POSEBNO

IZOANJE
Ivan Focht
GLJIVE
BEZ OTROVNIH
DVOJNIKA
IZBOR SAMO ONIH GLJIVA
KOJE NEMAlU OPASNE
OVOlNIKE
Ljudi bi za jelo skuplj ali daleko vise vrsta
gljiva kad ne bi postojali oni prokleti udvoj-
nieiu. I treba biti oprezan, jer zaista nisu ri-
jetki slucajevi kad su gljive kao jaje jajetu
nalik, a medu njima jedna jestiva, druga
otrovna. Sura opasnosti lako se nadvij e nad
smrtno biee.
S druge strane, i u earslvu gljiva ima mirnih,
sigurnih lu ka, u koje prislaje samo uvijek isti
brodie, te se ne mozemo ukreati za nezelje-
no odrediste. To nam je dalo ideju, da sa-
cinimo izbor samo medu onim ukusnim
vrstama, koje se nikako ne mogu pobrka-
ti ni sa jednom otrovnom. Ako se skupljac
i zabuni, kod ovih mu se mozda moze do-
goditi jedino da umjesto jedne jestive gljive
po jede drugu jestivu iii manje ukusnu - no
i to bi bio gotovo nevjerojatan slucaj . Samo
ako se pridrzava glavnih karakteristika istak-
nutih na pocetku opisa svake vrste ponao-
sob, garantiramo mu da se neee otrovati.
KLJUC U CETIRI GLAVNE
TOCKE
Temeljna zami sao ove publikaeije nije je-
dino u izboru gljiva koji se ograninicava na
a•
\\. .,.,... }"./, a
h
Crtel 1
Uttlel (lemala) rezll~llh dullna, gledano
odozdo.
a) rub Idobuka
b) ttru6ak
2
tz. neproblematicne vrste, nego i, kako bi se
pruzilo dvostruko osiguranje, u oertavanju
svake po jedine vrste u samo cetiri poteza.
To su one glavne osobenosti do krajnosti
saiete u cetiri tocke, kojih je integralni tekst
masnim slovima stampan u zaglavlju, prije
nego se prede na potanji opis gljive.
ledino ako citalae utvrdi, da se sve ce-
liri karakteristike mogu istodobno zapa-
zi ti na jednom te istom primjerku, tada
mu mozemo pruziti garanciju, da se ne
izlaze nikakvoj opasnosti. Jer, te celiri to-
cke ne slu ze jedino potertavanju kljucnih
osobina doticne vrste, nego one su i izlucne,
smisljene lako da gljivu izdvajaju od svih
ostalih. Za svaku su gljivu u tom pogledu
"eke erte odlucne, te se ne smije zanema-
riti nijedna.
SVAKI MlESEC lEONA VRST A
Ne smije se previse iii prenaglo upozna-
vati nove vrste. Zato smo za svaki mjesee
izabra li samo po jednu vrstu koja u taj mje-
sec ima uspieu sezone", lako da Ijubitelj glji-
va uvijek nesto moze nac;, a da pri tome ne
mora utiti previse odjednom.
Ipak, onima kojima je to premalo, daruje-
mo jos i dodalak od pet vrsta za nastupa-
jucu sezonu proljece-Ijeto.
ertaz 2
cllvciee (lube) kod jedne vrglnjevJcl,
N Ihovl don)1 otvorl u vidu ruplca IOVU
81 .por8me. (pokazuJu ih slrellge). Iz-
nad ejevclea )e ml80 klobuka na vrhu
kotlea, Okomltl .pre.jlk jednog dil.1
klobuka,
 OBJASNJENJA U VEZI S
NAVODIMA U KUUCU I OPISU
Ime gljive. Na vrhu, naslovno, stoji naj ce-
sCi naradni naziv. Ispod nj ega je znanslveni.
O slali narodni nazivi, koji nisu sumnjivi i ne
dovode u zabunll, nalaze se ispod teksla.
Klobuk. To je gornji, nalkriljeni, siri dio
gljive, veCinom u obliku jasluka iii kisobrana,
ponekad izvrnutog i nagore. Srednji njegov
dio zove se tjeme, zavrsetak rub. S gornj e
slrane obicno ima kozicu, s donje strane
plodnicu (himeni]). Njegova velicina mjeri
se u ravnoj liniji od ruba do ruba, ne opisu-
juCi mu obline i neravnine, a izra zena je u
centimelrima : prva brojka govori 0 njegovoj
najmanjoj velieini, a druga, ona iza povlake,
o najvecoj . Ako je broj ka u zagradi, lime je
reeeno da u iznimnim slueajevima moze do-
seci i navedenu velieinu. Velicina se odnosi
na odrasle primjerke, a ne na lek iznikle. -
Plodnica je rasplodni dio gljive; u njoj sazri-
jevaju spore i zrele ispadaju u vidu otrusi-
ne, praha razliCitih boj a (ove boje su veoma
znaeajne). Plodnica moze bili graaena raz-
licilO : u obliku listica, c jevcica, slabih nabora
iii i ilica, jamica ild. Olrusina se nakupi na
bij elom papinI vee za nekoliko sa Ii.
listici. Ako gljiva ima listice, oni su 5 do -
nje slrane klobuka poredani zrakaslo i
uglavnom vodoravno. Njihov donji brid je
oslar i zove se ostricom. Njihova du zina
lece od slruek a do ruba klobuka, sirina od
dna klobuka do oSlriee. U odnosu na slrueak
oni mogu raYno, silazno iii uzlaz no prilazili
uz njega; pon ekad su uz slrucak kraci. pa
oko nj e~a Ivore jarak. (Vidi crlez br . 1).
Cjevclce. Ako glj iva ima cjeveiee, one su
podno klobuka okomilo i stisnulo poredane,
lako da nj ihovi donji oivori, rupice koj e se
zovu pore, daju doj am spuzve. (V. erlez br.
2).
Strucak je donji, izduljeni, uzi dio g ljive,
koji na sebi uzdize i nosi klobuk. On na sebi
moze nosili prsten, kao nekakav okovralnik
u gomj oj polovici; moze imali mrezicu, koj a
se sasloji od sara drugih boja iii nij ansi nego
slO je osnova; moze na dnu imali ovo jnicu
u obliku eizmice, i Ie sluea jeve valj a iz bje-
gavali (vidi " Savjele poeelniku«); konacno,
,,; r----:--;---- - ,
n ~
.;
'"OJ
t:
U _....J
slrucak ne mora na sebi imali niSla. Ie ga
u 10m slucaju zovemo golim_ Povrsinu klo-
buka nazivamo korom, a meso unular kore
sredinom (ova je ceslo meksa od kore, kao
srz iii sreika). Kod navoda veliCine slrucka,
prva broj ka se odnosi na visinu, druga, ona
iza kose crtice, na sirinu, Ij. debljinu.
Meso je sveukupna masa i klobuka i slru -
cka ispod povrsine.
Miris je veoma znacajan kod odredivanj a
vrsla. Ako je preslab Ireba raz reza li meso.
Najjaei je u podrueju plodnice. Plodnica je
ujedno i najhranjiviji dio gljive, pa je ne valj a
baeali (ni lislice, ni c jevcice).
Okus se odnosi na sirovo meso, ali 10 ne
znaci da ga siravo Ireba i progulali. K usa se
same manji komadic, i za lim ispljune. a d
svih ovih gljiva samo se jedna smije jesli
sirova, golubaca.
Doba javljanja: Rimski brojevi oznacava-
ju mjesece u godini.
Nacin pripravljanja. U ovoj koloni arapski
brojevi ukazuju na redni broj lemeljnih rece-
pala, ko ji su svi slo zeni na 38-39 Sir. i obi-
Ij ezeni brajevima od 1-12.
SAVJETI POCETNIKU
1. Posebno se klonili svih glj iva koje oko
dna slrueka imaju ovojnicu u obliku koz-
nale bijele opne. Zalo Ireba pazljivo iz
zemlje vadili cijelu gljivu, Ie, kao i in ace,
obraca ti pa znju i na dno slrucka. O vojni-
ca moze oslali i u zemlji, Ie valja pogle-
dali u jamu slo je oslalo kad smo cijeli
slrucak iscupali. Izbjegavali gljive i sa 510-
bodnom ovojnicom (erlez 3.) i sa onom
koja je kao kragna na svom whu slegnula
oko slrucka (crlez 4).
2. Posebno se klonili svih gljiva kojih su li-
slici crveni iii c rvenkaslosmed i (oznake e.
u erlezu 5.)
3. Posebno se klonili svih silnijih gljiva, iii
onih koje imaj u relalivno lanko meso -
osi m ovdje opi sanih. Tu su osobilo opa-
sne one sa smea om olru sinom.
4. Opcenilo se klonili svih glj iva koj e ovdje
nisu prika zane i kod kojih se is todobno
ne slazu sve cetiri tocke u kljucu. Ako
se slazu, provjerili svo j nalaz LI podrob -
nom Opisu.
Crtez 5.
Presjek kroz Jednu
koprenku medu ko-
jlma su najop asnije
one sa crvenlm odn.
crvenosmedim listi-
Cima (Iam elama ): a)
e slroka " Izboclna«
f
na tje menu (d isku);
Q b) stra na klob uka;
c) rub klobuka; d)
d slrucak (supai]); e)
I listiei (Iamele); f)
koprena (cortina)
koJ a moze bltl brzo
prolazna I po stru-
6ku jedino ostavlt i
par prllJublj enih nl-
ti.
3
 ZIMSKA
PANJEVCICA
Flammulina (Col/ybia) velutipes Fr. e x Curtis
KLJUC
1. Strucak nagore zut, nadole smedecrn
2. Raste u kupovima na drvetu zimi
3. ListiCi bijeli pa zuti
4. Klobuk zut, pa rumen, pa crvenosmed
OPIS
Klobuk 2-12 (17) em, ka d ras te poje-
dinacno na zakopa noj grani, bude iz-
nimn o i veCi, no u prosjek u su iz med u
3 i 5. Pretez no zut, pre ma tj e m enu i
starosti i rid i narancas t, p res tar b ude
i p osvuda smed, poneka d kac bije lo m
plij es ni tan ko i d je lo micno pok rive n.
Ljepljiv jako, tako da se ne sa mo za
p api r neg o i jeda n za drug i sl ije p i ta ko
da mu se koziea skid a ; masno se sjaji.
U z ru b veCinom, ali ne obavez no, iscr-
tkan .
Strucak 3- 10 (20)/0,5-1,5 (3) em, pre-
m a dn u sve uzi, dok ne prije d e u »ko r-
jencic«, sto za lazi pod ko ru drveta i
v
.vecinom se tu sp aja s drugim u za jed -
nickom is ho di stu . Vrlo tv rd i od krup -
nih via kana sloze n, pun p a sup alj, sta-
rij i cesto »uvrnut« kao uze iii uzdu zno
izboran ; tad a je i do vrh a ern. Inace
je samo o tprili ke u d o nj o j poloviei kao
sm ed eernim ve lo ur om presvucen, a u
go rnj oj p o loviei me d e no zut. Na prije-
laz u iz zone u zon u, gdj e se erno i
zu to mijesa ju, d ob ija m o ri d e nijanse.
