudi: stoje j" ,a- ond" to poi"o korisriti i tako sam ozdravio!'
Galenusl',rekaosammu ja!
! Tj,215. rjersu( !l-B.qr, koj. nuslihaniinoü *ij.b uir u dliöirim prilik m:,
[oj. apodinj. ijeiima: Alt,lu h ilire nb Hu. !t Hajju_l-Qajjüm.Lar,h_üiu si,"tu,
-s.na - tdij ßß biljle lbor cisi,änSrdfol')

104 105

Sliöni slu&jwi su rako broini da ih nij€ ni moguaesvenavesti.
Nek ka;u: "Medicina i potjeöe iz snovidenja." Bez sumnje, mnog
medicinskanaöelawoje korijene vuku iz snovidenja,neka D pralae,
neka iz analogijea neka iz nadaluruöa,pa onaj ko seSireäi obavij€-
stiti o tome neka seobrati na Qajrewänijerz djela: "povijest ljekari'i
"Ruiiönjal',
te druge knjige.
Stodrugo:To $injeöiUz:'lienog : Onina hoji d,ka Naie b*du
poncali i pftna njina 'e bdu ohoh olnoili - lapUe nebähcnete,e
onorin! ( -A're;f,40) One sugerirajuda öesevrata nebesla oworiti
vjernicima.To owaranjejest owaranjenjihovim dujama prilikom
smrti, ka-koje to reöenou ranije navedenimopSirnim hadisima u ko_
jima je jasno naznaöenoda se nebesazaredom owaraju vjernikovoj
duii svedok ne budedovedenapred Gospodanuzviienoga.
Nwjemikovoj duli se pak vrata nebesene otvaraju, kao jro se
ni njepvome
tierunede._..,:,l:" r-**
' mojetijelo,utloje tiielo..!
Sn *ic:To stYjerovjesnikove rijeöi: "Bilale, nikada nisam ulao
u Däennet, a da tamo ispred sebenisam öuo woj jum - öime si to
posrigo?!" "Nikada nham izgubio abdest,ni noöu ni danju, a da se
nisamponovo abdesdoi klanjao dra rekatat",kazaojeBilal. "Znaif ,
rekaoje Vjerovjesnik, "s ra dra rekatasi ro posrigaot,,
Jasnoje da j€ 3um koji je Vjerovjesniktamo iuo dotazilood
Bilaloveduie; tijelo njegovo,naime,jol se nije bito prernjestilou
Diennetl
106
KN]ICA O DUSI
frtr,rt r To su svi oni hadisi i predajeo posjetamakaburovimr'
o tome da
anjr.rselamai obradanjaonima u njime, prioPöenja
na selame
svjesnisvojih Posjetilaca,o njihovom uzvracanju
se namvu, o öemu je raniie bilo govora
'
$o ?etu:en )eni,ad^ seduie mnogil umrlih Poialewojim
lnicima na neito $toim priöinjavanePrijatnost'nakonöegaoni
su se poialili doistaoduiju to na ötasu seoni ialili i to ot-
od njih
Sr isrra: Ukoliko bi dula bila samonaziv za neku akcidentaliju
ili bi se pod tim podrazumijevala neka apstraktna esencija,
kakvostanieu rom
ne bi bila nl nekotijelo niri bi posiedovala
u bi izrazi:izi$aosam,oti3aosam'usao sam,doiao sam,sjeo
poLrenuosamse,u!äosam,vratio samsei sl , bili neosnovani'
ai da seta svoFwäne mogu prispodobiti bilo kojoj akcidentaliji
hi apstrektnoj esenciji. Svaki razumanswot zna da je takä njegova
lzjara, kao i izjara nekogadrugoga' istinira pa dovoditi to u Pitanje
Lraii dovoditi u pitanje najoöigl€dnije öinienice Bila bi öista so6-
stika lazati da je tu posrijedi samo korii6enje po inerciji narodnih
izrazai nazivakoji mogu imati swarno znaöenje,ali mogu biti i öisre
metafore,pa bi, prematome, gornji izräzimogli znäöitii: izasloje
Mi smo, naime, svoje argumentecrpili iz powrde autentiönih
smislova rih izrazaod strane razuma i nepaworeneljudske naravi'
Talcosraöiji um i svaöijeosjeöanjeposvjedoöujeda je on raj koji je
uaro.koii je i?iiao i Premj€nio\€ s iednogamiestana drugo' a ne
samonjegovo tijelo. To powjedoöenjeswarnih smislora tih izrazate
njihovo prispodobljavanje duli' a cekpotom i tijelu, i jestjedno od
naiistinitijihPowjedo€enja osjecajai uma,pa oslonaci jesrna tome'
a ne samo na formalnom izrazu
107

Stosedno:Tielo je prtjevoznosredstvo,zona raspolaganjaduie,
pa je ulaänje, izlaienje i premje{tanje rijela poput ulai€nja njegovoe
prijevoznog sredsna, konja ili deve, pa tako, kada du3a ne bi bi[
prijernöira za ulazal, izlazak,premjeitanje, kreranie i mirovenje,
ro
bi bilo kao kada bi öovjekovoprijevozno sredswou3lo u kudu i iziölo
iz nj€.ali ne i \arnon, no je. srmo sepo sebi'arumije.neosnot?no.
S\€lome je znanoda je njegovaosobnosr,njegovaduja ta koja je ujla,
iziSla,premjestilases jednogamjestana drugo,daje ona upravljala
tijelom, uöinivii ga svojimsljedbenikomu tom ulaskui izlasku.Ti
postupci u osnovi jesu njezini, tijelu pripadaju samo posljediöno.
Oni naoöigledpripadaju tijetu, no razum i wijest kazuju da i?a tosa
s'oji duia.
Sa osno: Da je duia doista ono lto wrde oni koji je smarraju
samoakcidentalijom, iovjek bi u samojednomtrenutkupromijenio
hiljadu ili viSeduta. eovjeka, naime, tovjekom öini njegova duöai
njegovaosobnost,ne njegovo tielo, pa bi u tom slutaju iedan te isri
öovjek bio duköiji od onog öovjekakoji je bio trenutat ranije, kao i
od onoga koji bi bio trenutal kasnije, ito nije ni3radrugo do jedan
vid bezumnosti. Ukoliko bi pak duSabila neka apstrakcijakoja bi
s riielom imala vezusamou smisluupravtjinia.a ne i njegovanr_
st.njl\'änje i zaiaäenj^! nj, u tom sluäju bi postojala mogudnost
da dode do prekida takve njezine vezes dm tij€lom i uspostavljanja
vezes nekim drugim tijelom, onako kako postoji moguönostda onaj
koji upravlja kuCom ili gtadom prekine s tim svojim upravljanjern i
prijede na upravljanje druge kur3eili grada.
Prema ovako postavljenom rasporedumi bismo morali biti u
sumnji da li je ova duöa koja pripada Zejdu doista ona prvobitna
du3aili je neka druga, i da li je Zejd bai taj konkretni öovjekili je on
neko drugi! Razumnom öovjeku nejto takvo nije prihvatljivo, i kada
I08
KNJIGAO DUSI
bila samoakcidentalija, odnosnoneki apstraktanelemenat'
bi sepojavila naved€nasumnja'
v&o dtr.to: S\ako k^regoriöno wrdi da mu je imanentno znan1e'
bips i druge duho*:
ao, ljubav, mränja, zadovoljswo,
99"-
od ak<iden'
., on "n" d" ono sto ". time odlikujeniie ni ie'lna
niegovoga riiela.a niri nekaaPsrraltnaesen(iiaodvoieneod
konsratiradda
".g-,ii.I". rdaij.* oa "iega:on le bezrezervno
kao sto ee isto
ro orilada ".öe-u 5to ;" unuff njegovogtijela,
, bo**no konsratirarida, kada neStoöuie, vidi' pomiriie'
kada sepokrene ili umiri, da sesveto dogadazahvaljuju€i
duie ono na
unutarnjem,lto mu je pridodato;da je esencÜa
r ie sveto msnovano,i dä seniSraod toga nije dogodilo nekom
om. niti nekom akcidentaliiom' veö neöim sto zauzima
jednog
l'tooto.,r'ot"r Ouoga 'uiieta (mutehaijiz), 3to sepremjeia s
'a druto mj€sto,ito se kreöei umiruie' izlazii ulazi To nije niita
drugoJo ovo 6iitko riielo i jednodruSotiielo rasProstrto u niemu'
spletenosaniim. koiegdanemafi?ickotiielo bibilo u sratusuneäive
rnateriie.
Stod.'eto: Kal^bi dni^ bila neka apstralcija, vezanaza tijelo
samo kao njegov upravirelj' poput ladara s ladom ili gonita deve s
niegovom devom, u tom ducaju bi nFj bila oworena mogudnost
da iapusti rcguliran;e toga tij€la, te de se Poweti uPnvljanju nekog
drugo! tijela, onako kako to moie uiiniti i ladar' odnosno goniö
aeri. io Li, adp, poa.-umijevalo dopustirost premjeitanja dusa
iz j€dnih u drugatijela.
Isto tako, ne moä sekaz:ti da sedula sjedinila sasvojim tijelom
i da joj to orcmogucava premiekaj, odnosno da ona ima Prirodnu
tudnju, osobnu teinju da upravlja tim tijelom' Pa d3 se stoga ne
moäe odvradti od njega ka nekom drugom tiielu' ier mi mdimo
r09

da sjedinjenjeneöegaito nema vlasriruformu s neöim Jro ima
ie
jesrapsurdno,i ako bi seona,kao talaa, s njim sjedinilas njegovim
kraiem bi svoj kraj dotiv.iela i ona; ukoliko bi pat njih dvoje osBli
i niie ni unutar ni izvan ovoga svijeta' morala biti odbaöena
nakon tog njihova sjedinjenja, tadabi to bila dra, ne jedaDsubjekt,
a
ako bi oboje iüä:znuli i dogodilo seneito tre6e,to ne bi imalo nika_
k/e vEzesasjedinjenjem. Isto rako, uloliko bi jedno ostalo, a drueo
iiceznulo,i tadasene bi rnodo Bovoritio sjedinienju.
Stosepak tiöetogada duie posjedujeprirodnu iudnju ?atij€lom,
-
pa duia ga voli smga3roposredswomnjegapostiie slasti, te alo su
tijela u pogledu postizaniu tih uäitakajednaka,onda ie niezin odnos
premanjima isrovjeran.Proizl^zi da rla{esteialiite,po kojem odredena
du3a ima iudnju za odredenim tijelom, nije utemeljeno.To bi bilo
poput iedna öovjekakoji bi nalao jednake öa3e on svalom od tih
öaia moäezadovoljiri svoju potrebu, pa s@gane bi bilo razumno da
on osjetiiudnju za jednom od njih, mimo ostalih.
Stojelanaesto:Kad^51 iovjekovaduüabila samonekaapstraktna
esencija,koja nije ni unurar ni izvan Ovogasvijeta, ni vez na za ovai
sviierni odvoien,od njeg,. ni rl"t'rii,? od niegani dodirnasanjim.
öovjekbi nuäno morao znati daie on egzistenrsahkvim karakreristi,
kama, jer nj€govoznanje o vlastitoj osobnosdi niszinim svoiswima
izrränjje je od svegadrugota srosezna:jer njegovoznanjeosvemu
3to je izvan njegasljedsrvenoje njegour znanju o sebi. prema tome,
nespornoie daie ro neosnovano bududidaje svimliudima na sviietu
znano da je powrdivanjejednog takvogegzisrenra. bio on vidljiv
ili nevidliiv, r zumu neprihvatljivo. Ko tako misli o sebi i o wome
Gospodaru taj ne poznajeni sebeni svogeGospodara.
Sto dranaesto:To je änjenica da je ovo vidljivo rijelo nosiljka
svihsvojsuvi dule i nje?inihspoznrie,opii], i posebnih.i de je ono
mjesto manifestnanjavolj nih kernji. Prenu tome, nosaötih spoznaia
lr0
KNJICAO DUSI
nuino mora biti tijelo i ono sto je smirenou njemu'
apstraktna esencija'
."rdr,j" d" 1" .j"tto ," tposobnosd neka
kao
prostornosti
Stotrinacito:K^d^bi Ä!6abila beztjelesnostii bez
djelovanjä nePosre-
uz)56,u tom duöaju uvjetovanjenjezinoga
doticaiem miesta na kojem se to djelovanje manifestira ne bi
moeu& bududi da ono öro nema tijela ne moä doticad neito
im" tiielo. Kd bi rc bilo talo' ada bi djelovanje duöe imalo
kamkrer,b€?Dotrebeza oswarivan,em kontal(tr I uzaJa-
vezeizmedu öinioca i mjesta r€alizacijeodredenogdjelovanja'
bi waki od nas mogo pokreEti odredena tijela bez njihou
Prematome'
ia, odnosnodoticenja neöegasto dotiöe ta tijela
kako je duia kadre pokretati
temelju va3egshvataniadufe, onako
bez ikakva doticaja izmedu nje i njega, isto talo nju nista ne
etara da pokrece i neko drugo tijelo, a da ga pritom, takoder'
doti&, odnosnoda ne dotic€ono ko ie s tim tijelom u doticejr,
5to ie apsurdno.
Proizlazida duia nema snagepokreranjaosim pod uvjetom
da bude u doricajus mjestompokreta,odnosnoda dotiö€ono ito
dotiöe ro mjesto.
Sve ono pak iro dotiöe neko tijelo, odnosno 5ro dotiöe neito
dlugo ito to djelo dotiöe, takoder je tijelo Ukoliko bi neko rekao:
dopustivoje da djejswoduöeu Pokr€.anjuniezinogtijela ne mora biti
uvietorano dodirom, te da njezin utjecaj u pokreranju nekogdrugog
tiielabude uvietovandodirom tog njezinogtijela s rim drugim tte-
r;-. ua * u[."t" - .atlu a" ouim: odßdenohi$b odndnopo$oi
nl

lom, odgovorbi bio slijedeci:s obziromna to da prijemöivosr
rijela
da primi postupkeduie nije ovisnao dodiru do kojeg bi moralo dodi
izmedu njih dvogaralo isto bi moralo bid i sdrugim rijelima, buduöi
da su wa tijela jednaka u pogledu svojeprijemöivost za poLret, pa
bi
i odros duie premawima njima moraobiri istovjeran.
Naime, ako duia ne bi imala woga obima i wega onoga ito ta
obimnost podrazumielä, odios njezinabi& bi premawemu bio isto-
vjetan, a kadaje odnosjednog "ktivnog öinioca prema svima
iednak,
kao i odnoswih objekaraprernerom äniocu, tadautecaj rogaöinioca
u pogledu svih njih mora biti istovjetan.Tako, ako bi subjekt mosao
vriiriwoje djelovarieu iedrim objekrima.bezdoticaniarih obieluta.
on bi to morao moü vrtiri i kod svih drugih. S druge strane, ako
kod nekh objekata oe bi mogaovriiti svojedjeloranje bez doricaja,
moralo bi biti da to ne moä äniti ni kod svih drugiht
Ukoliko bi neko rekao: ali, du.Saposjedujeveliku ärdnju ?a rim
rijelom, ne i za drugm, pa je i njezin utjecaj tu snaäniji nego Jro bi
bio u nekom drugom tijelu!, odgovor bi bio dijedeii: upravo ta silna
tudnia bi nalagalada njezinavezanosr ll dodano dielo bude veca.
a njezinorrspolaganie niime snaznije.Aplurdno je. medurim,pre-
tposuvirida bi moglodoii do promjenenjezinabicapremr osJim
rijetima, 3to je veomasnaän argument.
Sn letmaesto:Sviljtdiobdareni razumom (el-,uqala')sagtasnisu
u tome da se pod ljudskim bidem misli na iivog srvorakoji govori,
koji se hnni, razvija, koji je öulan i koji se polceöe votjom. Sve te
karakerisdke jesu drojake jedne pripadaju njegour tijelu, a druge
du5i. Tako je dula ona koja govori i kad bi ona bila jedna apstnkl
esencija koia nije ni unut'r ni izvanOvogasvijetr,koja;iie niri
vezanaza nj, niri od njeg odvojena, u tom slutaiu ni öovjel ne bi
bio ni unurarni izvrn Ovogasvijeu, ne bi bio ni povezansa niim
1t2
KNJICAO DUSI
pak iedan njegovdio bio unutar Ovoga
ien od njega,ili bi
dok drugi dio ne bi bio niti unurar niti izvan Ovoga svijeta'
svalo razuman neminovno zna da je neöto takvo neodr-
zna da ie toviek u svojoj cjelini unutar ovogasvijeta, sasvojim
i wojom duöom.
Gornie bi u svojoj neutemelj€nostiPrevazilaziloi staialisteonih
ntde da je dula vjedna,da uoPcene sPadau red sworenoga,jer
rpo njima, öovjekbio neko ko je pola sworen,pola nesworen
Ukoliko bi bilo r€öeno: Mi Pdznajemo da je öovjek upravo
v kal:vim ga vi predstavlja.e,mealutim, mi konstatiramo je-
apstraktnu esenciiu koja ravna öovjekom, oPisanim wim tim
swima - mi bismo kazali:dä li je ta esencijakoju konsBtirate
enaod öovjekaili j€ Pak njeSo suirinska st!?rnost (haqiqah)?
kazati da je ona jedno od tog dvoga Täko' ako kaiere da je
esencijainan öovjeka,vi time konstatirate da öovjek ima nekog
ja mimo sebekojegastenazvaliduSom(neß). Medurim, mi
ovdjeraspravljamoo öovjekovojunutrasnjojsw'amosti'a ne o njeto\ar
upravitelju. Upravitelj öovjeka,i titavog wijea, gornjet i donjet' jest
Alleh,jedinii moöni
Sto?etnae'to:S\lUi raz$momobdareni6e' na pitanje ita je öovjek
pokazati na or,r pojavnost i na ono 3ro tu pojavnost nosi; nece ni
pomisliti na ne5to iaan nje, neito apstrekmo lto nije ni u Ovome
svijetu, niti izvan njega Znanje o tome ie el€mentarno' nije mu
primjer€na ni sumnja ni sumnjifenie
Stoiesnaesto:rJmwi öitavop svijea zakljuöit ie da se tovor
uputuje ovoj Pojavnosti i onome lro ru Pojavnost nosi' 'to j€ na-
stanjenou njoj. tsti je slutaj i s pohrelom, pokudom' nagradom,
kaznom,poticajemna dobro,podsjecanjem na zlu posljedicu Kada
1l.l
 -- KNJIGO
A DUSI

bi neko rekao: onaj kome je naredeno, kome ie zabnnjeno, ko je

naöin: naime, kada bi obitavaliSteopdih znanja bilo neko
pohvaljen, ko je pokuden, kome je upudeogovor, onai mzumni -
ro tijelo,odnosnobilo tjelesno,i ta znanjabila bi dieljha,jer
je jedna apstrakna esencija,koja nij€ ni u ovome wijetu ni izvan
je i ono 3roje zailo u netto 5toje djeliivo,.takoder' djeljivo
njeg, koja nije vezanaza O j wijet, niti odvojena od njeg, on bi
Djeljivosttil znanjaje, medutim,aPsurdna.
kod razumnih ljudi iz:zvao smijeh, podsmiehnoli bi senjegoqr umu bez sumnie.i r:
Sveopce mcionaineslike su aPsrraktne.
i nedrojbeno seizjasnili o lainosti njegoveizjave.Dokazivari nejto zi
njiho!-a apsrraktna narav dolazi ili od izvora iz kojeg se
örai najjednostavniji umovi svjedoöeda je apsurdno, zneöi iznosiri
uzimaju,ili od konzumena. Ono Prvo je svakakoneu-
argumente da posm.ji neito öie posrcjanje nije zamislivo (muhal).
temeljeno, buduöi da se sve te slile, svi ti oblici (suwe4,
A, pomoddolaziod Boga!
preuzimajuod konkretnih osobakoje seodreduju razliöirim
* rdjednosnim odrednicamäi konlcemim situaciiama Täko
proizlazi da su oni apstraltni zbog njihova konzumenta'
zbogone racionalnesile koia sene"iv, duiom
Ako bi bilo reöeno:Vi ste naveli argumente kojim dok^zujer€
Um, ili sila razuma (quwwah ?qllalD kadra je ä;nit; neka
duiimr tjelesnosti prostornost (tehajjuz), no kakav je vai odgovor
beskorncnadjela,orn je u stanjuapsorbiratinele beskonaöna
na argumenteonih ko.ii m u rom€ oponiraju - i oni, naime, svoje
znanja, dok tjelesnasila nema sPosobnostiöiniti djela koja
sravovepo*rjepljuju brojnim argumentima.
nisukonaina:rjelesna silr iedieljila.onaiesrazmierna mie*u
1. Svi razumom obdareni ljudi saglasnisu u kori&inju izn-
iz kojet potjejce- ono sto je u sraniu uöiniti jedan niezin dio
za: dula i tijelo, öime dulu odreduju kao neito netjelesno;
srakakomorabiti manjeod onog Scoje u stanjuuöiniti öitavo
prema tome, kada bi dula bila neko tijelo, takva njihova
tij€lo.Tako ono öroje u stanjuuöiniti ätavo djelo visesrrukou
Ieziökaupotreba bila bi besmislena. konaönostiprevazilaziono iro je u stenjuuöiniti samojedan
2. To je i najjaöiargumenrkojim oni podupiru svoiestajali-
njegovdio. Medurim, nadodank na ne{rotrc je konaöno'tj
3te.Naime, poznato je da medu postojeüm stvarima ima i
neka druga konaönost,isto tako je konafan.
onoga 3to nije djeljivo, poput taöke i jedinswene esencije,
Um, ili sila razuma, kad bi obitarala u nekom tjelesnom
ili, itaviie, Bica Onoga nuino postojtclg pa, prema tome, biti
rnediju(el-älah),u torn sluEu bi moralapermanentno
i znanje o tome mon biti n€djeliivo. Dalje, i ono 3to se
svjesnarog medija, ili ga nikako ne moii biti svjesna.Me-
arriburira tim znanjem,q. njegovostjecitte, mjesto njegora
dutim, i jedno i drugo je neosnol€no,buduöida bi sviiest
obitavaliSa, takoder, ne moi€ biti djeljivo - to je, dakle,
razumao rom mediju moralabiri ili samaegzisrenciia rog
dula i kad bi ona bita neko tijelo, u tom sluäju bi mogla identiöna
medija,3to je apsurdno,ili bi moralabiti slika
blri djel.iiva. Oraj argument se moie iznijeti i na drugi
njegovojegzistenciji,3ro bi znaöiloda je un;ila u tu silu

u4 115

razuma koja se nalazi u tom mediju - u tom stuöaju bi
moralo dodi do sjedinjenja dviju id€ntianih slika, öto je
apsurdno. Prema tome, ako neito takvo nije pdhvarliivo.
onda semora konsratirati da bi, ukoliko bi sila razumabila
svjesnawoga medüa, ta njezina wjesnost predstavljalado
gadanierog medija kod sile razuma, pa bi tako bilo nutno
i stalno dogdanje re spoznaje,ukoliko bi taj intenziret bio
dostaEnda sedogodi spoznaja,a ako ne, u jednom nenutku
dogadanjespozrnjebilo bi onemoguceno,tj. kad.abi seona
dogadalau jednom, a ne i u drugom treoutku, to bi bilo
uslijed neke dodatne komponente koja bi bila pridodata
pukoi prisurnosd forme tog medija.
Swko je wjeran sebe,a svijest o neöemu podnzumijwa
prisutnosr bid onoga öegasewjesno kod onog koji je toga
wjestal. Tako, kada smo wjesoi sebemi to imamo zahvaliti
ili pdsuürostinaiih bicänaSimbir3ima,ili pak prisustr! nekog
oblila koji je jednak naiim bidima unutar nassamih. Ovo
drugo je neodriiro buduöida bi rc pod-mzumijelalosjedinje-
nie dleiu istovietnosti,pa proizlazi da naia wijest o sebi ne
znaöinilta drugo doli prisuswonaiih bicakod naüh bica.To
tako moie biti samoakoje posrüedibit koja opstoji pomocu
neßai kojaie neovisnao rrtestu,jer da je poüiedi samoneko
sta-njeu nekom mjetru, ono bi bilo prisumo kod tog mjara.
Proizlazi da seor"j smisaodobivasamoukoliko duja opstoii
po sebi, bezpotrebez: miestom koje bi z:uzimala.
7. To .ie argument koji je iznio Ebu el-Betekat el-Bagdadi
i kojim je ßzotkrio neutemeljenost u isrini svih drugih
argumenata.On, naime, kaie "Mi ne dvojimo da sraki od
nasmoä zamisliri j€dno more iive, brdo od safira, mnoö-
1t6
KNJIGAO DUSI
wo sunacai mjeseca Svi ti zami5lieni oblici, dalako, nisu
bez iLakve realnosti (ma'düm) bududi da na njih uPuduje
samasila onog koji ih zarnülja, koja swki pojedini oblik
jasno nzluöuje od drugoga. Taj zamiSljenioblik ponekad
moäe popdmiti tak^! lztai4 da moie biti ravan onome
-
vidljivom, opipliivom obliku, dok se ' kako je poznato
iisrcm nisrsvilu.apsolurnoinegaciii.nesroläkvo ne moie
konstatirau.
Mi nuinoznamodasrara obliöjanemaiusvogaPos'oiänir
u pojavnomesviieru,pa se mora uswrdiri da ona posroie
samou umovima. Täko kaäemod: mjesto tih oblika mora
biti ili neko tijelo, odnosno neko stanje u tijelu' ili da nije
ni tij€lo niti sranjeu tijelu. Prvo dvoje nije utemeljenou
istini bududida je prizor mora i planineogroman'dok su
mozaki srcepo svojimformamamali, pa kako utiskiranje
ogromnog u malo niie moguie mora sezakljuöiti da mjesto
te imaginarne slikenijenitijelo,niriie rielesno
IGda bi razumskasila bila tjelesnenaravi ona bi u starosti
uvijek moralabiti slaba,örou swarnosdniie sluE.
Um ili razumskasilaje u wojim öinima neovisnao tijelu,
a ono ito je u pogledu svogadjejswa neovisnoo tijelu nu-
ino mora biti i u pogledu samota sebeneovisno o tijelu.
U prvom sluöajurazumskasilapoimasamusebe-i bilo bi
apsurdno pretpostaviti da i izm€du tog dvoga postoji neki
posredujuii subjekt (alah) ' i poima samo to poimanje. To
poimanje,medurim,nije nikakavsubjekt S drugestnne,
ona poima i tijelo, koje je niezin medij i izmedu koiegai nje
ne postoji neki drugi medij. Ovo drugo dadeseobjxniti
ll7

l. sveone tjelesnesile, popucone koja vidi, one ko;1
öuje, koja zamiilja i uobratara, buduü da su
lelesng
naravi,ona je u sranjupojmiti njihove biti, ali i to
wojepoimanje s obziromda jeu sranjupojmiriisamu
sebe,te pojmiri i one qeh koja ih nose.Da je, dalde,
razumskasila tjelesnenaravi niti ledno od tog rroga
joj ne bi bilo mogur3no;
2. ono odakleproishodiön jesteduh (neß) , prematome,
da je ona u svojoi opstojnosti,u svomepostojanju,ovi-
sna o rijelu ti äni mogli bi biti realizinni iskljuöivo
u sadejsn! sa tijelom. IGko swar nije tak\.?, mora se
konsatirati da je razumskasila neovisnao tijelu.
10. Srekatjelesnemo6posustajeuslii€d\€like aktivnosdi naton
ito oslabivile joj nije moguöeponovo biti jaka. Uzrok togaje
jasan:elementi rjelesnemo6i se,uslijed njihove permanente
aktivnosri, izlaiu oitec,enjimai uvehnuöuiro za posljedicu
ima nemo€,dok raztrmskasila ne slabiuslijed brojnosti akti_
vitera, te je u s$nju ponovo sevratiti snazi,nakon nemoöi,
pa semora zakljuöti da ona nije tjelesnenaravi.
I l. Kadami izreknemosud da je crno suprotnood bijelogu
rom sluöajuse u naSojsvijestinuino mora uprisurnitibir
crnog i bijelot. I najprostija logika kazat Ceda je istovre-
menosrcrne i bijeleboje,ili toplotei hladnoieu pogledu
tijelaapsurdna.Premarome.bududidasera istovremenosr
u razumskoj sili oswaruje, mora se zakljuöiti da posrtedi
nije nikakva tjelesnasila.
12. Kadabi mjestopoimanjabilo nekotijelo - a wako tijelo je
podloänodjellivosti- tadabi b;lo mogudedajedandio tog
tijelao neöemuposjedujeznanje,ada, istovremeno, orugr
llE
KNJIGAO DUSI
u
njegov dio o tome ne zna nista. U tom slutaju öovjek bi
jednom öasumotao nesroi Poznarati i ne Poznavätrgal
gräwre tadasemo
13. Kadasena tjel€snuwar utisnu odredene
, postojanjedh gravuraonemogucava utisloanje nekil dru-
je
eih ur€zaka.Sto setiöe utisnucau razum, tu stiar uPravo
suprotna od rcga, jer kada su du3eprazne od wih znanja
i spoznaja, njima tada uö€nje biva veoma telko' a kada
neito nauöi u tom slu€u joj Postignucetog znanja bude
potPon u stjecanju drugoga znanja Uz to, tjelesni uresci
su medusobnorazdvojeni i iskljuöivi, dok su oni razumski
sinergüni,jedni drugePoduPiru.
14. IGda bi du5a bila neko tij€lo tada bi, izmedu öovi€kove
älje da nogom napnvi pokrct i ;zmedu pokretanjate noge
Dostoialaodrealenavremmska disEnca, u zavisnostiod Po_
L..tjl*r.i ,q"t" i "1"go* teiine Uswari je dula a koja po-
kredetijelo, koja priprema njegovukremju Kad bi Poketaö
noee bilo neko riielo ono bi se,ili moralo nalaziti u samim
tim orgmima, ili bi monto stizati do njih Alo bi dolazilo
do njih onda bi to, srakalo' zehtijevaloodredenvremenski
raspon,a ako bi senalazilou njirna onda' ukoliko bismo mi
odrjekli onaj miSii pomoCukojegseoswarujeketnja, tadau
pokretnom organu vise nika ne bi ostalood tog rijela lGd
bi se,dakle, taj poketaö, doisa, nalaziou rcm ortanu' tada
bi neötood njeg moralo ostati u tom organu'
15. Kadabi duöabi.laneko tijelo ona bi bila djeljira i moglo
bi biri da i€d,n n'ezindio posjedujeznanje,a da drugi dio
tog znanja nema, üto da bi öovjek, u tom slucaju' mogao
jednim svojimdijelombiti znan,a drugimdijelomneznan'
5to ie apsurdno.
119

16. Kadabi du$abila neko djelo u tom stuöajubi fiziökotijelo
moralo dobiri na Eiini njezinim zaleieniemu njeta, jer
je praviloda se,kadasena jedno djelo doda drup djelo,
reiina tog tiela pove{a,poput, npr, praznemjeSinezavodu.
SNarje, medurim, upnvo suproma - tijelo je laliöekadase
u njemu nalazi duia, a eie kada seona odvoji od njegl
17. Da je duia neko tijelo ona bi monla imati i we onekaralrri_
stike koje posjeduiui svadrup tijela, !. moratabi biti latJo
ili teSka,topla ili hladna,meli<aili wrda, crnaili biela i irnari
druga sliöna wojsna i kalryodeimanentne rijelu. poznato
je, m€dutim, da su duhovne kakvoöe vrtine i maÄane,a ne
kt<rocr tjelesnenaravi. Prematome, duia nije neko tijelo.
18. Da je duia tijelo onabi, neminovno,moralabiti u dohvaü
wih öula, ili barem ve6egbroja njih, dveju ili
iednota, bu-
duöi da mi svatijela nda"imo ta_kvima- nekasu na dohr.atu
wih öula, neka dohrada veöina njih, dok neka dokuöuje
samojedno ili dva tula. Duia j€. medurim. iTvansvegJ
toga. Njome je argumenriraoi Dähm suprotsravljajuii
se iednoj skupini nevjemika,koja je negrala posrojanje
Tvorca uzviienoga.Govorili su: "Da On posroji, morao bi
biri dosrupanmakarjednomeiulut", i on im je uzvrrrio
primjerom du3e.Suprotstavljanje, dakte,ne bi bito cjeli,
shodnodaje i dusa,isrotako,neko djelo,jerdajesrei nj,r
bi bilo mogudedokuöiti nekim od öula.
19. Da je duüanekotijelo ona bi moralaimati duiinu, Jirinu,
dubinu, povrüinu i formu, öegane moie bid bez rvari
(madde) i boravi3ra(mehall). Ukoliko bi, pak, to dvoje,
takoder,bilo neka du3a,tada bi posrijedibio spoj dviju
duia; ako pak ne bi bili duhovni,tadabi seduia sastojala
120
KNJIGAODUSI
od svogvlastitog tijela (beden)i oblika dok bi senalazilau
öovjekovomdjelu (däesed)koje, takoder' ima svojetijelo i
woj oblik. Tako bi jedan öovjek, uswari, bio dra öovjeka
20. Jednaod karakterisrika tijela jeste da je ono djeliivo, tako
da mali dio njeg nije kao i veliki. Kada bi tako i dula blla
djeljiva tada bi, ukoliko bi i svaki njezin dio bio' ekoder
duia, öovjek u sw'ui posjedovaomnoge' a ne jednu du!u'
Alo pak ti dijelovine bi bili dusa,tadani njihov zbir, isto
tako, ne bi mogaobiti dusa,onako kalo, ukoliko jedan dio
vode ne bi i sam bio voda, tadani zbir dh dijelova, täkodet
ne bi mogao biti voda!
, Zt. tpo o *o-" opstojanju, odrärenju i tnjanju porrebuje
duiu rako da Propadai gubi sekada seona odvoji od njega'
;
Prematome, da je i samadula neko tijelo ada bi i onatrebala
drugu duöu i tako dalje, do u nedogled,ito je apsurdno,no
ito bi bilo nemlnovno kada bi i duöabila tijelo.
22. Ukoliko bi bila neko rij€lo njezino vezivanje za tijelo, u
sluöajuda se ono dogda na naöin medusobnogstapanja
(tedahul),podrazumijevalo bi ulaänje jednogtijelau dru-
go, dok bi, u dutaju da sedogadana naöinmedusobnogpri-
ljubljivanja i susjednosti,jedan öovjek,uswari, predstavljao
dva tijelaod kojih je jedno vidljivo, a drugo nevidljivo'
Eto, to je sveono öime ovazalutala frakcita - zadavljena,tuPim
- obmanjujei mi ierno joj, uz Boiiju
udarenai strmoglavljena'?
pomo6, na we to dati odgovor, stavakpo stavak'
F' "zabdijuj. €n s ltot udNlj'io i ubijcnoiiro
.cGiF "" 3l]" *. fl r.{äidr
j.$bDsl ljcno...".
l2l

Stosetiöeraie izjaveda suwi umni ljudi ('uqali) nepodijeljeni
u pogledu koriSdenjasintagme "duia i tijelo", ito jasno sugerirati-
njenicu razliöitosti tog dvoga, odgovor bi bio slijedeai:Izr z ,tijeto,,
u terminololkoj upotrebi filozofa i apologerisraima lire znaöenj€od
onogkoju ta rijeöima ujeziku Arapa,te u obiönomgovoru.Filozofi,
naime, rijelom nazivaju svetto posjedujeone tri dimenzijet3pa bilo
ono lahko ili tesko,vidljivo ili nevidljivo. Tako oni rijelom nazivajui
zral<,i varru,i vodu, kao i dim, paru,planetu...U jezikuA-rapäpak
nazivanjeneöeF takvogatijelom je apsolurnonepoznato.Na to necej
naiCinigdje u riihovom jeziku, poeziji ili jezi&om naslijedu.El-Däe-
wheri kare: 'Ebu Z€jd kaäe:Oba izraza,i diism i düesed,izraiavalu
isti smisao", isto kao i izra"i: diusmän i diuthsmän@!"'
El-Asme'i kaä: "Izrazi: diism, diusman i diesedizraävaju isti
smisao6r , dok seizrazom diuthsman oznaöar.aosobal' Rekne se To i
ro sezaodjenulo tijelom (däsume),tj. narasloje, okrupnjalo,postalo
veliko,krupno,ogromnol"
Prematome, kada mi du3u nazovemodjelom, mi se u tom
sluöajusamokorisrimo njihovom rerminologijorn,njihovim naöi-
nom obraianja.Inaöe,sajezitkogstanovilra,dula nije rijelo.Kada
je mi tako definiramo,time ielimo samokonstatirationa svojsm,
one postupkei uzusekoje sugeriraSeri'at,razumi opaiaj,kakvisu,
Tj. dutin!, ininu id.bljinu.
Tj. obr znaie tij.ro, kro istijcdeodv. iztu koji $ navod. u nsMvko.
S obzioh daruobjc riFii vrlo,lianc po formi ipo izgovoru,bilisno pinud.ni pose
snuti a cngldkom renslipcijon mchkog sloq ! ! ijeii ,liurhmn, dok u stuöaju
dj.öi diusnän slovo r" odgow 'a!cm slon i,.
Tj. u rad. tijelo.
122
KNJIGAODUSI
pr€mjeiranje,usPinjanje,sPuötanje, kuianje uäitka
e. slasti i bola, re öinjenica da je ona nefto ito se zadriava,
'rzkn^, d^zi, izlazi... Ml j€, dakle, tijelom nezivamosamozeto
irrazili we te smislove,Premdaje leksikolozi ne nazivaju
Prematome, na-inesporazums tom zabludjelorn fralcijom
neu formi.
u znatenju,
U istomsmisluje i kovanica'duiai tijelo" kojasekoristiu
konveEacii ljudi.
Sto se riöe druge primjedbe, koja im je i najjaöi argument na
jezdei u kogasepouzdaju,ona setemeljina c€tiri premise:
l. medu pos@jedemima i onogaöemudjeljivost nije imanen-
il tna ni nä koji naöin;
h 2. da je to neito sto se moä dokuöiti znanjem;
ir 3. da znanF o njemu nije djeljivo i
$, 4. da isto takvo mora biti i mjes@u kojemu senalrzi znanjeo
r niemu,tj. kadabi posrijedibilo nekotijelo ono bi' nuino'
p moralobiti djeljivo.
Ver3inarazboririhljudi ('uqali) iznian woje neslatanjesanji-
"Vi
qn; laiu: niste podastrijeliniledan argumentkojim bisrcdok zali
da u postojeäemuima i neStotemu djeljivost nije primierena, k ko
6ziöka rako ni zamisliva,vedsamo iznositeneosnovanewrdnje, koje
nematurealnogpoloica. Vi takvo n€ötokonsetirate Nuäno Postoje-
cem, no temeljernvaieg nacelakoje, PremasYimrazboridm ljudima
iz wih vlerskihskupinai dr, nemasvojep utemelieniau isdni, tj.
poricäniembiti (nehija) Gospodarauzviienogai Njegovihatributa,
wrdnjom da ie On samoiednaaPsrralciiä.koja nemani svoiswani

kakvo6€.Tim svojim stavoms$li stenasuprotrazumai svih nebeskih
objara, te onogau cemu sujedinsweni wi poslenici.Time steAllahu
odrekli znanje,i mot, i hdjenje, i duh, i vid, i gomjost nad svime3to
je swodo; time ste zan€girali da su nebesai Zemlja sworeni u lesr
vremenskii etapa(ejjäm), i svesteto jo3 nazvalitewhidom6', dok je,
u stvarnosti, rljeö o poöelu wakog ta'tila63.
Oni kaiu: Ta&a, koju vi navoditekao svoi argumen' iesr,
zapravo,ono najizraänije öto ra! dokaz liiava wake valjanosti. Eto,
semaona nie dFljiva, a nalaziseu djeljivome tijelul Neirc nedjeljivo,
datle, zasloje u ne5to djeljivo. Potom se oni koji powrduju jedin-
swenu esenciiu- a to ie veiina islamskih teoreticara(mutekellimtn)
- ne daiu savam: u pogledu tog naöela.Oni kaäu:"Esencijazalaziu
tijelo, Staviieona je sanjim u kombinaciji. Tako neSto5to je djeljivo
zalazi u nelto 3to nije djeljivo", a ra3 argument moä biti potpun
samoukoliko sezanegirata jedinstvenaesencija,pa ako bisrevi kazali:
Taöka predsr:vlja kraj linije, njezino utrnude i nestanak, tj. ona je
nepostojecaswar (emr ademi), time va3argument ostajebezikakve
valjanosti. S druge scnne, pod pretpostavkom da je ona swar kojä
posjeduj€svoju egisrenciju (emr wudiüdi), u tom bi seduäju ona
nalazlla u neöemuöto je djeljivo. Time bi argument, i u jednom i u
drugom sluiaju, bio obesnaten."
Jol katur
"Zbog
öe9, dakle,i znanjene bi bilo jednausaniite-
nosr u srom staniStu,ne na naöin konlaetne vrste ili kolanja, buduCi
da zalaäeniesvakesw'ariu svoiesonilte ovisi o naravi t€ sFsri. Tako
ie zalaänje Zivotinje u svoju logu jedna vrsra, dok je zzlairnle akci'
d€ntalije u djelo druga vrsta; z:laienje rukopisa u knjigu je jedna, a
Tj. öisrin nonorimom! iznLnij.m j.dinosi B@j..
Tatil- shEEnjeda j. Bog liien sih adibrar at iäh.
lz4
KNJIGAO DUSI
u oblak je jedna'
masti u seramdruga vrsa; zalaienjetijela
i spoznala
dule Guh) u djelo druga vrsta; zalatenjeznanja
sto je
)st opstojanja n€öega3to nije dieljivo PomoCuneöega
3to bi bila esencija,öime bi raia argumentaciiabila Pobije-
je swar
Ako biste vi kazali: sjedinleoost (wahdah) neposoieca
- moglo kazati i
r rani nema woje egzistencije to isto bi se onda
djeliivo Sve
sw ono öime dokazuiete postojanje neöegasto niie
rc neryranifestne swari (urnür ademilja),koie vani nemaiusvoje
:istenciie.Täko ie i Nuino tostoieii' kogavi Priznaiete'isto teko
nije
nem:nifestno. SaviSe,pojevni oblit Nj€gove e#stercije
rppa€ zamisliv."
"Takoder, wi oni nadodacikao lto su: gornjost' don;ost'
Kaiu:
odjeljci
dadredenost,podr€derosr.., jesu nesralni,nisu posebni
(aosärn).Kadabi se dakl€.i ono sto je nastanjeno(häIun) diielilo
p;-e diFlF"i" svota sranista.u tom stucaiubi se i d nadodaci'
ili donjosti
tatao, -oraii apti.i. f"ko bi se ünjenica gornjosd
razum ne
mogla sastojadsamo u jednoj öewrtini, ili osmini' sto
moä prihvadti."
"Sila misaonosti i insdnkdvnosd (quwwa fikijja we
JoSkaiu:
podra-
wehrni;;"t;., kako to .rdi \,a3utneli lbn Sina' tielesna3to
jer'
zumii;d; moruimari svojedijelovei Pardkuleito ie apsurdno
okoliL bi on. bil, dielii* uda bi akobisvakrnjezinapanikuJabila

istogasastava
poput nje,dio bio jednakcjelini,a akone bi bilapoput
nje onda takvi,isro uko, ne bi bili ni wi dijelovizaiedno.
Uz to, instinkrivnosr i nemadrugogasmislaosim togada nekog
prepoznajekao pdjatelja, a nekog kao neprijatelja, Jto je neöto Sto
ne moie biti djeljivo."
Ka;u: "Egzistencija(wudiüd) je, kod vas,neStoito je pridodaco
bitima pa bi se,prematome, ukoliko bi sei ono ötojeza$lou nelto
nuino moralo dijelid uslijed podjele woga boravijta rada bi se i ra
egzistencijarnorala dijeliti samom podjelom svog boravitra. Tako
se egzistencia neöegane bi morala smarrati netim razlititim od
njegovebiti."
Kaiu: "Isto je i s naravimabrojeva- we su one razliöitebiri. Täko
je deserj€dan smiseoi jedna bit, i ta bit ili ulazi u srd<upojedinu
jedinicu tog broja, |to razumunie prih€tljivo, iti se mora dijeliti
prema podj€li rih jedinica,ito razumu,rakodet nije prihratljivo
s obzirom na ro da onaj smisaokoji izraiara rijeö desetnije djeljiv
Des€r, naime, jeste djeliivo ali nije djeljha njegovadesetnost.,,
Kaiu: "Täko se ono öto nije djeliivo prerpostavljaonome Stoje
djeljivo."
"Isto je
Jo3ka;u: i s kalroöama koje se odnosena kvantitume,
popur okugline, utisnudai sl. Kod filozofaonealcidentalije(a.räd)
koje se nalazeu poluokruglini - ako je ona jedno prol"zno stanje
' nalazese ili u njezinoj cjelini, ili u wakom njezinom
pojedinom
dijelu - 5toje apsurdno- ili se,pak, i ra rrenutatnost dijeli spodjelom
dijelora. U potonjem sluöajuto bi znaöiloda seu srekom pojedinom
dijelu jednecrte nalazii samojedandio te akcidenralije, jro razum
ne moä prihvatiti.To bi, naime- pod pretposavkomda je svaki
djelit crte okrugao - znaöilo da i srati dio kruga, akoder, mon biti
okrupo. Ako pak ne bi bio okrugao, u tom sluöaju, ukoliko sekod
tz6
KN]ICA O DUSI
dodatno - ne bi se postigla
ia svih dijelora ne bi desilo neito
-
uelina. Ako bi se, pak, desila nek, dodätna stvar ukoliko bi
bilo di€liiva tada bi moralo doöi do joi jednog dijelienja' a ako
bila dieliiva u tom slucaju bi ono ötoje nastanjeno(hellun) bilo
"
iro, dok bi njegovo sraniite bilo djeljivo
Oni ovo i ne morajuPrihvatiti- katemja - buduü da bi mogli
i: dijeli ses dijeljenjemsvogasaniStapoput wih drugih akci-
i crnine.
ia koj€opstojepomoiu svojihseniöta,poPutbjeline
se döe onoga 3to nije djeljivo, kaklä je, nPr., duiina, uvjet nj€-
postojanjajestezbirno spajanjesvih Pojedinih dijelova.Täko bi
}to je n€öim uvjetowno Prestajaloposcojatisamim prestankom
ja svosauvjeta.
"Ora tijela su, po wojim biöima mogu,ä öto je njihovo
IGiu:
woiswo, odvojenood njihove biti, pa ukoliko sene bi dijelila
sasvojim srani3tima,argument bi time bio oboren, a ukoliko
sedijelila mdabismo seponovo suoöili s napried navedenomoPa-
ti. da sedio iziednaäva sacjelinom, i tako nizom drlje."
/ Oni se ni sa ovim, isto tako, ne moraju saglasiti,budu,Sida
,t moguinost ne ukazuje na prihvatljivost onoge öije j€ Postoienje
rnoguc! i postojanja ili nepostojanja, budu,3i da je rakva njegola
priiemöivost za to njegola iman€ncija, a n€ akcidentalno svojswo.
Um, medutim, tu prijemöivost odvaja od subjektaPrij€möivosti, pa
senjegovaprividna akcidentalnost pojavljuje samouslijed toga. Sto
setiöesuuöeswovanja diela sacjelinom, tu nema nicegasPornog,isto
je kao i sasvim drugim prosdmbitima - jedannjihov dio jednakje
cjeliniu njezinojsuitinii defrniciji,poputvode,zenrljei zra&a.Ono
3toje sporno,lto nije zamislivo,jesteda dio moä biti nran cjelini
u podedu koliöine,n€ i u samojbiti.
127