Listlel u kontras tu sa struckom upad -
no svje tlij i, b ije li, o dn osno zuckasti,
stariji nara ncast o zuti i na koneu, kad
vee glj iva nije za jelo, sm edi. Razli c itih
du zina, p red st ru ckom najsiri, i uz nje -
ga ravno p riras li iii prethodno c in e ka o
zubac, ostavljajuCi tako otiske na slru-
ck u u obliku kraCih crtica .
Otrusina bijela.
Meso vrlo tanko, bijelo iii malo zuCka -
sto, slatkog okusa i o strog, kemij skog
mirisa, kod starijih i na riblje ulje. Ovaj
neprivlac an miris gubi se smj es ta .Gim
gljivu bacimo na va tru te ga za mlJenl
jedna preli njena blaga aroma . U stru -
cku je meso zilavo i ne probavljivo, te
strucke valj a odbaciti.
Staniste. U spijeva vrlo ces to na sv im
vrstama drveca i prel erira ih ovim re-
dom: vrba , topala, orah, bukva, ba-
grem, jablan, javor, lipa, divlji kes ten ,
ba zga, jela, smrca, bar, jasen, hrast.
Na komadima drveta dade se lako I
uzgajati. Voli otvorena, sunca na mje-
sta i u dubini sum e uza lud cemo je .
tra ziti.
Rasprostranjenost. N ema nljednog
sire uzetog kraja u kojem se ne jav-
Ij a.
Doba javljanja. Od kasne je seni do
u proljece, X - V, no glavna sezona jaj
je u sred zime; odlicno podnosi mraz
i do 25 minusa, ako /'e prethodno, u
tok u od nekoliko top ijih dana, s ti g la
izrasti. Obic no se javlja u dva vala:
prvi u XI, drugi u I, no na visim plani -
nama X, pa IV - V.
Nacin pripravljanja. N eki preparu c: uju
da se p rethod n poluri, no i o ni koji
to ne c ine, puni su hva le za ovu gljivu,
Moze se pripremiti po s ljedeCi m re-
ceptim a: 1, 2, 9, 10, 11 , priklad na i za
sosove. (Podvuceni brojevi o dnose se
na str. 36 - 39, na recepte koji s u oso-
bite d o bri za v rst u koja je u pitanju).
Os lala narodna im ena:
Zimska p/osnatica, zim ska storovka
Collybie 'a' pied ve /o ute (franc.)
Samtlunriib/ing (njem.) - Vel vet stem-
med Aqaric (enQ/.) - Fun.q o dell'olmo
(tal.).
5
 BUKOVACA
Pleurotus ostreatus Fr. ex Jacquin
KUUC
1. Raste na drvetu za studenih mjeseci
2. Klobuk vecinom u obliku ostrige
3. Listici svijetli, skoro bijeli, silaze niz strucak
4. Meso nije drvenasto tvrdo kao kod »guba«
OPIS
Klobuk 7 - 18 (23) em . Ka d mu, sto
je veCinom slueaj, strueak prirasta po-
stranee iii eksee ntrie no, ta da je i klo-
bu k izduljen, u obliku ostrige, Jezika,
polulijevka iii lo pate; ak o je stru eak
eentroran, sto se obieno dogada kad
ra ste na gornjoj, rav noj plo hi panja,
tada je klobuk kruzno g obl ika, kao i
kod veeine drugih vrsta. Pon ekad je
valovit poput limenog krova, no veei-
nom oblo ispupeen. Rjede raste po je-
d inaeno, veeinom iz za j e dn ieko~ bile-
log korjenastog i na dnu dlaCiea ma
o bras log trupa iz b ija niz klobu ka o d
kojih krupniji natkril juju sitnije. Debela
mu se ko za d oima masno (gdje-kad
kao s potkoi nim zrneima), a kad je
g ulimo, to lako ide, ali s gorn jim slojem
mesa. Razlieitih je boja, vee p rema
starosti i varije te tima veza nim za od-
re deno drvo: najzastupljeni ji tip je u
mladem razd oblj u plavieast. eeliean iii
siv, za tim sve smed iji; ponekad Ijubi-
cast, skoro bijel iii skoro ern , ponekad
i ma lo zelenkast. Rub ovi podvrn uti ii i
ba r zaobljeni.
Listiel bljeli iii sivkasti, s p lavleastim
iii Ijubieastim od sjaje ,ali i bez nj ega.
Cesto silaze nisko n strueak i produ-
i uju se u formi ertiea. Raevasti su iii
imaju popreene mostiee u donjoj razi -
ni. Dosta su tanki i gusti.
Strucak kratak i deblji, nagore siri,
1 - 4 (6)/1 - 3, ponekad se jedva i na-
zire; bijel i b rasna ste povrsine, pre ma
dnu gotovo se eini kao da je pamu -
kom obloien; pun i tvrd.
Meso bijelo, elasticno-guma sto,
skoro da odskace, sta ren jem sve
tvrde, a otvrdnjava od strucka p rema
stranl klobuka kojoj strucak prilazi (da-
6
kle od strane drveta), tako da vee ma-
Io starije treba tu isjeei i odbaeiti. Miris
o bicno slab, no vrlo fin, na svjeze re-
zane drvo, na vrganj. na anis iii bra-
sno; o kus ugo dan.
Otrusina, vee pre ma vari jetetu, bi-
jela, sivkasta iii svjetlolJubicas ta.
Stanlste. Na panju, sru se nim debli-
ma iii na zivom d rvetu kao p ara zit, osi-
boto rado bu kovom (viiii p redi eli), to-
polovom i ja bl anovo m, vrbovom, ora-
hovom, ma nje i rjede jelovom, bagre-
movom, javorovom i, na moru, lipovom
i dudovom d rve tu .
Rasprostranjenost. Sirom Jugosla-
viie, ali ima krajeva u kojima je rijedak .
N ajvise uspijeva u Sioveniji i Gorskom
kotaru, i to pretei no na b ukva ma. 0 0 -
sta g a ima oko Zagreb a i Samob ora
na vrba ma i topolama, zatim krej 8 eo-
grad a, Novog Sad a, Tuzle i Sa rajeva ,
u Istri i krai Dubrovnika.
Doba j avljanja: (IX), XI - V, u 11 re-
lativno najvise. Na istom drvetu eesto
dvapul u dva -tri mj eseea ra zmaka. La-
ko se d ade gajiti pute m s p~ ra .
N acln pripra vlj anja. Reeepti broj :
3, 4, 5, 6, 7, 10, 11 . Nikako niie za
pirjanje. U Sioveniji se industrij sk i kon-
zervira uoeten.
Ostala narodna imens:
Ostrigar, bukova g/j1va, bukovs ostr/gs,
bukova goba - Pleurote en forme
d 'huitre (fran.) - Austernseitling (nJem.)
- Oyster Mushroom (eng/.) - Carde /a
(ta/.) - Girbo/a de po/anere (span}.).
 MARTOVKA
Hygrophorus marzuolus (Fr.) Bres.
KLJUC
1. Klobuk ahromatskih boja, bijel, siv iii ern
2. Listici debeli i razdaleki, kao da su od voska
3. Rada koneem zime i na pocetku proljeca
4. Spore na gomili, otrusina bijela
O PI S
Klobuk 6 - 12 (22) em, oblo ispu p -
cen, zaravnat iii, obicrio starij i, i udub -
Ijen, a tada i iskrivlj en, vijugav. Koziea
suha i bez sjaja, ponekad kao zamag-
Ije na i mrljasto svje tli je.-tan;nij a. S~ ­
svim m ladi, dok su poknve nl mahovl-
no m, liscem iii iglieama, budu sasvim
b ije li, s tarenjem se I?robijaj u na .sunee
i od svjetlosti postaJu sve tammle S IV I
i na koneu skoro e rni. Rubovi pod vije-
ni, ba r mlad i.
Listi ei se do imaju vostano, ni su zb i-
je ni, po nekad i jake. udalj en..i Ie ~~ iz-
medu njih slva ralu I popreene zliJ ce-
mostici; d ebeli, po ostrici zatupljenl;
sp ustaju se manj e-v.ise ni z s l ru c~ k .. Bi:
jeli, od ozd o gledanJ mogu pop nmltl I
pia vi cast re fl eks, stariji posive, b ar po
os triei i donjo j pol oviei.
Struca k 4 - 9 (1 3)/ 1,5 - 4, ces to kri-
vudav i nagore siri, svilenas te kore,
pun, a stari ji ponekad u p rodu ze tku u
klobuk s jednom supljin om. Bijel iii siv.
Meso vrlo soe no i meko, bije lo, a
pod koz ieom i u ko ri Slru cka i sivo
proze to . Okus blag, miri s neugodan iii
sla b, neod rediv, po nekima na Huvele
ru ze«. Kad se skuha, nap rosl o se top I
u ustima, jedna od gljiva s najnjeznijim
meso-m, medu najbolji m uopee .
Otru sin a bijela.
Sta niste . U p laninama prelez no u
ernogoriei (osobito kraj jela ) i kraj bu-
k va, u nizi m predjelima kraj b ukava,
borova, hras tova i kes te na (rado u mi-
jesa noj sumi). Skriva se pod razlicitim
pokrovom (ma hovi na, lisee, igl ice, u si-
pinama i pod ka menj em) pa se mo ze
8
i polpuno razvili a da ne proviri na
svjetlo dana. Mieelij mu je duboko u
zemlji, pa se i od ras li p rimjerei mO\ilu
izvuc; iz ro vova i rupa o d razliei tih zi-
votinja iz vece dubine. Uspijeva u ve-
likim g rupama i kolo nijama, tako d a je
najbitniJe naCi prvoga, a tad a se uo -
ko lo mog u razg rtali talozine p od koji -
ma se skriva . Ook jos ne znamo nj e-
gova o milje na mjesta, najbolje je tra-
gati na isteku sezone, jer tada se pro -
bijaju vani, pa ako su i prestari i ne u-
po treb lj ivi za jelo, oda ju nam l ek tada
svoja sl an ista, sto eemo zapamtiti za
idueu sezon u.
Rasprostranjenost . Neee u svako-
me kra ju, i mo ze mo prek opava ti na ki -
lometre lisce i iglice uzalud, ako smo
se na to odlucili na krivo m mjestu. Na-
jvise uspijeva u Siovenij i i eentraln oj
Bosni, u Sand zaku i sjevernoj Crnoj
Gori, no i kraj Zagre ba, Samob ora i
Bregane nije rijed ak.
Doba j avljanj a. O d (I) II do V, vee
p rema nad morskoi visin i. Iznimno i u
mnogo manjoj kolicini i u kasnu Jesen.
Njegov cas ovi si 0 o sunea nosli, tako
da se na istom brdu moze poj aviti i
do dva mjeseea ranij e na jug u okre nu-
toj padin i nego sa sjeverne strane.
Nac in pripravljanja . lako bez izra-
zitog mi ri sa, ova g ljiva pos taje visoko -
kvalite tna hra na, ako se prip ravi po re -
ceptima br. 1, 2, 3, 4, 5, 7, 9.
Os /a la narodna im ena:
Snjein ica, mareevka, sneika - Hygro -
phore de mars (fran.) - Miirzellerling
(njem.) - Dormienle {Ia l.}.
9
 PEPELJASTI v