U obesnaiivanju ovog prigovora moä se posegnuri za tim
da
znanjenije nekaslikakojaje unilla u duöu,va3daje ooo veza,odnos
izmedu znanjai onoga sto sepoznaje,onako kako u pogledu videnia
kazemoda ono niie urhkjvänieidenriöne'like onogajro \e vidi
Lr
silu koja vidi (quwwä bäsira),vec da je to vez_a, suodnosizmedu te
silei onop 3toona vidi. Svi prigovorikoje navod€u ovom odieliku
zasnivajuse upravo na utiskivanju forme onoga öro sesaznaieu silu
koiesaznaje nacemu.porom.remeljesvoisravdaiedijelienjeneieea
no nije djeliivou nec€mu3roie djeljivorpsurdno.
Sto se rice njihove izjavc "Kada bi staniSteiotegralnogaznanja
r'ulum kullijia)bilo riieto.iti pat rietesno. u rom bi stutajuiio
znaojebilo djeljivo,buduii da je ono Srose usrani3dlou neöemu
5to je djeljivo, takoder, djeljivo!", gdje ne navode i njegovo tijelo, ra
premisanije ni eryument, ni prigovor, oni u svojim rukama nemaiu
nüra drugo do obiönefloskule.koja i nije bai rakoäkiomna dr ioj
ne bi trebao nikakav dokaz. Ona seGmelji na posravcida znanje o
neöemuznaöi dogadanjeslike idenriöne sa biti onoga ito se saznaje
kod onoga koji saznaje5rc je neiro tto ima najmanje öinjenicnoga
osnova,iz razlogakoje tamo navodimo.
Isto tako, alo bismo semi i saglasilisarama u tome, to bi bio i
najoöitiji dokazneutemeljenostira{e izjave,jer bi ta slika, ukoliko bi
predstavljalaustanittenjeu esencijirazumnedu{e, bita parcijalnaslika,
ustaniStenau parcijaliniziranoj duii, u kojoj sa njom participiaju i
svedruge akcidentalije koje se tu nalaze.Tirko, ako bismo tu sliku
promatrali sa svim rim priljepcima, ona mda ne bi bila izdvojena,
veö bi bila spletenas nekim priljepcima i trenutatnostima, jto bi
onemogucavalonjezinu integralnost (kullijjetena,.
Pa, alo biste vi kazali: mi pod njenom integratnojöu mislimo
iskljuöivo ru nju kao taku, bezbilo öegaod dh pritjepaka- mi bismo
128
KNJICAODUSI
r€kli: ako j€ ro prihr€djivo, zaito onda ne bi bilo prihvarljivo
i ovo: ta slika se ustaniltila u jednoj rjelesnoj $'ari koja ima
mjeru i odtedenu cjelinu, medutim, kada od nje to izu-
i pridemo njoj kao takvoj ona tada biva u ravni one slike s
smo onakopostupili. Täko sejednaodredenoststavljarusuprot
odredenosti,dok seneodredenost,uzetakao talara,suöeliarasa
isto tako neodredenim stani5tem.To je ono 3to je razumno,
powjedoöuju zdravi umovi i zdrav rezon, pa tako proizlazi da je
iprigovoriedanod nailosijil',s naimaniimupori3rern
u isrini.
Oni su, naime,posegnulizaintegalno$öui upravoje ona razorila
ihova zdanja, pomurila im videnje i izglede, s obzirom na to da
optenite swari, koj€ räni nemaju svojeegzistencije,apstrahireli,
potom ih stali trerinti na naöin kako se tretiraju swari koje rani
u svoju €gzist€nciju, uöinivii ih, i.ak, mjerilom i poöelom tih
)4.
Tako, ako oni slike onoga tto se saznajeapsrnhiraju, öineti ih
ivnima, mi cemo isto to uöiniri s niihovim srani5tem,utiniti
opdenitim. Ako oni posepu za odredenom parcijalnoidu, onda
& i njihovo stanifte biti isro ekvo. Naim€, intetnlno stoji suöelice
s integralnim,parcijalnos parcijalnim.
Zelimo lol kazatl'u razumunemani3taopC€naravi;u umu postoji
odredenaslika, jasno naznaöena,utisnuta kao obiljeije za we njezine
jedinke, pa alo seona u tom smislu nazira opöom tada u terminima
nerna nicegespomog, ona je i u jednom i u drugom sluäju i opä
i parcijalna.
'bpöe
Sro setiöe vaie izjaveu treCemslutaju, naimeda su ra-
cionalne dike apstraktne, da se njihovo apscrahiranjeima zahvaliri
r79

konzumenru, rj. razumskoj sili, odgovor na to bio bi slijedeti: lta
ti zaptavoiAite dokazzti tom op6om ncionalnom dikom? äire li
lazati da se sam predmer koji se saznaje(ma'lüm) dogada u bi6u
subjektakoji ga saznaje('älim) ili da se u bitu subjekta koji saznale
dogadasamoznanjeo predmerukoji sesaznaj€?Ono prvo je, kako je
to oöigledno,apsurdno.Ovo poronje ie, pak, istiniro, s rim da vama
to nije ni od kakve korisri bududi da opcä srvar koja je zaiedniöla
wim ljudskim osobamajest opceljudska,a ne znanjeo nFj, ier u ränj
skomesvije$ i ne postoji öovjecanswokao zasebanpojavni egzistent
- realnu egzisrencijuimeju samojedinke. S obzirom na to da znanje
tek slijedi ono o öemuseono postize,onda je, bududi je to odredeno,
samim tim i znanie o njemu odredeno,samo lco je ono iedan oblik
koji podrarumijeva mnogejedinke. Talo u umu, kao i u !"njskorne
svijetu, apsolurno ne postoji niri jedan oblik koji je nedjeljiv.
Sam Bog zna koliko je skupina napravilogrjeiku na ovom
mjestu!
Opdaslika,koju oni priznaju drieCida ona zalaziu dusu,zapravo
jeliöni obtik odredenliönimrrenuraönosdma. Hajdesad,zamislida
se ta racionalnaslika nastanilau jednoj esencijikoja nij€ ni qelo,
niti je tjelesna- ona ne bi mogla biti odvojenaod tih akcidentalnosti.
Ako biste vi ka7:li: mi pod njezinom apsrraktnoSöumislimo na niu
kao takvu, prenebregavajuöisve one akcidentalnosti, one prarete
elemente- bilo bi vam receno:z-ajtoonda ra slika, nastanienau tie,
lesnomstaniötu,ne bi mogla, rakoder,biti dieljiva, dok bi apstraltna
(mudierred) bila samo kad bismo na nju gledali kao na talvu, ne
ob^ziruei sena njezine akcidentalneetemente( avärid)?
Sm se tiöe vaie izjaveu öewrrom sluöaju,naime 'da je sila
umnostisposobnaza beskonaöne öini, 5tonije sluöajniti sajednom
tj€lesnomsilom', odgovorna to bio bi taj da mi ne moäemobe-
130
KNJICAO DUSI
prihratiti da je to tako, tj. da je ona,doista,sposobnaza
öini.
sravda je umna silakadrapoimaribeskajno,a da su sama
öini, jesudvije la;ne premh€,bududida su njezinaPo-
ma kojegobima ona bilr. iPal kona.na.Cak i kadabi na
poledini udisajpoprimalahiljadu hiljada pojmovnih jedinica, i u
bi sluöaiuoneimalesvoiukonaönicu.Prematome,apsolutnoje
da je umna sile konaönau pogledusvojih sPoznajnihi s^znajnih
i, re da moie dosegnuti onaj nivo na koji sene moie vise
nitt^. Uzviteni kAie, Izr74/ saalogznaha jedan znalat imafa
76), tj. we tako dok sene dode do Onoga koji ima sveznanje
do Allahaosim kojegdrugogboganema,3toje i jednaod
svojswenosd u kojoj niko drugi ne particiPira
Alo biscevi kazali: ako bi pojmovnost umnog subjeka do5lado
micr kad vi3eni3tane bi moglobiti nadodatona nj, u tom sluöa-
bi se swar neminovno izokrenula iz njegovevlastire sposobnosti
i bismo na to rekli: eto, upravo bi to, pod PretPosuvkom da je
, upu6ivalo na to da je tjelesnasila kadra poduzimati öine koji
beskonaöni,öcobi za sobom povlaöilo obaranje i obesnaiivanje
, kto tako, sila imaginacije,razmiiljanja i uöenjakadraje predoöiti
eskrajzami$ljenih,odnosnou sjeaanjePohranjenihjedinica' prenda
je ona kod vastjelesna.
A-ko bhte vi rekli: mi ne moiemo bezrezervnoprihvatiti da je
ona kadra za neito 3ro nema svoje konaönice, bilo bi vam reöeno:
isto to kate i ra! oponent za poimljuär silu
s KodKoilua *oji: :Anädswkimzn:lcn imäioi znaniiil"
lll

Sto setiöe lainosti one druge premise,u vezi s njom treba ka46
da poimanj€nije öin pa, premarome,ono öie öini imaju svojuganicu
ne mora obaveznobiri ograniöenoi u poimanju. Pa,sami stevi jarno
kazali da mentalna esencijausvajaoblike srvari koje poima, a ne de
ih samaproizvodi. Kod vasjedna snar ne moie biti i proizvoditelj
i prihvatilac, jet ste sejasno oöitorali o tome da tijela nisu kadra za
one öini koje nemaju svojekonaönice,dok im, s druge strane,podlo-
inost utjecajimai trynostmo$ biti beskonaöni. Ibn Sinaje,na oru
primjedbu, postavio pitanje: "Zar
nebeskadu5a,koja je oeposredni
pokretaö svemira, nije tjelesnasila i pored öinjenice de su nebeske
kernje beskonaöne?",te na to sam dao odgovor kazavli da, iako ie
posrijedi tjelesnasila ona, ipak, puno6u woga djelo\^rya üpi nIz-
dvojenog Uma, uslied öegaje kadra proizvodiri beskonaöneöini.
Mi kaiemo slijedece ako ie to tato kod tebe, z:5ro se onda ne
bi moglo kaz-ati:govorecadu{a punodu i snagucrpi od wogTvorca i
ätetnika, kojern i pripadasla snata,pa stogane bi üebalo biti öudno
da je ona, i pored svojetjelesnosti,kadra za neüto3roje beskonaöno.
Ako bi seti stim saglasio,u tom bi slunajubio u suglxju sposlanicima
i sarazumom, öime bi uniiao u red muslimanskezajednicei iziiao iz
skupineonih tiie sujaliiu nisu utemellenana isrini.
Sto setiöe vaie izjave u petom sluöaju, naime: "IGda bi sila ra-
zumaobitaralau nekomtjelesnommediju,ondabi ona moralabiti
permenentnosvjesne rcg media, ili 8a uopdene mo6i biti svjesna!,,,
ona setemelji na vaiem pogrjeinom naäu da poimanje predstavlja
dogadenjeslike koja je u poimajuöoj sili identiöna predmetu poima-
nja. Öak i kada bismo sesaglasilis tim raöim nacetom,to m opet
132
KNJIGAO DUSI
bilo ni od kakvekoristi, s obzirom da bi dogadanjere slike bilo
uvjet za dogdanje poimanja lGd bi rekao, odnosno kada bi
ieoo, da poimanje zapravoi jestedogadanjete slike, neito ta-
niko razumanne bi mogaokazati Za.ito sene bi moglo reii: sila
obitava u posebnomtijelu, a da sesili govorade3arai jedno
stanjekoie senazivawijeiöu i shvatanjemi da, rck tada, sile
postaje wjesna tog medija. Kad tog dodatnog stanja nema
ta sila nije svjesnarnedija. Ako bi ne!rc takvo bilo moguCe'rime
prigovoru ciielostibio obesnailn.
Poom kairmo: wnditeli vidaje, ["adminelto pojmimo tr€nü-
ordstava o tom neöemu umu identiöna onom€ ito sepoima sa
aspekata i obzira.iJi kaitte da Ir identiinosru wim aspektima
obavezna?Ono prvo niko razumannecetvrditi budu6i je isuvile
da binjegovuneodriivostI rebalodokazivati Prematom€
sezna de identiönost u svim aspektimanije obavezna,tada niie
uten i nastanaknekedrug€ Predstaveu srcu, odnosno mozgu' u
sjedinjavanja dviu sliönosti.
Isto tako, sila razumaobitara u esencijisrca ili mozgadok slika
koja se pojavljuje obitava u sili razuma, talo da ie iedno od njih
droga obitavali5tesile razuma Takoder,kada Predsobom ugledemo
veliku razdaljinu,daleku udaljenost,da Ii to videnje ovisi o ocna\anju
te slike u oku onota koji to gleda, ili ne ovisi? Ako ovisi, onda ro
povlaöi za sobom spoj dviju srodnih swari, s obzirom da je sila koja
vidi kod vastjelesna,3to znaöida senalaziu nekom sjediöu koje ima
svoju veliöinu i mjeru. Täko, kada seu njemu osnari veliöina i mjera
onoga Stosevidi nuino dolazi do sjedinjenjadviiu sliönosti. Ako bi
to bilo dopustivo tamo, za-itoto ne bi bilo dopustivo i u ovom na.iem
pitanju?lAko poimanje odredenest ri ne ovisi o pojavljivanju pred-
stavetog 5to segleda u onom koji to gleda,onda rai stav po kojem

"shvatanje
srcai mozgaremelji sena pojavi predstavesrcai mozgaq
sili razuma" postajeneodriiv
Isto tako, vaia primjedba da bi, uloliko bi sila razumaobitavala
u nekom tijelu, ona bi morala biti permanentno wiesna mg riela,
dok naia svijesto srcu i mozgu nije takva, podrazumijerala bi samo
onoga ko kaie da ta sila obira\.äu srcu ili mozgu, dok sene bi moglo
odnositii naonogakoji wrdi da obitavaujednom posebnomtijeiu,
tj. u neßu, koje je isprepleteno
safiziökimtijelom (beden),bududi
da je on rniiljenjadaje duöa(neß)jedno posebnotijelo i da öovjek
uvijek znada je ona posebnotijelo, da nikadato ne smedes uma, osim
u duöaju nepaZnje.Time seeliminfa primjedba koju ste, u sl?kom
slucaju, nastojali oddati akuelnom.
Sto se riöe vaöeizjave u öeston sluöaiu, tj. da je svakosvjestan
sebe,te da svijestznaii posrignucebiti onog ito sepoima kod onog
koji to poima, ito je prihrediivo samoako se uzme da duli nije po-
rrebno mjesto gdje de obitavati itd., odgovor bi bio da se to temelji
na njemu prerhodeöemnaöelu,naime na tome da znanjepredstavlja
postignuöepredstave koja je identiönaonom lo sepoima u onom
koji to poima, 3ro n€ma svota utemel,enja u isrini iz tazlog koje
smo naveli kada smo razrnatnli pitanje znanja. öal ako bismo to
i prihvatili, opet je navedenapredstara samo uvjet da se postigne
znanie,a n€ i samoznanje.
Isto tako, ovaprimjedba, sawojim nejasnimiaazina i Ioüimpre-
misama,bila bi oborena- ako bismo, npr., uzelikamenili drvo i rekli:
Ovo je esencijakoja opstoii samapo sebi,a njezino biöeje kod njezine
bica!,3ro bi znaöiloda i te neäve wari rnoraju biti wjesnewog biCa.
t34
KNJICAODUSI
wog biä' pa akoje neito wjesno
I svesuAvomije' takod€r,svjesne
esencija'3tobi znaöilo
to znaöida le njegovobiCejednaapstraltna
mislirc'
dule svih üvotinja aPsüaktneesencie'3to vi ne
da neko od nas
sto se riie raie izjave u sedmom slucaju, rj
je koju
zamisliti more iive i brdo od sa6raitd , lto primjedba
je klimava s obzi
iznio Ebu el-Berekat el-Bagdädi, a koja vrl"
da se temelji na tome da su te zamisli sn'ari koje imaju svoje
kako je
o postojenje, da su urezaneu razumnu duiu na naöin
idui" u-et.tut u ,uoj. obitavalisteMedutim, zna se pouzdano
nameie kao
e te zamisli nemaju svoje realneosnove,veöda ih um
vke, i da nisu urez-aneu duiu, buduü da se öak ni forme
jskogaznanjane urezujuu duru, pa kato da seu nju utiskuju
O Primjedba
;ah; imaginacie!? je' prematome,pobijena ito
ne znaöida sene moä Previti nzlika izm€du drugih nerealnosti'ier
i
öovjekov um pravi razliku izmedu neöujenja,nevidenja' nemirisa
tih
dr., ito ne znaöi da to razluöiruje sugerin i realno egzistiranje
nerealnosri. Naprotiv.ndi seo razluöiraniuizmeduvrsranemogu-
dnostiöijer€alnoPostojanjeuopdente mogu'e
u
Potom kaämo: ako je zämislivo zalaienje oblila i nzmFra
i razmjeru' zasro
neüto3to na bilo koji naöin ne posieduieveliöinu
ne bi bilo zamislivoi z:lalenje znanjavelikog oblika i velik€ razmjere
ne
u malo tij€lo?! Isto tako, ako nePodudarnostu svatom smislu
tim
smji kao preprekazalaäeniuslike i oblika u apstraktnu esenciju'
p'ij" "ep.a"a"r".st '"tit .g samalim ne moie biti smemjada velika
su
slika ude u malo rnjesto. Uz to, vale najranije pret€ceustanovile
nije
dokaz da urezivanjeslike koja bi obitavala r'rapscraktnojes€nciji
moeuce,za 3tasu naveli niz razloga

Jro se |lce vrse jz,eveu osmom stuäju. naime "kada bi
sila
razumabila tjelesna,ona bi u vrijeme starosdoslabila"
Odgovor na to sasrojaobi seiz viie detalja:
I. zaito bi bilo dopustivo kazati da je neophodan samoodre_
den stepenziravlja tijela da bi s€mogta odrtari oprimalna
razumskasposobnosr,dok optimalno stanjetijeta u pogledu
zdravlja nije od znaäja za oprimalnost stanja razumske
sposobnosti.Ako je moguCeda to talo bude, onda nije ne_
priliöno kazati da setaj minimalni stepen.tjelesnogzdnvlja
zadräva we do kraja sraraökedobi, ralo da razr_rmostaie
(u punoj tunlciji) we do kraja:
2. starom öovjeku, moä biti, kontinuirano zqravo razumsko
poimanie osigurau to Sto senjegov razum odrtava nekim
organima koje kasno z.aÄracakvarenje i deformacija, pa
kad: ro dvoie zahreti i te orgne tadr dolazido kvarenjr
n ego!" razumai nietou poimanjaj
3. ni€ isldjuöenoni to da neki tjelesnisastavibolje pogoduju
nekim sposobnostima,pa j€ moguöeda r.ielesnisasravsra_
rijeg öovjekabolje pogoduje razumskojsposobnosri,uslijed
öegau njemu dolazi do snaienja razumskemoarj
4. kada je tijelo u naponu svojesnagei siline tada su svesile
snaine, tako da su srmstvenei gnjevne sile veomasnaine,
te snagadh sila ne dopuitaju razumu da funkcionira savr,
ieno, i tek kada nastupi starosti slabosr,usljed te slabosti
dode i do slabljenja rih sila koje su stajalena puru razumu
da djeluje u svom punom tapacitetu. Nemoö, isro tako,
"-H,ö
zkrtu", t Ann.d u $om
zahvaCai sam razum, ali nakon Jro njegaalvad nemoöta
136
KNJICAO DUSI
senenoi pojavljuje i u njegovim artipodima talo da manj-
kavost u jednom od njih bim nadomjeitena manjkavoiöu
u drugome, öime sepostiie Poravnanie;
star toviek ie nauöio mnogo tota i stekaoveliko iskuswo'
obavliao je brojne poslovei dobro ih uvjeibao, tako da je
srekaobrojnaiskusna.Sve(odoPrinosiSirininjegovemisli
isnazividenja.time kompenziramanikavosr kojasepojavi
saslabljenjem tijela i sila pohnnjenih u njemu;
obilnost postupakaproishodi iz duboko ukorijenjenih da-
rovitosti u öovjeku, tako da onaj visak koji s€ na taj naöin
postigne nadomjeita onu manjkavost koja seievlja udiied
urulavania tiiela;
u vjerodosojnoj predaji biljeie sesljededeVjerovjesnikove,
s.a.ws.,riieci, Gvjek srari,dok dvijesrvariu niemuosuiu
biti nrlade:pot epa i dugoroönonadaniel'6'SwarnosrPo-
nduje orai hadis.Medutim, i poredtogalto pohlepai nada
spadajuu tjelesnesilei u prolaznawojst!" iFk slabljenjerijela
ne povlaii zasobomi obaveznoslabljenjetih dlaju woFtava
iz tega proizlazi da uruiaranje tijela, njegovo slabljenjene
znaii obaveznoi slablienlewih tjelesnihwojstava;
svjedocismo da mnogi stari ljudi zap:daju u senilnost
i umnu slabost, zahva6aih rigidnost misaonog Procesa'
Stavite,to je tako u veiini duöajevä,kalo to n^znaöavajui
didr " ,ajbjedllii?
ryeöiUzrilenoga:Mnogi od 'ar ?od 'totun
*anie kad prestaneda zna bik lta od o ogaitoie ehddatako
"Poghliuo
bilj.t fimi, ilbn v&udt u ooi.nkuo zuhdu4üm Mßlim u
"Mßncd" u, ali u dij'dc'cn obliku: " ' dvijc sMi Gbjt

dtbro znaoF (En-Nahl,70) Sraröovjek,dakle, u svom naj_
bjednijemiivotnom dobu posra.ie popur djetetaili zapada
u JoSgore stanjeod toga, dok seonaj kome seneSrotaLls
oe desi ne smatra da je vraien u "najbjednije sanje';
9. ne posroji tijesna i neraskidiva in@rakrivna ve?a izmedu
tjelesnei duSevnesnage,kao ni izmedu slabostijednoga I
slabosti drugoga - neko moie biri tijelom snaian, ali slab
duhom, kukavica i strailjivac, dok drugi mote biti dab ti-
jelon, ali snaän duhom i, kao takav,biti hrabar i odluöan
i pored svojetjelesnedabosti;
I 0. öaki kada bismo sesaglasilis onim Jto navodire,ro opet ne
bi bio argument da i€ dusajedia apstraktnaesenci.ia,koja
nije niti urut r niti izvan Ovoga wijera, da nije ni u rijelu
ni izvan njega, jer da je duöaneko öisto, wijedo, nebesko
tijelo, namijenjenoz€maljskimtijelim:, ona ne bi moglabhi
izloiena rastapaiju, slabljeniu i promjeni, 5toie svojsweno
zemaljskim rastvarajuöimtijelima. Prema tome, öinienica
rastapanjai slabljenja u tijelu, ne znaöi da se ism to mon
nuino deiauti i u düevnoj biri.
Sto se tiöe raie izjave u devetom sluäju, rj. "um ili razumska
sila je u svojim önima neovisnao djelu, a ono ito .ieu pogledu woga
djejswa neovisnoo tijelu nuino mora biti i u pogledu samogasebe
neovisnoo tij€lu', odtovor je slijedeai:izreü pouzdan sud o jednoj
q
Aj.t u Kodorovoo pdjchdu sl4ir "rmä B koji dubokusb$r dorvir, pa bm z
bonvft onolro sa.tcl' Mi sho k ü ovon iluäju poslutiliprij*odon Muhmn.da
Aed. koi' j., hiJino, i pEjzniji, 2 i boljc izE au o.o no autoräi kati.
lt8
KN]IGA O DUSI
sili ne znaöi da seto isto moie kazati i za sv€druge tjelesDe
Vi. dakle, u ruci nemate nitta drugo do neosnovanuwrdniu i
dnu analogiju
Täkoder,forma i akcidenelÜe moraju imati svojeobitavaliSte'a
porrebaza tim obiülali5tima dolazi samo zbog njihovih
To ito su one kao calve neovisnene znaöi da su samepo sebi i
isneod tih obitavalilta. Alo je, dakle, ne5toneovisno,temeljem
kakve odredbe, ne znaöi da kao takvo, sämim svojim bi6em'
Opet- Bog najboljeznal
beztih obitavali3ta.
Sto se tiöe va5eizjave u desetomsluöaju, tj. da se tjelesnamoö
e mno3womakdvnosti, te da se,nakon 3tojednom oslabi,vi3e
moäevrariti snazi itd., odgovor na to jest da je mo6 imatinacije
ijelesna, te da je u stanjLrzarnisliti strari velilih dimenzüa jednako
.bto ie u staniuz misliti siiu.ine swari Tako ona mote zamisliti malu
flavnju na isd naöinkakozamiSljaSuncei N'tjesec.
Isto alo, snaänim, dominantnim PogledimaPromiöe vid€nje
beznaäjnih snari. Tako kaiemo: visokorazvijeni,veliki umovi ne bave
sepromilljanjem sitnih smislova,jer onaj ko seudubi u spoznawnie
veliöineGospodaß nebesai Zemlie, Njegovih imena i aüibuta' on se
u Bkvom sunju ne bavi urvrdivaniemiedintrveneesenciiei niezine
Sto setite va3eizjave u jedanaesromduiaju, naime da se,kada
reknemoda crno sroji nasuprotbiielogau naiem umu mora dogoditi
dok dei najPtostije
uprisutnjenjesuitinecrnilai bjelilaistovremeno'
119

---
logikakazetidaF sjedinjenjetog dvogau odredenomdjelu nemoguc€
- odgovor bi bio djededi: to ito käiere Emelji se na postavci
da seu
biiu onoga koji nelto poima formira slika identiöna predmetu kojt
sepoima, 3rc, metlutim, nema osno\e. Vaje argumentiranje utisnu-
öem slike u ogledalo ne stoji, buduöi da se u ogledalo baönitta ne
utisLuje, kako to d.ii vedina urnnih l.judi iz reda 6lozofa, apologeta
i dr. Uostalom, stajali5teo utisLir,enju je neodriivo iz viöe razloga.
U konaönici kaiemo: Ako stevei miöljenjada je ono ito seutiskuje u
duli kod poimanjacrnilai bjelilasamonjihovobris(rusum),njihova
vizuelna reprodukcija, a ne i njihova snarnost, zaito onda ne bi bilo
moguce da seobris tih swari pojavi i u rjelesnoiwari?
Sto setite rele izjaveu dvanaestomsluöaju,naime .kada bi mje-
sro poimanja bilo neko tijelo - a sreko djelo je podloino djeljivosti
- rada bi bilo mogude da jedan dio tog tijela o neöemu posjeduie
znanje, a da, istovremeno,drugi njegov dio o tome ne zna niJta. U
tom sluöaju öovjek bi u jednom öasumogao neito i poznavari i ne
poznaved ga!", odgovor bi bio slijededi: a primjedba je neodrliva
premaraSim vlastitim naöelima,jer su kod vasi strasti srdiba i ima_
ginacije öisto tjelesnasraojaöije je obitavali3tedjeljivo pa bi, shodno
tome, bilo mogude da se u jednom dijelu pojavi süasr i srdiba, a u
drugom dijelu ne{ro upnvo suprorno njima. Talo bi öovjek mogao
iudjeti za neöim i odbojnost os.iecatiprema rome u isto vrijeme, biti
srdit na nekogai ne biti srdit itd.
140
rorjtcAo DUst
"kada sena qele-
Sto se ti& vaseizjave u trinaestom slu&ju, tj.
utisnu odredenegravure rada samo Postoianje tih gramra
utiskivanje nekih drugih urezaka.Sto setiöe utisnuda
'
tll je s$ar upravo suprotna od toga itd. - odgovor bi bio
i: kainii domet re vale izjavejeste da se radi o odliönoi ana-
no n€ i sv€obuhurnoj. To medutim' nema vrijednosd ni za
a nekamoli za sigurno znanje, bududi da su razumske
ine znanja i spoznaje,dok su one tjelesneforme i slike. Täko
nikaka sumnje da su znanja u wojim bitima razliöita od slika
stoznaöida sesudo nekojapsrrakmojswarine moie pri-
i na neStoito nepripadatoj vrsti.
"kada bi duöa
Sto setiöe raie izjaveu öetrnaestomslucaju,naime
bila neko dielo tada bi, izmedu öovjekoveielje da nogom napravi
pokrct i izmedu pokretanja te noge postojala odredenavrem€nska
distanca'itd. - odgovorje slijededi:duia, u zajednicisatijelom' moi€
biti samo u iednom od tri stanja:
a) da 9 obavija s vanjskestrane,poput odie6e'
b) da je stacioniranana jednom mjestu' PoPut srcaili mozgai
c) da proiima sre dijelove tijela.
U sralom od ta tri slucajanjezino Poketanje onog ito ä€li
polaenuti dogada se, njezinom voljorn, bez vremenskogprotoka'
kakvo je npr. videnje onoga öro senade pr€d oöima' öujenje n€öep,
rnirisanie,kuiani€...
U slu&ju amputiranjaodredenogtjelesnogorgna ne dolati i
do ampuracijedjela du3ekoje je bilo zdruäenos tim organom' bilo
da ga je obujmljiralo lznutra ili izvana:dula taj organ' öii seosiecaj
141

urrne, istot trenurka napuöta,povleöi seiz njega bezikakve vremen-
ske zadrtke. Njezino napu3ranjetot organa jesr popur povlaöenje
zraka iz posudeu koju senalije voda. IGda bi duia btla stacioninna
na iednom mjesruu tielu, ni tadasene bi moralaodvajatis ampu_
riradm organom, a ako bi tijelo obujrnljivala savanjskesrraneni
u ve€za to niste iznijeli ni bilo kakvu primjedbu Po-
tom sluöaju ne bi bio potreban nikalav vremenski interral izmealq
njezine volje da pokrene tielo i samogpokretan;'arog tijela, vedbi u
tom sluöaju njezino djeloranje, predstavljenc,u po&eraniu organaJ
bilo poput djeloranja magneta na metal, svejednojto nije u nepo-
srednomdodiru sanjim.
Poromvelimo:orz bezumnosrsa uldiuii\,"njemvremenaupravo
vama ne ide u prilog, s obzirom da kod vasduia nie niti spojena
sariielom,niti je razdvojenaod njeg, nije ni unurarrijela,ni izvan
njeg, pa vasto i obavezuje.
* h duia, tj. da posmpaju kako to nalaie aj interesi da idu za
Sto sedie laie iz1aveu pernaestomsluöaju,naime ..kadabi duia
bila neko tijelo ona bi bila dj€ljiva i moglo bi bid da jedan njezin dio
posjedujeznanje,a da drugi dio tog znanjanema,talo da bi öovjek,u
tom sluöaju,mogaojednim svojim dijelom biri znan,a drugim dijelom
neznan' - odgovor bi bio sliedeci: oie primj€dba sastojiseod dviju
premisa:jednekoja podrazumüelauzajamnupov€zanosti druge,koja
podrazumijevaizuzetnosr,medutim u obje njiÄ, ili najmanjeu jednoj
od njih, ima neito 3ro ih äni neodriivima. Naim€, mi ne moämo
bezrezervnoprihvariri wrdnju da bi ona, ukoliko bi bila neko tijeto,
jednim wojim dijelom mogla biti znana,a drugim neznanas obzirom
na öinjenicu da ie du3aprosta,da nije sloäna od svih ovih elemenata,
ni sastavljenaod razliöitih dijelova, rako da kada zna n seheznai n
woje neznanje.Ovo prvu premisu öini neodriivom.
141
KNJIOAO DUSI
mi n€ moämo potPunoiskljuöiti
So seti& onedrugePremise,
#nost da duia ne bi mogla jednim svojim dijelom biti svjesna
biti nesvjesna'o
bi istovremenodru$m wojim dijelom mogla
vi ne samoda niste iznijeli nikalav dokaz kojirn bisceiskljuöili
nekim
L, medutirn, da je öovjek ponekadsvjestansebesamou
ima, ne i u svim, i da seljudi medusobnorazlikuju u rcme Kod
Lie wiiest o sebi mnogo izraienija nego kod drugih Uzviieni
i nrmojtebin haooni hoji sutubotuuili Alkha' ?lie Ox *linio da
i sani seber(El-]Hai;r,19) Radi se,dakle, o tome dr ovi sebe
ucielosti zaboravili,vecsamou onom dijelu u kojemsenalazi
x inreres,njihovapotpunosti sretnost,dokse nisüzaboraviliu
dijelu gdjesenalazestrasti,strasweniuiici i sttaswenavolja'
ed &ga je Allah uöinio da zabonv€ ono gdje s nelazi interes
iiom dh inrerexa,da nastoieoddoniti manjkavostii nedosa*e
voiih du5ai da ih prevladaju,te da otluivaju i idu zatim da dos€gnu
ive ono iro cedoprinijeti njihovoj potpunosti, zbog iega su i sworene
'Prema
tome, oni u dm asPekdmane Poznajuswarnosrsvojihdula'
'rlok
ih istovremeno poznajuu drugim asPektima'
Stosetiöeraie izjaveu Sesnaestom sluöaju,naime"kadabidula
bile nekorijelou tom sluöajubi fiziökotijelo morelodobiti nateZini
njezinim zalaienjem u njega, jer je Pravilo da se' kada se na jedno
je
tijelo doda drugo tijelo, teiina rog tijele poveca',ovaPdmjedba
veomateika, a joi je teäi onaj koji je povlaöi kao argument, buduii
da bai wako tijelo i ne mora dobiti na teäini kada mu se pridoda
neko drugo tijelo Ako se, npr.' na jedan teöki balvan nadoda tijelo
r4l

vaüe on ce mnogo izgubiri na svojoj rdini; ako se u omo!
koii
ima svoju r€Zinu, umerne tijelo znka on ce postati lakii. To je
takl_
sa onim tedkim tijelima koja po svojoi prirodi zahrievaju sjedilte
i öulo pa moie osjetiti zapahnekih duia, koji je poput usmrdjele
sredi3re,i koja sepo svojoj naravi upravljaju prema tome. Srose
pak
tiöe onih tijela koja sepo wojoj prnodi kre6u prema gore, ona
nisu
podloina rome, ve6je swar sanjinu upravo suprorna od onog kals
je sateikim qdima. Ona, naime, lcadasepridodaju nekom
reikom
tijelu dopriresu tome da to tielo posrane laköe. je, upravo
Jedan
izraz vxju6i ru öinienicu, rekao:
1Zlkcbijah fue koje nan ,tigoi??/azne,
ah kad iittim ui om ni?l1xie,e one
?ostaickbhc i sano jto nepoLtjele utis!
Tahotu ' nklina biaa _ hkjdjt had t njih zatazzture!
Sto se tiöe ra3e izjave u sedamnaestomsluöaju, tj. "da je duia
neko tijelo ona bi morala imari i sv€one karakterisrikekoje posjeduju
i sva druga tijela, tj. monla bi biti lahka ili telka, topia ili hladna,
mehla ili orda..." itd. - onaje neodriira, argumentje koji je pobijen.
Naime, ne moraju svariela imati isteosobinei israsvojswa.AllaÄ je
njih uöinio razliöitim u pogledu wojstava, osobina i prirode. Neka
od ojih semogu vidjed okom i doralnuti rukom, dok sedruga niti
mogu vidjeti, niti doralnuri; neka imaju boju, a neka su bezbojna;
neka nisu pod urjecajemtoplote i hladnode,a nela jesu.
Tleba k zati da du.Iaima sebisvojstvenihosobinakoja ne dijeli ni
sjednim fiziikim tijelom. Ona ima sebiprimjerenu lahkodu i teäinu,
toplinu i hladnodu,suhoöui nieinost. laLo moiei vidjeti veomareöka
öovjeka,prernda mu je tijelo lal*o i suho, i moäj vidjeti suprorno:
r44
KNJTOAO DUSI
veomalahal, a tijelo mu teiko i lcupno; moiet vidjeti kako
duia njeina i blaga, a neöija gruba i wrda; kako neko ima
odnosnomiris drugih duia, koji je liep3iod mirisamiska.
Kadabi Botiji Poslaniks.a.w.s.,
proiaonekimpur€miza njega
na pum ostao mirisan üag tako da bi ljudi znali da je on ma.loöas
prolao. To je, sr,akalo, bio miris njegovedule i njegovogasrca,
ie i ojegovznoj bio mirisniji od wegadrugog, $roje bilo rezultat
njegoveduie i tij€la. On, öja je ri.ieönajisrinitüa u svem
mdu, tekaoje da "kadadu5anapuita rijelo,od nje seSiri
poput najljepJegmirisa miska koji postoji na zenrtji, odnosno
zapahpoput naiodvratnieg zapahacrkodne koji postoji na zemlji,,,
te da bi to i svi prisurni mogli osjetiri da im je öulo mirisa dovoljno
razvijeno. Mnogi to doisra i osjete. Ne meli broj njih je i priöao o
tome. No, dovoljno je ono 3to je rekao onaj koji najistinitije zbori.
On je kezaojoö i to da su 'duie vjernika bljeltave, a duie nwjernika
crnel"
Jednom riieöju, osobineduöasu isuviSeotite i moi€ ih negirari
sarnoonai ko o njima nemabai nikal-vogaznanja.
Sto setiie vaieizjaveu osamnaestom 'da je
sluöaju,naime duia
tielo, ona bi morala biti dostupna wim öulima, odnosno barem
jednomeod njih..." ird. - odgovorna to bio bi sliiedeci:to uop6ene
more biti $ko, iako vi ne samoda niste iznijeli nikakav dokaz za tu
svoju rvrdnju vei nisre ostavili nimalo prostora za üzgovor o tome,
za moguönostde je taj vai stav upien. DuSese,ipak, moä dokuöiti
öulima ralo da se moie dotaknuti, moie sevidjeti i moä seosjetiti
145

njezin miris, ili zapah,kalo smo to vidjeli kada smo govorili o izla-
scimaduia iz tijela.samo<romi ro ne vidimc
Za ovim argumenmmne moie posegnr.rtiniko ko prihvata posla-
niöka uöenja,bududi da je i melekjedno rijelo koje ne moäedokuöiti
nijedno na3eöulo. Ista je swar i s dünnima i iejtanima - i oni su
nevidljira tijela koja ne potpadaju ni pod jedno naie öulo. Tijela se
u torn smislu veoma razlikuju medu sobom: neka se od njih mogu
dosegnuti s redim brojem öula, dok se neka veCimbrojem njih n€
mogu dosegnuti;nekasemogu dosegnutisamojednimöulom,dok
druga veiinom ne molemo desegnuti- premda u nekim situaciama
mogu biti dosezljira- s obzirom da mm zanjih nije sworenosredswo
kojim bismo ih dosez:li, ili to ne moäemouöiniti zbog nekezapreke,
ili jednosavno zato3to nisu dokuöira naiim öulima. Tako tijeh koja
nemaju boju nije mogr6e dosegnutiokom, poput zrela i ratre u nje-
nom potelu; tijela koja nemaju aromu ne mogü sedosegnuti öulom
mirisa, poput ratre, kamenice i stalla; tijela koja nisu opiplji ne
mogusedosegnuridodirom, k;lav je npr mirujudizra-k..
Isto tako i drl5a(rüh) poima zahvaljujuii spoznajamaovih öula,
posredswom njihovih oruda. Tako je i nefs spoznajno öulo, iako
nije osjetan:tüelei akcid€ntalijesu osjetnii neß ih osjeaai prihvata
njihol€ promjenljive (€nuraönosri - vrline i pokudenosti - onako
kako nebeskatijela prihrataju sra prolaznastanja koja sesmFnjuju
na njima, istovremenose kreöu6ipo svomeizboru, silom pokreöuii
rijelo. Täko u tijelu vrli svoj utjecaj i pory.da pod njegov utjecaj:
osj€e bol i nasladu,radost i tugu, zadovoljswo i bijes, ugodnost i
oäjanje, ljubav i mrinju, prisjecase i zaboravlja,penje se i spuita,
prepoznaiei ne prepoznaje.Njszine manifestacijesu i najjaia powrda
njezina postojanja, bat kao öro sworene swari svjedoöepostojanje
146
KNJIGAODUSI
a UzviSenogai ukazuju na Njegortr savrienost' buduii da
nerninovnoul,rzu,en, uzrok koji iu je iz.zzvro.
Medusobni utjecaj duia jednih na druge ne porice niko ko ima
osjedaji nepomuien razum, naroöito kada se one u nekom
odobodetjelesnihsmetnjii zaprjeka,uslijedtegaseniihove
mnogostruko uveaawju. Do toga dolazi naroäito onda kade se
suprotstavisvojim Porivima i kada te Porive upregneu Prevec
mor:la: prema öednosti,hnbrosti, pravednostii dareiljivo-
te ih odvrati od niskog morala i svegaonoga 3to karakterizirataj
. Tada njezin utjecaj u svij€tu postajemnogo snainiji i dal€ko
i mogudnosti tijela i njetove trenutne prilike tada moäe
pogledatiu veliki kameni raspoloviriga,u veliku äivotinju i ubiti ie, u
e dobm i uöiniti da tog dobra n€stane.U to su s€uvjerili mnogi
neiodi, uz svu razliöitost svojiÄ rasai vjere. To je ono örc se n ziva
'urokom -'pogotkom
ola" - pripisujuii to djeFwo oku, premdau
stramosti to nije njetovo djejsno veödjejswo neßazakamufliranogu
ilrugom imenu i ogrraöu.Njegovo djejswo moie biti realiziranotako
lcoz izrareo pogled oka, ali i ne mora - moi.e mu se nelto oPisati i
. ru udaljenostipa da on u sebi sProvedeodred€ni Procesi da to neito
temo upropasti. Ti sam more! vidj€d djelovanj€ koje duia izazov€
u tiielu: moäei vidied kako tijelo zahvadabljedilo, crvenilo, kako ta
obuzimapoziri"nonspolo?!niesrmimnieT;nimsudelienjem saniim.
oamomnjezinom snagom.To djejswo umnogomeprel€zilazidjeFwo
tijela i njegovihpmlaznih stanja.Tijelo zapravoi mote dielolari samo
na drugo rijelo s kojim sesusretnei s kojim dode u dodir' moie na
njeta izvriiti odreden utjecaj.
Razliöiti narodi, medutim, srakodnevno su wjedoci djeloranja
unutarnjihpodsticaja(himem),koli su u swarnostivrlo djelotvorni,
i stogasenastojepomoöi njima, re uPozoridna njihovePosljedice
r47

Talo je Bo;iji Poslanik,s.a.w.s.,naredioda öovjek urokljira pogleda
operewoja pazuhai druga mjesrana kojima ima neöisto6ei da potorn
tu vodu salije na onoga koga je urekao svojim pogledom, öime öe
neutralizirati svoj ur.iecaju njemu. To je rrko udijed naravneswari
koju je ustanovilaBoiija mudrost duia sklonazlu (neß emmänh) je,
naime, u dosluhu satakvim mjestima, sviLnutaje na njih, i ranjski zli
dusi joi pomaiu i rado svracajuna ta mjesta, s obzirom da su bliska
njihovoj naravi. IGda setaloa mjesta operu vodom ta vaüenosrseu
njima ugasi,onalo kako sei uärenost äljeza gasivodom, pa kad se
ta voda salije na onoga koga je zedesiourok ona sa njega slida onu
ratrenost koja sebila prerüjelana njegaod onot öijeF oko urokljivo.
Stogasu lijetnici upravo onu vodu u kojoj sehladilo ulareno ieljezo
propisiwli kao lijek za poznate bolove i regobe.
Ljudi su iskusili zaöudujudeutje€ajeduSaiednih na druge u wo-
jim snovirna,kadasedui€ odobode tjelesnestege.Svete sluöajw€nüe
moguceni izbrojati, a mi smo ranije skenuli paZnjuna nekeod njih.
Svijet duSaje, naim€,jedan drugi svijet, vediod wijeta fiziökih tijela, i
pravila i manifesecijekoii tamo vladaju zaöudniji su od manifataciia
fiziökihtiiela.Saviie.wioblici ljudskogdjelo!änjau pojavnomsvije-
tu izrazi su djejswownja duia, koje taj utjecaj sprovodeposredsnom
fizitkog tijela. Prematom€, duie i 6ziöka tijela zajedniöki proizvode
efekat,oboje sudjeluju u djelu. I dok duJa ima neke manifestacijeu
kojima tijelo ne sudjeluje, dode 6ziöko tijelo niöta n€ moä uöiniti
samo,bez sudieloranja duie.
Sto setiöe rale izjave u devernaestomsluöaju,naime 'da je duia
neko tijelo ona bi morala imad duäinu, iirinu, dubinu, povrsinu i
forrnu, öegane mote biti bez wari i boravilra.' itd., odpvor je slie-
t48
KNJIGAODUSI
na valu primjedbuda sesveove mierevezujuza
je i od koje je dara u
!te, i dti5a imx svoiu twr od koj€ sworena
obliku i u odredenojformi.
"Ako je njezinawar du!:' onda
Na raSuprimjedbu:
o spoju dviju du!a, a ako nije dula onda ima tijelo i formu',
ojezina ti?r nije duia baskao ito ni war öovjet<ante sam
trar diinna nije diinn, trar üvotinje nije iivorinja.
"Duia mora imati rijelo i formu' usnari je
Vala konsatacija:
oremisa.Duia ie, naime,sworenäod wari koja ime odredenu
;. Täko wrdimo isto i vi za obaranje ove wrdnje ne navodite
Drimiedbu,a nekamoli da iznositekakavkategoriöanili
beft m hipotetiöki argument.
t
: '
"jedna od ka-
. Sto setiöe vale izjaveu dudesetom duäju, tj. da
ralc€ristike tijela jesteda je ono djeljivo, rako da mali dio njep nije
kao i veliki. Kada bi tako i duia bila dieljiva, ukoliko bi i sraki njezin
dio bio, takoder,duia. radabi tovjek uswariposiedoraomnoge a ne
jednu du5u. Alo pak ti dijelovi ne bi bili duia, tada ni njihov zbir'
isto tako, ne bi mogaobiti du5ä",odgovor bi bio dijedeEi:ako ho'ete
Laz:ti da je svako tijelo izvana djeljivo' tada izriöete ot€vidnu lai'
buduöidaro nije rakou slucaiuSunca Miesecaizviiezda lsro ralo'
nije taöno da je svakomtijelu imanentna djeljivosr i diobnost izvana'
ltoje neupitnokod onih koji PoriöuPostojanj€ jedinswen€esencie
(dtewherferid).dok kod onih koji Prtnaiu Iu esen(iiu onazau?im'
prostor, no nije joj woFwena djeljivost eak ako bismo i prihratili
da joj je wojswena djeljivost, na ita bi nasto im'lo obavezi ri?
t49