SMRCAK
Morchella deliciosa Pers. ex Fr.

KLJUC
1. Oblik klobuka jajolik, nagore uzi, ali obicno
ne zavrsava u siljak
2. Cijela povrsina klobuka isprekrizana uzduznim
i poprecnim rebrima, tako da izmedu njih
na~taju duguljaste jamice, nalik pcelinjem
sacu
3. Cijela gljiva s~plja
4. Strucak gol, bez zrnaca.

OPIS
Klobuk . 3-6 em . visok, a na d onioL
na jsi ro j od stru ck a iz bacenoj strani, si-
rok 2,5-4. Dak le, jajoliko izdu ljen i na-
gore uzi, no skoro redovito nesime tri-
c an, tako da s jedne strane m oze biti
gotovo p ravolini/' ski ravan, a samo s
drug e zaobljen uc no. G lavna, uzdig-
nutija i d eb lj a (cesto dvostruka) rebra
c ine krupni je jamice; iz njih se na ni -
zoj ra zini granaju se kund arn a, tanja
reb ra, sto ope l m edusobn o grade ma-
nje jamiee u d ubini veCih . U zduzna re-
bra su kon l inuirana, a li ne teku eij elom
du zinom paraleln o. osobi l O u gornjoj
poloviei naginju krivud anju i grad nji
zavoja. Po p recna re b ra ne samo da
su slabija nego se ponekad i prekid a-
ju ne dosez uci na supro tno rebro, tako
da jamlea ostaje s jedne strane otvo-
rena unutar krupnije. Jamiee su inace
ne p ravilne, polulabirin tne, na jednu
s tranu iz duljeni je, no gotovo uvijek ce-
tvorokul ne, a ve c inom p ara lelopiped -
ne. - Sasvim mladi klobuk bude sko-
ro bijel, no i o n ubrzo dobiva osnovnu
pepeljas tosivu bo ju. Po nekad bude i
ru zicastom es nate boje, ponekad tu i
l ame i s Ijubi castim dahom, a g lavna
rebra budu i e rna.
Plodnica se nalaz i sarno u jamiea-
ma, ona je, dakle, b esplodnim rebrima
ispresij eeana na polja. Iz tih jamiea is -
pad a o trusina.
Otrusina kre m boje .
Strucak 4-6/ 1,5-2 ,5 bijel, ma lo po-
w li s vre m eno m, ponekad bude dje-
lomie-no )l(02a (l , »Ii\au nahukan . Pravilno
v Ijka sl, na dnLl sa mo iz nimn o ma lo

1.0
SICi, tada tu slabo zlj ebas t. Go l, nije
os ut zrn c lm a. Supa lj, kao i klobuk .
Meso bij e lo, s unutarnje s tran e siv-
kas to i osu to zrn cim a. Doima se vo -
stano; dos ta e las ti c no, ali ne zilavo .
Ok u s sladak (ne jes ti s irovoga i), miri s
v rl o fin, no tes ko odred iv . Susenjem
d oblva jo s jed nu bolju a romu ka o b es-
p la ta n dodatak .
Sta ni ste. N a jmasovn iji kraj smrca
Izmedu 800 i 1200 m , nes to manje kraj
le la, odnosno topola u kr z lj avoj tra -
v i na sums kim Cis tinama, u z van jski
rub sum e, u larug am a, po rubu krce-
vin a i zgari sta. M alo brojnije se javlja
I u nl z in ama u z te kuc ice, na plavn im
podruc jim a kad se voda pov uce, a
ponekad i p o na ipim a pruga i ces ta ;
kra l s m eea 'J ed e.
Rasprostranjenost. N ajboga llj a N acin pripravljanja. 1,2,3,4,5,6,
nalaz is la na laz s u Is tocno j Bo sni 7, 8, 9, 12 za sve na - Ine nalbolji j
(Roga tica, Sokolac, itd .) tu ga se lja- pro th o dno oSLIseni, i tada je mo zda
c i skupljaju na vreee . Za tim Gorski ko - m e du sv im g lj lvama na prvom mje-
tar, Lika i Siovenija, zapadna Srbila stu . Odli ca n i za sosovo. Eksportn a
(k raj o m o nk a), H e r e govina (Vr nica, vrs ta u suh o m sta nju.
Pro nl, Cvrsnlca, R du sa). U Panonsko j
n' LII' du z po toka, moc va l a I rij o ka, a li
upad no manjo
Doba javljanja. U planln am Clm
poc ne kopnl ti snij o g, ces to I kl al snl
OSl ala narodlla imefl a:
i ga, u pr sjek u vee od IV p a do po
lovlco V ; n ni z"" po loz lima VOG od Smrljak - Morille delicieuse (fran.)
III, no vo to OVISI stvarn o ll1, no - Kos lliche Morchel (njem.) - Spugllo-
kal e nd I s ko m kon c.; u 71mo la griggia (Ial.) - Ralassola (sp.)

11
 BABJI SIR
Bovista nigrescens Persoon

KLlUC
1. Cijela gljiva ima oblik spljostene lopte iii
poloienog jajeta
2. Loptica i izvana i iznutra cisto i jednoliko
bijela, bez tamnijih kanalica iii ocrta
3. Promjer loptice iznad 3 em
4. Raste na pasnjacima, rjede na livadama bez
stoke.

Plodnica se nalazi unutar jedne za -

OPIS tvorene, jajolike tvorevine, u mladosti
Klobuk nema. na presjeku izgleda kao »sir«, u staro-
Strucak nema, na dnu mogu biti sa - sti se najprije pretvara u gnjecavu ma-
mo zavrseci micelija U obliku koncica, su, a na koncu u »prah« tamnosmede
odnosno cuperka. boje, koji se na vrhu probija kroz jed-
 nu si ru raspuklinu u obliku »dima«, sto
ovu gljivu svrstava u »puhare«.
Meso se, dakle, cijelo sastoji od
konzistentne mase koja postepeno
prela zi u spore te, sto se vidi na pre-
rezu, najprije ima jednolicno i cisto bi -
jelu boju, zatim, omeksavajuci sve vi -
se, dobiva, redom : i uCkastu, smedu,
zelenosmedu, crnosmedu boju.
Cijeli plod mjeri izmedu 3-9 cm.
Omotaci. Meso je obmotano, kao
kod kokosjeg jajeta, 5 dvije »Ijuske<e
vanjska je bijela, glatka (bez zrna ca
iii reljefnih polja), 1-2 mm debela, lako
se ra spucava na plocice, koje otpada -
ju otkrivajuci drugu, unutarnju tanku
kao papir, iilavu i elasticnu, u pocetku
takoder bijelu, kasni je smedu.
Staniste. Na pa snjacima i livada ma
s niskom iii ugaienom travom, neu-
sporedivo vise i obilnije na vecim vi-
sinama gdje ima stoke, a u svakom
sluca ju izvan sume. Raste u velikom
broju, ponekad i na tisuce komada,
kao da su se krupni bijeli klikeri prosuli
iz neke gigantske vrece . Cesto uspi-
jeva u drustvu s polj skim sampiliJoni-
ma i velikom puharom.
Rasprostranjenost. Sirom nase
zemlje, no Cini se da je ipak ima vise
u jui nijim krajevima : BiH, Crna Gora,
Makedonija, Srbija .
Doba javljanja: (IV), V, VI, IX, X (XI).
Nacin pripravljanja. Babji sir je
jedna od nasih najukusnijih puhara,
ima ok us na teleci mo zak, a ne na
»si r«, te nije sa mo za "babu«. Njegova
je ve lika prednost sto rada u izobilju.
pa sam moie prehraniti dosta naroda.
Najbolji /·e ako se prii na ma sti (recepl
br. 3), a i je odlican i na juhu (recept
br. 1), kao i za mijesanje s drugim vr-
stama gljiva.
Napomena. Puhare spadaju u red
najhranjivijih gljiva. no dobre su za je-
10 samo dok im meso nije po celo tam -
njeti, odl1osno poprimati boje.
Os/ala nnrodlla imena :
Pocmjela jajacB (8IagBic) - Vesse de
loup (fr.) - Schwiirzellder Eierbovis/
(nj.) - Loffa (tBI.) - Cuesco dB lobo
(sp.).
13
 PROLJETNI
VRGANJ
Boletus edulis, ssp. reticulatus (Schaef.) Konr. et M.

KLJUC
1. Lako odvojive cjevcice zutozelene; pore bijele
pa istobojne, nikad crvene
2. Klobuk dosta svijetlosmed, boje kartona iii
skoro i bijel, posvuda istog tona (uz rub mJe
svjetliji)
3. Mreiica na strucku bijela iii bar svjetlija od
podloge, vecinom i reljefno uzdignuta
4. Raste kraj listopadnog drveca samo u
proljece i na pocetku Ijeta

staje kao o d bijelih i iliea; ove iiliee

OPIS
Klobuk 6- 15 (27) e m, blijedo sivo-
i ut, s medei ut, boja stavlje ne koi e,
Ijesnika iii cak prljavobije la, osobito
kod starijih primje raka. lako suha ,
odeblja mu se koi iea dade oguliti , nije
sasv im glatka, prij e bi se re klo p uste-
na sta, ponekad kao s ta mnijim snopo-
vima v ia kana pre ma rubu (od kojega
,se zna eesto povuCi) ; nagi nje vise ne -
go kod d rugih vrga nja raspueavanju ,
tako da ponekad izgle d a kanalima ra -
zrovana . U mladosti skoro poluloptas t,
za tim malo spljoste no jastucas t, ali
uvijek konvek sno prav ilno obao.
Cjevcice. Prvo sivkas tobije le, ub r-
zo i vrlo dugo i utozele ne, u starosti
za gasito ma slinas tozele ne, tek pre d
ra spadanje sme d e kao rd a. Pred stru -
c ko m su naglo krate, tako da oko nje-
ga c ine usk i, no d ublji jarak. Lako se,
sve od jedno m, odva ja ju od dna klobu-
ka
Pore sitne, sasvim mlade siv ka sto -
bije le. no i kod najmladih pod tim bi-
je lim sloje m, ko ji se lako olire, v idi se
iutka sta osnova. Ponekad im aju i ro -
za niJan su, ali ne ervenu.
Strueak 6-15/2-5, evrst i pun, u po-
ce tku trbusast, tj oko sredine d e blji,
odras lijem se veCinom deb ljina nadole
spu sta. Istoboja n je s klobukom, sa mo
lOS svje tiiji. Od v rh a nadole (ces to
skoro do dna, ail u najman ju ruku bar
do poloviee struck a) pruia se jedna
romboldna uzd.gnu ta mreiiea sto na-
s tare nje m takod e poprimaj u nijanse
strueka, ali uvije k os taju svje tl ije od
podlo g e .
Meso d e belo, bije lo, pod ko iieom
proieto bojom klobuka u b lje d o j for -
mi, u struck u dosta tv rdo, u klobuku
puno m e kse. Miris v rganj ski p ri suse-
nju poprima i nesto opoj no, okus izra -
z ito sladak, zb o g veceg proeenta ma -
nito la.
Otrusina svije tioiu to m aslinasta.
Staniste. N a jbro jnije je zas tu p ljen
kraj pitomih keste na, za tim kra j hra-
s to va, p a bukava. Vo li sunca na, trav-
n ata mjesta, proplanke u sum i i rubo -
ve suma, ee sto i d o d ese t m eta ra da -
lako u p o lju . Rad o u p ratnj i sa sivka m a
(Ru ss ula vasea), bise rk a ma (Ama nita
rub eseens), a na jradija s golenkama
(Amanita va gin ata). Za njim se isplati
traga ti i p od grm lje m s obja strane
ruba sume .
Rasprostranjenost. U svim kraje -
vima gdje ra ste hrast, kes t n i bukva,
na jobilnije rad a u Hrvatskoj i BiH.
Doba javljanja: V -VII, pok lapa se
potpuno s razd o blje m m akova : i p o c;o
nje i prestaje kad i o ni .
Nacln prlpravljanja. Re e pti br.: 1,
2, 4, 7, S, 1 1, 12 (su ' i se jo s bolje od
jesen skog).
Napomena . Pro lje tni v rg anj smatra
se podvrstom jesen skog, B. edulis .
N ek.i g a i kod na s naz iva ju ..Ii tnim yr·
ga nlem" pre ma e ngleskonl, frane u-
skom i nJe mackom ime nu ; ali, to ne

14
odgovara sasvim Cin je nica ma, je r se
ko d na s ova g ljiva javlj a i do 45 d ana
ranije ne g o kod na sih sjeve rnijih su-
s je d a.

Ostala narodna imena:

Psenicnik, kras/ovec, poletni goban
Cep e d 'ete (fr.) Eichens /e inpilz
(nj.).