Na rale rijeöi: "IGda bi tako i dula bila djeljira tadabi, ukoliko bi
i s-vzkinjezindio bio, taloder, dusa,tovjek usF?ri posjedoraomnoge,1
nejednu duöu",odgor,aramo:Io bi monlo tako biti ukoliko bi sejedna
du3a,doisra,podijelila na vüe du!a, ito je, medutim, apsurdno.
Sto setiöe raie primjedbe da 'alo ti dijelovi ne bi bili duia, tada
ni njihov zbir, isto tako, ne bi mogao biri duii', treba kazati da je
to laina premisa,bez ikakvih uporiüta, bududi da postoji veliki brol
subjekate koii svoj subjekriviret imaju ek u zbirnosti wih wojih
dijelora. Tirkvaje kuca, öovjek, deseticai sl.
Stosetiöevaöeizjaveu d deseri prvom slucaju,naime'daje i
samaduia neko rijelo tadabi i ona rcbala drugu dulu i tako dalje,
do unedogled",odgovor bi bio dijedeä: Öinjenicä da tijeto potrebuje
duSukoja ie gaodrävati ne znaöida i duia porebuje drugu du3ukoja
bi nju odr;avata.% je jedna laina wrdnja koja seoslanjana analogiju
öiiaj€ neutemelienostjasna,s obzirom da wako tijelo i ne mora imati
neku du3u koja bi ga monla odrärati, kalcvasu tijela minerala, tijelo
zraka,vode, racre, zemlje i tijela ostalih nEiivih t!"ri.
Ako biste vi rekli: ali ro nisu äivei r^zumne stwri, za razliku od
du!e, koja je üva i razumna?I,mi bismo kazali: u tom sluöaiu proi-
zlazilo bi da srako üvo, razumno cijelou *om odrianju i opsrojnosri
potrebuje duöu pomodu koje de egzistirari, Jto ie dobodna i uz to
neutemeljenawrdnja, buduöi da su i dünni i meleki iivi i razumni,
e da u wojoj opstojnosd ne potrebuju druge duhovne subjekte, koji
bi ih odrärdi.
Alo bisterekli: mi seslaiemosavamau pogledudünna i meleka,
no oni nisu rijela koja zauzimajuneki prostorl- mi bismo na to kazali:
150
KNJIGAO DUSI
razeovarano s ljudima koji vjeruju u Allaha, Njegove
meleke'
u to
igei poslanike,dok je razgovoro duüi sonima koji n€ vjeruju
sw"arsobzirom na coda oni ne vieruju u Tvorca i äöetnika
i melekai koji ne priznaju ono Stosu donosili poslanici, te koji
u ono na !tä upuduje pojavnost uz vodswo vjerovanja,
-
da oöevidne manifestaciiedjelovanja meleka i diinna uz
- Ne moze
iopust njihova Gospodan uoPie nije moguie nijekati
po sebi, niti da ih mogu
se Lati da te manifestacijenastaju same
tiniti ljudske sile.
"ukoliko
Sto se döe vaie izjave u dvadeseti drugom sluöaju,tj
bi bila neko tijelo njezino vezi%nje za tijelo' u slucaju da se ono
dogda na naöin medusobnogstapanja(tedähul), podrazumijevalo
bi ulaäenjejednog tijela u drugo, dok bi, u duöaju da se dogadana
natin medusobnogpriljubljivanja i susjednosti'jedan öovjek uswari
predstavljaodu tijela od kojih je jedno vidljivo, a drugo nevidljivo "
odgovor bi sesastojaood nekoliko taöaka:
l. medusobnostapanjeÜela - dvaju gusdhtijela jednogu
-
drugo, u smisluda zauzimajuisti prostor nije mogude'
dokje mogu6eda neko rije&o tijelo zad€u gustoi raJProstre
sePo njemu;
2. ovo je neodräivo,demantira gäviSeoblil<a:voda' npr' zÄazi'
u drvo i oblak, vatn u äeljezo,hrana zalazi u svedijelove
djela, däinni ulazeu onog koga opsjednu Prematome
duii, zahväljujucinjezinojfluidnosti,nije nemoguieda se
spletesa tijelom i zadeu svenjegovediielove;
151
 KNJICAO DUSI

3. prostor koji duSazauzmeiest tijelo, i taj prostor je njetovo

mjesto koje je odvoj€no od njega. Omkva vrsta stapanja
svalako nije nemoguca. IGd se duöa rastavi od tijela ona
tada zauzmeneki drugi pmstor, ne onaj koji ono zauzima.
Tadanjih dvoje nisu stopljeni, vei srzko od njih dvog ima OVADESETA
RASPSÄYA
svoj vlastiti prostor. Jednom rij€öiu, zelaienj€ du{e u tijelo
suptilnije je od zlatenia vode u zemno tle i masnodeu ti- DA LI IZMZI NEFSI RUH
jelo. Prema tome, o primj€dba nema nikakvog uporiita OZNACAVA]U ISTU ESENCIJU
i njome se ne moie oponirari onome 3ro sug€rira Objava ILI SU TO DVI]E RAZLICITE STVARII
i sto podupiru racionalni dokazi. Pa neka je Allah na
pomo6il
Ljudi su o tome zeuzelirazliöitastajaliöta.
- istu
. Jedni kaiu - a oni su veöina da ra dva izrazaoznaöär€ju
F"""ii".
. Drügi kaiu da je to dvoje razliöiroi mi i€mo, uz Boäju pomod i
podriku, razjasnitibit ovog predmeraTako kaicmo slijede6eIzrazom
"neß" oznaöaraseviSeswarl "ruh. El-Dt€wh€ri kaä:
Jednaod njlhje i
.Neß, to je ruh. Katt se Izilao je njegov neß." Ebu Haffäi kaie:

Spa'i sszd/alJi Zia d'id (ntf) ntt lta th i ika bi

Nilta dflgo ne izbavi t. dt PAt i tablja ti lticalica!

Tj. pla5ri sabljakoja ltiti od zla.

Nefs znaöi i krv. IGä se Potekaomu je njegov nefs U hadisu
"Ono öija krv (nefs) nije tekuda' ne öini vodu neöistomako
seloä:
ugineu njoj!
Nefsznaöii tijelo. Pjesnikkaä:

öuo *n da Ebu Tenin uprs&asinouestoje

Lmfu Ganur)tijela(neS)Muziroua!

t52
 KN]IOA O DUSI

tamur znaöikry, a znaü i urok. Kaä se Togai rogaje zapahmrto, je

q. urokliivooko.
Ipal, ne stoji to kako on kaie, jer rij€ö neß ovdje oznaöavadu!u,
odnosno duh Güh), a vezivanjeza oko je samo posreduju&, buduöi
& seurok oswa.rtrjeposredsnompogadajuCeg
pogleda.Premarome,
ono ito ga je pogodilo jest duia/duÄ urokljivca, kako je ro ranije na_
Iznzom neß u Kur'anu seoznaära biCeu njegoroj cjetini, kao
npr. r ajetina: A kad rkz;te * ktle, ri *ka/anc (nefs, mn. enfus)
njene?ozdra,it.! (En-Nnr, 6r) Na Dan badt te tvaki ioick (nefs)
dar'i dz r bmni6, (En-NaH, rrt) &dhi je toujeh(nek) zatogonoga
rtoje radio!63( -Muddessir,38)
Isro tako, izrazomneß oznaöawse sämo du3a(ruh):,a ;, a
smiftn.1 dLto...! (El-Fedzt, 27) hülitc va;e d'aiet', (Et-En'em, 93)
I duiu ol pnhtjan udr2ao. (En-Nezi'är, 40) Ta, &ia jc shkna zla!
Oüsu[53)
S druge strane,izraz ruh senikada ne upotrjebljara z_a
tijelo - ni
zanjegasamoga,niti da oznaii njegovuzajednicusaneßom. Ruhom
senazivai Kulan kojegaje Allah uzviieni objavio Svomeposlaniku.
UzviSeni kaie Na takav natin Mi tebi oEdr\"jeno / ha iz Naie
ztqo'ijedila @{snÄ,52) Koji iatje objaw, ijeti suje _ kone hote
od robou saojih!( -Mu'min, 15) On lalje nelehes OEdnn, po lo1i
Srojoj, a/tim robo"ina Suji,t hojin haie! (En-Na\t,2)
Obja\a je tako nazr€naduhom/duSorn(rlh) buduöi da senjome
postiäekorisran iivot, jer bez nje öovjekovZivot je sawim beskori-
Staviie, iivot äivotinja i stoke je bolji od njega, u konatnici
Ruh (duia) nazran je tako jer sa njim zaäivljrva tijelo Stoga
"rih"
i vjetarnaz n ier ie niime Posritf,iivot (' riiei n,llala ie
jednaod niezinihmnoiina
. iezi&og koriienar-w-h. re ie srogai
Pjesnikkaie:
Kal ietroui (erwah)zap*{" iz ?/aüa zemAe,aie
t i dragu!
jd str"jl i ?o bubrczindoietim kb suieäinta
Iz istog jeziökog korijena izvedenesu i imenice rewh (vjetriö'
(odmor'
bk4epa,owjeäenje),rejhan (mirisno strujanjezraka)i istiräha
oPultanje)
I neß senazivaruhom, buduii da üvi zahaljujuäi njemu Nef-
som je nazvanaili zbog neteg veomavrijednog, cijenjenog i skupoci-
jenog,
.i ili zbogizdisavanjaneöega,tj. zbognjegovogöestogi?disaEnja
udlsavanja.?'IGie sejo! i nefes,s pokretnim vokalima' buduü da'
kad tovjek zaspi,ona izlazi iz njega, a kad se probudi, ponovo mu
s€vratir kad umre, u cijelosti izide iz njega, a kad se ukopa, oPet se
vrati do njega;nakon kabußkog isPitaode' a kad öovjekbude ponovo
prorivljen,opet eemu sevratiti!
Prematome, razlika izmedu nefsai ruha jest u svojswima' ne u
samombitku. Tako sei za krv kate nefs,jer njegovoistjecanjeiz djela'
(nefs);
koje prouzrokuje smrr, nuino za sobompovlaöi i izlazakduse
bez krvi sene moie odräri äivot, bai kao 5rc se ne moäe odräati ni
bez duie (nef$. StogaPjesnik kaäe:

'r Na orfticanL sablii k1et" dxie 4{e'

Kod Ko&u€ sbji:'Na Dan u kon ie$Ij ioiekemo o sebibdnuti."
. Kod (orkuo $ojt "svak öovjek je odgorcnn a 6io jb j. mdio." ne iltiel oneni na öemdragonl
" (od Korkü6 soji: Spsicsäko motet !'
,. (od KorkuE sbji: ,N. m(av miin Mi kbi objavtjuFno r (@.f,c*) .5do F iz inos iaiikog koij'na (n tu-) kaoi im'nio ncli
ono iro s obj,vtjuict, cl€pl did

154 155
 KN]ICAODUSI

Kare se prolila se njesovaduja (ne[t, tziölaje njegovaduia pojavnostGürah),u njesaje umiFiananevolja'zlo i strast
öovjekova
(nefd, odvojila se njesovadura (neß), kao jro se kaie i: rzijaojc **e 'eprrjareljaod svoganefsasvaiudnja nefsa
äri. t""i.r...-"
njesovr'lh, odvojio senjerov nü. protjev(fejd)je, pak,rrenutarni njegovaliubav posvedena ie niemu.
okenutr je ovorne svijetü,sva
isrek.Odadeje slijevobilan i brz iztjev Medurim, reaiae se:On je
nrf,, p^t, "*-i...'' wiietu, njegaprefcr;n Tako srrasriidu za
izlio (eläda)l, kad nelro prolije svojomvoljom, po svomlzboru,r: dok je s umom i ruhom
nefsom,iejan ide za nefsomi srrastima'
Izlio se (fäda)l- kad se prolije pod pritiskom,prisilno.Tako AIah nadahnudem i Svoiompo'
rneleki Allah ro dvojepodupneSvojim
uzviieniduiu 'pritisne'prilikom smni, i ona iscuri,izlije se.
"RuhovispadaiuuAlhhov emr'Njihovübit iznanje
Jednikazu: "
o njima on je skrio od ljudi
"Ruhovi su jedno od Boäijih svjetala'jedan od
Druga skupinauöenjakah:disa,fikha i resavufa Drugi ka;u:
drri da jc nü
Ierrorzliiiro od nef..r.
Muq{ilibn Suleim:n tiie: Cüvjek.mJ Boäijihoblikaiivotal"'r
i ivor.
ruh i ncfspa kadazaspinjetov neß, kojim poima swari,izideali se Potomsu semerlusobnoraziSliotomeda li i ruh umirezajedno
Deodvajaod riela, vei izidepopurjednepruiajuöeniri kojaima svoj sarijelom i nefsom,ili ne umne'
.Ruh ne umire, ne truhne i ne propada"
nak; öovjektim nefsomkoji izideiz njegavidi snove,dok iivor i mh Jednikaiu;
"Ruhovi imaju ljudskaobliöja'imajrrruke'
za to vrteme ostajuu tijelu koje takodiie i prevröer. Krd seöovjek Neki od njih kaiu:
prodrmaDefssenj€lnupovnti brieod treptajaoka,a kadAIah öovj€ka noge,oöi; öuju,vide. imaju jezikl"
htjedneusmrtitiu snu,On raj neß koji j€ iziiaozadr;i... "Vjernik ima tri ruha' dok l;cemjeri ne'
Jednaskupinakaäe:
On joi kais "Kad tovjek zaspinjegovnefsizidei staneseuspi, vjernik imrju samojedant'
njari ka gorepa kad ugledasnovidenjevrati se i obavijestio rome Neki od njih kaäu: Vjercvjesnicii oni hoji su posrigliPunu
ruh. Tako ruh budeobavieireni.ovjek kads probudina raj naiin "
iskrenost(siddiqon)imaju pet ruhova
znada je sanjaoro i ml" "Duhovi su duhovnaesencrla Gühanijjet)sworena
Drugi kaiu:
Ebu Abdullah ibn Mendeh kaze "Oni seporom medusobno od melek"kih"lene"rl: (melekar),pakadseodobodevratese
svojim
razilizeu poimanju ruha i neßa.Jedni kaäu:,Nefsje saöinjenod
elemenarazemlje; varre,dok je ruh duhovani svjedosran.' Drusi Sto setiöeonogaruha koji biva usmr'en'
'Ruh je Mi kaäenoslijede6e:
ka;,r: u doduhu sa Bosom (tähürijja),a metsu dostuhusa komeseoduzmeäivor'ro je jedanruh, to je nefs onajpakruhkojim
iovjekom (näsnrijja)t'LjudisLrtime stavtjenina kLrsnju.,,
Jednaskupinahadiskthsrruönjakakaie ..RuhF nefto razliiito
jc oöislcdNi
od Defsa.Nefsje drukiiji od ruha,oDopsrojipomo.u njesa.Nefsje O". f,l .dit. a" i. e.g ai.lri.,,laMü ie svoFncMlragmenhciFno u
konfrcnh.ijir islinrLim p.imnjem Niesovr Bi'2

156 15?
 KN]ICA O DUSI

ljubav
Allah osnaiuje Svoje miljenike jest jedan drr.gi rrh, ne omj preda, Tako: znmje ima svoi ruh, ihsäd' svoj' iskrenost woj'
3nji, kako je to naznaöioj l;.mtJrvlöeni: Njina je On t na njkoua u Allaha ikrinoliubivost
uoucenostna Allaha woj, poLrzdanie
4oo"anje Lsadiot ruho ' Srojim ih osnaZia!( -MudäÄdela,22)Isto ri... t-juai * u pogleduovih ruhova
veoma radiiiri' Kod n€kil
je i s onim ruhom Lojim je On osnaäo Sroga Ruha El-Mesiha, sina drugi
niih prevladajuwi ti ruhovi, Paoni Postanuvise duhovni;
Merjeminog, kako je rekao: IQd Alkh tckne: 'O lsa, sinc Meriemin. nernaju, ili nemaju veüne njih, pa postanu prizemni,
budu na
'jai 'e bkgodati Moj? prcna t bi i naj.i ttojoj: hd san ft p;nogao
rulton soetostila(El-Müda, ItO)
A - pomod dolazi samo od AJlahal
Isd je sluöaj i s onim ruhom kojega On spuia kome ho6e od
robova Svojih - i on je razliät od onog ruha koji se nal^zi u tijelu.
Sto se tiöe onih sila koje se nalaze u tijelu, one se isto tako
naztuajuruhovima (erwäh).Talo se kaie videü ruh, sluiajuü ruh,
miri5uCiruh... Ovi ruhovijesusilepohranjeneu tijelu, i one umiru
sasmrdu djela; oni su rätiöiti od onog ruha koji ne umire sasmrau
tiela, koji ne trufine i ne propada, kako seto veödogadasatijelom.
Ruhom senazivai neito 3toje karalcceristitnijeod sveg toga, naime
spozna.iaBo9 i obn&nost Njemu, tjubav prema Njemu, pobudiva-
nie moti%cije u trat€nju Njeg, Njegove volje. Oraj ruh u odnosu
ne on3j u djelu iest poput ovog potonjeg u odnosu na tiielo, pa kad
ga iz&bibudepopür rijelakadosranebezsvogaruha.fo
leona;rutr
koiim On osnaiuje one koji su postigli visoke duhovne stupnjeve
(ewlijä). koji su Mu pokorni.Srogaljudi i reknu:Taj i rai im;
ruir,
Täj i taj nema ruha.
Ruhom se naziva i koä mladog devöetanapunjena slamom
r sl.

Buhüi Vßlim'
Kod Ko*um$oji: I Svj.don Srcjin ih osnäriot"Mi rmo, ocituiim, stijcdcdiinknciiu i-i,, *i",1' "*p"nt r p.bo:-u i trmr l.dnomhrdnu loii b'll'ir:
ärtoB, z:dü1i imrni üü Iün. ; i6n U,a;r. lud m'l'L Diib l uPn/oPdlMikr' r'' i€ l'
tO" -*6.1,*;. ,.
KodKo*6. i6ji: 'Kädro a Dtibnbh pomoeb..."Mi sho s ip* opEdij.liliä ih6än, on mu jc odgotrior
"lkän j. d2 oboävli $og2 CGPodd ko d' Ga vidil' j'r
dosloqn p4*od iza nrl' cl-qudüs. ako d Nj.ga n. üdi:, vidi On dd"

158 159
 KNJIGAO
DUSI

ßASPßAVA
DVADESET
I Pf,VA:

DA LI SU POSRIJEDITRI ILI SAMO

IEDNA DUSAI

Kod mnogih struönjakamoie se nai€i na srajalisreda öovjek

posj€dujerti duö€,smirenudusu 0refsmurmeinnah)?6,
sebekoreöu
dusu (nefslewamaÄ)77i duiu sldonuzlu (nefsemmarah)?8,
te da
kod nekihljudi ptevagnejcdna, a kod nekihdrugduia. Kaopotporu
mj svojojwrdnji oni navodekuianskeajete,4 ri r dxla smitena...!
(El'Fedir,27) Kanen seDanon hada Snab nijeta nastu?i, i b"nem
le d,ian kajd sebekori.../ (El-Qijimeh, 2) Ti, d"ia j? shlrüa zl'!
0,15ui 53)
Tröno je. medutim, da je posijedi jedna du3a,no koja ima
viSesvoFrava pa se,imajudiu vidu svakopojedinosvojswo,i naziva
imenom tog svojstya.Tako sc nazivasmnenoms obzirom na nje,
zino smirivanjeuz svosaGospodara,na njaino oboiavanjeNjega,

Ili, premr uienju ii2nrkil, lilo7oia, um koji jc u $vÄcndn ru2du sr Boän,kon

Ili, tEDa ui.nju iJl.h5kih filoah, $vj€i ili nromlnium, koji re boriiz'nc'1u'lobft i
zliikrj€$zb.gulinjenrs?h. MuhamncdAsad,!sronrumrienjusrtll Qijrneh,
sinhgmu ieb€kore dui:rds leswihäh" obj.iii.q l$ tovjckovopodsjGno znenjc
o sYojimncdosrcini i pmpusi'ntr".
lli, prnr uldrj'r ßlinNkih liloafä impulsivniüm, k.ji i. zjedniökiiovj€ku i tivori

r6l

na ljubav premaNjemu, strahod Njega,okenutost Njemu...,jer
ljubav prema Njemu, smahod Njega i rudnja za Njim s njezine
srmncpodnzumijevljuskreranjeposledaod ljubavipremanekome
drugom,od strahaod nekogdrugog,od iudnje za njim, täko da joj
oslobadaje porebe za
ljubavprernaNjernu biva sasvimdoscarnom,
ljubavljupremanekomdrusom,miilju na Njesaoslobada sepotrebe
za mislju o nekomdrugom,öeänjomzaNjim ; zasuveroms Njim
odobadasepotrebeieinje za nekinrdrugim.
Smirivanjeuz Allaha je od Njesi, Uzvisenosa,
dolazido 'r.r Njegova robr i cirJ\ogBr obuzimr.niegovo J/nFmi
f€no srcevra6aseNjemu nko da bha kao da je tu pred Njim, da
Njimesluia, Njime tleda,Njime sekreae,Njimedohvaöa.Potomra
sm;renosrproin,e ; njetovu duiü, i srce,i svakidio djela(mefesil),i
svenjegovevidljivc i nevidljivesile.Ona njegovruh privlaöiAllahu,
omekiavanjerovu rvrdoiu, njesovosrcei svedijelovenjesovarijela
da du;e NFmu, da rde ka NFgovoj blizini. Istinskusmirenosri
nije moguöepostiöidoli saBotom i miilju na Njeta, tj. s Njctovinr
tovoron koFsaF On odozgospunaoSvojimposlanicima,kako ro
Onk^1.: Onehoji,j.tajr i öin ie trcd, hnd'. Alkh Vanelle, smir ju...
(fr Rr d. 281.ic, 'mircn6' .'.J. ,,i"tor mi' i ponoirno'(poni;u .c
poriskivanjemrjeskobnosri,uznem;renosr;
i uzrujanosri.To se pak
ne moie posriainiöim drq;m osim Allahom uzüienim i n;ilju na
NFr".
Smiivanje uz bilo Stadrugo samoje obmana,pouzdanjeu ro
je slabost.Allahovo odredenjeje nepovrarno:svakone onom ko
smnajsvoj potraii kod nekogdrugog,mino Njega,doti ie ncmir,
ui nemireno"r i uzrujrno'rod rogr.ma to ,ajbiü.Srrvi+.atn o\j, I
svojsmirajporra;i öaki u svomznanju,sranjuili u vojin dFlnna,
Allxh ae ml1to oduzeti,liSitiga roga.
l6z
KNJICAO DUSI
Duie onih koji svoj smnaj r.a;e mnro Njega Allah uzviieni
uöinioje metamazasrrijelerazliö't;hnedaöa kakobiSvojim iskeninr
robovirna,i svojim miljenicinu, pokazaoda je onaj ko sezakaiioza
drugogauswariotkaöen,da je takavuswarizaprijeieni da zbogtoga
ne moie doti do svojihisrinskihinteresai ciljeva.
Swarnosrsmnenosrikojom dura postaFsn;renajestda seona
u spoznajiNj€tovih imenai alributa,u odliöjimaNFtova Mvrlen-
swa,smiri uzvije$ od Njega,rrzonorto jeOn kazaoo Sebii (to su o
Njemu reldiNjegoü poslxnici;dx to prihvati,p.edasei pokot;tome
oworenogrsrcai s .adoötu,jer je to jedanod predstavljaöa Gospo-
darauzviienogaSvomerobu, posredstvorn Svogaposlanika.Srceae
u tome biti u krajnjem nemnu i uzrujanostisvedokrvjerovanje ne
pomijeöas imenina GospodrrauzviSenog, s Njegovimsvojswinr,
Njerovom jednoö.u i uzviienoiiu nad NjesovimPr;jestoljem(Ar!),
s Njesovim obraianjen obFvom vedrini njesovasrca,kad se sve
to spusdna njegapoput b;snevode kad sespustina srceiznffeno
irdu, pr v ono'miri uz r,iu.umi'i .e i obr"duie.i nietovo!ce. i .vi
njegoviorganitime seomekhju, bii kao da su vidjeli ono o öemu
sukazivaliposlanici.Staviie,ro njegovomsrcubudejednakovidenju
podnevskog Sunca,p:rako bi mu to neko'b'lo ko naOvomesvijetu
- 6po.avao,on torn njegovoDosporavanjune bi pridavaonikakav
zna€. Kad bi vidio i da je baösasvimsamu tome, rekaobi: I veliki
siddiq Gj.Ebu Bekr)biojesmirensimo vFroEnjem dok susvidrugi
ljrdi bili na d.ugoj strxni,suprorsnvljalimu se Njegovusmircnost
to nije naruöiloDi zajednu jotu.
'Io
suprvisrupnjevism;reDosd. Ona Potompostajeve veaomkid
tod öovjektrje ajerkoji u sebisadr;inekosvoiswonjesovaGospodara
Toje neiroko nemrsvogakraja.Ovasm;rcnostje ono remeljnonrtelo
vjerovDjana komepoöivanjegovaukupnakonstrukcija.
161

Srcese potom smiruje uz uöenjavFre o onome iro nastupa
poslijesmrti, o srvarimavezanimza BeEah, i dalie, o sNarnosri
onogaJro dolaziposlijeBenaha,bai kao da sveto vidi oievidnim
predsobom.To je unutnlnja swarnostonog pouzdanoevjerovanja
(jeqin) kojim Uzviieni opisujesrvarnevjernike:-rkaj; a Onaj eiet
tjeruj bezrezerno...! (ErBeqare, 4)
Vjerovanjeu Onaj svijetposriieserekondakadsesrce,u pogle
du svetaonogao öemuje All:h uzviSenineito kazao,smki jednako
onakokakosesmiri u pogleduonih swariu koje nlmalo ne sumnjr,
o kojima nemanikakvedileme.Samotakavöovjekistinskivjer(je u
"Osvanuo
Sudnjidan,kakojeto reöenou hadhukojiprenosiHarisa.
"i
em kaovjernikr",rekaosamja, kaie on, Bo;iji Poslanik,s.a.w.s.,
mi je na ro kazao:'Svakaistinäimx svojrLpotvrdu,pa ka je porvfda
'Moja
ror wosavierovanja?!' sedula (nef$',odgovoriosam,'okrenula
od Ovog svijetai od onih koji su se njernupredali,i ja bai kao da
gledamizravnou Prijestolje Gospodarrsvoga,kaodavidim Diennet:
kako se njegovisranovnicimedusobnoposjeiujuu njemu,i kao da
vidim Däehennem:k*o su u patnji oni ü njemul' 'Ovo je öovjek
ciic ie ". e {lLh pro.viietliol
. rel,roie on m 'o.'
Smnenosriuz imena ; svojswaAllaha uzvijenogaimaju dvije
!,ne: .mi,eno.rui \ i.,oranieu njih.ui njihovop' ii na,anjei ,riano
prihvaranje(i'dqäd),i sDrirenosruz izra;ävinjeporöinjenosri Njemu
('ubudijjet)koF ta imenaisvojstvanalaiui podrazumijevaju. Pri'njer
rosajesrmirno p.ihvaQnjesudbinskogodredenja(qader),njegovo
priznavanje.VFrovanjeu sudbinskoodredenjcnalaiesmirenostu
svakomonom sudbinskomispoljavanjuza öije odasnavanje ;ovje-
ku nije izdar nalog,3ro on ne moie otldoniri. Stogaie se on tome
164
KNJICAQDUSI
i
mirno prepustitii biti s tim zrdovoljanlne6esesrditi,neteseialiti
njegovovjerovanjeneaebiti rime uzdrmano.Tako re6eosjedäriäal
ni za öirn öto mu ie promakJo,niti ie sephho radovätionome3to
mu je dato.Jer,ta vrstateSkoöe sudbinskije predodredena ioi Prie
nego 3ro zadesiöovjeka, öak i Prije njegova sftaranja. kako to kaie
IJzviteni: Nend newAe kala zadesiznÜ' i "as' i hoi/1 ,e, ?rie
je d.tno, zapnand u tuiizi ' toje Alkh aistinx' khbo ' da
xegoito
n b*te tugoudliza onim ita "dn je Pronaklo, a i dn sene bisk Prct)iie
ralouli onone ito wn On dad?!(ElHadid,22) NiLnbu nnolja se
bezAllahne nlje ne dogodi,a O te slceonog Aoji ü Anaha !ie/ je
u?utiti! (Er-'fega6$, | 1)
"To onaj
Mnosi iz ranijih rcneracijao ovomekatu slijedete F
koga zadesi odredena nwolja pa on bude potpuno svjestan da i€
ona od Allaha,te sepomiri s onim ötoga je Pogodiloi u srcus tim
budezadovoljanl"
Posrijedijepdstajanje,smirivanjeuzdjejswoAllahovihsvojstava,
njihovih inicijacijai manifestacijau pojavnomesvijerr'To je nado
datakna onu smirenostkoja je rczulrit samosaznanjr o Allahovlm
wojswinx ivjerovanjau njih. lsti je slucaji sasüm drqim svoFwima
i njihovim manifestac;jama. i svegaonoga3to ide uz njih' kaoiro je
sluh,vid, znanje,zadovoljstvo, srd;ba,ljubav.. Sveje to smnenost
koja dolazikao rezultatvjerovanja
Sto seriie one smirenosdkoja je rczll:ür ihsana,ona je smiri-
vanjeuz Njegovuzapovijed(emr) u smisludoslovnesprovedbete
zapovijedi,njezinosiskrcnogprihvatanjai zagovannja.onaj ko je
naovomsrupnjunedemimo Allahovezapovijedipokazivatinikakvu
drugu voljü, nikakavpodv niti Povodenje za nef;m drugim' i nete
prihvaritinikakvusumnjukojabioponnalaonomkojeAllah rekao'
i nikakavporiv koji bi stajaonxsuProtNjegovoi,.apovijedi. StaviSe,
r6t

ako bi sei suoöios neöimrakvimon bi ro spusriou ravanSejtanovog
dorxptavanjxu pogledukojegabion viievolio biti sanebabaöenna
zemljuneeosenjemuodazvari. To je - kakoje to rekaoVjerovjesnik,
'
s.a.w.s. pravovJerovanle.
Znakovesmir€Dosrijesr rajda seöovjekiz rjeskobnosti grijehai
uznemirenosti kojuon nosiu sebismiriuzpokajanjeGewba),uzsla"
i radostkoje ona donosi.Takvo neötonjemu postajelahko buduii
& je svjesranda su islast, i slatko6a,i radost,rezultatpostignuia
tevbe.To zna samoonaj ko je iskusioi jedno i drugo, öie je srce
kuialo plodoveijednog; drugog.Tevbadonosismirenosrkoja je
ekvivalenrna tjeskobnostii nemiru koje grijehnosi u sebi.I, ako bi
srjetnik prer.a;;vaosvojesrce,naiao bi da je ono puno srrahova,
nemira,rjeskobnosrii uzrujanostii da to nije oöevidnosamosroga
3tosveto prekrivaomama(sekr)strastii nehata.Naime,svakastrast
ima svoj'1onamukoja je snainijaod onekoju ima vino. srdrba ima
veöuomamuod omamepi6a.Srogxöeövidjerikako oni onumljeni
srra!ärili bij€somöine nerro3to ne aini onaj koji seDap;ovina.
kto rako,öovjekseiz rjeskobnosrinehatai okrenurostiod A1,
lahasmirujeuz mir koji donosiokrenurostk AllahLL,uz slastmisli
na Njega(zik), uz vezivanje
duie zaljubavpremaNjenu i spoznaju
Njeg. Ta, beztogadu5anikadane mote naöisvojmirl l, xko öovjek
hoöepravedanbiti premr sebi,vidjeröeda se- akoje osraobezroga
- nalaziu kajnjem nemiru, rjeskobii nesigurnosti,
samoko svero
prekrivaodredenaomama.I rek ako bi srrgnuorij pokrov,rek eda
bi mu posral:jasnaswarnosronogau iemr senalazi.
166
DUSI
KNJIOAO
Ovdje ima jednasuptilnatajna na koju trebaukazati,obrariri
je, rukom Onoga koji vodi do Postignu6a
eainju nä nju i Posriii
i..htme,u"viieni Allah ;e svakomöoviekovomorganuodredionje-
qovo.avrienlNoniegovoP'imum.i akomu r.i niegovoprimumne
iude osigun", on -padne u tjeskobu'nelagodu'bude uznemiren'
s obziromna gubitaktog oPrimumakoji je bio Predvidenza nj€ga'
Primjerzato jestokosavidom,uho sasluhom,jeziksr sposobnoiöu
govora...Täko kadatiorgani ostanubezonih snagakoje ainenjihov
optimur", u "jima se,"'liied togapojavibol i redukcijasvrhe Tako
jeoprimum srca,njegovaljepota,radost,shsr i ozarenost uöinjenau
spoznajiNjeta, uzvi5e,roga, u ielji a Njim' ljubavi,ljubavi P'ema
Njemu, upuienostina Njega,okrenurostiNjentu' iudnji i Prisno'
sri sa Njim, pa krda srceosranebez togaono viie pari i viöebude
uznemirenood oka koje izgr-rbi svjedosti vid, i od iezikr koji izgubi
sposobnost govorai okusa.Ono ni na koji nadin ne moäeposri6i
smircnost-makarzadobiloöitavsvijeti wa sredswa njegova'imakar
'
ovladalosvim njegovimznanjima osim time da jedino Allah bude
nj€govvoljeni, njegovBor i krainji €ilj njesovihnastojanja; da on
budejediniod kogaono pomoötraii u Postizanju togr Suitinaovoga
"Samo
jestta dasrceneaepostiöismirenostprijenego rerliziranatelo:
Tebeobo;avarnoi samood ltbe pomoötraiimo!"
SvastajaliSta komenratoraKur'anau Pogledusmirenosrisvode
'Smnena
sena to. Ibn Abbäs' AIIähbio zadovoljansanjim! ' kaäe
"
dura - to je ona dura koja je iskrenopredanaAlhhu
"% je onaj vjernik koji se smirio uz ono $to je
Qadde kaie:
"To jeomduh kojaje iskrenoprihvarilasveito
El-Hasankaie:
je rekaoAllah uzvileni."
t61

Mudiähidkaie"TojesvaklonidLr3akojanemaDikakvedvojbe
da je Allah DjezinGospodar,koja Mll je porpunopredanau svemu
kako On postupipremanjoj." Mensürod nFga prenosii slijedeöe:
"To je
svakaona duia koja bezreze.vno p.ihvarada je Allah njczin
Gospod:ri koja seizDurrasaglasis Njegovomzapovijeiöui pokor
nosöuNjemul"
Ibn Ebu Nediih kar: "smirenaduiajesronadusakojasesfniruje
" je
uz Allahar"on jo3ka;e: ona koF neD,anikakvedvojbeda re
sesusrestisaAllahoml"
Kako se vidi, sveiro su oni iz rrnih muslinanskihgenencija
GeleQkazalio'tmirenoj duli" ne izlazi iz okvila ova dva n:röela:
smnenosriznanjai vjerovanja,i snlireno\tivolje i djela.
Kadaseduöaiz sranjasumnjesmiri uz sigurnosr(jeqid, iz ne-
znanjauz znanje,iz neharauz sje6anjena Njera (zikr), iz iznevjere
u? pokijrnje.i/ dvoliinjr(rvruz i,lrenoy. i/,,eisrineru i.rinu.i/
smuterrosti üz razborirosr,;zosioneumiiljenosriuz krotkuskruienost,
iz hvalisavljauz skomnost, iz lijenosriuz rad - ona radaosjeriduh
smirenosri.Sv€to proishodi,nastajeiz b(dnosrikojapredsrrvljaprvi
od wih klju.evrdob,r.jerieonri koii nevodi'Ji urr o rpremno\o/J
susretsasvojimGospodarom, o svojojpopudbinizapovrankNjemu,
poputspavaöa. Staviie,i u soremjesranjuodnjesa,jer budantovjek
('äqil)znazaobeaanje iprijetnju Botiju, zDairasvenala;uzapovijedi
Cospodarauzviienoga,a öraNjegovezabrane, fra propisio pravima,
i ono ko sa zaklanjaod swarnogpoimanjaroga,zna 3romu brani
da serrsneiz rora,znada je to driemei njesovossrcr.To je nonar u
koji je uronuo,koji sa je snainoobuzeoi kojemseprepustioodajuöi
168
KNJICAO I)USI
sesvimporivimr strasridoklajnjcmiere:daveöiseu bujicami
stfasti,
kad njim€ upravljajünävadei diriwo besposliöara' kad dmgevolje
pristrjebiri poPurnajgorihtrataravremena U rom svom dtijemeiu
o n j e' , ' p r v J , i n a u , o i * o i o i o m a m i e ' o P i ' e n i m r '
Ali, k1das njegovoga vca neki povik istinestrgnedtijemei tog
nehatai razlegnesepo njegovomsrcu'on seodazovctom Bo;ijem
zovu koji se poiavi u srcu NjeSovaroba viernika,ili raj povik na
priiemnom m j e . r up r n b u Jm i i - o i " n , , m r h n e n i o m eI ' g o v o r i
rekbirkoji mu obasjadvorcediennetske,i rekne:
Hej ti duia, teiko ti !e,?ono.i /ni,
?akreli sea tamnma olih noti!
Mo:h : i ti "nn't la'i; nn \tlaniu
sretnabarleipo drhttnjr!
Ta aemu mnao üpaliti svjedoi on 6ePri toj svjerlosrividjeti za
Stajesworen,te ita te svena6ipredsobomod trcn(tka svojesmrri
do ulaskau ku6uvjeönogboravka;i vidjer6ekako ktatko trajeovaj
svijet,kakoje orr nevjeransinovimasvojim,kako ubija svojezalju'
bLjen;ke,na koje lh natine niöti l na rcrn svjetluon öe se diti nr
noSesvojcodluönosti,i reä: O, knLtaje sdno nojn tugazboganog
itopto? stih u;iltit m A|aha!' (Ez-Ztner, 56)
Poromie s osmtkomsvogiivomog vijeka- u kojemi neaevidjeli
neked' ugevrijed,,o.,i . nrsroiJ,,Postici
"no iro ie P'oPurrio.uiime
otirjc,i ono no ie bi" u.mnin okrerru''e prema *oiim rJniiim
posrnui;ma,koriste6; posto)eiumogudnosr bez koje bi, da mu ie
promakla,ostaobezsvakogdobra.
'! '''It!ho meni, L.liko srm sämo dtritroni ptohr
^jct u KorLtr,ovompriic'odr ghri
16,
I Y
KN]ICAO DUSI

Poton ae, u svjedutc budnosri,zapazitisvo obilje blagodari da svrko dobro koje nalazikod sebe
semozlo i ono {to rano vodir
koF F njcrov Gospodarprosuona njega,we od vremcnanjesova porjeiesamoodAllaha,daje ro Njegovasadakrkoju lnu je udielio'
smjeitanjau marernicipa do tog njegovogiasa,u kojimaje borävio iiubaznosrkoj"m ga1epoöast;o, bez;kakveniegovezasluge, beziöeg:
. o . ui d i n j u . D r i i v i i u r o u .i a v n oi u j n o . l ) ,
u v , n i i , i n in u r r i n in "a ötabi mog"o vezi""ti svoianadanja u tom pogledu. Tako svog
ako b; ih poku3:rosveizbrojati,ne bi bio u stanju.Dostaje to Stoje cospod:rra,svogZairimika, svogOboiavanog'vidi prikladnim za
najmanjaod njih blagodatudisanja:svakogadanaAlläh mu sämo wako dobro,dok sebev;di prikladnogzasvrkozlo' 3toje i osnovni
u tome dadnedvadeser öeririhiljadedarovalStatek kazatiza druge potka svih dobrih djela,v;dljivih i nevidljivih' naöelokoje ta djela
""
blagodati?l üzdiiegorei unosiih u ret;sraronih na desnoi'strani
Zarim ie u sjajutogasvjedavidjet;dane moie nizaokruiiti, ni Potom mu, u svjedure budnosd,bljesnei jedandrlLgibljesak
izbroiiti,vereblagodari.da ie ,,emo(a',prjnrierno.e poirijeripremr i on u njerovojsvjedosriugledanedosntkesamogasebei krniavost
njima. I, kad bi Onaj koji je svere blagodatidao zarraiiood njega svogdjela;ügledasvaonazh djelai ru;ne postupkekojeje Poainjo,
da zasamojednu od njih polo;i raöun,samozanju bi mu otiila sva svesvetinFkoje ie povrijedioi sveobaveze i pravakojaje zrnenutio
nFtova djelalTadaöe doai do s;gu.nespoznajeda sespasitimoze i kad bi to pridodaosvim onim otev;dnim blagodatimakojim gaie
samoßoiijim oprosrom,niloiöu ; blagodarnoiau Njegovom. Allah darovaoi svim Allahovim upletenosdma kod njega,vidio bi
Z:rtim 6e,u svjedute budnosti,vidjerida, kadabi utinio roliko da mu nije ostalonijedDodobroiinswo kojim bi motao diai svoju
<lobrihdjelakoliko ih uopaernogudiniti ljudi;d;inni zajedno,da b; glavus obziromna pravoOnogakoji mu je daosvete blagodarii na
onabila sasvimneznatnauodnosunaveliöinuGospodara uzviienog Njegovenaloge.Takobi njegovosrceposralosmireno,duiasvlad:nai
i na ono 3tozaslu;ujeNjegovoBiaei Njesovazasrraöujuia mo6.To organiskruöeni, i onbiAllahuisaopognuteglave, imajuti predoöima
je tako pod pretpostavkom da su ri njegovadjelaod DjeSasanroga. Njegoveblagodati,svojezlcposmpke,svoienedostatke imanjkavosri
"DolazimTisa svimTvojim bhgodarimakoje
Sta tek kazatikda su ona samoposljedicaAllahoveblagodamosti, wojih djela,govoredi:
dobrostivostii milostivosti,buduai da mu je On oworio pur ka si mi dao, ali i sa svojim $ijesima, Pa oProstimi, jer grijehe,riko
tim djelima,pomogaomu da ih (öini, sprenio ta za njih, hrio da drugi, sen Täbe,ne moie oprostiti!
ih uöini i konaönoih srvorio?lDa On ro nije tako uradio,on ne bi Tako ne vidi nijedno svojedobroöinswo'niti sebcvidi prikla'
imao nikakvaputa do njih. dnim za kakvodobro, öto rezultiradvjemavelikim swarima:
Kad tovjekro spozna,on tadaviSenemisli da radjelapripadaju a) opsernijimvidenjemBotijih blagodall
njenu - a Allah uzviöen;rreieprimiti nijednodjelozakoje onaj koj; b) uvidanjemnedostarnostivlastitih izrazapokornosti,ma
ga je ui;nio bude smatraoda je ono hkljuöivo njegovo,we dok u kolikibili.
tome ne budevidio iizravnu Boriju pomo6,Njegovublagodarnost i
-
m;losrivosrpremanjenu ve6da pripadajuAllahu,a da je od njega n Tj. u,i*i'J.b,ih di.lä