15
 v

JABLANOVACA
Pho/iota (Agrocybe) aegerita (cy/indracea) Que/.

KLJUC
1. Klobuk velik, svijetao, skoro bijel
2. Strucak bez krljusti, s prstenom
3. Listlel I otrusina stnedi
4. Raste na drvetu

OPIS tei no na nlZlm poloiajlma . Raste u

skupinama, manje-vlse zbijenlm.
Klobuk 5- 18 ern, kod rnladih skora Doba jallljanJa: (IV) V-XII, na Sredo-
ja joliko ispupc en I sivkas tos m d, kod zemlju eijele godlne.
starijlh lelujaslo sve spljoslenlji i skora Nacin priprallijanja. Olla gljllla IIr-
bijel, odnosno svije llokrern boje s ne- hunske kllalitete p ripravlja se po re -
SI O srn edaslo tarnnijim ljemenom. eeplima : 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8,
Upa d~ivo suh i vrlo lanke koi iee ko-
ja je ea k sklona da ispuea na polja iii
se rnrezas lo relje fn o nab o ra, ces to s
mrljama boje rde slo pOljecu a d nat-
kriljenih mu sus je da iii kad je sli snul
uz drvo. Rubova ostrih, vec inorn ma lo
natkriljenih nad lis lice.
Listiei od bijelog p reko sivog na
koneu postaju kao rda iii co kolad a, uz
slruca k prlra Ii raYno, sa zupeem iii i
malo silazni, prema dnu znatno d eb lji,
ne ba s gus tl, sirok i d o 1,5 em.
Strueak 12 - 15/2-3 em, uzdu i no
g rubo vlakn a I I mahom isprug an, ali
b ez krljusli ; biJ I, no kod starijih nado-
Ije, a od opalih spora p o njemu ces to
i eljelom duzinom sme d , p onekad i la-
ko maslinast ; pun i tv rd pOpu l d ona,
v ljug a.v Iii zavinul ako ras te poslranee
d eb la, a I radb se raspucav a vlaknas lo
iii Ijuska vo; na pI' sjeku pu sl a proz imi
b ezbojni sok i p od noiem skripi. Do-
Si a visoko nos. od bl ji prsten, no ovaj
s v remenom mo ze Isceznllil ih os lal i
polovlca n, okrnj n.
Meso snJez no, upadno bi jelo u klo -
buku I U gomjoj poloviei Iru c ka, u d o -
nJo j zuckaslosmed . Miri s predlvno,
mai da naJpribll i nl1 na prose k iii erno
v.no. Tv rdo u truc ku i za jelo strucke
odbaeiti.
Otrusina o je rd e.
StaniSle. NB razllc ilom b jelogoric-
nom drvec u, i lvom I mrtllOrn, n jredi je
na l opoh, jablanu I vrbi. ) ui njacka g ljl_
II , voh l oplij • suneu ,zloiena mjesl a.
Raspro9trohjeno9t. U SllilYl n a~i m
kr 101l1ma, no najlliso u jui nom. Pre-

16
Ostala 118rodnB imena:
Topo/tics - Pivou/sde (fr.) - Siid/icher
Schiipp/ing (nj.) - Piopparello (r.) Se-
rs de chopo (sp.).

17
 GRMOSCICA
Clitocybe tabescens Bres.

KuUe
1. Raate u grmollkim skuplnama s puna clanova
2. Llstlel bijell, ni zelenkastl nl smecfi
3. Strucak nema prstena
4. Klobuk osut Ijuspicama, bar na tjemenu

OPIS Stanl6te. Gljive rastu uvijek u grmo-

liklm skuplnama, pojedlnl struccl s klo-
Kldbuk, kod pojedinog primjerka 4- - buolma granaju se na strane Iz zajed·
-7 (15) cm. Boje meda, iutosmed do hlckog sredlsta, all nlsu srasll. Ova vr-
skoro crverikastosmed i Cisto smed, sla raste na hrastovom I kestenovom
ali pdhekad i tollko blijed da djeluje (rjede bukovom) drvelu, no to drvo
kao bljel, vaCinom bliJedokoi natoiut s moze bitl, kao korljen iii rastrull panj,
Izboclnol11 ha tjemenu ride Iii smede I pod zemljom, tako da grmovl veCi-
boje ; ova bOja u srednjoj zonl dolazl nom rastu prlvidno na zemlji. Najradlje
od gustlh, sltnlh vlakana I Ijuspica, uz- Izbljaju tlk uz panj.
dlgnutlh, pohekad I usiljehlh, sve rje-
dih prema rubu I vecoj starosti. Klobuk ~a.prostranjenost. Ovo je karak-
nlkad nlje nl plJoshat nl udubljen, nego teristlcna glJlva naslh krajeva I nl u
I u mladosll sa sredlsnjom Izboclnom. jedhoj drugoj zemljl nlje toliko cesta.
Koi loa suha, nl Ijepljlva nl pro zlma . Prija joj I topllja klima, tako da - ne
Rub Hlie Iscrtkan nl Iinearno urezah. samo u nasoj unutra snjostl I na Jadra-
nu - uspljeva cak I u Iropima .
Listlei se malo spustaju nlz strucak,
gustl, bljell sa mesnatlm tonom Iii I bez doba javljanja: (VII) VIII-X(XI):
njeg~ , u stllrosti mogu dobltl smede
III ride tockaste mrlje, no u osnovl Necln pripravljanje. Receptl br. 1,
2,9, 10, 11. Mnogo se brka s puzlcom
ostajU blJell,
(Armillarlella mellea), jer I za pu zlcu
StI'ucak 0-10/0,8-2 cm, moze bltl I kaiu nekl grmosclca, a za grmosclcu
pun, I supljlkav, I cjevasto supalj. Vl ak- puzlca. No puzlca, uz druge razllke,
nasto mesnat nl hrskavlcav nl drve- Ima prsten na struCku. Po kvalltetl gr-
nast. Nlje hi zijebast, nl uzduzno Iscr- mosclca je Iznad bjelogorlcne, no Is·
tkan, nl vretenast; pravllno valjkast, tj. pod crnogorlcne rase puzlce.
n i~dje nl za debljan nl suzen. Nagore
bllel, nadolJe smed. Bez prstena.
Mho u deblJem dljelu klobuka I
gornJem diJelu strucka bljelo, drugdje
smedasto proieto. Blagog okusa I Os /ala narodna imene
osvjeiavajuceg mlrlsa. Gmlace, bezobrocne slorovka - 01110 -
cybe a pied nu (fr.) - Rlngloser He/li-
Otrualne bljela. mesch (nlem.).

18
19
 VRSOVNICA
Lactarius sanguifluus Paulet ex Fr.

KUUC
1. Ozlijedeno meso i listici ispuitaju mlijeko
koje je odmah, a ne tek nakon nekoliko sati,
zagasito ervene boje, kao osusena krv iii cak
i opeka
, 2. Gljiva je iznad 6 em velika i debljeg je mesa
3. Meso se drobi, krte je i zrnate strukture
4. Uspijeva kraj mediteranskih i
submediteranskih borova.

OPIS ad osnove). Sve su te boje neciste, ra z·

Klobuk 6-18 cm; vecinom uvrnutih,
podvijenih, zljebovi tih i valovitih rubova,
iskrivljen i, najcesce kod sta rijih, na Jednu
stra nu izdu ljeniji; slabo ispupcen i ubrzo
tanjurasto iii Ijevka sto udubljen; za vlaz-
nag vremena sluzav, inac e suh s malo
hrapavom povrsinom i kao osu t stucanim
staklom. Boje u nas veCinom skora (siv-
kas to iii srebrenasto) prljavo bijele, ali s
manje-vise narancastim primjesama, umr-
Ijano i zutom iii cak i priguseno ridom te
sa zelenim partijama, koje se mogu pro-
tegnuti c ije lom povrsinom . Preko polovi-
ce primjeraka ima i manje-vise izra zene
koncentric ne naranc aste zone (Iamnija
livene, mulne i umrljane, lako da po njima
nikad ne bismo mogli naslutiti koliko je 10
ukusna gljiva.
listie; kod sasvim mladih zuc kasti, za·
tim sve tamnije crvenkasti, kao meso pa
opolo vin~, dok im konacno ne pristupe
i sivosmedi tonovi, SIO zajedno daje Iju·
bicasle reflekse ; i listiCi mogu pozelenje·
ti, dijelom iii u cjelini. Prilicno su gusti, ra z·
lieitih duzina, silaze malo nlz s truc ak.
Mlljeko najobilnije istjeee na poprei:·
nom prerezu iznad dna struc ka, iz ranl·e.
nih listiea i pod oguljenom ko z icom k 0 -
buka . Stariji primjerci mogu o siromasiti
mlijekom pa se jedino vidi nje g ov a boja.
Odrnah je tamnocrvene boje, ka o o suse·
na krv, gOlovo sm e d ecrven o ; nakon d e -
se lak minula i m alo Iju bicas lo.
Strucak 3-7 / 1,5 -3,5 c m , re lalivno kralak
i de b e o , kraCi nego slo je klobuk sirok .
Mesnal e, zule iii svije llol ila b o je , na vrhu
skoro c islo b ije l, ali m oze bili i ze le nka sl ,
ce slo sa sm e dec rve n im i u svakom slu -
caju tamnijim jamica m a. Zeleni sa m po
seb, iii o d pritiska prs tiju. Pun s me ks om
srzi, s tariji mo ze bili i supalj. ali nik ad v ec
mlad , nika d jak o i d o dn a ; m lijeko je
samo u nj e govoj tvrdo j kori, tako d a sre -
dina o staje bije la, kao i m eso.
Meso bje lic asto do b o je m aslac a, o ne
samo za pravo ne c rve ni, ne g o se mlije -
kom b o ji u sara m a i lo c kica m a, i to na j-
prij e c rve no p a za t,m ze le n o. Krlo, drob,
se o sobit o u struCku. Ok us slad a k, m iri s
voc ni.
Otrusina svije tl o zu ta.
Stani ste. N a k recnjaku pokraj borova
u travi, a li ces to i u dublje m slo ju iglic a,
l ako d a se mlad e , ne vi d e bez razgrta -
nja . Na sunc anim, to plijim mje s tima.
Rasprostranjenost. U najvec im koliCi-
na ma kra j m e di te ran skih b o ro v a, ali zna
sa c rnim b o ro m i dubo ko pro drije ti u kon-
tine n t, rec imo d o K o njica iii Sa mo b o ra, p a
i s unutrasnje stra ne Vele bita i Dinare . N a
Korc uli d o bro p o z na la , v rl o c ije nje na glji-
va pod ime nom vrsovnica iIi Zrnoyc ica .
Doba javl janja : IX-XI, na Jadranu i c i-
je lu zimu.
Nacin pripravljanja : 1 (samo Illlad e), 3,
5,6,7 , 10, 11 . Kao i drug e rUlni ce, n'p o sto
jc no v alja p lrlat" p os tano gU llla ta , b l ju
I va
Os lala naro dlJa im ena :
Jui njac ka rujnica, d alma tinska rUJnlca,
i rnovcica - Lac /aire sanguin (fr.) - Sii-
dre izker (Iljem.) - Sanguinol ( Ia/.) - Vina-
d er eslaper (" p.).
 1. Uci se gled al i i u Irazenju ne zuri.
Dvadeset 2. Ne skuplj aj za jelo g lj ive koje dobro ne po-
znajes, a nepoznal e ne sutaj nogom.

savjeta 3. Ne poklanjaj susjedu visak gljiva koje ON ne

poznaje, jet ce o ne najvjerojatnij e i z Ivoje kotpe
prijeCi u korpu za o tpatke.

skupljacima
. v. .
4. Ne skuplj aj p res tare gljive, j er te takve mogu
otrovali, ali ni premlade, jer se takve mogu lazno
ptcdstaviti .
I uZlvaoclma 5. Ne vjetuj " poznavaocuu koj eg src tne s u sumi.
6. Ne vjeruj kum ici da su glj ive " julrosu ubrane.
gljiva 7. Gljivu ne trgaj i ne cupaj, nego je uvrtanjem
blago izvuci - kako bi i iduce godine neslo na-
sao - ali je i ne rezi na p ola struck a.
8. Ne sl idi se da kroz g rad nos is korpu od pru-
ca, a meku ambalazu, osobi to najlon vrecice, iz-
bjegavaj k'o vrag a.