170 l7l

Porom bu bljesne drugi bljesak i on u toj njegovoj svjedosd
raspoznaznaöejsvota vremena,njegovu rainost i öasnost;shvari da
je to osnovni kapital njegovesreCe,pa povederaöunao tome da rE
kapiül ne potroii u neito lto ga nedepribliiiti njegovom Gospoda-
ru, jer u traienju tog kapiteleje propast,goröinai kajanje,dok je u
njegovuöuvanju i ispunjavanjuprofit i sreda.Soga stanenartojati da
mu i samodisanjene ode u ono lto mu neie biti od koristi u danu
kad bude vraien wome Gospodaru.
Potom, u svjedu tog bljeska, opazi da mu ta njegova budnost
prema nehatnom drijemeiu nalaä pokajanje, samoobraöuni kon-
trolu, da niöemu ne daje prednost pred svojim Gospodarom,da svoj
udio u Njegovom zadovoljstw njime, u Njegovoj blizini i äsnosri ne
proda z: neku triöavu dobit u ku4i brrog nestanla, pazecida njegova
du3azadrä svoju njeinosr za Onog kogavoli, odnosno svoju misaoo
NFgovoj lanredno.i ljepoti; da svoju konaönicu sagledaduhovnirn
okom, koje ljubaüu prema Njemu zadobivanaroöir kvalitet.
Svesu ovo rezultacibudnosti, njezini nutni efekd, i prve su po-
stajesmirene du5e,s kojih ona zapoöinjesvojeputovanje ka Allahu
uzvilenom, i ke ahiretskoj kuöi.
* tbog kaLvoggrijehavei, naProtiv,on nju - i ona njega!- kori zbog
Sto se tiöe sebekoreceduöe(neß lewwämah), one kojom seza-
klirye Uziieni: I knen setuiom koja sanx üe ko;/ (El-Qijameh,
2), o njoj postoje razliöita stajalista.Jednaskupina kaie: 'To je ona
koja se ne zadräva u jednom stanju!", temeljeai sroj stav na iznzu
tebuüur koji znaöikolebljivost, neodluönost,iz öegaproidazi da je
1?2
IC.UIGAO DUSI
dula koja j€ v€omararijabilna, koja öaskompoprima razliäte
zbogtegai jestjednood najveliänsrvenijih
Allahovihznamenja'
na ro da se, kao jedno od Njegovih sworenja, mijenja i
u samojednom trenlrtku, a nekamoli u danu, mjesecu,godini
m iivornom vijeku, de Permanentnomijerja sroje boje cas
&s nehajna;tas prihva4aBoiiji nalog, öasseokrede;öasse
l.asotkriva; dasse pokazr.rjekrotkom, öasosionorn; ias voli'
6 mnl aasse reduje, öastugujq öasje zadovoljna, öaskivnal öas
pokorna, tas bogobojazna,casnzvratna.. Sranja i boje koje po-
ima rrcomasu razudeni. StaviSe,u svakomffenutku ona posj€duje
boje!"
To je jedno stajaliSte.
'Njezina
Druga skupina kaäe: atributativna odrednica:
ämah/sebekoreca,uzetaje od imenice /ar4r7(kor€nje, predba-
ävanje, prigovor)", i potom se medu sobom razilaze.iedni od njih
kalu da je posrijedi vjernikova duia, da je to jedno od njoj imanen-
' "Neces
tnih wojstara. Hasan el-Basri kaie: vidjeti vjernika da sebe
stalnone kori: Ovim nisamto ielio, za5rcsamuöinio ovo, onö je
bilo prjecei sl.!"
"To je dula vjernikoi? koja je najPrüeodvela
Drugi katu: ta
u grijeh.a poromgastalakoririzbogrogaPremarome to korenje
ie rezultatvjerovanja,za razlikuod nesretnika,koji sebene kori ni
nekotpropulrenog griieha:'
"Naprodv,korenjeje prisutnoi u jednomi u dru-
Drugikaiu:
gom sluöaju,jer obojicanjih - i onaj dobri, i onaj loSi- kori sebe:
sremikkori woju du3uzbognekogpotinjenog nePoslulBPrema
Bogu,zbognekenepokornostiNjemu,a nesretnikje kori zbogneke
ptopujreneprilike da seudovoljinjenomPorivu!"
113

"To
Tieta skupina kaä: ie se desiti na Sudnjem danu, kad ee
svako sebe koriri: onaj koji je posrupao ruino korit 6e sebezbog
bkvog postupanja, dok 6e dobroöinitelj sebekoriti zbog toga tto
nie jos visetinio dobfar"
Svaova sajaliüm jesu ispravna, nisu medusobno iskljuöiva, jer
seduia.doisra.rvim tim odlikuje.S obiirom nr 've ro i iesrna"rana
"onom
koja samu sebekori".
Njih, medudm, ima dvije vrste:
l. ona koja je prezrena(melamah);rc je one neupueena,
nasilnadu3akojoj osudu izriöu Allah i Njegovi meleki i
z. ona koja nije predmetosudeGajr melamah);to je ona
dusa koja neprekdno kori svo& vlasnib zbog njegovog
nedostatnogizraävanja pokornosri Bogu, i pored napora
koji on dini u tom smislu.Täkvaduia nije predmet korenja.
Najöasnijeduie jesu upnvo one koje sebekore u vezi s izra-
iavanjem pokornosti Bogu, koje podnose osudei korenja
onih koji im to upuöuju upravo zbog njihora nasrojanja
da postignu Njegovo zadovoljswo, premda predbacivanje
nikosa od njih na njoj ne osravljatrag... Täkveduseizbjegle
suAllahow osudu,Njegov ukor dok 6eonedruse, one koje
su bile sawim zadovoljnesvojim posrupcimr, koje sebenisu
korile i koje nisu bile korene radi Allaha, biti predmetom
osudei ukora Allaha uzviSenoga.
Sto sepak tiöeone duie kojaje sklonazlu (nefsemmärah),ona
je pokudena, bududi da nalaie öinjenje srakog zla 3to proishodi iz
samenjezinenaravi,osim ako jojAllah ne pruii svojuporporu,ne
174
KNJIGAO DUSI
je i ne pomogn€. Na koncu, niko se nije ni saiuvao od zla
samoga,ukoliko mu Allah nije pruüo Svoju potporu, kako to
i Sam Uzviieni, navodeti rijeöi äenevelikodosmjnikove:
,tc?rdrdam sebe,u &tla je shknd zh, osim oneLoioi seGos?odat
snifuje!(Jtsü 53),ili kakokaie:A da nijeAlkhottekbrotepr*
una i niksri Njegouc.ni jcdan 'e od "at n? bi nihada od grreha
(En-Nur, 2l), odnosno kako kaie za najöasnijegSvogswora,
sa onog najdraiegaMu od njih. A da k rrkmo iinili llJßrim, gotolro
.y'abi in 'e nak ?nhlrnia! (EI-Isrd,74)
i,i, IVjerovjesnik,s.a.w.s.,poduöa\€o ihje da,pri obraöanjuAllahu
prad kalve potrebe.reknu: Svaz:irala pripadaAllahurNjemu se
pahzljujemo i od Njega pomoC traiimo, i molimo Ga za oProst;
ütjeöemo s€Allähu od zla duia na3ih, i od ruänih postupaka naiih.
,Onoga kogaAllah uputi niko u zabludu odvestine moä, a onaj koga
On u zabludu odvede nece imati nikog ko bi ga mogao uputiti!"
(El-hamdu lillahi nahmeduhu we neste'inuhu we n€segfiruh. \7e
ne'üzu billähi min surüri €nfusina we min sejji'äti e amalina. Men
jehdihillahu fe la mudille lehu, we men judlilhu fe la hdije leh)
Prema rome, zlo je pritajeno u duli i ono nalair öinjenje ru-
tnih djela, pa ako bi Allah öovjekaprepustio samomesebi, nj€govoi
duli, on bi, suoöens njezinimzlom i ruinim postuPcimakoje ono
nalaä, neminovno bio odveden u propast. Od toga s€moä izbaviti
samosAllrhovom podrlkom i podupiranjem. Stota, molimo Allaha
uzvisenogada naszaititi od zla nassamih, naiih vlastitih duJa, i od
ruinih postupala na5ih!
Allah uzvßeni ie öovjekas ovim dvjema duiama: onom koja je
sHonazlu (emman) i onom koja samusebekori (lewwämah)staviona
kuönju dok gaje onom smirenom (mutmeinnah) poöastio.Ustvari, to
je .jednadu5a- bude sklonazlu, potom samusebekori i, najzad,bude

smirena,no je njez;nktajDjinzvojni sruprnj i najispranijeDjezino
sunje.Smnenaduia b;vapodzanabrojnomvojskom,nFjsedodjeljuje
melek,on biva njezinpradlaci drq koli je stalnoprati, pravilnoje
usmjerava, u nju unosiisrinu,pobudujejojielju i ljubavpremaisdni
i otkrivajoj ljepotu istine;odbijr od nje neistine,povlaii je od nje i
o&rivr joj njezinordno lice,opskrbljujutije nznim oblicimazir{:
i dobroöinsrava kojinajüje poduiio iz Kuiana,3rorezultirarinle da
joj sasvihsrranaporcteobiljedobn, sokovipotpore.I kadagod ona
to prim' s rdoiiu, zahvalnosöu i blagodarnosiu, i kad god izasvega
togabudevidjelaAllaha,ri njezinisokovibit ie obilnii i ona aebiri
svesn,znta u borbi protiv onekojaje sklom zlu (emmärah), i tajsok
bir.e sasravni dio njezinevojske,3raviie bir.e njezinsüp, dok.ejoj
vladarbiti vjero\änje(imen)i puno ubjedenje(jeqin).
Svehlamskevojske pod zastavomsu tog vladara,oiiju upnih u
njega,pa akoje on postojani one su postojane,akoon dotivi poriz
i one seokreiu i bjeie. Potom,zapovjednicite vojskei oni koji ih
predvode- oni su osrancivjerovanja,vezanizaorsrne u svojnjiho-
voj razliiitosti,poput namaza,zekata,posta,hrdidta, nasrojanja na
Bo;ijemputu (däihid),zagovaranjadobra,suzbijanjazla, upuöivanj.r
ljudi, lijepog posrupanjapremanjima sawim oblicimaprijaznosti
i sasvim unutarnjim komponentamavezanimza srce,kakvaje npr.
iskrenost,puno pouzdanjeu Boea,upuienosrNjemu, pokajanje,
samonadzor, strpljivost,blagost,skromnosr,oskudnosr,ispunjenosr
srcaljubavljupremaAllahu i NjegovomPoslanikü,dostana painja
Allahovim zrpovijedimai Njesovim pravimi, budno morrcnjena
granicekoje je Allah definirao,djelovanjeu NFsovo ;me,hrabrosr,
öednost,istinoljubivost,samilosti milosl
Osovinusvega togapredsEvljajuiskrenost(ihläs)i isrinoljubivost
-
Gidq) iskren,istinoljubivöovjekstogasene6ezamarati,buduöije
r76
(NJIC,\ O DUSI
posravljen na Prav;put,kojim sevodiidok miruie.Ne6esezamarati
ni onajkojije beziskrenosri i isrinoljubivosri - ukvomeje preprijeden
p u r .n j e g a o b u r n , u ' . i r ri nui, i c t { u i r e szub u n i , n o ,pr .o m u r e
mu
jasnovidenjepa on, ako hoie, mote vriiti Bo;ije naloge,a alo ho6e
moie ih i zanemariti:njegovodjelo samogajoöviie rdaljavaod A1'
hha. Ukratko,sveono ito je posveaeno Allahu, i za 3tasesmarrada
seoswarujeNjegovomporporom,u sasravu je vojskesmireneduie
(nefsmutmeinnah).
Onoj pak duii koja je sklonazlu, njoj je a prariocai drusa
odredensejtan.on sroj' iza nje, dajejoj obeiinja, pobudujenada'
nja.On u nju ume6eneistinu,nala;ejoj öinjenF ruänogai to ruino
joj prikazujelijepimi on joj pobudujeosje.anFda vrcmenaima jo$
mnogo,laäjoj pokazujeu obliku koji joj F prihvarrjiv,koji joj godi,
i opskrbljujeje raznlmvidovimanevaljaleporpore,kakvesu uni5ta-
vajuiesrra.ri, hrnr niddnjr.Lo'i.,n i .c p' iromirieziuirn porivima
i voljom. Kroz to u nju uvodi we newljalo.
Protiv liudskeduie on se i ni,e mogaoposlutiri niöim boijim
od njezinaporivai vlastitejoj zelje.Od njegasu to nauöilai njegova
sabra6a,iejrani iz ljudskevrste' i oni se zr redostupneoblike ne
mogu potpomoii niöim snainijim od vlastitogporivai ielje, pa kad
ih jedanod tih oblika izda,oni nasrojeprona6idrugo za öim iude
njihoveduie, 3to im je milo.
Poron rataju za Daöinornkako ro postiöi,öime ga uloviti, pa
kad im duia owori vratasrrastioni ulazeni njih i zalazeposvuda
i pustoie,iruöe, iobeiöa36uju,I zarobljavaju,i radesveono 3to
neprijareljuradi po zemlji svoganeprijareljakada zavladanjome.
Trko uDiireobiljeäjavjerovanja,zikl2 i narnazä,i poruie diamie, a
oiivc sinagoge,
i crkve,i krime, i bordelei upravesepremameleku,
pa ga zarobei oduzmu mu njegovocafswo'od oboiavanjaMilo-
tll
 KN]ICAO DUSI

srivota,u kojem srinju seono nalazilo,preobraze ga r obo;avmje

razvratnica i idola,izcastipokornosriu biiedunepoduha,izslulanja
onog u öcmusenalazim;lostu slusanje iz pripra
onog öejtanskota, Prematome,kodsmireneduiemelekinjegovävoFkarezulranta
vnostizasusrers Gospodaromsvihsvjetovau PriPravnostzasusrets
suvjerovanja(iman) - oni od smirenedu5etraie tewhid, ihsan,do-
sejtanovombraöom.I, dokje ranijetuvaoAtlahovapravai Njesove prisurnostsüjestio Boguu svakompostupku,süpljivost,
broöinswo,
zapovijedi,odjednomje posraoöuvarsvinja:dok je bio na poloiaju pouzdanjeu Boga,pokajanje,sklanjanjepod Bo;ije okr;lje,okrenu-
da sluii Silnoga,Milostivoga,dovedenje u polo;aj da sluäisvakog rostkl Allahu, hitrosr u prinjeni Njegovihnaloga,pripravnostza
lejtanaproklerogal smrri za ono 3to slijediiz: nje.
Hote sekazatida je melekpratilacsmirenedu3e,a öejtanpratilac S drugesrrane,öejrani njegovavojskarezultantasrr nevjersna
one koja F sklonazlu. (kufr) i oni od dusekoja 'e sklonazlu (emmänh) traie upravosuprotno.
Ebu el-Anwas.posredswomhtäa ibn es Siiba i Murre, prenosi Aljahuzviienisemu onom iro nijeNjemuprveceno..ime\e nije
"Boäiji 'I
dijedetu Abdullahovuizjavu: rekxoje
Poslanik,s.a.w.s., nahodiloposti6iNjegovozadovoljswo, 3tonije oznaöavalo
pokornosr
i€jran i melek,dohta, svraiajudo öovjeka,pa ga iejtan süaii zlom Njemu,namede3ejtana,prepu3mju6i mrr da to budenjegovopodru'
i nrvodis.rna poricrnjeisrine.dok mu mclel *oiim navtauniem öje,njegovfeud,i on u tim djelimai u tom feuduonu duiu koja je
nagovjeirava istine,pa ko rakvolro
dobro i navodiga na priznavan1e sklonazlu upu6ujeda od smirenedule preuzmenjezinadjelai da ih
osjednekaznadaje to od Allaha,i nekaAllahu budezahvalan. A ko utini pretpostavkama svojesnage.Sroganjezinaglavnapreokupacija
osjedono drugo,nekaseutjeieAllähuod proklerogiejtanal'Zarim i jestda onu lisi svihdjela,da wa ona pripadnunjoj. Smircnojduli
je Votitio: Etan las pkii neinaitinoü i nauraia ut na ranrat!8r je takonajtezesaöuvati djelaod lejr:na i od zlu skloneduie i zadräri
(El'Beqare,268) ih posvecene Allahu. Pa,ako bi od njih makrr jedno djelo sriglo kalo
Ovaj had;sprenosii Amr, rakodcrposredswomAtäa ibn es' tr€banjirnebi setovjek mogaoizbaviti,medutimdusakojaje sklona
"Mi zlu i Sejtanneielejojostavitini jednojedinodjeloda stignedo Alliha.
Säiba,i joi dodaje: smouvsis ovim hadisomsluialii Lomentar:
Alo nekoodvasosjel neiro od melekovognavratanja,nekaAllahu Tako neki od onih koji poznajuAllaha ('irilun), i koji poznaju sebe,
izreknezahvalu,nekaGa zamolida mu dadneneito od te dobrore, kaiu: 'Allahami, daznamda mi jejednojedinodjelosdslodo Alhha,
nekaseÄllahu obrariza
a ako neito osjetiod iejtanovanavracanja, doistabih seviie radovaosmni nego3tosenduje onaj koji senakon
oprost,i nekazatraiizaörituod lejtana!" dugogizbi!"njavrariosvojimukuöanimal"
Abdullah ibn Omer kaie: "Da znam da mi je Allah ptimio
U Korkuolon pdj.vodu soji: . .i .rvnia Es dr bud.tc ikrti . Mcdurim, iznz cl jednu jedinu moju sed;dLL, ni3taod onog ko mi nije dostrpno ne
frhii, koji jc updrijcbljcn u ovomajdu,ozmä* sc ito jc nddmo, anDnlio, k:ko u
bi mi bilo drate od smrtit Alkh prina samaad onih boji su dobri!
uicm. trko kto iu iirem kontck$t, idiJn,o ga ovdjefkveliu rkh'lu s rim nieSovim
(El-Mä'idä,27)

178 l?9
lbnQrrjrh d-D:es:i
Duia koja je sklona,u na süprotnomje poloiajtt od smirene
duie. i na svakodobro koje porekneod one pl.'$eovadrura joj uz-
v|ari njemuprimjerenimzlom kako b; ioj ro dobro pok'varila. Tako,
kad ona prva pokaZevjerovanjeirewhid, ova pokaäesumnju ili
Iicemje$Nokoje ro vjerovanjeusrotava,ili pokazeneki oblik mno-
goboswa(!irk) koji ga odbija, ili ljubavmimo ljubavi premaBogu,
nadei strahaod Njega.Onr u tome bivazadovoljnatek onda kada
uspijeljubav prema nekomedrugorn staviti ispredljubavi prema
Njemu, uzviöenon,ispredstraha i nadevezanihza Njega;kad,dakle,
ono 3roje posve.enoNjemu budepozadi,a ono stoje namijenjeno
ljudima bude naprijed,stoje prisutnokod veöineljudi. I kad ona
pokazeöistodijedenjePoslanika,a.s.,ova stanenavoditi prosudbe
ljudi i njihoveizjaveo objavi, iznoseöii r:rkvedilene koje odvode
u zabludui koje onu ometajuod cjelovirogslijedenjai od üzimanja
Sunnetaza suca,te od togada sene obazirena ono iro su kazalilju-
di. Tako dolazido sukobatih dviju duia, i pobjednikru budeonaj
kome pomogneAllahl
Kad ona pokaäeiskrenosr,isrinoljubivost,pouzdrnjeu Boga,
priljeäno$ Njemü i samokonrrolu,ova pokaie ono 3to je upravo
supromood toga pokazujuöito kroz brojne oblike - zaklinjuii se
Allehomdanahatm nijeimalanirtadrugodo dobro (ihsän)i prikla,
dnosr(rewfiq),a Ajlah znada ne govoriistinu,da je na hatm imala
samoudovoljirisvomunurrainjemporivu u mjeri u kojojje ro bilo
mogudei umjesrotamniceslijedenja(Poslanika)i öisrosunncrske
presudbe u swarimaiai zazadovoljavanjemsvojevlistiteielje,srrasrii
nahodenja.Medutim onasetime, Allahami, samoliJavalagodnosri
kojasenalaziupravo udijedenjui prepukinju sunnerui sebeuvodiu
180
KNJICAOI]LJSI
tamnicustrastii lclje, u njezinutjeskobu,njezinmrak i öamu.Tako
ioj na OvomesvijetuPostane utamniiena,u Benahubudeu jo! vetoj
'tleskobnosri
a u da"u svogdrugogpovratkabit öe t jo! veiojl
ono lto je najzaöudniieu vezisanjom jestto daje ona u stanju
-
opöiniti razumi srce tome rto je najöasn;je. najboliei najvrjednije
ona prilazi i izvodi ga u prezrenom obliku. Kako ve6inaljudi ima
djeöiu pameri djeaijesnove,tj. kako nisu dostiglinisrupanjprvog
odbijanjaod siseu pogleduneovisnostiod sviknurosri,a nekamoli
doseglionu zrelostkojom ztm, razumanöoviek moie razlikovati
;ta je od dva dobra bolje pa tom dobrLrdati prednosti koje je od
dra zlagorepa ga izbjegavari pailjivije,to ona nepomufenirewhid,
koji je svjedijiod Suncai od Mjeseca,njima prikazujeu krnjavom,
prezrenonobliku.
Velikanisu ostavljalisvojevisokedru3wenepolo;ajc; s njih sc
spunalido .rupnir pru\ogirof.rvi. .irom,i^J. pori/,,o{' ' pun,
ovisnosti,kad u svomposjeduviSene bi imali n;rra,ni vlasrircvoljc
ni zauzimanja,osim ako bi im to Allah dopustio,pa bi im duia
öarobnica raj njihov srupaniuspijevala prikazatikaoDj;hovcnajveae
nedosrarke, nj;hovu uni;enost,gubitak ugleda,uvjeriri ih da se ni
po öemunc razlikujuod obiönih sironrahai bijcdn;ka.i tako bi u
njima izazivala orpor i prijeziriistog monoteiznaGewhid),i oni bi
govorili: Zar on da bogar nede na Bogajednog? Toje, zlista, neita
reona iuhto! (.Sld, 5)
I öhto slijedenjePoslanikau sv€muonome s öime je doiao i
preferiranjetoganad svim ljudskim nilljevinama, prikazivalab; im
takoötobi u njihovimotima umanj;vahvrijednost\j eßkih udenjaka
('ulerni) i navodih ih nr odbacivmjenjihovih sujali(ta i ponnanjn
Boiijeg i Poshnikovoggovora- öroje nedoliian odn6 prcDa nji-
ma, istraavanie ispredniih ' i ro bi dovodilodo rogada oni o njima
I lll

poönu misliti ruino, da poönuvjerovatikako su to ljudi kojima je
ispravnostpromaknula,i di im oni mogu prirnjerenouzvrariri,biti
rNpjeinijii ispravnostimari u svojin rukäma,mimo njih; to bi pre,
ma njima izaziviloktajnju odbojnost,dok bi serieöi ovih potoojih
tretiralejasnim i nedvojbenim(muhkem),koje s€ iDaju obavezno
diediti, a rüeäiPoslanikove dvojbenim,manjejasnim(mureiabih),
kojeseimaju ravnatipremaonomeito suonikazali,paono ito bude
ü sutlasjusanjima to öesei prihvatiti,a iro bude u nesuglasju
to öe
biti odbaöeno,dat 6e mu seodgovarajude rumaöenjeili 6e pak biti
oxavljenopostrani.I nakonsvegatoga,duia iarobnicaöesejednako
kleri:"Zelimo samodobro i prikladnost!",a Ällah najboljezn:rdelra
F u srcimanjihovim.
Onr bi im iskrnostjo! pokaz;vala iu takvomobliku od kojega
s€ bjeii, koji izl3zi iz razunskih oL-virau pogleduiivota, iivotne
priaznosrii draiesnosri, i kojiöovjekovoduhovnosranjei drurrvenu
komunikacijupostupnoodvodi nadolje.Tako oni u svojimdjelimr
mogu biri potpuno iskreni,ali, budu6i da nikome ne unde kakva
dobra,kloneseljudi i oni sekloDenjih, i poinu ih mrziti i oni poönu
. o . n u' e n e p , i ,i .e l i . l o
m r ? i rni i i h p i d D o , i r i p r e rnnj ii m r .r o n r p , e m -
njima, pa kadashvareda je ro besmisleno stanuiz tos srrnj:rbjeixri
na svakinaöin.Njihova konaönicabude da samou malom dijelu
wojihdjela-on;h kojasene riöuljudi, ostanuiskreni,a da svadruga
njihovadjeh budu powcrcnanekomedrLLgom.
t82
KN]ICJAO
DUSI
öoqekov ispravanodnos premaAllahu Gidq) i botbu protiv
onih koji napusteNjegovuvjeru i Njesovu zaPovijedduöasklona
zlu mu predstavljakao neprijareljskoarakovanjena ljudskabi6a,
na njihovo üznemiravanje i orobljavanje,sugerimd: se rime izlaie
neizdriivimnedaöama, da öesetime dovestido togada öebiti meta
strijelamazlobnikai dnge sliönedilemekoje nanosiduiaöarobnica,
o &mu pobudujemisli. SFarnostborbena BoZijemputu (dtihäd)
predsravlja mu kao neito gdjeseubija ljudskobiöe,neiro 3to6emo-
ida rezultiratitime da se neko drllgi o;eni njegovomZenom,neöto
uslijedöegadjecaosrajusnoöada imovinase dijeli nasljednicima;
swarnostzekatai sadakepredstavljrmu kao nstajanjesaimetkom,
nFgovoumanjivanF,ispuitanjeiz ruku, s primislimada bi 9 to
moglouöiniriovisnimo ljudima,izjednäöidgasa s.kim siromahom;
watiri ta nrzads njegovadruiwenot poloäija;stvarnostpowrdivanja
savrienostiAlhhovih svojsravapredsavljamu u obliku an*oponor'
6zma (c€ibih)i usporedivosti(tenNil), ötogaodvraraod priznavanja
Bozilihwoj'rrvr.od ieg: rraneodvm.a'i idrugoga. i.rovremeno mu
predsravljajutinevjerovanFu Botija svojstvaGatil) kao veliöanje
Boga,Njegovouzdizanjeponadsvakoganesavrienswa (tenzth)
Ono ko je jo5 zaiudnijeod togajestito ona sveone postupke,
etitnosri i svojswakoja voh Allah i Njegov Poslaniksravniujesa
onimaLojane voli, i iovjekasmuöujeu jasnomraspoznavanjujednos
oddrugog.lro rnoguprevladatijedinoonikoji suobdarenisnainom
pronicljiyosau - buduöida postupciproishodeiz vo
(erbäbel-besäir)
lje,dar na organimrpokazujuproishodeöl izdviju duöa:onesklone
ne Alahu. -
zlu,i onesmirene pa djelau svojojvanFkojmanifesncijimogubiti
diönadok su u svojojunutrainjojsrvarnosri s$vim razliöita
Za to semoie navestimnogopr;mjen, kaoiroje npr' ljubaznost
(mudahena)- prvr proishodiod smireneduie,
(mudärädi laskavosr
l Sil
 KN]IOAO DUSI

a drugaod onesk.lone zlu;zarin skruienostkojaproishodiizvjerova j.dnosd,turljivosrii suzdrianosti u govoru,poboznosriiosamljivanF,

nja i onasloulenosrkojap.oishodiizprijewornosrij dostojansüenosr i povla.eniiod liudi i uobrJ/eno'ri. imp,rl.i\ro',i: ogo\r'rni,...
uobraienost. nadutosriosornost;skromnostiponiienosrimot u fLLn- "da ljubonore
Takoseu hadisukaie imx rakvekoju Atlah voli,
kciji Allahovezapovijedii ona koja je u funkciji oholFnjaDazemtjii
ali i takvekojumrzi!" LjubomorakojuAllahvoli jestonaopravdana,
zagrijanost zaAll:ha i srd;bazbogonogairo Njeta srdi izagriänosr
kad posrojinekasumnja,a onr kojLLn€ voli tsr om gdje ne postoji
i srdibatadi vlasritihporivaida.etljivosri msipD;iwo;harizmatiönosr "ima
nikakvasumnja.U hadisuse, iro tako, kaic da ponosirosti
i oholost;brigao öastii umiiljenosqh.abrosridrskosq opreznosti koju Allah voli, ali i one koju ne voli. Ponositosr koju voli jesrona
kullvicluk:umlerrno.ri'krrovr obazrivnriru;na primiuo:p'oni. koja sepokaieu ranL!"
cavosripriain;kor;snapodukai ogomranjopokJonkxoznakpaznFi "Zavisti
U vjerodostojnom(sahih)hadisu se. takoder,kaie:
mito; samokontrola u emor;vnonab;jeniDsiruacijarna i neosjedjivosri nemanjesta, osim u dvome:kad Allah nekomcdadre irnetakpa
prelaienjepreko net;jeg.uinog postupkai poriinjenostiisprivnosr
ga on upregneu trorenjena pravdLL i isrinu, i kadaAllah nekorae
wcai blesavost i nehaj:povjerljivosri neopreznosr; izglednonadanjc dadnemudrosr,pa on prosudujepo njoi i njoj poduöavadn,sosal"
i pustosnivrnjejpokazivanje Allahovihblagodatii uznoi€njenjimar "daje
Takoderseu vjerodostojnom hadisukaie Allah paäljivi davoli
ndosr srct i ndosr süasriinjerncr $o i njegoval,ojxiljivosr; gnjevnov
patjivost,dazaparljivosrpodaruleonoito ne poda.ujezaprijekosrl"
i mrinjar zdrrvonadmetanje; zavisqtudnja za öelni3tvom(hubb er "Onoliko
Tu jo3 sroji: koliko ie öovjekudaropa;ljivosri,roliko n)u
.iäse)iäudnjazaöelnonpozictomu bogobojaznosri (hubbel,imamc)i je dato i dobral"
pozivanjuna Boriji pur; ljubavzaAllahailjubav rlzAllaha;oslanjanjc
Trebakazatida je paäljivosr(rifq) jedno,a inennosr(et-tewäni)
na Bogai nedosrarnost vlasrirotangazmana ('adiz);predostroinosr
i lijenostneito dmgo. lnennomeje, n:ime, teiko pokrenutis€i za
i ruino sumnjiöenje; nsdahnu.ekoje je od melekai ono koje F od
onin Slo ie samomenjemu od koristi, sveiednoito mu je ro do-
iejtanartenreljitostu raduipfolonginnje rada;umjerenosr i zakidanjei
stupno,zbog iega to propu3ra,dok onaj pailjivi ru korist nastoji
n ,D,e/,niei prekom,erno{: lij.p üvi, r i prcdba.i\rnjer
inr ij,,ivn"! i
dosrii; na najprijaznijinaöin,u granicaInamoguöDosti, s kräjnjom
ishirrenosli orkrivanjedruginr. pri porebi, svogstanjai küknjava.
popusrijivo36u.
Täkojednaswar moie imarijednrku vanFkurlraniiestaciju, no
kti je duiaj ;s ljubaznoöiu ilaskavo3iu- prvaje pohvrlno
ipak sedijeliti na pohvaljenoi pokudeno,popur, Daprimjer,sndne
svoFrvo,druga pokudeno.Razlikaizm€dr njih je u tome 3to ic
radosr;i snaineialosri, ijurnje zbog nekognepril;tnog postupkai
ljubazanöovjeksasvojimsagovornikonbiri priiazanI tako iz njesa
biesa,ljllbomoreiualosirosri,prirajenetudnjcistrpljivosti (tediem-
izur6iisrhLL,iligr prkodvraririod neöcgpogrje3nog,dok6ehskavac
n]ul).skuienosriizaüsri, radovanjaiodvainosri,ialazaizgubljenim
s njim isromko biri prijazan,alis nanjeromda ga podrti u njegovoj
i irlazbog gubitkanjegovemarerijalnevriiednosri (hi15),iradnet.rni.i
pog.jelnosrj,da ga zadr)i u njegovojponese|osri.Ljubaznosrje,
i pukogisticanjaBorijeblagod:ti,zaklinjanjai pokazivanja nemoaii dakle,prinrjerenavjernicirl:r,r laskavost
licemjeruna.

I It4 185

Za neöromkvokaoprimjersenavodiöovjekkoji na sebiimr iir
koji mu urokuje veliku bol, pa mu dodeblaglijeönik,upoznasesa
sraDjemmne i porom je sraneomekiavati.Kad ranas:zrije,tadr je
rasijeöenjeänoi paälj;vo,i rako;zvadiono lto je u njoj. Potom na
nju metnelijek i mehlemkoji budu bmnainllciranju,kojemuna raj
naöinprekidaopskrbu.lzä togana to mjestosravljadrusemehleme
kojima se podstiöezamhdivanjea onda, po formimnju novekoie,
po njoj prosipapraiakkoji joj osiguravaporrebnuvlainosr.Nakon
,osr veiej. u /r\oj i darjeje prari.svedok to mie,rone poxane
"Ne
hskavacpaktal'vomerekne bojse,nederi nilra biri od nje.
Nije to ni$ta.Prekrijje kakvomkrpom i ne obazirisena njd"
Tako ranavremenomsvevi3ejaöai övrsne,svedok seposvene
Ovo sedoslovnomoie pLimijeniti; na duiu koja je sklonazlu
(emmärah)inaonu smirenudunL(mutmeinnah),pa razmisliotonel
Alo je stanjetal'vo kod öna zbog samojedne fontanele3:,
kako je
rck s onom bole36ukoja u svojoj opakostinahrupi iz dure sklone
zlu, kojaje rudnik svihstrusti,boraviitesvakog poroka,koju u sropu
prari sejtans krajnjom Iukavosiu; prepredenosöu, dajL,6ijoj laina
je
obeianja,pobudujuöijojpusretelje,opsienjuju6i svakomvrstom
op.jene. uko dr ,eoro no ie kori'nopokrTuie iren)inr., ono rro je
irer.rokori.rrim.liiepo-ui,rim. nrtno lijepim..
'Io (sihr).SrogaUzviöc-
je, takomi Boga,naiopasnijividopsjene
Pa
ni kti.e: uin andadtpuinxe da badcteap:jenjni r/?(El-Muir inün,
ForrdMLa- unrdn,i krnrlii ,r odkd str.ir in
Kod Koiklnrcji: ... dtr 6udft?:rdeni I
186
KNJICAO
DUSI
-
89) - upravo,dakle,ono za 3tasu oni optuiival; podanike mn i
Allahovinekasu na njih!- istoonrko kakosu im pripisivali
blagoslovi
neredr'ludosti biesavost.
izazivanje
i zabludjelost,
Vjerovjesni€i,poslanicii velikodostojnicisvih narodaurjecaii
su seBoguod zla one duie koja je sklonazlu i od njezinot pmrioca
jro
i druga'Sejranaupavo zato su njih dvojeishodikesvakotazla,
njegovstubi njegovo;zvoriiteiito jedno drugo Podupireu zlu, (to
sePotPomzu.
D'ojicd hoji nlijebo skaien gttudiVdne n.!jke,
zakleiesebradauicanatin: raxat seneteno nikdl!
Uzvtrent Nla[k&e: Kada hotei da utii Krr'an, ntazt olAlkbt
zdintu od ?rckletagi4t.tnal (En'Nahl, 98) ,4 a[a iqtnn tabuia da tr
na zb natede,ti pataZi toiihe a Alkha, On ristin" sre iuje i zna!
(El-A'ref,200) I reci: '"t;bi cja, Gospa.lnlllnoj, abruian 2.1tulititu
odpriuidnja iejtanshih. i kbi v, Gos?o.lnrllnoj, obraian da ne od
"Utjeien
njihout ?risu'tt).t zdi*ii!" (El-Müminun, 97'98) Reti: se
Go'podaru'lit'ltia o.l zla onogaho On stuara,i od zk nrble noli kada
nzastrernine, i od zk snü|nca br.la ln"tujesi.je, i od zk zauidljim
"Utjete
hadzaüt ne l<rije! (SurzEl Feleg)R?ci: seGaspoddruljudi,
tud4tu üuli, Bog ljadi, od zk iejtdna+npanibd, boji zle nLli una:i
ü srcaljudi - od dzi nd i a,1r,/,:/' (SLLra
En'Nät.
ovo je urFünje od njezinogpLijarcljai pratioca'a kako je
on samoruäaDdrug i pratilacl' pa ie Allah uzviieninaredioSvome
Vje|ovje$iku i njeroviDlsljedb€nicima
da scurjeö,,Niesovojpunoj,
savdenojBoiansNenosri od ra dvasüorenj, kojr sü vrlo utjecajnau
Proizvodnjizla ; Der€da.
Srceserrko nalaziizmeclura dva neprijateljatije ga zlo stalno
salijeteinahri€ na nj, i prvooboljenjekojesazahvatiodduiesklone
187

zlu jest strasti ljubau i iar, i trainja, i bijes koji proisreknu iz nje, iz
öegase potom izrodi oholost, zavist, nasilje i ielja z-adominacijorn
nad drugim (tesellut). Srce s tom svojom boleiiu upozna ljekara
r€ralicu,preveranta, i on mu dode u posjetui propiöemu raznevF
ste oüo\a i $tetnih sasrojakai to mu, svojom opsjenom, prikaZekao
ono u iemu je njegov lijek. Täko se slabostoboljelogx srca i snata
duSesklone zlu, i Sejtan,saglasena tome da ovo dvoje pruZewoju
ispomoö,jer je ro gotovinai tr€nutaönaslast,za öim s€vapi säsvih
strana.I ralo ielja raste,pobudamasrrasrise ne prilaziozbiljno,te
stane se ugledati na veCinu,njih oponaSati,prisrajuöi na ro da i on
zadobieono 3toimaju oni.
Pa, kako da se, uz svete brojne zapreke,odazovezolu imana,
pozivaöuu Dännet?l To Cebiti u stanjusamo onaj kome Allah
osiguraSvojupotporu, koge osnaii Svojommiloöiu i za koga On
preuzmeöuvanjei zaititu, öijem srcu owori vid pa on mogne vidjeri
bninu prolaznosti ovogasvijeta, njegov brzi ?alazak;vidjeti kako se
on na koncu okreie protiv onih koji su mu se predali,sraöini od
njih; vidjecida je on, u odnosu na Vj€öni iivot, poput zagnjurka
koji utoneu more,
Razlika izmedu skruienosti imane i slüuienosti licemjerswasa-
stoji seu tome lro je skrulenostimanaustreri skru3enosr srcapred
Allahom, proietog pijetetom,veliän1em,poSrovanj€m, strahopo-
ltounjem i stidom,kad seono sasvimpribije uz Allaha,ispunjeno
strahorn, sramorn,ljubavlju i stidom, i kad mu budu oöevidneAlla-
hoveblagodatii njegovivlastitipropusri.Predrom öinjenicomono
öese,neminovno,slculiti, a za njim ie seu romepov€stii svidrugi
organi- i oni te posratiskruleni.
188
KNJICAO DUSI
Ona pak skruienosr koja pockne od licemjerstra mrnifesdßt
sano na organima, vje$raökii r.rsiljeno,dok istovremenosamo
"Saöuraj
ncdebiti skruSeno.Jedanashabje govorio: me, Boie,
je je
licemjenwa!", pa kad upinn kakva to skrulenost
"Da
rekao ie: setiielo vidi slrulenim, a da srcene bude
, Naime, onaj ko je skruien Allahu jest öovjekkod kojeg je ugxla
nj%ove strasti,aijegje dima nestalou njegovim pnirna pa su ona
öista i sjejna, te ih je obasjalowjedo Velitaruwenosti, uslijed
su stresti njegoveduie zamde zbog straha i ozbiljnosti kojima
ispuni. Organi se üko umire, srcepostanestaloieno i smiri
Allaha i uz misao na Njega, zah\aljujudi upravo onoj mirnoCi
s€spu.stirla nj od njegom Gospodara.Tako Mu posteneponizno
je onaj smireni, jer je imenica ponizan (muhbit) izvedena
r,flagclahabxte,ito znaöi:sidiu nizinu, spusririseu iiroku rai€n,
je, dalle, mirna pa sevodasalupljau njoj.
i. Isti je sluiaj i s poniznim srcem- ono seskruii i umiri, poput
povriine zenlje u koju seslijera voda, i gdje sezadriava.Takvo
se pred svojim Gospodarom spuita na sedüu, velitajuti Ga,
uöi tako ponizno i skruieno pred Njim, i ne podiie glaru s te
iedtdewe do susretasaNjim.
Oholo paksrcetitra od woje oholostii nadimase,pabudepo-
iut istroiene zemlje na kojoj sene moie zadriati voda. A slauienost
linana je onakva.
5o setiöeoneumrwljenosti i skruieno$i koje potjetu od licemjeF
st , to je jedno sranieproizvedenousiljenoScui prijetvornim i vjeira-
ökim umirenjemorgana,dok je du}a iznutraosala mladai soöna,puna
stesti i pohomih teinji. Täkavseöoiek u \anjskoj pojavnosti nadaje
sk&ienim, dok iznußranjegapreiaju lav i tigar, öekajudiirnu.
189

Stosetiöeöasnosti
duie,o"" r" "r-,"" *,n".0 "*U*,,, O.-
srcta i svih onih aspiracijakojim se ruSi svepred sobom, kojim se
ljudima skidaju glave,jer upravo zaiwljujuii toj öasnostiöovjek se
osje.Asuviie ponosnim da bi svoju duiu upleo u takvo neJto,3ronije
sluöaji shralisavoSöu(tih) koja nastajeod dviju stvari:od zadivljenosd
sobom i od nipodaitaranja drugog; iz tog dvoga nda sehr?lisavosr,
dok se ono prvo rada iz dviju plemenitih kankernih crra: ponosi-
tosti duie i njezine plemenitosti i poitivanja njezinoga Posjednikai
Gospodara,tj. iz nepristajanjana to da Njegov rob bude nizak, prost
ipodrl. i7 aeg, se radadasnosrdu!e. saiuvase njeziru ispravnos'.
Osnora svegatogajest spremnostduöe,njezinapripravnost i podröka
kojs joj pritjeöe od njezinogaGospodarai zasrirnika.Ako osune bez
re spremnosti i tog dotoka, ostajebez siäkot dobra.
Isto je i s razlikom izmedu gorljivog prijezita (hamijjah) i sno-
vosti (dieE) - torljivosr prijeziraje odbijanjeduöeod prijekornog
dojenja,od sisekojaje lüeval odvramosti,prosrctei niskosriza öije
bi rnlijeko - ako bi bilo puiteno da teöeobilno - ljudi kidisavalijedni
na druge, pa se moraju odbiri od tog dojenja, za kojim sedäigerice
trgaju od silne äeljeza njim, no koje semora prekinuti. Pa, ako po-
iuriS s tim odbijanjem bit 6eti sezahvalnoi ri &i biti hvalevrijedan,
a ako otetnes sanjim nete! imati nagrade.
Strsr je sasvim razliöita sa sirovoicu. Ona je osionost u duii,
grubostu srcu,neobratlenostu naravi,iz öegaseradajedna kafakrerna
osobina koja sezor€ sirovosr.
190
KNJIOAO DUSI
Fszlika izmeduslcomnosti (tewädu')i snishodljivosti(mehänah)
re u rome ito se skromnost rada i? znanja o Allahu - uzviien
-
te On! , pozna\anja Njegovih imena i atributa, te obrisa Nje-
veli&nstvenosti, zatim Njegova poitivanja, voljenja i veliöanja,
i4znavanja samogasebe,manjkavosti i nedostatakasvogadjela.
toga nda sejedna karakternacrra - skmmnost.To je svijanje
uzAllaha, spuötanjekrila poniznosriprema Njegovim robovirna,
övjek ne vidi da je imalo bolji od bilo koga od njlh, da kod bilo
od njih ima neko pravo; napmtiv, kad vidi da su drugi ljudi bolji
niegei da, prie, oni imaju svojapravakod njeg. Tu lcarakternu
Allah, di.3., podarujeonome kogavoli, kome hoceukazatipoäst
pribliiara Sebi.
Snishodljivostje pak niskosc,bijednost, podatnosci urlgarnost
svesaciljem da se udovolji njezinim strasrimai ugodnostima,
je. npr.,poniznosrprosrakäradi udovoljaranjawojim stra:ri-
poniznost objekta prema svome subjeku, i kaha je poniznost
ko teäi postignuti swlo zadovoljswoprema onome za kogase
'la<tada bi od njegamogaodobiti ta zadovoljswa.Sveje to niskosr,a
ire slaomnost, dok Alhh uzvi3enivoli skromnost, a ne voli nisko$ i
Shishodljivost.U jednom vjerodostojnom hadisu Poslanik, s.a.w.s.,
lct s "Objavljeno mi F: 'Budite skromni tako da se niko ne smatra
bol.jim od drugoga, da ne bude nepravedanprema &ugome!"
Postojedvije vrstepohralneskromnosti:
l. Prvaje övjekovaslcomnostkojas€manifestira krozvr3enje
Boiijih naredbii lroz nekrienjeNjegovihzabrarlajer duöa,
idudizaonim 5tojoj je lakie,sklonaje nemarupremaNj€-
govoj?apovijedi,öimeizraävanekuvrstuprkosai bunh,
191
 V rNr,r^N
bjeianjaod pokornosri,dok, s drugestLane,rado priseje
uz Njegovczabrane iduöizarimda dodedo oeöegnojojse
zabrrnjuje.Tako,kad öovjeksebesvedena Allahovuzapo
vijedi NjegovLL zrbranuon rime izratavasvojuskromnos,,
postajeponizanzr pokornost.
2. Drugavrsrajeöovjekova skromnosrpredveliö:nstvenoiiLr
Gospodara, predNjegovomveliöinom,njegov.Iskuicnosr
predNjcgovomrnoii i velitajnosti,pa kadgod mu seduia
staneuzdizati,prisjetiseveliöarswenosti Cospodarauzvi
öenog1,Njegove jedinswenosri u tome i Njegovevclike
srdibe premasvakomonorn ko pokaie sklonosrda se s
Nj;m u romenadrneae, poniznoseposravipremaNjcDu
i öovjekovo se srce privije uz velidanswenostBoäiju,smiri
seuz NjegovuBoianskuautoritarivnosr i pokorDoscprcda
je
Njesovojvlasri,5ro i krajnjaskromnosr.ora obavcno
sadrii i onu prr'u vrstu,premdanije i obratno.
Swarnoje pakskromansamoonajko prisebi;mai jednoi drugo,
'
a sarnoje AtlahTaj od kogatrebarraiiri ponroal
hrije sluöaji sasnasomkoja r primjenjüjeü r€alizaciiBozijc
zapovijed;-i to predstavlja NFrovo poirivanje,pokivanjeNjesov'h
nalogai pravapredsnvljenou njihovu ozbilFnju,dok uznositostna
zemljipredstavlja velitanjesvojeganefsa,nastojanjedaon büdepni,
da sesprovodi njegovar;jeö,b;lo dasepritompoitivaBoäijazapovijed
ili da seomalovaiava. Staviöe,ukoliko se njegovomsamouznoscnlu
isprijeöinekaAllahova zapovijed,nekoNjegovopravoili neko ko mu
jedrago,on sena to neteobazirari,poDaiatöesekaoda i ne posrojii
umrNrrie g; kakobi mogaoo,wariri.voiuu/,,o.i,on.
t9z
(r
Takoje i sgorljivorirrzaAllahai s gorljivoiöuzanefs.Onu prvu
pobudujepijeterprernazapovijedii onomekojuje izdao,dok drugu
pobudujeveliöanjenefsai bijeszbos promaknutanekot njegovog
uiitka. TaIo godjivosrza Allaha do izra;ajadotazikad öovjekovo
src€prokljuiaosje.ajimavel'ianjaNjesovihprava,lto je sranjeonog
öovjeta;ijesrceobasjasv;edoAllahovemo6i (soltan),pa seono svo
ispunitim svjetlom,re Lad serasrdirasrdise upravozbogsvjedare
moii koje sespustilona njegovosrce.
Ked bi se Boiii postanik,s.a.ws.,jako rasrdionjerove oin€
.iasodicebi seacrvenjele,dok bi mu se izmeduodiju ukazaoznoj
ko,egabi bijesporiskivaou obilju, pa ipak ne bi udovoljavaotom
büesu,veabi traäioda sezadovoljiono iro Atlah zahrieva.
Zejd ibn Eslemprenosiod svosaocada bi Müsauibn rmranu,
kad bi serasrdiokapabuLnulavatrom.
s.a.w.s.,
Sasvimje pak drukita onagorljivosrkoja porekneod neßa- tu
je posrijedivrelina koju nefs raspirizarojto joj je promakaoneki
ugodajili izmaknulone3toiro je nastojaooswariri.Täkoseporiv za
zlom (litnah) nalaziu nefsu,on je pogonskogorivodok nefsplarnti
vatrcmstrasdi bijesa.Premarome,posrij€disudvijevretinekoje se
manifesriraju na rjelesnimorranimr-jedna potjeöeod srnireneduje
i posljedicaje veliöanjaAllahovaprava,dok druga dolaziod dule
sklonezlu i rezuhatje kivnje zbognekepropuiteneprilike.
Razl;kaizmedudardljivosri (dzüd)i rasipniiwa(sereflsasroji
se o tome öroje darezljiviöovj€kuswarimudrackoji dar "avtja n:r
njemupriliönomjesro,dokje rasipniknasurniönibacaö- njegovdar
pokatkadpadnei na pravomjesto,ali öesropromaii. To pojanrjava
l9l
 TF
KN]]L,A
O L]USI