9. Kod kuee ne o slavljllj gljive na hrpi, nego ih
rnzastri : l1il prozracnom i hladnom mjestu.
10. Glj ivc ne nmociu, nego ih oCi sti nozem (naj-
bolje voe na lieu mjesla), i - ako 10 nije dosla
- hilro pod l ek ucom vodom speri.
11. No odbaeuj ejevCiee, odnosno Ii stice podno
klobuka, ako su zdravi, ni prvi olkuhani sok, ako
se 10 izriCilo ne p ropisuje - 10 je najdragoejenije.
Naproli", odbaci slrucke. ako su prelvrdi, i koi ieu
se sira, '/ "0 je sluza va.
12, Gl. iva ma ne dodavaj vodu - one je i bez
loga d0l' 0ljno imaju.
13. /'IiI kuhaj ih d ui e od 25 minula .
14. Nd soli gljive prije nego slo su skoro golo-
ve. I bezalkoholne l ekuCine. Sacuvati oslatke konzumi -
15. N, pripravljaj s ve vrsle kao slo radi ,; s vr-
ganjima. Svaka Irazi svoj nacin.
16. Sve 510 moi es danas pripremili, ne oslavljaj
za sulra.
17. Ne pohranjuj gljive u hladnjak, ni sirove ni
pripravljene - u prvom slueaju izgubil ce na oku·
su, u drugom mogu naskodili. Ako preoslane go·
lovog jela, slobodno se moie podgrijali i jesti (u
roku u kojem i jelo od mesa).
18. Ne uiivaj gljive u veliko; kolieini - lesko
su probavljive. Iz islog razloga dobro ih je slo je
Inoguce vise usilnili. " za o sjelljivije zeluee i
samljeli.
19. Ne uzivaj gljivc ako bolujes na jelri.
20. U slucaju Irovanj a gljivama, Ireba poduzeli
sljedece : pozvali Ii;eenika. a dok on se sligne,
uzeli sredslvo za povracanje i Ci,;eenje (vomilivi
i purgalivi), odnosno mljevenu ernu kavu i 510 vi se
ranih gljiva, kako bi se utvrdilo koji je olrov po-
srijedi i prema lome odredila lerapija.
 OSINAC
Suil/us (Boletus) luteus L. ex Fr.

KLJUC
1. Klobuk i veclnom gornji dio strucka s
prstenom sluzavi
2. Klobuk preteino smed, nikad cisto bijel, ni
crven, ni iut
3. Cjevcice i pore iute
4. Raste kraj borova.

sjaji se ; u njoj kao da su urasli tamniji

OPIS
Klobuk 5 - 15 em ; polulop tast do
blago isupcen, pocesto naginje si roj
izboci ni na tjemenu; slu zavo Ijepljive
koiiee, koja se lako guli u trakama ako
se potegne od ruba, a kad se osusi,
snopovi vlakana . Boje je iucka sto, ke-
stenjasto iii cokoladno smede (u mla-
dosti, osobito pokriveni, dijelovi mogu
biti mrlja sto svj etlji i djelomicno skoro
mlijecno bijeli), ponekad s daskom
maslinaste, sive iii Ijubicaste.
 Cjevcice svjetlije su iii tamn ije l ute,
kad presta ru posmede. Dug e su izme-
du 6 i 15 mm. Pore sitne, oko pola
mm, u mlado sti ih zakri ljuje zas torak
sto podsjeea na bijelu krpicu i pruia
se od ruba klobuka do strucka' on
rjede, ostavl ja tragove i po klobu k~
odozgo, cesee visi u dronjcima s ruba
klobuka, a redovito cini prsten na stru -
ck u Cim se gljiva malo protegne.
Strucak 3- 11 /1 -3, bijel, stariji malo
pO l uti, odozdo i prestari posmedi. Ni·
je trbu sast, kao kod vrgan ja, nego ci-
jelom duiinom jednako debeo; pun,
nema supljina u sredini. Prsten u po-
cetku bijel, za tim sve tamnije smed I
na kraju skoro crn (i tada uii). I on
bude prozirnom sluzi pokrivan I sivo
I)ubicas to nahukan .
Meso bi jelo i vrlo soeno, kod stari-
jeg se jako napije vode i lada iucka-
SIO IIi smedas to (tada nije dobro za
uiiva nje); u strucku zna tno tvrde nego
u klobuku; debelo, osobito u sredi·
snjem, ponekad skore kupastom di)e·
lu ~I obuka; okusa kiselkastog, mlrisa
voenog. Kad se skuha, Ima okus I na
~ es tenle I na vrganle Islodobno
za ga sito (smedas to) iu -
Staniste. Kraj borova, na svim vr-
stama tla, na sv im nadmorskim visina·
lT1a, cak i s krivuljem poveza n - ve-
c!~o m u t ra~i u mladim, odnosno svje·
lli)!m sastol,nama, no ponekad I ispod
Igllca.
.. Ras~rostranjenost. Sirom Jugosla-
vi le, os 1m na )uznom i srednjem Jadra-
nu (od mora najbliie 20 km)
u ~.oba javljanja. Od V do XII, najvise
Nacin pripravljanja. Ova vrganjev-
ka, apsolu tno ravnopravna pravom vr-
gan)u, moie sa. na iste naCine I pripre-
mlt, za )elo, Jedlno nl)e dobar za suse ·
nle Receptl 1, 2, 3, 4, 7, 8, 11
Oslnla narodna imena:
M,aslenka, m~slenjak, Ijepljivka, masle-
mc:a, m.aslem goban, sosnjik, sljivak. -
Cepe ,aune (Ir.) - Bullerpilz (nj.) -
Brown ye llow Bolelus (eng.) Brisa lal·
58 (I.) - Moleric (sp.)
23
 v

ZUTA v

TRUBACA
Cantharellus Lutescens Pers. ex Fr.

KLlut
1. Klobuk i strucak postepeno prelaze jedan u
drugi, tvoreci oblik iuplje trube
2. S gornje strane klobuka smecfa, s donje
strane. kao i po strucku, iuta iii narancasta
3. S donje strane klobuka i dosta niz strucak
spuitaju se rebrasti uzduini nabori nalik na
listice, slabi i malobrojni
4. Raste na zemlji u gustirn grupama, sarno kraj
cetinara.

OPIS i gladak, no nerijelko i lij ebom uzduino

Klobuk 3-7 (9) em, kao i kod Irube, in-
strumenla. poslepeno prela zi u SlruCak. S
jamieom u sredini, koja se raslom gljive siri
u lijevak i produbljuje loliko da eij ela gljiva,
sve do dna. poslaje ejevoliko suplja. Ru -
bovi su mu izrezuekanl i valovili, kao kod
salate endivi je na raz licite nacine uvrnuti
i izvrnu li, Ie nadolje opusleni (nisu vodo·
ravnog poloiaja). Boje je dosla lamno 51-
vosmede iii ernosmed e, ponekad i kesle-
njasle i djelomieno mrljaslo svjetlije, zalo
510 se na povrsinu prig use no probija i utllo
njegove don je, himenijalne slrans, i mijesa
se s bojama smedih lonova. Moze imali
istobojne pahuljiee iii silne Ijuspiee po po·
vrsini. Vrlo je lankog mesa.
Plodnica 5 donje slrane klobuka poke-
zuje nadolje usmj eren e i (uglavnom u 10m
smj eru) usporedne i iliee, odnosno rebra-
sle nabore, koji nemaju, pOpul lislica (Ia-
mela), oSl,icu po hrbalu, nego su zaobl jeni
i lupi na vrhu. O va uzdignuca preteino su
rij elka (razdaleki) i bla90 plilka, ponekad
samo kao zaeeei od ruba klobuka naglo
preslaju, a ponekad je eij ela donja sirana
klobuka skoro ravna. U svakom slucaj u Ii
nabori nisu pravilni ni je dnako dugi kao Ii·
slici. Boje SLJ pre lezno i ul e, s prim jesama
naraneaSle (kadmium), no ponokad i sivo-
plavieaSle iii eak i Ijubieasts.
Strucak naborima iSlobojan, kao i plod-
niea najcese podsjoea na boju uele ma-
,<:liee; ledino na dnu, u zemlji, ceslo bje-
heast. 3-5/0.5 1,5 em l1agore so siri. Gol
usjeeen lako da se doima kao dvoslruk.
$upalj.
Meso bi jelo, a pod povrsinom i i uCka-
510, blagog okusa i inlenzivnog ugodnog
mirisa na cva t vocaka, po ne kim a na ma-
re licu, po drugima na cime t, po trecima na
vaniliju.
Otrusina svijelloi ula.
Staniste . Samo u e",ogorici, eesee i
obilnije na vecim visinama, 1I mahovini i II
dubljoj sjeni, Ira i i veliku vlagu - u guslim
l bijenim kolonij ama. (Kako joj se najprije
raz vi ja slrucak, u mladosli je lesko prepo·
>najemo; kolonije joj se lada Cine kao je·
ievi olupljenih bodlji. Tek kad lakav "bu·
sente iscupamo. odat ce je divan miris i
narancaslo iulo mnoslvo nogu.)
Rasprostranj enost. Golovo u svim na-
sim planinskim podrucjima kraj jela i
smrca, ali u ni zinama i na Jadranu neobic-
no IYlnogo i kra j borova.
Doba javljanj a : (IX) X-XII.
Nacin pripravljanja. Re epli br. 1, 2, 9,
10,11, 12. limska Irubaca je po mnogima
kvahtelntJa od svoje srodniee IisiCiee u
svako.m sluca jt. aromatic nija i manje i ilava.
Osobllo pogodna da se uoeli za jedno s
druglm Ivrdim vrstama.
Os l818 narodna imena :
Z/atka, iolla trobenta - Chantarelle
ja unatre (fr.) - StBrkriechender Pffifer-
fing (nj.).

24
·::::----~--~------------;
25
 v

ZUTA v

PUZEVICA
Hygrophorus hypo theius Fries

KLJUC
1. Sitnija gljiva, cijela sluzava iii bar slipava
2. Listici zuti, razdaleki i vostani
3. Klobuk smed s maslinastom primjesom
4. Raste kraj borova tek poslije prvih mrazova.