öinjenicrda je Allah uzviieni,SvojoDmudroiau,u pogleduinretka Ni€govojmudrosriiOn Svojdarspuöta na njenu primjerenomjesto,

odredio nekeobaveze,kojih je dvije vrste prvosrepenei drugostepene. premdrveiinr liudi rrczpaia da ie upt.rv"ro Inie.,op,imie'eno
Prostepenesu, npr., zekar,obaveznoizdvajanjeza one koje sedu- Boiijem Allah,
davanju. ,nedurim,znagdje ie spustiriSvojedobro,
ino izdrirvati i sl.,doksu drugostepene, npr.,pravogosta!uzvratno koF su mjesn najP%odnijaza d
darivanje,nelro öimeseöuvaobrazi sl.
DardljivöovjeksvoiimimetkomDastojisvete obxveze;zvröiri na
najporpunijinröin, s dragavca,s: zadovoljswom i s nadomda 6ena
Razlikaizmeduharizrne(mehäbah)i oholosri(kibut sastojise
Ovomesvijeruto dati lijepeplodoveonimakoji te ostatiizanjega,a
na Onome svijeturezultiratinagradom.OD to izdvajas dragovolj- u tome ito je harizmajednaod manifesEcija'spunjenosrisrcaveli-
Iinom Boiijom, ljubavlju i veliörnjemNFra - naime.kadasesrce
noöiu vca, s velikoduinoitu i s lahkoöon za razliku od rasipnika
svojimporivom ßimekpuni u niernusepoii!i .!ierlo.na ',iegase,pu.,i ,nrireno.r
koji ruku sasvojimimerkompruta nasumicevoden
i tovjek budeogrnut plartomharizmariönosti (hejbed,njetovo lice
i sr.aitu, nesraöunaroi;majuöi predotima svrhui korisnost,makar
prekije slatkoiai harizmai ono u ljudskimvcima stanepobudivari
ih prirom i potrefio.
nalJonosr i'naino poiro\injeiunr poinu nrgini i njemu.J oii
onaj prvi je poput onosakoji sjemenkuposljeu zemlju kako
osjec.atiradostugledanjuu nj, srcaprijarnostu druienjusänjim. Tada
bi iznikla iz nje, vodeöiraiuna da je posijena plodno de, pogodno
njesovsovorposrxjesano svjerlo,ulazaksvjedo,izhzaksvjedo,svak;
za klijanie i rast.On se nikako ne moie smarratir:sipnikom, ni
posrupaksvjetlo.Ako iuti, Jutnjamu budedodatakdostojanstvu. a
blesavim.onaj pak drugi jest popur onogakoji sjemenkuPosije
akoprogovori,govormu privute i *ca i uöiljudi.
u neobrad;voi wrdo de, pa rko neko njegovosjemenjei padnena
Oholosrje pakjedanod obrisasamodopadljivosri i nepokornosri i
mjes(os kojesamoie niöi, on ga veöinomrazbacanasumce,i ono
onaproishodiiz srcakojejeispunienoneznanjemi nisiljen, iz kojeg
,e nagomilaicdnoprelo drugogr.Na trtnom mre'tDsiemenie i.
seodselilapotiinjenosrBogrr(e1-\rbldijjeh)i na kojesespustilan,r-
dakako,;gubljeno, ne6edati izglednogploda. lz rakvogmjesta,
inja. Stogarakavna ljudegledas prezrenjem, meduljudinase kre6e
na kojem F sjemenjenagomilanojedno preko drusoga,jedan dio
gordoi s Djimasaobraöa rakosto u svemrrprednostdajesebi.nikada
mora bitiodsrranjenkrko bi preostalidio motao rasti,re kakobi ga
njima,i nikad ravnopravno. Samhodi bezcilja i prvi ne pozdravlja
zemljiStemogloräzvijari.
onog na kog:rnaide- ako öaki uzvrarina njegovpozdrav,dr;i da je
Allah uzvi5eni' On je apsoluor;Dareiljivac.Stavire,svedarc- time premadorianomeiskazaoprerjeranopoltovanje.Onimi koje
ilj;vosti, one u vi3em,; one u ni;em svijetu,u odnosuna Njegovu strsretnene pohzuje radosnolice, ni velikoduinosr,niti misli da
dareiljivostmanjesu od jedn€ kapljiceu odnosuna svazemalFkä iko kod njesaima neko woje pravo,ve. da sarnoon kod drugih
mora, koja su, takoder,dio Njegovedaretljivosti.Pa,i pofed tota. tma pra!"; re misli da su drusi bolji od njega,veöda je on bolji od
On s rnjeromspu3taono ötohoie, Ni.tova dardljivost ne oponira

194 r9i
 K N ] I O A OD U S I

drugih.%kav se svevisei vile udaljavaod Allüa, a u oöimaljudi

posraFve manji, i sveprezrenti
Razlikaizmeduhrabrosri(3ud;ä'ah); smjelosti(diur'ah)jesteu
'
. tomeno hrabrosrp"tjeJei/ \rt r onr ir niegovapo\rorrnoi. 'rjegov,i
saiskuicnjimastraha.
kod suöeljavanja
stabilnost Hrabrosrje posebna
Razl;kaizmedupedaDrnosri Gij.nah) i nadmenosti(tekebbur) crta(huluq) kojaseradaizsrrpljivostii pozitivnogmjilie-
karakterna
sasrojiseu tome 3roje onaj koj; drti do sebepopur nekogko obuöe
nia.Naime,akoöovFk bud€uvjerenu pozitivanishodi u romemu
novo odijelo,öisto,bijelo i skupocFno,u kojem ulzi predvladare
sareznikbudestrpljivost,on öe u torn sluö:rjubiti postojan,up.avo
i drugeuglednikei koje, sroga,öuvadc sc ne uprlF, da na njesane
onakokakosestralljivostikukaviölukrad:rjuiz negitivnosDiiljelja
padnepra3ina,da se ne ufeka ida na njemu ne osranubilo kakvi
i odsuswisüpljivosti,kad iovjek ne mnli da te ishodbiri pozirivan
tragovi,sveu nastojanjudaono z.adr;iwojubjelinui t;stodu.Takvoga
i kad mu saveznikne budestrpljivost.
bi rnogaovidjed kako izbjegva ; zaob;lazisvaona mjesraza koja se
u osnovipotjedeod negarivnogmi3ljenjai sugesrie
Straöljivost
plasida bi se u njima mogaozaprljati,ne dopuirajuri tako da na
da 6esesrvarzavriid nepovoljno,i razvijaseiz pluia - krd prevlada
njegovomeodijeluosranebilo kakavrag, flekaili neöist,a ako bi se
negrivno misljenje; zlokobnasugestija, plui: senadinajui pririiau
neito od togaipak na neki naiin nailo na njegovomodijelu,pohitio
srceu njegovonsraniiru,st;iöugai destabiliziraju, uslijedöegaseono
bi da ga skine,da ga odsrranii izbriSenjegovtrag.
poöinjetresri,drmati se,svezbogpritiskai uznemiravinjaod srnnc
I t |i i c . l u . . ii , o n i n ,k o i i d p i d o* o t a . ' u i $ o i . v i c , . m o r c i
pluda.Tako u hadisukoji Ahmed i drugi autori biljeie posrcdswom
savidjerikakoizbjegäva fleketrijcha;sve onerratovekoF on;osü 'Amra
ibn el AsaVjerovjesnik,s.a.w.s., kaie:
"Najgoreiro
senilziu
vljajü.Gnjesi,naime,na ycima osEvljajuflekei rrarovemnoro verc
övjeku jestrazuzdana srailjivosti strijepei:lahkomosd"Stralljivosr
od onih groznihlleka koje ostajuna öistoji b;jelojodje6i,no kako je, kakoseüdi, nazvana razuz<laoom, tj. onom kojanzLLz<lavr (hali').
je na oöi navröenakoprenaone ih ne mo$ üdjerij morei ta vidjeri
buduöida ona razuzdava srce,pomjeraga s njegovogleiiita uslijed
kakozaobiLzisveono iro bi motlo zaprljarisrc€, paserakoduraljudi
nadimanjapluta, kakoje Ebu D)eblprilikom B;tkena Bedm reko
idr;i sepodaljeodonih Loji sep.erjeranodruiesa njima,strahujuii 'Utbi
ibn Rebi'u,naims "Eto su ti sepluta nadulal"
da se; njesovomsrcu ne dogod;ono ito se dogodiodijelu koje se
Tako,k da scsrceponrjerisasvosaleiiita djejswouma seredu
suviic pribliii koiarima,mesar;rna, kuharimai njima sliönirna.
cirai ekrremirereahva6adel'ormacija, swrri seizbacuj11 iz njihovot
Stvarje sasvirnrazliöitau pogledünadmenogöovjeka.Naime, prirodnossraD'a.Prcnratome,hrabrostje vrelinasrcr,njesovbts,
premdaon nalikuje ovomemilopredainjem u posledu njesovepainje
njetovo diznj€, uspnvljanje i stabilnost,pa kad gadrugi organi,apaze
i opr€.za.
on üsüirinitdiza tim da sebeuzdignenaddrugina, da Djih kao takvogpriteknu mu uponro6,jer su oni njegovesluge,njegovi
spustipod svojenoge.To je jedno,a ono je neiro sasvimdruto.

196 197
 KN]IGAO DUSI

- i hrrdrosti.thavro-
vojnici. kto tako, ako se ono dadneu bijeg,u bijeg sedadnu isvi drugedvijekarakternecrre iz uravnoteienosri
"vojnici".
njesovi teienoi6use iznalui mjera u pogledunedavanjai davanja'dok se
U pogledusmjelosri,pak, rrkoder postoji istup premaiskuic- mudro3öusvakood rog dvogastavljana njemu priPadajuöe mjesto,
nju srraha(iqdäm),no on se ru deiavakao posljedicanedovoljne kojemu je priliöno.Takoseiz togaradr Stediiivost, onaje sredlnau
pronrisljenosti,
kaoposljedicanerazmisljanja
o posljedicama jednos odnosuna dvije pokudeme eksnemnosti, kako to kaZeUzviSeni:lr'e
-
ralrogiin". krd " irup p'Jvi mordrupogrje"nov,ijrm..\up'ol|ro d/ü rukl 'loja rthnlttt,,. ni pone onorma da nebi ?ri.iehorza:l zio i
zahtjevurrenurka,pa - bilo na svojuitetu, ili korisrl bezilega ostao! (El-lsri , z9). I oni haj;. bdd xdielj*jL, ne rci?ajtu i ne
!k/t/r/?, "rt 'e u tone düe sredine!\ElFüqan, 67) I iedite i ?ijte, 'on
nep/etje/jte: On ne ,oli o e hojiPrctjerujs!(ElA't^|,31).
Sebiönost je, pak, pokudenakarakrernacrta.Ona prokhodi iz
Sro se rite razlike izmedu odluönosri (hazm) i srraöljivosti negativnog miSljenjaislabosdduie (neß),a dodatnota Pothranj'rje
(diubn), ona semsrojiu romeiro su kod odluönogöovieka(h:zim) srralenjesvedok öovjekne posr:rne uznemirenu smisluda
sejtansko
aspiraciji,voljai razumsjedinjeni,iro on srvarimjeri jedneo drusei nadneöimstanedrhtati,da prematomneöembudehalaplj;v,iz öega
zasvakuod njih ima spremanodgovor Samizraz"odluinost" suge, seizrodibranaprematroienju roga,srrahda sene ostanebeznjega,
rirasposobnosrisabranost/uvoanosr. Täkosezasnopsuharaka kaie kako ro kaie UzviSeni:Cotjehje, uittinlt, strorens emrnom 4ra'1:
'tvetanj" (huzmah)34.
Prematome, kod onog öiji je stavodluöani hadga nenlja nade - ispu jen je 'dnasdäaljenjen,a h*l nr r paveii
nepokolebljivsvieiemenrinjetovasravasu sabranii uvezanitakoda on to vbitno zadrtau (oi drugih)f5 (El'M€ärtdä, 19)
on znakojeje od dm dobta borje,a kojeod dvazla gore.Stogaon i
pokzuje sna;nuodluönostkakou izraäavanju stavatakoi u umnom
pregnudu,bezstrailjivosrii slabosril
Razlikrizmeduoprerno'fl{ihrir;r, itu/nog miilieniJrsü ez'
O aj skbe ni'li ? liLasnjus'bi.
zann)sastojiseu tome ito je opreznipopur öovjekakoji je poraona
i st"ar hndprcnabne hüli Lletajs dbi.
put sasvojimprijevoznimvedsoom isvoj;mnovcimai koji se,koliko
moäe,öuvapresretaöa na puru,ali i svakogonogmjestaizkojegbi ga
moglosnaii neko zlo.Täko je on uvijek pripravani spremani dri;
sewih onih pretpostavkikoj;m bi semogaoizbavitiiz neugodnosri.
Razlikaizmeduöredljivosti(iqtised)i sebiönosri(ruhh) nalazi
seu tome ito je ötedljivostpohvalnakarakrernacna, koja seradaiz

- 1j-ij.r r,--,r' t"".;"it iintriii lorijrnskishsotski (h z n,t..oidi{

osnov hzm' Ajer u Kdkrblln tijercdu ghsi: Covieki€, untidr, sflortn mrlodui',nD: kad gtr
n-olJ' tr',1. :J',e,.LdTrj, v1o r,p"'fl'' i

198 t99

Oprezanöovjekje, prematome,poput naoruianoga,ititom zaöti6e-
noga, koji sespremio za susretsasvojim neprijaeljemr protiv kojega
seprimjereno pripremio - öija je wa paänjabila usmjerenana ositu-
ravanjesredstavaza spas,za obraöun sasvojim neprijateljem, ito mu
nije daralo vremenaza razvijanje negarivnih misli o njemu. Potom,
sveito se t€ neptivne misli o neprijatelju budu viSerazvijale, to öe
on osiguravatisver^zliöitie vrste pripreme i spremeprotiv njega.
Sto se pak ti& ruänog miöljenja, to je stanje kad se öovjekovo
srceispuni ruZnimmhlima o ljudima i potom seto prelijei odnzi
i na niegovomjeziku i ektremitetima i ljudi se prema njemu per-
mrnentno stanuodnositis podsmijehom,s porugom,s provocira-
njem, s uvrjedama i mrinjom, pa on stanemrziti njih, a oni njega,
on njih stane ptoklinjati, a oni njega, on se njih stane pribojavad,
a oni niega.
Onaj prvi, dalle, zalazirnedu ljude, ?adrävajudi odredenoprcz,
dok ih oraj drugi bbiegaw i sulno sesuoiavas neprij:rnosrimas
njihove strane. Onai prvi medu ljude zalazi sugerirajuai im dobro
i dobrotinswo, uz odreden sr€penopreznosti, dok ovaj drugi äivi
izvannjih, nepovjerljivpremanjima, s pritajenommrZnjom i pri-
)ezrcm.
Razlika izmedu pronicljivosri (6räsah) i sumnjiöavosti (zänn)
sastojiseu tome 3to sesumnji&vost katkadapokaie neopravdanom,
a katkad opravdanom, zavisnood top da li je prari crnilo srca ili
njego\a svjedosr,njegovaöisrotaili prliavStina.Upravo iz tog rado-
9 Uzviieni je naredio da seöovjek ima kloniri vedinesumnjiienjä,
navodecida su neka od njih i grijeh.
zoo
KN]IGA O DUSI
druge s*ane, onim pronicljivim je iztekao pohralu, pohralio
v{r To'r, zzi'ta, po ke% o e koji posnattaju! (El-HidL\7')
"Tj.,
Abbas - Allah bio zadovoljan sa njifn! - kaie: pouke su za
pronidive (mutefeuisin)!" Uzviieni jot kaZe Pa rnaj koji xije L
mi:li da sa,zbogsLmmxoxi,indni; poznat ie! ih po izgbdt
| (H"Reqate,273)A da ho/eno,Mi bi'mo ti ih, ai'ttn, ?obaznli
th, 'iguno, po biljezina njhorin poznao.,41i, n lei ih pomati
gotuft nj ihora! (Mühammed, 30]
htinska pronicljivost moie oöistiti srce,moze ga proöistiti i od
odstraniti waku neiist, moie öoviekadovesti u blizinu Boäi-
kad öov.jekstanegledati Allahovim wjerlom koje On pohnni u
src€.Tirmizi i neki drugi autori biljeie, posredswom Ebu
"Boiii
slijedecihadis: rekaoje'euvaite se
Poslanik,s.a.w.s.,
pronicljivosti, jer on gledaAllahovim svjetlom!"
Ora pronicljivost sevjerniku razvije uslijed njegovepribliieno-
Allahu, jer kad sesrcepribliä Allahu od njega se otrgnu sveon€
ivne isprieticekoie mu onemo&ca!"ju raspoznararjeistine,
ino poimanje.Ono radacrpi iz iedneniie iz neposredne hlJahove
onoliko snazno koliko je njegovo primaknude Allahu. To
na njegaprosipa wjetlost u onoj mjeri u kojoj je primalout
i on u tom svjetlu vidi ono ito rc vidi onaj koji j€ &leko,
koii ie zrklonienod njege.kelo je ro powrdenou autenrj-
iStomhadisukoji seprenosiposredrtvomEbu Hurejrea,a u kojem
'ljerovjesnik,
prenosirijeöiA.llahauzvitenoga,naime "Moj
s.a.w.s.,
rob mi se nitim ne moä rako priblüiti kao onim 3to sam mu Ja
propisaokao strogu obavezu.Potom seon dalje permanenho Meni
pribliäva dobrovoljnim oblicima ibadera(newä61)svedok ta ja ne
zavolim, pa kad ga zavolim Ja tada postanem njegovo uho kojim
slule, njegovo oko kojim gleda, njegovaruka kojom hvata, niego\a
zo1

nogakojon hodi' ra on tadaMnome duöa,Mnomc tleda,Mnorne
hvata,Mnome hodil"
da öovjekunjegovopribliiavrnje
Uzvileninas,dakle,obavje$tava
Alhhu priskrbljujeNjegovuljubav,pa kad sa On zavoliprimakne
se njetovu uhu, njegovuoku, njegovojruci i nozi rako da poöne
Njimeduöati,Njimegledati,Njjmehvatalii Njime hoditi.Täkosrce
postanepoput iistog ogledalana kojem se dike realnost;ogledaju
u svom pravom svjetlu,tako dr njegovapronicavostskoro nikad
ne promali. Naime, kad öovjekAllahom gleda,on tadasvakuswar
vidi u njezinojpravoinaLavi,kadaAll:hom dusaono rto iuje iuje
u njegovojswarnost'.
Tu se ne radi o poznrvanjuonostraneswarnosri('ilm el-gajb).
Naproriv,Onaj koji poznäjesvezakrivenosriisve tajne (Alläm el-
sujüb) u srcekoje Mu je blizu, koje je osjet;lomdGt Njesovoga
vjeda i koje nije zauzetourezimaneisr;na,opsjeDai obmana.koje
mu onemoguiujuda se u njemu oslikajuslike swarnosri,ubacuj€
istinu i, kadana srcusvjedopostanepreovladujuöe ono serasprostr€
i po svimdrugim organima.Tako iz srcaprodreido oka,pa öovjeku
sestvarnostotkrie i u njegovomvlanitom pogledu,vei premajaöini
rog svjeda.
svojeje ashabevidio i u namazu,krd
Boiiji Poslanik,s.a.w.s.,
su se nalaziliiza njegajednakokako ih je vidio i kad su bili ispred
njesaiiv;dio je Hmm rJerusahmu (BeFel maqdis)neposredno, a
nalazioseu Mekki36;i vidio je dvorceu Samu,vraraSanei Kisrine
'I
j.dok jcprnürnimikazivi.o\von robiaioni(iNifüosriu(nd)doJerush
ma,iodrlcl tr ncb$kevii're(mi ddi), kojd$dogodiloFodinüdrmpdjepftslj€njrü
M.ditru,datlen:!on dnntrengodiniposbniökenisijeu M.Lki. Nrimc, nrinsistimnjc
Ebu Di.l,h,jedn.Bod ntrji€iiih I'onrniko'ih oponcnatru M.kki. dr imopii. Hrid
l0z
KN]ICA O DUSI
fiedaine dok je u Medini kopao rov$'ividio je zapovjednike woje
virjskeu Mutiis kako zadobivaiurxne, dok F sam Lriou Medini;
vidio je Nedtdraiija- u EtioPii kad je preminuo a samsenalazio
u Medini - pa je izisaon: metaju (nusalla)i klanjaomu d;enazu;
Om€rje vidio Särijuu Nehawendu,u penijskompodruiju, i njegai
mudimanskuvojskudok su sesukobljavali e svoj;nlneprijar€ljima,
"S.rija,
pa rnuje viknuor dr;i sebrdal"'0;kadje kod mjega
dojlajedna
uJcruslemu, buduaidr su zmli dr nibdr nije pu$vro.rmo, on ex je {2o.ftrivri.
"Opi,rjuii
sa uko . pRnos.sc lonrnikovc ijeöi, ntrjednonmi neki denlji nisu hili
naijrniii, pa säm yidio krko H m dolzi i rmjcna sc ispRd Ubjlon kuae,t€ srm sl
opisivio glcdijuai u tricsal (Na( lrcmä AbJulhiilm Mähmüd. Isn i mi nd: , Ll
u nekim hnroriiskimi^ornnr Drvo,iisehrk. $ ,nurlinrni, d.[ $ k.pili auvcri rov
o t , ov e d . n r L r o b e ! , , , t , o d ! 4 , 1 -T - u " 1 L o , . . r o , , . . , . , , , , 1 . r c / . .
m , k r c n u l a d r i h u n i n i , n r i i l i m j . d n u v i j € n u k o j u n i s u n r o s l i r r b n i , r e k rjke o d l
Poslänik,d r.. älatku LZo u srcjc ruk. i uzviknuvii:ÄlhÄu ckberl(Ahlje n3jreiil,
uditio u rij.nr. Sdmrn d'liä ri,sjcdoktosdosadajä,kAnijcjcsovorio: Vidio5rnr
Eliku$je'lo$, koiaic ot{rjih aiuvu Mcdiru Po.laiik jc idngiFtrr udino usijcnr
i o.r f astulnulr roiviie Alhhu e!her!, rkr. iodr. trrriru mi kLiuirviP.rzit,
osvijctlj.n€!u mi Fhie Bmdr HiE 1u Peuiji) i Knrin smd Medrin, i nroji€ Umm€,
ovlädrtinioncl" (N} prenrx:llilid Muhrmm.d Hilid, tudälhavlcctsRcsül /Ljudi
oko toslänika.u dijclu koji so'ori o S.lminu cl'Färiij0
Muti selo u l)oJruöju nrDi.c Beqr u Siiji. sdj. sc. 3. Eodincpo Poshnikovom
fEsclj.niu u M€dinu. odisrrhiur.nr bnkx izmcdr milot,mjnc mrrlimänskc'ojskc i
Büntinaca, u kojojje äredon posintrloncloLiL! nnr\lim:$!ih?:f.vjedrikr, ntdu
lojnni i Dätir ibn cbu Tllib, loslinikov an rii Prcmr pouzirnin hisrorijskinl
inorinr, dokscor njim. emodogid:l. ron ik, r.s.,jc onima oko scbcu M€dini
eovoriotojcditu$irih iosRlanii, nd r, po njihovom po'nrku u Mcdinu, Fokulo
kao porPUn.viriod.{.i,,o.
N.didäli n.sus,ctiopskivladxrkoji jc pntio ul.iine pRim nunimanim koji su.
nrntrFovortorhnikr, ä.s.,otiilikol njcgr hrko biizbjcgliproson.i ntiu.kojihi su.
?1)oB$oje n.B vicr biLii?lot.nitr rvom äviiaiu.li jc [il2 Lr tß] hidirtr, u k.i{,j
suüe!ötruzek33.sohe Njih jefkJvodioPorhii[.vrnidtiöDäl€ribn.buT3lib.
Vciihrcjhi$oijrkihi,!oribilj.ii.irncobi&sluitrj.I3ko,npi,FL-Harii,,u5vondj.lu
''Ruwir "Onu
el-NliLili dhdi rlijlaldu ,j:vu, koiu Nifi pdo\i .'i lbn ontn: ic
201
 KNJICAODUSI

skupinaljudi iz plemenaMezhidi, medu kojima je bio i El-Eiter

stesebili oslonilinaonogdrugogu pogleduisplarevrijednostijrbuka,
en-Nehäi,on je prena njemu podigaopogledi zasledaos u rj, rc a prodavacsestidioda vam zat.aii isplatul"
"Ko "To je
upirao: im je ovaj?!' Malik ibn el Häris",kazalisu mLr, IzmeduEbuZekerijjaaen'NalJiji i jedneirneje, prije neroie se
je
naim on rekaor "Sra je,
mu ubio ga Allahl Vidim, doista,dr öe
pokajati,postojalavezapa je rakojedanput,stojeii ponadglaveEbu
muslimanijednogadanaod njegaimati sektaökiistupl"'l
Osmanael-Hirija,staomisliri o njoj. Uronrje EbrrOsnan podigao
'Amr 'Ub€jd je "Ovo "Zar
ibn doiao kod El'Hasanai rekao: ie biri glaqr rrema njemu,i rekaomur re nie sridl?"
prvakmedu muievima,ukoliko ne budepriöao...1" Srhcl-Kerminibio ie irrrn,.dnoD'oniclii!.
nepoSrie(iv u ,ome.
Pripovijedase da su jednorn kod Ka'be sjedili imam 5.6 i i je: "Ko svojpogledspusripred je
covorio onim öto zabranjeno,ko
Muhammedibn er Hasankad je u Harem uiao jedin öovjek,pa j€ sesuzdäiod srasti,ko svojuunutrainjostpodvrgnepermanenrnom
"Zar "Zar
MLLhammed rekao: ne vidi! da je solar?" ri ne vidii da je nadzoru,a woju ranjltinu uskladisaSunnetom,te uobitajijestisamo
j€
kovaö?",k,zao Sefi',.Kad su doriänogaupitaliila jepo animanju, halalhranu,rogate pron;cljivosrbiri nepogrjeSivä]"
"Bio
rekro je samkovxö,a sadasebavimstolarswoml"
Ebu el-Hasanel-Boiandii i El'Hasänel-Haddädsu po}li obiai
Ebu el-Q.tsimael-Menawijai usputsumu uzelijabukau vrijednost;
poladirhema,na odgodenopla6anje.Kadasuuili kod njega,on ih je jedanmladii, kojije pmtioDiunejda,otkrivaoje onoiro je ljudi'
"KaL'vaje to tama?!",naitasuoni iziili. "Neznamo!",rekl;su. mastrujalou mislima,pakadje to saopöeno Diunejdu,on gajeupirxo:
upirao:
"Moiebiri 'Je "Zamisli
dajezbogonihnepl:denihjabukal?"Kad su plrtili cijenu li aöno ro rto mi je reöeno
o tebi?" ne3rot", krzaomu je on,
je
i Däunejdmu rekaodaje zamislio. "Zamislio
jabuka,ponovosu sevratiii k njemu i njegovse pogledzadriaona si to i tol", rekaomu
njima. "Zar öovjekmo;e tako brzoiziii iz tame?l",rekaoje. "Rcirc jemladidi on nu je odgovorioodriöno."Zamislineito drugol",kazao
mi ita stero uöinili?",pa kad srLmu ispriöali,kazaoje "Da, obojica mu je i on mu je reho daje zamislio."Zrmislio si to i tol", rekaomu
jen adii i onjeopet odgovorioodriino. "Zamislineito tre6el",rekao
mujei on je rekaodajezamislio."Zamisliosi to i to!", kazaomu je, a
on mu je i ovogaputa odgovorioodriino. "Ovo je neobidno",rekao
üfrnio jednulojsku im ijeio eto Foiäyio ioyj.kr po in€nu srijtr. t:üo ie ()nrr
j€d,nprdräogororiizn€nrJr{r.vi!.ti:
je dotiönimladi6,"a ri zborisisrinulAli, ja znamsvojesrce!|""U sva
Särija.brdul'Tojcviknuotn pun ikInije.
bd je$isroshsonoir rercjske,onü Feje upn.o kxko su pmiLi. Votlo pErorjernih, tri sluäja rekaosi isrinu",kazaomu je Diunejd, "i ja samsamohtio
kuojcon. bilisno K: ponänikd smoaiuli treli sLa kdi jc d ruß viknuo: Srdji. isku\li noje.,,e vidjc,ihoc. li.epromrjeniril
bdur" Mi5mo, atim, $oja l.da okrnLni bdu i AllJ, j. njim: nani. lEri,l (Ni!.prcmr:
Dtliluddin d-Strjni, tovij6t hilih , izdl?i NlD
"Novi
X€x.i , 2003.,ri 21 1) Ebu Se'idel-H:rräz kaze:"UIao sarnu haremKa'be,i utom je
On jc. mine, bio j.dan od Bhnih genenroE Ndumuslihinrkosn'koba, poznrtog usaoi jedan siiomahk ' sa dva dronjka na sebi - traie6ida mu se
kao Bitklokod.vc.kojisedosodiou Brdll6. h. godiie, u ltojojjc akrivnouaiicrzlr
ötogodudijeli.Jasamu sebipornislio:Ovakvisu ljudimx samotererl,
i l,oshniLomänr Aiia, yrvnii r nr $r:nu .pondnR halifcAlijä ibn [bu Elib].

104 205

no on seokenu prema meni i rcie. Im4jte n.l tmt da Alhh zna ita
j€ a d i.tn.t,niim, pa Gaseptüaa.tjt€!( -Beq re,235) "Jasamse',
"u
kaie on, sebiodrnah pokajao,a onaj mi seoper obrati, dovikmrv3i
mi: On pina pohajanjeod nbord S,,ojih!(F:-Snra, 25)
Ibrähim el-Hawaskaie "Bio sam u dämiji kad nam je priSao
jedan nrladit: mirisaoje lijepo, irnao prijatno lice i dostojanswenodr-
änje. Jasamsvojim priateljima rekao:'Neito mi gorori daje jevrejin!' i
oni su,svi,stali negodoracizbogtoga.Poromsamizi3ao,a izisaoje i on.
No, ubrzozadmon sevratio i, priöaviinjima, upitao ih: 'Sraj€ onaj Sejh
rekaoo meni?',i oni su seposddj€li,osjedlinelagodu,ali nakonnjegova
insistiranjakazalisu mu: 'Rekaoje da si jevrejin!' Potom je do3aokod
mene,nadnio senad mojr.rruku i izjaviowoje prihecanje islama.Kad
samga upitao ita gaje navelona to, rekaoje 'Mi u naöojvjerskojknjizi
nalazimoda onaj koji je iskr€nopredanpravojvjeri (siddiq) ne grijeii u
wom videnju stranosri, pa samodluöio isku{ati muslimane.Promislio
sami rekao:hlo medu njima ima takvih, on mota da senalazimedu
ovom ovdje skupinom!'Tako sam, z:larnu-0inn, za5aomedu r:s, pa
kad me ovaj Sejhprepoznao,kad je od<riomoju snarnost,shratio sarn
da je on raj koji ie predan pravoj vjeri!"
Kod Osmanaibn Af6na je doiao jedan ashab,koji je, idudi
premanyemu,usputugledaoneku änu i dobm sezagledao u njezi-
ne dra;i, pa mu je Osman rekao: "Kako neko od vas moie uöi kod
rnenekad mu seu oöimajo! oöevidnoraspoznaje trag zinalukar,?1"
zin.luk ki zinä)- blud.U j.d.om Poslmikovon, a.s.,hdisü kojce,r tulidirim
wijeijo. biljcr.: Buh*i, EhuDrwd, Almed i Bcjh.qi, sbji dr jc $akom tovj.ku
dcüde, njesoyudio u zinaruk!. ?lhn j€", rai. s u hadirn,,tovj.kü p@praonj.sov
udio ! ziralulu i Eiko dl dNjck mot izbj.6i bj srcj udio,Takojc zindul oöüu gle
danjc,rnahl jaili sommjq 1 ddä (i.ß) püdjLuj. i ,udi. No * b poFrdüje,
ili nc pos,iluj., polni oryinl"
706
KNJICAODUSI
lna objavei nakon BoiijegaPoslanika, s.a.w.s.?!",
upitaosam
dotiöniashab, naitajeon rekao:
"Nema,
ali ima razboritost,
znaci i swarna Pronicljivosr!"
Eto, Mkvaje pronicljivost. To je svjetlo koje Allah ubaci u src€,
u njemu pojavi neki smisao, te i bude talo kalo se pojavilo
- to se potom proslijedi do oka, pa ono tada vidi ono öto
oko ne vidi.
Razlikaizmedu sevjercvanja(nasihat)i ogoräranja(gibet) sastoji
tome öto sekod savjetovanjamusliman namjeravaupozoriti na,
inovatora u vjeri, smudjivca, varalicu ili pol: renjeka, kad se
nekog takvog njemu otkriju ukoliko se on obrad u vezi
ti. da li da sedruäi sanjim, da s njim saradujei bude u vezi,
je to rekaoVjerovjesnil,s.a.w.s., Farimi binc Qajs, koja I je
o tome da li da seuda za Muäviju, ili za Ebu Diehma;
jojje: "Sto seMuavijeriöe,on je puki ptolerer,a Ebu Diehm
j ltap ne skida s ramenat"'3
' Jedanodonih koil suputovalisEbuDiehmomkaie "Kadädei
,iz po&uöja u kojem iivi nj€gov narod, öu\aj ga sel"
r Tälo, alo se i desi ogoraranje na naöin da ono bude savjet u
interesuAllaha, Njegora Poslanikai muslimam, tadaseono svrstava
u red wih drugih dobrih djela,koja öovjekapribliävaju Allahu, ali
eko seono desina naöinda pokudiSwoga brata, da mu ukalja3obraz,
da mu sepodsmijehne!ili ga obezvrijediS
kako bi mu u srcimaljudi
207

umanjioznaöaj,ondxjeono opakabolesr,varrazadobroöinstva
koja
ih sagorijeva
onakokako pravaiajra sacdijevasuharke
Razlikaizmedupoklona (hedija)i mita Guiwai), uz njihovu
formalnu medusol,nusliönost,sastojise u rome iro onaj koji daje
mito narnjeravarime obesnaZitiistinu ili zasrupirineisrinu.1äkav
podmirljivac,eprokletjezikomBoiijegaPoslanika, s.a.w.s.Medutim,
ukolikoöovjekdadnernito kakobi seoslobodio nepravdekoj:r senad
njim vröi,prokletswotadadotiie srrnoonogakoji miro uzima.
Onaj pak koji dajepoklon r;me namjerava zadobitinaklonost.
poznanswoidobrobir-akosvoj;mda.ombudenamjeravaonekome
ne3tokompenzirari.onda F nadoknadnik,x ako bude namFravao
rimepostidiproät, smanatteseprofiterom,koji neito nisrojiposri6i
prekomjere.
Razlikaizmedustrpljivosri(sabur)i okorjelosti(qaswah)sastojiseu
ome iro je srpljivosrkarakernacrrakojasesteöe,koju iovjek usvaja.
Ona podrazumijeva suzdräuostkod uzrujanosd,bojaznii bolesri,
u smisluobuzdavanjr huje,sputavanjajezikaod izriclnjajadikovkei
kontrolinnjaelatremitetakako ne bi öirili neito iro niie priliöno,uz
smirenostsrcapredsudbinskimi Seri'atskm odredenosrima.
okorjelosr je pak jednasuho6au srcu koja mu onemoru6ava
primjerenueInorivnureakciju.To je jednaosrubjelosrkoja udafcima
sudbineprijeöida ga dotaknu.Ono tadane reagirane uslijedsvoje
süpljivosrii trpljivosti,veöusljedsvojeokorjelostii grubosri.
208
KNJIGAODUSI
Dr bi ü\o t ilo ilnii(. r"bJ lazarid" imJjurri v,,rc,r,al
-
Jednoje okorFlo ono je grubo,poput osuieneruke;dlrgo je
,irko i rastetljivo,dokje tredeveomxosjecajno. Prvone reagira,popur
kamena.dokje drugopoput vode.oba su manjkrva.Najboljejeono
srcekojeje njeino, aistoi tvrsro. Ono svojomöistoromFsro raspozraje
prihvasisrinu i, zahvaljujuaiyojojfinoii, stavlFje
istinuod neisrine,
je,
naprvomjesroi öuva dok sesvojomövrsroiomsuprotstavlja wome
U jednom predanju "Srca
neprijatelju. srojl: su Allahove posude na
Zernlji, pa suMr od rih posudanaidde onekoje su najfinie, naiü/ri.c
i najöi3iel"Tako je'snklenosrce',jerupravostaldoseodlikujes re tri
swari,dokje Allahu najrnriegnLbovce. Uzviöenikai:e:7üboonina
tija suna neasjaljiu hd sesponne Allah! (Ez-Zumer, 22); Poton srca
nia oatdnsle, haokdnen ili jai tudd pastadoiel(El-Begare,74);Da bi
uöinioonoitoje i4tn bairno kuition one it"n srcinlljc balen
i zt one;ijn sr srcdohorjek! (El'Hadidi,53)
Täko navodidva defounirana,neuravnoreiena srca- jedno od
njihje rakvousljedsvojel,olesti,a drugouslijedokorjelosd.Sejrano-
vo ubacivinjeüöinjenoje kuinjom zawe one koji imaju takvasrca,
ali za posjedniketre6egsrca,rj. iistoga srcakoje - zahvaliujutitoj
svojojöisroti'Fsno razlikujeono iro mu nanosiiejtan od onog rrc
mu nanosimelckpa svojomfino6omi naklonoiauprihvaöaisrinu,a
wojom cvrsrotonisnagomopireseonim duhovimakoji promoviraju
neisrinu,(öinjcno je milo3öu.SrogaUzvi3eniodmah potom kale:
I dd bi ani haji "t z anjeln oblareni s?oznalida je K.r'an istina od
Goqo.ldld tragn,p njpo"jnü|iilnn sM njiho"a brdrshlrna. A
Alkh l.4enikc, doi'ta, na [\ui pat imesti!(El-Hadi.di.,54)
209