OPI S Rasprostran jenosl. U svim nasim

Klobuk 2,5 - 6,5 (9,5), vecinom oko
4 cm, najprije skore polulopta st iii cak
cu njast, no ubrzo spljosteniji, pocesto
i Ijevkasto udubljen, najcesce s ok ru-
glastom izbocinom u sredini. Vrl o slu-
zav, S maslinastosmedim ura slim niti -
ma, veoma gustim i fin im, na svjetiijoj.
zlatnoi utoj iii i utosmedoj osnovi, Ko-
i ica se sk ida do polovice, a kad se
za susnijeg, suncanog vremena posu-
si, dobiva tu i tame pla menonaranca-
predjelima, i na planinama i u nizinima,
i po otocima i uz oba lu,
Doba javljanja, Desetak dana po-
slije prvog mra za (X), XI - XII, na moru
i I, II.
Nacin pripravlj anja. O va vrsta veo-
rna njeinog mesa sto se u ustima na-
presto topi, najprikla dnija je za juhu i
pirjanje, recepti 1 i 2, no od licna je i
p0 3,9ill .

ste , mt:lj?'b" I" - " ,-, ,

LI S lei 'ie I, zatlm sve Z UCI, stan)1 I
naran castoc rveni, bar djelomic no ;
razdaleki, relativno debeli ; silaze ma-
nje-vise ni z stru cak , Njeini, djeluju
kao vosak pod dodirom prstiju,
Strucak dug i vi tak : 3 - 7 (11 )/0,5-1
(1,5) cm, nagore postepeno i pomalo
siri, Na bijeloj osnovi zlatnoi uto, a po-
cesto i karminna rancas to nahukan,
Takoder vrlo sluzav, a sluz se u naj-
debljem sloju okupi oko zone prstena
I ispod nje, Nikad nije supalj,

Meso bijelo iii i uto, zlatno pod ko-

iicom; tanko i malo elastic no u klobu-
ku, Blagog okusa i bez mirisa
Olrusina bl)ela ,
Sianisle, Kraj svih vrst borova oso -
blto obilno u mladim, rjedlm I su~cani ­
Jim sastojinama u travi, I u borovima
~nij esa nlm sumama U bro)nirn kolonl-
Jama, ponekad na stotine komada na
dvades_ tak kv, meta r~, I ko sitnll vr-
sta, zacas, dakle, moze napunitl kor
pu

26
Osta/a IwrocJna imena:
Zmrzalka, pozna p olievka - Hygropho-
re a Iflme/les jaunes (Ir.) - Frostschnec-
kling (nj.) - Pine - wood Hygrophorus
(engl.).

27
 RUJNI
PEHAR
Sarcoscypha coccinea (Fr.) Lambotte

KLlUC
1. Crvena saJica na bijelom strucku
2. Plodnica s gornje strane sa Jice, u udubini
3. Raste na otpalim grancicama, upola ukopanim
u zemlju
4. Raste pretezno u proljece

promocena . Kad se osusi, raspueava

OPIS
Klobuk, koji se u ovom slucaju zo-
ve apoteeij, mjerl 2 - 6 em u strlnu, i
0,5 - 2,5 u visihu. Ima oblik kuplee iii
casiee za liker, osobito za jedno sa
struckom. U nUlrini, gdje je smjestena
plodnica, zarko Je ervene boje, kao
rubin, svjeza krv, ru z za usne iii 8krlel.
Prilicno udubljena te nas moze za ki-
8nih dana ponudlli i picem. Rubovi su
joj prema unulra uvrnuti. Crvenilo joj
je uvijek raskosno i gotovo treplavo
zra cece. Vanjska slrana je bijela o d
guslih dlaciea, odnosno zrna ea, krup-
nijih uz dno - no i pod tom bijelom
podlogom unularnje ervenilo se vise-
manje probija, osobito ako je g ljiva
se ervena povrsina linearno te se is-
pod nje vldi bijelo meso.
Strucak , - 4 (7)/0,3 - 0,7 em, iSl o-
bojan, no ta kod er obrastao vrlo krat-
kim bijelim i polegli m dlacleama. Na-
gore se sirl, jer poslepeno prela zi u
klobuk.
Meso bljelo, vostano, ela sticno i
malo zilavo, slatko i be z miri sa.
Otru slna bljela, Izlijece U oblacima
iz nutrine caslee.
Stanlste. Raste Iskljucivo na u zem -
Iju ukopanlm granc ieama, maksimalno
B em d eb ellm radiJe na tanjim, oso bi -
to od johe (iatae) I bagrema, no I lipe,
IIjeske, gloQa, pa I kupine - vec inom
po vise pnmJeraka na istoj granclei.

28
Zallcemo JO I pokraJ snlJega kOJi ko p -
ni.
Rasprostranjenosl. Dok Je u Ino-
zems tvu rij etka. u nas Je vrlo cesta, a
u nekim predjelima cak I masovna,
osob,to po vanjsklm rubovlma sume,
gdje prevladava bag rem III IIJeska, iii
uz potoke, gdJe Ima johe Posvud , ali
mo ida nlgdJo lollko kollko u naJslroJ
okolic i Zagreba .
Doba javlja nja. Izn"nno u kasnu Je-
se n, ces to za lop llJlh Lima, redovi lo u
pro lj ece, i to nadmorskim redom kako
se 10p i snlJeg
Nocin pripravJjanja: 7, 5, 10, 11
Tko vol I d a sa malo pOL~bavl gricka-
nJom I konzislonlniJim za log8Jom, ui,
vat co u ovol gilivi osobllo ako 18 prul
hod no sk~ha I zab nl kao salalu SvoJu
divnu boju zadriava u potpunosll i
kad se sku ha , pa se moie njome gar-
nlrall pladanj salate uokolo, onako ka-
ko 10 radimo sa zelenom salatom ill
rolkvicama Inace sluii i kao ukras :
granc.ce na kOJlma su izrasle, ukopaJu
se u lonac sa zem ljom do dna njiho-
vog strucka Ie ako se zomlja redovlto
via ii, mogu se odriati i do mjesec da-
na DonJI dlo strucka je preiilav za
Jelo Ok us sku hanih sa lica Je Izrazlto
slad a' , pOpul secora
Ostd/a narodnn imenB
Skrla tna casicq - Pezize acar/a te (/r.)
Zinnoberroter Kelchbecher/ing
(njem.).
29
 ZILASTA
TAVICA
Disciotis venosa (Pers.) Boudier

KLJUC
1. Cijela gljiva kao saliea, tanjur iii tava sto
izravno iii s kriljavim struck om na zemlji leii
2. U udubini smeda, izvana prljavo bijela
3. Gljiva veca od 5 em
4. Svjeie meso mirise jako na klor.

OPIS
Apotecij, gornji dio g ljive s donje
sl rane se u een tru suz ava kra l ko, u
neSlo nalik na struc ak.
Si rok je 5- 15 em, a visok sa mo do
2 em. Ponekad se ova taviea izvrne,
tako da poprirni ob lik okrug lasl e p loce
iii cak, malo ispupcena, klobu ka nalik
na druge. Rubovi su pre tez no uvrnu ti,
ali se i isprave kod nekih, osobito sla-
rijih primjeraka, Ie postanu va loviti. Iz -
nutra, l aviea je somotne povrsine (hi -
menija lni sloj), zilasta iii b ubu ljicava ;
tek iznikla, moze biti i iznu l ra bijela, no
ubrzo i uckastosmeda, pa sve tamnija,
ervenkas to do cokoladnosmeda. Izva -
na je bjelicasla, provodnjena i sta ra
postaje sivkaslo oker iii cak i smeda .
Povrsina vanjskog slo ja je si tno zrna -
ta o
Strucak samo iznlm no visi od 1 em,
obic no ni toliko, ponekad se Jedva
moze i nazri/'eti; debeo do 2 em u
gornjem dije u, gdje prelazi u »klo -
buk ... Kako Je i kad je du zi say ukopa n,
eijela taviea uvijek polij eze po zemlji.
Bljel je I zljebasl, pun iii komorasto su -
pa lj (ne kontinuirano). L lijebovi Cine
uzdignule dijelove nalik zilama, otud
ime g ljivi.
Meso bijelo iii, provodnjeno, sm e-
dasl o, vrlo lomljivo, voslane struklure.
Ima jak i ~arak te r iS li ca n vonj na klor,
odnosno zavelsku vod u. Zanim~ivo je
da taj neugodan rniri s smjes la isce za-
va ei m se laviea baei u lavu Ie kuha -
njem p oprima novi, iz osnova drugaCi-
jl, na smrc ka I vrga nja istodobno.
Otrusln a bijel , zap ravo bezbojna
diie s!" kao dimni sign ali, u navralima:
elm glJlvu uzmemo u ruku iii Je sa sJe-

30
novi log mJesta pomaknemo na sun -
ce.
Staniste. U parkovim a, duz lekuCi-
ca, po oba lama gdje ima pijeska, ce-
sto cak i na sljunkovilom tlu, rado na
glinenom, po usjecima putova i krce-
vinama - iako nije mikorizom veza na
uz korijenje drveca, u blizini mora bili
bar nekakvo drvo (radi hlada?), tako
da je cesto tesko zapazimo pod 11-
seem. U veeim grupama, svake godi-
ne malo da lje od proslogodisnjeg 10-
kalil e ta. Gol ovo redovilo zajedno sa
smrccima i tame gdje uspijeva pod-
b le!.
Raspro stranj enost. U sjevernlm I
zap adnim dijelovima )ugoslavlJe, tame
gdje hoce - nije rijelka, gdje neee -
nema je ni za lijeka. Uz Savu. Dravu
i Dunav, cijelim njihovim duzinama to-
ka, mozda je najmasovl1lja .
Do ba j avljanj a: (II) III -V.
N acin pripravljanja. Jedna od l1aju -
kusnijih gljiva uopee, najbolja ako se
lagano pirja u vlastitom soku dok se
ne zgusne, odlicna i za sosove . Re-
cepli : 1, 2, 3, 9 .
Napomena. Na drugOI slici vidl se
primjerak koji je i odozgo loliko zilas lo
nabran da 10 slic i na reljefnu mrezicu.
On pripada je dnoj formi zilasle l avice
ko ja se znanslve no zove reticulata
(»mrezasla«). Jednako ukusna.
Ostala narodna imena:
ii/nata casica (ponvica) Pezize veinee
(fr.) - Morchelbecheriing (njem.).
31
 v

DURDEVACA
Calocybe (Tricholoma) Georgii (gambosa) Fr. ex Clusius

KUUC
1. Ustii:i (Iamele) skoro bijeli iii vrlo svijetlokrem,
nikada ni ruiicaste, ni sive, ni smede boje
2. Strucak ne nosi ni gore prstena ni dole
ovojnice (>lcizmice u )
3. Meso nije ni lomljivo ni tanko, a mirise jako
na brasno
4. Gljiva raste u proljece u travi, u kolonijama
koje cine kruine iii polukruine formacije.

ma, zatim na proplancima, rubovima

OPIS
Kl obuk 4 - 15 cm, bjelieast, bl~e ­
dooker, sivkast, sivkastooker, najce-
see krem iii kao vrlo svijetla bijela ka -
va; eesto kapljasto izbusen iii u sred -
nJem dijelu s jarkom u obliku potkove,
ponekad tu i malo lila. Sve gornje ni-
janse toliko su svijetle, da izdaleka
dJeluje kao bijel. Poluloptast, pa ne-
pravilno izvijugan, uvijek ispupeen, ni-
kad udubljen. Rubovi podvrnuti. Kozi-
ca se ne dfl zguliti, puca, jer je vrlo
tanka; ali se zato moze lako sas trugati
(kako se ne bi morao prati). Mnogi klo-
buci srastu, jer rastu vrlo zbijeni.
ListiCi, istoboj ni, jos svjetliji, gusti
tanki, uski (samo par milimetara), pred
struekom tvore jarak iii zubac.
Strucak 4 - 8/ 1 - 3, skoro bljel, gol,
ponekad vlaknasto isk rzan, uzduzno
i ljebovit, pun, tvrd .
Meso debelo, tvrdo (eak i kad se
skuha), krto, lomljivo i drobivo, za vlaz-
nijeg vremena prugasto-zilieas to tam-
niJe prov~dnjeno . Okus ~a svLeze kra -
stavce, mlriS Jako na bra sno. Cak I mi -
celiJ miri se na brasno toliko prodorno
da se moze kro z zemlju osjetiti ; odat;
gdje zivi.
? _trusina sVljetiokrembiJela, nikad ni
ruzlcasta nI smeda.
Staniste. UsplJeva u polpma s dLl-
bokom travom, vrlo rado u voenJaci-
sume i pod razrijedenim grmljem, i u
parkovima, gradeei svojim brojnim ti-
jelima polukrugove, lukove, od nosno
vrzina kola, potpune krugove, oko ko-
jih je trava tamnije zelena i bujnija, ta-
ko da se vee i izdalje moze odati;
istodobno i u preg rstima i kupovima
od po nekoliko komada, dok cijeli krug
broji i na vise desetaka.
Rasprostran jenost. Sirom nase
zemlje, i u ravnicama (eak i moevar-
nim) i na planinskim livadama ; i ja-
<;I ran sko pod rueje. Ipak, Gini se malo
ceseom u sjevernoj polovici na se
ze mlje, a najmasovniJom u Panonskoj
nlZlnl.
._Doba javljanja: (III) IV - V (VI), sto
Vise, to kasnije.
. Nacin priprav lj anja: POI' edinci, oso-
blto Francuzi, koji vole ma 0 tvrde me-
so, cljene durdevaeu vise od vrganja.
No_m!sh~ da tako visoku kva litetu po-
stl ze ledlno ako se pripravi na rostilju,
recept 5. Inaee, odliena /'e i przena i
pohana, recepti 3 i 4, ma 0 manje pir-
Jana, 2, I na Juhu, 1. Moze i 11.
Oslala narodna imena:
Durde vka, ranka, prusnicn, jurjevka -
M,?usseron vrai (fr.) - Mairillerling
(nlem.) - SI. Georg's Mushroom (eng,)
- Maggengo (Ial.).

32
33
 eRNI
VRGANJ
Boletus aereus Bull. ex Fr.

KLJUC
1. Koiica klobuka suha i barsunasta (ne glatka),
cadavo iii cokoladnosmeda, skoro crna
2. Po strucku smeda mrezica od vrlo sitnih iilica
na smedastoj (a ne bijeloj) osnovi
3. Pore vrlo sitne, kao tockice, i dugo bijele, na
koncu ride
4. Javlja se samo za vrucih mjeseci

sepia, Iu i lama probija . U slarijoj dobi

OPIS
Klobuk 5 - 15 (20) em, u mladosti
barsunaste povrsine, u starosti b ar u
udubinama . Polulopt asto ispupce n,
zatim spljo steniji dok skoro ne p os ta-
ne ra va n. Pr e tezno tamnosmed, s
bronc anim, i utim, maslinastim ii i Ijubi -
cas tim primje sam a, ali i bez njih ; ce-
sto prosaran svjetliji m tonovima, kao
da oker, p reko kojega je nanese na
ces to s p uko tinama iz ko jih izb ija bi -
jelo meso.
Cjevcice dugo sivkastobijele, tek
pOlk raj zu te pa zutoze lene, duge iz -
medu 1 i 3 em, oko Slru cka c in e jarak
(tu su, naime, kra ce). Pore istob ojne,
vrlo sltn e, u mladosti c ak i zace pljene.
Strucak 6 - 10/2 - 4, na »Irbuhu«
(sredis njem dijelu) i do 8 em, smedast
u l onovima klobu ka, no sv jetlije, nosi,

34

..
bar u gornjoj polovici iii na vrhu, tam -
nije smedu linu mrezicu; inace gladak ,
pun.
Meso b~elo, i pod kozicom; debe -
10, jedro i cvrs to, tvrde nego kod dru -
gih vrganja i mnogo rj ede c rv ljivo.
Okus na ora he, miris, osobito pri su -
senju, vrlo lin.
Otruslna smedemaslinasta.
Stanlste. Crni v rganj je vezan za
listopadno drveee, u prvom redu hra·
stove, zatim kes tene i, ponekad, bu -
kve. Voli toplije zone i suncana mje -
sta , osobl to na krecnjaku . Tako, ako je
na veeoj visini, tad bira isklju c ivo jugu
okrenutu stranu .
Rasprostranjenost. U svim nasim
republikama, ako zatece gornje uvje -
teo Mozda najvise u Hercegovini, no
obilato i u nizijskoj Hrvat skoj, Vojvodi -
ni i Srbiji. Uspijeva i na moru pored
crnike (Querc us ile x ). . silne, odnosno neuglcdne da bi ih se is-
Doba javljanja. Na moru i u H erc e -
govini vee od V pa do X (X I) - inace
sa mo u Ijeto, prvenstveno u VII.
Naeln pripravljanja. Crnoga mno gi
vise c ij ene od drugih vrganja, jer go-
tovo ni kad nije l oliko crvljiv, a kad se
sku ha, meso mu nije slu zavo ; k tomu,
Cini se, i po aromi je za nijansu bolji .
Recepti : 1, 2, 4, 7, 8, 10, 11 , 12.
Oslala narodna imena :
Ljelni vrganj, ajd ovee, crni jurcek, erm
gobsn - Tel e de negre (fr.) - Bronze-
rohrling (njem.) - Brisa mora (Ia/.)
o da ee se vjerojalno i za veeinu lakvih
NA1CESCE PREDRASUDE U
VEZI S GLlIVAMA
U veli s gljivama velik je broj predra-
sud a i krivih predodi aba . l edna od njlh je
da su sve gljive - osim dvadeselak je·
slivih - olrovne, a medu otrovnima golo-
vo sve la livol opasne. Stvarno stanje je
golovo sasvim suprotno. Kad sve sabere-
mo, vidjel cemo da medu svim vrslama
gljiva otrovnih nema ni dva poslo.
U nasoj l emlj i ima oko 4000 visih glji-
va, tj. onih koje se 1I10gu vidjeti golim
okom. Medu njima je ogromna vedna, go-
lovo celiri pel ine, nejeslivih, ali i neolrov-
nih vrsla. One se ne mogu konl umirati iz
jednog Iii islodobno vise slijeded h razlo-
ga : iii su prelvrde i neprobavljive iii su
preljule, odnosno loseg ukusa, iii su pre-
platilo skupljall.
Oko 20 poslo, slo lnaci oko 800 vrsla
gljiva, jestivo je. Od njih moi emo slolinu
vrsla uvrslili u prvu klnsu, 150 u drugu,
oslale u Ireeu i celvrtu
Kod nas raste 70 atre vnih vrsla. Medu
njima su 24 smrlonosne (0 njima, osim 0
.dvije, pisali smo poscbno; u ovom Kalen-
daru se ukaluje on brajeve .. Vikenda.),
sesl vrsla su tele olrovne i one mogu
same iznimno, Ij. kod djeee, staraea iii •
bolesnika, ilalval i koban ishod, 25 vrsta
su lakse atroyne i nisu opasne za zivol.
Ovom broju mogli bismo dodall jos 15 vr-
sta koje su atrovne samo sirove. a inace
cak odlicne la jelo. Sve 10 zajedno dnl
. brojku 70.
Medu olrovnima same mali broj vrsla
je rasiren i cest, vecina vrsla je rijelka,
pa i vrlo rljelka. Najgora je slvar slo je
medu cescima i najopasnlja - zelena pu-
pavka, Amanila phalloldes .
Poslojl, dakako, i pedeselak tzv . .. sum-
njivlh vrsla .. , koje jos nilko nije kusao I
za koje u lileraluri pise .. vrijednost nepo-
inala ... Njih se treba cuvali koliko i onih
la koje je ulvrdeno da su olrovne, prem-
ulvrdili da nisu otrovne.
SIO se moguenosli prepoznavanja
olrovnih gljiva i njihova rallikovanja od
jeslivih tice, Ireba odmah kalegorlcki reci
da nema nikakvog unlverzalnog kljuca i
nikakvog opceg l naka po kojem bi se sve
olrovne vrsle mogle svesli nn zajednickl
nalivnik. ledino slo se moze i slo, Istina,
slojl vise Iruda, 10 je da se svaka olrovna
I sumnjiva vrsla posebno upolna.
U ovom pogledu poslaji sila predrasu-
da: mnoge od njih uzele su I mnogo iivo-
'.
Nasl.wak na sIr. J7
35
 GOLUBACA
Russula virescens Fr. ex Schaeff.

KLJUC
1. Oko strucka nema ni prstena ni prizemnu
ovojnicu
2. Povrsina klobuka suha, raspucava se u polja
zelene boje, tako da djeluje kao krastava.
3. Meso kruto, suho i drobivo.
4. Listici bjelicasti, odozdo gledani reflektiraju se
kod starijih i mao roza.