Razlika izmedu oprattanja iz velikodu3nosti('a6n')i opralranja
iz malodulnosti (zull) sastojiseu tome ito seu prvom sluäju öovjek
odriöe srogapravaiz woje dareiljivosti, öasnostii dobrosdvosti i po-
red toga ito je u stanju primjereno ur{atiti; ne poduzima nikakvu
protumjeru idudi za dobrom, rukovodeii seplemenitom €riönoiCu.
Stvar ie sasvimmtiöita kad je posriiedi optaitanje iz malodu-
Jnosti ' ru onaj malodu3ni odustaje od poduzimania Protumjere
samo zbog svoje slabosti, strasljivosti ili niskosti duie. Orekav je
pokuden, nije hwlevrijedan. Moida je onaj koji uzvrari, n€ Prelaz€-
ei preko n€öijeg rutnog postupka uöinjenog prema nj€mu, wetedi
se, dakle, za svojepovrijedeno/uzurpimno pravo i boljep stanja od
njega.lJz'ileai kaie: I zt one hoji scodxpint kad senoie s haknrn
brkoiluel (Fj-SnÄ, 39)
On, dakle, hralu izriöe njima zbog toga örosu moini uzvratiti i
izbaviti seiz toga stanja, i öak kad budu jaöi od onih koji su prerne
njima uninili l,:kvu nepodopsrinu.kad budu u staniuosrvariLiono
3to im objektivno ptipada, On ih upuduje na plemenito postupanje,
naopnitanje ipomirljirosr N.lturdL semoZe zvr.ltiti iitommjerom,
a onogakoji opro'ti i iznin t '4lkh le nagnditi; On, **tinta, e Mli
onekoji nErad* iine! (FÄ-Ste, 40)
Allah, tako, navodi tri situacije:
a) praviöno ponvnanje, koje dopuita;
b) velikodulno opralanje, koje preporutuje i
c) nasilje, koje zabranjuje.
,a "i
Kod Koidu $oji, a onekoji s. odüpiruonim2koji ih lsnj.h%ju (cl-b€gju)",ib
j. eno j.dno od zn.d.nj. nFdi "b.sjm", üpot'ij.blj.b. u niv.d.nom ajcru.Mi sno
$, slijdcti .uroow inG.ciju, oprdijdili a eonji ptijcrcd s obznon m lcntlci
govoa, I.:d., rij.i "b.sjun" znaii jo! i: pdj6tup, nepnvitno$, nrilj. i sl.
2t0
K}.IIGAO DUSI
bi neko kazao: Kako im moäe izricati pohralu i za odupf
i za velikodulno opraitanje, kad se te dvije snari medusobno
l, odgovorbi bio slüedeii:Njima sene izrite pohralazbog
Ito oni ni za dlaku ne odustaju od svogaprava, 3ro urvradaju
njegovu povrjedu, veözato 3ro su moini oduprijeti se,Sto
snagei sposobnostida zaStiresvojepravo, pa kad suve€u tal,:voj
sugerira im se opra3anje. Jedan iz nnijih generacijakaä:
ovog aieta da se razumjeti da su prvi muslimani nasmjali ne biti
polol4u, vet iz poaci4e snagebiti velikoduSni , pa
.ieKuian izrekaopohwlu za tu njihoru velikoduinostkoju su
hali nakog tto su postigli to da budu snaini - ne iz pozicije
nemoü i öemernostil"
To je, prema tome, ona potpunost kojom Uzviieni Sebehwli
Ar "' Allah ?tulta i opraita!(En-Nisi,99) AIah o?nita i laniltstan
(El-Beqare,2 I 8)
U poznatomhadisunaznaöava seda su nosioci PrijestoljaBoäie-
öewerica:dvojica od njih govore Slavljennekasi, Gospodaru
Tebi pripada*d<a hrala: hvalana blagostikoja'Ii slijedi znanjel,
dvojica: Slavljen neka si, Gospodaruna3,Tebi pripada waka
: hrala za oprost, koji Ti slijedi moö!
l, Tirko i ha, a.s.,kaä: -4ko ih hanil, nbooi '1t n)oii, d *o im opmsti!,
i nadatti Ti!(El-Müde,I I 8), tj. al(oim oprostis,oprostirteöim
snage,koja prcdstavljasavdenosrmo6i, i iz mudro$i, koja predsravlja
znanja.Tako im opn{tal nakon lco Ti je poznatos!€ tta su
odili, i nakon Stosi ih u cielosti obuhrstio Svojom moü.
Coviekpolutkad oprrka s3mozaroko nije u sranjuuzvrrti(i i
zetoStone poznajesuitinu onog postupkakoji je potekaood öovjeka
ko.ii se prema njemu ponio neprimjereno. VelikoduSno opraitanje
211

od straneöovjekau svojoj vanjskoj manifestacijiizgledakao uniienje
(dirn),kao maloduinosr,dokje u svojojsu3tiniuswarimodnost.
S druge strane,niskost i owetniiwo u wojoj vanjskoj manifesra-
ciii nadaiusekao moönosqdoksu u suitini izr^ziniskostii malodu-
lnosti. StogaAllah öovjeku, njegovim izraävanjem velikoduinosti,
samojoi vise mod poveiava, dok se,s druge strane,niko nie osvetio
zaneku nepodopitinu koja mu je uöinjena,a da senije unizio, makar
samo time Ito je propustio snagu oprosra. Iz tog razloga se Boiiji
Poslanik,s.a.w.s., nikadanije svetioza neöto$roje uöinjenoprema
Obrati painju na rijeöi Uzvilenogr: I zt oxe hoji seodupint...
(E3-Sürä,39) - da li se iz njih ikako mo;e razumjetida oni u sebi
imaju dovoljno snat€ da se odupru i samima sebi, porivima koji
oiive u niima, da im u tome nije poüebna pomot nekoga drugogl?
Naime, buduii da ljudi, prilikom u?vraianja,vedinomne osoju u
granicamapravednosti ved je prekoraöuju, Uzviieni je u v€zi s tim
propisao istost i isromjernost, a vi3€od rcta proglasiozabranjenirn,
te preporuöiovelikoduöanoprosc.
Hoöesekazatida velikoduian oprost (el-äßv) spadau karakterne
crte smirenedu!e, a onaj maloduini (zull) u cne duie sklonezlu.
Kuriottet ovogapitanja jesteu tome stoje osvetaje&o, a odupinnje
neötodrugo. Odupiranje znaöiöovjekovoal(tivno podupiranj€ nekot
Allahorog prava,za3tasnageima samoonej ko seizbavioiz bijednosti
svog stanja i ropske stegesvoje strasti - tade on postiie udio snage
i dosrojanswakoje je Allah dodijelio istinskim vjernicima. IGda se
premanjemuuöini naslljeon seonomekoji to nasiljeuöini odupire
imajuti pred oöima upravo ono dosrcjanswokojim gaje AllaÄ poöa-
sdo, brizno nasrcjedida ono ne bude oskrnaüeno i svladano,gorljivo
sezalaäuöiza ro da öovjek koji sevezujeza Hvelevrijednog i Modnot
212
KN]IOAO DUSI
ne smijebiti izloän poniäenju.On time kao da onomekoji
"Ja
naslljegovorir sam rob Onog: iiji se robovi ne smiju
i. On ne voli da mu iko poniiavaNiegovogrobal
Ako je pak dula ukvogaona kojaje sklonazlu (emmärah),
nasvojimizvornimnaöelima,on 6eonogakoji mu uöini
nepodopötinucraiiti da mu seoweti, da mu uzvrati, samoda bi
njezinu taltinu, da bi ona bila pobjednicanad njim, zlunda
njemu,ieljna da ga ponizi. Ona pak duia, koja je, napustivSi
sroga sanja i ropsku sregusvojestrasti, uila u öasnusferu
jednoboiwä(ewhid). privivsiseuz svogaCospodara. onase.kad
puodis kal'rom nepodopitinom, pokreaei uzvracagorljivo kako bi
titila onu öastkojom ju je Allah potasdo,koju je dobilaod Njega.
je, u sultini, gorljivostza njezinaGospodarai Zaltirnika.
21 pdmjer neöegarekvog navodese dvojica prinosnih robora:
dvojicazemljoradnika,od kojih jedan udari onog drugogpa
&Wi to porekne iskazujuti rime, s jedne strane,blagonaldonost
wome gospodarua, s druge strane,bojazanza onog koji ga
udario da ga gospodarneie kazniri. Täko svogagospodärapoitedi
ijatnosd kaänjavanjaonoga,re njegovaupropaitavanjaudarcima,
öegaon bude zahvalanopra3taöuna toj njegovojvelikoduinosti
njegovöin srdaönoprimi k znanju.
' Drugog roba stavi preda se,dotjera 9 i obuöe u lijepo odijelo
takav bude pred njim, pa naidu neki konjulari ili neki njima
i uprljaju mu to odijelo balegomili ga pocijepaju- alo bi,
velikoduinooproscioonomekoji mu je to uöinio ra njegova
'relikoduinostne bi bila sughsnas niiljenjem njegovagospodara,
nebi bila podudarnas njegovomnaklonolCu,i njemu bi uzvmcanje
na to bilo i draie i bliie njegovuzadovoljswu,kao da kaZe:"Ovajje
to tebi uöinio pokazujuöidrskosrpremameni, porgenjujuöimoju
211

vladarskuöast!",pa kad bi gamogaokazniti,ponizirigai svladati,ne
bi tasio,odmahbi gaitepao i on bi ostaoponiien, slomljenog srca.
Njegov gospodar bi pak viSevolio da ga on ne kainjava ni jednog
trenutka, vecda je onaj od njeganaplatio njegovopravo. Prematome,
u tom sluöajuon bi uzvrado samo zbog prar? svogagospodan, ne
Täko seprenosi od Alije - Allah bio zadovoljansanjim! - da ga
je, dok je prolazio pored nekog öovjeka,taj öovjek pozvaoupomoö.
"ovaj
mi uskra.uje moje pnvo", rekao je,
"nede
da mi ga da-
dnel"
"Podaj
mu njegovopravo!",rekaojeAlia onome,pa ked ih je
proho onrj nasilnik je plenuoi onogalojije imeoprevooiemfiio.
te on po^ao Aliju upomoC.Alia sevrario i rekaomu: "Stiglari
je
je pomod Uzmi sadsvojepravo!"
"opra5tam
mu, vodo pnvovjernihl", no Alija mu je udario devet
"Oprosrio
udaraca bitem. tijeonrjkogasiosamario. no ovojeprrvo
vladarevo!",rekao mu je.
Ti*o ga je Alija kaznio poöro se drznuo da povrijedi Allahovu
vlast.Nije mu htio prijeöiprekotoga.
Sliöno je bilo i s onim öovjekom koji je doSaokod Ebu Bekra
- Allah bio zadovoljansanjim!- i rekaomu: "Ukrcaji men€,jersam
ja, Allahami, promudurnijii od tebei od tvogsina!"Tuje,kod njega,
bio i El-Mugin ibn Su'ba,pa je zavrnuowoj rukav i dotiönogalaktom
udario po nosu talo da ga je oblila krv. Iza top su kod Ebu Bekra
- Allah sa njim bio zadovoljan!- dolli rodaci tog öovjekai rekli mur
"Pusti
nasda seosvetimoMugiri!" "Zar da vaspustim da sesvedre
onimakoji braneda sevrijedajuAllahovewetinje?lNetu vaspustiti
da mu sesvetitel"
214
KNJIAAO DUSI
Bekr je, naime, smatrao da je Mutira onome uzvratio iz
prerna Allahu i pr€ma onoj fasti kojom je On darovao
BoäjegaPoslanile,s.a.ws.,kako bi, zahvaljujuöitoj öxti,
ono 5toj€ naslüediood Poslanikasprovoditi na najljepii naöin
i uipostaviti njegovu vjeru. Iz tog razlogaje zanemario
koieg je on udario, smatrajuöida je povrijedio Allahovu vlast
u onu poöastkojom je on darouo SvogaPodanika,njegoru
i njegologa halifu. To je jedno, dok bi udaraciz gorljivosti za
koja je sklona zlu bilo neötosasvirndrugo.
Rezlika izmedu zdravosti srca (selämetel-qalb) i tupoumnosti
i nehajnosti (tegafful) sastojise u tome 5to zdravostsrcapo-
ijevanjegov,u nesllonos'l<rzlu. nakon3toseupoznasarlom.
srce öovj€kovoposBne zdravo u smislu odsuswä teänje prema
Premanremu,a ne u smrsruoosusrwnregova
usmr€renra
van a ' PrePoznavanja.
St r je sesvimrazliöita s rupoumnoiöu i nehajnoi6u - tu je, na-
posriedi neznenjeili nedovoljna upucenost,ito svaltakonije ?:
valiti, buduii je posrijedi manjkavost.Ljudi seo nekometakvom
u pohr€lnosrrnostogada bi bili sigurniod njegorazla,dok
jepotpunoscu tomeda srcepoznajecaki pojedinosdzla,ali da bude
lileno teänjeka njemu.
"Ja
Omer ibn el-Hattäb - Allah bio zadovoljansa njiml - kaie
nisam lul<avivaralica,ali me lukavi varalicane moie ni prevaritil"
Omer je, naime,bio inteligentnijiod togada bi ga nekomogao
Prevarid,ali i bogobojaznijiod togada bi samnekogdrupg varao.
 tiNllcAo DUsl

Uzyäeni kaie. I'd o rtranrj hoji Alkh srcr zdraut" doäespdrea sila,svareerva u njegovit' leikoiama,On mu budepribjetike kod
ärrrl (E3-suäri, 89) tujeö ie o srcu koje je liieno svih onih bol€sri udaraa sndbine,Onaj kome seobmia za woje potrebe,za ono iro
kojezdvaiaju bolesnasrG, kakvesunpr.,sllmnjiiavosr,koja nalaie
povodenFza fikcijom (zann),i srrasnosr,koja nahie povoden,eza S drugestrane,ncpouzdmosrje srinje obmanurog,onog koga
svim onim za öim duie äude.Zdravosrft je, prematome,ono koje je zaveonjesovnefs,njesovicjtan, njesovastfasti njcrova laina,
je sisu.noi od jednos i od drusos. u smnludasenjcsovaduiaokrenula,
varljivanrdr u svogGospodara
vodenasvojimvlasrirnnporivima,istovrerneno otekujuöiod Allaha
tspunjenje svojihneosnovanih nadanja.obrnanurostjestpouzdavanje
u nekognepouzdanog, srnirivanjeuz nekoguz kogasene moie biti
Itazlikaizmcdu pouzdanostiGiqah)i Dcpouzdanosri (srrah)
mhan,pogledanje koristiodaklenikadanedolazinekodobro,kakav
srsroji se u rome ko je pouzdanosrjedna enirenos,odonjdra nr
je sluöajnpr s onirn kog,rzavedefararnorgana. Uzvüenikaie:A djcld
argumentei jasnoznakovljeuz koia sesra smiruje,p.r iro god to
ne{ern;La su kdouarLau n"nii *ojoj neda "ili Mdu, ali äadda tog
znakovljebude izrdenije rime i porLdanjebiva izrazeniiei övriie,
-
nje*a zlole, niita ne nale a zateii ie da y tebd hnj njegaAlLlnul
osobitoako mu joi prethodiveliki broj lskuswenihpowrdai porvr-
haznai On te nr potpuno i$/n*i latu tiego" ?r Alhh ueotnabrn
denih pronicavosri.
obraiunnua! lEn-Nnr, 39)
samarijeöpouzdanost (siqah)izgledada je, a Bog najboljeznar 'Hateta
"wesiq Opkujudi one zavedene Uzviieni kaie: Reci: li tu us
nastalaod rijeöi , iro znaöilanac,ohov,konop,vezica.Prema
iztij?stinto o olti/"n baji [e bni /iuii SLbn ici l pogl.dlt 'üjih djel]1,
rolne,srceseveDjezaonogau kogasepouzdaje. oslanjaju.ise na nj, u
öiji le tru.l/)/1Oro,tt srijctu izgüljcn biti, dah le oni rni"nnti ld;in.
pogredukogaima rijcpouv,erenjeii,neutaziu okovcDjeSove liubrvii
dobro?!(El-Keht,103'104)Nairre, kadatakvimas oöiju budeski'
Lnre.pondenciie. o'lrrrjaiuir,e nr ni. louzdararuii.c u ui. r-o\ Fl *
nut pokrovi srvariim seukazuu Djihovojpravojnarivi, oni öelidl
nad€u okovimarosa;svojimsrcem,isvojomdulom, isvojimrijelom.
shvatitida z.rpravonisu bili ni na tcnu: Ol Allnha te in se*aati
Prcmatome,krda srcepristaneuz Allahai ohrener samoNj€m(,
neito nditn üu nlu nli!) (*L-Ztnc\ 47)
ono sesveieljubavliupremaNiemu, nadeseu okovina ubudij,errh.i "K:rd
U opöepoznarom hadnusekrie: vidii da tiAllah uzvi{eni
osi,nNjegamu ne pr€osrane nilakvo drugopribjeiiireu reikoaima,
poveixvasvoju blagodaru vrijcme doh si ti ust.ajanu neposluhu
nikakavdnrgizaklon;Oo ntrl postanesva niegolasr
Njemu - iuvaj Ga se,jer te On rimc posnrpnoodvodi u propastl"
Powrdaovogau Kuianuse nalaziurijcöimaUzvirenoga: Pabal
; Xo,l x-t*. *nji, t'." i, .lodi. no jc nüo j.,ino od ?hr.corx ni.iL ietin . ror., bi znborn"ili a o iine lr bili a?on)i j.!/ti, Mi l,ß/,o in ht?ij? lugr
tr donovnom prij.rodu nrii: /ilRrl lito je ü orom kont.Lsrur t !jcrnii..
'
U6nriiijd don: tnri nrcnon.fokonur, up:ki.Llno\i ( ono aimc i.rilh ,irrl.r
srcjL'Fko'tr.{ Rlstr ; KoLl(o.||r.r {,,ii AAlhl, i( i[ ]r,triIi Lrznof, r,Ivu DüL nrosLini slutnil'

tl6 li
 f\1., ij oD. ii

attufili, i had bi 'e oni o,tone ito im je lato obrarlorali,iznenadab;sno TakoizgledaobmanLLtost u pogleduAllaha.TakoF onajkojegF
ih hdznili i oni bi odjedno rutha na.lu izgbili! (EfEn'äm, 44)
Jejtanobmanuouswarizaveden njegovimobeianjimai pobudivanji-
Ovo je jednaod najve6;hzavodljivosti,
naimekadaüdiökakoti malainih nadanja,u öemumujepripomagalai njegovaobmanutost
on dodjeljujeSvoje blagodati,svcjednuzadrugom,dok ripostupal sobomi svojim ovosvjetskimdobrima.On osrajeu rakvomsranju
onakokrko On ne voli. sv€dok sene strovaliu jrme propasti.
Sejmnje zaduäenza zavodenjea, s dmge strane,zavoddrjejc
i u samojnaraviduie sklonetu (nefsemm:rah),pa kad sesjedine
ponikla zeljai razuzdanost a ponikla leljr je u potrebiza joö ne Razlikaizmeduizglednog nadanja(redti) i enjarenjakemornä)
öim, dokje Sejtanveomazavodljiv'i du3aobmanuta,tadane bude jesreuromeitoizgledroradxnjeideuz ulaganje napon i mob;lizaciju
nik,rkvanesuglasja. Ta, upnvo sü iejrani ti koji su obmaruli one wegporenct3lau pravcuosiguranja prerpostavki uspjehxiefiksnoni,
zrvedeneu pogleduAllaha oni su im, uz sveone njihovepostupke je
dok sanjirenjetclja da sedodedo istogtog,no uz prenebrcravanje
koji izazivajuvdibu ibijesAllahov,raspirivalinadeu Njegovoprost, svihonih pretposravki koje do rota dovode.Uzvitentka;e: Oni traji
Njegovutolerantnost, oni su im najavljivalipokajanje,kakobi im se
4eruj" i boji e ^de i bore na Alkhoun hn, o i st nag dati
srcasmirila,aporom;h podsticalinaodgodurogpokajanjasvedok lh (ftdzaljer.l2t"e) Alkhonj n i \a'il (El-Beqat., 218)
' m n n r i a .n eL riir n e r r a d ikor .d b i b ; l iu z e rur * o m n r l g o r e m . r r , , . u Tako Uzvisenizsuniuje izglednonadaniepredsvimadrusima
Uzräenikaie: I pu*e äeljesu us nnrarab, rlol ni.jedaik Alkhou osimpreddotitnima. Oni pakzavedeni kaiu: Oni koj'su zaposravili
odredba,a iejtat ua je o Alkha obnann! (El'I'].adid., r4); O Üudi, Njegovenaredbe,koji su prekrlili Njegovezrbrane; slijediliono ito
Alkhoua?ijet j/tje i'tinirt, P.l neka'n! niknko Zi,ot nn O,ow:uij?hl izaziva NjegovLL srdibu izaobilaziliono s iime je Onadovoljan - ero,
ez,ltura i nehdt 1' u Alkha iey'annepaholeba! (Lqmil33)
to su oni koii senadajuNjegovojmilosri.
Onaj koji je najviseobmanut u pogledusvogaGospodarajct To nije niSranovo u zavodljivostineßaiicjrana. Premarome,
onaj kojegje Allah dotaknuosvojom milo3öui dobrotonr,pa on nadJnjep,'p,dr onom- c"vi"\u i:ie ie,r,e i'punienovle-u\J,,je
"Ovo n
reknc i pripxdx menil", rj. ja i iesxmza toga,dostojansam u A l L h r i u r u d n i id r r r .u , l i i e di e g " p r e d . v o i i no,i i m J i n , rj J , , , u
roga, zasluiujem to, i poton 1oil.o<b.:I * uklbn da le ib*la Sn,t]i predstavusveone Boianskepoiasti i NjegovaD;omen koje mu je
tttjtra dati! (Ll'KehI,36), i rahopomislid,rje on doistavriiedansvih Uzvi3eniAllah obeöao.premakojimr senaldoniloyce saäudnjoD '
onih blagodatikojimr gaje on obasuoi poredsvosnevjerova'rja u briinoJau.Täkavjesliöanonomekoji isreiesvojvnr premaneöeDru
Allaha,a zatimjoi viie ode u zabludui rekne:,4ahobu.l? i ufrtt, 3rotr:ii, a ito senailo u njegovLr v okmgu. Znalt pnvog nädanja
Go:torltrr :rone, net ie hol Njegn i&nti lije?o ba,'r,rit1./(Fussiler,
iesttajdaseonajkoiisc nadabojidr mu neizmakneDiennet, damu
50), rj. Dtenncr i dosrojanstvena
pozicij.r. ne promaknenjesovudio u njemuna nadinda sekloni svesxonosa
za 5raseboji d.r bi mu Droglobiti pr€prekomza ul,zak u nj.

IIIJ 219

On je poput öovjekakoji je jednu uglednuäenuod öastii polo-
iaja zaruöiokod njezineporodice,pa kadje do5lovri1'eme sklaPanja
braönogugovorai sa*anka uglednika i velikadai njegovaPojavljivania
na rome skupu on se,naveceruoöi rogadana stanePriPremariza raj
dolazak, da ga vidi dotiöna tena i uglednici, zbog öegas€ brirljivo
spremi,dotjerai uljepSa,odstraDisuviSne dlake,oöistisei namiriie,
obuöenajljepöesvojeodielo i zapurise Pr€matoi kudi briiljivo se
öuvajuii u putu srakenetisti, prljavltine i feke, öak i praiine i dima,
i joi bezzzlenijihswari, pa kada stigne pred vnca kude njezin doma-
6in 9 doöekasrdaönoi napravi mu mjesto odmah u predvorju, na
minderu i jastucima,i sveoöi budu upne u njeg, i sa svih strana
budeobasutizrazimagostoprimswa.
Ako bi on, dakle,nakon 5toje savtaj uresstaviona sebe,otiöaoi
sleo r.rsmedjarnik i prome.ikoljio sei provaljaou njemu i rako onom
püavitinom i necistiuprljao i sebei svojeodijelo,i ono mu zailo u kosu,
u koäu i u odjecu,pa on alav otiSaodo on€ kudei htio uniii u nju, na
remelju mnijeg dogpvore,vratari bi sv-akakoposkoöili Premanjemu,
nasrnulina nj i otjerali gasvikom i galamomkalo snjezinih vratau}o
i saputa koji vodi ka njoj, i on bi sevratio oäjan i skhan
Onaj prvi oslilava stanjeonoga öije je nädanjeutemelieno,
a ovaj drugi stanje onoga koji samo priieljkuje, koji samo sanjari
o velikompostignuöu.
Za ovo se mogu uzeti za primjer i dvojica ljudi u odnosu na
vladarakoji je veomaait u pogledunepodopitina,koji je od naj-
veceg povjerenja i nejljepie komunikacije, kod koga niöije pravo
nije zanemareno i koji sa ljudirna korespondiraiza zasrcratal(o da
ga niko ne vidi, dok su njegovehale,njegovkapital,roba,robovi i
robinjeoöevidni,istaknr.rd u njegoovjkuai, tako da ih oni s koiima
on korespondiramotu vidjeti.
)24
KNJIGAO DUSI
Tako kod njegaudu dvojic{ ljudi i jedan od njih sepr€manj€mu
iskreno, s povjerenjem i nallonosöu, ne isprobavajuü pri-
prema njemu kakvu varku, preraru ili spletku, i proda mu
.svojurobu, a prema njegovim slugamai slu5kinjamase posravi
no, kako i dolikuje, pa kad mu god dode s nekomwojom
i?abereza ni onu najljepiu, koja mu je najdraia; aLo je pak
pravio svojim ruLama, uloZic te krajnji napor da je ito viSe
p3ai dotjen, uöinivii tako da unurraönjost toga bude ljep$aod
lanj3tine,primiv5iisplaü od onogodkogamu je on naredio
uzme,povodediseza napucima posrednila izmedu njih dvojice u
mieri u kojoj on to zaffaii od njega:na naöin, u obliku, u formi,
i u svemu drugome 3to seodnosi na to.
Drugi kod njeg ude s najmizernijomrobom koju je mogao
koju nije oöistio od Skartai u pogledu koje nije bio iskren,
e sedräo u vezi s njom onoga Sromu je rekao vladarevrumaö i
ik izmedu njega i trgo ca i zanadija, vea se s njom odnosio
p-akolako su 9 nosili njegovi porivi; uz ro, i \arao je vladarau nje-
j kudi, bududi 1ebio inan njegovogvidokrug, pa mu se niira
dopadne,a da ga ne prevari u tome, i ne bude niri jedne vladareve
trttinje, a da on svoj pogled ne pruii prema njoj i ne potrudi seda
ie pov4edi, i ne bude niöega$.o izazivevladarein srdibu a da on to
!e poöini alo je imao moguenos.iza to. Täko njih dvojica postupaju
jedno vriyeme,a zatim bude reöeno:Vladar ie daras iziii pred one s
, kojimaje korespondirao
dasnjima svedeobnäur i daim daono tto
im pdpada. Tako ra dvojica stanu pred njegai on se prema wakom
od njih pon€sena zasluien naöin.
Ero, razmisli o ora dra pdmjera, jer oni vjerno izraiaEju swar-
nosi Täko je onaj koji gaji osnovanunadu ustwri onaj öije se i srce
usmjerilo prema DienDe.u, nakon ito se on nalao pred njegovim
221

oöima,njegovimnadanjimai izgledanjima,
pa sesavposvetinapo-
rima da dode do nj.
Izgledno nadanje je, prema tomei prui€nosr srca, njegovo na-
gnuce.Njeg rnoie realiziratisamo puna sprema,stalanstrah od
moguanosti da mu cilj izmakne i respekdranjeznalora upozorenja.
tujeö nadanje(reda') sroje znaöenjei crpi iz rijeöi tenehii', 5toznaöi:
nagetost,zekrivljenost. Stranabunara (redia' el-bi'r) - to je ona nje-
gor€ kosina.Süanenebajesunjegovekoslne.Prernatome, pruienost
srcado voljenoga,zalrivljena od svep onoga lto bi joj modo stajad
na putu, podrazumijevanjegovu z.alrivljenost, okrenutost od duöe
rllone zlu, od niez;nihsredsrrvri sveg,onogectmu ona pozivr.
Ta prdenos! ta uakrivljenosr i ra bojazan - to je ono tto je
svojsweno smirenoj duli, jer srce, kad mu se owori njegov pogled
pa ugledaAhiret i sveono u njemu $ro je Allah obecaoonima koji
Mu budu u pokornostii ono Stoje obeöaoonima koji Mu btrdu
u nepokornosti, osjeti abnju i öilo sedadne na put prema A.llahu i
ahiretskomprebiraliitu, dok je prethodno bilo mirno ür neß, a nefs
mirno prepuiten strastimai Svijetu ovom. No, kad mu sesldoni onaj
zasrorneßa,ono postaneöilo i udalji seiz blizine neßa,traieii blizinu
Milosrivog Mo6nika, u perivojima blagodati.Tü sw.ki bojailjivac biva
ispunjen nadom, a sveki ispunjeni nadom postaje bojatljivcem, pa
ime jednoga podrazumijevai onog drugog, bududi da je srceonoga
ispunjenog nadom vrlo sliöno srcu onog ispunjenog strahom. Src€
onoga s rakvim nadanjem skrenulo je od blizine neßa i Sejtanai z-a-
putilo sepremaAllahu. Njemu sepodigla dännetska zasravai on se
sav upravio prema njoj, svo srceusmjedvli prema (amo.
Onaj bojailjlac pobjego je, takoder, iz njihove blizine $aäeti
utoöitte uz Allaha pred onima koji su ga zaworili u tamnicu njih
dvoga na Ovome wijetu, da s njima bude i proiivljen poslije smrri i
)zl
KNJIOAODUST
danu,jerje öovjeksasvojimdrugomi na Ovorner na
svietu, pa kadaöujeprijetnju, napusrisvogloieg susjedai
i gasena obasviiera.S'ogamu sei dajeime boja;ljivac.l. kadä
oro ito mu seobedavakao nagrada,okrene se i poleti iz äudnje
nduju€i sepostignud€mtoga. Stogamu sei daje ime 'rädii',
koji ,e ispunjen nadanjem.
Stanjanjih dvojice su medusobno povezana,neodvoiira iedno
drugo& S\a}i onaj koji je ispunjen takvim nadanlima boji seda
ne izmakne ono öemu se nada, bai kao 3ro se i sraki boiailiivac
da öe biti siguran od onog od öegase pla3i. Zaco se naziva s
ta imena. Uzvi$eni[aä: lra uamje, tuito srojt na&r ne leäeteza
do'tojann! eno't??3 (Nnh, | 3)
Uöenjaci ka;u da se ajetom hoce kazati: äSto se ne bojite 41-
veliöine?l
VeCsmo ranie kezali da je uzviieni Allah zasunionadanie pred
osim pr€d onima koji budu vjero}?li, napusdli mjesto svoga
zand vjere i botili se za zastupljenostvjerskih naiela. Vje-
s.a.w.s.,o vjerovanju(el-imän)je kazaoda ima mnoge
te vidljive i nevidljive obrisq za napultanje mjesta
zaradvjere (el-hidira) krzao je da coznaöi napuöranjesvega
Stoje Allah zabranio,dok je o borbi za zastupljenostvjerskih
i haiela kazaoda je to borba protiv niskih poriva u ime Allaha. Nai-
"keljenik je
I ]üte,Vjerovjesnik je rekao: onaj ko je napusrio ono 3to
je Allaha z:branio, a borac na Boäijem putu (el-mudzähid) onaj
i€
ko sebeupregneu rad zaAllaha!"
q
Kod Ko,ltüu ro,i: "\E vh j., ai,o se Al rhor c , il. n. boj'-.r
223

Hoie sekazatidr je Allah uzviseniizglcdnonadaniarezervirao
samoa oDekoji budLLvjerovali,selilisei borili na puru kriDe,dok
je we druseiskljuöioiz re karegorije.
Sto se riöe sanjarija(efemäni) one su kapiral srea:rjnilokoji
su upakovaliu krlup izglednognadanja,no to su samopustezctje
njihov€.Takverelje proisrjeöuiz wcaobuzetogdoSapravinjima
sa,öiji dim g:rje zaramnio,uslijedöegarakavsrcesravljau duzbu
njegovihhirova.pa kadagod on mko postupinet'imu doiapneda
,c u konJini I imrri lijepi'hod.da cebiri .prien.re/uju.i ,Iu ,o /a
velikodrr3nost, oprosri dobrosrivosr,sugeriraiuainu da Plemeniti
Deietrathi Svojepravo,da NFmu njegovigrijesine{kode,redamu,
stoga,neöenimalonaodiriadobijanju oprosra.lztog razlogaon ro i
nazivaizglednirnnadanjem(.edtä')jro su,medurim,sano obrnrnci
Deuremeijene sanjafije,koF nelsubacujeLLneukos.cepa seono u?
njih smiruje.UzviJenikaie: Ta nelebiti ni po "diitTt nji n ]]i ta
sanjann ljetlbniha Knjige;" onnj ko radi zb bit ie kabiell z/r to i ,ef.
nati, a:im Alkha, ni zaititniki i ?ondgaia! (Ei Nisa', 123)
Kad öovjek,dakle,napüsrizairiruipomo6 BotiiuAllah presrane
da ga itiri i pomaäe,te on, m;mo Allaha,ne mo;e sebinaii ni zairi-
tnika ni pomagaöa. A kada napustiNjegovuzrkiru i pomoi, rada
gapreuzmenjetov nefsi iefan, pa mu njih dvojeposraDu zairirnici i
on budep,rpune 'vomenef.u' on poineruvr:.r i u niegovo
unjesro u ime Allahai NjegovogaPoslanika, iimc Allahovuza3titu
zamijenizazairirusvognefsai svogfejtana,a Allahovhatorzaharor
svogneßai njegovoghim. Tako izglednomnadaDjuneostavinimalo
mjesta.Prernatome, kad ti woj nefsrehne:"Jannam izglednonx,
"nipo
Kod Korkun noii: vaiim:eljrnr.iN idjrmä rljcdbenikr KDjirr'
224
KNJr(iAO DUst
"To je
danje!",ri mu z:rto zatratidokaz,i reci: pusrasanja,pa dajte
yrie dokaze, ako govoriteisrinul"
Prematome,inreligenBnöovjeköeradiridobradjelas nadon i
iudnjom, dokieonajdrugi, inenni, dobradjelazanenraritii osloniti
sena sanje,koje,3enazvatiizglednimnadanjem.
nef-
Nei(aje Allah na pomot;l
Razlikaizmedukazivanjao Allahovim blagodatim:rGehaddus
bi niamillih) i hvrlisavosri(fahr) njima jesreu romeStoje ka;vat
o blagodatiuswäriizvjesrircljo svojstvimrsvogaZaititnika, o öisro
Njegovojdarerljivosrii dobrostivosti.On, naime,hvali Njega po-
kazujuöite blagodarii kuujuöi o njima, r;me Mu izriöu€izahvalu
i swkosaupoznaju.is onim örornu je On dao.Njesovaje namFn
da na raj naöin istakneAllahovr wojswa, da Mu hvalu i zahvalu
izrehe, da öovjekapodstakneda rraii samood Njega, mino bilo
kogadrugoga,da svojeosjedaje i svojenadeosmjerika Njemu.Tako
on, istiöu6iAllahoveblagodari,obznmjujuai ih i kazuju6io njima
zapravopokazuje$oju ljubavpremaNjemu.
S drugestr:rne,hvalisavosr
blagodatima znaöida seöovjeknjima
inlc uzdiie nad drugima,da im rime sugerirada je on vrjedniji i viii od
njihpa, stoga,jasepreko njihovihvrarova,porobljavaim srcai nisroji
ih okrenutipremasebida gaveliöajui da mu sluie.Nu'mänibn Beöir
kaie 'Sejranima svoje,nreie i svojezamke.Medu njima su i os;o-
nost u Allahovimblagodatima,uzdizanjeDadAllahovirnrobovima
(ljudim:), hvalisavost
AIlahovimdavanjemispokoj u Deöemuizvan
Allahovazadovoljswa!"
 KNJICAO DUSI

Njegovom Poslaniku, PoslanikovomSunnetu r sovoru

iman, njegovasri, najodabranüidio GaF ah). Takav iman
Razlika izmedu radosti srca(fereh el-qalb) i radosri nefsa(fereh toliki uänak u srcu i talo zaöudnupokornost da seto ne moä
en-nefs) je oöigledna. Naime, radoranje Allahu, Njegoru upozna- UshiCenost,razdraganosti radost srcaAllahom, Njegovim
ranju, Njegovoj ljubavi i govoru dolazi iz srca. Uzvi5eni kaie .rr'aA svoisMmaigovorom.NjegovimPoslanikomisusreromre
od onih hojina sno dali Knjigr ratujt scsuenr in obja jujemo tebit jest neito najbolje ito mu sepodaruje. StaviSe,to je i glavnina
(El-Ra'd,36). darova.Radoranje
Allahui susreosä Niim na Onome
Prematome,akosesljedbeniciranijihobjavanduju Objavi,tim et'l bit de proporcionalno ovowjetskoj radosti i ljubavi prema
prije joj seradujuAllahovi itiöenici (evliji), sljedbeniciNjegovos Rados zbog dosezaniavoljenogaekvivalentnaie sna;i.
Poslanika.UzviöenikaäqeA had budr obja jma neka'ud, ind ih koj; krhlosti litrbavi, ito ie kan-kterisrika radosti sre.
"Komcje Srceima i jednu drugu radost,veomadojmljivu, fasciniraju6u
goaote: od aasoadutartib ujoovanje, i oni setu&j"!' (Et-
'fewba, "Neka ndost koja 9 proiima uslied pokajanja. Ona je ralo neobiönada
124) lol kaäe:Reci: scmn Alkhotoj bkgodati i mibai
rudujt tojc boljc od onogaho son'kj !' (lnnus,58) s njom ne moie ni usporediti ndost koja dolazi od nekog grijeha.
'Allahova bi grjeinik znao da slast pokajanja i radosr koju ono donosi
Ebu Se'id el-Hudri late: blagodar- to je Kuian;
- je je
Njegova milost to äinjenica da vas uöinio njegovim sljedbe- viöestrukoprevazilazislasti radost grijeha, on bi brie hitao k
nicima!" nego 3to se povodi za slasöugrijeha. Tainu ove ndosti poznaje
'Allahova onaj ko poznajetajnu ndovanja GospodaraUzviJenog poka-
El-Hihl ibn jesafkaie: blagodati milost - to je islam
Svojep roba. On joj se nduje najvedomzamislivom radoö6u.
kojemras je naputio;Kulan kojem vasje poduöiobolji Jeod zlara
Poslanik, s.a.w.s.,za nju je naveo primjer koii nadvisuje sve
i srebrakoje tomilate'.
'Abbas, druge ovosvjetskeradosti. "To je radost äovjekakoji pode na put sa
lbn El-Hasan,Qaäda i vecinakomentatoraKulana stoje 'Svojomjalndom iirotinjom n3 koFj mu je hrana i pide, pa
tu iivoti-
na stanoviltu da sepod izrazom Allahova blagodaCmisli na islam, a
'Njegora nju u jednom beznadeinom besputu izgubi te uloii we svojenapore
pod izrazom milosr' na Kur'an. Prematome, rijeö je o ra- 'da
.je pmnade, no to mu ne pode za rukom i on izgubi svaku n:du
dosti srca,lto je znak vjeroranja, neito za ita 6e iovjek biti negraden
da Ceje pronaii, nakon öegasjedne i stane i3öekivatismn. No kad
- öinjenica da seon tome raduje sugerirada je on time zadovoljan.
sepojavi Mjesec, on na mjeseöini ugleda svoju iivotinju - povodac
Staviöe,to je i vile od samogzadovoljswa:radovanjetome sukladno joj se zakaöioza neko stablo - i on od svoje silne radosti uzvikne:
je ljubaviptemanjemu. "Bote,
Ti si moj rob, aja samwoj Gospodar!"Tako sesmeteod silne
Radostje uswari posljedicadoseänja onota 5rosevoli i upravo radosti. Eto, Allah se viSeobraduje pokajanju Svogroba, nego oraj
u onoj mjeri u kojoj seto heito voli, u toj mjeri sei nduje njegovu wojoj iivotinii!"
postignuöu.Proizlazida je rador?njeAllahu, Njegovim imenina,

zz7

Nespo.noje da te i sampokajnikosjetitiobilnu radostod svog
pokaFnja.ovdje se, medutim, mora ukazatina iednu iinjenjcu:
naime,on te do togastiöitek nakonmnogihzebnji,bolovai reikoöa
pred kojima ni brda ne bi moglaostatipostojana.Ako ih bude srr
pljivo podnosio,dosctnurie slasrradost;,a ako pokleknepod tim
reretomi ne nadeporebne süpljivosriza nj - neie posriri niiral Na
kraju t€ nestarii on€ .adostii slastiod grijehakojima sebio priklo-
nio, te öeostaribezobota - posriii öe neiro upravosuprotnoslasti:
kornbiniranubol koju 6e mu zadavatipogibelju koju je zaiao,re
gubitakonogaito jc volio!
A - odredbapripadaAllahu,velikom, Uzüicnoml
Posrojii jcdna radosrveia od svegaovoga' radosrkod napu,
stanjaOvosasvterai odlaskaAllahu,kad on öovjekupoialjeSvoje
izadanikepagaoni obradujususreromsaNjimt kad mu meleksmni
"lzidi,
rekne: dobraduöoiz tog dobrogtijelalRaduj semirisu i 1je-
poti, i Cospodarukoji ri srdit nijel lzidi zadovoljnl,jer i robom se
z do\o\Do: A ti. o duio sntrcna, titdti seGüpoddruttone %douolj/),1,
a i On tobon zadoroljan,pa di ned raboreMoje, i udi r Dirnn*
Moj !' (Fl'Fed;.r, 27'30)
Kad pred pokajnikom ne bi bilo nikakvedruge radosriosim
ove,razumbi natagaonjezinopreferiranje,a nekamolikad poslijc
rlje diede joi razlitireradosri:noseje meleki,oni izmedunebesai
zefnlje, owarajüjoj sevraranebesa,blisosiljajuje ncbeskimeleki,
oni tu bliski prateje do drugogneba,to drugo nebo ioj se olara
j njegovistanovnicije blagosiljaju,oni opet tu bliski ;spraiajuje, i
rJko,veJo .edm"grn. ha...Kako.e.dakle.moir p.ociieniri r,je7in.
lz8
(NltcA o DLrsl
rado$ kad se,upravonjoj, traäidozvolanjezinaGospodara,njezina
zairirnikai voijenoga,kad ona zastajepred Njim i On joj dopuira
da Mu uöini sedidu, iona mu sedidu uöini, zarjm Njeta, uzviie,
"Registar
noga,öujekakogovori: djelanjegovihziveditemed oneu
IlJijjunu!"Poton budeodvedenpavidi Diennet, vidisvojemjestou
njemu i sveono iro mu je AJiahpripremio,susrerne svoj€priFrelje
i rodbinu koji mu se obveselei ob.aduju,i koj'na se on obraduje
onakokako seobradujeoDajkoji dodesvoJojöeljadinakondugoga
izbivanjai zarekneih u lijepom sranju;dode im na najlj€p3inaöin
na koji moäedoii putnikl
sveto budeprie onenijvec€radosdu Danudivljamnjarieh, k d
6esjeditiLLhladuPrijestolja
Bozijesa(Ar!) ipiti iz dennetskogavrela
(Havd),kad te knjisu svoj;hdjetauzetisvojomdesnomnrkom,kad
mu njesovadjelana Boiijojvasi budu reika,alicenjegovobijero,kad
njemubudedatoporpuno yjetlo dokdrqiljudi budrbiti utami, kad
mosrdiehennemski predebezpreprekei xigne do vratadzennerskih,
kadmu sezavrieme srajanjaDiennet pinrakne,a öuvaridiennetski
doöekaju
gasdobrodo5licom, selamomi radosnimnagovjejrajern, kad
dodedo svojihodaja,svojihdvoraca,suprusai priljcznica.
I Dakonrosa- joi jedna .adostkoju nije mosuie vrjednovari,
kojasene moie ishazari, predkojom r gubesveoveradosti- radosr
koju ae osjeririoni iskreni sljedbeniciposlanikovaSunneta- ona
6esepojaviti onda kad iznadsebeushdaju Lice cospodarasvoga,
Uzvilenog.Plernenirog, koji ie ih pozdravitj,obraririim sei rizgo_
I su te rndatti sano ie zt onogkaji u kti netftü ützan
bide bit:
Sng pnai koraLkolibanobi, i zd?ni dobn - neleili,ti1
do Onogboji obilna ddredaje!
2.19

I ?ostnöb di od saaLesla'ti od kojeiutü s€bistah'
i idi tako thitima onim koje ti netuPto"znöif: ah!
Ostari äeljr za hoiom lei patil ako ne budc dato da
dohuati.!je n;
za koju lei uidjet, dkoie i;'?ai, da tnuma je, smrma'
dn s?i!
I ne misli Postanihowobelanje- hoji s istinon dodr od
Gospodala staolenia t vi h
- da dahkoje!
Ne,bkl" ie od rudosti bijaicjulet ako ruzboit i d
.ko)a
Razlikaizmedutanko6utnosdsrca(riqqah)i äelaza Propuüte-
nim (dieze') jesreu tome ito je alav ial jedna slabostu duöi i strah
u srcu, koji pothranjuje velika PohlePnosti poiuda i koji se rada
iz dabog vjeroranja u sudbinsko odredenje (qader). U protivnon'
kad öovjek sasvirnizvjesno zna da seono 3to je sudbinski odredeno
neminovnoi dogada,tadaje ial za onim tto ga je mimoi5losamo
nepoüebna mul(a i dodatna nedaca.UzviSenikaie. Nena ule'a Loji
zade'i Zenlju, nhi zade'i u4', a da ntje u Knjizi i Pnje negoga dano
Zbitja je to Alkhu lahho, da ne bi'te otajaYalizbog o ogaito aan je
iznahk i da n prekonjemo ne bisteftdotdli onomito uan ie On dao!
(El-Hadid,22)
Prematome, kad öovjek poönevjerovati u sudbinskoodredenje
i kad mu postanesasvimjasno da je nedacaLao takra unaprijed bila
odredena- kako u pogleduonogöto gaje zadesilo'rakoi u Pogledu
onog 5rc mu je Promaklo- on radau sebi Prestaneosjecadtal za
propuitenim,kao i Prerjeranuradostzbogonog dobivenog.
2t0
KN]IGA O DUSI
Ovo nimalonije u konfrontacijis rankotutnosdsrca,buduöida
proishodi iz wojstva milosti, koje pr€dstavljaporpunosr.Uzviieni
naime, pok^zuje Svoju milost prema onim woiim robovima
sumilostivi,dokje Boiiji Poslanik, s.a.w.s.,bio öovieknajnieini-
jih
srcai od svih n naimrnieäio za onim sro gaje mimoiito.
Tänlodurnostsrcaje, prematome, samilosri milostivosr,dok
ial za propuitenim bolest i slabost. lal*ial predstavliasranje
bolesnogzaOvim wijetom, srcakojegje obavio dim duje sklone
pa mu zar.rsravio dah i suziomu ahiretskepute i ono setako najlo
remnici süasri i n€fsa' tit€snoj tarnnici zamraöenihstaza.Täko ta
srca,njegoveprignjeöenost,öine da ono osje6abojazan,da
iri od svegaito ga zadesi,da to ne moä podnositi.
IGda, medutim, u njemu bljesnewjedo vjere i pouzdanjau dato
obeänje. kadaseispuniljub:vlju premaAllahu i pijereromprc-
Njemu, tada postanerankoCutnoi u njemu ponikne samilost
milosrivost. Täkvog öovjeka vidiö milostivog, blagogasrca prema
iz n1egovaroda, i prema svakom muslimanu; vidii ga kako
milosriv i prema mrarl u niegovoj logi, i pr€ma ptici u njezinom
, da sei ne govori o drugima iz njegovevrste. Täkvo srceje
blite Allahu. Eneskaie: "Boiiji Poslanik,s.a.ws.,bio ie naimilo-
,stiviji öovjek prema kur3nojöeljadit"
'
IGda Allah uzviieni hode da se smiluje nekom öovjeku On u
nj€govo srcenasteni samilost i milosdvosq a kada hoCeda kazni
9
to dvoje isrrgne iz njego'togasrca i, umjesro njih, u srce nastani
gubost i surovosr.
U vjerodostojnomhadisus@ji:"Milostivostseistrgnesamoiz
tresrehita!"
U hadisuse, takoder,kazeda se'prema onome ko ne bude
imao milosti premadrugome,milosti neie imari ni premaniemu".
231