36

l

OPIS
Klobuk 6-15 em, u mladosti skoro
poluloptast iii cak i kao dvije trec ine
lopte, tako da mu se rubovi skore spa-
jaju sa struckom, zatim dugo vremena
jastucast, na kraju u sredini i malo
udubljen; i mladi primjerei mogu na
tjemenu imati manju rupieu. Osnovna
boja je poput trave koja se pocinje
susiti; toj boji mogu pristupiti, a pon e-
kad je i sasvim zamijeniti, jab oker iii
smedi tonovi, a nerijetko i eijela povr-
si na izblijedi skore do bijeloga. Koiica
se tu i tame raspueava na manje iii
krupnije odjelite povrsi ne - pahuljiee,
Ijuspice, zrnca, krpiee, krlju sti - koje
mogu biti u gornjim bojama. Rubovi su
tupi, kod starijih ponekad i linearno
urezani, a koiiea se moie sama od
sebe povu ci od ruba .
ListiCi blijedokrembjelicasti, ne bas
gusti, lomljivi i drobivi. Ponekad se ra-
cvaju. .,
Strucak 3-8/2-4 (5), valjka st iii s oba
kraja suien; bijel, gol, tvrd i pun. Kad
je mlad, duii je nego sto je klobuk
si rok, kad odraste, obratno.
Meso bijelo, tvrdo i vrlo kru to, dje-
luje suho i zrna to, pod prstima se mr-
vi, slatkastog mirisa i ugodnog okusa
na Ijesnjake.
Otrusina bijela 5 lakom krem pri -
mjesom.
Staniste. Kraj hrastova, buk ava,
breza i jela, rado u travi, a na krcevi -
noma najmasovnija. I u ni z ins~om, i u
brdskom, i u planin skom poja su.
Rasprostranjenost. Sirom nase
zemlje, osim u Dalmaeiji i na C rnogor-
skom primorju.
Doba javljanja: VI -IX (X).
Na~n pripravljanja : 1, 2, 3, 4. 5, 6,
7. 10, 11. Moie se jesti i si rova.
Os/ala narodna imena: zeka, b lavijenka,
golobaca, kra so /lea - Pa/ome / (fr.) -
Griinsehuppiger Taubling (njem.)
Greenish Ru ssula (eng.) - Verdone
{la/.} - Cualba /lora (sp.).
NAJCESCE PREDRASUDE U
VEZI S GUIVAMA
Nasl a vak sa s Ir. 35
tao Medu njima navedimo najeesea i naj-
pogubnija pogresna vjerovanja :
1. da su otrovne gljive one koje mije-
njaju boju na dodir iii na presjeku. 1st ina
je, medutim, dn ima i jestivih koje mije-
njaju boju, ali i, sto je vai nije, olrovnih pa
cak i smrtonosnih koje boju ne mijenjaju
nimalo.
2. da sok olro.nih gljiva pri kuhanju
polamni srebmu i licu iii novcic. Istina je
da ima dosta otrovnih glj iva koje to ne
Cine i, obratno, jeslivih koje se !ako po-
nasaju. Najopasnija od svih, zelena pu-
pavka npr., ne mijenja boju ni sama ni na
srebru.
3. da su olrovne .one koje su iivih ba-
ja, osobito crvenih. Cinjenica je, medutim,
da boja nije nikakav znak za olrovnost,
da, recimo, mnogo vise olroynih gljiva
ima bijelu boju nego crvenu; golovo u .
svim bojama ima i olrovnih i jestivih vr-
sla. .
4. da ni iivotinje ne jedu olrovne glji-
ve. Opasna predrasuda : ima nekih iivoti-
nja koje su imune na neke otrovne gljive,
a Ijudi nisu (kao i obratno), pa cak,i zelenu
.• pupavku jedu puievi i zecevi bez ika~vih~
posljedica. Oakle, kad vidimo tragovezu-
biea iii ad puieya oglodane gljive, to nas
ne smije zavesti. .
5. da se i najotrovnije gljive mogu uei-
niti jestivima ako se vise pula prokuhaju,
, odbacujuCi im sok. To u nekim slueajevi-
ma . pali .. , ali u drugima ne : zelenu pupa v- .
ku nikakav po stupak ne moie osloboditi
otrova. .
6. da otro)lnih gljiva ima samo u jesen.
Netoeno, jer vee u proljeee ima nekoliko
olrovnih vrsta, a da ne govorimo a Ijetu . •
Na morn ih ima i zimi. -_ . - I
Nikakvog, dakle, nema ni naeina ni
znaka po kojem bi se sve otroyne gljive
mogle unaprijed kao takve prepoznati niti
ima ikakye procedure kojom bismo sye
olrovne vrste bez izuzelka mogli pretvo-
:rili u neopasne. Aka nijedna drug a, lalal-
nn iznimka ce uvijek biti zelena pupavka
. i njene bijele srodnice.
Koristi jedino : svaku otrovnu i .. sumnji-
vu" vrslu dobro upoznati pulem dobrih
slika i delaljnih struenih opisa. Ne svoditi
svoj nadeni primjerak na najslicniju vrstu
'.,. aka sa ne slaie jedan jedini podatak
. i,zmedu njih dvadeset - ne ,iski,ati. Po-
,,. gotovo, ne oslanjati se samo na slike, jer, .
bez obzira na 10 sto one veCinom nisu
savrSene, mnogi podaci ceslo i kljucni, ne
mogu se vidjeti. Zato su temeljiti opisi
as znaeajniji. Poeetnik najbolje neka ne
dira cijele rodove - kao slo su cjepaee
(Inocybe), koprenke (Cortinarii) il povoj-
njace (Amanitae) - u kojima ima puna
otrovnih iii sumnjivih vrsla. Syaki solidni
priruenik upozorit ee tilaoea na sve te
podozrive vrste, podrodove i rodove.
37
 1. Juha od gljiva
U juhu idu gotovo_sve vrste glj iv~! a
najbolje je, a to va zl I za cJr~g e_ na c l~ e
pripravljanja, kad se pomlJe sa. sto vise
vrsta . Najbolja juha kOJu sam Ikad Jeo,
sastoji se od 16 vrsta.
250 9 gljiva, 2 jusne zlice masla ca, 2
jusne zliee br':lsna, pol a glavlee crve-
nog luka i nesto .manJe blJelog, 1 re-
zanj lim una, 112 sallce kl selog vrhnJa
i 2 - 3 zumanca.
Maslac rastopiti, izmijesa ti ga s bra-
snom, dopuniti vode, (iii, jos bolje, me-
snog soka) da to prekrije i na tihoj
vatri kuhati 5 - 7 minuta. Na drugu
stranu oeiscene i isjeekane gljive pir-
jati 5 minuta na za prsei s luk om i limu -
novim sokom, zatim ih prebaeiti ute-
kucinu, vrhnje za mijesa ti sa zumanjci -
ma i umutiti juhu. Na kraju d odati sol.
2. Gljive
na gulas-
(pirjane)
Gotovo isto sto i za juhu, sa mo se
manje doda je vode, izostaju jaja, a u
za prsk u se stavi i mljevena paprika.
Najbolje je da se gljive din staju u via-
stitom soku, pa ako se zgusnu prije
20 min ut a kuh anja, dodati tek toliko
vode da ne zagore.
3. Przene gljive
Kod na s se gljive gotovo nikad ne pro
ie. A ima ih koje ni na jedan drugi
naCin nisu toliko dobre. Va zno je da
se ma slac iii ulje veoma jako ugriju,
tako da se oko vanjskog sloja stvori
kora, ona ce sae uvati i soe nost i aro-
me gljive, i ujedno sprijeci ti da se pre-
vise napiju masnoce. Tek posto se
skmu s vatre, posoli" i pobiberiti.
38
4. Panirane (pohane)
gljive
Gljive dobre za prienje mogu se i kao
becka snicla uvaljati u mrviee i jaja,
sto igra takoder ulogu kore. Rei u se
uzdu zno na reznje od po 1 em d eb-
Ijine, umoee u jaja pa za tim mrvice od
kore bijelog kruha i u vreloj masti pr ze
s obje strane. Garniraju se komadima
limuna, rajcicom i ze lenom sa latom, i
na kraju posp u ka parima i persunom.
5. Gljive na rostilju
(gradelama)
Nezaboravni je okus i aroma nek ih
gljiva na rostilju, u prvom redu smrca-
ka, rujnica, durdevacka, jablanovaee,
pa i mladih vrganja. Treba nauljiti re-
se tke i s vremena na vrijeme perkom
premaz iva ti uljem ci jele sesire i stru-
eke sa strane. Prethodno se mogu
poprska ti i konjakom, a ka d su sa svih
strana lijepo za rumene, posuti solju i
biberom iii so lju i paprikom.
6. Gljive na raz nju
(pastirski nacin)
Na raianj (stapice) nataknu se na i-
zmjenicno kriske gljiva, slanine, lu ka iii
ra jcice tako da uz svak u krisku gljive
stoji obavezno i komad slanine, jer
slanina ne samo da izvlaCi Ijutinu nego
i ravnomjerno zamasc uje gljivu i prije-
ci da se sasusi.
7, Gljive
na sumarski nacin
Samo deblji sesiri razlicitih gljiva stay·
Ijaju se na maslaeem premazanu for-
mu u pec nicu i preliju ras topljeni ma-
slacem. Pred kraj se posole, pobibere,
a izvadene pospu i zacinskim svjeiim
Iravama.
 8. Gljive pecene
u glini i pepelu (nacin
Pueblo Indijanaca)
Narod Pueblo iz Juzne Amerike zna
za oko 6000 recepata za gljive. Oni,
npr. lednu vrstu svog vrganja, Boletus
Loyo, uvijaju u aromaticno lisce nekih
biljaka .. Zatim ih motaju u koru drveta,
IskopaJu lamu u zemlji stave paket u
nj~ i pokriju vrelim kamenjem. Tako
gll,ve, samo na vrelini i u vlastitim pa-
rama,. bez_ nep.osredne vatre, mogu
razvltl I sacuvatl svoje specificna miri-
se. U nedostatku tih juino-americkih
trava, ociscene gljive moiemo popr-
skati armanjakom, likerom maraskino
iii prosek om te pustiti jedno vrijeme.
Zatim se obloze menton, iii metvicom
i uviju u srebrne folije. Preko toga s~
-
I
o?lijepe glinom i 30 minuta peku u
uz.arenom pepelu. Tek kad se slojevi
sklnu, pospu se solju i paprikom.
9. Om let
(a la Audrv Hapburn)
Za om let su pogodne gljive intenziv-
nog mirisa, kao npr. trubace iii smrcci.
Na 300 9 gljiva potrebno je 125 9 ma-
~ Iaca, 125 9 masn_oQ sira, 8 jaja, 2 ili-
clceparmezana I sallca vrhnja, par ka -
pi _l:J.'J,elog vlna te malo soli i bibera,
OClscene i vrlo sitno isjeckane gljive
p,rlat, u maslacu~ vinu i vrhnju 5 - 7
mln~ta . JaJa IstUCl, pobiberiti, posoliti i
Ispwtl na maslacu. u vreloj tavi. Ispu-
~ltI gljlvama, prevuci omlete slojem tu-
cenog vrhnJa, obloiiti s nekoliko krisa-
ka slra" zatim jos ostalak vrhnja staviti
po~rh I pOSUtl parmezanom. Staviti u
pecnlcu dok se ne uhvati kora.
10. Salata od gljiva
Za salatu pogodne su samo vrste tvr-
dog mesa. I ovdje je dobro mijesati
GUllVAItSKI VI KENO Glavnl I odgoyoml
uradnlk
Mlljanko SRDIC
•
Takat i llike:
IVAN FOCHT
vise vrsta. Isjeckane gljive bace se u
kipucu vodu i kuhaju bez ikakvog do-
datka 25 minuta. Ocijede se i ostave
da se potpuno ohlade. Tada se zacine
kao i zelena salata : solju, limunovim
sokom i uljem. Isto se mogu prirediti
i gljive koje su dobre sirove. Isti nacin
bez kuhanja.
11. Uoctene gljive
Vrste dobre za salatu i za siliranje do-
bre su i za kiseljenje u staklenkama,
takoder za zimnicu. Evo jednog od vi-
se naCina. Gljive ne sitniti, osim krup -
ne na krupne komade. Kuhati ih najpri-
Je u vodl 10 - 15 minuta . Iscijediti i jos
5 minuta kuhati u marinadi od 2/3 vin-
skog octa 1/3 I vode, u koje smo sta-
viii malo soli i malo seeera, 1 glavicu
crvenog luka, lovorov list, pola limuna,
par zrna bibera, 3 karanfilica i po zelji
estragona. Gljive se ponovo ocijede i
stave u sterilizirane staklenke. Zatim
se marinada jos jed nom prokuha,
ohladi ' i prelije preko gljiva. Steklenik
se hermeticki za tvori.
12. Sasusene gljive
Gljive ne prati, nego nozem oCistiti,
izrezati na kriske od otprilike 1 cm
debljine, staviti u mrezice i susiti na
suncu, zraku iii kraj stednjaka. (Kad u
vrlo vlainom periodu gljive treba na -
glije susiti, najbolji su kaloriferi i grija-
lice s otvorenim iicama). Gljive treba
postaviti na metar daljine. Temperatu -
ra ne smije prelaziti 40 supnjeva. Kad
se drobe pod prstima, tek tada su do-
voljno suhe. Treba ih pohraniti u her-
meticki za tvorenoj posudi. Najbolje
staklenoj. Dobro susene, mogu se u
avanu stucati u prah te u tom obliku
dodavati kao zaCin svakom drugom
jelu. Prije upotrebe suhe gljive mociti
5 do 6 sati.
~davac SOUR .Vjesnlk.
OOUR IRI,
nsak: RO 6laYiarske
djelatnoati. Banik.
agrab
•
Grall6ka radakcija:
Marljan ZUPAN
Zlatko VRABEC
Naalovna stranlCII:
~atko VRABEC
39
 sv JElll '"
smri::ku. N airne, svim vrstama
smrcaka - pa bili oni m'a koje boje,
bili okrugli, 5iljati iii jajoliki - slloj -
stveno je da po eijeloj slIoj oj »glavi«
nose mrezu unak rsnih i uzdig n utih

MRC K
M orchella esculenta
1,.,,-
1
Pers. ex St. Amans
Tesk o je medusobno razllko'l ati vr-
ste s mrcaka, ali t o za sladok usea
nista ne znac i, je,·, prvo, !ivi smrcci
su v rhun sk a d e l ik :.tesa i, drugu , la-
k ~ je utvrditi d a Ii se radi 0 jed nom
rebara izmedu k ojih nastaju jamiee,
tako se doimlju poput pcelinjeg sa-
ca.
Na slik ama je prikazan svijetli
s mrcak , iiirom Jugoslavije na;za-
stupljen iji. Usprkos n a5e m imenu, "
mladosti je u jamiea m a skoro ern, a
samo su mu rebra L:;ela (sl ika go-
re). Tek k ad poraste, postaje uistinu
slIijet ao, zuck ast (slika dolje).