"Vi
Joi sekaie: buditen;losrivi premaonimaDaZcDrljipa6ep.en,a
"Trojicaic biri stanovni-
vamr biti milostivioni na Nebul" I kazese:
ci Dienner:: pravednivladar,koji bude dijelio Dr;lostinju,milostiv
tovjek, koji bude njeian premasvakomsvornrodakui muslimrnui
krjeposru öovjek,suzdr;ljiv,koji ima mnosoöeljadio kojimx nora
brinut; .
Es'SiddiqGj.Ebu Bekr)-Allahsanjim bio zadovoljanl-nadm&
(io je savpreostaliummetzahvaljüjuai
onoisveopiojm ilosrivosri
koja
sc nalazilau njegovo'nsrcu,poredonepune iskrenosti.Tako seona
manilcsdrala usvim njegoümposrupcima, pai u pogledua.obljenih
nep.ijareljskihboracau BicinaBedru""',kadje upravonjegovotakvo
miöljcnjei prevagnulou donoienju konaöneodlukeu vezis njima.
VFrcvFsnik. s.a.w.s.,gaje usporediosahäom i Ibrähimom.
UzviSeniGospodarje Milosrivi, Samilosni,pa su Nj€mu i naj'
blizi on; koji u sebiimaju najviSesarnilostii n;losrivosri.kao 3tosu
riin,r \up,orn,n,
n,rudrlieniiiod Nigr oni Loli .e krrrkterizimju
wojswima,3toje podruöjeü koje smiju zaii samopojcdinciu iirr-
vomesvrjeru.
Razlikaizmedu gnjeva(mewdiida)i zlobe (hiqd) s:stoji se u
tome ko je gnjevrrenurniosjeiäjpremaonomekoji ri je proLLzroaio
bol, njcgovaakcepcija,te pokretanjeduie u pnvcu prevhdavarja
" Nrim. ka,ljs nrplljrLo. rone krko dtr s. ponupisx arcbljcnh rcfriritlj\hii,
vojnnimr ü bi iuknoi bi.i. koj? k odi8Rh 17. nmrzmä d.ügc g iit 1r. Hidi
näkon dug,,gvij.örnjr, krdr su n.ki uicsnici üiiilirn,rtnu lunu rtr trii,. uvrieD r.
{rv E6u Rekr di sc oJ imuinih zarcblictrih trrk.rkl0ninr,,e
n d e 1 .o ' ' o p . 'i fi' p ii
231
KNITGAO DUSj
og sranja,ito spadau öovjekovukornplctnost.Zloba je pak pohrr,
nji\anjezla,stalnanoguanosrnjetovepoiavepremaonomeprema
komesi osjetionesarivanosjedrj,rakoda njezinürjecajsrcenikako
ne ostävljaposrrani.
posroj'jos jedna razlika:
snjev je woja rcakcijana ono iro te
zadesilood stmnenekoga,dok je osjeaanie ,obe povezanosx onim
ötonekogarek trebada snadeod rebe.Irema torne,gnjevje aktuetna
neprijarnosrkoju rije drugi prouzrokovao,
dok je zlobaizgledxnje
da
sei njenu dogodisazmjernaneprijatnosr. cnjevje brzoprolazin,a
zlobasporoproJazna. Zloba korespondiras deskobnoiiusrca,sasu-
premacijomdulevnogmrakai dirnana vcu, dok gnjevkorcspondira
sr srcanomsnagon,,cvrsroconjsnxgomnletovasvj€dai osjeiaia.
Razlikaizmedunadmeranjr(n)unäfcsa) i avisri (hased)sastojise
u mme tro t nxdneenje inicijarivaprenraporpunosrikoju zapazii
kod drugogapa se s njim poinei nadmeratiu tome kako bi dosti
gaoraj njegovsrupanjili sa joi i prevazi(aou rone. Takvonello je
karakteristikaöasnostiduJc,izrazje visokemotivacijei znakvelike
vrijednosri.Uzviienika;e:tu, eh,i,. tutome atj"iu oni hojiholcdll
r na4jeöu! (ErMltatrtftrn, 26)
Rijeönxdmetanje je iz neöesa
izvedena stojeveomavriedno, iro
je konkurenrno,zi ka sevezujuljudskedusee iudnjom
i teinjom
zanJ'm, pa seza nj Datjeöe svakxdusas onom drugom i mdda joj
osjeiai .adosritoi ona druta u tome sudjelujesantonr,onakokako
susexshabi BoiiiegaPoslanika,s.a.w.s..metJusobno natjecaliu dobm i
iedni drugimaseradovaliiro'oni sanjimasudjelüjuu tome.Sravi3e,
dtr se oDi pnnrctri jednidrug€supodsdcalina ro 'por€d rogalro su im u tome
bilirrekr
lll

vrstakonkurencije. Tojejedan vid utrke.Uzviienikait: Pa,natjtiirc
setuihjnja .labft!(El-Begare, t48J lorka|e: Natje;ite sezn o?nsto/n
od Goea.Iard rnieg i Dzeltneton;ircbin bdoneba!(Ll-Hadid, 2l)
Omer ibn el-HaträbsenarjecaosaEbu Bekrom, Allah bio za
dovoljansanjimr pa ganikadanijeuspioprere6i.Kad muje posralo
sasvimjasnoda Ebu Bekiu definitivnoprip:rdavodeaapoz;cija,rekao
je: "Nikadate,AJlahami, nedupreduhitritini u kakvudobru!"loije
rekao:'Allahami, nikadanisampo3ropreduhiüirisau kak.ltdobru,
x da ga nisamna5aoda je u tome bio brii od menc!"
Dvojica takmacasu popur dvojicerobovakoji se pred svojim
gospodaronnarjeöui nrdmeau koji 6e od njih zadobiri njcgovLr
naldonost,zbogöegaiure uöio;riiro viSeonogr 3to on voli. U nji
hovomgospodrruro, svakako,izazivaushiri on ih bodri na to, dok
istovremenosvakiod njih dvojic€volionogr drugogi podsriöegana
ono öime mo;e postiaizadovoljswosvogagospodara.
Zavistje,rnedutim,kanLternacna niske,prosrei bljedneduie
u kojoj nije razvijenosjeöajza dobrom,pa udied te svojenenoti i
slabostizavidisvakomeko posriienekodobro,neito stoje hvalevri
jedno,iime pred njom odnosipobjedu.Takvadura bi radovidjela
da wikomEkvom izmakneto njegovopostignute,kakobi bio ravan
sa njom n odsuswutoga, kako ro kazeUzvi3eni:Oni 2eleda se ü
ua*e, netjemihe haoito s" i oni l'e,jenici, pa da on.tn bud.te sti!
(En-Nist, 89) Joi kare: ,1,ogi sljedbeniciKnjige zeleda ns, nahon
lto ste?ostali 'jemici, rtdte tunnjemihe, 'ie izztlüisti naje, i ta nnbon
ita im je ntina?o'tah jaszauz./ (El-Beqare,109)
Prematome,zavidljivacjeneprijareljsvakebhgodariion iskreno
äelida beznjeosraneonajkomeonzavidi,onakokakoje beznjeosrao
on, dok rakmacnasroj;sustidi svakublagodaqiskrenoje;eleaiposriaiu
cijelosti,kao ko äel;da je ima i onij s kim seu romenatjeöe.On se,
234
KNllcAo Lrusl
dakle,s drugim rarjeöezam da bi dosrigaonjegovuvhinu, kako bi
bio ravin njemu u romeili kako bi ga &k i nadmaiiou tom dobru.
S drugesrrlnc,zavidljivacbi onogadrugogvolio spustitidolje kako
bi bio jednaknjemu u nunjkavosri.
Veainadobrih, iesririh dula ima velike korjsri od natjecanja.
onäj koji pred sobo'n ima nekogdobroöinitelja,prvakau dobru,
pa sc s njim smnenarjecariu romc, imar aevelikekor;sriod njega,
jer ae näsrojaribiti kao on, iznvnari sesa njim, ili öak otiöi ispred
nicga.NeLouka, ne r.ba br', p,cdmerkudenr
Zavii6u se ponekadnazivai pohvalnr konkurencija,kako ro
nalazimou h:rdisukoji se vjerodosmjnoprenosiod vje.ovjesnika,
s.a.ws.,Daime: zavidjeri se srni,esamodvojici: öovjekukome je
Allah daoda seuputi u Kuian pa on posrupapo njemu noöu i da-
Dju, i iovieku kome je Allah d:o imetkr pa ga upregaoda ga troöi
Posrijedije, dakle,zavistkoja morivna na ro da se bude kon-
kurentan ukvim ljudima, nc na to da i njima ra blagodarbude
uskraöena.Ovakvazavistotkrivavisokumotivacijusvogabairinika.
v€liöinunjegoveduie i njezinona"ojanjeda i ona bude natik istin-
skim dobroöiniteljiDra.
Rrzlika izmeduljubav;premavlasri(hubb er ri'äsah)i tjubavi
prema prcdvodniiwu u vj€ri (hubb el-imämah)kao sredswuza
pro'nicanjeistinakoje je Allah objaviojest,ustvari,razlikaizmedu
velienjaAllahovezapovijedi i naklonosrikanjoji veliöanja
nefsai svih
onih postupakakoj;n se reii posriainjegovazadovoljirina.Naime,
ona,ko jc odanAlhhu, ko Nj€savcliöai emorivnosevereza Njega
135

on ieli da se bude u pokornosti njegovom Gospodaru, da seprern3
Njemu ne iskazuje neposluh, da Njetova rieö bude gornja, da sav
ävot budeuredeona naöelirnakojeje On objavio,da ljudi postupeju
po Njegovimnalozimai da seldonu onogaito je On zabranio.Na
.aj naöin on svoju naklonosr Allahu pok zuj€ svojom pokornoliu
Njemu, a naldonostljudima njihovim poziwnj€m da dijede od Bosa
objavljeni program iivota. Täkav,dalle, voli biti predvodnik u vieri.
Staviie,on.e wogaCospodaraioi moliri da ta uaini predvodnikom
bogobojaznih ljudi, onim zakojim 6esebotoboja"nipovoditionako
kalo sei on sam poveo za botoboj^znima.
Kada bi öovjekkoji pozivaAllahu zavolio da u oöirnaljudi bude
velik, u njihovim srcimamnogo cijenjeni mio, da mu oni budu
poslu3nikalo bi se povodili za niim i posredswomnjegaslijediti
Poslanikovtrag, to ne bi imalo nikakvih 3tetnih podjedica po njega,
vei bi mu za to trebalo biti iskazanopriznanje, buduöi da on poziva
Allalu i voli da Mu se bude pokorno, da seoboäavai istiöeNjegova
jedinosr,pa stogaäli biri pripomod,spojnicau (omepravcu.
lz tog tazloga,Lada Uzviieni spominje one Svoje robove koje
je posebnoodabraoza Sebei izrekaoim pohvaluu svojoi Objavi,
najavivöiim lijepu nagraduna Dan susretasaNjim, spominjeih po
njihovin najboljimdjelimai najljepöimosobinama,a potom kaze:
I on; koji gototc: "Gupolant na;, podari rum u btuönin dtugoaim.t
naitnßl i djed naioj radosti iini da sebogobojani na nat ,gb/ajt!"
(El-Furqän,74)
Oni Ga, dakle, mole da im pritini radost rime lto de vidjeti da
su i njihovi braöni drugovi, i njihova djeca, Njemu u pokornosti,
Lor Kod Korkue sojir "u t nmr naiim". M.dutim, budodide izN teAt \pt. aÄdr)
o,nrtäE srtog od dE dinioa bnin. aj.dnie, q. k lo nuil.q, isr ialo i änü,
dümo d, F pimjcE.ije mj izro pev6d k o 8oF.
KN]IGAO DUSI
srcaobraduje time iro 6e bogobojazni slijediti upravo niih u
rosti Njemu. u obozavanjuNjega,bududida su prcdvodni_k
jedan drugome u uzajamnoj pomodi u pokornosd.
To
üi da od Njegaijöu ono öimete pripomoü onim bogobojaznim
budu u Njegovu zadovollstqr, Njemu u pokornosd, jto usrvari
te
rovo pozharje Allahu samom öinienicom predvodniina u vjeri,
su osnovni elementi srrpljivost i sigurnoscuvjerenia(jeqin), kako
llgänUzväeni: I Mi sno njih ötnili prcdrolnictna, Loji st tplttiadli
Naioj zapovte.li,sobziron la lu ltrptjiti biti i öt)ßtaqercldti L aiek
/o (B-sed;da,24)
Dakle, njihou molba da ih Allal uöini predvodnicima onim
iaznim zapravoje molba da ih povede pnvim putem, da ih
ispravnom stazom i owori im kapije wih korisnih znanja
r djela, kako u onom tto pokazuju, ralo i u onom öro n€
öime setakvo predvodniStvojedino i moie postidi.
, Vidi kako UzviSenitakve vezuje za ime Er_Rahmän(Svemilo_
-,uTviiena neb je veli.inäNiegov:t_kalo bi Njegovasworenj:
d3 su oni ro posrigli(,mo ztrhwliujuaimilos,i Njegovoj..isro
iNjegovoj dareiljivosd i blagodarnosri.Obrati painju na to da su za
takve, u ovoj suri, kao nagradapredvidene odaje, tj. visoka
'u mjesra
Dlennetu. Naime, buduöi da vodecapozicija u vjeri, kao takra,
sPadeu visoke srupnj€ve- itaviSe,to su najviöi stupnjevi koje jedan
toviekuopcemoie posritiu vieri- ro ie i nagradrloia ga u Dilnneru
sljeduieza ro: visokomjesrol
Swarje sawimrazliöitakod tdnje zavladaiucorn
. pozicihm, jer
oni koji tete k tome üm svojim nastojanjimapokuöavajupostiii
svoje
'* {r' u Kdlu'orcm t.iisodu gls,. "t/n.du niih .To Mi mdc odßd,n.: i on. .u
od,iniu{j { apsired. Nrjo., na pmvipn upLriEl,,i.r sd rlPt,rvib,ti
i u doku
N.l. dß'o vj.rcval'r"
23?
 KNltcAo DUsr

ciljev€ koji podrazumije ju supremaciju na Zemlji, pocöinja\€nje d avoli ono 3to voli i njegov cospodar i Za5ritnik time ta liubav
ljudskihsrca,njihovousmjeravanje premasebi,potpornaganje njima ipadneNjemu. bude za Njega.onako käko roviek voti Nj;sove
u oswari\anjuwih dh ciljeiä i pored toga3to su iznadnjih, öto ih Ianike, vjerovjesnike, meleke i mitjenike - voli ih, daltte, sroea
drie u svojoj vlasti. Ovo za posljedicu ima brojne deformacije, koje ih i UzviSenivoli - dok one koji njih ne vole ne voti, buduii Ja
samoAllah zna,poput tiranije,zavidnosti,dnniöwa, mrinje, nasi- ,ih ne loli ni Uzviieni.
lja, smutnji, gorljivostiu udovoljaranjusrrastima- mimo Allahova
Znat o\,?kvog voljenja i mi,rye ,,z nd Boga,,jeste taj da se
prava - veliöanjaonoga koga je Allah prezreoi preziranjaonog koga
lovjekov prijezir onoga koga i Allah prezirenilada nedepreobraziri
je poöastio...
g Ijubav ptema njemu uslijed nekog njegovogdobroöinstra prema
Predvodni3wokoje pred oöima ima samo Ovaj svijet jedino se uslijedkakveuslugekoju mu dotiöni uöini ili izide ususret
time i moie posti6i,samosena taj naöin i moä zadobiti, uz viiestruke oeloi niegovoj potrebi, niti cr se ikada njegovo osjecanjeljubavi
oblike deformaclja.Ovowj€rski vladari to ne vide, pa kad im koprenr premanekomAllahovom miljeniku prmbraziti u mr;nju uloliko gas
bude skinuta, tek tada & im se pokazad svapokr€renost onota na .njegovestnne soadene$roneprijatno i, wiesno ili nesvjesno,
bol mu
öemu su bili. To 6e naroöito doii do izniaja onda kada budu proii- ^h,,".
,prouzroöi.;i
U takvim situacijama
| | .^|^,:- ^:-.-,i:-
on de uvijek A.llahubid pokoran, re
vljeni u obliku sitnih praökicakoje de oni na Sajenju gaziti svojim postupke 6e tumaöiri primjereno i vezi ri ih z" Allaha, nastojar
öe
nogama,rako ih nipodaörarajuii,prezituöiih i omalovaäa juöi osteti posrojan u tome ili de, kao neko ko je ncpraveanopostupro,
onako kako su oni omalovaävali Boiiju zapovijed i nipodaltarali ustuknuti i pokajad se.
Njegove robove. Svavjera u osnovi seremelji na öeriri mäa: na ljubavi i mrinji i,
.
posljedicno, na öinjenju i neänjenju. Vjero\.?njeonoga öiia
ie Iiubav
i n'rtnja, öinjenje i necinjenjeposveöenoAllahu upotpunjeno je
ako
'voljenja 'voljenja da kada neütovoli ro voli zaradAllaha, kad neito mrzi to mrzi zarad
Razlikaizmedu zaradBogi' (hubb 6l-lähi) i
Ällaha; kad neito uradi uradi to u ime Allaha, kad neito ostavi
uz Boga" (hubb meäJähi) jedna je od najrainijih razlika koje üeba ro
osuvi z:red Njega.Onoliko koliko od rogcenerogabudemanjkalo
diferencirati,lto trebaimati na umu wahi öovjek.S€viie, svalo üeba,
kod öovjeka,upravoroliko mu ma'ika i vjerovanjai viere.
odnosnoprinudenje ustanovicirazlikuizmedujednogi drugog.
'voljenje Strar je tazliäta u pogledu 'volienF uz Bogau,kojegairnaju dviF
Na;me. zaradBoga predsrar ljr poryunosru vFro!9nju.
vrsts jedna zadireu samonaceloizraä\€nia Bot{e jedinosti (tewtliC)
dok F \oljenF uz Boga' öisto rnnogobolwo. Razlika medu njima
r ona sesmaüamnogoboiwom, dok druga zadire u iskrenosti
oöitujeseu tome 3to onaj koji voli u ton wom voljenjuslijedilju- ljubav
prerna Ailahu i ne idazi iz okvira islama.
bav prema Allahu. Talo, kad se tr ljubav u&rsti u öovjekovomsrcu
ona sama öini da njegovo srce stane voljeti ono lto Allah voli, pa Pna vrcta: ro je, naprimjer, ljubav koju mnogobojci gaje prema
svoiim kumidma i svojim jdotirjl . Vzyüeni |,Lia rna
ljdi koii s,l

218
239
 Y
(NllcA o ousl

unj.sta Alil klt ire ?il)uatili, wle ih kaa ita seAhh ,oli! (Elp,.- u;irak u ronreimari joi i dodatnuslast.Upravotakvobjlo
qare.165) je sranjcnajsavri€njjes .ovjekaGj. posranil(a Muhdnmeda,
Ti mnogoboici,naime,vole svojekumire, svojekipovc i svoia a.s.)kome su,od blagodariovosa sviera,dngim uiinjenc
boianstva,uzAllaha,jednakokakovole'Allaha. Posrijedijc sxjo,je ;ene i mirisi tako da mu je ojegovovoljenjerog dvogabito
ljubavipremaneöernu zastasedrzida ima nekebo;inskeprcrogxrive podrJkau ljubavi premaBosu, u dosraviNFsov€ ol,jarc i
i moa zaörite,ito rezulrirastrrhom od njegr, nadon, oboiavanienr u realizacijiNjegovezapoviedi;
i obra.aniemnjemLL. b) da je ro dvoj€ pak votio samoodazvavjise pozivu svoje
Täkviljubavje, premarome,iisro mnogobolwo,kojeAliahneie prirode,svojesrrasrii tclje, no ne daju.i im prcdnosrnad
oprostiti,; ne mde seimari islinskovjerovanje(imän)bezosudetilr bilo öinr ito Ällah voli i s aime je On zadovoljan_ da je,
la;nih bdansrava(endäd),beznjihovapreziranjai prezirinjaonih dakle,iiao zanjihovim posttgnuöern samonr remeljusvog
njimi odanih,bs osjeiajaneprijateljsrva premaniiJnai borbc pro- prirodnognagona,radabi ra njegovaljubavpremanjima
riv njih. Upravoje zaroAllah i slaosveSvojeposlanike,objaviosve spadalau ono iro je dopuiteno,zalra ne bi imao nikakvih
svojeobjivc. sworio Diehennen za one koji u sebibudu njcgovali postjed;ci,niri bi r., imalo krnjilo njegovuljubrv premtl
ta mnogobo;aökaosjeaaDF,a Drenner za one koji se budu bor;li Alahu i voljenjeu Njegovonre;
protiv njih, koji su u Njesovo ime iza NjegovozadovolFwobili .) rnedrrrirn. ,r, j" 'o birr .vr ni.govi nJnrier.r. rd ni(to!"
nepomirljivipremanjima. nakanai svoniesovonasrojanje, rj. da ih imadneu svome
Ko, dakle,budeobo;rvro bilo ira, we od AllahovaPriiesrcljapa posjedu,redainl je davaoprednosr nrd neiim JtoAll:ri votii
do smosa dna NjesoveZemlj€,smarnr 6eseda je, umjesroAllaha, rroje u Njeeovuzadovoljswu, u romsluöajubi samomescbi
sebiüzeodrugogbogaizaititnika idajc, poredNjega,staooboäavrti nasiljciinio, bio on:ij koji sepovodiza srrastinasvojim.
jo! nekoga ma ko on bio, te ga seurgenmomora odreti. Prvi sluixjodratavavolFnieonih koji sepryiodazivajutsozijem
Druga vrstr: voljenF onoga3roje Allih ljudiDa utjnio milirn, zovu (säbiqün).
kak-vesu äene,sinovi,zlaro,srebro,rasnikonji, sroka,iewa i sl.,lro Dnrgi stuöajodraiavavoljcnjeonih oyednjih.
iovjek voli strasno,kao gladanhranu i;edan vodu. Tieti sluiaj odra;avavoljenjeoDih koji öine nasirie.
Takvogvoljeniairnaju nivrsr,-, I I o . f J o b , J | it , , ; n i L, , , o v , i . r . r . , 1 . . , ro r , . : , o . e u , r j e r u
a) ako se öovjek,rakvomwojom ljubavlju, bude vezivaozr komparibilno,i na ono Ärojc srsvift fazliöir.,,
JerJ. ro zxpmvora
Njesa,porpotna:uaiseonim iro voli u postizxnjuNjegovr zlrröivanje dLriesklonezlu od mirene ctuic.
zadovoljswai pokornosriprcmaN'emu, zarosvojevoljenje A pravon stazon iai aesrmo on:rjkojega,rjom€bude rcdio
inirac nagEdui ono aesesnurEri dijelom"ljubavipremu A ahl
Bosu". Deöim3to dovodi do NFSa, re öe öovjekza onrj

240
t4l

Razlika izmedu pouzdarania u Allaha Gewekkul) i inertnosti
('adäz)sastoji se u tome lto je pouzdavanjejedna sröanaakdvnost,
sröaniibederkojim ono izra;el" woje pouzdanjeu Boga,povj€renjeu
Nj, pribjeta nje Njemu, prepu5tanje daljnjegatoka stvariNiemu,
uz pristajanjeuz ono ito On odrediu vezis tim, bududida znada je
On, Uzviöeni, dostatan za rc i da On odabire ono ito ie za öovieLa
najboljekad god seizbor prepüstiNj€mu. To, $€L*o, podnzumije\."
da je öovjek prije toga poduzeo we one mjere koje su mu sravljene
u duinost, da je uloiio savsvoj napor da zasrupisvekomponente
tih mj€ra.Täkoje Boriji Poslanik,s.a.w.s., imao najveiepouzdanje
u AJlaha,paje i poredtop oblaöiosvojeratnoodijelo i uzimaoitit.
Saviöe,u Bici na Uhudu pojaviosesadvaoklopana sebi,tri dana
se skrirao u peiini itd. Prema rome, on se pouzdarao u Boga kroz
koriöienjesvihonih sredsevakoja su mu stajalena nspolagan1u,,li
se njegovo pouzdamnje nije ograni&ralo samo na ta sredsna.
Inertnostje,s drugestrane,zanemariranje i jednogi drugog,ili
pakjednogaod njih. Kod inennosti öoiek ie, iz svojevlasciteslabosti,
ili zanemariti wa ona sredstvakoja su mu dostupna rvrd€ii da time
izraä!" svoiepouzdanieu Bog, - dok je rijei o njegovojinerrnosri
i nemarnosti - ili ie upotrijebiti sr,araspoloiira sredswai *u svoju
painju ograniöiti na njih, svojepouzdanjevezatis^no za qih, zane-
märujuöiOnogaUzroinika koji izanjih stoji, potpuno okrenutod
Njeg,. erk rko Ca se i sjeri,ra misaone(edugo ostariu njego,oj
sviesti,on svojesrcene6eu cielosrivezatizaNj usmisludamu srce
bude sAllahom, a rijelo s mjeramakoje je poduzeo.Pouzdanjeu Boga
kod o!€-kvoga je inertnosr,a inerrnosrjenjegovopouzdanje.
742
KNJICAODUSI
Na ovoj taöki ljudi su sepodijelili na dva eksremna dijela, dok
z:uzeli sredi3njistav Jedni od onih koji su zauzeliekstremno
ilrc iesu oni koji rasploiivim sredswima ne pridaiu nikakav
, ito öinekalo bi zadrialipuno pouzdanjeu Boga.
1 Drugi iskljuöuju pouzdavanjeu Boga kako bi marerijalnim
ima zadriali digniter.
Oni sr€dnjegasnva znaju da sesuitina pouzdavanjau Boga ne
dokuöti dmktije osim uzimanjemu obzir svih raspoloiivih
Premaome, pouzdanjeu Bogaizraiavaseluoz samuzastu_
wih onih poretposavki koje öovjeku stoje na raspolaganju.
koii ne uzima u obzir raspoloäirasredsna,wrdeöi da ima puno
u Allala, zaved€nje, obmanur i prepujren pusrim sanjama.
je popur öovjekakoji ne uzima u obzn zasniranjebnka, selsualni
sa änom, a pouzdajese da öe imati dijete; koji prenebregava
ie i sianje, a pouzdavase u prinosq koji prenebregavajedenje
ijenje,a pouzdajeseda öebiri sir i napojen.
Pouzdanjeje, datle, saobraznos izglednim nadanjem Gedä), a
s pustimsanjama(temenni).Suitinapouzdavania j€srta da
öovjeksvogaGospodarauzme sebi za povjerenikakojemu prepu3ra
svolesnari. onalo kalo povierilacprepu;'ewoje irvari srome po.
vjerenikuzaöiju sposobnoxzna,öiji su mu poduzetnost, nallonost,
Povjerljivosr, iskuswo i ljepora izbora poznati.
Gospodaruzviienije naredioöovjekuda uloii svusvoiuumie-
lnosr i dr se pouzdau Niegada ie mu On iz rogaizvesriono iro
aebiti u nj€govomeinreresu.Tako mu je naredioda zasadizemlju,
da u nju beci sjem€,da je obradujei da kroz to teii osigurarisebi
prehranu, kako je to odredio i regulirao On, Uzvi3eni, i kalo je to
ndo;ila Njegow mudrost,i narediomu je da svoiesrcene veie ni
za kota drl€oga, osim za Njega- lravise,uöinioje da woja izgledna
243
 T
nadanjavde sämoza Nj€sa, da strahujesamood Njega,da im1
puno povjdenjeu Njesa i da seodanjasamona Niega.Kazaonnr
ie da je oD, Uzviseni,dobar za vo<lenjeposlova,da jc pouzdanza
skrbniirvo.
lnerrantovjek svero zabacujeza ledai iz Iijenosttsvojesicda,
reieaibczbriänosti, radcprisrajuiiuzpxsivu."Naläkasusriieöovjeka',
govorion, "onakokako ga sustiiei smrrl Ono ito mi je propis:,ro
do,i cr mi i poredmnie.Lbosri:ono iro mi niiepropiünune n,oBI
posri.i i poredsvesvojesna8e.r kad bih F bjeiao od svojen:fake,
kao i kadabih bjeiaood snrti, on:rbi me opetsustiglal"
Gkvome trebareii slijedeae: Da,svejero isrina.Ti dobroznadc!
daje nifakavei odredenr,no kakoznadeikakojereb;odredena: dr 1i
uz rvojenasroFnj€, ili bezniega?Akojeodred€nauzrvojenasrojanje,
na koji naöinje, dakle,morai src.i, i odakle?AIo ro ne znai, kako
ondazniSdaaed do6ionako,bezwogvlasritog nasrojanjai rnuke?Pa,
koliko si sezaneöimrrudio,a ono bilo dosudenodrugome,a koliko
seza neaimrrud;odrugi, a ono bilo tebi dosudemo kao nafaka?
Ako ti je ro veöodevidno,krko onda znadeida ti je svarvojr
nalakadosudena uudom nekogadrugog?Totebi.takoder,nanosinefs
iti njeta moraiodsrnniriu svemuononreötori srojiDaraspolag.iniu i i o jednon i o drusonr.zar ne vidii d: su ulagalisvoF krajnF ,ra_
ito rezuhiraodredenimefektima,öakiu pogleduonih srcdsrxva kojx
re uvodeu Dz€nncri koja sLrti spasiz DZehennema. Hoiei ii i tr
sredsrva zanetnirfiri,
oslarjaiutisepritom na svojepouzdanje LLtsogr.
ili iei lh ipak zasrupiri,isrovrenenosepouzdavaju6i u Nj?
Sraviie,na Zemlji ae uvijek biti oDih koji öe se pouzdavatiLr
Allaha.kojiie pribjegavarirrpnji zrradNjega,öiiaaeyca biti ispu-
nFna povjdenjemu Nj, izslednimnadanjemkod Njcsa i liiepin
misljenjemo Njemu, r koja, i pored toga,neaemoii snoii snagc
poduzerinckemjere,uslijcdöegaa€sesnrifivarirtzAilaha,uz Njegi
744
KNJIOAOI)USt
sepriv'jati,inrri povjerenjiu Njega.Neito rakvonoZe biri upravo
najsna;nijcnjihovosedstvoz dobijanjenafake.
Sredstvo,dakle, ni u tom sluöaju nije zanenareno,vei se
samoodustalood jednog i pribjeslo drusoD, mnoso snainiem
oslaDjaDjenx Bosarakvosaöovj€k rakobiva r)jesovonajpou_
zdanijesredsüokojim raspola;e. Zauzerosr njegovoga srcaAlahom,
njesovosmirivanjet'z Njesa i skruienosrpremaNjemu bivaju mu
draäiod zauzerosri nekira (drugim)sredswomkoje bi ga ili sasvim
odvrarilood neiegtakvog,ili bi ga znarnoumanjjlo.Buduii da nu
srcenie dovoljnoi a jedno i za druso, od jednos od njih dvosase
okrenuoi prikJonioseolom drugom.
ovakav öovjekie, bc sumnF, boljesasranjaod onos koji svoj€
srcesasvimispuni sredsrvirna koja su mu na raspolaganir,uslijed
koj;hzaboravinasvosaGospodira,a od njih obojjcejebotji onajkoji
zasrupii iednoi dnLso.Takvisu bili vjerovjesnjci i ashabi.zckerijjä,
a.s.,bio je srolar,Nühu je Allah naredioda napraviiadu, a nema
niri jednos shaba koji je zanemarivao sredstvapri oslanjanjuna
Allaha.Naproriv,oni su bili ljudi koii su najbrjrljivijevodili miuna
pore- verbalnei prakriine - u borbi protiv neprijateljavjere,i rjnre
princip osidrFnja na Bogarealiziralirr njegovojswarnosti.Na raj
na.in srjecalisusvojairnanjrnaiastani ispravannxain.osiguravajuii
svojoj öeljadidovoljno sredsrava z:r zivot, slijedeöiu rome prvaka
meduoniln koii seportzdajuu Atlaha, mir i blagostoviBoiiji Deka
su na nj i na njesovuporodicu!
245
 (NJTCA
O DUSr

Rrzlikaizmeduopreznosti(ihdjet) i iejtanskognavodcnja(we Razlikaizmedu 'netekovognadahnjivunja(ith.m et-metck)

i
swcah) jesteu tome 3to opreznosrpodnzumijevakrajnjü paänju sejränovog ubeivanja (ilqä' ei-3ejran)manifesrirase u
vii€ vidovrj
; nasrojanjeda se dijedi Sunneti sveono na iemu su bili Botiji jedanod nJihjcdajc ono iro je posveneno Allahu I korespondenrno
i njegoviashabi,bcz pretjerivanjau,ome, tj. bez
Poslan;k,s.a.w.s., s Njegovimzadwoljstvom,te ono s rimc je doiao NJeso;postanjk,
prekoraöivanjadh granica,kakou smislunj;hovaproiirivanja,takoi jesreono ito je stislood suanemeleka,a da je ono
ito je posveaeno
u smislunjihovasu;avanja.'roje onaopreznosrkojomsu zadovoljni nekomedrugorn,rc Alhhu, i Jro nije korespoDden,no,l.r;.go"i_
i Allah i NjegovPoslanik. zadovoljswom (ejtanovoubacivanje; drugivid je da Fono iro;zul_
Sejransko paknavodenje podrazumijeva uvodenjeu tivotneicga tira posveöenoiiuAllahu, pribjeg.lvanlem Njenru, öinjenjemzikrr
iro nije proklamnanoSunnetom,iro nije öinio ni Boiiji Poslanik, Njemu i raspiriwnjemxmbicjje koja strijemi Njemu _
melekovo
s.a.w.s.,n;ri iko od njegovihashaba, m wrdnjom da selime posriici u::. ,\.',re.J dr ,cono\upro,nood ,os, _n iIl,,o\o
ub"civrnie: ,,cii
osiguravaneki vjerskipropis,kao npr, krd neko.iz svognavodnog ",. " 1 , , " . l : u . r .u o nr \ r rp- , i . , r oi n
. \ i e , r o . , e . i rui n u
i : . , " ,{ro.lo
"1::
opreza,prilikom uzimarjaabdesrasvojeorgine perepo viseod üi Enrarmr. od m.tetJ r u|lo vo u .n u o,ravliajlevo ,uprorno
puta,rasipajuiitakovodupri uzimanjuabdesta ili pri kupanjupodije od toga- doilo od iejuna; öetvno:ono iro sobomdono,j
smi.eno.r
polucije;ili kad glasnoviie puta, ili makarsrmo jedanpur,izgovori i mirnoöLr,dolaziod meleka,a ono iro u srcu ostavlja
tjeskobnost,
n;jjer za mmaz; ili kad svojuodjeausraneprati i poredtogairo na uznemirenosr i nemir - dolaziod 3cjtana.
nFj nije nesurnnjivoustanovljenanekaDetisroaa, ri. iz aisteopre- Premarome,n,elekovorudahnjivanj€ je öesrou cßrotn,neuk lja_
znost;;ili odustaneod obxvljanjanamazau(äisroj)obüai,izopreza,i nom srcu,koie seobasFloAliahovims\iertom.Melekje
u konrakm
mnogihdrugihswarikojeoni kojisu porpalipodiejranskonavodenje *", i / m e d un j ; hp o J o i iv e / - . i e ,n , e t e jke d o b " r r i i , ,
l, 1:-
snaüaju dijelom vjere. 'P:':",,"'1" k o i e , I u i c . r o d n oT. a k oi e d i r i r j
Onisveto nazivajuopreznoiau.l'rjeöabi im, medurim,bilaonx mer(lir v r-k! In . rcemjnnngoi.niod doricriJreJr",rr\
In, rinrm
opreznosrkoja podrazulliFvaslijedenjeupute BoäijegaPoslanika, src€m,kojeje poonjelo od dima srrasrii sumnjiievosr,,
doricaj
fai
jer ko izide iz ohira te opreznosri,taj je sasvimostaobez
s.a.w.s., i ubacivanjeiejraDovoje öeiie od melekovog.
opreznosti; ods pio je od Pravogaputa.
SvaopreznosrjesteLLtome d: se izide iz svegaonosairo je u
konfronracijisr Sunneton,makarsepritom doilo u konfronteiju s
Rrzlik.r izmedu uDrjefeDosti (iqrisid) i nedosrarnosti(r.rqsir)
veiinon stanovnikaZemlje,ili öaki sasvimanjima.
sastolrse u tome iro je unjcrenosrposr€dniirvoizmedu
dvajr ek
''ren,,: preLo,,rj(,.o,ri i n.domr-l,n,r. Nr $njrm
, -,,.rnrri,nJ
svoledvije suproürosri:nedostarnost i prekoraienjc.prema tome,

t+6
 w
umjerenövjek je onaj ko se prihvatio njihovesrcdnjevrijednosti,
odsrupivöi; od jednogi od drLrgogkraka UzvÄenik^Le:I o,]i, kaji
uljeljaju. nc htsi?rjtui ciknnte, utrt tone lräe sredinal(El-Iurqan,
67) Ne düi rutu suojustis/iuht,n i ?o'!e ottarenu da ne bi prijekat
zaduäio i beziiegr o'tdo! (El-IsÄ' .29) I jedne i ?ijk, Lli nePreietl4tt!
(El A'rif,31)
\ v a . e\ j e , J /. - p , r \ o .n J L z i r n r e d o' rv ed v : j ek r a i n or i i r r v i :
islamje ona srediinji vriednosrmedu vjerimä, sunnerje sredi3nla
vrijednostizmedunovotarija,a Atlahovavieraje izmeduonih koji
prerjerujuu njoj i onih koji su premanjoj indolentni lsti je du.aj
i sadäihadomkoji predstavljauhganjenaporau neötoko je Allah
propisao' ekstremnipostupaku vezi s njim je prekontivanje te
granice,prelazaknjegovihokvna. Allah nilrr nije ProPnao'a da
rcjun J ro,nencmr voia dv, pod'riair ili PremaPreri,'i\rni" i
prekoraöivanju, ili premanedomjernosti; nedo$rnosri
To ru dvijeboijkekoje u vjerovanju,u nakan;i u PostuPanjune
mozeizbjeii niko osirr onaj koji bude iiao za BoZij;n Poslanikom,
osraviviimiSljenjaljüdi i njihovaglediitao onomes aimeje
s.a.w.s.,
doiao,a ne osraviv3iono s öimeje on doho zrradnj;hovihmi3ljerja
i glediöta.lt dvijeopasncbolestizahvarilesu veöinuljudskogaroda
i raD;jereneracijesu najozbiljnijeupozonvile na njih, izratxvaju6i
otvorenubojazanda je propaosvakionai ko bude iskuhn iednom
od njih. Obje sernoguna.i u jednojosobi,kakavieduöaisve€inonr
ljudi: dok su u jednon dijclu svojevjerevtlo ;ndolentnii oPukeni'
dorlesu u drugomdijelu najiciaeprekomjeoloPriljeini
A prävomsrazomiai aesamoonaj kogabudevodio,A.llahl
148
KNJICAO L)UsI
Razlikaizmedusavjcta(en-nasihar) i grdnje(€r-rc'nib)sastojise
u romeko je savjer;zmzdobrosrivosri(ihsan)premaonomekome
seupu6uje,izra;enu vidu milosd premanjcmu, briinosri za njin,,
parnjepremänjemu j za nj. To jc önro dobro,proistekloiz milosri i
mnkoaurrosri. Tim iironr srvjemikieli posriöisamoAlhhovuljubav
i Njegovozadovoljsrvo, biri dobrostivprcmaNjesovimsnor€njima,
z"radnijesapost'gnuarie pokazivatikrujnju ljubaznosri biri spre,
manpodriic,iuvrieduonngakomeupu,uie."rio orrpje,'.,iego!rl
negadvnureakciu. On ie se prema njemrrodnositi popur tjekara
speciFhrc,koji je briäanpremr telkomebolesnikui koji je, sroga,
strpljivp.enraniegovojtangrizavosri, njegovojtobnosri i odurnosri,
re seodnos's blagoiaui parnjom kako bi. na svakinaöin,dosravio
mu lijek. Ero, rakxvjc nkreni savjcrnjk.
Crdirelj,medutim,svojimöinom ima namjeruizraziri,omalo,
vaiiri i ukoriri onogxkosagrdi i vrijeda,no u vidLrsivFra.Tako mu
govori:O ri, koji uöini ro i rolO ti, kojizasluiujei svakupokudu i
prijezirl,u formi briinosa savjetnika.Iakavseodlikujerimeda sene
bi tako ponio i premanckomekogavoli i prernakomeje dobrostiv
ako bi on uiinio neiro popur ovoga.ili öak igore od rogarnjemu
ne bi rekaoni3tai iznalaziobi mu razliiireizgovore. Ako bi pak bio
pririsnurargumentima,rekaobi: Zar ima neko komc je osiguran.r
be?g,j",no,r?i T-. .\Jk' iovieI ie pudlora,)srier,i. nn ,,jegovJ nl
lijepasvojsNabrojniF od onih drutih, a Allah je milostivi grijehe
oprairal , i sl. Kakoöudno:kako ovaj kojegavoli mo;e biri dnrköije
treti.anod onos kojegre voli?lKakojedanmoie biri koren- u vidu
' a v i e r a r. z J ' u g o B. e i z n . r l i / i , ' o 1 , r r v d ri nr r1; a; i , i o p , o . r c , , ij e
I'u'.do rrlih. .ot icd,,I rJrlilllj/m4,, dub,u,,.,ai.
rnog.,\Ierni
ka i grdircljanala,isei u romeda onaj prvl netepremarcbi pokazari
249

ncprija,eljswoakoneprihva,iinjcsovsaaje!re.i.e,'Mojxjenasrida
u Alhhr, wejednoda li mojsavjetprihvamiili nel",iza re6esemoliri
u odsuswü.neaepriöario rvoj'in mahanama,niti ih obielodrnjivari
nreduwijerom. Onaj drugi posmpat6c upravosuprorno.
Razlikaizmcdupohitnosti(mubädc.ah)i ishitrenosti('adielah)
sastoj;sc u roDlciftr jc pohirnostpravovrcmeno iskoriitavanjeuka
zaneprilike koju b; öovjek,ako bi mu promaknuh, poslijemorao
rLaiiti.Prenaromc,u tom sluiajuiovjck nc tcii zasftarin.t tekonda
k,da or. produ ni,, p-l prijeniiho!at ,,,,c,,Jve\ p,ä\ovremenu
pohiri pLcmanjima i na njih sebacionakokakoselav bacina wojü
;rwu. Takavje poput onogakoji pohiri ubrati plodovekad uzru,
kad sawim dozriju.
lshitrenostje,medut;m,uzimanj€neiegaprijevremena.Nainre,
udjjedsvojeprerjerane iudnjca mm sffari onje radapoputiovjeka
koji plodovebereprije njihovado'ijenja.'läko je pohitnostvedina
izrnedrrdviju pokudenihkrajDosti,od kojih jednapredstavlja zaka
3njelureakciju,gubitakpovoljneprilikc,a drugapreuranjenu rerkciju.
Stog:rje ovapotonjaod iejtana,buduii da predsnvljaolahkost,br
zoplerosti silovirostu tovjcku no mu nc dopuitada budepostojan,
dosrojanstven i odnjeren, i iro nu ralaic da swaristavljrna mjesta
kojr im ne pripadaju,uzrokujucimu na taj naöin mznowsnazla,
uskra.ujLL.imu nznovLsnadobLa.To je vjoni pra,ilackajanja,j.{
r maloko od onih koji su rakopostupalinijc pokajao.kto takoje i
nr€irnostvjerni pratilacpropuitenei izgubljeneprilike.
t50
(NJTCA
O l)Usr
Razlikaizmedukonstariranjasranja(ihbär bi I hal) i kuknjave
(jekwä),i porcdmedusbne sliinosti u vanjskojmanifesrxciji, sasroii
se u tome 3toonaj koj; otkriva stanjerine ieli onogad rugogupoznati
sarazlogoDzbogkolega;eizloienosudi,ili sepak svomebraruizvi-
niri zbognekeswarikoju je ovij rfaiio od njega,ili ga upozoririda
i on ne zapadneu s'ruaciu u kolu F on zapao.Na raj naöinon biva
njesovdobronamjernisavjernik,odnosnoponukavasa na srrpljivosr
rje3e.isa svojimsrxnjem.'läkose prenosida je jcdan öovjekdoiao
"Bratiau
kod Ahnefai s*romu seneko jadiri. mo1",rekaomu je on,
"ja sam,prije toliko i toliko
godina,ostaobezsvjedasvogaoka, pa
nikomeo romenisarnpriiaol"
ova kotrraQcijaje, dxlJa,imatazacitj daonosjadikovcanavede
na süpljenje,da seon urje3isranjenu kojemsenalazionaj komese
obrarioi njetovom rrpnjom, z,] koju öe imari nagrädu.U vanFkoj
formi sawim Dalikujujedno drugom,ali ono 3to ih iini razliöirim
jestenakana. Moida upravou ovukarcgorijuspadaju VFrovFsnikorc,
s.a.w.s.,.ijeöiAiii, koja mu sepo;al;lana svojuglavobolju.na;me:
"oh.r
m o i r s l a v r.', i m o j r s l r v o b o liieJi r i a .n , o j e j e . , r n j - u , o m
pogledurde, pa rjeii semnon€. ne jadi sel
ovdje mi s nadajei jedan drugi smisao.ona je, naime,bita
miljenicaBoiijem Poslaniku,s.a.w.s., ili, öraviic,apsolutnonajdra;a
iena, pa kad mu sepoialila na svojugravobotju,kazaojoj je da i on
osje.aboi,jednakunjezimojboli,3rojeikrajnF podudarnosr izrnedu
voliteijai onora kojeson voli, rj. da i on osjclabot uslijedboti onog
drugog.i da osjeraradostzbogradostirog drugog,do mFre da ako
onosrkoicson voli,ihv.rribol u ..rm"j, drom "r ts,ru.i uvJjp"i.,e
osjeiatibol u isronrrom svomorganu!Iakvonelto rezultatjeiskrcne
ljubxvi i öisroieelrorivnevezanosti(meweddah).
2

U pwom slutaju snisao bi bio slijcdcti:Ne jadi se.budi str
pljiva,jer i ja osieöamistu bol kao i ti, pa scugledaju mencu trpnji
inejrdrnjrl U drugom sluöajubi bilo njcgovoküivanje do ltojc
mjercie njesovaljubavpremanjoj iskrena,tj., Poglcdajkakoje mojl
ljubavpremareb;jaka,kako nvnomjerlo sudjelujenu won,ebolL,,
u wojoj ghvobolji.Ti ne nroäc!osje.atibol, a da je ne osje.ami ja,
ve6- sveöto boli tebe,boli i mcne,kao ito me i radujesveono iro
mdujei relxl, kako sekaze:
Naj?rje;i .ln sr 4i/ ?olijclii rudo'l
nall äoji y s tobon dijdio Llotl
Sro r tiöe jadikovanja,ono je konstariranjel;icno ispravnog
nijcra. Snviie.njesovoishodi3teje bijes,jadanjedrugomconogakoji
je dovedenu neko iskuienje.Alo bi se takavpoialio Uzviöenone,
tadaro ne bi bih jadikovka,ve6trazenjenaklonostj,dodvoravaDjc
i iskanjemilosri.poput rijeü Ejltrbovih:MereI netoljanaik. a n
!i a.l nilostiüh üajnilosti,t/ (El-Enbijä, 83), i rijeöilakubovih:lr
t'g1t stuja i ja.l s"ojprcd Alkha iznosin!(.lns$,86), i rijeii Musa-
"Boäe
ovih: mo!, Tebi pripadr svakahvalai samoseTebi ja jadam.
'Ii
si onaj od kogasepomot traii, pomoaie samosaTobom,samo
je na Tebeoslonac.Nemr ni snageni moai,osim s Toboml , i rijeöi
"Bo;e
najodabnnijegiz ljudskevrste: moj, Tebi seZalimza sl:bosr
svojesnase,zr oskudnosrsvojenosu.nos,i,2,,svojumizernos,kod
ljudi. Ii si Cospodarpodaöenih,1isi moj Cospodar,pa kome me
to prcpukai: dalekon. koji me mrko gleda,ili neprijarelju,kojem
si dao da vladamojim strnjeml?Paipak, ako'li nisi srdir nr mene,
nijc mc briga,s rim da bi mil'voja razgrlabolje prijala.Utieöemse
n j " , r ur i ,r T \ , , j " 8 " p. , e Jt o j i m . u b J . j J v , j - . \ . p o . , o j . , e r r m e i
na rcmeljukoFsa ispravnosrzadobijai Ovrj i Büdtlaisvijer,da mi
rasplcrc Tvoju sdäbu, ;li e mcncskift l'wj bijes.'lvojeie da umei
1:2
KNJIGAO DUSI
svojezadovolje,rje,
wc dok s rim ne brrde!rad. Nemr ni snase,ni
mo6i,osim saloboml"
JaddljeAllahu uzviicnorneni na koji naöinne podrivi rrpnju.
Naime,Allah, uzviieni,zaEjjirbakaie slijed€acrMr snoga naiti *r-
je
dit)dn tub u bio i nnoso'e bijro! (S^C,,44)
i poredonog
?ljiüu
nFsovos jadanj.,NFDu, nrvedcnogu rijcöima: "Mdre je ncvolja
snarlal"
o SDm vjerovjesnikuJakübu je izvijesrioda je on od sebe
obeiaolijepu strpljivosr- a, l<adaneki vjerovjesnikneito obeia,on
i ispunisvojeobeaanjc- i poredsvojihrijeöi:/a rzgatuojui jid inj
?/edAlnhn iz/)asin!(Jnsuf,86). ne drzeöiro pomanjkrnicmnjesorc
süpljivosri.
U ovom pogledLL nc oeba obraaaripa;nju ni na kakveneute,
meljeneizjavc,kao iro, npr., neh kaiu dr je uzriöeniAllah, kada
je Ejjüb rekao,"Menc je nevolji maitt., krzao: ..Mi smo ga nasti
strpljivim (sabiren)",e ne: "veomr srrpljivimGabüren)".budu6ida
sepojadao:"Menej€ Dcvoljasnr3li,. Neki kaiu: ..Nijerekaojsmiluj
mi ,e: \- : Ti .i nrrm,ln,riv.iii. ,rko da je umo i?rije, o o .von,e
sranjLti aoiburir:o svogaGospodaral"Dnrgi ka;u: "Poialioseda ga
je nevoliasnailatek kad mu jezik viic nije bio u sranjuöiniri zikr.
Zapravosepojadrom nevoljupredsravlFDu u nemosuanosri öinjenja
zikra,a ne na bol ili bolesrl"Drugi kaiu: "lzvukaojeiz Djegate rijeti
kxko bi bio uror slabiDraiz redaovogunnretat"
onaj kojije izrekaoovostajali3tekaodajc smatraoda jejadanje
Allahuoprjeanosrrpljivosri, iime ie napravios.oznupogrjeJku.Ono
iro je oprctnostrpljivosrijesrejadanjena Njesa,rrejadanjeNjemu.
Naime,AilahSvogrobasravljana ku3njukrko biöuo njegovuskmie-
nost,njegovudovui pojadanjeNiemu.On nevoli krunoblopornost
premaSchi.Ono 3toOn najviievoli jestslahancr Njegovogarobi
251

pred Njim, njegovaponiznostpremaNjemu, pokizivanievlasrite
nemoguinoslii nedosrarDosrisrrpljivosti.
nenroti,porrebitosri, Stoga
srrogovodi raöunao tome da prcmaNjemu nepokaie! oblopornost,
veJte dni .[ru'enorffi pok,uj *oiu nemogrr,no'r.
-
potrebitost,poniznosrislabosr Njcgovamilostje takvomsrcubliia
od ruke ustimal
Ovaj odjeljako razliöitosrima je oPseraDi mi iemo, ako n:rm
sudbinabudenaklonjena, o tomesaöinirijednuvelikuknjigu U gore
iznesenimnatukricamahtjeli smosimo ukazatiDanaöelau rome,r
inreligentnomöovjeku6ebiri dovoljani samojedandio roga.
Sva vjera je razludnost.I AllahovaKnjiga je Razluiivaö(El
Furqän),i Muhamned. s.r.w.s.,je razlutivaöljrdi, i oraj ko r
Allahaboji On njemu podamjeono ti,rre ae moai rizluöivatiswari
jedneod drug;h: O "jemici, akolc budacAlhhn bojali,O ie l)nnl
sposobnostlarorati pa lete ktinl' od neirtinc ali rdzl'liti! (El-Enfal,
29) Tako i dan Bitke na ßedrunazvaoDanom t,zluöiv:nja(jewm
je
el'furq:n), jerje na taj dan nrpraviojasnunzdjelnicuizmedusvojih
miljenikai wojlh neprijatelja.
I üputaBoiijajesvarazluö;vaö, dokjezablLrda u osDoüsjcdinjat.
Tako su mnogoboici sjedinil;obdavanjeAllaha i oboiavanjekipo'
va, sjcdinili su ljubav premaNjcmu i ljubiv premakipovima,ono
ötoOr voli i s öimeje zadovoljan; Njegovuodredbui propis...Od
togasu saiinili jedno.Otro 3roje On odredioi propisaouzel;su kao
dokazNjegoveljubavi i Njegovazadovoljswa; u istu ravansravilistr
kanraü i rrgovinu; relJisu Kamntdj. istalta i t/goritn! lEtBegare,
275) Poromsu u isruravanstavil;izaklan( i uginuluiivotinju; reldi
KNIICAO DLJSI
"Kako bismomogli jesri
su: ono iro smo Di usnrrtili,a ne jesriono
3roj€ usmrrioAllahl?"
Onikojisu iziSliiz okviraBorijih zakonaizjednaiitisu ono (ro
je dozvoljenos onim iro je zabrxnjeno;rekti su, "r ovLrje renu Bos
srvorio,kao i ovul I ovu iivotinju je On sworio,lcaoi ovu, pa kako
jedno moic biri dozvoljeno,a drugo zabranleno?t" I sjedinilisu Al
lahove milFDike, i ieFa'rovemiljenike,r orda sudoilipanteisr;i sve
poravnili,sveuöinili jednim; rekli su: "To je sveAIhh, osim koj€g
drugogboganema!"Autornjihovihbiljum,injihovih svetihtekstova,
sraoje nauiavatida je Objrva öiraöka.ne razluöivaöka:
I 'teje sn,n jcl.!/t j.din tniz.
ni p1hullnogni pok"Äto{tlt netnr.
R.u/',ti^! t,r,nt, iz t tt?c?"ru.
iz.lnzi!ünl liinag i za%d?nptu t!ft.
Hoöesekazatida su pronicljivi ljudi üslaariraztröivaöi.I,r€nu
tome,najveii razluöivaöi nredumedusobnosliönimsff{inra ujedno
su i najpronicljivijiliudi. Medusobnasliinosrnadaieseu iskazima,
rLpostupcima,u sranjima,u kapiralimai u Iirdinra, i veainauöenjh
ljudi je u svenu roJne(nckritiöki)prilazilaonomeötoie medusobno
veona nJikovalo iednod.ugome.
Ru luöivanje;spravnogod neispnvnot pak mo;e se postii;
samopomoausvjerlakoje Alhh ubaci u sra onogakome hoie i u
öioj svjetlosridoriönividi isrinskunaravsnari, rakodx mo;e jasno
.xzluöitiisriniro od lainog, ispravnood nenpl::nag: A onaj Lo"r
Allzh rc da nyctlonu? njctli i ihati!(E^,Nü,40)
o%j odjeljakne.en,ooduljivari,premdaje on, morda,i neüro
najvrj€dnijeu ovoj knji?i, i potrebaza Djim je velika.No, ako ti AI-
lah,u posledunjegovasadrrajr, poda,ipronicljivostiz njcga6eiiziii
t55

u jedanjoi vcai nzlüöivai, koli tretira razlikuizmedumonoteizma
vjerovjesnika ionos monoteizma kojegzastupaju onikojidräcda Bog
ne posjedujenikal'vosvojswo(rnu'anihln),te razlikuizmedurelziha
jednihi tenzihadrugihrrazlikuizmedLL powrdivanjaBoiijih svojstava,
gornjosrl,govorai govorenjakaosrvarnih,i kaoparaboliönihi meta
foriönih;razlikuizmedunaielnogvoljno-praktiönog mnogoboÄn'a i
njcsovihsrupnjevakoje su usvojilinjegoviba3rinici,onih slupnjcvx
na koje ih F posnvio Allah; razliku izmedudosljednogpovodenja
za Bezgrijcönim i izmedunipodairavanja stajaliSta
uienjxka,njihova
anuliranjaineobuiranjananjib; razlikuiznedu sliepogopona3rnja
rreQog uieri r\a i iznedrrkori:reriJ* ic,lnmnj,go'og/nrn r i porfu
naganjanjcgovimshvarxnjemi razlikuiznedu miljenikaMilosrivoga
i niljen ikaicjranovih;razlikuizmeduvjcmitkog stanjaduhai onogr
icjransko-nevjerni.kosi razlikuizmeduobjavljenogpropisakojegaje
obavczanslijeditisvakipojedinaci izvedcnospropisa.iji je krajnii
donrr da ga je, po potrebi, dopuiteno slljedid,s tim da onrj ko
posrupiprorivnonjemu neceimatijikakvih posljedica
Ovu knjigu zavriit6e,nosano tanahnimukazivanjemna razli-
iitosr medu tonre,budu6i da svakapojedinarazdiobazahtijevada
seo njoj napiieö;tavajednaobinua knjiga.
Dakle, razlikaizmedumonoreizmakojegngovarajupodanici
i onog kojegastupaju oni koji drie da Bog ne posjedujenikakvo
svo,swo(mu arrilnn) sasrojise u rome ito monor€izampodanika
podrazumijeva powrdivrnjealhhu svojstava saw3enstva najedanpo
drob:n naiin, oboäavrnjejcdinoNjesa,koji nemasudmga,na nadin
da Mrr sene nalazinikakavrakmacu namjeri,u ljubavi,u strahu,u
uzdanju,u veöalnom;riöaju, u zakleni i u zavjetu.ve6daöovjekima
756
KNJICAO DUSI
eliminirarijzsvogasrca, jezikaiiz.azaoboravanFsve
izsvojenakane,
fro bi mogtoizgledarikao rakmacNjemu. Niinc, kako tih takmaca
zaparavo i nema,kakooniu swarnosri1neposroje,rakoih iovjek ne
rrebaswaratini u svomsrcu,ni u svomve.balnornizriöaju.
Sro se tiie monoreizn,aonih koji drie da Bos ne posjeduje
nikkvo svojstvo(mu'arrilün),on podrazumijeva odriian stavo re-
alnosrirnaNjegovihnrena i svojstava, njihovo anuliranje,i onaj od
njih kojemu pode za rukorn da ih eliminira iz svogajezikaon ih i
eliminira,nopie ih ne spominje,öakni ajerkoji ih sadr;i,ni hadis
koji neito od roga dotiöenedvosmisleno. Onaj pak kojj ne nde
izbiei nrih"ru .porninirnie.d,1ein nogrienronrn;;erie. nct:,a
njihovu swarnost,rretiraih praznim nomenima,bez znaäeDja, ili
wrdi da im jc znaienjeiitiirano i zatonerno.
Trebalczari da oDajod njih koji poriäcsveBoiije arriburezna
da je ono znaöenFkoje je sam dao wojim rumaienjemobjave u
istoj ravni saznatenjemod kojegaje pobjerao,jer ako u srv:rrnosti
pr;nrie p rrrbolu.urporedb i nr.,ri"1i..ond, ro mor" fr;n,r\ r, i i
u zn.fenju kojc jc dao svojim tumaöenjemObjave.Ako serogane
drii u rome,onda setim prije togane bi trebaodräatiu swarnosti,
pa ltadnu ro budejasno,ne ostajemu nistadrugodo da seodrjeöno
posrivi premasvenu rome,iro je opet negiranjesamognaäelara'ti-
la.r i Razliiirostmu je joi bliza,no on je kontradiktomn,prosuduje
neispravno:Bogu powrdujedio onogaito On sebipowrduje,dok
Mu drugidio poriöelMedutim,to moraimati ravnopravan rreman,
ne mo;e sejedandlo treriratiovrko, r drugi onako.
utr.,,kü n,,iodricdjrje
BosuNjesovih{oi.uva nJli!ajumono
teizmomGewhid),medutim,to je nevjerovanjeu imcnaGospodara
'liril
uicnie frcnr hor.m0 Bognc posrcdüjcoiLiLv.*rjsnn.
t57
 KNJTCAO DUSI

uzviienoga, u Nj€gove atr'bure, odno$ro nepriznavanjc njihove Ero, ro je renzih koji zagovarajuposlaniciu pogledu svoga
Gospodara.
Oni, medudm, koji Bogu poriöu Njegovasvojsrvxi atr;bure
(mu'arrillün)odriöu Mu, isro tako, i svaona svojswasavrjenosri
koiin'r i. On .arnSebeopiuo.TlLo V. rd'i.u iinjeniru sovorl.
Razlikaizmedu renztha"" kojeg zasovarajupodanici i onos odnosnogovornoobra6anjcbilo kome;odriöu Mu uspravljanjena
kojcs asovraju oni koji porjöu BoiiF vojswa i irriburc (nu ar- 'äta
Prijesrolju(el-isriwä' el Ari); da serukc podiiu premaNjernu,
rillah) sastojiscu tone iro poslaniciNjega,uzviicnoga,dr;e aisrim da sepremaNjemu di;e lijep govor;da sebilo 3taspuimod Njega,
od svakogonog nedosrarka i manjkavostikojc jc On samdefinirao ili da sc prernaNjemu uzdiäumelekii Rühr da seOn nalazi'znad
\,o \ e b i n e l , - i l ' i . rt.u j e , u u k o l t i i i r \ i " t o r n a ! \ r i c n u i . u . . , Svojihrobova,iznadsvihSvojihsrvorenja, u smisluda ih nadvisujer
savröenoi6u Njegoveboiansrvenosri i Njegov€uzvi(cnosri,kakvi su
odritu Mu to da seu jednojNjesovojruci nalazenebeM,a u drusoj
npr drijeme;, san,nemar,smrt, sustalost,nep.avednosr i voljnosr Zemljaida na Svojimprsrimapridriavanebesa, na pfsrimaZenijü,
za njom, erikeririnjeniome,sudrug,druiica, takmac,dijcre,zago na prsrimaplanine,na prstimadrveierodriiu Mu posrojanjeLicai
vornik nlino Njegovadopu3tenja, prepurtanjeNjcgovihrobovabcz poriöuda te Ca vjerniciu Diennetu mo6i vidjeti svojinloinna, da
iorftsnanja zi njih, njihovoswaranjebezikahe odredenesvrhe,ne öeim seOn obmaarigovorom, daic ih pozdravljariiukazivariim se
svrsishodnosr stvaranjanebesai Zemlje,ionogarto scnalaziizmedu nasnijani da sesvakeveieri spuka na namanajblirenebo i govori:
njih dakle.ni da bi seposriglanagrada,ni da bi sezadutilakazna, ''Ko
Memoli zaoprosr,pa da muoprosrirniKo neiro rraiiod Mene,
Di da bi \e izvr3ivälanaredbani izbjegavala zabramai da u NjegoviDl pa da mLrd:rdnem?!"
oö;majednakibudrrNjegoviprijateljii Njegovineprijarelj;,dobri i
Kod njih nernanikakvogspuiranja,nl govora.OniMuodriöu da
loli, nevjernicii vjernici;da u Njegovomekraljevswubude i neiro
bilo äenu neito rrradi.Ponjinra,Njegoviöini nisu ru ni zbogkrkvc
mimo Njegovevolje;da osjetibilo kakvupotrebuza nekimdrugim,
mudrostiili namj€rene svrhe.OniMu odriöuposj€dovdrje savr;enos
na bilo koji naöin,odnosnoda u NjegovojboiansNenoslinna udjcla
htijenjai sprovodiv€ volje,vet srojena sranoviftuda On moie hrjeri
jo! bilo ko; da Ga obuzmenemxr,smetnu6eili zaboravjda ne ispuDi
jedno,a ljudi neiro sisvim druso.To oni nazivajupravednoi6u,bai
Svojeobeaanje, ili povuteSvojuveaizreöenu riiei, ilida Mu seprip;ie
kao ito i svoj takavrcnz,h nazivajumonoteizmomGc$'hid).kro
zlo nominalno,atributativnoili prakriano.Naprotiv,svaNjegova
rako, oni Bogu odriäu öinjenicuda voli, ili da bude voljen, kao
imenasul;jcpa,svrNjegolr svoFtva samasavrsenost, a sviNjegovi
ko Mu odriöuisanrilos!,i milost,i vdibu, i zadovoijswo. Dmgi
iini su sanlodobro,mudrosri korist.
mu odriiu i sluh, i vid. rre6iMu ne priznxjuznanje.Jedni{}a opet
liiavaiu egzistencijc:
kaiu: Ono öemusu pribjeglioni liiavaoci,tj
' linzih - z'is kojlnr \c tntava n.irlin! lä i! Bog \l.l,ahtr.J rvrgtr.r.8r n. bi Dtr
Njegovuoslii:rvanjui uporedivanju(et,reibihrveet,temsil),nalai€
L i l o l t o i i n t r o o g l { ,t k l { r v l i l i t r r h nn,jlNd..

158 l;9
 l-
KNllcA o DUSI

nxm prizDavanje (wudäfid),te Mu moramoodreti i to

egzistencijc

Eto, to je renz;hnevjernika.Onaj prvi r€nzihjesr renzihpo- Raulikaizmedupunevjernosriislamskom monordzmu(ewhid) i

slanika.
RazlikaizrnedupriznavanjarealnostiBoiijih imenai svojsrava,
s jedne,i oslievanjaGeibih)iuporedivxnjaGensil)s drugestrane,
taz?zn4ese iz i4^ve imamaAhmedai drugih predvodnikaUpute
koji su bili na rragurcga,naime:"Osliiavanjei uporedivanje jesuro
da ka;e!:Ruka,popurmoje rukersluh,poput mog sluha;vid, popur
mog vida i sl. Medutim,ako bi ri rekao:Sluh,vid, ruka,lice i uspra-
vljanje,koji nisunalikniöemuod svojstava sworen;hbiia, ve6je Iarika
izmedu jednog i drugogonoiika kolikaje i razlikaizmed( jednogi
drugogsubjekta koji setime odlikuje- LLtom sluöajune bt moglobiti
ni govorao nekomtelbihu i temsilu.Zar bi nekomogaoi pomnliti o
sliönostijednog i drugogda nije smuaivanFonih bezboinika?! ktina
u vezis tim nalazise u oLviru onog oko öe8asu srglasnisvi Boiiii
podanici,rj. da seAllah atributin onim atributimakojima je Sam
Sebeatriburirao,te onim kojima Gr je opisaoNjegovPoslanik,bez
ikakvogusiljenogtumaienja(tahri| ili nep.iznavanja rjh wojstava,i
bezbilo kakvosoditavanji ili usporedivosri. Sw ta svojsrvainuju se
konstatiratii isrovremeno odbacirisvakumoguinostnjihovesliönosti
s onim svojsrvima kojimasekarakteriziraju sworenji.Takoonaj koji
Aliahr usporedisnekimNjegovimsworcnjemzrlaziu nevjerswo. Isro
rako, u nnjersrvozalazii onaj ko zanetitabilo koje svojswokojim
je AllahaSebepredstavio. Na pravojsrazi6e biti samoonaj ko Bosu
prizni realnosriNjegovihnnenai svojsrava,
i zanegira
svakuNjegovu
sliönostsascvorenjima."
nepriznavanjaneprikosnovenosti (hadm) oDimako,isudostiglivisoke
poloiajesasroji
se u tome öto vjernostrewhidupodmzumijeva da se
- -
nekom sworenju bilo kojem sworenju ne pridodajeni3taStoje
iskljuöivopravoSworitelja,sto sprdau Njegoveosobenosri, u smislu
daononebudeoboiavano,da mu sene klanja,neöinisedäa.da sene
zaklinjenjesovimimenon, dx mu sene zxvjetuje, da sepouzdavanje
nevcuje zanjesa,dasene rretiraboianswom,di senezaklinjenjime,
poredAlhha, da sene oboiavakakobi öovjekapriblitilo Allahu,da se
ne snvlF u isü ravans Gospodaromsvihsvjero\a,t. da sene govori:
"Kako stero htjeli AJlahi d1","Ovo je od rebei Alhhal", "Jaum s
"Oslanjam 'Allaha
Allahomi stoboml", senaAllahai natebel", iman
"Ovo je
na ncbu, a tebc na zcmljil", od wojih;Allahovih sadakal",
"Kajen seAllahu,i teb;l","Dovoljni srem; Allah i dl"
lsto je i da iovjek öini sedidu nekom sworenju,onalo kako
mnogoboiciöinesed;dusvojimsejhovima,kako neki od njih zrr:d
njesrobrijesoJUsr"!u. ?ärdinje,enjesovimimenom.njemuse
n \je,uj..'edidu , ini njesovome grobunakouoiesove 5mftii njesa
prizivaza zadovoljenje wojih potrebai oswarivanjesvoj;hnadanja,
njesanasrojiudobrovoijitiizazivanjemsrdibe Allahove,pazetida
nikad ne posrupidnköije - naime da u nj€nu ne izazovesrdrbu
za nekoAllahovozadovoljswo,njemu senastojipriblüiti viseneto
Allahu, njegavoli, boji ga sei ieli ga vi3eneto ito voli Allaha,ötose
boji Allahai ieli Allaha,ili nakar jednakoroliko.
Medurim, kadasestvorenjuodbije priznariosobenostiboinn-
srvenostii svedega se na razinuroba.sasvimpotiinjenoga,koji ni
srmomesebi- r nekamolirrekomdrugom - ne moie ni neku Stetu

260 /61
 KN]IOAO DUSI

nanijeti,ni koristpribaviri,ni iivot ni smrt dari,ni povratitiu;ivot, U Buharievojveüii hadisslasi:"Ja

vasnjöim ne mogusaörrvati
,o nipos'one rnaii niego'o'krnrvlienie. niti umani;\rnieniegove od Allahal"
pozicije,rnakarmnogoboicii mislili druktte. To mnogoboScimaizgledanepriliöno u pogledunjihovih lejhova
od najodabnnijegAdemovaporomka (tj. od Vjerovjesnika) i botanstava, pa srota svero odbijaju i za svojeiejhove,prednere
'Nemojrei vi samnom
vjerodostojnose,naime,pr€nosislijede.e: svogaoboiavanja,vezuju upravosupromo od svegatoga,wrdeöi da ih
ucinirionoiro su kriaaniu.inili \r r;nomMerjeminim.jer ja rm onajko ih liSavarota strnaü i nipodairavanjihovepozicije.Ustvari,
samorobi stogagovoriteAllahovrob i Njegovposlanikl"Joijerekao: oni sr d koji sna;noskrnaveaspekrboäanswenosti i nipodaitavaju
"O je, zbot iega imaju znaöajnogudjelau rijeöimaUzvti;enogt:Kad se
ljudi, ne bih volio da me uzdiieteiznadmoje swarnepozicije!,
"Nemojre mogarnezara "Boäe
od pravitisvetiliSrel", moj, nemoimoj Allzh sano spanene,grie seslM onih koji toji u onij eiet ne "jerujtu,
"Nemojte
mezaruöiniriidolom koji 6eseoboiavatil", tovorid: Kako a kad sesponen' oni haj;na seoni porcd Njesa kknjaju, odjednon ih
hote Allah i kako ho6eMuhammed!" radostobuzne! (Ez-Zuner, 45)
"Kako hoiereAllah i ti!", i
lednom mu je jedanöovjekrekao:
"Zar
on mu je na to rekao: me öini3Allahu mvnirn?|"Jedandrugi
"Bo;e
tovjek je, nakon ütoje poöinio neki trteh, rekao: moj, Tebi
je R zlikaizmeduvjernosdiedenjaonoskojije zajti.enod
se kaiem,a n€ k4em se Muhammedu!", on i to prokomentirao srüeha
"Eno (tj. Vjerovjesnikr,s.a.w.s.)i obezvrjedivrnjasEvovauöenjakai, öak,
rijeöimar onaj svojuöeljrd upoznasakrinitiml"
odbacivanja rih sravovasasojise u romeSroonoprvo podrazumrjeva
NllJ, ntje rekao:Ti nenai nr{tasttnla5 (Alu'Imren, t28), Reci:
"O "Sam dx niöiji srav,niri milljenje - ma ko on bio, ne smijei sraviriispred
nenx odhi{e sano Allah!" (Nu'tnran, 154), Reci: odsebe
onogas iime je doiao Zaüri6eniod grijeha.Naprotiv, najprijeiej
ne nop nihahat itetu otklonbi, a ni neLu lonst sebipribaüti; biua
'Ja Rzmoüiri autenritnosthadisapa, akoseon pokaäevjerodostojnim,
onabobahaAlkh ho(e!"(lürus, 49), Rd: nkan * xanju da od uat
" razvidjer6eInjetov smisao.Kad ri njegovsmisaopostanebjelodano
kiLtu itetu othbnin iti da nekon od uzsbakw koristpnbaün. Rcc;:
'Mne jasantadaneöeiodstupitiod njegamakarsviljudi, od ktoka do Za_
nibo odAlkhote kaz cnemoäe ititu uzeti;sano u Njegaja
pada,sralina sup.ornusrranu.A - Boäesaöuvaj! - Ummet senikada
noga xtotilte naü!" (El-Di;nn, 2l -22), tj. mimo Njegaja ne motu
ne€esaglasitisaneöim3roje u kolizti saonim s öim je dolao njesov
naöinikogadrugogko bi mi mogo prutid uroöi3te,na kogabih se
vjerovjesnik.
mogaooslonid.SvojojköerciFatimi,svomeamidii Abbasui tetki
U t mmerusvakako morrpor'oiarineto
Safijji'erro je: la va"od Allahaniiim ne moguz:iririril 06 ko,ei,pravnoizmzioo
tome i, ukoiiko ro tebi ne budepoznaro,nemoj dinjenicuda ri nije
"Od
U Korkutovomprij.vodu ajerelasir lebe.. zvüi (di li icOnpok?hnjc njihovo poznartaj koji seo tome izraziohpravnouzimarikao dokazproriv
pdmiti iliac ih n. nukcsrviri)l Allahai NjegovaPoslanika, veisedrii doslovnogteksra
hadha(nass)
HadnbiljäeBuhri,Muslim,En-N6aiiAhmldusvom'Murnedu'.

)62 263
 .v-
Budi siguranda je, bc imalo surnnje,neko to
i nemoi posusrajari.
vet elaboriraosamoötoto joI nije stiglodo rebe.
Tako öei postupiti uz puno oöuvavanjedignitera uöenjaka
i njihov respckr,s uvjerenjemu njihovu svetost,njihovu vie.no"
i njihovo iskrenonastojaDjeda sevjerasaöuvai zadrii ispravnom.
Oni se,naime,nalazeu rromediizmeduzadobijanjajednenagrade,
zadobijanjadvije nagradei oprosta.Pa;pak, ro ne znaöida fteba
prenebregnuti izvornevjerskerekstove(nusüs)i snvu bilo kogaod
njih dari prednostnad njima pod sumnjomda su oni 'rpuieniji t,
njih od rebe.A-koto, doisE,jesretako sveromteksü je Pristuproi
dngi koji je, takoder,znaniji od tebepa zaötose,dakle.sa njim ne
bi saglasio,
ako si iskren?
Premamme, onaj koji sravoveutenjakapodvrgneautent;anim
vjerskimteksrovimai odmjeri ih p.enu njima,te odbacione koji su
u nesuglasju s tim tekstovima,on !;me neie pokazatinepoötivanje
njihoüh stavovr,niti öe povrijediti nj;hov dignircr.Naprotiv,rime
öe pokazatida slijediupravonjihov put, buduöidaje i wima njima
naredeno je, dakle,
da imajutakopostupiti.Njihov istinskisljedbenlk
samoonaj ko sedrii naöelaonogairo je nj;masravljenou obavezu,
a ,,€ onaj koji sesanjima nzide u stavu.
Prematome,zauzerisnv koj;F rariöit od njihovastava,kojije
rr nesuglasju s izvornin vjerskimtekston, jesremalicioznijifiD od
razildenjasanjima u osnovnomnaöelukoje irn je naloienoi kojem
sepozivaju' oaime,da izvo.nivjerskiteksrüvijekimajushviri ispred
svojihvlistitih stavova.
Eto, iz ovosasejasnoraspoznajerazlikaizmeduslijeposslijedenjr
nekoguienjakau win njegovimstavovimai izmedupotpomaganja
njegovimshvannjemi obasjrvrnjemsvjedoitu njesovosaznanja.
U prvom duiaju md; seo prihvrtanju njegovogastavabeznjcgova
264
KNltcAo DUsl
kritiökogpropitivanjai bezporragezaargumenroDna kojcn sea-
snivar-rKulanr-rili Sunnerr,örobivapopuruZetakojeonrlsrcgneoko
ojegovogivrarai rakoga vuie za sobom.Stogasetakavöin i naziva
taqlilonttrl (d.osl.initiraDje,povodcnje,dijepo oponahnje).
Swarje sasvimdruköijakad seradi o porpomasxnjunj€sovim
shvatanjemiosvjedjavanjen svjetlomDjesovosa'ranja kakobises,i,
glo do Poslanika, s.a.w.s.,jdje on uicnjakestaviou rxvanvodiöakoji
trebajudovesddo prvogvodiir.läko k,tdutenjakdovedcdo njega,
radajenjesovovodenje sawimdovoljnoinema potrebezabilo öijim
drusim daljnjim vodenjem.Naime,kadr onaj koji, or;jenrimju.jse
prema?vijeid ,mr. gl.dJK" bu aiego!odJlinieo, ijcnrirrniep., In I
zvijezd:matadagubl svakismisao.Imam San'ika;c: ,,Urenjacjsu
jednoglasniu rornedaiovjek,nakon3ronu posranebjelodanoFsan
Sunret tso;i1cgaPoslaDika, s.a.w.s.,
ne smijetaj Sunnerzanemariri
ni zbogöijcga(drukiijega)sraval"
RazlikaizmeduStiaenika Milosrivogxi iriicnika iejranovihsr-
sroji se u ronrciro seStiicniciMilosrivogazllrga /)e..e bojüi i t1izl
iin e[?tlgatatl! (]t]Ins, 62). O su ofi haji Ju t'tenodli i Alkl)n le
6,/./, (Junu, 63); oni su oni koji sc navodevc6na samompoöe&Lr
sureEl'BeqarerOni le otn ito telz onnül (El-Beqare,5), zarim u
vedini te sure: irsrtt rr oti Laji ljelujlt tuAIah i 1! On4 e4a, i
LE/ek., i s h4ige, i u t)jcrouj&ike, i boji od in*ba, iaho intl dmg,
dntu tunncinM,i siru;adi, i lirotrnsit a, i ?uttliriha, i ?ttsjncintu1,i ztt
liqlnl - ghsols!]inq,ilr, nrmir orlLo' icnstosgb8oltr
r',rl44r?r//,. iit i. idno
oJ omtrtrlIzniiclii: o[o vnttrobirrirLi
dhor.triobNitiokou r]. {/.tr
t6;

oth'p iz ro?n"d, i hoji nob'u abn'üij't i nhnt dnJ", i hoji obdßz'
"aJr, hd je ?rerzmu, iPanTtrdju. natuiito ani hoji su iz&ä|jiü "
neimaitini, i u bole'ti, i u boju ljuton. Oni n isktni rj.rnni, i oni s.
Alkha bojci ntznihpostupa*ahlone!(El Beqare,177)roni su, isto
tako, spornenurii na poöetkusureEl-Enfäl:P,'rui ljemici '11sana
ani tija sesrv strnhomis?unehad seAlhh qonene, t kdd tn 'e l|eti
Nkgou haz"ju, '1etoun1ein i"r!t11ju t '.t/ o v /t.t Gospadnra n'aga
o:knjdj", oni koji nalittu abaaljajr i dio on owga ita in Mi dnjeno
u.ljdj'j . Oni sa. zbiüa. ?rati ljemici - njih ?otdtti, i a?rcn, i abiÜe
plenenito ko.l Gupolan njihna **aj*/ (El-EnfäI, 2-4), zatim nä
poöeckusure El'Mu'minün: Oni ie njenu t)jetnobaftuiti! (El-
Mu'minün, l1), kao i na kaju sureEl-Furqän;potom u 3t. ajetu
sureEtlrI'z^b: Mxslinanina i nuslinanbatna..., svedo kraja rjeta;
zatimuu4etu Otli boji seAlktu i PosknibuNjegora bulu pahorauali,
hoji leAlkha tud' bojali i boji od Njegabudu s ahadli - o,1it??ostifi
onalto bud l.eljdi!(En-Ntu,52),zajim: Osin ljenliua, hoji nalxue
slaje budu na njene oba"Üali, i oni u tijin in{ina b*de odreden
dio z/1olnga koji ?rcli i za onogdhoji ne?rosi, i ani Laji a Ondj sri.jet
budu 4elorali, i ani kaji od bazneGospodara noga balx strahouli - a
od kaznesuogaGaqodara niha ni.j?sigran - i oni boji sti.lnr njestn
:nja budu ho/tli i zi\eb jedino !.t 2e rnd srajin ili ld oninn haje
su t tu:niitt'a njihauu - oni, doista,prijebor ne za:|uz"jlt - d oni Loji
ftaZeizran toga,olti u glijeh aladijl1, i aii hojilotjet.n. in dmnn.te
buda luuli i abaueze srojeisplnjauali, i oni hoji d"s etj..laienjr s'asd
butu inriali, i ant baji nalitue lnje ba.la rnnos o obn"ljali ' otli i. L
dzcqtcatm bniinnnbrh!o,n:,.ai.'tlI M"-,id/ )2 15,: rc u r:jc
tim^: Oni seLaju, i Nje u bknjaj . i Njesa h"dlc. i ?on., i nah,"
aba jaj , i ttize da v tine labn djek. a o.l ndrürtih odti;rj| i
(Et'Tewbx,
Alkhoüh propisav pridnanju! 112)
266
KNJICAODUSI
Premaronre,iri6eni€iMilosrivogajesuoni koji su iskreniprema
svomeGospoda.u, koji sepovinjavajuNjesovomPoslaniku u pogledu
je je
onoga3to zabranjenoi onog ito doputreno,koji ses drugima
razilazezarad njegovoga Sunneta,a ne razilaze
ses njegovimSunne-
tom zafadnekogadrugog,pa tako ne uvodenovotarijeu vjeru i ne
pozivajunovorarii, i ne prikianjajusenikakvojdrusojskupiniosim
Allahu,NjegovrrPoslanikui njegovinrashabima, koji svojuvFru ne
uzimajuä isru i zabavui ne duöajußdie sejranskzvuk od zvuka
Kulana, ne prefärirajudruiwo zavodljivostinad zadovoljswom Mi-
lostivoga,ni harfu i Iumju nad'tedam ponavljajraih"ros:
Mi ?libjesosno oki|ll Batinl
od onih * bojina bole*. inor liieno*t dobra,senade.
ft, gowrismo im leno:
' Vi na i"ici sk
?rordlie. ljudi, uli.jedsluianja suirle!
Al'. kadpod.niehnu;" le tto,r'c jma niiin.
ni khnkno t ztbludjcloga i onogito ubiraie on.
Hajd', hahobi y ?oziru tqate i nogao o.liznt onnj
kan s"irha ?astndeobi;'1j?!
Tahoni 2irjesno nn 4eri Olabraniba Bozijeg.
a oni xnira;e k'o otpad tt/ ai, zrtu.lnftj1ti p*on!
StiienikeMilostivoganijc u stanjurazlikovatiodrriienik:3ejta-
novih samoonrj ko nemaduhovnogaoka,i ko nernavjere.Kakobi,
dalde,oni koji srrseokrenuliod NjesoveKnjise i od upureNjesova
Poslanikainjegova Sunncta,koji su se razi3lis njim ; pr;tdonilise
drugomemogli biri Njetovi ötiienicikad su srtanosepriklonili nc
s(hm pona'Ljrjuaih kLixnskrsintrsn llcm. vcan,irdinitrk2 pd rn $ hi\l na
\ddtrtr,prihajcrä tr Kuianr, koiliincrvoltrrruru Frihu.
261

sutlasjue Nj;n, ikadsuodsrupiliod upureNjegovaVjerovjesnika i u pogledunjihovevjcretako i u pogledunjihovaovosvjetskog
njegova;;votnoga puta: O i /t*u Nj.goti itiienici. Njegou;itilenici su
sano oni hoji seAllaha boje,dli ßti r /iih ne mal@ (El-EnLl, 34)
StideniciMilosrivogasu,premarome,odjenurionim ko jed.ago
njihovuZaititniku; oni poz;vajukNjemu i u neprijateljswusu soni'
ma koji su seodmernuliodNjega.S drugesranc,iriaeniciiejraoovi
odjenutisuoDirn3rojedragonj;hovuzairitniku,rij€öju; djeloD,oni
pozivajuk njemu i neprijateljskisu raspoloieniprenraonima koji
im to prijeie. Tako kad vidiö nekogöovjekada voli iejtanovzvuk.
iejranovapozivaöai braöurejtanovu,i koji pozivaononre3roSeitan
voli, npr.mnogobolwu,novotarijamau vjeri i razvratnostiznajdaje
on jedanod Sti6enika njegovih.Ako pak budei u nedoumici,mozei
gaorkr'ti u tromeru njegovojnroliwi i odanostiSunnetui njegovim
djedbenicima,odnosnou njegovuizbjegavanju svegatoga, zatim
u njegovunepozivanjuAllahu i NjegovuPodaniku,te u odsustvu
nepomuienogtewhidai dodjednogslijedenja i podvrgavanjasunne,
ü. Time ga izmjeri,nemojg vrjednovariniöim dmgim - nikakvim
drugin stanjem,nikakvimotkroveniemni öudom,makarhodaopo
vod; i letio po zraku!
'lime
seraspoznajerzlika;zmedu imanskogi iejtanskogstanja.
Premarome, imanskosünF je$ plod dijedenjaPoslanika,iskrenostiu
djclinu i iisroic rewhida.Rezultattogajestkoristzamuslimane,kako
' Lj Korklrorom p is!|tr ri(slisi: Aoni nisu nj.soviiuvrri. Cuvirini€8oviftbiju
"
lni.-rr. dtri liojir Alltrli! b.ic, rli{nini trjih ncznr Niimc, (o'kutjc i;xo n im
dr r pfinjm zxn,jeri.r ,r rmc li.! rr (',jcgi
rjcgo!)u riicalarl4k-ltaodrosi nt
(irnihnm, r ne m Alhhr, krlo r. {mm N.r
t6il
KN]IGAO DUSI
statu,
sr, koj; öeuvijek biti zadovoljavijutidokl€sod sebude tßüajno na
Sunnetui imalo seispravanodnospremaBorioj naredbii zabrani.
S druge srrane,(ejranskostanjevezujese ili za mnogoboiwo
ili za pokvarenosr, iro proishodiiz bliskogdodira sr sejtanima,iz
povcano"ri'r niin,Ji 5litno,'i. njima.lrk!o .r"nJeimJncnrno je
oboiavateljimakipova,kriteva,varrei iejrana.Onome koji zapadne
u rakvosranjeiejran , buduEida ovaj njesaoboiava, podarijedno
sranjepomofu kojegalovi one slabihrazuma.Bo;e dragi,koliko su
samotako uniirililjudi, /z bi ih u?rc?artilii dn bi ih u t'jerinjiho'oj
zb'nili. A daje Alkh htio, oni to ne bt tinili!(El,En'erll, t37)
Prematome,svakostanjekojim njegovposjednikizadeiz okv'ra
Kur'xnai onogas öime je doiao Poslanik,a.s.,j€stesejtansko,bilo
Ja samshdro o nekim stanjim: sihirbaza,oboäavarelja varrei
oboiavateljakriia, te mnosih koji seformalnovezujuza ishm - a s
kojim u su3tininemajuniita - da posjedujuneka rakvastanja,vet
premx stepenusvojeodanosriiejranu i iskazanomneprijateljstvu
prernaMilostivome.Covjekponekxdmoie biti i iskren,ali mu se,
uslijed niegovanezDanja,swari pobrkaju,pa mu stanjebude iej
tanskoi porednjegovogzuhda,ibadetai iskrenosri,jer mu, uslied
pomanjkanjazmnjl o onome ita je sejtaDsko, a $rarneleksko,re
uslijednepoznavdrja swarnostivjerovanja, dodedo zbrkeu videnju.
I jedni i drusi kazujune$tolro nije od njih pa izgledajukaonekoko
ima viziiei narp.jrodnosti.
Ljudisu,udjjedndu luiivanjajednihod drugih,zapaliu te(kotu
takoda susvakocrnilo sralismatratidatulom,asvakubjelinulojem.
Ono ito to dvoje razluöujejesrono najvrjednijemaOvome svijetu
svjerlokoje Allah rbrci u srce,pomo.u kojesasejasnorazlutuje
26t)

istina od lari, kojim seodmjeraraju suStineswari: da li su dobre ili
lo5e,ispravneili neispravne.Onaj ko u sebi ne bude imao tog razlu,
öivaöataj Ce,neminovno, upasd medu iejtanove ortake.
Pa, neka Allah bude na pomoai, slo pouzdanjeje u Njega!
Razlika izmedu objavljeoog pmpisa, öija je primjena obavezu-
juca, i onog pretposavljenog propisa (hukm muewel), iiji F krajnji
domet da ga je dopustivo slijediti, sastojise u tome lto je objavljeni
pmpis objavio sam Allah SvomePoslarikui oui ga primjenjiv"o
medu ljudima. To je, dakle, Njego\a odredbaza koju nema nikaLv€
druge alternative.
Prerpostavljenipropis pak obuhvarasvu onu razliöcost u stavo-
vima mudärehida, koji se ne moraju obaveznoslijediti i u pogledu
kojih onaj ko bi postupaosupromo njima ne bi mopo bid proglaien
nevjetnikom ili licemjerom. Izricatelji dh smvovanikada nisu kazali
de ie to Allehov propis ili propis Nj€govaPoslanils; uvijek su govorili:
"To je
ono 5to smo dokuöili wojim vlastitim umnim pregnudima,
pa ko hoCe neka to prihrati, a ko neöe ne mora!" Oni, dalde, tim
svojim stavovimenisu obavezivalimuslimane. Soviöe, Ebu Hanifa
je rekao: "Ovo je moje miSljenje,pa ako neko iznesebolje miSljenje,
je du ga prih titi!"
Da je, dalle, Ebu Hanifin stavpredstavljao samBoäiji propis,
tadaJrlsufi MuÄammed"o, kao ni drugi znalci,ne bi smjeli zauzimati
nikoji dru-köiji stav.
rrc Tj, nj.govi sl.vni ü&nici.
274
KN]IGA O DUSI
kti je slutaj i s Malikom: Halifa Re3idga je pitao 3ta misli
o tome da on natjera ljude da slijede ono öto se nalazi u njegovom
"Muwetd"-u, no on mu ro nije
dopusrio. Rekaoje: "AshabiBotijega
Poslanika,s.a.ws.,raziSlisu se oa we stranetako da jedni od njih
posjeduiu znarje koje drugi ne posjedujul"
I imam Sa6'i, takoder, nije dopuStaowojim uöenicima da se
slijepopovodezr niim. Tntio jeod njih da imaiuzenemaririnjegovo
mi5ljenje ukoliko dodu do nekog vjerodostojnog hadisäkoji lezuje
druköije.
Isto tako, ni imam Ahmed nije dao za pravo onima koji su za,
pisiwJi njegovefewe i dr.; govorio je "Nemojte se slijepo povoditi
za mnom, niti bilo ze kim drugim od nas, veCi vi crpite odend€
odaklesu crpili i oni!"
Prema tome, da su muslimani vjerovali da se starovi imama
imsju slijediri bespogovorno,oni bi njihovim utenicima zabranili
da se raridu sa njima u miiljenju i oni ne bi mogli izdati nijednu
woju 6trn koja bi bila druköija od njihove, kao öto ni neki od njih
ne bi mogaojedanputizreii jedanstas a porom drugi, razliöitod
njega,tako da seu vezi s istim pianjem od njegaprenosedva, tri ili
viöe r zliöitih stavova.
Kadaje, dakle,posrijedimilljenje i vlastito nsudivanje njegaje, u
najboljemsluöaju,dopustivoslijediri.Kadje pakposriediobjavljeni
propis,muslimanunij€ dopustivopostupitidruköijeod tog propisa
niri iziai iz okviranjegoveproreänosti.
Src se tiöe izmijenjenogpropha,tj. onog propisakoji nije su-
kladanonome3toje Allah objavio,njeganije dopustivosprovoditi,
niti ga primjenjirad, kao ni povodiri se za njim. Onaj ko zagovara
neki akav proph nalazise izmedu nevjers6?,licemjerswai mno,
goboiwa (zulm).
)71
 mlJlcAo DUst

Ovim smo namjenvali ukazati na neka sanja smirene,sebeko-

redei zlu sklone du!e, re na ono zajedni&o wom tmme, odnosno
na ono po cemu se razlikuje jedno od drugog, zatim na dine srake
pojedine od njih, na njihovu nzliätost i radiöitost njihovih intencija
i nahodenja. U tome ie sadriano i ukazaniena ono 3to se nalazi iza Sadräaj
rogx.
Dula je, dakle, iedna - jednom bude sklona zlu (enmärah),
drugi ptrt je sebekorer.a(lewwämah)a creti puu je smirena(mutme-
Rosprovos€domnoesii:
DA LI DUSA POSTO]I ODVAXADA
innah). Kod v€tin€ ljudi preovladaradu$asklona zlu (emmara),dok
ILI IE STVORENA, NASTAT*{|
...........................................5
je smirena duia (mutmeinnah) u ljudskoj vrcti najmalobrojnija, ali
Rosprovoosomnoeslo:
i najvrjednija kod Allaha. To je ona dula kojoj serekne A ti, o /*io
DA LI SU DUSE STVORENEPRI'ETIJEb5
slniftna, ttuti s. Got?odarunomc zadttoljna, a i On tobon zadowljan,
ILI PAl( NIHOVO STVARANIESLIIEDI
pa udi ncdu tobovcMoje, i di * Dä:ennetMoj! (ElFedLt,27 '30\ SryARANJETrtErAl . ..................33
Allaha uzvilenoga molim - nadajuü se NFgow usliSenju- da Rosprovodevelnoeslio:
naie duie uöini smirenimauz Njega, da Njemu budu okrenute*ojim JraEIrusrvanrouiaf....................................
...............78
stremljenjima, da seNjega plale i da iude rä onim ito je kod Njega, Rosprovodvodeselo:
da naszaititi od naiih vlastirih zalai ruänih postupala naiih; da nas DA LI IZRAZI NEFSI RUH
ne uöini od onih iija je srcauöinio n€hajnim za sje{anjem na Njega OZNAöAVAJUISTU ESENCIIU
i koji strastsvoju slijede i öiji su postupci daleko od razboritosti"', i ILI SU TO D!'IJE RAZIJörTESTVARI........................
r53
od,onih liji le ad a älvotx nd Own slietu ualüdan biti, a hoji I' Rosprovodvodeseti prvo:
nislhi daje dobn onolto ttlz! (El-Kehf, 1O4) DA LI SU POSRIJEDITRI
On je Onaj koji öuje dovu i one koji svoja nadanja vezuju za ILI SA.t\dO
TEDNADUSAI...............................................161
Nj. On nam je dovolFn, On je divan Za$tirnik!

rrr v 28.ajc suEIlKchC

272 273